Broj #01 (srpanj 2012.) Cijena: 0kn www.infozona.hr Pozdrav, IZDAVAČ Info zona Ako ovo čitaš, znači da smo nakon portala te radio i tv Jerina 1, 21 000 Split [email protected] | infozona.hr emisije uspjeli pokrenuti i magazin za mlade :) I o mladima. Možda i više od toga. TEKSTOVI: Darko Čop, Maja Jurković, Maja Karačić, Sasha Mešin, Ada Reić, Neki sadržaji neće biti atraktivni, ali baš svi će biti korisni. Nikad neće biti tračeva, Antonia Stipić UREDNIK: Goran Biličić POMOĆNICA UREDNIKA: Maja Karačić spinova, guzica i sisa, ali već u LEKTURA: Vedrana Biličić prvom broju ima sexa. U ovom FOTOGRAFIJE: kam-hram.com, broju ćemo te odvesti i u Berlin MAE, Luka Kivela, Janina Pavić, i u cirkus, provozati u kolicima, Ivan Svaguša, Željko Šunjić ponuditi ti praksu, posao i KRIŽALJKA: Rudo koncerte, a popričat ćemo i STRIP: Nino Bodač o glazbi, aktivizmu, modi i OBLIKOVANJE I PRIJELOM: SKICA ženskom ragbiju. NAKLADA: 500 primjeraka Magazin čitaj i na zahodu, ne smeta nam. Samo ga pročitaj do listopada jer tada stiže novi broj ;) Urednik Posjeti najveći online kalendar događanja na širem splitskom području! Ova publikacija izrađena je uz potporu Europske komisije. Njen sadržaj odgovornost je Info zone i ne izražava stajališta Europske komisije. Kao šesnaestogodišnjakinja ne možeš naravno ući u svaki klub, upotrebljava se za ljude koji su drugačiji i posebni i podrazumijeva ali ima puno toga što možeš napraviti i gdje izaći i, što je za nošenje odjeće koju nitko drugi ne nosi. Iz tog razloga puno se mene najvažnije, jeftino je! Nikad ne znaš gdje ćeš sresti ljude odjeće kupuje u second hand trgovinama i na buvljacima. Danas se koji ti se sviđaju, ali ako je vjerovati klišejima, onda to nikako ta različitost pretvara u uniformiranost. Teško mi je objasniti ovaj neće biti u Berlinu. fenomen, ali ako me razumijete onda ste shvatili najveći problem mog grada. Druga stvar koju zamjeram Berlinu je što nije na moru. Berlin. Grad koji nije zanimljiv isključivo zbog izgradnje slavnog zida i kao sjedište grozne vlade Adolfa Hitlera. Kvartovi Danas u Berlin dolazi sve više doseljenika i sve više turista, i to ne Naravno da svaki grad ima svoje zanimljivosti i posebnosti koje samo zbog toga što u svakom kvartu mogu naći neki spomenik. Kako mame i privlače, ali ja mislim da u Berlinu zaista svatko može je to naš najdraži gradonačelnik dobro opisao: Berlin je siromašan, pronaći svoje mjesto. Ako voliš taj berlinski stil (Indi - skupo, a izgleda ali sexy! (ovdje se ne radi o ironiji ili sarkazmu - gradonačelnik Klaus kao s buvljaka) i scenu onda živiš u kvartu Mitte (centar Berlina); Wowereit je zaista popularan među građanima Berlina i funkciju ako si dubljeg džepa i ako si snobovski raspoložen tada ćeš svoje gradonačelnika obnaša od 2001. Na izborima održanim 2011. izabran mjesto naći u Charlottenburgu; ako ti nedostaje temperament sličan je po treći put na tu funkciju, op. prev.). Taj grad je zadnjih godina mediteranskom naći ćeš ga u Weddingu; a ako nisi tip za velegrad postao veoma popularan. Prirodni šarm kojeg je imao sada se pretvorio onda živiš u Pankowu (udaljeniji kvart u kojem su većinom obiteljske u stil, što se posebno primjećuje kod mladih; taj stil, nazvan Indi, kuće s vrtovima). Sve što trebaš je dobro pogledati, jer Berlin zaista 4 5 ima sve što želiš. Jedno je sigurno, u svakom slučaju u blizini ćeš uvijek naći neki park, jer Berlin nije samo centar grafiti scene, već ujedno i najzelenija europska metropola. Izlasci Što se tiče izlazaka, u Berlinu možeš naći sve što i u drugim europskim gradovima. Često me pitaju gdje se može izaći u Berlinu, ali ja smatram da je pravo pitanje Gdje se ne može?. Ovdje ne moraš tražiti klubove i barove, niti se brinuti da ćeš u izlasku među 5 milijuna stanovnika naletjeti na roditelje :) Kao šesnaestogodišnjakinja ne možeš naravno ući u svaki klub, ali ima puno toga što možeš napraviti i gdje izaći i, što je za mene najvažnije, jeftino je! Na svakom uglu možeš naći Spätis, male dućane koje mahom drže Azijati i koji prodaju alkohol i druge potrepštine po povoljnijim cijenama te predstavljaju alternativu odlascima u skupe barove i klubove i dosta su popularni među mladima u Berlinu. Mladima metro prilično olakšava kretanje, vikendom prometuje cijelu noć, a ponekad postaje i mjesto zabave. U slučaju da nema neke zabave na koju bi išli, organiziramo Ringbahn party (Ringbahn je dio S-bahna, pretežno nadzemnog metroa, te je Berliner Schnauze Ljudi? Kažu da je grad toliko lijep koliko i ljudi koje sretneš i upoznaš. Mislim da je to zato što doživljaje i iskustva s ljudima nekog grada na kraju povežeš s doživljajem grada. Nikad ne znaš gdje ćeš sresti ljude koji ti se sviđaju, ali ako je vjerovati klišejima, onda to nikako specifičan po tome što vozi u krug bez prve i posljednje stanice, dakle prometuje kontinuirano, bez pauze, op. prev.). Manje grupe mladih tada okupiraju vagon, puštaju glazbu, cugaju i voze se cijelu noć. Dođi u Berlin neće biti u Berlinu. Stanovnike Berlina prati epitet Berliner Schnauze Ako još uvijek misliš da su Nijemci snobovi i da se ponašaju kao (usporedila bih ga s nazivom tovar kojeg ostatak Hrvatske koristi za roboti (točni, precizni, marljivi), dođi u Berlin, i ako ne sretneš Dalmatince). Za mene je smiješno što se ostatak Njemačke grozi te turista, uvjerit ćeš se u suprotno - da je Berlin baš nenjemački grad. osobine Berlinčana da budu direktni - ne drski - već jednostavni i Ipak moram reći da ste u jednoj stvari u pravu-pivopija ima više nego otvoreni. Uz to, po Berlinu možeš hodati kako želiš bez da te itko gleda dovoljno! :) i komentira. Kad si čudan, odnosno ne oblačiš se uobičajeno, okolina nikad ne bulji u tebe. 6 Sasha Mešin Janina Pavić 7 Zamislite da na kavu na Cankarevu s Trstenika idete monociklom. Ili da vas ispred