close

Enter

Log in using OpenID

Bugojnokio i Pinokio, a između Čovjek - KSC

embedDownload
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Bugojnokio i Pinokio, a između Čovjek
Baloni su čudo.
Ja sam mislio da baloni samo služe da se zakače za retrovizore auta kad se neko ženi,
ili kad je neki rođendan...
Kad tamo, ljudi prave kuće od balona, oblake, cvijeće, zmajeve...
Uživao sam toliko da, kada bi postojao uživomjer na kojeg bi me prikopčali,
rasprsnuo bi se.
Et’, toliko mi je bilo lijepo.
Giulio Settimo i njegova ekipa su čudotvorci.
Raspoloženje mi je još više popravio Pinokio. Kako i ne bi, pa rođaci smo. On
Pinokio, a ja Bugojnokio.
Rekao mi je da mi se divi što sam i ove godine primio u goste toliko lutaka. Među
nama neka ostane, kao da sam vidio trunku zavisti u njegovim očima.
Možda i nije bila zavist, ali ja ovo pričam zbog uzbuđenosti, jer još samo danas imam
moje lutke u gostima.
Raduje me što ovaj put ipak neću ostati sam, jer će mi u KSC doći svi moji rođaci sa
stubova u gradu.
Sala je bila prepuna, djeca vole mog Pinokija, vole ga i odrasli. Samo onaj jedan
dječak se rasplakao, hoće da ide, a njegov tata, onako roditeljski, edukativno, mu
kaže:”Neka, bolan, ti gledaj Pinokija, a ja ću onu tetu što ga nosa”.
Što su ti ljudi, odmah neke misli...
Kad sve saberem, bilo nam je super.
Bilo je novih poznanstava i druženja, ostajanja do zore.
Pošto ja ne spavam, ja sve znam i pamtim.
Pamtim i jutra što ih neki dočekaše...
Sve znam.
Dragi moji gosti, sve vas pozdravljam, hvala vam na druženju i pozivam vas ponovo
u goste naredne godine.
I, kako se u Bosni kaže, nemojte mi šta zamjeriti :)
Hajde da se družimo još večeras... Da zapamtimo zoru.
Sretna vam jesen.
Voli vas vaš Bugojnokio
P.S. Amele i Suki, volim vas 300 puta.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
1
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Sa okruglog stola
PINOCCHIO, Pozorište lutaka Mostar
Na pitanje Ljubice
Ostojić zašto su Pinokija
postavili na repertoar,
asistent režije i glumac,
Nedžad Maksumić, je
odgovorio da je Pinokio
simbol lutkarstva, pa kako
se često igra, uvijek se traži
novi način čitanja. Njihov
Pinokio predstavlja
savremenog Odiseja, koji
na svojim putovanjima
stiče iskustva i tako postaje
bolji. Njemu pomaže
jedino vila, ali tek kad on
sam shvati neke stvari,
vraća se ocu bogatiji za iskustvo. Rekao je da je malo teško raditi Pinokija, jer ga
svako čita na svoj način, a oni misle da je njihov inovativan i drugačiji.
Sergio Radoš je izrazio zadovoljstvo što nisu postavili klasičnog Pinokija, u
potpuno drugačijoj dramaturgiji izostale su scene kada Pinokiju raste nos, ali smatra
da djeca mogu da vide njegovu želju da postane dječak. Našalio se kako Nedžad
Maksumić obično njemu i Dijani dodjeljuje uloge negativaca, ali ih djeca ipak zavole.
Ljubica Ostojić je komentarisala songove koje su djeca prekidala pljeskom, te se
ponovo zapitala da li ih uopće treba stavljati u predstave.
Edi Majaron se ne slaže da je ovakva postavka Pinokija nešto novo, jer svaka
lutkarska adaptacija je već nešto novo. Pinokio je sličan Malom Princu, jer ih svako
poznaje, a svaka adaptacija odabira svoje akcente, međutim, kod postavke Pinokija
je bitno da se vidi da on ne griješi, već svi drugi oko njega, a ova predstava nije
uspjela iznijeti tu poruku.
Jasminka Požek-Božuta se zapitala zašto su lutku stavili u drugi plan, a glumicu
više isticali.
Dijana Ondelj-Maksumić smatra da su svi igrali Pinokija, a ona se od početka do
kraja vodila Pinokijevom rečenicom upućenom ocu: „Volim te“, a o postavci same
predstave ne može govoriti, jer je to rediteljev posao. Nedžadu Maksumiću je bilo
malo neobično igrati sa ovakvom lutkom postavljenom na čeličnoj žici koja se ne
može voditi, zato se igra dijelila na živog glumca i lutku. Do sada su sarađivali sa
Bugarima i igrali sa marionetama, koje su zahtjevnije, a ova lutka je bila partner
glumcu u njegovoj igri, a ne neki sveti predmet.
