close

Enter

Log in using OpenID

Broj 2 - Župa Gospe Loretske

embedDownload
P
R
I
G
O
D
N
SVETI ANTUN PUSTINJAK
Sveti Antun Pustinjak
nazivan još i Sv. Antun Opat. Rođen u Komi u srednjem Egiptu 251.
god. u bogatoj obitelji. Navršivši 18.
godina, umiru mu roditelji i on kao
stariji, bio je dužan preuzeti upravljanje kućanstva i održavanje maloljetne sestre. Odlučio se napustiti
svjetovno i u toj njegovoj odluci
učvrstile su ga riječi iz Svetoga pisma: „Ako želiš biti savršen, hajde
prodaj sve što imaš i podaj siromasima, pa dođi i slijedi me, i
imat ćeš blago na nebu“ ( Mt.
19,21). U dvadesetoj godina Antun
razdijeli sve što je imao siromasima,
sestru povjeri u djevojački dom da se tamo odgoji. Svoj je život
posvetio pustinjačkom životu. Smatra ga se ocem redovništva.
Često ga se prikazuje sa zvoncem u ruci koje označava svečevu
sposobnost istjerivanje zlih duhova . Zaštitnik je uzgoja svinja i
ostale stoke. Svinja koja predočuje demone požude i proždrljivosti
Sv. Antuna Opata i znak njegove pobjede nad grijehom. Kroz
mnoge godine pustinjačkog života bio je proganjan veoma teškim
napastima koje je svladavao zahvaljujući Božjoj milosti. Kad je car
Maksimilijan počeo progoniti kršćane , Antun napusti pustinju i dođe u Aleksandriju gdje bez straha i otvoreno propovijedao kršćanstvo. I za čudo nitko ga se nije usudio ometati. Godine 311. Antun
se vraća u pustinju, no sada nije bio sam . Za njim su pošli brojni
mladi ljudi koji se oduševili kršćanskim idealom. Broj pustinjaka
oko Antuna narastao je na 6 000. i tako on postade patrijarhom
monaštva. Posljednje godine života proveo je u borbi za pravovjerje protiv Arijeve krive nauke. Preminuo je u miru 17. siječnja
356. godine u dobi od 105. godina. Svetac je u istočnoj i zapadnoj
Crkvi.
„Stjecanje novca i uživanje u njemu smatraj
kratkotrajnom maštarijom. Jer, kakva je korist
sticati ono što se ne može ponijeti u duhu?
Nije li bolje sticati ono što možemo ponijeti sa
sobom: pravednost, mudrost, hrabrost,
prosuđivanje, ljubav i vjeru ?“
E
T
E
M
E
SV. FRANJO SALEŠKI
Rodio se 1567. godine u plemičkom
dvorcu svojih roditelja u Savoji. Nakon završenih teoloških studija postaje svećenik. Odlazi u pokrajinu pored
Ženevskog jezera koja je bila središte
kalvinizma i tu je ispravno naučavajući uspio 70 000 duša vratiti nazad u
katoličku vjeru. Izašavši na glas kao
izvanredan dušobrižnik i veliki borac
za pravovjerje papa ga imenuje ženevskim biskupom . Kao biskup osniva dvije Družbe i razvija veliku spisateljsku djelatnost. Umire u 55. godini
1622. Njegovo najpoznatije pisano
djelo Filotea namijenjena je onima
koji žive u obiteljima, jurnjavama života i stoga smatraju da svetost nije za njih. Ovo veliko djelo doživjelo je više od tisuću izdanja a već 1656. godine biva prevedeno na 17 jezika. Proglašen
je zaštitnikom katoličkih novinara i pisaca.
