close

Enter

Log in using OpenID

Broj #01 (srpanj 2012.)

embedDownload
Broj #01 (srpanj 2012.)
Cijena: 0kn
www.infozona.hr
Pozdrav,
IZDAVAČ
Info zona
Ako ovo čitaš, znači da smo
nakon portala te radio i tv
Jerina 1, 21 000 Split
[email protected] | infozona.hr
emisije uspjeli pokrenuti
i magazin za mlade :) I o
mladima. Možda i više od toga.
TEKSTOVI:
Darko Čop, Maja Jurković, Maja
Karačić, Sasha Mešin, Ada Reić,
Neki sadržaji neće biti
atraktivni, ali baš svi će biti
korisni. Nikad neće biti tračeva,
Antonia Stipić
UREDNIK: Goran Biličić
POMOĆNICA UREDNIKA: Maja Karačić
spinova, guzica i sisa, ali već u
LEKTURA: Vedrana Biličić
prvom broju ima sexa. U ovom
FOTOGRAFIJE: kam-hram.com,
broju ćemo te odvesti i u Berlin
MAE, Luka Kivela, Janina Pavić,
i u cirkus, provozati u kolicima,
Ivan Svaguša, Željko Šunjić
ponuditi ti praksu, posao i
KRIŽALJKA: Rudo
koncerte, a popričat ćemo i
STRIP: Nino Bodač
o glazbi, aktivizmu, modi i
OBLIKOVANJE I PRIJELOM: SKICA
ženskom ragbiju.
NAKLADA: 500 primjeraka
Magazin čitaj i na zahodu, ne
smeta nam. Samo ga pročitaj
do listopada jer tada stiže novi
broj ;)
Urednik
Posjeti najveći online kalendar događanja
na širem splitskom području!
Ova publikacija izrađena je uz potporu
Europske komisije. Njen sadržaj
odgovornost je Info zone i ne izražava
stajališta Europske komisije.
Kao šesnaestogodišnjakinja ne možeš naravno ući u svaki klub,
upotrebljava se za ljude koji su drugačiji i posebni i podrazumijeva
ali ima puno toga što možeš napraviti i gdje izaći i, što je za
nošenje odjeće koju nitko drugi ne nosi. Iz tog razloga puno se
mene najvažnije, jeftino je! Nikad ne znaš gdje ćeš sresti ljude
odjeće kupuje u second hand trgovinama i na buvljacima. Danas se
koji ti se sviđaju, ali ako je vjerovati klišejima, onda to nikako
ta različitost pretvara u uniformiranost. Teško mi je objasniti ovaj
neće biti u Berlinu.
fenomen, ali ako me razumijete onda ste shvatili najveći problem
mog grada. Druga stvar koju zamjeram Berlinu je što nije na moru.
Berlin. Grad koji nije zanimljiv isključivo zbog izgradnje slavnog zida
i kao sjedište grozne vlade Adolfa Hitlera.
Kvartovi
Danas u Berlin dolazi sve više doseljenika i sve više turista, i to ne
Naravno da svaki grad ima svoje zanimljivosti i posebnosti koje
samo zbog toga što u svakom kvartu mogu naći neki spomenik. Kako
mame i privlače, ali ja mislim da u Berlinu zaista svatko može
je to naš najdraži gradonačelnik dobro opisao: Berlin je siromašan,
pronaći svoje mjesto. Ako voliš taj berlinski stil (Indi - skupo, a izgleda
ali sexy! (ovdje se ne radi o ironiji ili sarkazmu - gradonačelnik Klaus
kao s buvljaka) i scenu onda živiš u kvartu Mitte (centar Berlina);
Wowereit je zaista popularan među građanima Berlina i funkciju
ako si dubljeg džepa i ako si snobovski raspoložen tada ćeš svoje
gradonačelnika obnaša od 2001. Na izborima održanim 2011. izabran
mjesto naći u Charlottenburgu; ako ti nedostaje temperament sličan
je po treći put na tu funkciju, op. prev.). Taj grad je zadnjih godina
mediteranskom naći ćeš ga u Weddingu; a ako nisi tip za velegrad
postao veoma popularan. Prirodni šarm kojeg je imao sada se pretvorio
onda živiš u Pankowu (udaljeniji kvart u kojem su većinom obiteljske
u stil, što se posebno primjećuje kod mladih; taj stil, nazvan Indi,
kuće s vrtovima). Sve što trebaš je dobro pogledati, jer Berlin zaista
4
5
ima sve što želiš. Jedno je sigurno, u svakom slučaju u blizini ćeš
uvijek naći neki park, jer Berlin nije samo centar grafiti scene, već
ujedno i najzelenija europska metropola.
Izlasci
Što se tiče izlazaka, u Berlinu možeš naći sve što i u drugim europskim
gradovima. Često me pitaju gdje se može izaći u Berlinu, ali ja smatram
da je pravo pitanje Gdje se ne može?. Ovdje ne moraš tražiti klubove
i barove, niti se brinuti da ćeš u izlasku među 5 milijuna stanovnika
naletjeti na roditelje :)
Kao šesnaestogodišnjakinja ne možeš
naravno ući u svaki klub, ali ima puno toga što možeš napraviti i gdje
izaći i, što je za mene najvažnije, jeftino je! Na svakom uglu možeš
naći Spätis, male dućane koje mahom drže Azijati i koji prodaju
alkohol i druge potrepštine po povoljnijim cijenama te predstavljaju
alternativu odlascima u skupe barove i klubove i dosta su popularni
među mladima u Berlinu. Mladima metro prilično olakšava kretanje,
vikendom prometuje cijelu noć, a ponekad postaje i mjesto zabave. U
slučaju da nema neke zabave na koju bi išli, organiziramo Ringbahn
party (Ringbahn je dio S-bahna, pretežno nadzemnog metroa, te je
Berliner Schnauze
Ljudi? Kažu da je grad toliko lijep koliko i ljudi koje sretneš i upoznaš.
Mislim da je to zato što doživljaje i iskustva s ljudima nekog grada
na kraju povežeš s doživljajem grada. Nikad ne znaš gdje ćeš sresti
ljude koji ti se sviđaju, ali ako je vjerovati klišejima, onda to nikako
specifičan po tome što vozi u krug bez prve i posljednje stanice, dakle
prometuje kontinuirano, bez pauze, op. prev.). Manje grupe mladih
tada okupiraju vagon, puštaju glazbu, cugaju i voze se cijelu noć.
Dođi u Berlin
neće biti u Berlinu. Stanovnike Berlina prati epitet Berliner Schnauze
Ako još uvijek misliš da su Nijemci snobovi i da se ponašaju kao
(usporedila bih ga s nazivom tovar kojeg ostatak Hrvatske koristi za
roboti (točni, precizni, marljivi), dođi u Berlin, i ako ne sretneš
Dalmatince). Za mene je smiješno što se ostatak Njemačke grozi te
turista, uvjerit ćeš se u suprotno - da je Berlin baš nenjemački grad.
osobine Berlinčana da budu direktni - ne drski - već jednostavni i
Ipak moram reći da ste u jednoj stvari u pravu-pivopija ima više nego
otvoreni. Uz to, po Berlinu možeš hodati kako želiš bez da te itko gleda
dovoljno! :)
i komentira. Kad si čudan, odnosno ne oblačiš se uobičajeno, okolina
nikad ne bulji u tebe.
