close

Enter

Log in using OpenID

17. srpnja 2013. Sjednica Stalnog vijeća HBK Bilo je govora i o

embedDownload
29/2013
17. srpnja 2013.
Sjednica Stalnog vijeæa HBK
Bilo je govora i o predstojeæoj beatifikaciji sluge
Božjega Miroslava Bulešiæa 28. rujna u pulskoj Areni Biskupi oèekuju objašnjenje istupa predsjednika Vlade
i traže ispriku zbog uvrede, klevete i narušavanja
ugleda Razmotrena su pitanja vezana uz promijenjene odnose
Vojnog ordinarijata i MORH-a, kao i najavljena, a
dijelom i provedena reforma na HRT-u. Èlanovi
Stalnoga vijeæa izrazili su zabrinutost zbog dokidanja
autonomije Religijskog programa na HTV-u koja mu je
zajamèena Sporazumom koji su potpisali HRT i HBK
Susret predsjednika HBK i predsjednika
Hrvatskoga sabora
Nadbiskup Želimir Puljiæ i Josip Leko razgovarali o
radu Hrvatskoga sabora, odnosima Katolièke Crkve i
države te o èlanstvu Hrvatske u Europskoj uniji
Godišnje hodoèašæe Hrvata u Maðarskoj u svetište
u Komaru
Hrvatski hodoèasnici u tom se svetištu, posveæenom
Blaženoj Djevici Mariji, veæ tradicionalno okupljaju
13. srpnja, kada Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan
Majke Božje Bistrièke
Papin posjet Castel Gandolfu
Papa Franjo se i tijekom vruæih ljetnih dana odrekao
boravka u ljetnikovcu iznad jezera Albano te ostaje u
Domu Svete Marte u Vatikanu
Domovinske vijesti
Godišnja skupština Družbe sestara Presvetog Srca Isusova
Imenovanja i premještaji sveæenika u Varaždinskoj biskupiji
Rijeka: Otvorena izložba "Stepinèevim stazama po Svetoj zemlji"
Sveæenièko reðenje Jure Martiniæa
Otkrivena spomen-ploèa fra Jerku Fuæaku
Edukacija sveæenika i mladih o korištenju fondova EU
Susret kardinala Bozaniæa s predsjednikom Josipoviæem
"Nightfever 2013." u Splitu
Ðakonsko reðenje u Splitu
Otkrivena spomen-ploèa u èast don Nikole Rogliæa
Biskup Škvorèeviæ posjetio najstarijeg sveæenika
Prijenos tijela don Radovana Jerkoviæa
Papin blagoslov Opæoj skupštini dominikanskog reda
70. obljetnica muèenièke smrti Matije Žigroviæa
Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji
Predsjednik HBK posjetio HAZU
Imenovanja i razrješenja u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji
Nove službe i premještaji u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji
Crkva u Hrvata
Hrvatski franjevac u upravi Kustodije Svete zemlje
Zlatna misa don Slavka Grubišiæa
U Tomislavgradu održani Dani sv. Nikole Taveliæa
Zapoèelo redovno zasjedanje BK BiH
Inozemne vijesti
Objavljeno Apostolsko pismo o nadležnosti sudskih tijela Vatikana u
kaznenim stvarima
Novo vodstvo SIGNIS Europa
Prilog dokumenti
Dobri Samarijanac
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Godišnja skupština Družbe sestara Presvetog Srca
Isusova
Rijeka, 6.7.2013. (IKA) - Godišnja skupština Družbe sestara
Presvetog Srca Isusova održana je ove godine na Dan
Družbe, 6. srpnja. Toga dana, davne 1899. godine Marija
Kozuliæ (kasnije s. Marija Krucifiksa), primila je od senjskomodruškog biskupa dr. Antuna Mauroviæa odobrenje
Konstitucija za novonastalu zajednicu sestara u Rijeci. Veæ
niz godina Dan Družbe slavi se upravo na taj dan crkvenopravnog osnutka zajednice Kæeri Presvetog Srca Isusova.
Ovogodišnja proslava 114. "roðendana" Družbe odvijala se u
Kuæi matici na Drenovi u Rijeci, a imala je slavljenièki i
radni dio. Misao vodilja cjelokupnog programa bila je
nadahnuta duhovnom ostavštinom Majke Utemeljiteljice, a
izreèena je za ovu prigodu ovim rijeèima: "Voðene Božjim
Duhom – ljubiti, odgajati i služiti." Nakon molitve Srednjega
èasa, Godišnju skupštinu otvorila je vrhovna glavarica s.
Nives Stubièar. U pozdravnom govoru istaknula je cilj i
svrhu ovogodišnje proslave Dana Družbe te Godišnje
skupštine, kao i narav susreta.
Uvodno predavanje na temu: "Karizmatski identitet Družbe"
održala je s. Dobroslava Mlakiæ koja je u svjetlu
evanðeoskog ulomka "Poklon mudraca" (usp. Mt 2, 1-12)
analitièki pristupila temi, istièuæi ulogu vizije za razvoj
karizme zajednice u kontekstu nove evangelizacije. Nakon
predavanja slijedio je niz kratkih izlaganja o današnjem
apostolskom djelovanju sestara i perspektivama za
nadolazeæu pastoralnu godinu. U tom dijelu programa
sudjelovalo je šest sestara prema sljedeæim temama
izlaganja: Vrhovno vijeæe (s. Nives Stubièar), Postulatura
službenice Božje Majke Marije Krucifikse Kozuliæ (s.
Dobroslava Mlakiæ), Povjerenstvo za pastoral mladih i
animaciju zvanja (s. Tajana Hrvatin i s. Marijana Mohoriæ) i
Katehetsko-pastoralno djelovanje sestara (s. Krešimira
Vuleta i s. Ljubomira Lešiæ).
Središnji dio dana bilo je sudjelovanje u sveèanom
euharistijskom slavlju koje je predvodio don Mirko Barbariæ,
SDB. Polazeæi od liturgijskih èitanja predvoditelj je istaknuo
nešto od "staroga" i "novoga" (usp. Mt 9, 14-17) s obzirom
na tri temeljna glagola preuzeta iz misli vodilje Dana: ljubiti,
odgajati i služiti te s obzirom na otajstva iz Isusova života od
kojega nam dolazi svako pravo nadahnuæe za vrednovanje
uèinjenoga i planiranje novoga, usklaðenoga s našim
temeljnim identitetom i poslanjem. Tijekom euharistijskog
slavlja pjevao je zbor sestara pod vodstvom s. Valentine
Marinoviæ.
Nakon zajednièkoga blagovanja slijedio je rekreativni
program koji su u suradnji sa s. Rozalijom Težak priredile
sestre novakinje s. Martina Vlahoviæ, s. Ana Kapular i s.
Anamarija Brajkoviæ. Svojom izvedbom sestre su nastojale
predstaviti sadašnji kontekst života mladih s kojima se treba
susretati ondje gdje oni jesu. Pripovjednim odlomkom i
prikazom dijela dokumentarnog filma "Rijeèka Majka –
Marija Krucifiksa Kozuliæ" sestre su se prisjetile poèetaka
djelovanja utemeljiteljice koja je u svoje vrijeme znala
odgovoriti potrebama vremena, da bi na kraju sve sestre
postale dionicima treæega èina kao one pred koje mladi
dolaze sa svojim radostima, pitanjima, problemima i
pjesmom, ali ne više u prvotnom kontekstu ulice, nego u
onome koji Družba po svojoj karizmi "za danas" predlaže
mladima.
Poslijepodnevni radni dio skupštine svojim izlaganjem o
službama u zajednici otvorile su s. Bernardina Maslaæ,
2
17. srpnja 2013. broj 29/2013
vrhovna ekonoma i s. Viktorina Radoševiæ. O
prošlogodišnjem radu i planovima u novoj pedagoškoj
godini u Družbinim odgojnim ustanovama izvijestile su s.
Kristina Tuniæ, ravnateljica DV Nazaret i podruènog DV i
jaslica Mima, te s. Anita Crnkoviæ, ravnateljica Ženskog
uèenièkoga doma Marije Krucifikse Kozuliæ s pravom
javnosti. S. Danijela Orbaniæ, vršiteljica dužnosti ravnatelja
rijeèkog hospicija "Marija Kozuliæ", predstavila je
petomjeseèni rad te ustanove od njezina otvaranja do danas,
istaknuvši pritom neke perspektive daljnjega djelovanja.
Urednica mrežne stranice Družbe s. Lidija Turiæ prisutnima
je predoèila postojeæu strukturu stranice i moguænosti za
daljnju suradnju.
Pri samom kraju sestrama je iznesen jedan moguæi zakljuèni
pogled na protekli dan proizašao iz uvodnog predavanja i
ukupno devet izlaganja. Na kraju radnoga dijela programa
svima se još jednom rijeèima zahvale obratila vrhovna
glavarica s. Nives Stubièar upuæujuæi pozdrave i sestrama
koje nisu mogle prisustvovati te ih sve potièuæi da geslo toga
susreta usvoje kao temeljnu orijentaciju života i djelovanja.
Sveèani dan slavlja, susreta i poticajnih promišljanja
zakljuèen je molitvom Veèernje u samostanskoj kapeli.
Varaždin: Zahvalnica za proteklu akademsku i školsku
godinu
Varaždin, 7.7.2013. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak predvodio je u nedjelju 7. srpnja u katedrali
Uznesenja BDM u Varaždinu misu zahvalnicu za proteklu
akademsku i školsku godinu. Liturgijsko pjevanje uljepšao je
Zbor mladih Varaždinske biskupije.
U propovijedi je biskup Mrzljak podsjetio kako su svi
vjernici po sakramentu krštenja pozvani biti svjedoci,
odnosno svjedoèiti vjeru. "Danas želimo Bogu zahvaliti za
mnoga saznanja koja smo primili tijekom protekle
akademske i školske godine. Èovjeku je dakako potrebno
širiti horizonte znanja", rekao je biskup, dodavši da danas
mnogi govore kako je upravo znanje moæ i kako može
usavršiti ljudsko društvo. "No, pitamo se je li to moguæe bez
vjere", istaknuo je biskup te je u nastavku u prigodi aktualne
Godine vjere iznio nekoliko odlomaka iz prve enciklike pape
Franje "Svjetlost vjere", upozorivši kako èovjeka može
spasiti samo svjetlo vjere jer u protivnom živi u tami. Biskup
je pojasnio kako su mnoge sržne poruke iz enciklike
upuæene svim ljudima dobre volje, cijelom svijetu, kojem
papa Franjo želi rasvjetliti sadašnji trenutak èovjeka i
èovjeèanstva. "Pritom Papa želi upozoriti društvo da ne
zaboravlja ono jedino pravo i istinsko Svjetlo koje nam želi
osvijetliti put koji je pred nama. Koliko god èovjek može
spoznati i nauèiti, bez tog istinskog Svjetla on uvijek može
biti u tami zablude i štetiti samome sebi i drugima. Stoga
smo osobito mi, vjernici, pozvani otvoriti oèi vjere te
prihvatiti Svjetlo vjere kako bismo mogli hodati pravim
putem sa sigurnom nadom u buduænost i kao pojedinci, ali i
kao zajednica, cijelo èovjeèanstvo u cjelini", istaknuo je
biskup Mrzljak u propovijedi.
Na kraju mise biskupijski povjerenik za pastoral mladih
Tihomir Kosec zahvalio je na sudjelovanju svima
nazoènima, osobito biskupu Mrzljaku, uèiteljima i
profesorima, uèenicima i studentima, te svima koji su na bilo
koji naèin ukljuèeni u odgojno-obrazovni sustav. Nakon
zahvalnog himna "Tebe Boga hvalimo" biskup je na sve
zazvao Božji blagoslov.
Domovinske vijesti
ika
Euharistijsko slavlje za sudionike 47. ðakovaèkih vezova
Ðakovo, 7.7.2013.
(IKA/TU) - U nedjelju 7. srpnja
nepregledna povorka razdraganih muškaraca, žena i djece u
narodnim nošnjama prolazila je ulicama Ðakova i slijevala
se u Strossmayerov park u sveèanom mimohodu 47.
ðakovaèkih vezova. Oko 4500 sudionika oživjelo je djeliæ
svakodnevnoga života kraja iz kojega su došli. Sva ljepota i
izvornost narodnih obièaja okrunjena je misnim slavljem u
ðakovaèkoj prvostolnici kojemu je predsjedao ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Izmeðu ostaloga, nadbiskup
Hraniæ je rekao: "Tradicijska kultura našeg slavonskog
èovjeka izrasla je iz njegove svakodnevice, svakodnevnog
rada i života koji je prožet liturgijskim i molitvenim
životom, u kojemu je središnje mjesto imala nedjeljna,
odnosno blagdanska misa." Osvrnuvši se na tekst iz Lukina
Evanðelje u kojemu Isus šalje sedemdesetdvojicu uèenika
pred sobom u svijet, pojasnio je da propovijedanje evanðelja
nije zadaæa i poslanje samo uskog kruga apostola, nego svih
Kristovih vjernika te da mjesta evangelizacije nisu samo
crkve i katehetske dvorane gdje se organiziraju razlièiti
susreti i predavanja, nego je to èak, pa i poglavito, ambijent
u kojemu ljudi obavljaju svakodnevni posao od kojeg
zaraðuju za kruh. "Ako ovo promotrimo u svjetlu smotre
tradicijske kulture koja se veæ 47 godina neprekidno održava
ovdje u Ðakovu, onda možemo reæi sljedeæe: Propovijedanje
evanðelja nije zadaæa i poslanje samo dvanestorice apostola,
nego širokog kruga ljudi; ovisno o tome koliko je kultura,
tradicija i naroda. Ta sedamdeset i dvojica uèenika koji
pripravljaju put Isusu su i djelatnici u kulturi, ljudi zaposleni
u kulturnim institucijama, ali i toliki volonteri, ljubitelji
tradicijske kulture, èlanovi naših KUD-ova koji ulažu toliki
trud i ljubav u oèuvanje naše kulturne tradicije. A kroz tu
tradicijsku kulturu naš èovjek izrièe i svoj odnos prema
Bogu, svoju religioznost, vjeru i sadržaje svoje vjere. Svoju
vjeru i sadržaje svoje vjere utkao je i ugradio u svoju
pjesmu, obièaje, oblaèenje, u svoja okupljanja i svakodnevni
život. Vi folkloraši ste zato ona sedamdeset i dvojica
Isusovih uèenika koje Isus šalje onamo kamo kani doæi da
mu pripravite put. Kamo god idete, predstavljajuæi našu
tradicijsku kulturu, vi propovijedate i nosite Isusa koji je u
nju utkan", rekao je, izmeðu ostaloga, nadbiskup Hraniæ.
Hodoèasnièki dan Gospi brze pomoæi
Slavonski Brod, 8.7.2013. (IKA) - Pod geslom "Sveæenstvo
èuvaj na nemirnom tlu, Majko!" proslavljen je 8. srpnja
"osmi" kao hodoèasnièki dan Gospi brze pomoæi u
istoimenoj župi i svetištu u Slavonskom Brodu. Na pet
misnih slavlja sudjelovalo je više tisuæa vjernika koji su
hodoèastili iz raznih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine
kako bi Gospi zahvalili za sve milosti i molili za svoje
potrebe. U duhu gesla na poseban se naèin molilo za
sveæenike napose za ovogodišnje mladomisnike. Umjesto
najavljenog ovogodišnjeg mladomisnika Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije Tomislava Benakoviæa, koji je svoj ðakonski
praktitkum obavljao u toj župi, a koji zbog lakše prometne
nezgode nije mogao doæi, veèernje euharistijsko slavlje
predvodio je Tomislav Lasiæ, prošlogodišnji mladomisnik,
sada na poslijediplomskom studiju u Rimu. Domaæi župnik i
upravitelj svetišta preè. Ivan Leniæ na kraju svih misnih
slavlja predvodio je zagovornu molitvu za proglašenje
blaženim sluge Božjega Miroslava Bulešiæa. Potaknuo je
vjernike da se potrude bolje upoznati lik toga mladog
sveæenika iz Istre, kojega su u 27. godini života i èetvrtoj
godini sveæeništva u župnom stanu komunisti ubili samo
zato jer je èuvao ono najsvetije, Krista živoga u tabernakulu.
Nadbiskup Hraniæ slavio misu u rodnom Ceriæu
Ceriæ, 8.7.2013. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ u veèernjim satima 8. srpnja slavio je misu u
crkvi Sv. Katarine u rodnom Ceriæu, filijali župe Nuštar.
Koncelebrirali su sveæenici Vinkovaèkoga dekanata
predvoðeni dekanom, preè. Stjepanom Krekmanom, domaæi
župnik Slavko Vranjkoviæ te vlè. Bojan Slavièek, župnik u
Duboševici.
Na poèetku misnog slavlja sve okupljene župljane pozdravio
je župnik Vranjkoviæ, izražavajuæi dobrodošlicu. Uslijedio je
prigodan recital u obradi uèiteljice Evice Dakiæ, prema
tekstu vlè. Vranjkoviæa, a izvela su ga djeca u narodnim
nošnjama.
Dobrodošlicu uime okupljenih župljana nadbiskupu je uputio
Vjekoslav Podoreški rekavši: "Èast mi je uime župljana naše
župe Duha Svetoga, a posebno u ime nas Ceriæanaca, uputiti
Vam èestitku, izraze sreæe i ponosa koje osjeæamo povodom
Vašeg imenovanja. S velikom radošæu doèekana je vijest o
imenovanju, mobiteli su nam neprestano zvonili, jer smo
ponosno jedni drugima javljali da je naš sumještanin, jedan
od nas, imenovan za novog pastira naše nadbiskupije. Sretni
smo kao vjernici jer s Vama naša nadbiskupija dobiva
dobrog pastira, koji æe znati brinuti za povjereno mu stado i
kojemu je svaki èovjek jednako važan. U ovoj odgovornoj
službi neka vas uvijek prati Božji blagoslov, kao i zagovor
zaštitnika našeg sela: sv. Katarine i sv. Ivana Krstitelja, a
Duh Sveti dao Vam snage u obavljanju povjerene Vam
službe."
U znak pažnje nadbiskup je primio prigodan dar - biskupsku
mitru koji su Ceriæanci dali izraditi kako bi novoga
nadbiskupa podsjeæala na rodno mjesto i njegove
sumještane. Dekan Vinkovaèkoga dekanata, preè. Krekman
uime okupljenih sveæenika èestitao je nadbiskupu i predao
mu zajednièki dar sveæenika, prsten i knjigu - Vinkovci na
dlanu.
Na poèetku mise nadbiskup Hraniæ rekao je da se uvijek
rado vraæa u Ceriæ jer se osjeæa dobro došao i da je u Ceriæu
"naš Ðuka". Zahvalio je svima koju su tu veèer odluèili
provesti u zajedništvu s njim i svima okupljenima te na
spremnosti vlè. Vranjkoviæa i preè. Krekmana za zajednièko
organiziranje i slavljenje mise.
Prigodnu propovijed izrekao je preè. Krekman, povezujuæi
biskupsko geslo nadbiskupa Hraniæa "Izvezi na puèinu" s
èitanjima toga dana.
"Za odgovornu službu koju je mons. Hraniæ preuzeo
potrebna je vjera i pouzdanje u Božju providnost koju je
imao i Jakov i žena koja je bolovala 12 godina. Jakov je
vjerovao da mjesto na kojem je otpoèinuo je Bog
predodredio za njega i njegovo potomstvo. Bog mu je to i
obeæao. I nadbiskupu Ðuri Bog poruèuje da mu je namijenio
ovu odgovornu službu. Velika je to odgovornost. Neæe je biti
jednostavno ni lako obavljati, ali pouzdavajuæi se u Božje
milosrðe i njegovu snagu, potpomognut molitvom okupljene
zajednice vjernika, nadbiskup Ðuro znat æe ponovno i
svakodnevno izvesti na puèinu i sa svima zajedno svjedoèiti
Božju ljubav", rekao je propovjednik.
Skladnom pjesmom slavlje je uvelièao zbor "Credo" iz
Ceriæa pod ravnanjem Jasmine Puhariæ i glazbenom
pratnjom Miroslava Štiviæa i Željka Nestiæa. Za tu prigodu
èlanovi i èlanice, i odrasli i djeca, KUD-a "Slavko Maðer" iz
Ceriæa obukli su narodne nošnje, a nakon mise vjernici su se
zadržali u prostorijama Društvenog doma u druženju i
pjesmi.
.