FRANJO SALEŠKI I SVETOST
Prema sv. Franji Saleškom prava pobožnost mora biti moguća
na svakom mjestu, položaju, zvanju, poslu, samo mu uvijek mora
biti primjerena i prilagođena. To je, doista, velika životna mudrost! Toliko ima vrsta svetosti koliko ima svetaca, jer je svaki svetac svoj, izvoran, i tako to treba biti. Bog u svomu vrtu nije htio
imati ni dva jednaka cvijeta, već da svaki cvijet ima svoj originalni
sjaj i ljepotu. Sv. Ivan Bosco, svoje duhovne sinove je prozvao
po Sv. Franji Saleškom, radi njegove blage naravi.
Don Bosco u MEMORIE BIGRAFICHE
Naš dragi i blagi sveti Franjo Saleški običavao je reći: „ Bojim se
da bih u četvrt sata mogao izgubiti ono malo blagosti, što sam je
u svom sirotom srcu 20 godina skupljao kap po kap kao rosu“
MB XVI, 443
Ljubav onih koji zapovijedaju, ljubav onih koji trebaju slušati neka
učini da među nama zavlada duh svetog Franje Saleškog.
MB XVI, 114
Don. Josip Bunić
Župni listić
Župa Gospe Loretske,
Trg Gospe Loretske 4,
23000 Zadar, Arbanasi,
Tel./Fax:023-316412
Web. www.arbanas.hr. [email protected]
18.01.10., listić br. 1 0 4 .
U VO D N A R I J E Č Ž U P N I K A
RAGI PRIJATELJI I ŽUPLJANI!!
Pred nama su 2 i 3. Nedjelja u godini i ovaj puta bih izdvojio Sv. Antuna
Pustinjaka i Sv. Franju Saleškog.
2. NEDJELJA KROZ GODINU C Iv 2, 1-12.
Isus učini prvo znamenje u Kani Galilejskoj
Čudo koje je Isus učinio na svadbi ima
veliko značenje. Isus je načinio nešto,
što nije moguće načiniti samo ljudskom
snagom . Učenici su vidjeli čudo, koje im
je utvrdilo vjeru. Isus je i kasnije učinio
mnoga čudesa ali svoje naviještanje nije
gradio samo na vanjskim znacima. Vodio
ih putovima, po kojima je htio dovesti
ljude do onog stupnja, kada će im moći
reći: Blago onima koji vjeruju, iako nisu
vidjeli. Razmišljajući o prvom Isusovom
čudu, navodi nas na razmišljanje o posljednjem. Isus visi na križu i protivnici mu
se rugaju da siđe s križa, pa će Mu povjerovati. Ne silazi s križa, oprašta svojim
ubojicama i moli za njih. Kršćani svih
vremena željeli su , a i danas žele čudesa, koja bi bila za oči. Kamo sve
hodočašće, da ih vide. Kako bi lako bilo uz takva čudesa vjerovati, razmišljaju, kako lako uvjeriti bezvjerce. Isus od nas očekuje vjeru, koja se
ne oslanja na to, što je vidjela, već očekuje od nas da se oslanjamo na
zadnje njegovo čudo.
3. NEDJELJA KROZ GODINU C Lk 1, 1-4; 14-21.
Danas se ispunilo ovo Pismo – Evanđelje po Ocu
„ Duh Gospodnji na meni je …..“ Isus nastupni govor ne započinje svojim riječima , već onima koje su svete i od Boga nadahnute i zapisane.
Pomazanik, nad kojim je Božji Duh, ne dolazi radi bogataša i vladara
ovoga svijeta već onima prikraćenima za dobra ovoga svijeta i konačno
svima kojima je potrebno milosrđe. Nazarećane ta propovijed nije oduševila, jer nije ispunila njihova očekivanja. Očekivali su Mesiju, koji će
svim silama udariti po protivniku, susjedne narode podjarmiti, a Izraelu
donijeti političku snagu i zemaljska dobra. Raskorak između onoga, što
Isus daje , i onoga, što ljudi od Njega očekuju, nastavlja se do naših
dana. Jesmo li mi drugačiji ? A nad Isusom je Duh Gospodnji
MISNE NAKANE
18. 01.
19.01.
20.01.
21.01.