6
Sasha Mešin
Janina Pavić
7
Zamislite da na kavu na Cankarevu s Trstenika idete monociklom.
Ili da vas ispred brojne znatiželjne publike željezni vatreni štap
kojim žonglirate pogodi u glavu. Dva svestrana momka članovi su
i voditelji radionica u splitskom Hramu koji je početkom godine
proslavio veliki deseti rođendan...
Zamislite da na kavu na Cankarevu s Trstenika idete monociklom.
Ili da vas ispred brojne znatiželjne publike željezni vatreni štap kojim
žonglirate pogodi u glavu. Prije ručka napravite nekoliko akrobacija;
stojite na glavi, šetate na rukama, napravite pokoji dvostruki salto.
Zatim umjesto odmora poslije ručka izrađujete afričke (odnosno
splitsko-afričke) djembe bubnjeve, šetate na štulama, oblačite
živopisne kostime, smišljate scenografiju, izrađujete rekvizite ili
igrate capoeiru. E, pa tako bi vam izgledao uobičajen dan ukoliko
vam je Cirkus život, ili vam je život cirkus, što u oba slučaja vrijedi
za Joku i Jana.
Ova dva svestrana momka članovi su i voditelji radionica u splitskom
Hramu, Kulturnoj Alternativi Mladih - Centru Novog Cirkusa koji je
početkom godine proslavio veliki deseti rođendan. Pred prepunim
amfiteatrom Doma mladih pedesetak članova Hrama, uz pozvane
goste, kroz trosatni program zadivili su publiku dječjom predstavom,
zračnim
akrobacijama,
točkama
na
svili,
break
danceom,
žongliranjem, bubnjanjem i još mnoštvom sjajnih izvedbi koje
kolektivno zaustavljaju dah.
No, za Jana i Joku to je još samo jedan zabavan dan u cirkusu. Obojica
imaju dugogodišnji staž u uličnim i kazališnim nastupima, vođenju
radionica i treninga, te svakodnevnom iskušavanju vlastitih fizičkih
granica. Joško Banić (28) već je pet godina aktivan član i voditelj
raznih aktivnosti u Hramu. - Vidija san na televiziji capoeiru i tija
san se okušat. Doša san u Hram i već nakon po godine posta san
8
9
voditelj capoeire. Ubrzo san doživija i svoj prvi ulični nastup. Sićan
svakodnevnica urnebesno zabavna, obojica svom poslu pristupaju
se te treme, dok san se vozija od Hrama do Rive pogled mi je bija
ozbiljno i maksimalno se posvećuju razvoju svestranosti i kreativnosti
prikovan vanka, a noge se tresle – prepričava Joke svoje početke.
svojih učenika. Osim nabrojenih aktivnosti oni također osmišljavaju
Ubrzo su se stvari promijenile, nestala je trema, a Joke je u svakom
scenografiju, kostimografiju, šminku, muziku i uostalom sve što je
svom nastupu sve više i više uživao. On u Hramu najradije igra
potrebno da bi napravili pravi spektakl pred publikom.
capoeiru ili se igra vatrom, iako se specijalizirao i za druge aktivnosti
poput pravljenja predstava, zračnih akrobacija te vođenja treninga za
A publika? - Splitska publika je skeptična, pomalo zakočena, boje se
djecu s invaliditetom.
nepoznatih stvari, a i nemaju baš volje za fizičke aktivnosti. Dodatni
problem je što nas Grad ne podržava. A članovi se s vremenom
Jan Hajsok (19) je, kako sam kaže, odrastao u Hramu. - Već sa devet
uozbilje, život ih pritisne, zatvori i nemaju vremena za cirkus. Šteta,
godina san žonglira lopticama i ludova, vrlo brzo san upozna break
jer di je cirkus tu je uvik sve pozitivno! - zaključuju Jan i Joke.
dance, a zatim i akrobacije. Većinu toga san učija sam. Kako su godine
prolazile meni je sve više cirkus postaja život, jer, na kraju krajeva,
Na pitanje o pokojoj anegdoti obojica se smiju. - Svaki naš nastup
život i je cirkus. Kad je trampulin stiga u Hram onda san počeja vodit
je anegdota po sebi, ipak smo ulični zabavljači - napominje Joke.
akrobatiku, a pomalo su počeli i ulični nastupi, odnosno izražavanje
Naviknuti na svakakve upadice poput “jeste li vi sekta”, teške uvjete
emocija na ulici – priča Jan koji je već skoro četiri godine voditelj
održavanja nastupa; kišu, hladnoću ili buru koja im nosi scenografiju,
radionica u Hramu, a kada nije u zraku, onda bubnja, vozi monocikl
očvrsnuli su na sve nepredvidive vremenske i ljudske nepogode i od
ili žonglira. - Kad vodim trening prilagođavam se individualno
svega naprave samo još veći cirkus. Ne mogu im ništa, ni žega ni
jer sam već naučija pripoznat ko šta može - kaže Jan. Iako im je
kiša, na krilima vjetra nastavljaju ples...
Ada Reić
kam-hram.com
Okušajte se u Cirkusu
Što vam treba da se i sami okušate u vještinama Cirkusa?
Broj jedan - volja.
Broj dva - fizička osviještenost.
Osoba treba poznavati svoje tijelo i znati vlastite granice – kaže Jan.
A što vam je potrebno da ih iskušate?
Broj jedan – volja. I naravno, par koraka do Hrama.
Krenite s prvim klikom: www.kam-hram.com
10
11
- Kad smo se okupili rekao sam: Ić ćemo na [email protected] ove godine i
pobijedit - kaže Ivan Cvitković, gitarist grupe Last man
an standing.
O mladim kolegama koji svoje karijere tek započinju,
počinju, nema u
globalu visoko mišljenje.
Pobjedu na ovogodišnjem [email protected] festivalu,
valu, na kojem se kroz 12 tjedana
predstavilo 36 bendova, odnio je jedan
edan od dugovječnijih, ali po postavi
najfriškijih bendova u konkurenciji
kurenciji – Last man standing. Naime,
kroz jedanaestogodišnju
u povijest benda prošlo je preko 30 glazbenika,
a današnja postava
a svira zajedno tek nešto više od osam mjeseci –
Duško Letilovićć (vokal), Ivan Cvitković (gitara), Luka Brodarić (bas) i
Vlado Vulić
ić (bubnjevi).
– Mislim da smo se ljudima svidili jer smo energični, a zvučimo
i starinski i moderno u isto vrijeme. Žiri je prepoznao kvalitetu
u žestini, a publika je, prema mom mišljenju, osjetila energiju objašnjava Ivan, gitarist grupe.
Iza njihove pobjede stoji puno rada, proba, ali potrebno je, kaže Ivan,
uložiti i dosta novaca. – Prva stvar je dobar zvuk. Nakon prvog nastupa
na [email protected] nisam bio zadovoljan zvukom i uložio sam u opremu. Ni
nakon drugog nastupa nisam bio zadovoljan i opet sam mijenjao
pedale, magnete… Zvuk je prva stvar, metal je tehnička muzika i
traži dobru opremu da se može čuti – tvrdi Ivan.
