Koraljni grebeni

Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
Koraljni grebeni
Mora i oceani
Autor : Andreja Luci?
Objavljeno : 26.5.2012.
Koraljne grebene ?esto nazivaju „kišnim šumama“
oceana zato što ?ine jedan od najraznolikijih ekosustava na svijetu. Iako ?ine samo 0,1 %
ukupne površine oceana, na koraljnim grebenima živi ?ak 25 % svih morskih vrsta. Grebeni
predstavljaju složene podvodne strukture u moru koje su sastavljene od kolonija sitnih
organizama, koraljnih polipa.
Polipi koralja nalikuju morskim vlasuljama, ali na površinu tijela lu?e vanjski kostur od kalcijevog
karbonata (vapnenca) koji onda izgra?uje koraljni greben. Koraljni grebeni se uglavnom nalaze
u plitkim, toplim, prozirnim, osun?anim i hranom siromašnim vodama tropskih mora, iako se
manji grebeni mogu na?i i u dubljim i hladnijim morima.
Na?in stvaranja koraljnih grebena i otoka opisao je još Charles Darwin davne 1842. godine.
Darwin smatra da grebeni nastaju rastom kolonija koralja u plitkim obalnim dijelovima toplih
mora, a da se koraljni otoci stvaraju na starim ugaslim vulkanima, što je prikazano animacijom
na ovom linku. Za stvaranje koraljnih grebena i otoka potrebni su deseci tisu?a ili ?ak milijuni
godina. Najve?i koraljni greben na svijetu koji se stvorio oko plitkog obalnog dijela kontinenta
nalazi se uz isto?nu obalu Australije, uglavnom je nepromijenjen zadnjih 6000 godina, a proteže
se dužinom od 2 000 km.
Koralji koji formiraju grebene žive isklju?ivo u plitkoj vodi do 50 m zato što žive u simbiozi s
algama (zooksantelama), a algama je potrebno Sun?evo svjetlo za fotosintezu. Alge
fotosintezom osiguravaju tvari potrebne za prehranu koralja. Ronjenje u podru?ju koraljnih
grebena izuzetno je iskustvo, a možda i sami poželite zaroniti nakon što pogledate ovaj film.
Page 1 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
Zooksantele u polipu koralja
Važnu ulogu u zajednici koraljnih grebena imaju i valovi, te neke vrste riba (kao npr. riba
papiga), ježinaca, zvjezda?a i spužava koji razgra?uju vapnena?ki skelet koralja i stvaraju
pješ?ani sediment oko grebena. Najpoznatija riba koraljnih grebena, proslavljena crtanim
filmom „Potraga za Nemom“, je riba klaun, odnosno Nemo. Postoji 30-ak vrsta ovih riba, a
njihova osnovna karakteristika je da žive u simbiontskom i takozvanom mutualisti?kom
(obostrano korisnom) odnosu s vlasuljama. Vjerojatno se sje?ate da je Nemova ku?a unutar
vlasulje. Vlasulja pruža zaklon ribi klaunu od napada?a i opskrbljuje ga ostacima hrane od
svojih obroka, dok istovremeno riba klaun odbija napada?e od vlasulje, ?isti je od nametnika te
poboljšava strujanje vode me?u lovkama svojim plivanjem. Vlasulja tako?er predstavlja odli?no
mjesto gnijež?enja. Sigurno ste se pitali, kako to da Nema ne zapeku dodiri lovki vlasulja? To je
Page 2 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
stoga što su ribe klauni me?u rijetkim vrstama koje su otporne na otrove iz žarnica vlasulje, a
štite se i posebnim zaštitnim slojem oko tijela.
Riba klaun, inspiracija za megapopularni crti? "Potraga za Nemom"
Osim Nema, mnoge izuzetno živopisne vrste riba žive na koraljnom grebenu, živopisna su im
imena , npr mandarinski miši? , dvobojna papiga , morski kuni? i riba leptir.
Jednako šareni i privla?ni su i beskralješnjaci koraljnih grebena, pogledajte ra?i?a, paunasta
ustonožca i malu plavoto?kastu hobotnicu.
Na koraljnom grebenu izuzetno su važne alge koje na njemu rastu i u?vrš?uju njegovu
strukturu. Tisu?e vrsta koralja na grebenu stvaraju neobi?ne strukture nalik naborima, rogovima,
glavicama kupusa ili neobi?nim stupovima i stolovima.
Darwin je opisao i neobi?an paradoks vezan uz koraljne grebene. Naime, koraljni grebeni
predstavljaju izuzetno raznoliku i bogatu zajednicu u tropskim morima koja su ina?e veoma
siromašna hranjivim tvarima. Uzrok nedostatka hranjivih tvari je izostanak miješanja dubljih
voda bogatih hranjivim tvarima s površinskim slojem, te siromaštvo fitoplanktonom koji je glavni
proizvo?a? hranjivih tvari u površinskim vodama.
Page 3 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
Koraljni su grebeni jedna od biološki najraznolikijih staništa na Zemlji
Bioraznolikost koraljnih grebena je rezultat sposobnosti složenih zajednica grebena da
recikliraju hranjive tvari te stvaranja složenih simbiontskih odnosa izme?u razli?itih organizama
te zajednice. Tako npr. ve? spomenute alge zooksantele osiguravaju koraljima 90 % potreba za
hranom, a koralji istovremeno pružaju zaklon zooksantelama i osiguravaju CO2 potreban za
fotosintezu. Koralji tako?er imaju sposobnost upijanja nekih tvari direktno iz vode, npr. nitrata i
fosfata.
Ve?ina koraljnih grebena nalazi se u Tihom i Indijskom oceanu, a vrlo malo grebena nalazi se u
Atlantskom oceanu, na podru?ju Meksi?kog zaljeva.
U Jadranskom moru tako?er postoje zajednice koralja koje naj?eš?e nastaju na dubinama do
50 m, a posebno su bogate u podmorju zašti?enih podru?ja Nacionalnog parka Mljet i Parka
prirode Telaš?ica. Prekrasno podmorje Nacionalnog parka Mljet možeš pogledati ovdje.
Page 4 / 5
Bioteka
Nek' ti edukacija bude zanimacija
I Jadran se može pohvaliti prelijepim koraljima - crveni koralj naša je najpoznatija vrsta
Kod nas je najpoznatija vrsta crveni koralj koji se može na?i na dubinama do 200 m, a još od
vremena Egip?ana, a potom i Grka i Rimljana, koristio se za ukrašavanje keramike i izradu
nakita. Po gr?koj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio
je u more. Morske alge, prekrivene krvlju iz Meduzine glave, okamenile su se i postale koralji.
U vrijeme srednjeg vijeka komadi? koralja se nosio kao amajlija protiv uroka, a njegov prah se
dodavao hrani kao zaštita od epidemija. Pravi crveni koralj uslijed povišene temperature i
zagrijavanjem pobijeli pa su majke nekad stavljale djeci narukvice od crvenih koralja kako bi
odmah primijetile povišenje temperature. U današnje vrijeme crveni koralj je vrsta ugrožena
pretjeranim iskorištavanjem, a u Hrvatskoj je zakonom zašti?ena.
Page 5 / 5

Download Report