brojne znatiželjne publike željezni vatreni štap kojim žonglirate pogodi u glavu. Dva svestrana momka članovi su i voditelji radionica u splitskom Hramu koji je početkom godine proslavio veliki deseti rođendan... Zamislite da na kavu na Cankarevu s Trstenika idete monociklom. Ili da vas ispred brojne znatiželjne publike željezni vatreni štap kojim žonglirate pogodi u glavu. Prije ručka napravite nekoliko akrobacija; stojite na glavi, šetate na rukama, napravite pokoji dvostruki salto. Zatim umjesto odmora poslije ručka izrađujete afričke (odnosno splitsko-afričke) djembe bubnjeve, šetate na štulama, oblačite živopisne kostime, smišljate scenografiju, izrađujete rekvizite ili igrate capoeiru. E, pa tako bi vam izgledao uobičajen dan ukoliko vam je Cirkus život, ili vam je život cirkus, što u oba slučaja vrijedi za Joku i Jana. Ova dva svestrana momka članovi su i voditelji radionica u splitskom Hramu, Kulturnoj Alternativi Mladih - Centru Novog Cirkusa koji je početkom godine proslavio veliki deseti rođendan. Pred prepunim amfiteatrom Doma mladih pedesetak članova Hrama, uz pozvane goste, kroz trosatni program zadivili su publiku dječjom predstavom, zračnim akrobacijama, točkama na svili, break danceom, žongliranjem, bubnjanjem i još mnoštvom sjajnih izvedbi koje kolektivno zaustavljaju dah. No, za Jana i Joku to je još samo jedan zabavan dan u cirkusu. Obojica imaju dugogodišnji staž u uličnim i kazališnim nastupima, vođenju radionica i treninga, te svakodnevnom iskušavanju vlastitih fizičkih granica. Joško Banić (28) već je pet godina aktivan član i voditelj raznih aktivnosti u Hramu. - Vidija san na televiziji capoeiru i tija san se okušat. Doša san u Hram i već nakon po godine posta san 8 9 voditelj capoeire. Ubrzo san doživija i svoj prvi ulični nastup. Sićan svakodnevnica urnebesno zabavna, obojica svom poslu pristupaju se te treme, dok san se vozija od Hrama do Rive pogled mi je bija ozbiljno i maksimalno se posvećuju razvoju svestranosti i kreativnosti prikovan vanka, a noge se tresle – prepričava Joke svoje početke. svojih učenika. Osim nabrojenih aktivnosti oni također osmišljavaju Ubrzo su se stvari promijenile, nestala je trema, a Joke je u svakom scenografiju, kostimografiju, šminku, muziku i uostalom sve što je svom nastupu sve više i više uživao. On u Hramu najradije igra potrebno da bi napravili pravi spektakl pred publikom. capoeiru ili se igra vatrom, iako se specijalizirao i za druge aktivnosti poput pravljenja predstava, zračnih akrobacija te vođenja treninga za A publika? - Splitska publika je skeptična, pomalo zakočena, boje se djecu s invaliditetom. nepoznatih stvari, a i nemaju baš volje za fizičke aktivnosti. Dodatni problem je što nas Grad ne podržava. A članovi se s vremenom Jan Hajsok (19) je, kako sam kaže, odrastao u Hramu. - Već sa devet uozbilje, život ih pritisne, zatvori i nemaju vremena za cirkus. Šteta, godina san žonglira lopticama i ludova, vrlo brzo san upozna break jer di je cirkus tu je uvik sve pozitivno! - zaključuju Jan i Joke. dance, a zatim i akrobacije. Većinu toga san učija sam. Kako su godine prolazile meni je sve više cirkus postaja život, jer, na kraju krajeva, Na pitanje o pokojoj anegdoti obojica se smiju. - Svaki naš nastup život i je cirkus. Kad je trampulin stiga u Hram onda san počeja vodit je anegdota po sebi, ipak smo ulični zabavljači - napominje Joke. akrobatiku, a pomalo su počeli i ulični nastupi, odnosno izražavanje Naviknuti na svakakve upadice poput “jeste li vi sekta”, teške uvjete emocija na ulici – priča Jan koji je već skoro četiri godine voditelj održavanja nastupa; kišu, hladnoću ili buru koja im nosi scenografiju, radionica u Hramu, a kada nije u zraku, onda bubnja, vozi monocikl očvrsnuli su na sve nepredvidive vremenske i ljudske nepogode i od ili žonglira. - Kad vodim trening prilagođavam se individualno svega naprave samo još veći cirkus. Ne mogu im ništa, ni žega ni jer sam već naučija pripoznat ko šta može - kaže Jan. Iako im je kiša, na krilima vjetra nastavljaju ples... Ada Reić kam-hram.com Okušajte se u Cirkusu Što vam treba da se i sami okušate u vještinama Cirkusa? Broj jedan - volja. Broj dva - fizička osviještenost. Osoba treba poznavati svoje tijelo i znati vlastite granice – kaže Jan. A što vam je potrebno da ih iskušate? Broj jedan – volja. I naravno, par koraka do Hrama. Krenite s prvim klikom: www.kam-hram.com 10 11 - Kad smo se okupili rekao sam: Ić ćemo na ST@rt ove godine i pobijedit - kaže Ivan Cvitković, gitarist grupe Last man an standing. O mladim kolegama koji svoje karijere tek započinju, počinju, nema u globalu visoko mišljenje. Pobjedu na ovogodišnjem ST@rt festivalu, valu, na kojem se kroz 12 tjedana predstavilo 36 bendova, odnio je jedan edan od dugovječnijih, ali po postavi najfriškijih bendova u konkurenciji kurenciji – Last man standing. Naime, kroz jedanaestogodišnju u povijest benda prošlo je preko 30 glazbenika, a današnja postava a svira zajedno tek nešto više od osam mjeseci – Duško Letilovićć (vokal), Ivan Cvitković (gitara), Luka Brodarić (bas) i Vlado Vulić ić (bubnjevi). – Mislim da smo se ljudima svidili jer smo energični, a zvučimo i starinski i moderno u isto vrijeme. Žiri je prepoznao kvalitetu u žestini, a publika je, prema mom mišljenju, osjetila energiju objašnjava Ivan, gitarist grupe. Iza njihove pobjede stoji puno rada, proba, ali potrebno je, kaže Ivan, uložiti i dosta novaca. – Prva stvar je dobar zvuk. Nakon prvog nastupa na ST@rtu nisam bio zadovoljan zvukom i uložio sam u opremu. Ni nakon drugog nastupa nisam bio zadovoljan i opet sam mijenjao pedale, magnete… Zvuk je prva stvar, metal je tehnička muzika i traži dobru opremu da se može čuti – tvrdi Ivan. Sad svatko ‘ko ima dugu kosu osniva bend Pošto se glazbom bavi dugi niz godina, upoznao