Sad svatko ‘ko ima dugu kosu osniva bend
Pošto se glazbom bavi dugi niz godina, upoznao je veliki broj
glazbenika, i svjedočio kakvim smjerom krene karijera velikog broja
njegovih kolega. – Masu ljudi koji su počinjali svirati kad i ja, sad
sviraju po pirevima. Ako živiš godinama k’o student ili konobariš i
misliš da ćeš se jednog dana probit, samo ti jednoga dana doleti pleska
12
13
od života, i shvatiš da moraš od nečeg živit. Od svoje osamnaeste
na engleskom, i budućnost vidimo i izvan granica države. Ne znam
radim, i mogu si priuštit da trošim na opremu i da sviram ovaj tip
zašto se ljudi boje stranih bendova, osjećaju se inferiornima. Po čemu
muzike.
su to stranci bolji od nas?
O mladim kolegama koji svoje karijere tek započinju, nema u globalu
Najvažnije je ostati realan, ali ne apatičan, smatra Ivan. – Ne treba se
visoko mišljenje. – Sad svatko ‘ko ima dugu kosu osniva bend i to
zanosit, ali ni govorit mi to ne možemo. Treba bit pomaknut, sanjar,
ne jedan,već nekoliko, jer im je jedan očito malo da zadovolje svoje
ali i bit svjestan svojih mogućnosti. Ništa se neće samo od sebe desit.
glazbene ambicije. Rade facebook profil, you tube profil, zatrpavaju
A najgore je mislit sve je ionako loše, zašto bi išta radija – tako se
prostor i onda, netko dobar često prođe ispod radara među tom
najlakše prepustit.
gomilom.
Iz gomile bendova, Last man standing se, smatra Ivan, najviše ističu
Da bar nema potrebe za [email protected]
zbog vokala. – Vokal je najvažnija karika, on sve diže na razinu, a
Duško je pjevač. Problem kod metal bendova danas je što više nema
[email protected] je festival neafirmiranih autorskih bendova sa područja
pjevača. Imaš klince koji znaju svirat, ali nitko ne zna pivat, to je
Dalmacije koji se već tri godine održava u klubu O’Hara, u organizaciji
deranje.
Udruge za zaštitu glazbe STOP. Nagrade pobjednicima se kreću od
opreme do snimanja prvog albuma u profesionalnom studiju, ugovora
O problemima na splitskoj metal sceni kaže: – Nisu Rozga, Ceca i
za diskografsku kuću te promocije na državnoj televiziji. Organizatori
Severina srušile scenu, nisu one nikome ukrale publiku. Ljudi je sami
ističu da su festival pokrenuli kako bi dali priliku bendovima da sa
sabotiraju. Scenu treba podržat, treba je platit, a dok god je ljudima
svojim materijalom konačno izađu iz garaže pred publiku. Najsretniji
puno dat 10 – 20 kuna za koncert jer im je to boca vina, piva ili uru
bi bili, kažu, kada uopće ne bi bilo potrebe za ovakvim festivalom – to
na kavi, kasne na zakazane termine koncerta, jer nisu dovoljno high,
bi značilo da je splitska scena ojačala, postala priznata u Hrvatskoj,
ništa se neće promijenit.
ali i u Splitu, te da su lokalni bendovi prepoznati kao poželjni gosti u
splitskim klubovima.
Budućnost vidimo i izvan granica države
Na pitanje kako gleda na sadašnji razvoj karijere i budućnost benda,
Online:
Ivan odgovara: – Ovisi kako postaviš stvar. Možeš reći da smo
uspješni – bend koji je doša niotkuda, u ovoj postavi postojimo šest
LMS Facebook: http://bit.ly/LMS-facebook
mjeseci – i pobijedili smo na [email protected] Naravno, možeš gledat to i
LMS MySpace: http://bit.ly/LMS-myspace
ovako: bavim se glazbom 11 godina, i sve šta sam postiga je pobjeda na
Video sa nastupa u O’Hari: http://bit.ly/LMS-nastup-youtube
lokalnom festivalu demo bendova – smije se Ivan. – Pišemo tekstove
Album sa finala [email protected]: http://bit.ly/LMS-foto
114
15
- Ako je nešto prilagođeno,
ni navodno prilagođene novogradnje nisu pošteđene barijera. Česti
to je sasvim slučajno. Ne
su slučajevi i prilagodbe koja se radi da se zadovolji forma. Primjerice
postoji ni jedan primjer
rubnici na pločnicima koji imaju nezamjetne pragove, ipak dovoljne
kluba
ili
kafića
koji
je
da budu nepremostiva prepreka osobi koja sama vozi kolica. Negdje
smišljeno prilagođen osobi
su ugrađeni liftovi za koje nema osoblja educiranog za korištenje ili
sa invaliditetom - kaže Edo
jednostavno nisu u upotrebi - objašnjava Edo situaciju u gradu koji
koji izlazi zahvaljujući ekipi pa
je krajem veljače potpisao povelju o pristupačnosti javnih prostora
dobro poznaje stanje.
osobama s invaliditetom te dobio pohvalu UN-ove koordinatorice
za prilagođenost pješačkih prijelaza i plaža te općenito uklanjanje
Jesu
li
mladim
invaliditetom
u
osobama
Splitu
sa
arhitektonskih barijera.
dostupni
zabavni sadržaji? Volonteri Udruge Prijatelj
- Grad je prilagođen jedino za vožnju karijole – zaključuje Edo za kraj.
krajem travnja su potražili odgovor na to pitanje i
istražili dostupnost splitskih kina, kafića, kazališta i klubova.
Antonia Stipić
- Ako je nešto prilagođeno, to je sasvim slučajno. Ne postoji ni
jedan primjer kluba ili kafića koji je smišljeno prilagođen osobi
sa invaliditetom. Osoblje je najčešće susretljivo i uvijek pomogne
Udruga mladih Prijatelj
međutim poanta prilagođenosti je da osoba može sama ući i izaći
iz kluba, a ne da mora zvati pet zaštitara - kaže nam Edo koji izlazi
Akcija Đir invalidskim kolicima u kojoj su mlade osobe bez poteškoća
zahvaljujući ekipi pa dobro poznaje stanje.
s kretanjem napravile đir po užem centru Splita i ubrzo na svojoj
koži uvidjele sve barijere s kojima se njihovi vršnjaci s invaliditetom
- Sve je to lipo i krasno kad ti imaš ekipu koja te gura, ali ako se njima
svakodnevno suočavaju dio je inicijative I mi smo tu koju Udruga
nije dalo taj dan ić vanka, a meni se dalo šta onda?! Vi svi možete
mladih Prijatelj provodi uz podršku Obiteljskog centra Splitsko
izaći iz kuće i sami, bez da vam itko treba, a mi kad hoćemo negdje
dalmatinske županije, a uz financijsku potporu Zaklade Kajo Dadić.
otići moramo izorganizirati deset ljudi - objašnjava Edo opisujući
putovanje od kuće do odredišta na kojem mora svladati brojne
Volonteri Udruge mladih Prijatelj realizirali su 2011. godine, tada još
stepenice, pragove, kosine i sve moguće arhitektonske barijere. U
kao neformalna grupa, i projekt Dječji grad financiran kroz program
klubovima, kinima, muzejima i većini kafića ga zatiču nove prepreke
Mladi na djelu Agencije za mobilnost i programe EU. Cilj projekta bio
- stepenice do separea, visoki stolovi i šankovi, uska vrata wc-a…
je vratiti djecu, mlade i roditelje na Marjan, u srce grada i osvijestiti
građane o pravima djece na igru kao i o potrebi mjesta za igru,
- Ljudi ne kuže da je nama jedna skala i petnaest skala ista stvar pa
16
druženje, sport, rekreaciju.