Almir Imširević smatra da je žalosno što glumci brane ono za šta je neko drugi
odgovoran, i u svemu tome se nameće mišljenje da je dramaturg potreban u
predstavi, jer bi ga imao šta pitati. Slaže se da je Pinokio kao priča vrlo
komplikovana i zato mu nije jasno zašto neke scene ne postoje u predstavi, jer bi za
to trebalo postojati opravdanje, koje bi, naravno, objasnio dramaturg.
Luka Kecman je u Banjoj Luci gledao neke predstave koje je režirao
JaroslawAntoniuk i smatra da on ne radi ni dramatizaciju ni adaptaciju, vrlo
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
2
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Sa okruglog stola
PINOCCHIO, Pozorište lutaka Mostar
površno prilazi
tekstovima, tako
da su to na neki
način polovne
predstave, koje,
nažalost, stižu na
ove prostore.
Glumcima svaka
čast jer su
svojom vrlo
posvećenom,
tačnom i
preciznom igrom
dobacili i do
posljednjeg reda
ogromne sale, ali
rediteljev
postupak je po
Kecmanovom
mišljenju pogrešan. Dijana Ondelj-Maksumić je bez obzira na ove komentare rekla
da je ona prezadovoljna, jer je uživala igrajući u ovoj predstavi koju su imali priliku
igrati i na drugim festivalima i za nju dobijali vrlo pozitivne kritike.
Dubravka Zrnčić-Kulenović je podržala njihov repertoar kao i saradnju sa
raznim rediteljima, ali joj je nejasan koncept same režije, jer glumci, koji bi inače
trebali kreativno učestvovati u procesu predstave, nemaju odgovore na pitanja koja
im se postavljaju pa čak ni asistent režije. Ona smatra da nijedan zadatak u predstavi
ne smijemo uraditi, a da ga ne razumijemo, odnosno, ne nađemo opravdanje ili
uzrok za njegovu realizaciju. Gledajući s pedagoške strane, cilj glume jeste da se
razumije ono što se radi, jer se samo tako može lik kreativno nadograditi. Zato joj
nije jasno zašto jedan sjajan ansambl, kao što je njihov, prihvata raditi koncept koji
im nije jasan. Dijana je igrajući Pinokija zasjenila lutku i nisu bili ravnopravni, tako
da je za nju ovo pokušaj dramatizacije, a ne adaptacija. Osvrnula se i na razgovore za
okruglim stolom u kojima su svi uključeni i gdje se razmjenjuje mišljenje, što je jako
važno.
Senad Alibegović je čestitao ovom jako dobrom anasamblu na kontinuitetu u
radu, i posebno istaknuo njihovo prevozno sredstvo koje je vidio vani, a koje ga
podsjeća na savremena kola lutkarske družine.
Dječijem žiriju se svidjela predstava, posebno raskošni kostimi, scenografija od
koje se pravi svašta, lijepa vila, i scena kad Pinokiju daju srce. Ljubica Ostojić je
zaključila, na kraju ovog posljednjeg okruglog stola ovogodišnjeg Susreta, kako
razgovore ostavlja otvorenim, jer su nam potrebni, i svakako će se nastaviti sljedeće
godine.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
3
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Sa okruglog stola
ČOVJEK I NJEGOV NAJBOLJI PRIJATELJ, Giulio Settimo, završni ispit
Ljubica Ostojić je ovaj
neverbalni teatar sa
balonima ocijenila kao
vrlo interesantan,
maštovit, provokativan i
inventivan u kojem je
uživala.
Maja Lučić, koja je bila
jedna od asistenata u
radu na ovoj predstavi,
upoznala je prisutne o
radu na njihovoj
Akademiji, u kojoj poslije
šestog semestra studenti
imaju svoju diplomsku
predstavu, gdje sami
biraju tekst, scenografiju, kostime pa i sami režiraju. Naravno da imaju stručnu
pomoć, odnosno pedagoško vodstavo od strane profesora. Tako da je ova predstava
jedna od deset diplomskih predstava ove godine. Odnedavno su počeli da sarađuju
sa Odsjekom za glazbu, što se vidjelo u ovoj predstavi.
Giulio Setimo je ispričao da je na ideju da balone upotrijebi kao tehnologiju lutke
došao na svom rođendanskom slavlju, kad je dobio veliki broj balona na poklon. U
početku je imao problem, jer su baloni pucali, ali su se snašli jer su ih slabije puhali.
U razgovoru sa profesoricom Dubravkom oko dramaturgije došao je na ideju da
ispriča priču o čovjeku koji putuje na nebo i koja će biti namijenjena djeci.
Peđa Gvozdić, koji je uz Giulia animirao lutke-balone, potužio se kako i nije baš
jednostavno biti iza paravana sa balonima, ali je svaka predstava za njih avantura,
jer su njih dvojica jako dobri saradnici.
Za Tina Tonkovića, koji potpisuje muziku i svira u predstavi, raditi sa kolegama sa
glume je veoma zanimljivo iskustvo u kojem je uživao, iako mu je ovo prvi put da
uživo učestvuje u predstavi. Ljubica Ostojić je pohvalila saradnju Odsjeka glume i
glazbe, te se nada da će i u Sarajevu umjetničke akademije početi sarađivati.