17. srpnja 2013. broj 29/2013
3
Domovinske vijesti
Petir službu u Sisaèkoj biskupiji obavlja volonterski
Priopæenje biskupijskog Ureda za odnose s javnošæu
povodom "izreèenih neistina na Aktualnom satu 2. sjednice
Županijske skupštine Sisaèko-moslavaèke županije"
Sisak, 9.7.2013. (IKA) – Ured za odnose s javnošæu Sisaèke
biskupije demantirao je 9. srpnja navode županice Sisaèkomoslavaèke županije Marine Lovriæ Merzel da je županijska
vijeænica Marijana Petir zaposlena u Sisaèkoj biskupiji,
istaknuvši da Petir službu voditeljice biskupijskog Ureda za
promicanje socijalnog nauka Crkve obavlja kao volonter.
Kako se navodi u priopæenju, "dana 8. srpnja 2013. na
skupštinskoj sjednici Sisaèko-moslavaèke županije županica
Lovriæ Merzel izrekla je neistinu, ustvrdivši kako je
županijska vijeænica Petir zaposlena u Sisaèkoj biskupiji".
Županica se na Aktualnom satu "zapitala i kako je Petir
došla do te pozicije i implicirala prima li za taj rad plaæu ili
ne".
U priopæenju biskupijskog Ureda za odnose s javnošæu istièe
se da je sisaèki biskup Vlado Košiæ imenovao Petir, kao
zauzetu vjernicu i teologinju koja je diplomirala upravo na
socijalnom nauku Crkve, 17. travnja 2013. godine
voditeljicom biskupijskog Ureda za promicanje socijalnog
nauka Crkve te da Petir tu službu - kao što to èine i drugi
povjerenici pojedinih biskupijskih povjerenstva i voditelji
drugih ureda - obnaša kao volonter, što znaèi da nije u
Biskupiji zaposlena niti prima plaæu.
Pula: Proslavljen blagdan bl. Marije Petkoviæ
Pula, 9.7.2013. (IKA) - U pulskoj župi sv. Josipa sveèano je
9. srpnja proslavljen blagdan bl. Marije od Propetog
Petkoviæ. Misno slavlje predslavio je vlè. Joško Listeš,
župnik župe Krista Spasitelja u pulskom naselju Veli Vrh, u
suslavlju s domaæim župnikom Maksimilijanom Buždonom.
Uz domaæe župljane na misi su sudjelovali vjernici iz više
pulskih župa a posebnu notu živosti dala su djeca iz vrtiæa
"Marija Petkoviæ", koja su na misi sudjelovala u pratnji
redovnica, odgojiteljica i roditelja.
Vlè. Listeš u homiliji istaknuo je da "molitve koje
upuæujemo Bogu utjeèuæi se zagovoru svetaca i blaženika
moraju biti temeljene na vjeri, ali moraju biti i
argumentirane, potkrijepljene našim vladanjem u životu,
sukladno vrednotama evanðelja". "A da bismo mogli u svim
svojim životnim izborima biti vjernici èvrstoga stava, a ne
mlaki vjernici koji se ne znaju jasno opredijeliti za Istinu,
Bog nam daje razlièite blaženike kao uzore koje ovisno
svojim životnim putovima možemo slijediti", naglasio je vlè.
Listeš, zakljuèivši kako je upravo zato potrebno upoznati
blaženike, kako bi nas njihov život mogao nadahnuti.
Pri završetku misnog slavlja djeca su održala kraæi glazbenorecitativni program, a sveèanost je zakljuèena èašæenjem
relikvija blažene Petkoviæ koje se èuvaju u toj crkvi.
Vjernici pulske župe sv. Josipa na poseban naèin štuju
blaženu Mariju Petkoviæ jer su sestre njezina Reda pri svom
prvom dolasku u Istru najprije živjele i djelovale upravo u
toj župi. Zbog te prvotne povezanosti, prilikom posvete nove
župne crkve Sv. Josipa, 2004. godine, u podnožje oltara
položene su, uz moæi sv. Maura i sv. Eleuterija, i moæi
blažene Marije od Propetog Isusa Petkoviæ. Redovnice
Družbe kæeri milosrða koju je osnovala bl. Petkoviæ danas
vode vrtiæ pri župi Krista Spasitelja, no svake se godine o
blagdanu utemeljiteljice, okupe, zajedno s brojnim njezinim
štovateljima, na proslavu njezina spomendana upravo u crkvi
Sv. Josipa.
4
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
Spomen na obljetnicu proglašenja blaženom Marije
Petkoviæ u Gružu
Dubrovnik, 9.7.2013.
(IKA) - Uz desetu obljetnicu
proglašenja blaženom Marije Propetoga Isusa Petkoviæ
Vijeæe za posveæeni život Dubrovaèke biskupije i župa sv.
Križa u utorak 9. srpnja priredili su spomen na taj dogaðaj
pokraj mjesta proglašenja u Gružu.
Misu u crkvi dominikanskog samostana predvodio je
proèelnik Vijeæa za posveæeni život Dubrovaèke biskupije
fra Stanko Dodig, a propovijedao je dr. fr. Nikola Leopold
Noso, uèitelj dominikanskih novaka.
U propovijedi se fr. Nikola Leopold osvrnuo na Pavlove
rijeèi iz prvog èitanja: "Zaodjenite se kao izabranici Božji,
sveti i ljubljeni, u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost,
blagost, strpljivost", pitajuæi se stavlja li Pavao pred èovjeka
nemoguæ zadatak. Odgovorio je na to pitanje i potvrdno i
negativno: potpuno je nemoguæe ako to pokušavamo svojim
snagama, dok je s druge strane moguæe uz Gospodina Boga,
jer Pavao kada kaže da se zaodjenemo on podrazumijeva da
to znaèi raèunati na Gospodina Boga, osloniti se na njega, a
to je znala bl. Marija Petkoviæ i svatko tko želi iæi putem
svetosti, istaknuo je propovjednik, potaknuvši vjernike da se
oslone na Gospodina poput blaženice kako bi im on ulio u
srce vrline koje Pavao nabraja.
Zatim je protumaèio evanðeoski odlomak o mladiæu koji
Isusa pita što mu je èiniti da baštini život vjeèni.
Propovjednik je rekao da nažalost vrlo rijetko osobno
postavljamo to pitanje, istaknuvši da kada bismo ga
postavljali onda bismo u svjetlu njega mogli odbacivati sve
ono što je suvišno u našim životima. "Nas obièno muèe
mnoge stvari, ali ne i jesam li na pravom putu. Ovaj mladiæ
je bio u muci i došao je Isusu s tim pitanjem: 'Jesam li na
pravom putu i hoæu li promašiti život?' To pitanje postavila
je i Marija Petkoviæ. Nije joj bilo dovoljno vršiti zapovijedi,
nego je išla iznad toga", pojasnio je fr. Nikola Leopold,
potaknuvši vjernike na nasljedovanje njezina primjera.
Na kraju je svima zahvalio župnik fr. Mihael Mario Tolj,
iskazavši radost zbog okupljenih vjernika i njihova aktivnog
sudjelovanja u euharistijskom slavlju, a time i sveèanoj
desetoj proslavi blagdana bl. Marije Petkoviæ, uz napomenu
da æe i dalje nastaviti obilježavati dogaðaje vezane uz
proglašenje blaženom Marije Petkoviæ.
Nakon misnog slavlja okupljeni redovnici, redovnice i
vjernici krenuli su u procesiji iz crkve noseæi svijeæe do kipa
pape bl. Ivana Pavla II. koji je Mariju Petkoviæ proglasio
blaženom. Fra Stanko je, nakon izmoljene molitve bl. Marije
Petkoviæ, zahvalio svima, napose župi sv. Križa u Gružu,
koji su omoguæili tu proslavu i to upravo na mjestu gdje je
Marija od Propetog Petkoviæ proglašena blaženom.
Proslava Kraljice mira u Šumetu
Proložac, 9.7.2013. (IKA) - Filijalna crkva u Šumetu, u
prološkoj župi sv. Mihovila arkanðela, posveæena je Kraljici
mira. Crkvu je prije 21 godinu blagoslovio pokojni biskup
Petar Šoliæ i od tada se svake godine, 9. srpnja, slavi Kraljica
mira. I ove su se godine vjernici Šumeta kao i cijele prološke
župe za proslavu pripremali trodnevicom. Na samu
svetkovinu misno slavlje predvodio je profesor na
Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu mr.
fra Marko Babiæ. U koncelebraciji su sudjelovali župnik fra
Vinko Gudelj, župni vikar fra Rafael Begiæ, fra Denis
Šimunoviæ, župnik Vinjana, kao i don Petar Èondiæ, župnik
imotskih Poljica. Pjevao je Mješoviti crkveni zbor pod
vodstvom s. Filipe Smoljo. U propovijedi fra Marko je
istaknuo važnost Božjeg mira u obiteljima, društvu i svijetu.
ika
Blagdan bl. Marije Petkoviæ proslavljen u rodnom Blatu
Dok roditelji pokušavaju svojoj djeci priskrbiti potrebno za
materijalni život, sve manje imaju vremena za to da im
prenesu ljudske i vjerske vrijednosti, upozorio biskup Uziniæ
Blato, 9.7.2013. (IKA) - Središnje euharistijsko slavlje na
blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ u njezinom
rodnom mjestu Blatu na Korèuli predvodio je u utorak 9.
srpnja na Plokati ispred župne crkve Svih svetih dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ uz koncelebraciju trinaest sveæenika.
Promišljajuæi o tome što je pripravilo Mariju Petkoviæ da
odgovori na Božji poziv, biskup Uziniæ istaknuo je ulogu
obitelji koja je "važna karika u lancu procesa prenošenja
radosne vijesti – evanðelja". "Tako je bilo juèer, ali tako je i
danas. Zakažu li nam obitelji možemo imati sve, ali neæemo
imati ono najvažnije blago, blago radosne vijesti", rekao je
biskup, dodavši da je obitelj prirodni ambijent u kojemu se
dijete otvara društvu i svojoj društvenoj, ali i religioznoj
dimenziji. "Živimo u teškim vremenima koja su u nekim
elementima poprilièno slièna onim u kojemu je odrastala i
živjela bl. Marija", ustvrdio je dubrovaèki biskup,
pojasnivši: "Možda je jedina razlika to što danas ekonomska
kriza nema, barem na našem podruèju, onako drastiène
posljedice na fizièki život kao što ih je imala u ono vrijeme,
ali zato ima, usuðujem se to reæi, mnogo teže duhovne
posljedice. Uzrok je u tome što današnju krizu, u puno veæoj
mjeri nego li ondašnju, prati raspad obitelji". Suvremena
obitelj previše je zabrinuta za materijalnu dimenziju koja se
zbog neimaštine èesto pretvara u to kako spojiti kraj s
krajem, a to se odražava i na odgojnom planu. "Dok
pokušavamo svojoj djeci priskrbiti potrebno za materijalni
život, sve manje imamo vremena za to da im prenesemo
ljudske i vjerske vrijednosti. I èesto griješimo u mjeri", rekao
je biskup Uziniæ i nastavio govoriti o prestrogom i
prepopustiljivom naèinu odgoja. Rekao je kako sloboda ne
znaèi "moæi èiniti što te je volja". "Istinska sloboda za koju
trebaju odgojiti svoju djecu nije dopustiti svojoj djeci da èine
što hoæe, nego je nauèiti djecu da u mnoštvu ponuda znaju
izabrati prave stvari, ono što je dobro, vrijedno, trajno, a to
se djecu ne može nauèiti ako ih se osobno ne odgaja nego se
njihov odgoj prepušta drugima, na poseban naèin
televizijskim programima i razlièitim revijama za mlade,
koji ih svojim uèenjem i svojom logikom koja relativizira
sve tradicionalne i vjerske vrijednosti, krivo usmjeravaju i
zarobljavaju modernim potrošaèkim i uživalaèkim
mentalitetom i koji ih onesposobljuju za biti ono što bi
trebali biti i što mi želimo da budu, autentièni ljudi i
kršæani", poruèio je biskup. Kao sredstvo za takav odgoj
biskup je roditeljima preporuèio da zaodjeveni u "milosrdno
srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost … a povrh
svega – ljubav", prenose radosnu vijest evanðelja pred
kojom sve drugo prelazi u drugi plan, i potaknu djecu svojim
primjerom da žive u skladu s radosnom viješæu. Biskup
Uziniæ potaknuo je okupljene na nasljedovanje blaženice i na
molitvu njoj da od Boga isprosi što više kršæanskih obitelji
poput njezine, "jer æe to biti, bolje nego li bilo što drugo,
istinski doprinos novoj evangelizaciji i oèuvanju života i
vjere na ovim našim prostorima, ali i svugdje gdje nas Bog
šalje". U procesiji prije mise, koja je išla od svetišta bl.
Marije Propetog Isusa Petkoviæ prema župnoj crkvi, biskup
Uziniæ nosio je moænik s relikvijama blaženice. Procesiju su
predvodili bratimi bratovština sv. Vincence pod zaštitom
Srca Isusova i Svih svetih sa svojim procesionalnim
raspelima i barjacima. U procesiji su sudjelovale èlanice
Franjevaèkoga svjetovnog reda, puhaèki orkestri Narodne
glazbe i Hrvatske glazbene udruge "Sv. Vincenca", djeca iz
vrtiæa "Marija Petkoviæ", djeèji župni zbor, pjevaèki zbor
župe Svih svetih, kumpanjoli i tancarice u tradicionalnim
Domovinske vijesti
blatskim nošnjama, dominikanke iz Korèule, redovnice iz
Družbe Kæeri Milosrða, ministranti, sveæenici te veliko
mnoštvo vjernika. U sveèanom programu na Plokati izveden
je "Blatski tanac" i viteška igra "Kumpanija".
Na sam blagdan prijepodnevne mise u svetištu predvodili su
župnik župe Svih svetih u Blatu don Nikola Berišiæ i župnik
župe sv. Nikole u Èilipima don Josip Barišiæ koji je bio više
godina župnik u Blatu. Za vrijeme euharistije pjevao je zbor
mladih "Stope".
Proslava bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ u Valpovu
Valpovo, 9.7.2013. (IKA/TU) - U župnoj crkvi Bezgrešnog
zaèeæa Blažene Djevice Marije u Valpovu 9. srpnja sveèano
je proslavljen blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ.
Misno slavlje predvodio je župni vikar Pavo Martiæ, a u
koncelebraciji je bio i domaæi sin župe vlè. Željko Šimiæ.
Župa Valpovo trodnevnicom se pripremala za blagdan, a
vodio ju je župni vikar Martiæ. Prije mise održana je
pobožnost blaženoj Mariji Petkoviæ, župni vikar potom je
blagoslovio sliku blaženice, a nakon mise vjernici su èastili
izložene moæi koje se nalaze u župnoj Crkvi. Pobožnost bl.
Mariji Propetog Isusa Petkoviæ u valpovaèkoj župi slavit æe
se svakog devetoga u mjesecu, posebno stoga što u toj župi
djeluju i redovnice Družbe kæeri milosrða, èija je Blaženica
zaštitnica i utemeljiteljica.
U homiliji vlè. Pavo Martiæ govorio je o životu blaženice
koja je u 22. godini života doživljavala borbu dvostrukog
zvanja - kontemplativni ili apostolski život. Opredjeljuje se
za ono u èemu može vjerodostojnije služiti svome Zaruèniku
za kojega se, kako sama kaže, "vjerila" u 14. godini života.
Dubrovaèki biskup progovara joj o potrebi vremena,
siromaštvu i duhovnoj zapuštenosti u tadašnjem Blatu, pa se
ona stoga odluèuje za pomaganje napuštenoj djeci i
nezbrinutim udovicama te osniva Družbu kæeri milosrða.
Uvijek je bila uzor svojim sestrama u vjeri, ufanju i ljubavi,
a zbog èistog srca veæ za života došla je na glas svetosti.
Tijekom svoga treæeg pohoda Hrvatskoj, papa Ivan Pavao II.
6. lipnja 2003. godine proglasio je Mariju Petkoviæ
blaženom na temelju èuda koje se zbilo 26. kolovoza 1988.
godine u spašavanju 20 mornara Peruanske ratne mornarice.
Oni su u brodu koji je veæ tonuo, poèeli zazivati Blaženicu u
pomoæ i svi su se spasili, istaknuo je propovjednik.
"Bl. Marija razborito je koristila svoje vrijeme. Iako krhkoga
zdravlja uspijevala je širiti ljubav prema Crkvi i Domovini.
Potpuno zdušan rad za èovjeka u nevolji mogla je živjeti, jer
se do kraja u ljubavi predala svome Raspetome. Njezin nas
primjer upuæuje da promislimo o svim hrvatskim ženama,
suprugama i majkama koje trpe", rekao je vlè. Martiæ i,
izmeðu ostaloga, citirao i Pismo ženama, bl. Ivana Pavla II.
rekavši: "Mislim na tebe, ženo, jer svojom osjetljivošæu,
velikodušnošæu i jakošæu 'obogaæuješ poimanje svijeta i
pridonosiš punini istine o meðuljudskim odnosima'. Tebi je
Bog povjerio na poseban naèin stvorenja te si pozvana
postati nezamjenjiva potpora postojanju svake osobe,
posebno u obitelji."
Župni vikar vjernike je potaknuo na ustrajan rad na sebi te je
na temelju Evanðelja poruèio: "Tek kad sve ostavimo, kada
nismo navezani na ljude, imanje, tek kada sve predamo
Bogu - dobivamo sve. Neka nas zagovor bl. Marije vodi u
našem životu. Želimo da naši hrvatski sveci i blaženici ne
padnu u zaborav jer tko æe ih èastiti ako ne mi? Znajte da
nikada niste sami, Isus je uvijek s nama. Nismo sami i zato
Blaženici pjevajmo cijelim srcem: 'Biseru iz malog Blata,
diko roda hrvatskoga, kod Krista nas zagovaraj, Marijo od
Propetoga!'"
17. srpnja 2013. broj 29/2013
5
Domovinske vijesti
Izložba "Stjepan Gradiæ – otac domovine"
Izložba o Dubrovèaninu koji je svojim zalaganjem pomogao
obnovi Dubrovnika nakon velikog potresa 1667. godine te je
u narodu prozvan "ocem domovine", prireðena je u povodu
400. obljetnice njegova roðenja i središnji je ovogodišnji
projekt Dubrovaèkih muzeja
Dubrovnik, 9.7.2013. (IKA) - Izložba "Stjepan Gradiæ –
otac domovine" otvorena je u utorak 9. srpnja u Kneževu
dvoru u Dubrovniku, a na otvorenju su govorili ravnateljica
Dubrovaèkih muzeja Pavica Vilaæ, akademik fr. Stjepan
Krasiæ, katedralni župnik dr. don Stanko Lasiæ, dubrovaèkoneretvanski župan Nikola Dobroslaviæ i saborska zastupnica
Tatjana Šimac Bonaèiæ, izaslanica pokrovitelja izložbe
predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke.
Ova izložba o Dubrovèaninu koji je svojim zalaganjem
pomogao obnovi Dubrovnika nakon velikog potresa 1667.
godine te je u narodu prozvan "ocem domovine", prireðena
je u povodu 400. obljetnice njegova roðenja i središnji je
ovogodišnji projekt Dubrovaèkih muzeja.
Na otvaranju je ravnateljica Vilaæ podsjetila i na druge
velike projekte Dubrovaèkih muzeja poput izložbi o Ruðeru
Boškoviæu ili sv. Vlahu kojima se želi postiæi brendiranje
Dubrovnika putem kulturno-povijesne baštine. Akademik
Krasiæ, jako dobar poznavatelj života Stjepana Gradiæa,
govorio je o životu i djelima toga velikog Dubrovèanina koji
je bio i filozof, teolog, pravnik, fizièar, lijeènik, govornik,
prevoditelj, jezikoslovac, diplomat, politièar, matematièar,
astrolog, meteorolog, optièar, struènjak za precizno mjerenje
vremena itd., a sve to u jednoj osobi. Dr. Lasiæ istaknuo je
kako se Gradiæ rodio iza katedrale koja ove godine slavi 300.
obljetnicu od završetka obnove i blagoslova, a uz katedralu
je Gradiæ stekao temelje vjere. Župan Dobroslaviæ i
izaslanica Šimac Bonaèiæ istaknuli su Gradiæevo
domoljublje i usmjerenost prema Europi.
Oko 80 izložaka daje pregled Gradiæeva životnog puta i
djelovanja, a prireðena je i multimedijska prezentacija.
Voditeljica projekta je ravnateljica Vilaæ, kustosice izložbe
dr. Vedrana Gjukiæ-Bender i Marina Filipoviæ, a izložbu je
postavio Marin Gozze.
Uz izložbu je objavljen i bogat katalog u stvaranju kojeg su
sudjelovali akademik Krasiæ, akademik Nenad Vekariæ, dr.
Vinicije Lupis, dr. Katarina-Horvat Levaj, dr. Gorana
Stepaniæ, dr. Mijo Korade, dr. Vedrana Gjukiæ-Bender i mr.
Tonko Marunèiæ.