je veliki broj glazbenika, i svjedočio kakvim smjerom krene karijera velikog broja njegovih kolega. – Masu ljudi koji su počinjali svirati kad i ja, sad sviraju po pirevima. Ako živiš godinama k’o student ili konobariš i misliš da ćeš se jednog dana probit, samo ti jednoga dana doleti pleska 12 13 od života, i shvatiš da moraš od nečeg živit. Od svoje osamnaeste na engleskom, i budućnost vidimo i izvan granica države. Ne znam radim, i mogu si priuštit da trošim na opremu i da sviram ovaj tip zašto se ljudi boje stranih bendova, osjećaju se inferiornima. Po čemu muzike. su to stranci bolji od nas? O mladim kolegama koji svoje karijere tek započinju, nema u globalu Najvažnije je ostati realan, ali ne apatičan, smatra Ivan. – Ne treba se visoko mišljenje. – Sad svatko ‘ko ima dugu kosu osniva bend i to zanosit, ali ni govorit mi to ne možemo. Treba bit pomaknut, sanjar, ne jedan,već nekoliko, jer im je jedan očito malo da zadovolje svoje ali i bit svjestan svojih mogućnosti. Ništa se neće samo od sebe desit. glazbene ambicije. Rade facebook profil, you tube profil, zatrpavaju A najgore je mislit sve je ionako loše, zašto bi išta radija – tako se prostor i onda, netko dobar često prođe ispod radara među tom najlakše prepustit. gomilom. Iz gomile bendova, Last man standing se, smatra Ivan, najviše ističu Da bar nema potrebe za ST@rtom zbog vokala. – Vokal je najvažnija karika, on sve diže na razinu, a Duško je pjevač. Problem kod metal bendova danas je što više nema ST@rt je festival neafirmiranih autorskih bendova sa područja pjevača. Imaš klince koji znaju svirat, ali nitko ne zna pivat, to je Dalmacije koji se već tri godine održava u klubu O’Hara, u organizaciji deranje. Udruge za zaštitu glazbe STOP. Nagrade pobjednicima se kreću od opreme do snimanja prvog albuma u profesionalnom studiju, ugovora O problemima na splitskoj metal sceni kaže: – Nisu Rozga, Ceca i za diskografsku kuću te promocije na državnoj televiziji. Organizatori Severina srušile scenu, nisu one nikome ukrale publiku. Ljudi je sami ističu da su festival pokrenuli kako bi dali priliku bendovima da sa sabotiraju. Scenu treba podržat, treba je platit, a dok god je ljudima svojim materijalom konačno izađu iz garaže pred publiku. Najsretniji puno dat 10 – 20 kuna za koncert jer im je to boca vina, piva ili uru bi bili, kažu, kada uopće ne bi bilo potrebe za ovakvim festivalom – to na kavi, kasne na zakazane termine koncerta, jer nisu dovoljno high, bi značilo da je splitska scena ojačala, postala priznata u Hrvatskoj, ništa se neće promijenit. ali i u Splitu, te da su lokalni bendovi prepoznati kao poželjni gosti u splitskim klubovima. Budućnost vidimo i izvan granica države Na pitanje kako gleda na sadašnji razvoj karijere i budućnost benda, Online: Ivan odgovara: – Ovisi kako postaviš stvar. Možeš reći da smo uspješni – bend koji je doša niotkuda, u ovoj postavi postojimo šest LMS Facebook: http://bit.ly/LMS-facebook mjeseci – i pobijedili smo na ST@rtu. Naravno, možeš gledat to i LMS MySpace: http://bit.ly/LMS-myspace ovako: bavim se glazbom 11 godina, i sve šta sam postiga je pobjeda na Video sa nastupa u O’Hari: http://bit.ly/LMS-nastup-youtube lokalnom festivalu demo bendova – smije se Ivan. – Pišemo tekstove Album sa finala ST@rta: http://bit.ly/LMS-foto 114 15 - Ako je nešto prilagođeno, ni navodno prilagođene novogradnje nisu pošteđene barijera. Česti to je sasvim slučajno. Ne su slučajevi i prilagodbe koja se radi da se zadovolji forma. Primjerice postoji ni jedan primjer rubnici na pločnicima koji imaju nezamjetne pragove, ipak dovoljne kluba ili kafića koji je da budu nepremostiva prepreka osobi koja sama vozi kolica. Negdje smišljeno prilagođen osobi su ugrađeni liftovi za koje nema osoblja educiranog za korištenje ili sa invaliditetom - kaže Edo jednostavno nisu u upotrebi - objašnjava Edo situaciju u gradu koji koji izlazi zahvaljujući ekipi pa je krajem veljače potpisao povelju o pristupačnosti javnih prostora dobro poznaje stanje. osobama s invaliditetom te dobio pohvalu UN-ove koordinatorice za prilagođenost pješačkih prijelaza i plaža te općenito uklanjanje Jesu li mladim invaliditetom u osobama Splitu sa arhitektonskih barijera. dostupni zabavni sadržaji? Volonteri Udruge Prijatelj - Grad je prilagođen jedino za vožnju karijole – zaključuje Edo za kraj. krajem travnja su potražili odgovor na to pitanje i istražili dostupnost splitskih kina, kafića, kazališta i klubova. Antonia Stipić - Ako je nešto prilagođeno, to je sasvim slučajno. Ne postoji ni jedan primjer kluba ili kafića koji je smišljeno prilagođen osobi sa invaliditetom. Osoblje je najčešće susretljivo i uvijek pomogne Udruga mladih Prijatelj međutim poanta prilagođenosti je da osoba može sama ući i izaći iz kluba, a ne da mora zvati pet zaštitara - kaže nam Edo koji izlazi Akcija Đir invalidskim kolicima u kojoj su mlade osobe bez poteškoća zahvaljujući ekipi pa dobro poznaje stanje. s kretanjem napravile đir po užem centru Splita i ubrzo na svojoj koži uvidjele sve barijere s kojima se njihovi vršnjaci s invaliditetom - Sve je to lipo i krasno kad ti imaš ekipu koja te gura, ali ako se njima svakodnevno suočavaju dio je inicijative I mi smo tu koju Udruga nije dalo taj dan ić vanka, a meni se dalo šta onda?! Vi svi možete mladih Prijatelj provodi uz podršku Obiteljskog centra Splitsko izaći iz kuće i sami, bez da vam itko treba, a mi kad hoćemo negdje dalmatinske županije, a uz financijsku potporu Zaklade Kajo Dadić. otići moramo izorganizirati deset ljudi - objašnjava Edo opisujući putovanje od kuće do odredišta na kojem mora svladati brojne Volonteri Udruge mladih Prijatelj realizirali su 2011. godine, tada još stepenice, pragove, kosine i sve moguće arhitektonske barijere. U kao neformalna grupa, i projekt Dječji grad financiran kroz program klubovima, kinima, muzejima i većini kafića ga zatiču nove prepreke Mladi na djelu Agencije za mobilnost i programe EU. Cilj projekta bio - stepenice do separea, visoki stolovi i šankovi, uska vrata wc-a… je vratiti djecu, mlade i roditelje na Marjan, u srce grada i osvijestiti građane o pravima djece na igru kao i o potrebi mjesta za igru, - Ljudi ne kuže da je nama jedna skala i petnaest skala ista stvar pa 16 druženje, sport, rekreaciju. 