Almir Imširević je čestitao akterima na izvrsnoj predstavi i začudio se zašto Giulio
nije Tina upisao kao jednog od glumaca jer je on po njegovom mišljenju bio sastavni
dio glumačke ekipe. Osvrnuo se na izjavu Luke Kecmana da su mu drage predstave u
kojima se ne vidi reditelj, te rekao da su njemu drage lutkarske predstave u kojima
se ne vidi glumac, a ova je upravo jedna o takvih.
Dubravka Zrnčić-Kulenović je rekla da je prava šteta što predstava “Zvijezda“ sa
Osiječke akademije nije odigrana, jer bi poslužila kao dobar primjer glumcima koji
su početnici u lutkarstvu. Nada se da će se ova saradnja sa Akademijom nastaviti kao
i da će se i u Sarajevu nešto uspjeti napraviti i predstaviti na susretima, te na taj
način jedan novi talas lutkarstva zavladati našim prostorom.
Edi Majaron je zadovoljan što je ova predstava igrala na Susretu, prije svega što
ona potcrtava ideju o metafori predmeta kao lutke, koju su radili na radionicama, a
druga stvar što je sjajna ideja da se jedan dan na Susretu posveti akademskim
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
4
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Sa okruglog stola
ČOVJEK I NJEGOV NAJBOLJI PRIJATELJ, Giulio Settimo, završni ispit
predstavama
(diplomskim ili
magistarskim).
Jasminka PožekBožuta je uživala u
ovoj predstavi, koja
bez teksta i skupe
scenografije djeluje
mnogo ljepše od
predstava koje su
uslovno rečeno
mnogo
komplikovanije.
Siniša Tešanović
smatra da je ova
predstava nešto novo,
interesantno i
predstavlja pravo osvježenje. Interesovalo ga je da li se može za kratko vrijeme
naučiti oživljavati balone. Giulio Settimo je rekao da lutke od balona nije teško
praviti, i da se to može naći u knjigama ili na internetu, a animacija je nešto što su
oni već radili na ovim radionicama, dakle, potrebno je lutku animirati pogledom i
imati u nju bezgranično povjerenje. Također, sugerisao je svima onima koji rade
lutkarske predstave da kroz probe koriste kameru da bi mogli vidjeti kako lutke
izgledaju publici.
Enu Kurtagić je interesovalo da li u predstavi imaju rezervnih balona, na šta su joj
potvrdili da ih uvijek imaju i viška.
Senad Milanović je gledajući različite predstave sa različitim lutkama uživao, ali je
ova njemu imala poseban štimung kojem je doprinio klavir.
Luka Kecman gledajući ovu predstavu kao diplomski ispit je došao do zaključka da
su ovi studenti pokazali kako su dobro ovladali svim elementima glume i lutkarske
animacije, kao i da su vladali i dijelom koji se tiče dramatizacije. Za kratko vrijeme
ispričali su priču bez teksta: simbolima, pokretima i igrom, dok upotreba balona, po
njegovom mišljenju, nije slučajna, jer je balon sam po sebi čudo. Sjajno izmaštavaju,
iz ničeg prave nešto i iznose priču o vrijednostima u životu, o drugarstvu. Ljubica
Ostojić je još jednom potcrtala vrijednost upotrebe žive muzike na sceni, koja mnogo
bolje zvuči i funkcioniše od nasnimanih songova.
Dječijem žiriju u predstavi svidjele su se sve lutke od balona, a posebno su
izdvojili cvijet, i dijelove kad su lutke letjele po nebu...
Svi su čestitali Giuliu na predstavi i poželjeli mu da uspješno krene u svijet
lutkarstva i osvoji ga.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
5
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Razgovor sa Nedžadom Maksumićem, asistentom reditelja
predstave “PINOKIO” Pozorišta lutaka Mostar
Nedžadu Maksumiću smo postavili
samo jedno pitanje o njihovom učešću
na Susretu i večerašnjoj izvedbi
predstave?
Uvijek nam je drago biti na festivalu u
Bugojnu, jer smo od samog njegovog
osnivanja njegov sastavni dio.
Večerašnja naša izvedba je bila puna energije,
upravo onakva kakvu smo željeli, i mislim da
smo ovoga puta pokazali sve naše i glumačke i
kvalitete našeg pozorišta.
Okrugli sto je bio kao i uvijek, prigovaralo se što se radi sa stranim režiserima, što to
nisu projekti koji se rade dugo vremena, koji se rade u razgovoru, u dogovoru, ali
profesionalno pozorište nije studentska družina.
Profesionalno pozorište treba da živi od onoga što radi i nema vremena za tako duge
filozofske rasprave o lutkarstvu.
Mislim da ova predstava s pravom je podijelila one koji su je gledali, jer predstava je
koja ima toliko energije da zaista može pokazati kako glumački može se svaka
režiserska ideja prenijeti na scenu.