Meðu sponzorima izložbe je i Dubrovaèka biskupija, a
izložba æe biti otvorena do 15. listopada.
Biskupijska klasièna gimnazija u Dubrovniku meðu
najtraženijima
Dubrovnik, 9.7.2013. (IKA) - Kako donosi Veèernji list od
9. srpnja u èlanku "Upis u srednju školu: Tri županije
upisivale 1000 ðaka više nego što su imale osmaša", meðu
pet top škola koje je bilo najteže upisati u Republici
Hrvatskoj na treæem mjestu nalazi se Biskupijska klasièna
gimnazija Ruðera Boškoviæa u Dubrovniku.
Za komentar smo zamolili ravnatelja Gimnazije mr. don
Bernarda Plešea. "Drago mi je da je škola prepoznata kao
kvalitetna, a istovremeno mi je žao buduæi da se toliko
uèenika nije moglo upisati jer upisujemo samo jedan razred.
Po prijavama smo mogli upisati dva razreda, a i više. Prijave
tolikog broja uèenika mene kao ravnatelja su ugodno
iznenadile", rekao je mr. Pleše, poruèivši da æe i dalje
nastaviti raditi na kvaliteti škole.
6
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
Blagdan bl. Marije Petkoviæ u Zagrebu
Zagreb, 9.7.2013. (IKA) – Blagdan bl. Marije Propetoga
Isusa Petkoviæ proslavljen je 9. srpnja u zagrebaèkoj župi sv.
Petra misnim slavljem koje je predvodio domaæi župnik
Josip Golubiæ u koncelebraciji s dr. Krunoslavom Novakom
i o. Tadejom Pericom, OCD. Uz èlanice Družbe kæeri
milosrða, na misnom slavlju okupila su se i djeca iz djeèjeg
vrtiæa "Marija Petkoviæ" s roditeljima.
Osvræuæi se na evanðelje o mladiæu koji razoèaran odlazi od
Isusa jer nije spreman sve ostaviti i slijediti ga, propovjednik
je istaknuo kako u Isusovu "radikalnom" zahtjevu
prepoznajemo temeljnu crtu evanðelja koja ne trpi nikakva
prilagoðavanja: ništa se ne smije isprijeèiti izmeðu nas i
Boga. Na tome primjeru vidi se što Isus oèekuje od onih koji
prihvate njegovo evanðelje. Isus oèekuje da se èovjek
oslobodi svega što ga zarobljava i što mu prijeèi da živi
punim životom, za kojim veæ èezne njegovo srce u svojoj
dubini, rekao je župnik Golubiæ te istaknuo kako je upravo
to uspjelo u životima tolikih Božjih ugodnika, i u životu bl.
Marije od Propetoga Isusa Petkoviæ. Za nju možemo reæi da
je u potpunosti bila Božja, èitavim svojim biæem pripadala je
Gospodinu. U toj naizgled tako obiènoj i jednostavnoj
èinjenici krije se njezina velièina, rekao je te podsjetio na
križ u njezinu životu koji ju je pratio od djetinjstva. Marija
od Propetoga i danas nam nudi ideal kršæanskoga i
redovnièkog života. Pozvani smo nasljedovati Mariju od
Propetog Isusa Petkoviæ, poruèio je župnik Golubiæ.
Nakon poprièesne molitve, jedno dijete iz vrtiæa recitiralo je
pjesmu o Mariji Petkoviæ. Po završetku mise vjernici su
odali poèast relikvijama blaženice. Misno slavlje pjevanjem
je uvelièao zbor Kæeri milosrða.
Imenovanja i premještaji sveæenika u Varaždinskoj
biskupiji
Varaždin, 10.7.2013. (IKA) – Objavljena su imenovanja i
premještaji sveæenika u Varaždinskoj biskupiji. Vlè. Ozren
Bizek razriješen je službe župnika u Ðurðevcu te imenovan
župnikom u Peterancu. Vlè. Siniša Blatariæ, mladomisnik,
imenovan je župnim vikarom u Vidovcu. Vlè. Neven Blažon
razriješen je službe župnog vikara u Vidovcu te imenovan
župnikom u Bednji. Vlè. Danijel Herceg razriješen je službe
župnog vikara u Pitomaèi te imenovan župnikom u Gornjem
Jesenju. Vlè. Tomislav Dodlek razriješen je službe
privremenog upravitelja župe Biškupec te imenovan
njezinim župnikom. Vlè. Josip Ðurin razriješen je službe
župnog vikara u Nedelišæu te imenovan odgajateljem u
Sjemeništu na Šalati. Preè. Josip Horvat razriješen je službe
u Ekonomatu te umirovljen. Vlè. Mario Kaniški,
mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u Pitomaèi. Fra
Tomislav Kero, TOR, razriješen je službe župnog vikara u
Kloštru Podravskom. Vlè. Ivan Košiæ razriješen je službe
župnika u Križovljanu te umirovljen iz zdravstvenih razloga.
O. Josip Krèmar, cistercit, razriješen je službe župnika u
Gornjem Jesenju.
Vlè. Nikola Markušiæ, mladomisnik, imenovan je župnim
vikarom u Nedelišæu. Vlè. Žarko Pavloviæ razriješen je
službe župnika u Ždali te imenovan župnikom u Miholjancu.
Vlè. Ivan Peter razriješen je službe župnika u Miholjancu te
imenovan župnikom u Ždali. Vlè. Marko Rac imenovan je
župnikom u Ðurðevcu. Vlè. Kristijan Stojko, mladomisnik,
dodijeljen za pastoralnu pomoæ Zagrebaèkoj nadbiskupiji.
Vlè. Zorislav Šafran razriješen je službe župnika u Bednji te
imenovan župnikom u Križovljanu. Vlè. Branko Švogor
razriješen je službe upravitelja župe Peteranec. Vlè. Marko
Tilošanec, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u
župi bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici.
ika
Rijeka: Otvorena izložba "Stepinèevim stazama po
Svetoj zemlji"
Rijeka, 10.7.2013. (IKA) - U prostorijama Državnog arhiva
u Rijeci rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ otvorio je 10. srpnja
izložbu "Stepinèevim stazama po Svetoj zemlji". Autor
izložbe je Claude Grbeša, postavila ju je Maja Juras, a
organizirali Državni arhiv u Rijeci, Rijeèka nadbiskupija i
Postulatura bl. Alojzija Stepinca povodom 75. obljetnice
Hrvatskog hodoèašæa u Kristovu domovinu, predvoðenog
blaženim
kardinalom
Alojzijem
Stepincem,
tada
zagrebaèkim nadbiskupom koadjutorom. Izložba æe biti
otvorena od 11. srpnja do 30. kolovoza, radnim danom od 8
do 15 sati, srijedom od 8 do 17 sati.
Ravnatelj rijeèkoga Državnog arhiva Goran Crnkoviæ
istaknuo je da su hodoèašæa dio hrvatske tradicije, a ovo
predstavljeno na izložbi posebno je ne samo zbog blaženog
Stepinca koji ga je predvodio nego i zato što je bilo prvo
tako dobro organizirano i zaista nacionalno hodoèašæe u
Svetu zemlju. Autor izložbe Grbeša podsjetio je da je
hodoèašæe organizirano u povodu proglašenja blaženim sv.
Nikole Taveliæa, jeruzalemskog muèenika, koji je 1391.
godine umro braneæi Jeruzalem. Hodoèasnici su na
Maslinskoj gori u Jeruzalemu podigli njemu posveæen oltar
unutar èeške kapelice. Hodoèašæe je trajalo gotovo mjesec
dana, od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. godine, a osim Svete
zemlje posjetili su i Grèku i Egipat, mjesta gdje su nastajale
prve kršæanske zajednice. Stepinac je iz Svete zemlje u
Zagreb donio obièan veliki drveni križ objasnivši da je to
najbolja uspomena iz Svete zemlje. Taj križ kasnije je dobio
i simbolièko znaèenje oslikavajuæi njegove patnje na èelu
zagrebaèke Crkve i patnje hrvatskog naroda za vrijeme i
nakon II. svjetskog rata.
Prije izložbe nadbiskup Devèiæ predvodio je u rijeèkoj
katedrali euharistijsko slavlje za kršæane u Svetoj zemlji. Na
misi su u sveèanim odorama sudjelovala dvojica vitezova
Papinskoga viteškog reda Svetoga Groba Claude Grbeša i
Karl Johann Barthl, nasljednici reda koji se stoljeæima brine
za kršæane u Isusovoj domovini. Nadbiskup je na poèetku
mise pozvao na molitvu za kršæane kojih je u Svetoj zemlji
sve manje. "Postoji opasnost da ih više ni ne bude u zemlji
po kojoj je Isus hodao i u kojoj je objavio Radosnu vijest",
rekao je. Nadbiskup je objasnio i koji je smisao svakog
hodoèašæa, pa tako i Stepinèeva: "Cilj je hodoèašæa put k
Isusu, ali i put k èovjeku. Isus nas poziva k sebi da bi nas
poslao drugima, da bi nas uèinio hodoèasnicima èovjeku".
Zastupnici XI. izborne jedinice u posjetu nunciju
Zagreb, 11.7.2013. (IKA) - Zastupnici Hrvatskoga sabora iz
XI. izborne jedinice Marija Rapo, Ilija Filipoviæ i Perica
Jeleèeviæ posjetili su 11. srpnja apostolskog nuncija u
Hrvatskoj nadbiskupa Alessandra D'Errica, priopæeno je na
službenim stranicama HDZ-a.
U dužem prijateljskom razgovoru nuncij je izrazio
zabrinutost položajem Hrvata katolika u BiH. Zastupnici su
se složili s nuncijem i predložili uporno traženje konsenzusa
u hrvatskom narodu.
Konsenzus bi se trebao postiæi izmeðu politièkih, vjerskih i
svih drugih institucija hrvatskoga naroda u BiH. Istaknuta je
i potreba angažiranja institucija Republike Hrvatske u
ustavnoj obvezi zaštite Hrvata u BiH te je naglašena potreba
otvaranja novih radnih mjesta u BiH.
.
Domovinske vijesti
Sveæenièko reðenje Jure Martiniæa
Supetar, 11.7.2013. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk zaredio je u èetvrtak 11. srpnja u tijeku
misnoga slavlja u Supetru na Braèu za sveæenika Hvarske
biskupije ðakona Juru Martiniæa iz župe sv. Jeronima u
Puèišæima. U prepunoj crkvi Navještenja Marijina uz
biskupa Štambuka koncelebrirali su generalni vikar biskupije
mons. Stanko Jerèiæ, rektor Bogoslovnoga sjemeništa u
Splitu mr. Boris Vidoviæ, umirovljeni generalni vikar Vojne
biskupije mons. Josip Šantiæ, dekani triju dekanata: braèkoga
Toni Plenkoviæ, hvarskoga Emil Pavišiæ, viškoga Paulin
Bjaževiæ i tridesetak sveæenika.
Pozdravljajuæi vjernièko mnoštvo, okupljene sveæenike i na
poseban naèin reðenika, biskup Štambuk referirao se na
rijeèi ulazne pjesme "Isuse Kralju", ustvrdivši kako s Isusom
nema straha u životu sveæenika i svih onih koji se okupljaju
oko Kristova oltara. Obraæajuæi se u homiliji reðeniku,
biskup Štambuk je rekao: "Pozvan si da narodu kojemu æeš
biti poslan rekneš da ga Bog voli; ovomu momu i tvomu
hrvatskomu narodu, i da Bog na njega raèuna. Prihvati taj
zadatak i vrši ga s ljubavlju. Moli Boga da ta ljubav prema
tvome narodu nikada ne posustane, nikada ne oslabi i nikada
ne bude ono što se zove tek samo ljudska stvarnost, veæ ono
što se zove Božja velika stvarnost". Na kraju euharistijskoga
slavlja, koje je pjevanjem uvelièao zbor "Karmel" iz Postira,
èestitku reðeniku uime biskupijskih sveæenika uputio je
generalni vikar mons. Jerèiæ, zaželjevši mu dobrodošlicu u
biskupijski kler.
Sveæenik Jure Martiniæ završio je Filozofsko-teološki studij
na Katolièkome bogoslovnomu fakultetu Sveuèilišta u
Splitu. Za ðakona je zareðen 2. ožujka u rodnoj župi po
rukama dubrovaèkoga biskupa Mate Uziniæa.
Otkrivena spomen-ploèa fra Jerku Fuæaku
Pašac, 11.7.2013. (IKA) – Ispred rodne kuæe fra Jerka
Marijana Fuæaka u Pašcu otkrivena je 11. srpnja spomenploèa s njegovim imenom. Ploèu je otkrio provincijal
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra
Željko Železnjak, dok je prigodnu rijeè uputio proèelnik
Katedre Novog zavjeta na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak.
Brojni znanstveni èlanci svjedoèe s kakvom brigom se
posvetio radu na prijevodu Novog zavjeta iz grèkog
izvornika, rekao je dr. Cifrak, govoreæi o doprinosu fra Jerke
Marijana Fuæaka koji je roðen u Pašcu 1932. Fra Jerko bio je
teolog, biblièar i franjevac. Zajedno s fra Bonaventurom
Dudom prevodio je Bibliju na hrvatski jezik, a rezultat tog
zajednièkoga rada je tzv. Zagrebaèka Biblija u izdanju
kojemu je fra Jerko urednik i prevodilac Novog zavjeta te
potpisuje prijevod u dva izdanja svih biblijskih lekcionara i
glavnine liturgijskih obrednika. Kroz 15 godina vodio je
Institut za teološku kulturu laika u Zagrebu i gotovo sam
organizirao rad za Dopisni teèaj teologije na tome Institutu,
priredivši sve potrebno gradivo. Organizirao je i vodio
brojne biblijske seminare i teèajeve za kršæanske laike i
redovnice, vodio biblijske duhovne vježbe i konferencije.
Bio je jedan od pokretaèa i urednik èasopisa Vrijeme i rijeè.
Prema rijeèima njegova nasljednika na Katedri Novog
zavjeta prof. dr. Cifraka, djelovanje fra Jerke Marijana
Fuæaka je veliko, a malo je onih koji ga nasljeduju te je
spomen- ploèa podsjetnik na njegov rad koji se mora pratiti i
nastaviti. Otkrivanju spomen-ploèe nazoèili su èlanovi
obitelji te prijatelji pokojnog fra Jerke, meðu njima i pastor
baptistièke crkve u Rijeci Giorgio Grlj.
17. srpnja 2013. broj 29/2013
7
Domovinske vijesti
Predstavljena knjiga pape Franje "Ne dajte da vam
ukradu nadu!"
Split, 11.7.2013.
(IKA) – Verbumovo izdanje knjige
govora, homilija i kateheza pape Franje "Ne dajte da vam
ukradu nadu!" predstavljeno je u èetvrtak 11. srpnja u
prostorijama te nakladne kuæe u Splitu. Buduæi da je to prva
knjiga obraæanja javnosti pape Franje, u njoj je posebna
pozornost posveæena njegovu stupanju na Petrovu Stolicu, te
su stoga u knjigu uvrštena sva Papina obraæanja vjernicima
od poèetka pontifikata tj. od 13. ožujka 2013. i prvoga
pojavljivanja na središnjemu balkonu bazilike Sv. Petra –
odmah nakon glasovite proklamacije Habemus Papam! – do
1. travnja 2013. godine, njih 19, a od Uskrsnoga ponedjeljka
do 19. svibnja 2013. godine iskljuèivo kateheze na opæim
audijencijama srijedom i nagovori uz molitvu Kraljice neba.
Knjigu su predstavili glavni urednik i direktor nakladne kuæe
Verbum mr. Petar Balta i Miro Radalj.
Konferencija za novinare u povodu beatifikacije sl.
Božjega Miroslava Bulešiæa
Sve informacije bit æe dostupne na mrežnoj stranici
www.miroslavbulesic.hr
Pula, 11.7.2013. (IKA) - U povodu beatifikacije sluge
Božjega Miroslava Bulešiæa, sazvana je prva tiskovna
konferencija u èetvrtak, 11. srpnja u Puli. Dogaðaj su
predstavili generalni vikar Poreèke i Pulske biskupije i
voditelj Tehnièkog odbora mons. Vilim Grbac, voditelj
Odbora za medije dr. Josip Grbac i voditeljica biskupijskoga
Ureda za javnost Ana Cvitan.
Mons. Vilim Grbac službeno je najavio obred proglašenja
blaženim Miroslava Bulešiæa po dekretu Kongregacije za
kauze svetih. Državno tajništvo Svete Stolice, istaknuo je,
dopisom od 12. veljaèe 2013. priopæilo je kako je papa
Benedikt XVI. dopustio da se obred proglašenja blaženim
sluge Božjeg Miroslava Bulešiæa, dijecezanskog sveæenika i
muèenika, obavi u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji u subotu 28.
rujna 2013. godine te kako æe njegov predstavnik na slavlju
biti prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo
Amato.
Osim svih hrvatskih biskupa i nadbiskupa te mnoštva
hodoèasnika u Areni se toga dana oèekuje i oko 500 do 600
sveæenika jer æe za tu prigodu Vijeæe za kler Hrvatske
biskupske konferencije organizirati sveæenièko hodoèašæe.
Na tiskovnoj konferenciji izložene su dosad poduzete
aktivnosti vezane uz dogaðaj beatifikacije. Dr. Josip Grbac
predstavio je sveobuhvatnu organizacijsku strukturu koja je
podijeljena na tri temeljna odbora: Tehnièki, Liturgijski i
Odbor za medije. Tehnièki odbor zadužen je za svu
logistièku strukturu, suradnju s gradskim službama i
cjelokupnu tehnièku koordinaciju dogaðaja, za što je,
pojasnio je, potrebno mnogo volontera koji se mogu javiti
svojim župnicima ili izravno putem obrasca na web stranici
dogaðaja. Liturgijski odbor zadužen je za sve što æe se
dogaðati u samoj Areni, prije svega misno slavlje, doèek i
koordinaciju ljudi te ureðenje samog prostora. Povrh toga
Liturgijski odbor priprema i liturgijski vodiè, koji æe osim
tijeka misnog slavlja sadržavati i obilje zanimljivih
informacija o Miroslavu Bulešiæu.
Najavljen je i hodoèasnièki itinerarij – vodiè za hodoèasnike
koji dolazeæi i Istru budu htjeli posjetiti mjesta koja su bila
znaèajna u životu Miroslava Bulešiæa. Fotografijama i
tekstom bit æe predstavljeni Svetvinèenat, Baderna,
Kanfanar, Pazinski kolegij i Lanišæe, a vodiè æe biti
opremljen kartom Istre i Pule za lakše snalaženje i kretanje
prometnicama i ulicama.
8
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
O posebnoj važnosti djelovanja treæeg segmenta
organizacije, biskupijskog Ureda za javnost, dr. Grbac
istaknuo je kako je glavni cilj medijskog odbora upoznati
javnost s likom Miroslava Bulešiæa, napose stoga jer se do
1990. godine o njemu nije smjelo ni govoriti ni pisati. Kroz
mnoštvo dogaðaja koji æe prethoditi samoj proslavi
beatifikacije nastojat æe se javnosti približiti lik i djelo toga
mladog sveæenika, sina ove zemlje, te istaknuti znaèajke
zbog kojih je upravo on meðu mnogim stradalnicima
podignut na èast oltara, rekao je dr. Grbac.
Voditeljica biskupijskog Ureda za javnost Ana Cvitan
predstavila je novu mrežnu stranicu posveæenu buduæem
blaženiku
i
proslavi
beatifikacije.
Na
adresi
www.miroslavbulesic.hr moæi æe se pronaæi obilje materijala
o Miroslavu Bulešiæu, tehnièke i druge informacije glede
proslave u Areni, najave i novosti o dogaðajima koji æe
prethoditi središnjoj proslavi te mnoge multimedijalne
sadržaje razlièitih formata koji se stavljaju na raspolaganje
za slobodno korištenje u javnosti.
Ovih æe dana biti odaslani plakati i promotivni materijali
svim župama diljem zemlje. Iz raznih krajeva veæ stižu
najave organiziranih dolazaka vjernika, pa se svi koji žele
sudjelovati na dogaðaju beatifikacije mogu obratiti svojim
župnicima ili izravno prijaviti na e-mail kontakt
[email protected], ili putem telefona na 052 635 417,
pri Uredu za javnost.
Najavljene su još dvije konferencije za novinare, jedna u
drugoj polovici kolovoza, neposredno prije obljetnice
pogibije, kada æe biti predstavljen novi dokumentarno-igrani
film o blaženiku, te druga neposredno prije središnje
proslave, polovicom rujna.
Edukacija sveæenika i mladih o korištenju fondova EU
Edukacije do kraja godine u svim dekanatima Sisaèke
biskupije
Lasinja, 11.7.2013. (IKA) - Sisaèka biskupija u suradnji s
Lokalnim akcijskim grupama zapoèela je edukaciju mladih,
aktivnih u župnim zajednicama i sveæenika s podruèja
Biskupije o fondovima Europske unije IPARD i LEADER
za unaprjeðenje kvalitete života malih ruralnih zajednica.