17
Da li je, prema tvome mišljenju, činjenica što u Zadru ne postoji
prostor za mlade krivnja gradskih vlasti ili se mladi jednostavno
nisu artikulirali?
Mladi u Zadru se nisu artikulirali jer ih je Grad zapostavio. Od
doprinosa koje su uplaćivali naši roditelji sagrađen je Dom hrvatske
mladeži, ali mladi taj prostor nisu nikada koristili. Borili smo se
za tu zgradu, ali bezuspješno – još smo beskućnici. Grad bi trebao
omogućiti kulturnoj sceni mladih da se razvija, a to se može ostvariti
samo ako postoji prostor – ako nemaš prostor nemaš bazu gdje se
može scena generirati. U ovakvoj situaciji nama treba bar mjesec
dana da organiziramo neki koncert, dok sve dogovoriš, pripremiš,
uvijek nanovo se vade sve dozvole... Teško je, ali trudimo se, od
osnutka smo odmah krenuli žestoko, sa intenzivnim programom, to
nam je bio stav i danas smo došli do stupnja da nas više nitko ne
može ignorirati jer je očito da radimo pravu stvar na pravi način.
- Radimo koncert, uđe nam 100 ljudi, a 500 vani pije… Prije nas je
Nema klubova u kojima se može organizirati svirka?
to pogađalo, a sada radimo koncert za njih 100, ovi ostali će valjda
Ne. Surađivali smo sa studenskim klubom i nekim drugim
jednom shvatiti - priča predsjednik udruge Šigureca u razgovoru
prostorima, ali uglavnom svirke organiziramo na otvorenom. Sve je
o zadarskoj sceni, mladima, JUMFu...
to u redu na proljeće, ljeti, ali zimi je već problem.
Kako opstaje kulturna scena za mlade u gradu u kojem Dom hrvatske
Postoji li politička volja da se situacija promijeni?
mladeži nikada nije zaslužio svoje ime? Gdje se održavaju koncerti,
Postoji. Bio je već jedan pokušaj rješavanja problema prostora 2009.
razne manifestacije, radionice, kada udruga koja ih organizira
godine u Kinu Pobjeda – Grad nam je neko vrijeme plaćao najam, ali
nema svoj prostor? Odgovor nam je ponudio Vedran Stošić Miočić
onda je došla kriza i više nije bilo novaca za to. Gradonačelnik nam je
– Gumeni, predsjednik zadarske Udruge za razvoj nezavisne kulture
oko Nove godine obećao zgradu starog Kazališta lutaka na Jazinama,
Šigureca, koja već pet godina kontinuirano održava bogati program,
ali u nju još ne možemo useliti jer je unutra scenografija koju nemaju
svim zaprekama unatoč.
gdje skloniti. To nas je hendikepiralo za ovu godinu jer bez prostora
18
19
ne možemo aplicirati za projekte, a pošto sve ide k tome da će se
Sviraš u bendu Trn u oku još od ‘96., možeš li usporediti glazbenu
projekti dodjeljivati na više godina, ovo odugovlačenje bi nam moglo
scenu Zadra onda i sada?
utjecati na rad u sljedećih par godina. Prostor, kada se uselimo, bi
U Zadru je uvijek puno ljudi sviralo, a žanrovi su dolazili na refule
trebali dijeliti sa udrugama Eko Zadar, iZadar, Zdanje i Dragon
teatrom sa kojima planiramo ući u Savez udruga mladih.
– neke godine bi bilo hrpu pank bendova, pa bi zavladao metal i
tako dalje. Specifičnost zadarske scene je ta što većina bendova
nikad nije težila nekoj profesionalnosti, vidljivosti, sviralo
Zadar je i studentski grad – kakva je situacija sa
Ljudi koji dođu ovdje studirati nisu toliko
aktivni. U Zagrebu se studenti identificiraju
sa gradom, uostalom većina ostane
i živjeti tu, pa se pokreću razni
od
klubova,
čistog
je
bendova. Od osnivanja Šigurece organiziramo
Gitarijadu, na kojoj nema selekcije, tako
da omogućimo svakome tko ima želju
adrenalin. Prošle i ove godine
najpoznatijih
nastao
na njoj je bilo, i još uvijek ima, jako kvalitetnih
stati na pozornicu da osjeti taj
projekti, akcije… KSET, danas
jedan
se za svoj gušt. Bendovi se nisu prezentirali na nekom
nivou i zato zadarsku scenu malo tko poznaje, ali
studentskim aktivizmom?
spojili smo finale Gitarijade
iz
sa JUMF-om tako da mladi
studentskog
aktivizma.
Žao
bendovi
mi
nastupiti
je što studenti koji su
sa
više. Nije da ništa ne rade,
se
događanja
priliku
pred
većom
publikom, na velikoj pozornici
došli u Zadar ne doprinose
organiziraju
i
imaju
u
njihovom prostoru, ali bilo bi super da
i oni potegnu neku priču sa klubom.
vrhunskom
produkcijom.
Nikad ne znaš što će se izroditi iz toga
– možda se ostave sviranja za godinu
dana, a možda otkriju životni poziv. Na taj
način pomažemo generirati scenu koja je sada,
Kakva je situacija sa mladima danas?
prema mom mišljenju, najjača.
Mlađe generacije su se zapekle. Mi se, pored svega
što radimo, moramo baviti i edukacijom jer su od
devedesetih naovamo mladi koma, jedina im je svrha
izać vanka i oblejat se. Ne shvaćaju da je bitna kreacija, a ne
destrukcija. Mi radimo koncert, uđe nam 100 ljudi, a 500 vani
Kako je došlo do organiziranja JUMF-a?
Organizacija takvog festivala bila je uvijek želja nas u udruzi,
ali nismo bili ni financijski moćni, niti smo imali kapaciteta.
Kad su nam iz agencije Miga, koja organizira UFO fest, došli sa
pije… Prije nas je to pogađalo, a sada radimo koncert za njih 100, ovi
idejom za festival, skužili smo se na prvu. Ja nikad neću zaboraviti
ostali će valjda jednom shvatiti.
ushićenje koje sam osjetio na prvoj živoj svirci koju sam vidio, to me
20
21
odredilo i potaknulo na djelovanje. Nadam se da će koncerti koje
organiziramo imati sličan efekt.