Najljepše od svega je što se predstava djeci veoma dopala i mada je pomalo crni
teatar, mada je pomalo i tamna i surova, pa i teška, djeca su od početka vrlo sabrano,
vrlo lijepo pratila i na kraju nas nagradila velikim aplauzom.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
6
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Razgovor sa Edvardom Edijem Majaronom, predsjednikom
stručnog žirija i voditeljem radionica
Vi ste prisustvovali prvom
Susretu 1977. godine u Bugojnu i
sada, 2011. ste ponovo tu. Postoje
li velike razlike između ova dva
susreta?
Prva razlika je u tome što se ovaj
Susret održava u potpuno drugim
prostorijama, ja sam prvi put bio u
tadašnjem Domu kulture, u manjoj
dvorani, ali čini mi se da se
entuzijazam organizatora u biti nije
puno mijenjao. Odlična je ideja da se
svi lutkari sretnu na jednom mjestu, da
mogu razmijeniti mišljenja, družiti se,
zabaviti uz svoj rad s lutkama i da se mogu, na kraju krajeva, pokazati, ne samo
jedan drugom i stručnom žiriju, nego i bugojanskoj publici koja, kako se sjećam iz
onih vremena, na isti način reagira na predstave. Djeca su uvijek prava publika. Oni
bez predrasuda prihvataju sve što im mi želimo predstaviti ako je dobro, ako nije,
prestaju da prate predstavu i počinju da pričaju međusobno. U ono vrijeme su u BiH
bila samo tri profesionalna lutkarska teatra, a ove godine imamo Studio lutkarstva
Sarajevo, zatim Dječiju, omladinsku i lutkarsku scenu BNP-a Zenica, itd. U biti, sada
postoji više centara gdje se lutkarstvo gaji i žele razvijati mogućnosti lutkarskog
teatra uz glumački teatar.
Kada bi se ljudima koji nisu direktno uključeni u svijet lutkarstva
postavilo pitanje šta im predstavlja lutka, većina bi samo odgovorila da
je to sredstvo za igru. Obzirom da ste Vi veliki profesionalac i znalac
lutkarskog teatra, kakav bi bio Vaš odgovor?
Lutka je jedan od oblika scenskog kazivanja. Imamo tri vida lutke: lutka u odgoju,
lutka kao terapija i lutka kao umjetnički art de facto. Naravno, mi sada govorimo o
lutki u pozorištu, kao umjetničkom art de factu. Lutka je obrađena, ona je izražaj
umjetnika koji ju je napravio. Ona ima svoj život koji mora biti nadograđen glasom i
animacijom lutkara, koji mora svoju lutku voljeti i vjerovati u nju. Lutka je scenski
simbol, scenski znak, scenska metafora. Ona je u biti nekakva vrsta prečice za
publiku. Lutka svojom vizualnošću, svojim stiliziranim pokretom i stiliziranim
glasom donekle odmah kazuje šta ili koga predstavlja, kakav je njen odnos sa
ostalima. Puno je čitkija i razgovjetnija, i zbog toga djeci bliža, jer su njen izgled i
kompletna radnja jednostavniji za čitanje nego, recimo, u pozorištu glumaca.
Vjerovatno je da nikad neće svi voljeti lutku, neki će smatrati da je to isključivo za
djecu, što, naravno, nije, jer ona ipak ima ritualsko porijeklo i ona je odavno bila za
odrasle i dan-danas je. Lutka u svakom slučaju ima svoje mjesto među
mogućnostima kazališnih umjetnosti.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
7
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Da se malo vratimo na ovu prvu, od pomenute tri funkcije lutke,dakle,
na lutku u odgoju. Koliko zapravo lutka može doprinijeti obrazovanju i
odgoju djeteta?
Jako puno. Velika je šteta što učitelji, odgajatelji nisu dovoljno upućeni u sve to što
se sa lutkom može. Najčešći razlog je strah od tog da ne ispadnu smiješni kada uzmu
lutku u ruku i tako je prepuštaju djeci, smatrajući da će se oni bolje igrati s njom.
Lutka je kao satelit između odraslog i djeteta, ona predstavlja nekakav štit. Lutka
može pogriješiti, lutka može reći nešto što dijete nikada ne bi, a dijete će se lakše
povjeriti lutki, nego učiteljici. Lutka je upravo ta koja pokaže njegove sklonosti i
mogućnosti, njegovu kreativnost na svim područjima, jer lutka uključuje likovnost,
zvuk, pokret, riječ, ponašanje i sve neke vještine koje dijete mora usvojiti.
U nekom smislu se bojim da se učitelji ustručavaju preko lutke uključiti u
komunikaciju s djecom, jer se boje da će izgubiti autoritet, a to je pogrešno. Mi
pokušavamo napraviti nekakav pomak, ali ide sporo.
Radionice
Moram priznati da od samog
početka nisam imao plan da
napravimo neku cjelovitu
prezentaciju, da se to krene na
principu rađanja jedne lutkarske
predstave. Ideja radionica je bila
ubijediti te mlade ljude u čemu je to
bit lutkarstva, različitost od glume
na sceni, jer su većina njih glumci.