Prvi takav seminar u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom
"Valis Colapis" iz Karlovca održan u èetvrtak 11. srpnja u
OŠ "Antun Klasinc" u Lasinji za sveæenike i tridesetak
mladih s podruèja Pokupsko-vukomerièkoga dekanata.
Voditelj LAG-a Milan Mediæ informirao je sudionike o
funkcioniranju EU fondova, moguænostima koje donose
lokalnim zajednicama te o suradnji izmeðu pojedinih
skupina graðana, inicijativa i lokalne samouprave u
ostvarivanju zajednièkih ciljeva unaprjeðenja života u
ruralnim sredinama. U praktiènom dijelu polaznici su nauèili
korake planiranja i pisanja kvalitetnog projekta, a napisani
projekti bit æe i predloženi za dobivanje sredstava iz
fondova. Takve edukacije nastavit æe se do kraja godine i u
drugim dekanatima Sisaèke biskupije.
Split: Blagdan sv. Benedikta
Proslavljen na poticaj Hrvatske udruge Benedikt
Split, 11.7.2013. (IKA) - Blagdan svetoga Benedikta,
nebeskog zaštitnika Europe i utemeljitelja benediktinskog
reda, proslavljen je na inicijativu Hrvatske udruge Benedikt
u èetvrtak 11. srpnja u kapeli Nadbiskupskog sjemeništa u
Splitu euharistijskim slavljem koje je predvodio dr. fra Josip
Marceliæ u koncelebraciji s povjerenikom za duhovna zvanja
Splitsko-makarske nadbiskupije i duhovnikom u Splitskom
sjemeništu don Jurom Vrdoljakom.
Domovinske vijesti
ika
Susret kardinala Bozaniæa s predsjednikom Josipoviæem
Zagreb, 11.7.2013. (IKA) - Predsjednik Republike Hrvatske
Ivo Josipoviæ primio je 11. srpnja zagrebaèkog nadbiskupa
kardinala Josipa Bozaniæa, potpredsjednika Hrvatske
biskupske konferencije i predsjednika Biskupske komisije
HBK za odnose s državom, u pratnji generalnog tajnika
HBK mons. Enca Rodinisa, priopæio je Tiskovni ured HBK.
Tijekom susreta razmotrene su aktualne teme vezane za
èlanstvo Hrvatske u EU i odnose izmeðu države i Katolièke
Crkve. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju
predstavlja važnu prekretnicu u našoj novijoj povijesti te
pruža priliku koju trebamo znati iskoristiti, istaknuto je u
razgovoru. Takoðer je obostrano zakljuèeno da je potrebno
intenzivirati dijalog kako bi se što bolje riješila otvorena
pitanja izmeðu Crkve i države, navodi se u priopæenju.
Biskup Ivas predvodio misu u benediktinskom
samostanu u Šibeniku
Šibenik, 11.7.2013. (IKA) - Blagdan svetog Benedikta
proslavljen je 11. srpnja u ženskom benediktinskom
samostanu svete Luce u Šibeniku. Središnje misno slavlje
predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. U homiliji govorio
je o benediktinskoj duhovnosti koja se može svesti na rijeèi
"moli i radi". Te dvije rijeèi pretvorene u program i akciju, u
stil života oblikovale su kulturu života cijele kršæanske
Europe. Dok èovjek živi od zemlje ne smije zaboraviti Boga
stvoritelja, kako ne bi postao rob zemlje i materijalnih
probitaka, poruèio je biskup Ivas. Upozorio je na
manipulacije ljudskom osobom. Najveæa opasnost ovoga
trenutka nalazi se upravo u neravnoteži izmeðu tehnièkih
moguænosti i moralne energije. Sigurnost naše slobode i
dostojanstva ne može proizaæi iz tehnièkih sustava kontrole
nego iz moralne snage èovjeka koja je Božji dar, pojasnio je
šibenski biskup. "Danas na blagdan svetog Benedikta
osjeæamo potrebu molitve za Europu, njezine narode i vlade.
To je zadatak kršæana u Europi. Preporuèujem iskrenu
molitvu za obitelji, djecu i mlade, uèenike u školama jer oni
su u najveæoj opasnosti. Ne smijemo omalovažiti snagu
kršæanske molitve kako bi mogli ispunjavati kršæanske
zaduženja i obveze", rekao je biskup Ivas.
Nadbiskup Hraniæ primio èlanove Hrvatske bratske
zajednice iz Pittsburgha
Ðakovo, 11.7.2013. (IKA/TU) – Èlanovi Hrvatske bratske
zajednice iz Pittsburgha sa svojim predsjednikom
Bernardom Luketichem boravili su 11. srpnja u Ðakovu. U
Crvenom salonu Biskupskoga dvora primio ih je ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Iskazavši im dobrodošlicu,
nadbiskup Hraniæ upoznao je goste iz Amerike s poviješæu
nadbiskupije, podsjetivši kako je ðakovaèki biskup
Strossmayer pod kraj 19. stoljeæa uspostavio prve kontakte s
Hrvatima koji su iselili u Ameriku i da su ti kontakti urodili
kasnijim osnivanjem Hrvatske bratske zajednice, najveæe
organizacije Hrvata u Sjevernoj Americi. Gosti iz Amerike
dodali su kako je upravo biskup Strossmayer poslao prvog
sveæenika u Pittsburgh i blagoslovio njihovu prvu zastavu u
Americi. Uime Hrvatske bratske zajednice i ansambla "Sveti
Juraj" Luketich je nadbiskupu Hraniæu uruèio prigodne
darove te istaknuo kako je uvijek poseban doživljaj doæi u
Slavoniju, pogotovo u Ðakovo, gdje se do sada susretao s
nadbiskupom Srakiæem. Èestitao je nadbiskupu Hraniæu na
preuzimanju nadbiskupije i zahvalio na doèeku, nakon èega
su gosti krenuli u razgledavanje Nadbiskupskoga dvora i
ðakovaèke prvostolnice.
"Nightfever 2013." u Splitu
Meðunarodni susret mladih u franjevaèkoj crkvi organizirali
su Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije
u suradnji s pastoralnim osobljem župe Gospe od zdravlja
Split, 11.7.2013. (IKA) - Ured za pastoral mladih Splitskomakarske nadbiskupije u suradnji s pastoralnim osobljem
župe Gospe od Zdravlja organizirao je 11. srpnja
meðunarodni susret mladih "Nightfever 2013." u
franjevaèkoj crkvi Gospe od zdravlja u Splitu.
Na poèetku susreta mladi su imali moguænost za sakrament
pomirenja na razlièitim jezicima (engleski, njemaèki,
talijanski i hrvatski).
Veèernje euharistijsko slavlje predvodio je fra Ante
Udovièiæ, župnik župe Gospe od zdravlja i vikar
Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja, a u
koncelebraciji su bili don Mihael Proviæ, povjerenik za
mlade Splitsko-makarske nadbiskupije, i o. Peter Lauer iz
Njemaèke koji je propovijedao.
O. Peter na poèetku propovijedi izrazio je radost što je
Hrvatska ušla u Europsku uniju i istaknuo važnost
zajedništva na koje je poticao i sv. Benedikt, zaštitnik
Europe, koji se slavi na dan 11. srpnja.
Potom je propovjednik ukratko isprièao kako je sv. Benedikt
u poèetku živio u kolibi, skromno i sveto. U proljeæe jednog
dana je izišao iz kolibe i upitao èovjeka koji je dan. Taj
èovjek je bio sveæenik koji mu se èudio da ne zna kako je
Uskrs. Benedikt je shvatio da nije išao pravim putem i da
mora živjeti u zajednici.
Naime, danas mnogi misle kako je važno da "meni" bude
dobro bez obzira na druge. Papa Franjo je rekao da je to
egoizam. Drugi nisu sluge "meni". Benedikt je zakljuèio da
mora živjeti u zajednici. To je bilo njegovo obraæenje.
Proglašen je zaštitnikom Europe. Na kraju je propovjednik
završio da to "obraæenje" želi svim sudionicima ovoga
susreta, tj. da ne žive u egoizmu nego u zajednici kao što je i
Europa jedna zajednica.
Nakon euharistijskog slavlja bilo je klanjanje pred Presvetim
Oltarskim Sakramentom koje je završilo sveèanim
blagoslovom i molitvom oko ponoæi.
Mladi su imali priliku i na više jezika uzeti citat iz Biblije,
kao jedan osobni govor Krista njima, te ostaviti svoju
napisanu molitvu na predviðeno mjesto. Do kraja veèeri,
oltar je blistao u svijetlu više od 800 svijeæa.
Pjevanje su predvodili VIS Mihovil i VIS Božja ljubav.
Mladost, izlazak, druženje, zabava… na drugaèiji naèin,
prožeto vjerom i ponuðeno svima. To je recept koji je
posljednjih godina u obliku meðunarodne katolièke
inicijative "Nightfever" (noæna groznica) osvojio mnoge
gradove, a veæ drugu godinu u nizu održan je i u Splitu.
Povijest inicijative seže u 2005. godinu, kada je nakon
susreta mladih u Kölnu skupina mladih htjela stvoriti sadržaj
kojim bi svojim vršnjacima ponudili alternativni noæni
izlazak koji bi ukljuèivao duhovne sadržaje. Stvoren je tako
koncept nazvan "Nightfever", a koji sadrži euharistijsko
slavlje, molitvu pred Presvetim, pjesme, druženja itd.
Zanimljivo je da mladi sa svijeæama u rukama stoje na
ulicama i trgovima u blizini crkve i pozivaju prolaznike da
uzmu svjetlo i uðu u crkvu.
.
17. srpnja 2013. broj 29/2013
9
Domovinske vijesti
Ðakonsko reðenje u Splitu
Danas svijetu nedostaje ljubav prema bližnjemu i želja da se
èini dobro za èovjeka, i upravo to želim tebi, fra Ivane, da
svojim životom ugodiš Bogu i budeš na korist ljudima,
poruèio nadbiskup Barišiæ reðeniku Šimuncu
Split, 12.7.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ je za vrijeme euharistijskog slavlja 12. srpnja
u crkvi Gospe od zdravlja u Splitu, na naslov Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja za ðakona zaredio fra Ivana
Šimunca iz župe sv. Mihovila arkanðela iz mjesta Lišane
Ostrovièke. "Ovo reðenje dar je Provinciji i našoj Crkvi. Dar
je to koji moramo prepoznati, na njemu biti zahvalni i
prihvatiti ga otvorena srca", rekao je nadbiskup na poèetku
misnog slavlja te pozdravio franjevce, župnike, odgojitelje,
profesore, obitelj, rodbinu i prijatelje reðenika kao i sve
okupljene vjernike. U slavlju, na kojem je pjevao Župni zbor
Gospe od zdravlja, koncelebrirali su provincijal Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, vikar
Provincije i župnik Gospe od Zdravlja fra Ante Udovièiæ,
gvardijan fra Jakov Begonja, odgojitelj reðenika i profesor
na KBF-u u Splitu fra Stipe Nimac koji je tumaèio obred
ðakonskog reðenja te zajamèio da je kandidat prikladan za
ðakonsku službu. U homiliji nadbiskup je rekao kako se
Josipa egipatskog može smatrati ðakonom jer je u teškim,
kriznim vremenima bio u službi bližnjega, a takav je mogao
biti jer je poštovao èovjeka i bio vjeran Bogu. Ta slika
sebedarja doseže svoj vrhunac u Isusu Kristu. "Nažalost
danas se u svijetu dogaða negativan pomak. Pomak u
zatvorenost, egoizam i sebiènost", istaknuo je nadbiskup te
pojasnio kako je èovjek zaboravio na bližnjega, gleda samo
sebe i èini samo ono što njega zadovoljava i èini sretnim.
"Ovo 'ja' nije nevažno, ali nije dovoljno. Danas svijetu
nedostaje ljubav prema bližnjemu i želja da se èini dobro za
èovjeka, i upravo to želim tebi, fra Ivane, da svojim životom
ugodiš Bogu i budeš na korist ljudima", poruèio je reðeniku
nadbiskup te nadodao da ga Bog šalje da bude svjetlo i
njegov mudar i jednostavan svjedok u svijetu koji sve više
postaje nehuman i u kojem ima previše vukove naravi. On
ne želi da budemo zabrinuti veæ da se oslonimo na njegovu
zaštitu, a ne na vlastite sposobnosti. "Uvijek imaj na umu da
imaš puno toga za dati. Osmijeh, dobra rijeè i uvažavanje
osobe, sve su to velike stvari koje nedostaju èovjeku, a
upravo to je jedna od uloga ðakona, pomagati ljudima",
nastavio je nadbiskup, osvræuæi se na rijeèi pape Franje koji
neumorno ponavlja koliko je bitno biti blizak èovjeku.
Na kraju misnog slavlja, provincijal Kodžoman zahvalio je
Bogu na daru vjere koja je potakla novozareðenog ðakona
Ivana da spremno služi narodu, Crkvi i Bogu. Fra Ivan
Šimunac ðakonsku službu obnašat æe u župi sv. Ilije u
Metkoviæu.
Otkrivena spomen-ploèa u èast don Nikole Rogliæa
Župa, 13.7.2013. (IKA) – U malom zabiokovskom mjestu
Župi u opæini Zagvozd, u subotu 13. srpnja na prigodnoj
sveèanosti u zaseoku Rogliæ na proèelju obiteljske kuæe
poznatog poduzetnika Branka Rogliæa, otkrivena je spomenploèa u èast prof. don Nikole Rogliæa (Župa, 1836. – Zadar,
1904.), ravnatelja Velike Gimnazije u Zadru i poèasnog
kanonika sustolne crkve u Makarskoj, te autora jednog od
najranijih molitvenika na hrvatskom jeziku pod nazivom
"Kita duhovnog cviæa". Pisan je na ikavici, a prvi put je
objavljen 1873. godine. Prije nekoliko dana u zagrebaèkom
muzeju Mimara predstavljen je pretisak šestog izdanja
molitvenika. Spomen ploèu otkrio je najstariji stanovnik u
rodu Rogliæa 84-godišnji Mijo Rogliæ. Cijeli radni vijek don
Nikola Rogliæ posvetio je prosvjetnom i duhovnom životu.
10
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
Biskup Škvorèeviæ posjetio najstarijeg sveæenika
Stjepan Beniæ u 101. godini nedavno proslavio 77. obljetnicu
reðenja
Jakšiæ, 13.7.2013. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ
u pratnji generalnog vikara Josipa Devèiæa posjetio je 13.
srpnja u Jakšiæu Stjepana Beniæa, sveæenika koji je u 101.
godini nedavno proslavio 77. obljetnicu reðenja. Obradovan
posjetom, Beniæ je svježim umom biskupu opisao stanje
svoga sve nemoænijeg tijela i postavio pitanje Božjoj
nedokuèivoj Providnosti zašto mu je dodijelila tako dug
život. Zahvaljujuæi plemenitosti svoje domaæice i dobrih
susjeda koji mu pomažu, uspijeva mirno živjeti u svom
jakšiækom domu. Zanimao se za život Crkve, napose za
mladomisnike, radujuæi se što je ovih dana u susjednom
Vetovu mlada misa. Spomenuo je kako su tijekom njegova
župnikovanja u Jakšiæu mladu misu imali sveæenici Kolesar,
Obradoviæ, Grbeš i Bošnjak te napomenuo kako valja moliti
za duhovna zvanja. Sjeæanje ga je povelo u njegove
mladomisnièke dane te je istaknuo da je prvu sveæenièku
službu obnašao u Novoj Gradiški, gdje je prethodno išao u
gimnaziju, potom u Mariji Bistrici, zamjenjivao župnika u
Lukaèu te ponovno u Hrvatskom Zagorju i konaèno u
Slavoniji gdje je ostao do danas. Služeæi se dobrim
pamæenjem, rekao je generalnom vikaru da je on sada
najstariji aktivni sveæenik u požeškom kraju, te se prisjetio
onih sveæenika s kojima su zajednièki suraðivali dok su bili
mlaði. Zanimao se za pojedine obitelji u Stražemanu koje
pamti iz doba svoje službe u toj župi. Na kraju susreta
sveæenik Beniæ zamolio je biskupa i generalnog vikara da
mole za njega. Biskup mu je zahvalio za žrtvu koju prinosi
za svoju biskupiju te mu je udijelio blagoslov.
Prijenos tijela don Radovana Jerkoviæa
Bagaloviæi, 13.7.2013. (IKA) - Prvoga dana duhovne
priprave za blagdan zaštitnice župe Bagaloviæi Gospe
Karmelske, u subotu 13. srpnja bio je sveèani prijenos
zemnih ostataka sveæenika don Radovana Jerkoviæa iz
sveæenièke grobnice do vanjskog oltara župne crkve. Tom je
prigodom misno slavlje u koncelebraciji neretvanskoga
dekana don Stipe Jerkoviæa i dvadesetak sveæenika
predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ.
Don Radovan Jerkoviæ roðen je 15. rujna 1900. Za sveæenika
je zareðen 5. travnja 1925. u Sarajevu. Mladu misu služio je
14. travnja te godine u Bagaloviæima. Najprije je bio
upravitelj župe Dobranje, a od 1928. kateheta u Metkoviæu.
Godine 1934. premješten je u Makarsku, a od 1937. ponovno
djeluje u Metkoviæu. Nakon dolaska komunista na vlast u
jesen 1944. kratko upravlja župom Opuzen jer veæ u srpnju
1945. biva osuðen na pet godina prisilna rada. Kazna mu je
smanjena na deset mjeseci. Izdržao ju je u logoru Stara
Gradiška. Od 1. studenoga 1946. obavlja službu župnika u
Vranjicu. Njegov pastoralni rad i uspjeh, osobito meðu
mladima, smeta komunistima te je na svetkovinu Srca
Isusova 16. lipnja 1950. uhapšen i odveden u istražni zatvor
UDB-e u Splitu, gdje je 14. kolovoza muèen i ubijen.
Posebno je promicao pobožnost Presvetom Srcu Isusovu i
upravo na taj blagdan poèela je njegova kalvarija na
Kataliniæa brijegu u Splitu.
U dnevniku don Rade stoji napisano: "Uvjeren sam da su
samo dobri i idealni sveæenici najbolji dobrotvori naroda", a
on je optužen kao neprijatelj naroda uime naroda.
"Ljude koji su se suprotstavljali krivim ideologijama ne
nazivamo herojima veæ svjedocima, uzorima, svecima",
istaknuo je nadbiskup Barišiæ govoreæi o životu don Rade
koji je ponikao iz doline Neretve, gdje se, kako je rekao,
uvijek trebalo boriti za preživjeti, trebalo uskladiti sebe,
ika
svoju obitelj s prirodom, poplavama i nepogodama, a najviše
se trebalo boriti od neprirodnih poplava - pogrešnih
ideologija. "Ovaj svjedok vjere u Godini vjere neka u svima
nama ojaèa vjeru, to blago koje imamo", potaknuo je
nadbiskup Barišiæ i dodao rijeèi muèenika don Rade: "Ove
svoje poteškoæe koje susreæem i živim ne želim da me udalje
od nebeske slave; jer što je 50 g. ovdje života prema
vjeènosti!" Kao da je znao da æe živjeti samo 50 godina.
Na misi su pjevali puèki pjevaèi župe Bagaloviæi i župni
zbor te metkovski zborovi iz župa sv. Ilije i sv. Nikole, zbor
iz Opuzena, Ploèa i muški pjevaèi iz Vranjica. Za orguljama
je bio Roko Veraja, orguljaš iz župe sv. Ilije iz Metkoviæa, a
zborovima je ravnala Maja Jerkoviæ, voditeljica župnog
zbora Bagaloviæi.
Proslava sv. Margarite u Nerežišæima na Braèu
Nerežišæa, 13.7.2013. (IKA) – Blagdan sv. Margarite,
djevice i muèenice, sveèano je proslavljen u subotu 13.
srpnja u Nerežišæima na Braèu, u jednoj od najstarijih
braèkih župa u kojoj se kršæanska svetica iz prvih stoljeæa
kršæanstva slavi kao nebeska zaštitnica. Sveèano misno
slavlje uz sudjelovanje vjernièkoga mnoštva koje je ispunilo
župnu crkvu Gospe od Karmela predvodio je kanonik
splitskoga Prvostolnoga kaptola i profesor na Katolièkome
bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu mons. dr. Ante
Mateljan u koncelebraciji s generalnim vikarom Hvarskobraèko-viške biskupije mons. Stankom Jerèiæem, braèkim
dekanom Tonijem Plenkoviæem, mjesnim župnikom
Ljubomirom Galovom i desetak sveæenika. Pozdravljajuæi
okupljene vjernike, predvoditelj slavlja ustvrdio je da je
kršæanska djevica i muèenica sv. Margarita živjela u
vremenu koje je u mnogoèemu slièno našemu, podsjetivši
kako je slavlje kršæanskih svetaca najpotpunije u otajstvu
euharistije koje je obilježeno ispoviješæu vjere i otajstvom
Kristove prisutnosti. U euharistiji ispovijedamo tko je Bog
za nas, ali i tko smo mi pred Bogom, rekao je mons.