Ljeto još nije gotovo! Neki festivali, fešte i koncerti su odavno
Nakon uspješne prve dvije godine, imate li planove za proširivanje
festivala?
Nemamo se namjeru širiti sa brojem bendova, ne želimo da JUMF
postane veliki fest na kojem će se izvođači izmjenjivati kao na traci, ali
želimo se širiti u popratnim sadržajima. Otvoreni smo za suradnju…
Mi nismo nikakav biznis, ne zanima nas računica. Imamo priču –
želimo stvoriti nešto specifično, u čemu će uživati i publika i izvođači.
Maja Karačić
Ivan Svaguša
Pročitaj i pogledaj kako je bilo na ovogodišnjem JUMFu:
http://infozona.hr/news/jumf/4752
22
upisani u planerima, neki su već odrađeni, neki su nedostižan san,
za neke još niste niti saznali…
Donosimo vam popis koji će utjecati na vaše planove i želje te
kraj ljeta učiniti drugačijim ;)
Još više festivala, fešti i koncerata na:
http://infozona.hr/news/popis2/4748
“Šok i nevjerica kad me vide” – smije
se Ada. Njena je ljubav prema ragbiju
započela prije četiri godine. Žene u
ragbiju u Splitu su još uvijek novost,
iako ženska populacije Nade uspješno
igra već četiri godine.
27
Ragbi je nasilan sport koji mogu igrati samo
igram u skupu, na poziciji livog stupa, ali mi znamo igrati svaku
nabildani alfa mužjaci žedni krvi protivnika,
poziciju jer nas ima malo - opisuje Ada tko može igrati ragbi.
opremljeni kacigama i štitnicima. Žene ne
mogu igrati ragbi, a ako ga igraju onda su
One koji misle da je ragbi nasilan sport lako će razuvjeriti. - Ragbi nije
muškobanjaste i agresivne.
nasilan sport, smatram da su rukomet ili vaterpolo puno nasilniji jer
se tamo događaju udarci ispod struka koji nisu očigledni. Sterotip o
Ako se slažete s potonjim, onda znajte da
ragbiju kao nasilnom sportu postoji jer se jasno vide kontakti. No mi
ste rob klasičnih stereotipa i zabluda o
smo dobro pripremljene. Prvo što naučiš na treninzima, prije svega,
ragbiju i ragbi igrači(ca)ma. Ada Tanasković
je kako pasti i kako oboriti nekoga. Ozljeda gotovo da i nema. Jedina
dvadesetogodišnja je kapetanica, livi stup
ozljeda koju sam imala je uganuće gležnja, i to ne zbog obaranja već
i vjerna igračica ragbija u Rugby Klubu
zbog toga što sam krivo stala – nasmiješeno će Ada.
Nada Split. Ova je studentica splitskog
i
Ragbi je njen hobi, njen gušt. Tamo se rastereti, opusti, ispuše, zabavi,
nježnija od mnogih djevojaka, a predrasude je
natječe i putuje, i iako u njemu ne vidi svoju buduću profesiju, mlada
svaki put od srca nasmiju.
kapetanica igrat će ga, kaže, dok god bude mogla.
Prehrambenog
inženjerstva
ženstvenija
- Deset sam godina trenirala plivanje u
Ada Reić
Željko Šunjić
Mornara, a onda me profesorica tjelesnog
iz srednje zdravstvene pozvala na pokazne
vježbe na Stari plac. Jedan dan sam došla.
I ostala. Odmah sam se zaljubila u ragbi,
Cure su izborile Svjetsko prvenstvo u Rusiji!
možda zbog toga što sam godinama bila u
28
individualnom sportu pa mi se jako svidio
Ragbijašice Nade igrale su u travnju turnir u Francuskoj protiv tri
timski. A i odmah smo svi postali jedna velika
francuske i jedne češke ekipe gdje su izborile tri velike pobjede i bile
obitelj. Žene u ragbiju u Splitu su još uvijek
jako zadovoljne postignutim rezultatima jer su na turniru sudjelovale
novost, iako ženska populacija Nade uspješno
reprezentacije i klubovi koji su, kako kažu, ipak stepenicu iznad njih.
igra već četiri godine. Za sada ima 25 cura, no
Edukacijski kamp u Mađarskoj na kojem su bile u svibnju bio je dobra
zainteresiranih je sve više. - Ragbi je jedinstven
priprema za Europsko prvenstvo na kojem je u reprezentaciji zaigralo
sport jer ga može igrati svatko, bez obzira na
čak osam Nadinih cura i četiri cure iz zagrebačke Mladosti. Od čak 12
dob, spol, kilažu i fizičke predispozicije. U
ekipa naše ragbijašice osvojile su drugo mjesto kojim su se plasirale
ragbiju postoji pozicija za svakoga, svatko će
i na Svjetsko prvenstvo u Rusiji! Iako su izgubile od jakih Engleskinja
pronaći onu u kojoj je najbolji. Ja najčešće
Splićanke su izuzetno ponosne na očit napredak koji su ostvarile.
29
- Pošto ne idemo po natjecanjima, vani se stvara krivi dojam da scene
nema, a ona nije odavno bila ovoliko jaka i ovaj video svjedoči o tome
- kaže Tome.
- Na natjecanja ne idemo jer nas to iskreno ne zanima. Isto tako
nas ne privlače ni skate parkovi. Nije to to kad ti se zada staza i na
određenim mjestima moraš napraviti određeni trick. Ulica je puno
zanimljivija i nudi više mogućnosti za improvizaciju, kreativnost,
mogu naći spot gdje hoću i to me privlači - objašnjava Tome.
- Kada sam došao u Split iz Turnja, živio sam na Pazaru i svakodnevno
išao voziti na Đardin. Godinu dana sam vozio sam, a onda se polako
počela okupljati ekipa i sad nas je sedam standardnih, zovu nas
Fletaši sa Đardina. Naravno, može se pridružiti tko hoće.
Nekada jaku skate scenu u Splitu obilježile su razmirice i netrpeljivosti.
- Mene te stvari ne zanimaju. Tko je kome što kada napravio, stvarno
nije moja stvar. Skate scena na razini države je čudna - imaš mali
broj ljudi koji se ne vole međusobno, ali ne opterećujem se time. Ako
je netko ok, ja ću biti prema njemu ok, mislim da je to normalan
način funkcioniranja. Sada u Splitu ima dosta grupica skatera, a
istaknuo bi posebno Urban Element skate park na Spinutu, kojega
je pokrenuo Pike, jedan od meni najvećih uzora splitskog skejtanja.
Splitska skate scena ponovo doživljava procvat, čemu svjedoči i
video Split personalities, nastao iz čistog entuzijazma mladih
skatera, čija je premijera održana u veljači u klubu Quasimodo
privukla velik broj poklonika ove vrste rekreacije.
Najviše zahvaljujući njemu polaznici skateboard škole, djeca do 14
godina, rasturaju. Ako oni nastave voziti, kad budu mojih godina bit
će spremni za svjetsku scenu.
Maja Karačić
O filmu i viđenju skate scene u Splitu iz svoje nam je perspektive
pričao Tome Mandić, jedan od vozača predstavljenih u videu i
jedan od idejnih začetnika tog projekta.