Kod glumca je uvijek eksponiran
ego, njegova ličnost. Međutim, kod
lutke je najbitnije da uspijem tu energiju prenijeti u jedan objekt kroz ruku, jer ruka
predstavlja to jedno novo scensko biće ili novo tijelo, samo što više nije ta osovina
bitna, već nešto van mene. To treba da predstavlja neku metaforu, da bude zamjena
za nekakav znak kroz koji želim nešto saopštiti publici i zbog toga smo u biti krenuli
od animacije ruku, koje predstavljaju neku scensku radnju, a insistirao sam na
sukobu, lijeva ruka ne zna šta radi desna i obrnuto. To radimo po Aristotelu, teza,
antiteza, konflikt i razrješenje, i to kroz najmanje etide, bilo sa rukama, nogama,
predmetima, tkaninom ili papirom. Možda je neke od učesnika to iznenadilo, možda
su očekivali da ćemo učiti samo kako se animira, a to je u biti ovako, svako mora da
vježba svoj instrument, a moraš prije toga ipak shvatiti šta je to. Kao kada želite da
svirate klavir, možete nešto improvizirati, ali prvo morate upoznati note, glavne
pojmove muzike. To pokušavam ja ovdje, nekako podržati tu ideju, ohrabriti ih da
vjeruju u lutku, da se uspiju odreći svog glumačkog ega i zamijeniti ga s lutkom.
Lutkarstvo u Sloveniji?
Problemi su slični, kao i u BiH, s tim što se sada kod nas otvara više mogućnosti.
Kod nas na pedagoškom fakultetu već odavno postoji mogućnost čak i doktoriranja
lutkarstva, a razlikuju se i neki pogledi sa likovne i pedagoške strane, ali i u podršci
komunikacije sa djecom sa posebnim potrebama. Također, i na teatarskoj akademiji
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
8
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
postoji magistarski studij ili dodatni studij iz lutkarstva. Sada će po bolonjskoj
obnovi programa i lutkarstvo imati apsolutnu ravnopravnost, iako sumnjam da će
biti kao na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, jer su tamo gluma i animacija lutke na
istom nivou. Uglavnom, što se tiče Ljubljane, krenula je polako ta edukacija. Čini mi
se da problem lutkarstva nije u neznanju lutkara, nego nepoznavanje lutkarstva od
strane reditelja koji dolaze sa velike scene i smatraju da se lutka režira kao glumac.
Fali nam reditelja koji vjeruju u lutku i znaju šta raditi s njom.
Koje su po Vašem mišljenju
prednosti, ali i nedostaci
ovog Susreta?
Otvorena je široka lepeza
mogućnosti za lutkarstvo, od
potpuno kamerne predstave do,
tako reći lutkarskog veleshowa,
sa dosta glumaca i slikovitom
scenografijom. Ovdje se mogu
vidjeti trendovi koji su apsolutno
prisutni danas u svijetu
lutkarstva. Jedini nedostatak, a
koji je uočljiv jeste to što gotovo
svi reditelji predstava nisu iz BiH i želio bih da se to već sljedeće godine promijeni.
Učesnici radionica o Ediju i radionicama
Vesna Đurić (Kulturna scena „Male stvari“ Trebinje): „Zanimljivo mi je sve
što radimo, mada sam to možda drugačije zamišljala. Ovo je prilika da shvatimo šta
sve možemo i kolike su nam mogućnosti u radu s lutkom“.
Ena Kurtalić (ASU Sarajevo): „Ovo mi je bio prvi susret sa lutkarstvom i jako
sam zadovoljna ovom radionicom. Mislim da nam je svima najdragocjenije to što
smo imali priliku razmijeniti mišljenja sa ljudima iz struke, kao i upoznavnaje novih
ljudi“.
Giulio Settimo (UA Osijek): „Edi održava lutkarstvo i ljubav prema tome, vraća
volju za lutku. Pušta studente da maštaju, ali ipak šest dana nije dovoljno da se nauči
kako animirati lutku“.
Jelena Dragić (Kulturna scena „Male stvari“ Trebinje ): „Obzirom da mi je
ovo prvi put da se susrećem sa lutkarstvom, mogu reći da mi je prilično zanimljivo.
Svakako ću odavde ponijeti pozitivne utiske, te se možda aktivnije nastaviti baviti
lutkarstvom“.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
9
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Djeca o predstavi
PINOCCHIO, Pozorište lutaka Mostar
Nejra Muminović, 7 godina
Predstava mi je bila super. Najviše mi se svidjela princeza i njena haljina. Meni nije
bilo dosadno.
Adin Smajić, 7 godina
Meni je bilo lijepo. Nije mi se svidjelo kad su se penjali na ljestve.
Hana Kurić, 8 godina
Meni se svidjela predstava. Najzanimljivije mi je bilo kad su pjevali i najviše mi se
svidjela vila.