17 Da li je, prema tvome mišljenju, činjenica što u Zadru ne postoji prostor za mlade krivnja gradskih vlasti ili se mladi jednostavno nisu artikulirali? Mladi u Zadru se nisu artikulirali jer ih je Grad zapostavio. Od doprinosa koje su uplaćivali naši roditelji sagrađen je Dom hrvatske mladeži, ali mladi taj prostor nisu nikada koristili. Borili smo se za tu zgradu, ali bezuspješno – još smo beskućnici. Grad bi trebao omogućiti kulturnoj sceni mladih da se razvija, a to se može ostvariti samo ako postoji prostor – ako nemaš prostor nemaš bazu gdje se može scena generirati. U ovakvoj situaciji nama treba bar mjesec dana da organiziramo neki koncert, dok sve dogovoriš, pripremiš, uvijek nanovo se vade sve dozvole... Teško je, ali trudimo se, od osnutka smo odmah krenuli žestoko, sa intenzivnim programom, to nam je bio stav i danas smo došli do stupnja da nas više nitko ne može ignorirati jer je očito da radimo pravu stvar na pravi način. - Radimo koncert, uđe nam 100 ljudi, a 500 vani pije… Prije nas je Nema klubova u kojima se može organizirati svirka? to pogađalo, a sada radimo koncert za njih 100, ovi ostali će valjda Ne. Surađivali smo sa studenskim klubom i nekim drugim jednom shvatiti - priča predsjednik udruge Šigureca u razgovoru prostorima, ali uglavnom svirke organiziramo na otvorenom. Sve je o zadarskoj sceni, mladima, JUMFu... to u redu na proljeće, ljeti, ali zimi je već problem. Kako opstaje kulturna scena za mlade u gradu u kojem Dom hrvatske Postoji li politička volja da se situacija promijeni? mladeži nikada nije zaslužio svoje ime? Gdje se održavaju koncerti, Postoji. Bio je već jedan pokušaj rješavanja problema prostora 2009. razne manifestacije, radionice, kada udruga koja ih organizira godine u Kinu Pobjeda – Grad nam je neko vrijeme plaćao najam, ali nema svoj prostor? Odgovor nam je ponudio Vedran Stošić Miočić onda je došla kriza i više nije bilo novaca za to. Gradonačelnik nam je – Gumeni, predsjednik zadarske Udruge za razvoj nezavisne kulture oko Nove godine obećao zgradu starog Kazališta lutaka na Jazinama, Šigureca, koja već pet godina kontinuirano održava bogati program, ali u nju još ne možemo useliti jer je unutra scenografija koju nemaju svim zaprekama unatoč. gdje skloniti. To nas je hendikepiralo za ovu godinu jer bez prostora 18 19 ne možemo aplicirati za projekte, a pošto sve ide k tome da će se Sviraš u bendu Trn u oku još od ‘96., možeš li usporediti glazbenu projekti dodjeljivati na više godina, ovo odugovlačenje bi nam moglo scenu Zadra onda i sada? utjecati na rad u sljedećih par godina. Prostor, kada se uselimo, bi U Zadru je uvijek puno ljudi sviralo, a žanrovi su dolazili na refule trebali dijeliti sa udrugama Eko Zadar, iZadar, Zdanje i Dragon teatrom sa kojima planiramo ući u Savez udruga mladih. – neke godine bi bilo hrpu pank bendova, pa bi zavladao metal i tako dalje. Specifičnost zadarske scene je ta što većina bendova nikad nije težila nekoj profesionalnosti, vidljivosti, sviralo Zadar je i studentski grad – kakva je situacija sa Ljudi koji dođu ovdje studirati nisu toliko aktivni. U Zagrebu se studenti identificiraju sa gradom, uostalom većina ostane i živjeti tu, pa se pokreću razni od klubova, čistog je bendova. Od osnivanja Šigurece organiziramo Gitarijadu, na kojoj nema selekcije, tako da omogućimo svakome tko ima želju adrenalin. Prošle i ove godine najpoznatijih nastao na njoj je bilo, i još uvijek ima, jako kvalitetnih stati na pozornicu da osjeti taj projekti, akcije… KSET, danas jedan se za svoj gušt. Bendovi se nisu prezentirali na nekom nivou i zato zadarsku scenu malo tko poznaje, ali studentskim aktivizmom? spojili smo finale Gitarijade iz sa JUMF-om tako da mladi studentskog aktivizma. Žao bendovi mi nastupiti je što studenti koji su sa više. Nije da ništa ne rade, se događanja priliku pred većom publikom, na velikoj pozornici došli u Zadar ne doprinose organiziraju i imaju u njihovom prostoru, ali bilo bi super da i oni potegnu neku priču sa klubom. vrhunskom produkcijom. Nikad ne znaš što će se izroditi iz toga – možda se ostave sviranja za godinu dana, a možda otkriju životni poziv. Na taj način pomažemo generirati scenu koja je sada, Kakva je situacija sa mladima danas? prema mom mišljenju, najjača. Mlađe generacije su se zapekle. Mi se, pored svega što radimo, moramo baviti i edukacijom jer su od devedesetih naovamo mladi koma, jedina im je svrha izać vanka i oblejat se. Ne shvaćaju da je bitna kreacija, a ne destrukcija. Mi radimo koncert, uđe nam 100 ljudi, a 500 vani Kako je došlo do organiziranja JUMF-a? Organizacija takvog festivala bila je uvijek želja nas u udruzi, ali nismo bili ni financijski moćni, niti smo imali kapaciteta. Kad su nam iz agencije Miga, koja organizira UFO fest, došli sa pije… Prije nas je to pogađalo, a sada radimo koncert za njih 100, ovi idejom za festival, skužili smo se na prvu. Ja nikad neću zaboraviti ostali će valjda jednom shvatiti. ushićenje koje sam osjetio na prvoj živoj svirci koju sam vidio, to me 20 21 odredilo i potaknulo na djelovanje. Nadam se da će koncerti koje organiziramo imati sličan efekt. Ljeto još nije gotovo! Neki festivali, fešte i koncerti su odavno Nakon uspješne prve dvije godine, imate li planove za proširivanje festivala? Nemamo se namjeru širiti sa brojem bendova, ne želimo da JUMF postane