Mateljan, ustvrdivši da je ispovijest vjere u Godini vjere
bitan èin euharistijskoga slavlja.
Osvrnuvši se u homiliji na svetkovanje sv. Margarite,
podsjetio je da je kršæanska tradicija saèuvala spomen osoba
koje su u povijesti pružile svjedoèanstvo za Isusa. Spomen
svetaca spomen je onih koji su oèitovali svoj identitet, koji
su nam poznati po imenu i prezimenu. Govoreæi o
kršæanskomu identitetu, propovjednik je ustvrdio da i
vjernici imaju svoje ime, a što se najbolje oèituje u slavlju
krštenja kada smo na poseban naèin uvedeni u zajedništvo
Božje obitelji. Aktualizirajuæi pitanje današnjeg kršæanskoga
identiteta, mons. Mateljan podsjetio je da je u vrijeme
svetice biti kršæanin znaèilo izložiti se opasnostima progona,
opredijeliti vlastiti život prema vrijednostima. U naše
vrijeme, svjedoci smo, kršæanske vrijednosti gurnute su po
strani. Europska unija, èija smo èlanica, izrièito je odbacila
kršæanstvo, a kršæanski se korijeni niti ne spominju. Kroji se
pravo i kultura protiv onih vrijednosti koje odreðuju
kršæansku vjeru. Poput prvih kršæanskih vremena i danas
postoje sile koje su radikalno protiv kršæanstva, istaknuo je
dr. Mateljan.
Na kraju misnog slavlja župnik Galov èestitao je vjernicima
župnu svetkovinu, zaželjevši da svetkovanje sv. Margarite
bude na ohrabrenje i radost župnoj zajednici. Liturgijska
proslava završila je sveèanom procesijom sa svetièinim
kipom do Trga sv. Margarite gdje se nalazi crkvica Sv.
Margarite koja se prvi put spominje 1350. godine.
Domovinske vijesti
Papin blagoslov Opæoj skupštini dominikanskog reda
Skupština se održava od 22. srpnja do 8. kolovoza u Trogiru
Trogir, 13.7.2013. (IKA) - Za božanske milosti koje su
potrebne za uspješno održavanje opæe skupštine papa Franjo
udijelio je svoj apostolski blagoslov Opæoj skupštini
dominikanskoga reda u Trogiru i cijelom Redu. Brzojav,
upuæen je Uèitelju Reda fr. Bruni Cadoreu, uime Svetog Oca
potpisao je kardinal Tarcisio Bertone, državni tajnik Svete
Stolice.
"Prigodom Opæe skupštine definitora Reda propovjednika
koja se održava u Trogiru u Hrvatskoj, u sklopu godine
vjere, Vrhovni sveæenik Franjo, zahvalan za osjeæaje
sinovske privrženosti njegovu uèiteljstvu, upuæuje
sudionicima srdaène i iskrene želje, zazivajuæi pomoæ Duha
Svetoga i moli da ova važna skupština pobudi obnovljenu
težnju za svetošæu i vjernost idealima posveæenog života za
izgradnju Kraljevstva Božjeg u velikodušnom služenju
Crkvi, slijedeæi posebnu karizmu Reda i svijetli primjer
èasnog oca sv. Dominika i svih svetih Dominikanske
obitelji. Njegova Svetost prati te želje posebnim spomenom
u euharistijskom slavlju i dok traži da molite za njega, po
zagovoru Djevice Marije, Kraljice Krunice, od srca zaziva
na Vas i braæu okupljenu na Skupštini apostolski blagoslov
šireæi ga radosno na cijeli Red", piše u brzojavu koji u
cijelosti prenosi mrežna starnica www.dominikanci.hr.
Skupština se održava od 22. srpnja do 8. kolovoza u Trogiru.
Opæa skupština, vrhovni autoritet u Dominikanskom redu, je
zbor braæe predstavnika svih provincija Reda, koji se
okupljaju kako bi raspravili i definirali sve što se odnosi na
opæe dobro cijelog Reda. Kada je potrebno, Opæa skupština
takoðer bira i Uèitelja Reda. Od samih poèetaka
Dominikanskog reda razlikuju se dvije vrste skupština:
Skupština provincijala i Skupština definitora. Njima se
dodaje Opæa izborna skupština na kojoj zajedno sudjeluju
provincijali i definitori.
Proslava Majke Božje Bistrièke
Marija Bistrica, 13.7.2013. (IKA) – Na svetkovinu Majke
Božje Bistrièke, 13. srpnja središnje misno slavlje u
nacionalnome marijanskom svetištu u Mariji Bistrici
predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Govoreæi u
propovijedi o Božjoj mudrosti, biskup je poruèio da biti
mudar danas znaèi iz ljubavi prema istini jasno i
nedvosmisleno ukazivati na naše nacionalne i vjerske
korijene, odnosno priznati da hrvatska, i ne samo hrvatska,
nego europska kultura, poèivaju na temeljnim vrednotama
koje je donijelo kršæanstvo i Isusova Radosna vijest, ali
istovremeno biti mudar danas znaèi, takoðer, iz ljubavi
prema istini, jasno priznati i to da kršæanstvo na ovom našem
starom europskom kontinentu djeluje sve više umorno; da
kršæanima nedostaje oduševljenja za nasljedovanjem Isusa
Krista i širenja i življenja njegove Radosne vijesti. Biskup je
takoðer istaknuo da imati mudrosti u naše današnje vrijeme i
u našoj Domovini znaèi otvoriti oèi i uoèiti da smo se
previše zatvorili u svoje osobne interese, da previše gledamo
na svoju vlastitu korist, da neprestano govorimo o imati, a da
smo zanemarili ono biti, da su nam sporedne stvari postale
važne, a one koje su bitne nevažne, da smo zaboravili na
stvarne potrebe bližnjih i što je ono što je doista dobro ovog
naroda, a vrijeme i snagu trošimo na isprazne stvari. Jedno
rijeèju, biti mudar danas znaèi prepoznati izazove za
kršæansku vjeru i imati budno oko za sve ono što ti izazovi
sa sobom nose, poruèio je dubrovaèki biskup.
17. srpnja 2013. broj 29/2013
11
Domovinske vijesti
70. obljetnica muèenièke smrti Matije Žigroviæa
Krapina/Gornje Jesenje, 14.7.2013. (IKA) - Spomen na 70.
obljetnicu muèenièke smrti župnika Matije Žigroviæa održan
je u nedjelju 14. srpnja u Krapini i Gornjem Jesenju.
Zapoèeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeæa kod
franjevaèke grobnice na mjesnome groblju u Krapini, u kojoj
je pokopan nakon što mu je izmuèeno i iznakaženo tijelo
pronaðeno 29. srpnja 1943. u rjeèici Krapinèici. Vijence su
položili pokojnikova rodbina, predstavnici župa i opæina
Gornje Jesenje i Sv. Ivan Zelina, Udruge "Macelj 1945." i
Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz
Varaždina.
Molitvu za pokojnika i blagoslov groba predvodio je
gornjojesenjski župnik cistercit o. Josip Krèmar.
Slijedilo je predavanje u vjeronauènoj dvorani u Gornjem
Jesenju novinara i publiciste Damira Borovèaka "Župnik
Matija Žigroviæ – preteèa maceljskih žrtava" u kojemu je, uz
ostalo iznio kratki životopis ubijenog župnika.
Plemeniti Matija Žigroviæ roðen je 8. veljaèe 1886. u
Kalinju, Sv. Ivan Zelina. Za sveæenika ga je zaredio
nadbiskup Antun Bauer 24. ožujka 1912. Bio je kapelan u
Stupniku i Grubišnom Polju. U tijeku Prvoga svjetskog rata
èetiri je godine bio na ratištu kao vojni sveæenik. Nakon rata
bio je kapelan u Turnašici i Maðarevu, a zatim je imenovan
župnikom u Kostelu. Posljednjih desetak godina života bio
je župnik u Gornjem Jesenju. Partizani su ga odveli iz
župnog stana 17. srpnja 1943., divljaèki muèili i zlostavljali,
dok nije od zadobivenih povreda preminuo.
U nastavku je istaknuo kako ga treba pamtiti kao prvu
sveæenièku žrtvu od boljševizma u Hrvatskom Zagorju.
Nakon predavanja u vjeronauènoj dvorani otvorena je
izložba "Žrtve, muèenici Varaždinske biskupije stradali u
ratnim i poratnim progonima II. svjetskog rata", na kojoj su
objavljene slike i životopisi 35 sveæenika roðenih ili
stradalih na podruèju današnje Varaždinske biskupije.
Objavljeni su i podaci o èetiri ubijene redovnice i tri
sveæenièka pripravnika te nekoliko saèuvanih predmeta
župnika Žigroviæa.
Koncelebriranu misu u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja
predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak uz
sudjelovanje bednjanskoga dekana i župnika u Vrbnom
Stjepana Voriha, dosadašnjeg kapelana u Pitomaèi a
novoimenovanog župnika Gornjeg Jesenja Danijela Hercega
i biskupova tajnika Marka Štefanca. "I mi danas, kada
govorimo i o najtežim dogaðajima iz naše prošlosti, kao što
se spominjemo župnika Matije Žigroviæa i sjeæamo svih
maceljskih muèenika, koji su tu u blizini završili svoj
zemaljski život, ne èinimo to iz mržnje. Prilazimo im kao
kršæani, iskljuèujuæi iz sebe mržnju, što nije lagano ali je
nužna pretpostavka za ispravnu buduænost. Jednako je tako
opraštanje pretpostavka za što bolje prosuðivanje povijesne
istine, onoga što se doista dogodilo. Onaj koji nije oprostio
teško može biti objektivan. U konaènici mi želimo istinu,
ništa drugo nego istinu o tom vremenu, dogaðajima, ljudima!
Mi smo za istinu a protiv smo laži", istaknuo je u
propovijedi biskup. Na kraju je pozvao sve nazoène da se
sjeæaju stradanja nevinih i istražuju istinu o povijesti, ali po
primjeru Onoga koji je jedina prava Istina.
Nakon mise u prigodnoj sveèanosti u opæinskome domu
predsjednik varaždinskoga Društva za obilježavanje grobišta
ratnih i poratnih žrtava Franjo Talan dodijelio je zahvalnice
istaknutim osobama i ustanovama, koje su na bilo koji naèin
pridonijele sjeæanju na muèenika Žigroviæa.
.
12
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
Kardinal Bozaniæ povjerio službe ovogodišnjim
mladomisnicima
Zagreb, 14.7.2013. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u subotu 13. srpnja u
Nadbiskupskome
dvoru
u
Zagrebu
ovogodišnje
mladomisnike koje je 15. lipnja u zagrebaèkoj katedrali
zaredio za sveæenike. Tom prigodom kardinal je uruèio
mladomisnicima prve dekrete za poèetak sveæenièke službe.
Vlè. Marko Baršiæ imenovan je župnim vikarom u župi Svih
svetih u Sesvetama; vlè. Ivan Bingula imenovan je župnim
vikarom u župi Krista Kralja u Zagrebu – Trnje; vlè. Josip
Mudronja imenovan je župnim vikarom u župi Navještenja
BDM u Velikoj Gorici, a vlè. Filip Pavloviæ imenovan je
župnim vikarom u župi sv. Vida u Brdovcu. Mladomisnici
æe u službu nastupiti u kolovozu ove godine, izvijestio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Animatorsko ljeto mladih Zagrebaèke nadbiskupije
Mali Lošinj, 14.7.2013. (IKA) - Animatorsko ljeto za
Zagrebaèku nadbiskupiju poèelo je 8. srpnja, kada su mlade
župne animatore mladih u Domu sv. Martina u Malom
Lošinju doèekali mladi Sisaèke biskupije. Jubilarno deseto
animatorsko ljeto odvija se pod geslom "Neka se moja
molitva uzdigne k Tebi!" izvješæuje Ured za pastoral mladih
Zagrebaèke nadbiskupije. Uz svakodnevnu misu i dvije
radionice s katehezama, sudionicima animatorskog ljeta dani
su ispunjeni i drugim sadržajima koji ih duhovno obogaæuju,
omoguæuju im da bolje upoznaju sami sebe, ali i druge te
jaèaju njihovo zajedništvo. Kroz radionice su sudionike
vodili Marko Barišiæ, Valentina Gusiæ i Natalia Levak, a
duhovno su ih jaèali, uz povjerenika za pastoral mladih vlè.
Ivicu Budinšæaka koji u Domu sv. Martina provodi cijelo
ljeto, i vlè. Tomislav Haèko, vlè. Vlado Letinèiæ i vlè. Mirko
Matasoviæ.
Predsjednik Hrvatskoga sabora sastao se s
predsjednikom HBK
Razgovarali su o radu Hrvatskoga sabora, odnosima
Katolièke Crkve i države te o èlanstvu Hrvatske u EU
Zagreb, 15.7.2013. (IKA) – Predsjednik Hrvatskoga sabora
Josip Leko sastao se 15. srpnja s predsjednikom Hrvatske
biskupske konferencije mons. Želimirom Puljiæem,
zadarskim nadbiskupom, priopæio je Ured predsjednika
Hrvatskog sabora. Razgovarali su o radu Hrvatskoga sabora,
odnosima Katolièke Crkve i države te o èlanstvu Hrvatske u
Europskoj uniji. Leko je rekao da je Sabor u godinu i pol
odradio veliki posao bitan za pristupanje Europskoj uniji.
Naglasio je da æe jedna od važnih uloga Sabora u Europskoj
uniji biti oèuvanje hrvatskih nacionalnih interesa. Mons.
Puljiæ izrazio je zadovoljstvo demokratiènošæu i
civiliziranošæu veæine saborskih rasprava. Istaknuo je da
Katolièka Crkva podupire oèuvanje hrvatskoga identiteta u
EU, u èemu je bitna uloga Sabora, istaknuto je u priopæenju.
Leko i mons. Puljiæ suglasili su se o potrebi stalnog dijaloga
izmeðu države i Crkve. Predsjednik Sabora izrazio je
razumijevanje za stajališta Crkve, napomenuvši kako Sabor
pri donošenju zakona mora štititi interese svih hrvatskih
graðana i svih manjina na naèin da se nitko ne osjeæa
diskriminiran.
Mons. Puljiæ izrazio je zadovoljstvo èinjenicom da je
Republika Hrvatska prepoznala pravni subjektivitet
Katolièke Crkve te što su ugovori sa Svetom Stolicom bili
model po kojima je država regulirala i odnose s drugim
vjerskim zajednicama, navodi se u priopæenju.
ika
Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebaèkoj
nadbiskupiji
Personalne promjene u središnjim nadbiskupijskim
ustanovama i župama
Zagreb, 15.7.2013. (IKA) - U Zagrebaèkoj nadbiskupiji,
prema odluci zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa u mjesecu lipnju i srpnju izvršena su sljedeæa
imenovanja, premještaji i razrješenja sveæenika.
U
središnjim
nadbiskupijskim
ustanovama,
u
Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu mr.
Milan Pušec razriješen je službe duhovnika, a duhovnikom
je imenovan Vlado Razum, dosadašnji župnik u župi
Navještenja BDM u Velikoj Gorici. U Meðubiskupijskom
sjemeništu u Zagrebu službe odgojitelja razriješen je Mirko
Matasoviæ, a odgojiteljem u istom sjemeništu imenovan je
Josip Ðurin, sveæenik Varaždinske biskupije. Na
Nadbiskupskom duhovnom stolu razriješen je službe
nadbiskupskog tajnika Josip Horvat, a nadbiskupskim
tajnikom imenovan je Tomislav Kasiæ, dosadašnji župni
vikar u župi sv. Pavla u Zagrebu - Retkovec. Kanonikom
Prvostolnog kaptola zagrebaèkog imenovan je mr. Josip
Kuhtiæ, rektor katedrale i prebendar, a èlanovima Zbora
prebendara prvostolne crkve zagrebaèke imenovani su Ilija
Žugaj, dosadašnji župnik u Šestinama, i Branko Picek,
dosadašnji župnik u župi sv. Ivana Krstitelja u Zagrebu.
Zbog navršene kanonske dobi i zdravstvenih razloga
umirovljeni su: mons. Ivica Kecerin, Juraj Tomec i Ante
Rotim.
U Katedralnom arhiðakonatu, u župi Pohoda BDM u
Zagrebu, na Dolcu, mons. Ivica Kecerin razriješen je
župnièke službe, a župnikom je imenovan Zlatko Golubiæ,
dosadašnji župnik u Markuševcu. U župi sv. Ivana KrstiteljaNova Ves Branko Picek razriješen je župnièke službe, a
župnikom je imenovan Alojzije Žlebeèiæ, dosadašnji župnik
u župi Krista Kralja u Zagrebu. Ilija Žugaj razriješen je
župnièke službe u župi sv. Mirka u Šestinama, a župnikom u
Šestinama imenovan je mr. Robert Šreter, dosadašnji
direktor Kršæanske sadašnjosti. Dragutin Gorièanec,
nadbiskupski povjerenik za osobe s posebnim potrebama i
duhovni asistent u Caritasu Zagrebaèke nadbiskupije,
razriješen je službe upravitelja župe Presvetog Srca Isusova
u Klinièkoj bolnici "Sestara milosrdnica" u Zagrebu, a
župnikom u istoj župi imenovan je Josip Malkoviæ. Vinko
Tomiæ razriješen je župnièke službe u župi Bezgrešnog
zaèeæa BDM u Zagrebu - Malešnica-Oranice, a župnikom je
imenovan Alfred Koliæ. Zlatko Pavetiæ razriješen je službe
upravitelja župe bl. Ivana Merza u Zagrebu - Špansko, a
upraviteljem iste župe imenovan je Marko Vukoviæ,
dosadašnji župni vikar u Velikoj Gorici.
Župnièke službe u župi Krista Kralja u Zagrebu razriješen je
Alojzije Žlebeèiæ, a novim upraviteljem župe imenovan je
Domagoj Vuletiæ, dosadašnji upravitelj župe u Mihovljanu.
Josip Ðurbek razriješen je župnièke službe u župi Uzašašæa
Gospodnjega u Zagrebu - Sloboština, a upraviteljem
zagrebaèke župe Uzašašæa Gospodnjega imenovan je Vlado
Letinèiæ, dosadašnji župni vikar u župi sv. Blaža u Zagrebu.
U zagrebaèkoj župi sv. Leopolda Mandiæa na Ljubljanici Voltino razriješen je župnièke službe Davor Štuljan, a novim
upraviteljem župe imenovan je Željko Lovriæ, dosadašnji
upravitelj zagrebaèke župe sv. Terezije. Novim upraviteljem
župe sv. Terezije od Djeteta Isusa imenovan je Ivan Cestar,
dosadašnji upravitelj župe u Domaslovcu - Samobor. Fra
Nikola Barun, TOR, razriješen je župnièke službe u župi sv.
Franje Ksaverskog u Zagrebu, a župnikom je imenovan fra
Vice Blekiæ, TOR.
Službe župnog vikara u katedralnom arhiðakonatu
razriješeni su: dr. Danijel Crniæ u župi Tijela Kristova u
Domovinske vijesti
Sopotu, mr. Bruno Matos u župi Svete obitelji-Zagreb,
Vlado Letinèiæ u župi sv. Blaža u Zagrebu, Kornelije Grgiæ u
župi sv. Petra u Zagrebu, Nikola Jurkoviæ u župi BDM
Žalosne u Španskom-Zagreb, Kristijan Gatariæ u
zagrebaèkoj župi sv. Leopolda Mandiæa u Ljubljanici Voltino i u župi Blagovijesti - Navještenja Gospodinova u
Vrbanima, Piotr Maj u župi Krista Kralja u Trnju, Przemysla
Palmowski u župi sv. Terezije u Zagrebu. Službe župnog
vikara u zagrebaèkoj župi sv. Franje Ksaverskog razriješen
je fra Tomislav Vrsaljko, TOR. U zagrebaèkoj župi Gospe
Lurdske službe župnog vikara razriješeni su fra Josip Èugura
i fra Josip Šimiæ. U zagrebaèkoj župi Duha Svetoga na
Jarunu razriješen je službe župni vikar don Josip Kaiæ, SDB,
a u župi Sv. Ane u Rudešu don Ivo Zeèeviæ.