Amina Alibegović, 9 godina
Sve mi je bilo super i sve mi se svidjelo. Doći ću opet gledati predstavu.
Ajdin Musić, 12 godina
Predstava mi je bila super. Najbolja mi je bila vila i drugi lutak. Moji drugovi i i ja
smo uživali.
Elma Dautbegović, 8 godina
Svidjela mi se i samo što nisam bila zaspala. Vila i Pinokio su bili lijepi.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
10
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Odrasli o predstavi
PINOCCHIO, Pozorište lutaka Mostar
Safeta Hodžić, penzioner
Mislim da je mojim unucima bilo malo dosadno, ali bolje išta nego ništa.
Senad Ugarak, trgovac
Moj sin je uživao, a ja baš i nisam. Meni je bilo malo dosadno, ali je bitnije da je djeci
zanimljivo.
Azra Musić, roditelj
Predstava je bila jako zanimljiva. Moj sin je uživao, a i ja uz njega. Nadam se da
ćemo i iduće godine uživati u ovakvim predstavama.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
11
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Djeca o predstavi
ČOVJEK I NJEGOV NAJBOLJI PRIJATELJ, Giulio Settimo, završni ispit
Imran Ferizović, 9 godina
Ovo je najbolja predstava koju sam do sada pogledao. Svidjela mi se muzika, ali
najviše mi se svidio zmaj.
Amna Dautbegović, 15 godina
Predstava mi se jako svidjela. Veoma mi je zanimljivo što su lutke napravljene od
balona. Uživala sam.
Ajla Dedić, 11 godina
Ovo je prva predstava koju gledam i jako mi se svidjela. Voljela bih da možemo češće
dolaziti na ovakve predstave.
Sanela Frlj, 13 godina
Meni je bilo jako zanimljivo. Posebno mi se svidjela muzika, a najzanimljiviji mi je
bio pas.
Enesa Hajdarević, 9 godina
Predstava mi je bila dobra. Bilo je smiješno i ja sam uživala. Najviše mi se svidio
kraj, jer su svi bili sretni.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
12
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Odrasli o predstavi
ČOVJEK I NJEGOV NAJBOLJI PRIJATELJ, Giulio Settimo, završni ispit
Nisveta Buljina, roditelj
Predstava mi je bila jako zanimljiva.Najviše mi se svidjelo to što se u toku predstave
nisu vidjele ruke i lica glumaca koji su upravljali lutkama. Jako maštovito urađene
lutke.
Esma Slipac, učiteljica
Ovo danas je bilo jako dobro. Sviđa mi se kako su uradili ovu predstavu, a posebno
lutke. Ovaj festival je veoma koristan za djecu, ali i za odrasle.
Janja Cvijanović, penzioner
Jako dobro urađena predstava. Oduševim se svaki put kada vidim da su ovakvi
događaji posjećeni i da su mladi zainteresovani.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
13
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Nešto iz knjige utisaka:
„KAKOLI“
-Iranska predstava mi se neobično svidjela, iako nije jezik prepoznatljiv, scena je
super!
Majda
„VUK I SEDAM JARIĆA“
-Meni se dopalo, ali mislim da jarići nisu trebali pričati preko kompjuterskih
glasova.
Hana H.
-Prvi put sam na Festivalu i oduševljena sam. Bravo Durakoviću, Milanoviću i ekipi.
BiH
-Hvala puno na divnom gostoprimstvu, dragoj djeci, izvrsnoj organizaciji.
Dječije pozorište RS
„IGRE U PIJESKU“
-Amina – sve pohvale za predivan nastup
Seno – kralj glume.
Vandali Bugojno 1989.
„PATULJAK NAM PRIČA“
-Predstava je bila najbolja,bez primjedbe !
Merjem Karadža
„ČOVJEK I NJEGOV NAJBOLJI PRIJATELJ“
-Najbolja predstava do sada. Sve pohvale !
Elma
-Odlično! Malo me ukunjao klavir. Baš mi je bilo fino ili je klavir ili je umor, nešto
jest.
Đulio
„PINOKIO“
-Vila je bila najbolja.
Hanan Imišević
-I meni je slatka vila.
A.
-Predstava je super. Najbolja vila i dragi lutak.
Merjem
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
14
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Danas gledate
AKADEMIJA UMJETNOSTI UNIVERZITETA U
BANJOJ LUCI
Odsjek dramaturgije
Scenska čitanja tekstova studenata
Jelene Popović i Siniše Tešanovića
Mentor: Dr. Luka Kecman (rukodovilac dramskog studijskog programa
Akademije umjetnosti univerziteta u Banjoj Luci)
Čitaju:
Vesna Đurić
Jelena Dragić
Senad Milanović
Siniša Tešanović
Jelena Popović
Marina Pijetlović
Danilo Kerkez
Program PLUS
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
15
Subota, 24.09.2011.