30
31
Mladima se nudi sve više različitih programa koji im mogu
pomoći i olakšati iskustvo mobilnosti – zapošljavanje, nastavak
obrazovanja i stručna praksa u EU – o kojima se mudro na vrijeme
dobro informirati kako bi iskoristili prilike koje se nude.
Mladima se nudi sve više različitih programa koji im mogu pomoći i
olakšati iskustvo mobilnosti – zapošljavanje, nastavak obrazovanja i
stručna praksa u EU – o kojima se mudro na vrijeme dobro informirati
kako bi iskoristili prilike koje se nude.
Imate li želju zaposliti se u Njemačkoj, dobro je znati da Republika
Hrvatska ima potpisan bilateralan sporazum sa SR Njemačkom
koji građanima Hrvatske omogućava izdavanje radne dozvole.
Sporazumom je definirana i godišnja kvota koja iznosi 500
osoba godišnje. Neke od struka koje su na popisu deficitarnih su
elektrotehnika, strojarstvo, ugostiteljstvo, prehrambena tehnologija,
informatika te medicinska zvanja. Migracijski informativni centar
HZZ-a posreduje pri zapošljavanju u Njemačkoj na način da rješava
potrebnu papirologiju za izdavanje vize, dokumentaciju koja se tiče
zdravstvenog i socijalnog osiguranja te zainteresiranima nudi popis
deficitarnih zanimanja.
Selekcija potencijalnih kandidata vrši se dvaput godišnje, a slijedeća
će se održati u rujnu. Za prolazak selekcije potrebno je dokazati
znanje njemačkog jezika na testu koji se održava u Zagrebu i to pred
komisijom koja dolazi iz Njemačke (stupanj znanja njemačkog jezika
ovisi o vrsti posla koji se traži, većinom su to razine B1, B2 i B3, ali i
niže za poslove za koje se traži niža kvalifikacija). Radne dozvole za
osobe koje prođu selekciju su u trajanju od 12 do 18 mjeseci.
U SR Njemačku se može ići i zbog sezonskog zapošljavanja i to za
poslove u ugostiteljstvu, poljoprivredi i zabavnim parkovima za koje
32
33
je potrebno
rebno minimalno znanje njemačkog. Ukoliko netko želi, može
praksu iznosi 550 kn, dok je za profesionalnu praksu taj iznos 750 kn.
i sam tražiti
žiti potencijalnog poslodavca koji će poslati dopis HZZ-u
Time se pokrivaju troškovi pripreme kandidata, mentorstvo te jezični
da za navedeni
ni posao traži baš tu određenu osobu i u tom slučaju
test. Studenti mogu ovim programima odraditi obveznu praksu, ali
nije potrebno dokazati
zati znanje njemačkog jezika. HZZ i u tom slučaju
je prije toga potrebno dogovoriti detalje i dobiti dozvolu od matičnog
posreduje kod izdavanja
a vize.
fakulteta.
Studenti se mogu prijaviti na AIESEC
SEC stručnu praksu u uredu AIESEC-a
Potprogram Erasmus kojega administrira Sveučilište u Splitu, pruža
na Ekonomskom fakultetu. Na izbor imaju
maju dvije vrste praksi: razvojna
studentima priliku da provedu jedan dio studija na visokom učilištu
i profesionalna.
u inozemstvu studirajući ili obavljajući stručnu praksu.
Razvojna praksa se odnosi na učenje timskom radu
adu i većinom se
Pored Erasmusa, studentima su dostupni i programi Ceepus i
ostvaruje u organizacijama civilnog društva te traje od 6 do 12 tjedana
Erasmus Mundus, za koje administraciju vrši Agencija za mobilnost
i za vrijeme trajanja razvojne prakse pokriveni su troškovi smještaja
mještaja i
i programe EU. Erasmus Mundus nudi mogućnost diplomskih i
hrane. Preporuča se ostvarivanje razvojne prakse kao dobar preduvjet
uvjet
doktorskih studija u zemljama EU-a, s tim da se u tom slučaju
za prijavu za profesionalnu praksu.
diploma i zvanje koje steknete izdaju na Sveučilištu koje pohađate.
Za programe Erasmus i Erasmus Mundus mogu se dobiti i stipendije
Profesionalna praksa podrazumijeva plaćen rad u tvrtci i može trajati
i to u iznosu od 400 eura mjesečno za program Erasmus i u iznosu
od 3 do 18 mjeseci. Ne postoje strogo određeni rokovi za prijavu pa
od 1000 do 1500 eura za program Erasmus Mundus (veći iznos je za
se zainteresirani mogu svakodnevno javiti u AIESEC za pomoć pri
doktorski
oktorski studij).
Darko Čop
pronalasku domaćina. Iznos koji se traži od kandidata za razvojnu
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6165
r/default.aspx?id=6165
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5548
efault.aspx?id=5548
http://www.iro.hr
http://www.mobilnost.hr
http://ec.europa.eu
http://www.aiesec.org
[email protected]
[email protected]
[email protected]
[email protected] (Erasmus koordinatorica Sveučilišta u Splitu)
34
35
Pratite li redovito medije, vjerojatno odlazak na Siciliju ili u
Egipat ne smatrate najblistavijom idejom. No upravo su se tamo,
preko studentske organizacije AIESEC, odvažile otići dvije mlade
Splićanke i provesti nekoliko mjeseci u potpuno novom okruženju,
među potpuno novim ljudima.
Totalni kulturološki šok
Jelena Barić, nakon diplome magistrice ekonomije nije uspjela
pronaći posao pa se odlučila, kako ne bi sjedila skrštenih ruku i upala
u depresiju, otići na praksu. Negdje. – Vidjela sam natječaj za posao
u marketingu u kulturi u Kairu što se poklapa sa mojim područjem
interesa, a i nikada nisam bila u Egiptu. To je bilo taman usred velikih
nereda, pa mi nije bilo svejedno, ali su me kolege iz AIESEC-a uvjerili
da ću biti potpuno sigurna. Tako je i bilo – ni u jednome trenutku se
nisam osjetila ugroženo, a koristila sam sredstva javnog prijevoza i
hodala sama po gradu – kaže Jelena.
Motivacija Petre Leskovec, koja je odradila svoju praksu u Cataniji,
bila je nešto drugačije prirode. – Predsjednica sam lokalnog ogranka
AIESEC–a za PR i marketing, što i studiram, a hobi mi je fotografija.
Kada sam naletjela na praksu koja je spojila upravo ta moja dva
područja interesa, i kad me sestra bocnula onom „ako nećeš sad, kad
“Kada sam naletjela na
praksu koja je spojila
upravo moja dva
područja interesa i kad me
sestra bocnula onom
‘ako nećeš sad, kad ćeš’,
odlučila sam otputovati”
ćeš“, odlučila sam otputovati. To se doslovno dogodilo u dva dana.
Trebalo je hrpu toga obaviti, pošto sam još na studiju, ali svi su mi
izašli u susret i nije bilo nikakvih problema. Imala sam punu podršku
Ekonomskog fakulteta koji uvažava AIESEC stručnu praksu i znaju
koliko pridonosi studentu – objašnjava Petra. – Bila sam smještena u
domu sa još dvadeset studenata iz svih krajeva svijeta – jedna velika
mješavina različitih kultura.