Župnim vikarima u katedralnom arhiðakonatu imenovani su:
Tomislav Haèko u župi sv. Blaža u Zagrebu, Josip Horvat,
dosadašnji nadbiskupski tajnik, koji je istodobno upuæen na
studij pastoralne teologije na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu, u župi sv. Petra u Zagrebu, Kornelije
Grgiæ u župi BDM Žalosne u Španskom, Mirko Matasoviæ u
župi Blagovijesti - Navještenja Gospodinova u Vrbanima,
Ivan Bingula, mladomisnik, u župi Krista Kralja u Trnju,
don Filip Tomiæ, SDB, u župi Duha Svetoga na Jarunu te
don Vjekoslav Kaniæ, SDB, u župi sv. Ane u Rudešu.
U Remetsko-sesvetskom arhiðakonatu, župnièke službe u
Brckovljanima razriješen je Dragutin Mosteèak, a novim
župnikom imenovan je mr. Milan Pušec, dosadašnji
duhovnik u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u
Zagrebu. U župi sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu
župnièke službe razriješen je Zlatko Golubiæ, a novim
župnikom imenovan je Josip Ðurbek, dosadašnji župnik u
župi Uzašašæa Gospodnjega u Zagrebu - Sloboština. Ivan
Torbar razriješen je župnièke službe u Èuèerju, a novim
župnikom u Èuèerju imenovan je Dragutin Mosteèak,
dosadašnji župnik u Brckovljanima. Josip Žagar, radi
lijeèenja i oporavka, razriješen je župnièke službe u župi Bl.
Pape Ivana XXIII, u Dubravi, a novim župnikom imenovan
je Kristo Brkiæ, dosadašnji župnik u župi Muke Isusove u
Vukomercu - Zagreb. Župnièke službe u Granešinskim
Novakima razriješen je dr. Tomislav Markiæ, ravnatelj
Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, a novim župnikom
imenovan je Vladimir Trkmiæ, dosadašnji župnik u Tuhlju.
Župnièke službe u župi sv. Pavla u Retkovcu razriješen je
Dragutin Ceroveèki, a novim župnikom imenovan je Vinko
Tomiæ, dosadašnji župnik u župi Bezgrešnog Zaèeæa BDM u
Zagrebu - Malešnica-Oranice.
Župnièke službe u Vukomercu razriješen je Kristo Brkiæ, a
novim župnikom imenovan je dr. Danijel Crniæ, dosadašnji
župni vikar u Sopotu. U župi Roðenja BDM Šanci-Savica
župnièke službe razriješen je Juraj Oštarjaš, a župnicima in
solidum imenovani su Piotr Maj, župnik moderator, i
Przemyslaw Palmowski, župnik in solidum. Krešimir Buliæ,
razriješen je župnièke službe u župi sv. Vida u Petruševcu, a
novim upraviteljem župe u Petruševcu imenovan je Ante
Barišiæ, dosadašnji župni vikar u Sesvetama.
Službe župnog vikara u remetsko-sesvetskom arhiðakonatu
razriješeni su: Josip Godlewski, CPPS, u Dugom Selu,
Miroslav Markiæ u Granešinskim Novakima, Darko Bruèiæ
Pavuk u Ivanjoj Reki i Jelkovcu, Tomislav Kasiæ u
Retkovcu, Ante Barišiæ u Sesvetama, Marko Rac u
Sesvetskom Kraljevcu. Župnim vikarima imenovani su:
Kristijan Gatariæ u Ivanjoj Reki i Jelkovcu, mr. Bruno Matos
u Brestju, uz obvezu da nastavi studij filozofije na
Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, Nikola Jurkoviæ u
Retkovcu, Damir Ivanek u Dugom Selu, Marko Baršiæ,
mladomisnik u Sesvetama, i Kristijan Stojko, sveæenik
Varaždinske biskupije, u Sesvetskom Kraljevcu. Fra Mijo
17. srpnja 2013. broj 29/2013
13
Domovinske vijesti
Šarèeviæ imenovan je župnim vikarom u župi sv. Leopolda
B. Mandiæa u Dubravi.
U Karlovaèko-gorièkom arhiðakonatu, u župi Presvetog Srca
Isusova u Karlovcu razriješen je župnièke službe Norbert
Ivan Koprivec, a župnikom je imenovan Dražen Karaèiæ,
dosadašnji župnik u Svetom Križu Zaèretje. O. Mario
Fundak, OSPPE, razriješen je službe upravitelja župe BDM
Snježne u Kamenskom, a o. Juraj Domšiæ, OSPPE,
imenovan je župnikom. U župi sv. Jurja u Draganiæu
župnièke službe razriješen je Stjepan Prugoveèki, a župnim
upraviteljem imenovan je Miroslav Lesièar. U župi
Presvetog Srca Isusova u Karlovcu službe župnog vikara
razriješen je Damir Ivanek.
U Turopoljskom arhiðakonatu, u župi Navještenja BDM u
Velikoj Gorici župnièke službe razriješen je Vlado Razum, a
župnikom je imenovan Norbert Ivan Koprivec, dosadašnji
župnik u župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu. Ante
Rotim razriješen je župnièke službe u Donjoj Lomnici, a
župnikom je imenovan Ivan Torbar, dosadašnji župnik u
Èuèerju. Župnièke službe u Šæitarjevu razriješen je Eugen
Kropek, a župnikom je imenovan Stjepan Tenšek, dosadašnji
župnik u Kraljevcu na Sutli. Vlado Bogdan razriješen je
župnièke službe u župi Sv. Anastazije u Samoboru, a
župnikom u Samoboru imenovan je Davor Štuljan,
dosadašnji župnik u zagrebaèkoj župi sv. Leopolda Mandiæa
na Ljubljanici - Voltino. Službe upravitelja župe u
Domaslovcu-Samobor razriješen je Ivan Cestar, a novim
upraviteljem župe imenovan je Branimir Budinski,
dosadašnji župni vikar u Mariji Bistici. Župnièke službe u
Kupincu razriješen je Juraj Tomec, a župnikom je imenovan
Juraj Oštarjaš. Župnièke službe u Kotarima razriješen je fra
Lovro Jelušiæ, TOR, a župnikom je imenovan fra Petar
Grubišiæ, TOR. U župi Navještenja BDM u Velikoj Gorici
službe župnog vikara razriješen je Marko Vukoviæ, a Josip
Mudronja, mladomisnik, imenovan je novim župnim
vikarom.
U Zagorskom arhiðakonatu, u župi Uzvišenja Svetoga Križa
u Zaèretju župnièke službe razriješen je Dražen Karaèiæ, koji
je razriješen i službe privremenog upravitelja župe u
Radoboju. Župnim upraviteljem u Svetom Križu Zaèretje
imenovan je Zlatko Pavetiæ, dosadašnji upravitelj župe bl.
Ivana Merza u Zagrebu - Špansko. Župnièke službe u
Radoboju razriješen je Ivan Braèun, a župnikom je
imenovan Tomislav Novosel, dosadašnji župnik u Bistri.
Mons. Zlatko Koren razriješen je privremene uprave župe u
Zlataru, a župnikom u Zlataru imenovan je Dragutin
Ceroveèki, dosadašnji župnik u župi sv. Pavla u Retkovcu Zagreb. U župi Sv. Ane u Loboru Ivan Mikec razriješen je
župnièke službe, a upraviteljem župe imenovan je Vladimir
Drnetiæ, dosadašnji upravitelj župe u Pregradi. Župnièke
službe u Bistri razriješen je Tomislav Novosel, a
upraviteljem župe u Bistri imenovan je Tomislav Kralj,
dosadašnji župni vikar u Pregradi. Službe upravitelja župe u
Mihovljanu razriješen je Domagoj Vuletiæ, a župnikom u
Mihovljanu imenovan je Stjepan Prugoveèki, dosadašnji
župnik u Draganiæu. Službe upravitelja župe Uznesenja
BDM u Pregradi razriješen je Vladimir Drnetiæ, a župnikom
u Pregradi imenovan je Ivan Mikec, dosadašnji župnik u
Loboru.
U župi Uznesenja BDM u Tuhlju župnièke službe razriješen
je Vladimir Trkmiæ, a župnikom u Tuhlju imenovan je
Dragutin Šengula. Župnièke službe u Kraljevcu na Sutli
razriješen je Stjepan Tenšek, a novim župnikom imenovan je
Eugen Kropek, dosadašnji župnik u Šæitarjevu. Mr. Milan
Danèuo razriješen je službe pastoralnog pomoænika u
Radoboju.
Službe župnog vikara u Zagorskom arhiðakonatu razriješeni
14
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
su: Branimir Budinski u Mariji Bistrici, Tomislav Kralj u
Pregradi, Tomislav Haèko u Zaprešiæu i Tomislav Škender u
Brdovcu, koji je upuæen na poslijediplomski studij moralne
teologije u Rim. Novim župnim vikarima imenovani su
Darko Bruèiæ Pavuk u Zaprešiæu, Miroslav Markiæ u Mariji
Bistrici, a mladomisnik Filip Pavloviæ u Brdovcu, izvijestio
je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Predsjednik HBK posjetio HAZU
Zagreb, 15.7.2013. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ posjetio je
15. srpnja Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje se
susreo s predsjednikom HAZU akademikom dr. Zvonkom
Kusiæem. Susretu su nazoèili i generalni tajnik HBK mons.
Enco Rodinis, zamjenik generalnog tajnika HBK mons.
Fabijan Svalina i glavni tajnik HAZU akademik Pavao
Rudan, izvijestio je Tiskovni ured HBK.
Sjednica Stalnog vijeæa HBK
Biskupi oèekuju objašnjenje istupa predsjednika Vlade i
traže ispriku zbog uvrede, klevete i narušavanja ugleda Izražena zabrinutost zbog dokidanja autonomije Religijskog
programa na HTV-u
Zagreb, 15.7.2013.
(IKA) - Sjednica Stalnoga vijeæa
Hrvatske biskupske konferencije održana je 15. srpnja pod
predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa
Želimira Puljiæa u sjedištu HBK u Zagrebu. Na sjednici su
sudjelovali i ostali èlanovi Stalnoga vijeæa HBK:
potpredsjednik HBK zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ, generalni tajnik HBK mons. Enco
Rodinis i zamjenik generalnog tajnika mons. Fabijan
Svalina.
Èlanovi Stalnoga vijeæa osvrnuli su se na zakljuèke s 46.
plenarnog zasjedanja koje je bilo u travnju 2013. godine.
Tajništvo HBK podnijelo je izvješæe o aktualnim pitanjima s
obzirom na ustrojstvo ureda i ustanova HBK, kao i o
delegatima koji æe sudjelovati na predstojeæim
meðunarodnim susretima.
Bilo je govora i o predstojeæoj beatifikaciji sluge Božjega
Miroslava Bulešiæa koja æe biti 28. rujna u pulskoj Areni.
Poreèka i Pulska biskupija za ovu prigodu otvorila je webstranicu miroslavbulesic.hr. Miroslav Bulešiæ bio je uzoran
sveæenik, pun pastoralne revnosti, èovjek molitve i
djelotvorne ljubavi, sveæenik koji je imao veliko srce za
siromahe i za sve potrebne, koji se u svojem djelovanju
nadahnjivao samo vjerom, za koju je bio spreman položiti i
život. Ubili su ga komunisti nakon krizme u Lanišæu u
nedjelju, na blagdan sv. Bartola apostola, 24. kolovoza 1947.
godine.
Biskupi su informirani i o izjavi koju je predsjednik Vlade
Republike Hrvatske dao na sjednici održanoj 26. lipnja 2013.
godine, a koju su prenijeli mediji. Naime, u kontekstu
rasprave o "Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim
stvarima s državama èlanicama Europske unije" predsjednik
Vlade RH je izjavio da su "zloèince ovih 20 godina štitili
Crkva i HDZ". Biskupi oèekuju objašnjenje takvog istupa i
traže ispriku zbog uvrede, klevete i narušavanja ugleda.
Razmotrena su pitanja vezana uz promijenjene odnose
Vojnog ordinarijata i MORH-a, kao i najavljena, a dijelom i
provedena reforma na HRT-u. Èlanovi Stalnoga vijeæa
izrazili su zabrinutost zbog dokidanja autonomije
Religijskog programa na HTV-u koja mu je zajamèena
Sporazumom koji su potpisali HRT i HBK, priopæio je
Tiskovni ured HBK.
ika
Nadbiskup Devèiæ primio djecu Srebrenice
Rijeka, 16.7.2013. (IKA) - Klub gimnazijalaca Ivan Merz
Prve sušaèke hrvatske gimnazije u Rijeci i Zdrug katolièkih
skauta Rijeèke nadbiskupije organizira šestu godinu u
kontinuitetu dolazak djece Srebrenice na Kvarner. Djeca su
u Drivenik, dom Katolièkih skauta Rijeèke nadbiskupije,
stigla 13. srpnja, a 16. srpnja posjetila su rijeèkog
nadbiskupa Ivana Devèiæa. Najveæi broj djece Srebrenice,
njih ukupno 44 s njihovim pratiteljima (socijalnim
radnicama i terapeutima) stiglo je ove godine na Kvarner, od
kojih njih 80% su prvi puta u Rijeci i Primorsko-goranskoj
županiji, rekao je inicijator projekta i voditelj Katolièkih
skauta vjerouèitelj Marin Miletiæ, dodajuæi da je cilj djeci
Srebrenice omoguæiti ljetovanje, ali i kao katolici
posvjedoèiti da razlièitosti nisu kamen spoticanja, nego
bogatstvo. Veæina djece je vrlo lošeg materijalnog stanja,
neka od njih su bez roditelja, a ove godine Rijeèku
nadbiskupiju posjetila su i djeca iz izbjeglièkog kampa koja
su materijalno, duhovno i tjelesno u vrlo zahtjevnoj situaciji.
"Ovim projektom želimo prvenstveno djeci omoguæiti
opuštanje u našem divnom Zaljevu, druženje i stvaranje
novih prijateljstva, te kroz mnoga primanja svjedoèenje kako
je moguæe i kako je nužno unatoè razlièitostima živjeti u
miru i toleranciji jedni s drugima. Pod geslom "U svemu
razlièitome - ljubav, u svemu istome - zajedništvo" želimo
da djeca iskustveno svjedoèe u svom kraju navedeno", istièe
Miletiæ èiji katolièki skauti brinu o djeci Srebrenice tijekom
kupanja, razgledavanja znamenitosti toga kraja, raznih
primanja, ali i tijekom provedbe raznih radionica kao i
cjelokupnog programa. Nadbiskup Devèiæ poželio je
dobrodošlicu Srebrenièanima i upoznao ih s djelovanjem
Rijeèke nadbiskupije ali i meðureligijskim dijalogom koji je
na visokoj razini u gradu na Rjeèini, dok je podršku projektu
dala ravnateljica Prve sušaèke hrvatske gimnazije Ðudita
Franko koja je okupljenima poruèila da žive živote
zajedništva, suživota i dobre namjere. Prigodne rijeèi uputila
je predsjednica Udruge "Snaga žene" iz Tuzle Branka Antiæ
Stauber. Govoreæi o projektu boravka djece Srebrenice na
Kvarneru istaknula je kako je od velike važnosti za njihovo
odrastanje jer s katolièkim skautima kroz radionice uèe o
životu u zajedništvu i otklanjanja moguænosti da budu
zatvoreni u svojim nacionalnim skupinama.
Djeca Srebrenice susreli su se i s predstavnicima lokalne
vlasti te glavnim rijeèkim imamom Hajrudinom
Mujkanoviæem.
Proslava Gospe Karmelske u Milni na Braèu
Milna, 16.7.2013. (IKA) – Župa Gospe Karmelske u Milni
na Braèu sveèano 16. srpnja slavi svetkovinu svoje nebeske
zaštitnice. Sveèanu misu slavio je Pavao Gospodnetiæ,
sveæenik
Hvarsko-braèko-viške
biskupije
na
poslijediplomskomu studiju u Rimu. U tijeku euharistije
pjevao je župni zbor pod ravnanjem s. Blandine Rakariæ.
Govoreæi o svetkovini Gospe Karmelske, predsjedatelj
liturgijskoga slavlja ustvrdio je da je svako slavljenje župne
svetkovine ustvari povratak na izvore vjere, povratak na
vjeru predaka. Osvrnuvši se ukratko na povijest nastanka
pobožnosti Gospi Karmelskoj, podsjetio je da su njezini
poèeci vezani uz brdo Karmel na kojem su se u 12. stoljeæu
okupljeni redovnici stavili u zaštitu Mariji, te je Marija po
brdu Karmel postala Gospa od Karmela. "Razlièite trenutke
našega života èesto vezujemo uz Mariju, u životnim
teškoæama iskazujemo posebnu ljubav prema Mariji. Ali s
Marijom bismo trebali biti povezani u svim životnim
trenutcima, a ne samo u patnji", rekao je, uz ostalo, vlè.
Gospodnetiæ, ustvrdivši kako razgovor s Marijom u molitvi
Domovinske vijesti
èovjeku pokazuje put u teškim životnim situacijama. "Preko
Marije povezani smo s Bogom, a živjeti s Bogom znaèi biti
svjetionik drugome. Jer je Bog izvor svjetla, pozvani smo
primiti Božje svjetlo i širiti ga dalje", poruèio je vjernicima
vlè. Gospodnetiæ.
Na kraju mise župnik Tonèi Kusanoviæ èestitao je
župljanima svetkovinu, a vjernici su se zatim zadržali u
molitvi pred kipom Majke Božje.
Imenovanja i razrješenja u Bjelovarsko-križevaèkoj
biskupiji
Bjelovar, 16.7.2013. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak razriješio je, imenovao i premjestio
sveæenike Bjelovarsko-križevaèke biskupije i redovnike koji
u njoj djeluju na sljedeæe pastoralne službe:
Stjepan Matoiæ, dosadašnji dekan Cirkvenskoga dekanata
razriješen je službe dekana; Vjekoslav Novosel, dosadašnji
dekan Križevaèkoga dekanata razriješen je službe dekana;
Stjepan Matoiæ, dosadašnji župnik župe svetog Jurja
muèenika u Ðurðicu imenovan je župnikom župe Uznesenja
Blažene Djevice Marije u Novoj Raèi; Vjekoslav Novosel,
dosadašnji župnik župe svetog Mihaela arkanðela u Miholcu
imenovan je župnikom župe svetog Ivana Krstitelja u
Svetom Ivanu Žabnu; Vladimir Bogdan inkardiniran je u
Bjelovarsko-križevaèku biskupiju i imenovan župnikom
župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini; Damir
Vrabec, kancelar, dosadašnji župni upravitelj župe
Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Raèi imenovan
je župnikom župe svete Ane u Bjelovaru; Danijel Žganec,
dosadašnji župnik župe svetog Ivana Krstitelja razriješen je
službe župnika i odlazi u mirovinu kao dušobrižnik u
Caritasov dom u Vrbovcu; Ivan Grudièek, dosadašnji župnik
župe svetog Lovre u Lovreèkoj Varoši i svetog Petra u
Preseki imenovan je župnikom župe svete Barbare u
Carevdaru; Zlatko Lepèiæ, dosadašnji župnik župe Srca
Isusova i svetog Ladislava u Malom Ravnu i svete
Margarete u Gornjem Dubovcu imenovan je župnikom župe
svetog Brcka u Kalniku; Ivan Jadan, dosadašnji župnik župe
svete Barbare u Carevdaru imenovan je župnikom župe
svetog Jurja muèenika u Ðurðicu; Josip Pavetiæ, dosadašnji
župnik župe Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu
imenovan je župnikom župe svetog Petra u Preseki i
župnikom župe svetog Lovre u Lovreèkoj Varoši; Krunoslav
Detiæ, dosadašnji župnik župe svete Ane u Bjelovaru
imenovan je župnikom župe svetog Mihaela arkanðela u
Miholcu; Zvonimir Rogina, dosadašnji župni upravitelj župe
svetog Brcka u Kalniku imenovan je župnikom župe Srca
Isusova u Malom Ravnu i župnikom župe svete Margarete u
Gornjem Dubovcu; o. Andrija Owca imenovan je župnikom
župe Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu; Kristijan
Bogdan imenovan je župnikom župe svetog Tome apostola u
Tomašici i župnikom župe svetog Jurja muèenika i Srca
Marijina u Kaniškoj Ivi; Ivica Tomak, dosadašnji župni
vikar župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini
imenovan je župnim vikarom župe Pohoda Blažene Djevice
Marije u Garešnici; Mijo Posavec, mladomisnik, imenovan
je župnim vikarom župe svetog Ivana Krstitelja u Svetom
Ivanu Zelini; Stjepan Bogdan, sveæenik na bolovanju, odlazi
u mirovinu u Sveæenièki dom svetog Josipa u Zagrebu;
Dragutin Šengula, dosadašnji župnik župe svetog Ivana
Krstitelja u Svetom Ivanu Zelini razriješen je službe župnika
i ekskardiniran iz Bjelovarsko-križevaèke biskupije;
Miroslav Lesièar, dosadašnji župni upravitelj župe svetog
Tome u Tomašici razriješen je službe župnog upravitelja i
ekskardiniran iz Bjelovarsko-križevaèke biskupije.