Program PLUS
Mala sala
10 ,00 i 11,00
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Danas gledate
Prezentacija radionica
Voditelj radionica: Edi Majaron
Učesnici radionica:
Vesna Đurić
Giulio Settimo
Danilo Kerkez
Tin Tonković
Jelena Dragić
Siniša Tešanović
Jelena Popović
Ivan Nevjestić
Marta Haubrich
Marina Pijetlović
Sabina Kulenović
Selma Mehanović
Ena Kurtagić
Ivana Vojinović
Jasminka Požek-Božuta
Admir Šehović
Merjem Karadža
Ajdin Beganović
Senad Milanović
Program PLUS
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
16
Subota, 24.09.2011.
Program PLUS
Mala sala
16,00
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Danas gledate
DJEČIJE KAZALIŠTE „IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ“
Slavonski brod, Hrvatska
POSTOLAR I VRAG
(Dubravka Zrnčić-Kulenović)
Režija: Dubravka Zrnčić-Kulenović i Branko Banković
Igraju:
Darija Vlajnić
Bruno Brinzej
Anamarija Vlajnić
Stanislav Hudi
Dramaturgija i scenario: Dubravka Zrnčić-Kulenović
Koreografija i scenski pokret: Branko Banković
Program PLUS
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
17
Subota, 24.09.2011.
Program PLUS
Pozorišna Sala
19,00
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Dječje kazalište“Ivana Brlić-Mažuranić“ iz Slavonskog Broda postoji od
1980.godine. Predstave godišnje pogleda oko 25 000 djece u 150-ak predstava. Na
repertoaru kazališta je šesnaest predstava među kojima su i predstave koje su
odigrane preko 200 puta.
Član je Hrvatskog centra Međunarodnog udruženja lutkara (UNIMA) od maja 2003.
godine i Hrvatskog centra Međunarodnog udruženja profesionalnih kazališta za
djecu i mlade (ASSITEJ) od 2005. godine.
Koliko je rad Kazališta bio uspješan, pokazuju mnoga priznanja i pozivi za
sudjelovanje na festivalima.
Posebno su značajna sudjelovanja:
CIFET- Cairo international festival of experimental theatre, Cairo AR Egipat
-2010. „Postolar i vrag“
SARAJEVSKA ZIMA- Međunarodni festival, Sarajevo BiH
-2011. „Postolar i vrag“
MALI MARULIĆ- Festival hrvatske drame, Split
-2009. „Trgovac Nav ili bajka o crvenom baršunu“
SLUK –Susret lutkarskih kazališta Hrvatske, Osijek
-1995. „Ribar Palunko i njegova žena“
-2003. „ Pjetlić Zlatokrjestić“
ASSITEJ-Susret profesionalnih
kazališta, Čakovec
-2005. „Ivica i Marica
-2006. „Začarani violinst“
-2007. „Bratac Jaglenac i sestrca
Rutvica“
NAJ, NAJ, NAJ FESTIVAL –
Međunarodni festival, Zagreb
-2001. „ Vuk i tri praščića“
-2003. „Pinokio“
-2004. „Čarobnjak iz Oza“
-2005. „Ivica i Marica“
Program PLUS
VUKOVARSKO LUTKARSKO PROLJEĆE – Susret kazališta, Vukovarsko-srijemska
županija
-2003; 2004; 2005; 2006; 2007; 2008; 2009; 2010
Kazalište je gostovalo u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Italiji i BiH.
Značajno je i sudjelovanje u programima „Living history“ i „Likovi iz bajki“ u
organizaciji Turističke zajednice grada Slavonskog Broda.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
18
Subota, 24.09.2011.
Program PLUS
O pozorištu/kazalištu
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
RIJEČ REDITELJA Dubravke Zrnčić-Kulenović
„Postolar i vrag, naslov čest na repertoarima naših lutkarskih kazališta, obično u
preradi Mladena Širole ili, zadnjih godina, Luke Paljetka. Originalno djelo Augusta
Šenoe rijetko kad je inspiriralo lutkare...“Kako to?“ - od toga smo pitanja
krenuli. Metrika i ritam Šenoinog stiha lutkarski je inspirativan. Stih podražava
lutkarsku animaciju i kretanje lutke. Iako se radi o kratkoj stihovanoj priči, ona
otvara prostor za lutkarsku igru, za scensku atraktivnost i imaginaciju.
S druge, pak strane, originalni „Postolar i vrag“, odveo nas je u vrijeme poklada.
Koliko se samo vrijednosti i znakovitosti krije u našim običajima (posebice u
Bebrini) – i eto još jedne inspiracije za lutkarsku predstavu!
Smisao i smbolika pokladnih običaja jeste, između ostalog, i u očišćenju od grijeha, u
pobjedi nad zlim silama i slavi u čast pobjede svjetla nad tminom. A vrijeme poklada
je i vrijeme zabave koja potiče mogućnost maskiranja i prerušavanja, koja se bazira
na igri s velikim lutkama, kobilama i maskama, igri u kojoj se sudionicima
omogućava slobodnije ponašanje.