veliki fest na kojem će se izvođači izmjenjivati kao na traci, ali želimo se širiti u popratnim sadržajima. Otvoreni smo za suradnju… Mi nismo nikakav biznis, ne zanima nas računica. Imamo priču – želimo stvoriti nešto specifično, u čemu će uživati i publika i izvođači. Maja Karačić Ivan Svaguša Pročitaj i pogledaj kako je bilo na ovogodišnjem JUMFu: http://infozona.hr/news/jumf/4752 22 upisani u planerima, neki su već odrađeni, neki su nedostižan san, za neke još niste niti saznali… Donosimo vam popis koji će utjecati na vaše planove i želje te kraj ljeta učiniti drugačijim ;) Još više festivala, fešti i koncerata na: http://infozona.hr/news/popis2/4748 “Šok i nevjerica kad me vide” – smije se Ada. Njena je ljubav prema ragbiju započela prije četiri godine. Žene u ragbiju u Splitu su još uvijek novost, iako ženska populacije Nade uspješno igra već četiri godine. 27 Ragbi je nasilan sport koji mogu igrati samo igram u skupu, na poziciji livog stupa, ali mi znamo igrati svaku nabildani alfa mužjaci žedni krvi protivnika, poziciju jer nas ima malo - opisuje Ada tko može igrati ragbi. opremljeni kacigama i štitnicima. Žene ne mogu igrati ragbi, a ako ga igraju onda su One koji misle da je ragbi nasilan sport lako će razuvjeriti. - Ragbi nije muškobanjaste i agresivne. nasilan sport, smatram da su rukomet ili vaterpolo puno nasilniji jer se tamo događaju udarci ispod struka koji nisu očigledni. Sterotip o Ako se slažete s potonjim, onda znajte da ragbiju kao nasilnom sportu postoji jer se jasno vide kontakti. No mi ste rob klasičnih stereotipa i zabluda o smo dobro pripremljene. Prvo što naučiš na treninzima, prije svega, ragbiju i ragbi igrači(ca)ma. Ada Tanasković je kako pasti i kako oboriti nekoga. Ozljeda gotovo da i nema. Jedina dvadesetogodišnja je kapetanica, livi stup ozljeda koju sam imala je uganuće gležnja, i to ne zbog obaranja već i vjerna igračica ragbija u Rugby Klubu zbog toga što sam krivo stala – nasmiješeno će Ada. Nada Split. Ova je studentica splitskog i Ragbi je njen hobi, njen gušt. Tamo se rastereti, opusti, ispuše, zabavi, nježnija od mnogih djevojaka, a predrasude je natječe i putuje, i iako u njemu ne vidi svoju buduću profesiju, mlada svaki put od srca nasmiju. kapetanica igrat će ga, kaže, dok god bude mogla. Prehrambenog inženjerstva ženstvenija - Deset sam godina trenirala plivanje u Ada Reić Željko Šunjić Mornara, a onda me profesorica tjelesnog iz srednje zdravstvene pozvala na pokazne vježbe na Stari plac. Jedan dan sam došla. I ostala. Odmah sam se zaljubila u ragbi, Cure su izborile Svjetsko prvenstvo u Rusiji! možda zbog toga što sam godinama bila u 28 individualnom sportu pa mi se jako svidio Ragbijašice Nade igrale su u travnju turnir u Francuskoj protiv tri timski. A i odmah smo svi postali jedna velika francuske i jedne češke ekipe gdje su izborile tri velike pobjede i bile obitelj. Žene u ragbiju u Splitu su još uvijek jako zadovoljne postignutim rezultatima jer su na turniru sudjelovale novost, iako ženska populacija Nade uspješno reprezentacije i klubovi koji su, kako kažu, ipak stepenicu iznad njih. igra već četiri godine. Za sada ima 25 cura, no Edukacijski kamp u Mađarskoj na kojem su bile u svibnju bio je dobra zainteresiranih je sve više. - Ragbi je jedinstven priprema za Europsko prvenstvo na kojem je u reprezentaciji zaigralo sport jer ga može igrati svatko, bez obzira na čak osam Nadinih cura i četiri cure iz zagrebačke Mladosti. Od čak 12 dob, spol, kilažu i fizičke predispozicije. U ekipa naše ragbijašice osvojile su drugo mjesto kojim su se plasirale ragbiju postoji pozicija za svakoga, svatko će i na Svjetsko prvenstvo u Rusiji! Iako su izgubile od jakih Engleskinja pronaći onu u kojoj je najbolji. Ja najčešće Splićanke su izuzetno ponosne na očit napredak koji su ostvarile. 29 - Pošto ne idemo po natjecanjima, vani se stvara krivi dojam da scene nema, a ona nije odavno bila ovoliko jaka i ovaj video svjedoči o tome - kaže Tome. - Na natjecanja ne idemo jer nas to iskreno ne zanima. Isto tako nas ne privlače ni skate parkovi. Nije to to kad ti se zada staza i na određenim mjestima moraš napraviti određeni trick. Ulica je puno zanimljivija i nudi više mogućnosti za improvizaciju, kreativnost, mogu naći spot gdje hoću i to me privlači - objašnjava Tome. - Kada sam došao u Split iz Turnja, živio sam na Pazaru i svakodnevno išao voziti na Đardin. Godinu dana sam vozio sam, a onda se polako počela okupljati ekipa i sad nas je sedam standardnih, zovu nas Fletaši sa Đardina. Naravno, može se pridružiti tko hoće. Nekada jaku skate scenu u Splitu obilježile su razmirice i netrpeljivosti. - Mene te stvari ne zanimaju. Tko je kome što kada napravio, stvarno nije moja stvar. Skate scena na razini države je čudna - imaš mali broj ljudi koji se ne vole međusobno, ali ne opterećujem se time. Ako je netko ok, ja ću biti prema njemu ok, mislim da je to normalan način funkcioniranja. Sada u Splitu ima dosta grupica skatera, a istaknuo bi posebno Urban Element skate park na Spinutu, kojega je pokrenuo Pike, jedan od meni najvećih uzora splitskog skejtanja. Splitska skate scena ponovo doživljava procvat, čemu svjedoči i video Split personalities, nastao iz čistog entuzijazma mladih skatera, čija je premijera održana u veljači u klubu Quasimodo privukla velik broj poklonika ove vrste rekreacije. Najviše zahvaljujući njemu polaznici skateboard škole, djeca do 14 godina, rasturaju. Ako oni nastave voziti, kad budu mojih godina bit će spremni za svjetsku scenu. Maja Karačić O filmu i viđenju skate scene u Splitu iz svoje nam je perspektive pričao Tome Mandić, jedan od vozača predstavljenih u videu i jedan od idejnih začetnika tog projekta. 