17. srpnja 2013. broj 29/2013
15
Domovinske vijesti
Nove službe i premještaji u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji
Mons. mr. Ivan Æuriæ imenovan generalnim vikarom
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, a u službi rektora
Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu nasljeðuje ga mo Ivan
Andriæ
Ðakovo, 16.7.2013. (IKA/TU) - Objavljena su razrješenja i
nove službe u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji koja stupaju
na snagu krajem kolovoza.
Preè. Markan Kormanjoš razriješen je službe župnog
upravitelja župe Pohoðenja BDM u Šumeæu i župe sv.
Grgura Velikog u Kaniži. Vlè. Stjepan Sokoloviæ razriješen
je službe župnika župe Uzvišenja svetog Križa u
Oprisavcima i imenovan župnikom župe Pohoðenja BDM u
Šumeæu i župnim upraviteljem župe sv. Grgura Velikog u
Kaniži. Vlè. Josip Babiæ razriješen je službe župnika župe
sv. Nikole Taveliæa u Slavonskom Brodu i župnog
upravitelja župe sv. Josipa Radnika u Slavonskom Brodu i
imenovan župnikom župe Bezgrešnog zaèeæa BDM u
Komletincima.
Vlè. Ivan Bešliæ razriješen je službe župnika župe
Bezgrešnog zaèeæa BDM u Komletincima i imenovan
župnikom župe Uzvišenja svetog Križa u Oprisavcima. Vlè.
Vlado Karaèiæ razriješen je službe župnika župe Roðenja
BDM u Kruševici i imenovan župnikom župe sv. Klare u
Starim Mikanovcima. Vlè. Mato Matasoviæ razriješen je
službe župnika župe sv. Klare u Starim Mikanovcima i
imenovan župnikom župe sv. Nikole Taveliæa u Slavonskom
Brodu i župnim upraviteljem župe sv. Josipa Radnika u
Slavonskom Brodu. Vlè. Mirko Jokiæ razriješen je službe
župnika župe sv. Lovre, ðakona i muèenika, u Lipovcu i
imenovan župnikom župe Roðenja BDM u Kruševici. Vlè.
Stjepan Šumanovac razriješen je službe župnika župe svetih
Filipa i Jakova apostola u Grgureviæima (Odvorci) i
imenovan župnikom župe sv. Nikole biskupa u Sikirevcima.
Vlè. Ivica Tušek razriješen je službe župnog vikara župe
Gospe brze pomoæi u Slavonskom Brodu i imenovan
župnikom župe sv. Lovre, ðakona i muèenika, u Lipovcu.
Vlè. Željko Èabaj razriješen je službe župnog vikara župe
Roðenja svetog Ivana Krstitelja u Ivankovu i imenovan
župnikom župe svetih Filipa i Jakova apostola u Odvorcima.
Fra Josip Vrdoljak, TOR, razriješen je službe župnika župe
sv. Josipa Radnika u Belišæu. Fra Branko Janjiæ, TOR,
razriješen je službe župnog vikara župe sv. Josipa Radnika u
Belišæu i imenovan župnikom župe sv. Josipa Radnika u
Belišæu. O. Arkadiusz Krasicki, CSSp, razriješen je službe
župnika župe Muèeništva sv. Ivana Krstitelja u Osijeku. O.
Paul Abas Kamor Karim, CSSp, razriješen je službe župnog
vikara župe Muèeništva sv. Ivana Krstitelja u Osijeku i
imenovan župnikom te župe.
Vlè. Damir Staniæ razriješen je službe župnog vikara župe
sv. Mihaela arkanðela u Donjem Miholjcu i imenovan
župnim vikarom župe Gospe brze pomoæi u Slavonskom
Brodu. Vlè. Josip Kešinoviæ razriješen je službe župnog
vikara župe sv. Nikole biskupa u Sikirevcima i imenovan
župnim vikarom župe Roðenja svetog Ivana Krstitelja u
Ivankovu. Vlè. Vedran Mešanoviæ razriješen je službe
župnog vikara župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima i
imenovan župnim vikarom župe sv. Martina biskupa u
Bošnjacima.
Vlè. Tomislav Benakoviæ, mladomisnik, imenovan je
župnim vikarom župe sv. Mihaela arkanðela u Donjem
Miholjcu. Vlè. Marko Martiæ, mladomisnik, imenovan je
župnim vikarom župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima.
Vlè. Ivan Stipiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom
župe Uzvišenja svetog Križa u Osijeku. Preè. Ivan
Lukaèeviæ razriješen je službe župnika župe sv. Nikole
16
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
biskupa u Sikirevcima i privremeno umirovljen. Stanovat æe
u Sveæenièkom domu u Ðakovu.
Mons. mr. Ivan Æuriæ, razriješen je službe rektora
Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu i imenovan generalnim
vikarom Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Mo Ivan Andriæ
razriješen je službe vicerektora Bogoslovnog sjemeništa u
Ðakovu i imenovan rektorom Bogoslovnog sjemeništa u
Ðakovu. Vlè. Matej Glavica imenovan je vicerektorom
Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu. Vlè. Robert Jugoviæ
razriješen je službe bilježnika (tajnika) Nadbiskupskog
ordinarijata u Ðakovu i imenovan prefektom u Bogoslovnom
sjemeništu u Ðakovu i vicekancelarom Nadbiskupskog
ordinarijata u Ðakovu.
Vlè. dr. Josip Vranèiæ imenovan je duhovnim suradnikom i
ispovjednikom u samostanu Milosrdnih sestara svetog Križa
u Ðakovu. Vlè. Krešimir Bulat imenovan je duhovnim
suradnikom i ispovjednikom u samostanu Milosrdnih sestara
svetog Križa u Ðakovu. Vlè. Alojzu Kovaèeku produžen je
mandat vojnog kapelana u Vinkovcima na tri godine. Vlè.
Anti Mihaljeviæu produžen je mandat vojnog kapelana u
Osijeku na tri godine.
Vlè. Mario Brkiæ, mladomisnik, imenovan je bilježnikom
(tajnikom) Nadbiskupskog ordinarijata u Ðakovu. Vlè.
Davorin Anðiæ, župnik u Podcrkavlju, imenovan je
dušobrižnikom djelatnika Policijske uprave brodskoposavske u Slavonskom Brodu. Vlè. dr. Antun Japundžiæ,
profesor, imenovan je predavaèem pri Katedri ekumenske
teologije na KBF-u u Ðakovu i voditeljem Ureda za
promicanje ekumenizma. Vlè. dr. Boris Vuliæ, profesor,
imenovan je predavaèem pri Katedri dogmatske teologije na
KBF-u u Ðakovu.
Nadbiskup Barišiæ na proslavi Gospe Karmelske u Blatu
na Cetini
Blato na Cetini, 16.7.2013.
(IKA) - Blagdan Gospe
Karmelske, suzaštitnice župe Uznesenja Blažene Djevice
Marije, sveèano je proslavljen 16. srpnja u Blatu na Cetini.
Proslava je poèela velikim ophodom s Gospinim kipom
nakon èega je uslijedila sveèana misa koju je predvodio
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji
sa župnikom don Jurom Marasoviæem i sveæenicima iz
okolnih cetinskih župa. Za vrijeme euharistijskog slavlja,
kojeg je pjevanjem obogatio župni zbor mladih, nadbiskup je
podijelio sakrament potvrde devetoro mladih župljana.
Nadbiskup je u homiliji istaknuo kako zajedno slave Majku
Mariju, Gospu Karmelsku, a gdje je ona tu je uvijek i radost,
zajedništvo, prošlost, buduænost i život. "Ne smijemo
zaboraviti da imamo duhovnu majku. Ona nas vodi prema
Kristu. Neka vam ona bude uzor jer nitko nije bio toliko
otvoren Duhu kao Marija", rekao je nadbiskup te istaknuo da
danas nažalost nemamo obitelji nego zbroj pojedinaca.
Nedostaje nam ljudskosti, blizine, razgovora i slušanja.
"Netko nam tu stvarnost mora osvijestiti i pohoditi naše
domove i obitelji, a nitko to ne može kao Marija. Želim da
Majka Marija uðe u domove i srca svih vas, da otvoreno
primite darove Duha Svetoga i da na putu vjere ne zastanete
i ne zastranite nego idete dalje i budete radosni što pripadate
našoj Crkvi", zakljuèio je nadbiskup te èestitao
krizmanicima i izrazio želju da ih Duh Božji prati i da im
pomogne u trajnoj izgradnji da postanu kvalitetni i zdravi
ljudi.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Subotica: Proslavljen blagdan bl. Marije Petkoviæ
Subotica, 9.7.2013. (IKA) - U subotièkoj župi sv. Roka i
ove godine sveèano je proslavljen blagdan bl. Marije
Petkoviæ. Vjernici te župe kao i vjernici grada i okolice
pripremali su se za blagdan devetnicom. Svaki dan bila je
pobožnost krunice, križnoga puta… klanjanja koji su bili
nadahnuti mislima blaženice a zatim misa na kojoj je župnik
dr. Andrija Anišiæ tumaèio misli bl. Marije Petkoviæ iz
njezine okružnice o Duhu Svetom. Na sam blagdan slavlje je
poèelo prigodnim programom u èast blaženice. Nakon
župnikova pozdrava Snežana Flego uime ustanove "Naša
radost" u èijem sastavu se nalazi i subotièki vrtiæ "Blažena
Marija Petkoviæ" èestitala je sestrama i svim okupljenima
blagdan. Najavila da æe u subotièkoj župi u sastavu "Naše
radosti" biti otvoren još jedan vrtiæ s imenom blaženice koji
æe za poèetak moæi primiti dvadesetoro djece. Uslijedio je
program u kojem su sudjelovala djeca i odgojiteljice iz
vrtiæa. Zatim su "Biseri Oèeva milosrða" iz župe sv. Rok s
katehisticom s. M. Bogdanom Periæ i vjerouèiteljicom
Vesnom Huska izveli prigodni recital koji je podsjetio na
životni put i poèetke djelovanja bl. Marije Petkoviæ. Misa je
poèela sveèanom procesijom u kojoj je s. Bogdana donijela
na oltar moæi bl. Marije Petkoviæ. Misu je predvodio Josip
Kujundžiæ, župnik iz Vajske i Boðana. U propovijedi je
istaknuo kako je bl. Marija Petkoviæ umjesto materijalnog
blagostanja i slave izabrala "Propetoga Isusa" i odluèila ga
slijediti u svemu, osobito u milosrdnoj ljubavi prema
najmanjima. Pozvao je okupljene da nasljeduju njezine
kreposti, osobito krepost poniznosti i milosrdne, djelotvorne
ljubavi prema bližnjemu jer je to vrlo znaèajno u vremenima
individualizma, sebiènosti i izokrenutih vrednota u kojima
živimo. Pjevanje na misi predvodili su mladi iz VIS-a
"Proroci", a kæeri milosrða te djeca, mladi, odgojiteljice i
roditelji èitali su Božju rijeè i predmolili molitve vjernika.
Nakon prièesti s. Bogdana proèitala je kantik bl. Marije
Petkoviæ Isusu prisutnom u euharistiji. Poslije blagoslova
vjernici su poljupcem iskazali poèast moæima bl. Marije
Petkoviæ koji se èuvaju u njezinoj kapelici u crkvi Sv. Roka.
Blagdan bl. Marije Petkoviæ obilježen je i u drugim
hrvatskim župama Subotièke biskupije a napose u katedrali,
Somboru, Starom Žedniku, na Bikovu i u Vajskoj.
Hrvatski franjevac u upravi Kustodije Svete zemlje
Jeruzalem, 10.7.2013. (IKA) - Na Kapitulu franjevaèke
Kustodije Svete zemlje u Jeruzalemu za èlana uprave
Kustodije izabran je 10. srpnja fra Siniša Srebrenoviæ, èlan
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda.
Kapitul Kustodije Svete zemlje održan je u prvim tjednima
srpnja. Nekoliko dana prije poèetka Kapitula Sveta Stolica
potvrdila je ponovni izbor dosadašnjeg kustoda Svete zemlje
fra Pierbattiste Pizzaballe, kojemu je dozvoljeno da nakon
dva mandata od ukupno devet godina izvanredno preuzme
još jedan trogodišnji mandat na toj službi. Na samom
Kapitulu za vikara Kustodije izabran je poljski franjevac fra
Dobromir Jasztal, a 10. srpnja izabrana su i šestorica diskreta
koji su èlanovi uprave Kustodije na mandat od tri godine, a
biraju se prema jeziènim skupinama. Za slavensku i grèku
jeziènu skupinu izabran je fra Siniša Srebrenoviæ. Prije
svoga odlaska na službu u Svetu zemlju bio je sakristan u
crkvi Sv. Franje na zagrebaèkom Kaptolu, a u Svetoj zemlji
veæ više godina obnaša službu sakristana u bazilici
Navještenja Gospodinova u Nazaretu.
Franjevcima je još 1342. godine papa Klement VI. povjerio
na èuvanje sveta mjesta u Svetoj zemlji, te je bulama Gratias
agimus i Nuper carissimae uspostavio i pravno Kustodiju
Svete zemlje kao zasebnu jedinicu franjevaèkoga reda u koju
su mogli pristupati franjevci iz svih krajeva svijeta. Do
današnjih dana franjevci se brinu o svetim mjestima uime
cijele Katolièke Crkve, a kustod Svete zemlje ujedno je i
mjesni ordinarij svetih mjesta.
Zlatna misa don Slavka Grubišiæa
Nadbiskup Puljiæ poželio zlatomisniku da i dalje koraèa kroz
život s pouzdanjem u Boga
Drinovci, 10.7.2013. (IKA) - U rodnom mjestu Drinovci u
Hercegovini uz brojnu rodbinu i prijatelje don Slavko
Grubišiæ, sveæenik Dubrovaèke biskupije, proslavio je u
srijedu 10. srpnja 50. obljetnicu sveæenièkog reðenja. Slavlju
je nazoèio veliki broj sveæenika kako onih iz Dubrovaèke
biskupije tako i sveæenika rodom iz njegove župe. Naime,
svake godine druge srijede u srpnju u Drinovcima se
okupljaju sveæenici, redovnici i redovnice podrijetlom iz te
župe i bivši župnici kako bi se susreli, zahvalili Bogu i
pomolili se za pokojne. Na poèetku je sve nazoène pozdravio
župnik fra Marko Juriè.
Euharistijsko slavlje predvodio je nekadašnji dubrovaèki
biskup danas zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije Želimir Puljiæ kojeg je zlatomisnik
prije više godina zamolio da mu propovijeda na zlatnoj misi.
Uime dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa, koji zbog
opravdanih razloga nije mogao biti sa slavljenikom, nazoèan
je bio generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar
Paliæ.
Govoreæi o sveæenièkom pozivu, njegovu poslanju u Crkvi i
svijetu, nadbiskup Puljiæ ustvrdio je kako je svako zvanje
posebno i originalno, nije nikakva preslika, niti neèije drugo
izdanje. "Ono je osobni duhovni hod i rizik, èiji je put posut
trnjem, povjerenje pomiješano s patnjom, a križni put i
obraæenje sastavni dio 'kruha svagdanjeg'. Stoga je
sveæenièko zvanje 'misterij vjere', govorio je blaženi Ivan
Pavao II. Ono je 'dar i otajstvo', kako je napisao u naslovu
knjige u prigodi svoje 50. obljetnice misništva. Bez toga
dara svijet bi bio jadan i siromašan. Zato su sveæenici
potrebni svijetu jer je Krist potreban svijetu. Oni, naime,
trajno upuæuju ljude na duhovne i vjeène vrijednosti. Kad je
Isus odabrao i zaredio svoje uèenike, nazvao ih je 'svojim
prijateljima' i zamolio neka 'ostanu u ljubavi njegovoj'. Naš
jubilarac veæ pet desetljeæa radosno govori i propovijeda o
toj ljubavi Božjoj. On nije objavljivao knjige svojih
razmatranja i propovijedi. Ali, trudio se biti živa knjiga koja
'hodi i zbori', a vjernici slušaju i prepoznaju 'Æirin glas'. To
je glas koji osmjehom i dobrotom potièe i hrabri: 'Samo
naprijed, ne bojte se'", istaknuo je nadbiskup te poželio
zlatomisniku da i dalje koraèa kroz život s pouzdanjem u
Boga.
Na misi je pjevao crkveni zbor iz župe sv. Ilara iz Mlina pod
ravnanjem Nikoline Baletiæ, don Slavkove neæakinje. Na
kraju euharistijskog slavlja okupljenima su se obratili mons.
Paliæ i generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije mons.
Željko Majiæ, èestitavši slavljeniku taj veliki jubilej. Slavlje
se nastavilo u rodnoj kuæi slavljenika, a pridružili su mu se
vjernici sa Šipana, gdje don Slavko sada upravlja župama,
kao i iz katedralne župe, gdje je slavljenik dugi niz godina
bio kapelan i kateheta te svi oni koji su s njim željeli
17. srpnja 2013. broj 29/2013
17
Crkva u Hrvata
podijeliti radost proslave zlatne mise.
Župa sv. Mihovila u Drinovcima dala je Katolièkoj Crkvi
oko 118 sveæenika, redovnika i redovnica, od toga 25 živih
sveæenika koji djeluju u razlièitim biskupijama i
redovnièkim zajednicama (franjevci, isusovci, salezijanci) u
Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu te 34 redovnice
u ženskim redovnièkim zajednicama: Školskim sestrama
franjevkama, Službenicama milosrða, Služavkama Maloga
Isusa, Franjevkama misionarkama, Sestrama Bezgrešnoga
zaèeæa s Danaèa, Milosrdnicama sv. Vinka, Sestrama sv.
Križa, Služavkama Kristovim, Kæerima milosrða. Iz te župe
rodom je i jedan biskup, pokojni Paškal Buconjiæ. Najstariji
živuæi sveæenik fra Bazilije Pandžiæ ima 95 godina i prije
dvije godine je proslavio 70. obljetnicu misništva. Godišnji
susreti drinovaèkih sveæenika, redovnika i redovnica poèeli
su se održavati godine 1986.
Biskup Komarica pohodio župu Prnjavor
Banja Luka, 11.7.2013. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica boravio je 11. srpnja u kanonskom pohodu
župi Prnjavor. U pratnji domaæeg župnika i dekana
Prnjavorskoga dekanata mons. Vlade Lukende, svoga tajnika
vlè. Ante Vidoviæa i dvojice vijeænika obišli su i sjedišta
nekadašnjih župa u okolini Prnjavora, Gumjere i Devetine.
Na temeljima župnih crkava i na grobljima tih dvaju župa
koje su iseljavanjem – poglavito poljskih – katolika nakon II.
svjetskog rata zapravo ugasle, zajedno su se pomolili za
pokojne župljane i njihove župnike, kao i za žive potomke
tih župljana.
U župi Gumjera bili su i na mjestu muèenièke smrti
domaæega mladog župnika Ante Dujloviæa, ubijenog toèno
prije 70 godina, 11. srpnja 1943., kojeg njegovi župljani i
njihovi potomci u poljskoj župi Oèice èaste kao muèenika, a
pokrenut je i pripravni postupak za njegovo proglašenje
blaženim. Na sveèano obilježavanje 70. obljetnice tog
sveæenika-muèenika otišlo je u Poljsku izaslanstvo
Banjoluèke biskupije.
U župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Prnjavoru, biskup
je predvodio koncelebrirano misno slavlje. Zajedno s
okupljenim vjernicima zahvaljivao je Bogu za dar
postojanosti u vjeri sadašnjih župljana kao i za sve
preminule župljane i župnike te i svih okolnih župa koje su
uništene: Šibovska, Rakovac, Kunova, Novi Martinac,
Gumjera, Devetina i Stara Dubrava. Pohvalio je župnika i
župljane, a osobito Župno pastoralno i Župno ekonomsko
vijeæe za veliki trud oko obnavljanja èak šest filijalnih
crkava koje su u proteklom ratu bile porušene te oko
aktualnog obnavljanja župne crkve. Obodrio ih je da se još
više molitveno povežu, kako Božji blagoslov ne bi izostao i
u životu mladih generacija te župe.