22.01.
23.01.
24.01.
P
U
S
Č
P
S
N
7h
+ JAKOV I BOŽICA NIKPALJ
18h
+ VICE (m) ZUBČIĆ
7h
+ MARKO ĆULIBRK I BOGDAN DRAČA
19h
+ MARE PEROVIĆ
7h
ZA SVE ++ DUŠANA MARIČIĆA
18h
+ ANA PEROVIĆ
7h
+ ANTE MOROVIĆ
18h
+ TONKO I ANA KARUZA
7h
+ MARICA PAVLAKOVIĆ
18h
+ PINA (ž) GRDOVIĆ
7h
+ KRISTOFOR VLADOVIĆ RELJA
18h
+ PETAR I LJUBICA DAMJANIĆ
7h
+ PAVLE I TONKA PEROVIĆ
9h
+ RUŽA PEROVIĆ
10,30h ZA NAROD
25.01.
26.01.
27.01.
28.01.
29.01.
30.01.
31.01.
SVETI
IVAN
BOSCO
P
U
S
Č
P
S
N
18h
+ ĐANI JELENKOVIĆ
7h
+ ANKICA LOVRIĆ
18h
+ IVAN I KATA ŠIMURINA
7h
+ EMILIO MARŠAN
18h
+ MILE (m) I MARIJA MILANKOVIĆ
7h
+ LUKA I ANKA ČULINA
18h
+ DINKO TOMAS
7h
+ RUŽA I JAKOV PEROVIĆ
18h
+ PERO I TONKA PEROVIĆ
7h
+ MARTIN, PETAR I MILKA ROGIĆ
18h
+ ĐANI KRSTIĆ
7h
+ FRANKA STIPČEVIĆ
18h
+ ANTE I MARA ZUBČIĆ
7h
+ RUŽA I MITAR KOTLAR
9h
+ JOSIP MUŽANOVIĆ
10,30h ZA NAROD
18h
++ SVE SVEĆENIKE KOJI SU DJELOVALI U
ŽUPI
V A Ž N E O B AV I J E S T I
 Dragi župljani, lijepo Vas molimo otvorimo svoja srca i svoje
domove za ugostiti naše mlade iz cijele Hrvatske i inozemstva 8 i 9. svibnja, 2010. godine. Ne bih želio ponavljati, ali
moram naglasiti da organizator susreta mladih, daleko više
očekuje od naše župe Gospe Loretske, nego što se do sada
prijavilo. Prijavilo se 68 ob. , koji će primiti 208 mladih.
Molimo one, koji ne mogu primiti na konak, da nam pomognu u novcu za ručak u nedjelju. Trebati će i poveći broj dobrovoljaca oko same pripreme stolova za ručak na dvorištu
ispred župnog ureda, zatim za doček i t d. Hvala svima koji
su se odazvali i svima onima koji će se odazvati na bilo koji
način !
 19. siječnja u 19 sati započinje tečaj gitare. Također se mogu
prijaviti novi članovi na tečaj. Voditelj je Vijeko Stipčević.
 24. 01. 2010. u nedjelju nakon Sv. mise u 10,30h sastanak
Bratovštine Gospe Loretske – tema: Susret mladih 8 i 9 svibnja.
 24. siječnja 2010. predstavljanje ovogodišnjih krizmanika na
misi u 18 sati. Krizmanici zajedno sa svojim roditeljima trebaju prisustvovati 31. 01. (blagdan sv. Ivana Bosca) na sv.
misi u 18 h
 24. 01. 2010. u nedjelju u 16,30 h sastanak Salezijanci suradnici – teme: Susret mladih.
 25. 01. 2010. u ponedjeljak u 17,30, kateheza za roditelje
prvopričesnika. Prvopričesnici zajedno sa svojim roditeljima
trebaju prisustvovati 31. 01. (blagdan sv. Ivana Bosca) na
sv. misi u 18 h
 25. 01. 2010. u ponedjeljak u 20 sati ŽEV – Susret mladih.