30 31 Mladima se nudi sve više različitih programa koji im mogu pomoći i olakšati iskustvo mobilnosti – zapošljavanje, nastavak obrazovanja i stručna praksa u EU – o kojima se mudro na vrijeme dobro informirati kako bi iskoristili prilike koje se nude. Mladima se nudi sve više različitih programa koji im mogu pomoći i olakšati iskustvo mobilnosti – zapošljavanje, nastavak obrazovanja i stručna praksa u EU – o kojima se mudro na vrijeme dobro informirati kako bi iskoristili prilike koje se nude. Imate li želju zaposliti se u Njemačkoj, dobro je znati da Republika Hrvatska ima potpisan bilateralan sporazum sa SR Njemačkom koji građanima Hrvatske omogućava izdavanje radne dozvole. Sporazumom je definirana i godišnja kvota koja iznosi 500 osoba godišnje. Neke od struka koje su na popisu deficitarnih su elektrotehnika, strojarstvo, ugostiteljstvo, prehrambena tehnologija, informatika te medicinska zvanja. Migracijski informativni centar HZZ-a posreduje pri zapošljavanju u Njemačkoj na način da rješava potrebnu papirologiju za izdavanje vize, dokumentaciju koja se tiče zdravstvenog i socijalnog osiguranja te zainteresiranima nudi popis deficitarnih zanimanja. Selekcija potencijalnih kandidata vrši se dvaput godišnje, a slijedeća će se održati u rujnu. Za prolazak selekcije potrebno je dokazati znanje njemačkog jezika na testu koji se održava u Zagrebu i to pred komisijom koja dolazi iz Njemačke (stupanj znanja njemačkog jezika ovisi o vrsti posla koji se traži, većinom su to razine B1, B2 i B3, ali i niže za poslove za koje se traži niža kvalifikacija). Radne dozvole za osobe koje prođu selekciju su u trajanju od 12 do 18 mjeseci. U SR Njemačku se može ići i zbog sezonskog zapošljavanja i to za poslove u ugostiteljstvu, poljoprivredi i zabavnim parkovima za koje 32 33 je potrebno rebno minimalno znanje njemačkog. Ukoliko netko želi, može praksu iznosi 550 kn, dok je za profesionalnu praksu taj iznos 750 kn. i sam tražiti žiti potencijalnog poslodavca koji će poslati dopis HZZ-u Time se pokrivaju troškovi pripreme kandidata, mentorstvo te jezični da za navedeni ni posao traži baš tu određenu osobu i u tom slučaju test. Studenti mogu ovim programima odraditi obveznu praksu, ali nije potrebno dokazati zati znanje njemačkog jezika. HZZ i u tom slučaju je prije toga potrebno dogovoriti detalje i dobiti dozvolu od matičnog posreduje kod izdavanja a vize. fakulteta. Studenti se mogu prijaviti na AIESEC SEC stručnu praksu u uredu AIESEC-a Potprogram Erasmus kojega administrira Sveučilište u Splitu, pruža na Ekonomskom fakultetu. Na izbor imaju maju dvije vrste praksi: razvojna studentima priliku da provedu jedan dio studija na visokom učilištu i profesionalna. u inozemstvu studirajući ili obavljajući stručnu praksu. Razvojna praksa se odnosi na učenje timskom radu adu i većinom se Pored Erasmusa, studentima su dostupni i programi Ceepus i ostvaruje u organizacijama civilnog društva te traje od 6 do 12 tjedana Erasmus Mundus, za koje administraciju vrši Agencija za mobilnost i za vrijeme trajanja razvojne prakse pokriveni su troškovi smještaja mještaja i i programe EU. Erasmus Mundus nudi mogućnost diplomskih i hrane. Preporuča se ostvarivanje razvojne prakse kao dobar preduvjet uvjet doktorskih studija u zemljama EU-a, s tim da se u tom slučaju za prijavu za profesionalnu praksu. diploma i zvanje koje steknete izdaju na Sveučilištu koje pohađate. Za programe Erasmus i Erasmus Mundus mogu se dobiti i stipendije Profesionalna praksa podrazumijeva plaćen rad u tvrtci i može trajati i to u iznosu od 400 eura mjesečno za program Erasmus i u iznosu od 3 do 18 mjeseci. Ne postoje strogo određeni rokovi za prijavu pa od 1000 do 1500 eura za program Erasmus Mundus (veći iznos je za se zainteresirani mogu svakodnevno javiti u AIESEC za pomoć pri doktorski oktorski studij). Darko Čop pronalasku domaćina. Iznos koji se traži od kandidata za razvojnu http://www.hzz.hr/default.aspx?id=6165 r/default.aspx?id=6165 http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5548 efault.aspx?id=5548 http://www.iro.hr http://www.mobilnost.hr http://ec.europa.eu http://www.aiesec.org [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] (Erasmus koordinatorica Sveučilišta u Splitu) 34 35 Pratite li redovito medije, vjerojatno odlazak na Siciliju ili u Egipat ne smatrate najblistavijom idejom. No upravo su se tamo, preko studentske organizacije AIESEC, odvažile otići dvije mlade Splićanke i provesti nekoliko mjeseci u potpuno novom okruženju, među potpuno novim ljudima. Totalni kulturološki šok Jelena Barić, nakon diplome magistrice ekonomije nije uspjela pronaći posao pa se odlučila, kako ne bi sjedila skrštenih ruku i upala u depresiju, otići na praksu. Negdje. – Vidjela sam natječaj za posao u marketingu u kulturi u Kairu što se poklapa sa mojim područjem interesa, a i nikada nisam bila u Egiptu. To je bilo taman usred velikih nereda, pa mi nije bilo svejedno, ali su me kolege iz AIESEC-a uvjerili da ću biti potpuno sigurna. Tako je i bilo – ni u jednome trenutku se nisam osjetila ugroženo, a koristila sam sredstva javnog prijevoza i hodala sama po gradu – kaže Jelena. Motivacija Petre Leskovec, koja je odradila svoju praksu u Cataniji, bila je nešto drugačije prirode. – Predsjednica sam lokalnog ogranka AIESEC–a za PR i marketing, što i studiram, a hobi mi je fotografija. Kada sam naletjela na praksu koja je spojila upravo ta moja dva područja interesa, i kad me sestra bocnula onom „ako nećeš sad, kad “Kada sam naletjela na praksu koja je spojila upravo moja dva područja interesa i kad me sestra bocnula onom ‘ako nećeš sad, kad ćeš’, odlučila sam otputovati” ćeš“, odlučila sam otputovati. To se doslovno dogodilo u dva dana. Trebalo je hrpu toga obaviti, pošto sam još na studiju, ali svi su mi izašli u susret i nije bilo nikakvih problema. Imala sam punu podršku Ekonomskog fakulteta koji uvažava AIESEC stručnu praksu i znaju koliko pridonosi studentu – objašnjava Petra. – Bila sam smještena u domu sa još dvadeset studenata iz svih krajeva svijeta – jedna velika mješavina različitih kultura. 