Evo samo nekoliko spojnica između originalnog teksta i koncepta predstave:
Postolar, pošten i vrijedan, teško živi i u velikoj je oskudici – a poklade se odvijaju
krajem zime koja je simbol oskudice i teškoća, a završavaju se trijumfom
nadolazećeg proljeća; Postolar simbolizira promućurnost i oštroumnost našeg
čovjeka – pokladari u zanosu igre vrlo često su kritičari društvenog poretka gdje
proklamiraju tzv.glas naroda; a Vrag, predstavnik mračnih sila i ljudske pohote,
mijenja svoj oblik ne bi li nadmudrio čovjeka, baš kao što se i pokladari prerušavaju i
„mame“ lakovjerne; Vrag će na kraju biti izbatinan i uništen baš kao Poklada,
Fašnik, Karneval ili Pusta koji se spaljuju u katarzičnom trenutku pročišćenja.
A igra, kao glavno scensko uporište, imanentna tradicijskim običajima za vrijeme
poklada, nastala je u Kazalištu „I.B.Mažuranić“ u spoju ovog sjajnog Šenoinog djela,
putujućih i sajmenih glumaca-lutkara, raspoloženih šafingara, naivne umjetnosti
tradicionalnih pokladnih lutaka, zvuku metalnih zvona, udaraljki, te ritmu pjesme i
stiha i nezaobilaznih tamburica...a sve u namjeri da se revitaliziraju vrijednosti
našeg kulturnog identiteta.”
O rediteljima
Gospođu Dubravku Zrnčić-Kulenović smo predstavili u Biltenu br. 4 tako da
smo, na ovoj stranici, više prostora ostavili osvrtu o predstavi, iz pera same
rediteljke.
Branko Banković, plesač i koreograf iz Zagreba,
Program PLUS
stalni je saradnik Dubravke Zrnčić-Kulenović. Do sada su
sarađivali na desetak zajedničkih predstava. Dobitnik je
nagrade za najbolju koreografiju na 2. Festivalu BiH
drame za predstavu “Odkamen” u produkciji SARTR-a.
Banković je angažiran i kao pedagog u Studiju lutkarstva
Sarajevo. Stalni je član Studija za suvremeni ples Zagreb
od 1984. godine.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
19
Subota, 24.09.2011.
Program PLUS
O predstavi
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Za realizaciju 19. Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH, zaslužni su:
Vahid Duraković,
direktor Susreta
Ljubica Ostojić,
moderatorica okruglih stolova
Nedžad Milanović
Jasmina Mlaćo
Senada Milanović
Sanel Ugarak
Edina Bajrić
Antonio Džolan
Sada, Niho, Azem, Fadil i Kajka
Struja i Bato
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
20
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Nermina Ljubunčić, Azra Sadagić, Almedina Musić, Evelina Dautbegović, Irma
Musić, ,Selma Sloboda, Elma Gavranović, Edna Slipac
Ovo su naše ljepotice koje su ovom Susretu dale poseban ugođaj. Puno vam hvala na
nesebičnoj saradnji.
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
21
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
Iz arhive
13. SUSRET POZORIŠTA LUTAKA BOSNE I HERCEGOVINE, Bilten br.7, Bugojno 08.-15.
septembra, 1986. godine
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
22
Subota, 24.09.2011.
19. susret pozorišta / kazališta lutaka BiH, Bugojno 19.09 - 24.09. 2011.
DIREKTOR FESTIVALA
Vahid Duraković
ORGANIZACIONI ODBOR:
TEHNIČKA EKIPA:
Hasan Ajkunić - predsjednik
Senada Milanović
Suad Velagić
Edin Ćatić Bato
Doc. dr. Ilhan Bušatlić
Sead Karahodžić
Nedžad Milanović
Samir Nuhić
Amel Ugarak
Vahid Duraković
Senad Imamović Struja
Edin Ćatić Bato
Azem Duraković
DIZAJN PLAKATA
Antonio Džolan
STRUČNI ŽIRI:
Edi Majaron
Dr. Maja Lučić
Almir Imširević
SARADNICI:
DJEČIJI ŽIRI:
Doc. dr. Ilhan Bušatlić
Jusuf Hozić Caci
Samir Nuhić
Almir Mujagić
Edin Huskić
Ajdin Beganović
Amar Ćatić
Hanan Imširević
Merjem Karadža
Hana Hadžiabdić
Ajna Mujagić
Majda Velić
REDAKCIJA BILTENA:
Nedžad Milanović, urednik
Senada Milanović
Sanel Ugarak
Jasmina Mlaćo
Edin Ćatić Bato, fotograf
Edina Bajrić
MODERATOR OKRUGLIH STOLOVA
Ljubica Ostojić
PR SUSRETA
Edina Bajrić
SARADNICE BILTENA:
Evelina Dautbegović
Elma Gavranović
Nermina Ljubunčić
Almedina Musić
Irma Musić
Azra Sadagić
Edna Slipac
Selma Sloboda
UREDNIK INTERNET STRANICE
Mulhari Agić
Bilten 6.
ww.kscbugojno.ba
23
Subota, 24.09.2011.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 263 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content