37
Razvojna pa profesionalna praksa
Praksa na kojoj su obje djevojke bile naziva se razvojna praksa, i
služi više za upoznavanje nove kulture i drugačijeg načina života, ali
također služi i kao dobar temelj i preporuka za profesionalnu praksu,
u kojoj se prima plaća, o čemu je nedavno svjedočio Dino Babić koji je
Usprkos totalnom kulturološkom šoku i nepoznavanju jezika, cure
su se uspjele sasvim brzo snaći i prilagoditi. – Talijani pojma nemaju
engleski. Ako ih ne razumiješ što ti pričaju, ponove ti glasnije. Tako da
sam naučila nešto talijanskog, iz čiste nužde – smije se Petra. U Kairu
je situacija bila nešto nepovoljnija. – Sa turističkim djelatnicima i
prodavačima, koji ti svaku cijenu spuste samo zbog tvojih lijepih
očiju i očiglednog egipatskog porijekla, možeš se sporazumjeti na
engleskom. Ostali ga slabo govore, što je nezgodno, s obzirom da se s
arapskim jezikom nisam imala priliku prije susresti. Prvih par dana
sam stalno bila u šoku jer mi se činilo da će se ljudi u kafiću, u busu,
na ulici, početi tući, ali navikneš se. To je jednostavno takav jezik.
na taj način dobio posao u Dubaiu. – Zvali su ljudi u AIESEC, da kako
bi oni mogli dobiti posao kao Dino. Ne ide to baš tako jednostavno.
Preporuča se prvo otići na razvojnu praksu, kojom pokazujete da
volite raditi i nemate problem sa drugim kulturama – kaže Petra.
– Ja bi studentima savjetovala da se što prije pokrenu, da još za
vrijeme studija počnu koristiti mogućnosti koje su pred njima, da
skupljaju iskustvo. U Splitu se svijest o postojanju mogućnosti tek
budi – smatra Jelena.
Pola godine nakon iskustva na Siciliji, Petri se praksa pokazala
korisnom – prema njoj piše završni rad, a dobro joj je došla i za
Zvuče kao da se žestoko svađaju non-stop.
preporuku za ljetni posao recepcionarke u hostelu. S druge strane,
Petra je u Cataniji volontirala u lokalnom AIESEC ogranku, a u
više od zanimljivosti u životopisu. – Možda ni sami poslodavci nisu
sklopu prakse sa svojim timom je izrađivala fotografije i reportaže o
pojedinim dijelovima Sicilije. Bio joj je plaćen smještaj i hrana, a sve
hrvatskim poslodavcima stručna praksa još ne predstavlja ništa
svjesni kvalitete i značaja stručne prakse, pogotovo na drugom
kontinentu. Činjenica da osoba koja je tek izašla s fakulteta ima
ostalo bilo je o njenom trošku.
iskustvo volontiranja u inozemstvu u struci, još uvijek nije se ne
Jelena je u Kairu također volontirala, ali u neprofitnoj organizaciji
– Praksa mi je pomogla u upoznavanju druge kulture, razvila sam se
koja sa AIESEC–om ima ugovor o prihvaćanju praktikanata. – Bila
sam smještena u stanu sa još šest praktikanata, ali nitko od njih
nije radio u mojoj organizaciji, tamo sam bila jedina. Posao mi je
bio pisanje ponuda na engleskome za strane partnere. Organizacija
se bavi promicanjem kulture na ulicama Kaira, potiče ljude da se
kreativno izražavaju, organiziraju radionice, tečajeve, potiču ljude
cijeni u većini hrvatskih tvrtki – prenosi iskustvo iz prve ruke Jelena.
osobno i profesionalno, ali izgleda da je to više bilo za moju dušu nego
za karijeru u Hrvatskoj. Trenutno radim ljetni posao, tražim drugu
praksu i spremna sam ostati godinu dana i duže. Hrvatska mi nije
pružila drugu mogućnost – rezimira Jelena.
Maja Karačić
Željko Šunjić
da rade na sebi u teškim vremenima.
38
39
Za pokretanje kvalitetnog događaja dovoljna je dobra ideja, želja
i volja – svjedoče cure koje stoje iza projekta Modni Alter Ego.
Na MAE su se prvi puta prezentirale sada već poznate i priznate
dizajnerice...
Za pokretanje kvalitetnog događaja dovoljna je
dobra ideja, želja i volja – svjedoče cure koje
stoje iza projekta Modni Alter Ego, koji
omogućuje kreativcima da predstave
svoje
ideje
i
rukotvorine,
a
na
posljednja dva izdanja, daje priliku i
da oslobode ormare od promašenih
modnih investicija.
Prije
dvije
godine,
Antonia,
Natalija, Josipa i Maja sjedile
su na kavi i raspravljale kako u
gradu nema mjesta gdje bi mogle
vidjeti radove mladih dizajnerica
koje svoje rukotvorine plasiraju
preko Facebook-a. Na istoj toj
kavi odlučile su se same uhvatiti
organizacije takvog događaja te pitale
konobara tko je vlasnik kafića u kojem
su sjedile i kada bi ga mogle vidjeti. – Kafić
Alter Ego se nedavno bio otvorio i stalno su
imali nekakva događanja, koncerte, izložbe,
i činilo nam se da bi mogli biti zainteresirani za
našu ideju – objašnjava Antonia.
U roku od nekoliko dana sve je bilo dogovoreno, cure su
kontaktirale prodavačice preko Facebook-a, a vlasnik kafića se
pobrinuo za kvalitetnu promociju.
40
41
Prvo izdanje polučilo je uspjeh te se MAE održao još dvaput na istom
Nadamo se da bi buvljak mogao prerasti u samostalan događaj – kaže
mjestu.
Natalija.
Događaj je prepoznat, pa su počele stizati ponude i iz drugih kafića.
Na posljednjem do sada održanom MAE-u, sudjelovao je veći broj
– Otvarala su nam se i druga vrata, a nismo nikada planirale vezati
izlagača i rukotvorina i second-hand predmeta. – Buvljak se jako
događaj uz jednu lokaciju, tako da je četvrti MAE održan u Elementa
dobro uhodava te je sve zanimljiviji i privlačniji posjetiteljima, koji
– kaže Natalija. Najveće iznenađenje za cure je uslijedilo kada ih je
su sve otvoreniji za taj način kupovine. Tako je prošli put buvljak bio
kontaktirala Ingrid Poljanić iz Gradske knjižnice Marko Marulić sa
pravi hit! Nadamo se da će u budućnosti biti sve veći i veseliji – kažu
prijedlogom da u knjižnici organiziraju modnu reviju. – To nam je
cure iz MAE tima.
bio znak da radimo nešto kvalitetno. Zanimljivo, svaki put kad bi
se malo opustile, i odmakle od MAE, dogodilo bi se nešto što bi nas
Također, Modni Alter Ego ne predstavlja samo nakit i odjeću,
potaknulo da nastavimo – smije se Antonia.
već promovira sve vrste handmade umjetnosti. – Kreativci svih
područja djelatnosti, javite nam se i predstavite svoje radove
Svaki MAE drugačiji je od prethodnoga, a od prijavljenih
– pozivaju djevojke. Trenutno su na ljetnoj pauzi, ali već u deveti
sudionika djevojke uvijek nastoje složiti raznovrsnu ponudu
mjesec dolazimo sa friškim informacijama!
tako da svatko od posjetitelja može pronaći nešto za sebe. Zato
je broj izlagača ograničen, ali se na svakom štandu nalazi
Maja Karačić
MAE
drugačija ponuda. – Znamo da bi publici dosadilo kada bi se
ponavljali, zato smo odlučile da svaki sljedeći MAE donosi
nešto novo. Tako i veći broj kreativaca dobiva priliku pokazati
svoj rad. Ako netko nije pozvan na jedan Modni Alter Ego,
to nipošto ne znači da neće moći sudjelovati na nekom od
sljedećih – objašnjava Natalija.