37 Razvojna pa profesionalna praksa Praksa na kojoj su obje djevojke bile naziva se razvojna praksa, i služi više za upoznavanje nove kulture i drugačijeg načina života, ali također služi i kao dobar temelj i preporuka za profesionalnu praksu, u kojoj se prima plaća, o čemu je nedavno svjedočio Dino Babić koji je Usprkos totalnom kulturološkom šoku i nepoznavanju jezika, cure su se uspjele sasvim brzo snaći i prilagoditi. – Talijani pojma nemaju engleski. Ako ih ne razumiješ što ti pričaju, ponove ti glasnije. Tako da sam naučila nešto talijanskog, iz čiste nužde – smije se Petra. U Kairu je situacija bila nešto nepovoljnija. – Sa turističkim djelatnicima i prodavačima, koji ti svaku cijenu spuste samo zbog tvojih lijepih očiju i očiglednog egipatskog porijekla, možeš se sporazumjeti na engleskom. Ostali ga slabo govore, što je nezgodno, s obzirom da se s arapskim jezikom nisam imala priliku prije susresti. Prvih par dana sam stalno bila u šoku jer mi se činilo da će se ljudi u kafiću, u busu, na ulici, početi tući, ali navikneš se. To je jednostavno takav jezik. na taj način dobio posao u Dubaiu. – Zvali su ljudi u AIESEC, da kako bi oni mogli dobiti posao kao Dino. Ne ide to baš tako jednostavno. Preporuča se prvo otići na razvojnu praksu, kojom pokazujete da volite raditi i nemate problem sa drugim kulturama – kaže Petra. – Ja bi studentima savjetovala da se što prije pokrenu, da još za vrijeme studija počnu koristiti mogućnosti koje su pred njima, da skupljaju iskustvo. U Splitu se svijest o postojanju mogućnosti tek budi – smatra Jelena. Pola godine nakon iskustva na Siciliji, Petri se praksa pokazala korisnom – prema njoj piše završni rad, a dobro joj je došla i za Zvuče kao da se žestoko svađaju non-stop. preporuku za ljetni posao recepcionarke u hostelu. S druge strane, Petra je u Cataniji volontirala u lokalnom AIESEC ogranku, a u više od zanimljivosti u životopisu. – Možda ni sami poslodavci nisu sklopu prakse sa svojim timom je izrađivala fotografije i reportaže o pojedinim dijelovima Sicilije. Bio joj je plaćen smještaj i hrana, a sve hrvatskim poslodavcima stručna praksa još ne predstavlja ništa svjesni kvalitete i značaja stručne prakse, pogotovo na drugom kontinentu. Činjenica da osoba koja je tek izašla s fakulteta ima ostalo bilo je o njenom trošku. iskustvo volontiranja u inozemstvu u struci, još uvijek nije se ne Jelena je u Kairu također volontirala, ali u neprofitnoj organizaciji – Praksa mi je pomogla u upoznavanju druge kulture, razvila sam se koja sa AIESEC–om ima ugovor o prihvaćanju praktikanata. – Bila sam smještena u stanu sa još šest praktikanata, ali nitko od njih nije radio u mojoj organizaciji, tamo sam bila jedina. Posao mi je bio pisanje ponuda na engleskome za strane partnere. Organizacija se bavi promicanjem kulture na ulicama Kaira, potiče ljude da se kreativno izražavaju, organiziraju radionice, tečajeve, potiču ljude cijeni u većini hrvatskih tvrtki – prenosi iskustvo iz prve ruke Jelena. osobno i profesionalno, ali izgleda da je to više bilo za moju dušu nego za karijeru u Hrvatskoj. Trenutno radim ljetni posao, tražim drugu praksu i spremna sam ostati godinu dana i duže. Hrvatska mi nije pružila drugu mogućnost – rezimira Jelena. Maja Karačić Željko Šunjić da rade na sebi u teškim vremenima. 38 39 Za pokretanje kvalitetnog događaja dovoljna je dobra ideja, želja i volja – svjedoče cure koje stoje iza projekta Modni Alter Ego. Na MAE su se prvi puta prezentirale sada već poznate i priznate dizajnerice... Za pokretanje kvalitetnog događaja dovoljna je dobra ideja, želja i volja – svjedoče cure koje stoje iza projekta Modni Alter Ego, koji omogućuje kreativcima da predstave svoje ideje i rukotvorine, a na posljednja dva izdanja, daje priliku i da oslobode ormare od promašenih modnih investicija. Prije dvije godine, Antonia, Natalija, Josipa i Maja sjedile su na kavi i raspravljale kako u gradu nema mjesta gdje bi mogle vidjeti radove mladih dizajnerica koje svoje rukotvorine plasiraju preko Facebook-a. Na istoj toj kavi odlučile su se same uhvatiti organizacije takvog događaja te pitale konobara tko je vlasnik kafića u kojem su sjedile i kada bi ga mogle vidjeti. – Kafić Alter Ego se nedavno bio otvorio i stalno su imali nekakva događanja, koncerte, izložbe, i činilo nam se da bi mogli biti zainteresirani za našu ideju – objašnjava Antonia. U roku od nekoliko dana sve je bilo dogovoreno, cure su kontaktirale prodavačice preko Facebook-a, a vlasnik kafića se pobrinuo za kvalitetnu promociju. 40 41 Prvo izdanje polučilo je uspjeh te se MAE održao još dvaput na istom Nadamo se da bi buvljak mogao prerasti u samostalan događaj – kaže mjestu. Natalija. Događaj je prepoznat, pa su počele stizati ponude i iz drugih kafića. Na posljednjem do sada održanom MAE-u, sudjelovao je veći broj – Otvarala su nam se i druga vrata, a nismo nikada planirale vezati izlagača i rukotvorina i second-hand predmeta. – Buvljak se jako događaj uz jednu lokaciju, tako da je četvrti MAE održan u Elementa dobro uhodava te je sve zanimljiviji i privlačniji posjetiteljima, koji – kaže Natalija. Najveće iznenađenje za cure je uslijedilo kada ih je su sve otvoreniji za taj način kupovine. Tako je prošli put buvljak bio kontaktirala Ingrid Poljanić iz Gradske knjižnice Marko Marulić sa pravi hit! Nadamo se da će u budućnosti biti sve veći i veseliji – kažu prijedlogom da u knjižnici organiziraju modnu reviju. – To nam je cure iz MAE tima. bio znak da radimo nešto kvalitetno. Zanimljivo, svaki put kad bi se malo opustile, i odmakle od MAE, dogodilo bi se nešto što bi nas Također, Modni Alter