 26. 01. 2010. u utorak u 20 sati ŽPV – Susret mladih.
 Igraonica i kompjuterska učionica otvorena je svakim radnim
danom od 15 do 18 sati.
Pred nama je blagdan sv. Ivana Bosca.
Pripremati ćemo se trodnevnicom. Ove godine blagdan pada u
nedjelju i raspored sv. misa je kao blagdanom, a svečanu večernju sv. misu s početkom u 18 h predvodi mons. Ivan Prenđa ,
nadbiskup zadarski.
 28. i 29. siječnja nakon mise trodnevnice biti će prikazan film
„ Don Bosco“ u 2 dijela.
R A Z N O
CRKVENI BRAK ŽELE SKLOPITI
STANKO TOMIĆ r. 05. 05. 1970. u Zadru, sin Marka Tomića i Stane r. Rogić i ANA JOVIĆ r. 05. 03.
1973. u Jovićima, kći Pavla Jovića i Ljube r. Nekić.
NAŠI POKOJNICI
BARE ŠKARA r. 06. 10. 1924. u Škabrnji, sin + Bože
Škare i + Eve Rogić
IVANICA KARUC r. 03. 10. 1910. u Zadru, kći + Šime
Stpčevića i + Stane r. Krstić
Pokoj vječni daruj im Gospodine
SVETA JANJA
Djevičanstvo u kršćanstvu nije Gospodinova zapovijed već samo
savjet. Svatko ima prirodno pravo da se ženi ili udaje. Tko prihvati
Gospodinov savjet pa se ne posluži tim prirodnim pravom čini to
"radi kraljevstva nebeskoga". To je motiv i razlog djevičanstva. U
Crkvi je uvijek bilo mladića i djevojaka koji su izabrali djevičanstvo
kao svoje doživotno stanje. Prihvatili su ga da bi bili slobodniji i
korjenitije se posvetili Gospodinu i njegovu kraljevstvu. Jedna je
od najslavnijih kršćanskih djevica bila sv. Janja. Njezino je ime
ušlo i u rimski Kanon ili Prvu euharistijsku molitvu, u Litanije svih
svetih, a svojim su je spisima proslavili i najveći crkveni pisci kao
sv. Ambrozije, sv. Jeronim i sv. Augustin. Prvi kršćanski rimski car
Konstantin Veliki sagradio je na grobu sv. Janje nekoliko desetljeća nakon njezine smrti veličanstvenu baziliku. Još i danas u toj
bazilici na Nomentanskoj cesti u Rimu blagoslivaju se jaganjci, od
kojih se vune prave paliji, što se daju nadbiskupima i metropolitama. Stara kršćanska predaja govori da je Janja bila kći odlične
patricijske obitelji, odrasla u bogatstvu, sjaju i raskoši. Već kao
dijete postala je kršćanka. Vjera u božanskog Spasitelja tako ju je
zahvatila i očarala da je u ranoj mladosti učinila zavjet djevičanstva te odlučila samo njemu isključivo pripadati. Bio je to poticaj
milosti kome se ona najspremnije odazvala i drukčije se to ne
može ni shvatiti. Kako je bila i bogata i lijepa zaprosio ju je za
svoga sina sam prefekt grada Rima. Djevica je iz viših motiva i
pobuda odbila tu prosidbu i odrekla se zemaljske ljubavi i sreće
kojoj se bilo u braku nadati. Za prosca je to bilo neshvatljivo pa je
slučaj bolje istražio i doznao da je Janja kršćanka. To je u doba
progona bio zločin protiv državnog poretka. Janja je optužena i
izvedena pred sud i tu je pružila najljepše svjedočanstvo za vjeru i
djevičanstvo. Ništa je nije moglo zastrašiti ni pokolebati. Nutarnji
žar bio je jači od svih prijetnji i muka. Oko godine 304. pogubljena
je mačem. Bilo je to za Dioklecijanova progonstva.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
277 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content