Peti MAE donio je po prvi puta i Modni buvljak. – Ivana,
prijateljica moje sestre, došla je sa idejom o buvljaku. Takvih
događanja, koja su sasvim normalna za veće gradove, u Splitu
nema, a sigurne smo da postoje i kupci i prodavači.
MAE blog: http://modnialterego.blogspot.com
MAE Facebook: https://www.facebook.com/ModniAlterEgo
42
43
Jedna od najstarijih zapisanih kontracepcijskih metoda jest
žive u najmanju su ruku tragične, a moglo bi se reći i da su učinkovite
mješavina meda i krokodilskog izmeta, takozvana krokodilska
jer ako žena ne ostane živa neće ostati ni trudna. U vremenu
pasta. Stari Grci, koji su kroz povijest slovili i kao slavni ljubavnici,
zavidnog znanja tehnologije i medicine s podsmijehom gledamo na
svojim su ženama savjetovali metodu „čučni i kihni“.
drevne metode sprječavanja neželjene trudnoće, a pritom živimo u
zabludama kojima će se zasigurno od srca smijati naši potomci.
Kontracepcija. Sjajan izum koji pomaže da majčica Zemlja ne implodira
od ljudske prenapučenosti. Otkako je ljudi, od tada je i sexa, a otkako je
Donosimo top 3 zablude…
sexa od tada je i kontracepcije – u svim svojim izdanjima, metodama,
idejama, načinima korištenja i potpunim idiotarijama.
Coca Cola – uz toliko jaku medijsku promidžbu možda možete
povjerovati kako je odgovorna za najbolje tulume, ljudsku sreću ili
Jedna od najstarijih zapisanih kontracepcijskih metoda jest
sklad u obitelji. Spravljaju je sretna, savršeno usklađena mini bića
mješavina meda i krokodilskog izmeta, takozvana krokodilska pasta
u vlastitom coca-cola svijetu, piju je polarni medvjedi i Djed Mraz,
kojom se prije spolnog čina namaže vagina. Stari Grci, koji su kroz
a njen je sastav i dalje velika tajna. No ono u što nikako ne biste
povijest slovili i kao slavni ljubavnici, svojim su ženama savjetovali
trebali povjerovati jest da će ispiranje rodnice ovom mjehurićastom
metodu „čučni i kihni“ kako bi se sjeme potjeralo iz vaginalnog
tekućinom ubiti spermije. Ako sjedite na školjci s colom u ruci
trakta. Metode poput skakanja unatraške (točno 7 puta), kožnih
i s namjerom da se operete njom, radije izlijte sadržaj u školjku i
kondoma, ovčje vune natopljene octom, drvene dijafragme i ispijanja
temeljito uklonite kamenac.
44
45
Mokrenje nakon seksa – Prošla je strast koja zasljepljuje razum i
povratak u realnost za posljedicu ima strah od neželjene trudnoće.
Naglo se sjetite mudrog savjeta da se pomokrite nakon spolnog
odnosa i da ćete zajedno s mokraćom izbaciti i spermije. Prema
jednom istraživanju, čak trećina ljudi vjeruje u ovu metodu, a
navodno nije naodmet da se dodatno isperete iznutra te da odvojite
petnaestak minuta za tjelovježbu. Urin izlazi kroz mjehur pa uretru,
koja je točno iznad vaginalnog otvora, i definitivno ne služi kao
kontracepcijsko sredstvo. Spermiji neće otploviti iz vaše rodnice
zajedno s mokraćom, voda neće isprati spermije iz vas, a ako imate
volje nakon seksa za tjelovježbu, samo naprijed. Naravno, ona nije
kontracepcijsko sredstvo, ali barem ćete biti u formi.
Limun – S razlogom zvan najzdravijom namirnicom na svijetu,
limun pomaže u detoksikaciji, očuvanju zdravlja, osvježenju, a
drevne je mornare čak liječio od skorbuta. No ovaj citrus ipak nije
super heroj u bitci sa spermijima. Mnoge žene smatraju kako će, ako
se operu limunom iznutra, uništiti spermije. Ova bi metoda slobodno
mogla stajati pod nazivom ‘ne pokušavajte to kod kuće’. Osim što neće
napraviti željeno čudo, vrištat ćete od boli ukoliko imate najmanju
ranicu ili možda gljivice. Radije ga stavite u colu i okanite se ćorava
posla.
Ada Reić
www.sezamweb.net
Web stranica SEZAM-Seksualna Edukacija
ZA Mlade dio je programa kojeg provodi
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje
i istraživanje. Njihov tim čini 10 iskusnih
stručnjakinja
i
stručnjaka
različitih
profila te veći broja volontera i volonterki.
46
46
Okomito
1. Podzemna rijeka iz grčko-rimske mitologije
2. Rijeka u Italiji 3. Zarazna spolna bolest, nekoć
smrtonosna 4.
4. Vulkan kod Napulja 5. Grčki bog
ljubavi 6.Tona
7.
6.
7. Seksualni čin koji se izvodi ustima
9. Suprotno od “impotentno“ 11. Kemijska oznaka
za dušik 16. Kemijski znak za ilinij 17. Muški spolni
organ, ud 18.
18. Središta vrtnje 19.
19. Temelj židovske
religije 20. Međunarodni savez aviokompanija 24.
Jedno od osjetila 26.
26. Ženski klub 30.
30. Automobilska
oznaka Italije
Vodoravno
1. Skandinavska zrakoplovna kompanija 4. Pravo
spriječavanja donošenja odluke 8.
8. Spolna bolest,
kapavac, gonoreja 10.
10. Ovo ćeš ti :) 12. Snošaj,
spolni odnos, latinski naziv 13. Litra 14.
14. South 15.
Novac u Bugarskoj 16.
16. Kemijski znak za indij 17.
Tajni broj uz kartice 18.
18. Nadimak Olivera Mlakara
19. Muška spolna žlijezda, „jaje“ 21.
21. Automobilska
oznaka Švedske 22.
22. Osobna zamjenica 23. Naivna
umjetnost (množ.) 25.
25. Crni… 27. Dvije trećina bika
28. Splitski atletski klub 29.
29. SIDA
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
4 334 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content