Ego ne predstavlja samo nakit i odjeću, potaknulo da nastavimo – smije se Antonia. već promovira sve vrste handmade umjetnosti. – Kreativci svih područja djelatnosti, javite nam se i predstavite svoje radove Svaki MAE drugačiji je od prethodnoga, a od prijavljenih – pozivaju djevojke. Trenutno su na ljetnoj pauzi, ali već u deveti sudionika djevojke uvijek nastoje složiti raznovrsnu ponudu mjesec dolazimo sa friškim informacijama! tako da svatko od posjetitelja može pronaći nešto za sebe. Zato je broj izlagača ograničen, ali se na svakom štandu nalazi Maja Karačić MAE drugačija ponuda. – Znamo da bi publici dosadilo kada bi se ponavljali, zato smo odlučile da svaki sljedeći MAE donosi nešto novo. Tako i veći broj kreativaca dobiva priliku pokazati svoj rad. Ako netko nije pozvan na jedan Modni Alter Ego, to nipošto ne znači da neće moći sudjelovati na nekom od sljedećih – objašnjava Natalija. Peti MAE donio je po prvi puta i Modni buvljak. – Ivana, prijateljica moje sestre, došla je sa idejom o buvljaku. Takvih događanja, koja su sasvim normalna za veće gradove, u Splitu nema, a sigurne smo da postoje i kupci i prodavači. MAE blog: http://modnialterego.blogspot.com MAE Facebook: https://www.facebook.com/ModniAlterEgo 42 43 Jedna od najstarijih zapisanih kontracepcijskih metoda jest žive u najmanju su ruku tragične, a moglo bi se reći i da su učinkovite mješavina meda i krokodilskog izmeta, takozvana krokodilska jer ako žena ne ostane živa neće ostati ni trudna. U vremenu pasta. Stari Grci, koji su kroz povijest slovili i kao slavni ljubavnici, zavidnog znanja tehnologije i medicine s podsmijehom gledamo na svojim su ženama savjetovali metodu „čučni i kihni“. drevne metode sprječavanja neželjene trudnoće, a pritom živimo u zabludama kojima će se zasigurno od srca smijati naši potomci. Kontracepcija. Sjajan izum koji pomaže da majčica Zemlja ne implodira od ljudske prenapučenosti. Otkako je ljudi, od tada je i sexa, a otkako je Donosimo top 3 zablude… sexa od tada je i kontracepcije – u svim svojim izdanjima, metodama, idejama, načinima korištenja i potpunim idiotarijama. Coca Cola – uz toliko jaku medijsku promidžbu možda možete povjerovati kako je odgovorna za najbolje tulume, ljudsku sreću ili Jedna od najstarijih zapisanih kontracepcijskih metoda jest sklad u obitelji. Spravljaju je sretna, savršeno usklađena mini bića mješavina meda i krokodilskog izmeta, takozvana krokodilska pasta u vlastitom coca-cola svijetu, piju je polarni medvjedi i Djed Mraz, kojom se prije spolnog čina namaže vagina. Stari Grci, koji su kroz a njen je sastav i dalje velika tajna. No ono u što nikako ne biste povijest slovili i kao slavni ljubavnici, svojim su ženama savjetovali trebali povjerovati jest da će ispiranje rodnice ovom mjehurićastom metodu „čučni i kihni“ kako bi se sjeme potjeralo iz vaginalnog tekućinom ubiti spermije. Ako sjedite na školjci s colom u ruci trakta. Metode poput skakanja unatraške (točno 7 puta), kožnih i s namjerom da se operete njom, radije izlijte sadržaj u školjku i kondoma, ovčje vune natopljene octom, drvene dijafragme i ispijanja temeljito uklonite kamenac. 44 45 Mokrenje nakon seksa – Prošla je strast koja zasljepljuje razum i povratak u realnost za posljedicu ima strah od neželjene trudnoće. Naglo se sjetite mudrog savjeta da se pomokrite nakon spolnog odnosa i da ćete zajedno s mokraćom izbaciti i spermije. Prema jednom istraživanju, čak trećina ljudi vjeruje u ovu metodu, a navodno nije naodmet da se dodatno isperete iznutra te da odvojite petnaestak minuta za tjelovježbu. Urin izlazi kroz mjehur pa uretru, koja je točno iznad vaginalnog otvora, i definitivno ne služi kao kontracepcijsko sredstvo. Spermiji neće otploviti iz vaše rodnice zajedno s mokraćom, voda neće isprati spermije iz vas, a ako imate volje nakon seksa za tjelovježbu, samo naprijed. Naravno, ona nije kontracepcijsko sredstvo, ali barem ćete biti u formi. Limun – S razlogom zvan najzdravijom namirnicom na svijetu, limun pomaže u detoksikaciji, očuvanju zdravlja, osvježenju, a drevne je mornare čak liječio od skorbuta. No ovaj citrus ipak nije super heroj u bitci sa spermijima. Mnoge žene smatraju kako će, ako se operu limunom iznutra, uništiti spermije. Ova bi metoda slobodno mogla stajati pod nazivom ‘ne pokušavajte to kod kuće’. Osim što neće napraviti željeno čudo, vrištat ćete od boli ukoliko imate najmanju ranicu ili možda gljivice. Radije ga stavite u colu i okanite se ćorava posla. Ada Reić www.sezamweb.net Web stranica SEZAM-Seksualna Edukacija ZA Mlade dio je programa kojeg provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje. Njihov tim čini 10 iskusnih stručnjakinja i stručnjaka različitih profila te veći broja volontera i volonterki. 46 46 Okomito 1. Podzemna rijeka iz grčko-rimske mitologije 2. Rijeka u Italiji 3. Zarazna spolna bolest, nekoć smrtonosna 4. 4. Vulkan kod Napulja 5. Grčki bog ljubavi 6.Tona 7. 6. 7. Seksualni čin koji se izvodi ustima 9. Suprotno od “impotentno“ 11. Kemijska oznaka za dušik 16. Kemijski znak za ilinij 17. Muški spolni organ, ud 18. 18. Središta vrtnje 19. 19. Temelj židovske religije 20. Međunarodni savez aviokompanija 24. Jedno od osjetila 26. 26. Ženski klub 30. 30. Automobilska oznaka Italije Vodoravno 1. Skandinavska zrakoplovna kompanija 4. Pravo spriječavanja donošenja odluke 8. 8. Spolna bolest, kapavac, gonoreja 10. 10. Ovo ćeš ti :) 12. Snošaj, spolni odnos, latinski naziv 13. Litra 14. 14. South 15. Novac u Bugarskoj 16. 16. Kemijski znak za indij 17. Tajni broj uz kartice 18. 18. Nadimak Olivera Mlakara 19. Muška spolna žlijezda, „jaje“ 21. 21. Automobilska oznaka Švedske 22. 22. Osobna zamjenica 23. Naivna umjetnost (množ.) 25. 25. Crni… 27. Dvije trećina bika 28. Splitski atletski klub 29. 29. SIDA
© Copyright 2024 Paperzz