Godišnje hodoèašæe Hrvata u Maðarskoj u svetište u
Komaru
Hrvatski hodoèasnici u tom se svetištu, posveæenom Blaženoj
Djevici Mariji, veæ tradicionalno okupljaju 13. srpnja, kada
Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan Majke Božje Bistrièke
Komar, 13.7.2013. (IKA) - Više stotina Hrvata iz raznih
krajeva Maðarske sudjelovalo je na godišnjem hodoèašæu u
popularno marijansko svetište u Homokkomaromu
(Komaru),
nedaleko
od
južnomaðarskoga
grada
Nagykanizse, u prelijepom briježnom pomurskom kraju
blizu hrvatske granice. Hrvatski hodoèasnici u tom se
svetištu posveæenom Blaženoj Djevici Mariji veæ
tradicionalno okupljaju 13. srpnja, kada Crkva u Hrvatskoj
slavi blagdan Majke Božje Bistrièke. Ovogodišnje
18
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
hodoèašæe u subotu 13. srpnja okupilo je velik broj Hrvata,
mnoge od njih u narodnim nošnjama, koji su se odazvali
pozivu organizatora, Hrvatske državne samouprave u
Maðarskoj sa sjedištem u Budimpešti.
Misno slavlje na hrvatskom jeziku predvodio je varaždinski
biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s veæim brojem
sveæenika, meðu kojima su bili domaæi župnik i dekan Imre
Szucs, župnik i dekan iz Sellyea (Šeljina) Jozo Egri, dr. Ivan
Schmatovich iz Gyora, te meðimurski sveæenici iz
Varaždinske biskupije koji su proteklih godina revno
duhovno skrbili za pomurske Hrvate slaveæi s njima mise,
preè. Blaž Horvat, danas rektor varaždinske katedrale, te
preè. Antun Hoblaj, župnik i dekan iz Preloga.
Srdaènu dobrodošlicu biskupu Mrzljaku uime hodoèasnika
uputila je uèiteljica Erika Rac iz Keresztura, rekavši "kako
im je drago kaj nam bodete mešu služili, kaj bodemo skupa
molili na našem materinem jeziko, jer što zna horvatski
Boga moliti nigdar ne zabil svoj povolen milozvuèen govor,
a to je i naša najvekša ž'ela" te je biskupu uz cvijeæe uruèila
molitvenik napisan na pomurskom kajkavskom narjeèju.
U uvodu misnog slavlja biskup Mrzljak rekao je kako možda
meðusobno i neæe razumjeti sve izgovorene rijeèi, ali æe
sigurno razumijeti ovaj sveti èin kojega zajedno slave
okupljeni u crkvi Majke Božje kojoj je uvijek zadaæa bila da
vodi k svome Sinu. Pozdravio je sve hodoèasnike, meðu
kojima su bili i veleposlanik Hrvatske u Budimpešti Gordan
Grliæ Radman, predsjednik Hrvatske državne samouprave
Mišo Hepp, generalna konzulica iz Peèuha Ljiljana
Pancirov, te Arnold Bariæ, dopredsjednik Saveza Hrvata u
Maðarskoj.
U homiliji je biskup Mrzljak zaželio da u prigodi Godine
vjere promisle o važnosti vjere koju su primili od svojih
predaka, ali i koju su pozvani živjeti, odnosno svjedoèiti u
svojem životu. Istaknuo je kako je kršæanska vjera, koju je
primio hrvatski narod, dobar temelj na kojem valja graditi
buduænost, no svaki vjernik pozvan ju je prihvatiti i živjeti
kao svoju osobnu vjeru i uvjerenje, a ne samo kao baštinu
svojih predaka. Pritom je upozorio kako današnja Europa,
nažalost, želi zaboraviti upravo te kršæanske korijene. Izrazio
je radost što su se okupili upravo na marijanski blagdan koji
je osobito drag Hrvatima, što pokazuje koliko je Majka
Božja važna hrvatskom narodu, a napose koliko im je
znaèajna upravo Majka Božja Bistrièka èije je svetište i kroz
desetljeæa totalitarizma unatoè svim opasnostima privlaèilo
hodoèasnike koji su ondje uèvršæivali svoju vjeru. Stoga smo
i danas ovdje: da bismo po Marijinu primjeru uèvrstili svoju
vjeru i izvršili Božju volju, kao što je i ona to èinila kao prva
vjernica. Molimo danas zaštitu Blažene Djevice Marije, koja
veæ stoljeæima prati naš hrvatski narod svojim zagovorom i
zato je nazivamo i našom Majkom, Kraljicom,
Odvjetnicom... Neka nam pomogne da u naš svakidašnji
život krenemo uèvršæene vjere, poruèio je biskup Mrzljak.
Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor pomurskih Hrvata iz
više okolnih naselja koji redovito održava probe u
Nagykaniszi, a slavlje je uzvelièalo i sudjelovanje pripadnika
Zrinske garde iz Èakovca i njihovih pomurskih podmladaka
– Zrinyi kadeta. Meðu hodoèasnicima iz Hrvatske posebno
mjesto i ove je godine imao Ivan Gudlin iz Preloga koji je
veæ 11. put nosio domovinski barjak.
Nakon mise slavlje je zakljuèeno izvedbom maðarske i
hrvatske himne. Biskup Mrzljak po tradiciji je pri izlasku iz
crkve blagoslovio djecu te se susreo s brojnim Hrvatima i s
njima zadržao u prigodnom druženju na susretu kojem je cilj
bio duhovno zbližavanje Hrvata u Maðarskoj.
ika
U Tomislavgradu održani Dani sv. Nikole Taveliæa
Tomislavgrad,
14.7.2013.
(IKA)
–
Velikom
prijepodnevnom procesijom koju je s kipom sv. Nikole
Taveliæa ulicama grada, a potom sveèanom koncelebriranom
misom u istoimenoj tomislavgradskoj bazilici u nedjelju 14.
srpnja predvodio poreèko-pulski biskup Dražen Kutleša,
rodom iz Duvna, u pratnji vjernièkog mnoštva, sveæenika,
redovnica, ministranata, framaša, èlanova Hajduèke družine
"Mijat Tomiæ" i drugih, u Tomislavgradu je sveèano
završena desetodnevna tradicionalna duhovno-kulturna
manifestacija Dani sv. Nikole Taveliæa 2013., koja se
održavala od 5. do 14. srpnja.
U tijeku manifestacije održala su se brojna duhovna i
kulturna dogaðanja: devetnica s duhovnom obnovom, susret
hrvatske katolièke mladeži, otvaranje Franjevaèkog muzeja
"Fra Jozo Križiæ", izložbe slika, promocija knjige
"Duvanjski žrtvoslov", o kojoj su govorili vojni biskup
Tomo Vukšiæ, novinar Ivo Luèiæ i povjesnièar Jure Krišto,
otvaranje Centra za odgoj i obrazovanje djece s poteškoæama
u razvoju u Kovaèima, županijska smotra folklora na kojoj
su nastupili svi KUD-ovi HBŽ, KUD "Linðo" iz Neuma te
Tamburaški sastav "Fijaker" iz Osijeka, a voditelj je bio
Branko Uvodiæ, kazališne predstave, koncerti župnih
zborova, Dan brigade "Kralj Tomislav" s misom za poginule
i umrle branitelje, sportska natjecanja s djeèjim sportskim
danom. Kroz devetnicu su od 7. do 13. srpnja u
tomislavgradskoj bazilici slavljene veèernje mise, a teme
propovijedi bile su, u skladu s Godinom vjere, posveæene
tumaèenju vjere u sakramente. U subotu 13. srpnja, na
uoènicu završnice Dana sv. Nikole Taveliæa, veèernju misu
predslavio je novi hercegovaèki provincijal fra Miljenko
Šteko, a na misi je franjevaèke habite obuklo osam mladih
franjevaca.
Nakon
završnog
nedjeljnoga
misnog
slavlja
u
poslijepodnevnim satima nastavilo se puèko veselje i
kulturno-zabavni program u kojem je nastupio Ivan Mikuliæ
te bend Afrodita.
O. Tomislav Božièek o Marèanskoj uniji
Predavanje u sklopu "Molitvenih dana sv. braæi Æirilu i
Metodu" u Donjoj Lastvi
Donja Lastva, 14.7.2013. (IKA) - U sklopu "Molitvenih
dana sv. braæi Æirilu i Metodu" u nedjelju 14. srpnja u crkvi
Sv. Roka u Donjoj Lastvi o. Tomislav Božièek, župnik i
gvardijan u Kloštar-Ivaniæu, održao je predavanje na temu
"Marèanska unija".
Nakon molitve, u prvom dijelu predavanja Božièek je
prikazao djelovanje franjevaca na podruèju duhovnosti,
kulture, školstva i pastorala u Hrvatskoj od XIII. st. do
danas. Nazoène je upoznao s poviješæu Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda. Ona je nastala 1900. godine,
nakon što je papa Lav XIII. godine 1897. bulom "Felicitate
quadam" ujedinio sve ogranke Reda manje braæe pod
vodstvom èasnog sluge Božjega fra Vendelina Vošnjaka.
U drugom dijelu predavanja gvardijan Božièek pojasnio je
Marèansku uniju u Hrvatskoj iz godine 1611. "Ova hrvatska
unija vezana je uz sjedinjenoga biskupa Simeona Vratanju,
koji je rezidirao u sjedinjenom samostanu Marèa, blizu
Kloštar-Ivaniæa. Njega je ivaniæki župnik Martin Dubraviæ
potaknuo na sjedinjenje s Katolièkom Crkvom te je ona
pravomoæno potpisana u Rimu 19. studenoga 1611. godine.
Papa Pavao V. 21. studenoga 1611. apostolskim pismom
"Divinae Maiestatis Arbitrio" potvrdio je obnovu crkvenoga
zajedništva dotad pravoslavnih hrvatskih Vlaha s Rimskom
Apostolskom Stolicom." Papa Pio VI., na prijedlog
austrijske carice i hrvatske kraljice Marije Terezije, bulom
Crkva u Hrvata
"Charitas illa" od 17. lipnja 1777. dokinuo je Marèansku
biskupiju i utemeljio Križevaèku grkokatolièku biskupiju.
"Prošle jubilarne godine (19. studenoga 2011. – 21.
studenoga 2012.) slavili smo veliku 400. obljetnicu
sjedinjenja pravoslavnih Vlaha u Hrvatskoj, vezanu uz
samostan Svetog Mihaela arkanðela u Marèi. Ta proslava
pridonijela je pozitivnom vrednovanju istoènoga katolièkog
kršæanstva i njegova liturgijsko-duhovnog bogatstva kao
zajednièke kršæanske i katolièke baštine u Hrvatskoj", rekao
je Božièek.
Susret su pjevanjem animirale sestre franjevke od
Bezgrešnog zaèeæa Crnogorske provincije iz Dobrote kod
Kotora.
Sveèano proslavljen nebeski zaštitnik banjoluèke
katedrale i biskupije
Banja Luka, 15.7.2013. (IKA/KTA) - Sveèanim misnim
slavljem u banjoluèkoj katedrali 15. srpnja proslavljena je
svetkovina sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika banjoluèke
katedrale i biskupije. Euharistiju je predvodio vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s apostolskim
nuncijem u BiH nadbiskupom Luigijem Pezzutom, mjesnim
biskupom i predsjednikom Biskupske konferencije BiH
Franjom Komaricom, biskupom mostarsko-duvanjskim i
apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom
Periæem, vojnim biskupom u BiH Tomom Vukšiæem,
biskupom križevaèkim Nikolom Kekiæem, biskupom iz
Novog Mesta Andrejem Glavanom, vrhbosanskim
pomoænim biskupom Perom Sudarom, banjoluèkim
pomoænim
biskupom
Markom
Semrenom
i
novoimenovanim pakistanskim biskupom Faisalabada
Josephom Arshadom, savjetnikom u Apostolskoj nuncijaturi
u BiH, te uz koncelebraciju èetrdesetak sveæenika. Meðu
vjernicima u katedrali bile su i redovnice iz družbi
klanjateljica Krvi Kristove, milosrdnica sv. Vinka Paulskog i
misionarki ljubavi. Na misi su se okupili i predstavnici vlasti
na èelu s ministrom za raseljene osobe u Vladi Republike
Srpske Davorom Èordašom.
Rijeèi pozdrava i dobrodošlice uputio je biskup Komarica.
Poseban pozdrav uputio je nunciju Pezzutu. "Kako je ovo
Vaš prvi službeni susret s èlanovima Božjeg naroda u
Banjoluèkoj biskupiji, koja je u ratnom i poratnom vremenu
dramatièno i nemilosrdno uništena od strane moænika koji za
Boga mnogo ne mare, želim Vam reæi da pred sobom imate i
sveæenike i redovnike, redovnice i vjernike laike koji se
istinski trude da budu što vjerodostojniji Kristovi uèenici u
svome životnom okruženju. Svi smo osjetili i osjeæamo
uvijek iznova Božju pomoæ, zaštitu naše nebeske Majke
Marije i zagovor naših nebeskih zaštitnika, sv. Bonaventure i
domaæeg sina bl. Ivana Merza. Molim Vas, preporuèite i Vi
sve Božjoj dobroti, nas i cijelu našu biskupijsku zajednicu,
kao i mnogobrojne prognane naše katolike, koji nisu niti žele
iz svoga srca prognati svoju biskupiju i svoj rodni kraj",
kazao je biskup Komarica.
U homiliji nuncij je kazao da je sv. Bonaventura uistinu
poseban svetac u smislu da je poruka za svaki dio Božjeg
naroda: poruka pastirima Crkve, sveæenicima, redovnicima,
redovnicama i vjernicima laicima. Kazao je da je sveti
Bonaventura bio pastir i redovnik te da je sve zapoèelo
krštenjem. "Koja je poruka koju sv. Bonaventura upuæuje
pastirima? Mi snažno insistiramo na tome govoreæi
sveæenicima i biskupima", kazao je nuncij Pezzuto
podsjeæajuæi na Papine rijeèi da pastiri trebaju osjetiti miris
stada te biti prožeti mirisom naroda Božjeg. Dodao je da su
biskupi i sveæenici pozvani biti posvema posveæeni
pastoralnoj službi narodu Božjem. Kao poruku koju sv.
17. srpnja 2013. broj 29/2013
19
Crkva u Hrvata
Bonaventura upuæuje redovnicima i redovnicama, nuncij
Pezzuto naznaèio je apsolutnu i potpunu darovanost Bogu,
istièuæi da se preko te darovanosti dolazi do darovanosti
braæi i sestrama. "Tako služenje redovnika i redovnica braæi
i sestrama npr. na podruèju odgoja i zdravstva nije ništa
drugo nego odraz cjelovite darovanosti Bogu. Kao poruku
vjernicima laicima to jest onima koji su kršteni i krizmani,
nuncij Pezzuto istaknuo je nužnost da krštenje postane
nosiva energija sveukupnog kršæanskog života. Naglasio je i
da postoji sveukupna poruka sv. Bonaventure cjelokupnom
narodu Božjem: "uèiniti da Bog bude središte naše osobne
povijesti; uèiniti da Bog bude središte cijelog èovjeèanstva".
Na kraju mise biskup Komarica podsjetio je da je savjetnik
Apostolske nuncijature mons. Joseph Arshad imenovan
biskupom u svojoj domovini Pakistanu te mu zahvalio za sve
što je uèinio za krajevnu Crkvu u Bosni i Hercegovini
tijekom obnašanja svoje službe. Uputio mu je najbolje želje
za obnašanje nove službe. U znak zahvalnosti predao mu je
portret, rad slikara Drage Veselinoviæa. Mons. Arshad uputio
je rijeèi zahvale, istièuæi da mu je boravak u Bosni i
Hercegovini bio ugodan te da su ga radovali svi susreti s
biskupima, sveæenicima, redovnicima, redovnicama i
vjernicima. Napomenuo je da se nakon 18 godina ponovno
vraæa u svoju domovinu na službu te sve zamolio da ga prate
svojim molitvama.
Zapoèelo redovno zasjedanje BK BiH
Banja Luka, 16.7.2013.
(IKA) - Biskupi Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine zapoèeli su 16. srpnja u
prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci svoje 58.
redovno zasjedanje. Na poèetku je sve sudionike zasjedanja
pozdravio predsjednik Biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine banjoluèki biskup Franjo Komarica.
Od našeg proljetnog 57. redovnog zasjedanja, na planu cijele
Katolièke Crkve imamo puna èetiri mjeseca karizmatiènog
voðenja Crkve od strane novoga pape Franje. Od samog
svog poèetka on je svojim rijeèima, a još više svojim
gestama i odreðenim znakovima unio jedan novi stil – ne
samo u Vatikan, nego i u razmišljanje crkvenih struktura
diljem cijele Katolièke Crkve. S time on ne staje niti
posustaje. Jasno nas je sve upozorio da nema zaustavljanja
na našem putu života, nego valja odluèno iæi ka cilju. A cilj
je vjeèni život, koji omoguæuje jedino Isus Krist. Ako bismo
se zaustavili uslijed vlastitog zamora ili uslijed objektivnih –
možebitnih nepremostivih prepreka pred nama – stvar i
zadaæa za koju smo odgovorni neæe biti dovršena, neæemo se
približiti cilju našega života na zemlji, istaknuo je biskup
Komarica.
Valja nam se podsjetiti, da Crkva, premda ima zadaæu da o
sebi vodi raèuna da se ne posvjetovnjaèi, Crkva se ne može
povuæi iz svijeta i njegovih problema u neku svoju
"privatnu" oazu sreæe i samozadovoljstva. Utemeljitelj Crkve
Isus Krist svjesno je ušao u povijesnu, zbog grijeha mutnu i
otrovanu rijeku èovjeèanstva, da bi njenu vodu svojom
božanskom, preobražavajuæom snagom "proèistio" i
usmjerio ju prema njenom jedinom pravom ušæu – sretnoj
vjeènosti. Isti taj Krist i danas u i po svojoj Crkvi takoðer i u
ovoj našoj domaæoj životnoj stvarnosti želi isto èiniti i
postiæi. Zato je i naša nezaobilazna zadaæa da, kao voðe,
pastiri
i
uèitelji
Kristovih
vjernika
u
našim
(nad)biskupijskim zajednicama ne budemo sputani niti
zarobljeni stvarnim ili prividnim – objektivnim ili
subjektivnim barijerama i poteškoæama, nego slobodni i
trajno raspoloživi za ono, što nam Bog dariva, što od nas
oèekuje i što podržava. Kristova Crkva nikada i nigdje, pa
tako ni sada ni u našoj zemlji – ne smije sebi dopustiti da
20
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
izgubi iz vida Krista – Raspetog i Uskrslog, i da sama sebe
degenerira u neku "dobrotvornu nevladinu organizaciju".
Ako je sada, pod vodstvom pape Franje, cijela Crkva izrièito
pozvana da bude "siromašna Crkva za siromahe", to se onda,
bez sumnje, odnosi i na Crkvu koju mi biskupi u ovoj zemlji
predvodimo. Materijalno siromaštvo, koje tijekom dugih
desetljeæa više-manje konstantno prati naše djelovanje –
kako unutar naših zajednica tako i prema našim susjedima –
ne bi smjelo biti nikakva, a pogotovo ne dostatna isprika da
budemo siromašni kršæanskom djelotvornom vjerom i
kršæanskom neuništivom nadom, rekao je predsjednik BK
BiH te se zatim osvrnuo na toèke dnevnog reda zasjedanja.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Svjetski dan mladih
Inicijativa za Svjetski dan mladih krenula je od Ivana Pavla
II., a meðunarodni susret mladih kršæana sa svih
kontinenata održava se svake druge ili treæe godine
Beè, 11.7.2013. (IKA) - Za stotine tisuæa mladih katolika u
svijetu ovog tjedna zapoèinje odbrojavanje do Svjetskoga
dana mladih u Rio de Janeiru. Susret se sastoji od misijskog
tjedna (od 16. do 20. srpnja) kada se upoznaje zemlja
domaæin, te od stvarnog susreta: "Jornada Mundial da
Juventude" od 23. do 28. srpnja, kada je predviðena misa i
toèke programa s papom Franjom.
Inicijativa za Svjetski dan mladih krenula je od Ivana Pavla
II. Susrete prireðuju Vatikan, mjesne biskupske konferencije
i biskupije domaæini. Meðunarodni susret mladih kršæana sa
svih kontinenata održava se svake druge ili treæe godine, a
svaki ima odreðeno geslo i tematiku. U godinama u kojima
nema Svjetskoga dana mladih, po biskupijama se održavaju
susreti mladih vjernika manjeg opsega.
Prvi službeni Svjetski dan mladih održan je u Rimu godine
1986. "Glavni cilj Svjetskoga dana mladih je sve mlade
svijeta upoznati s Kristovim navještajem. U isto vrijeme
sudionici pokazuju mladenaèko lice Krista u svijetu", piše na
službenim web stranicama Svjetskoga dana mladih 2013.
(www.rio2013.com).
Svjetski susreti mladih prireðuju se uglavnom u srpnju ili
kolovozu. Brojèano najposjeæeniji susreti bili su 1991. u
Èenstohovi (Poljska), 1995. u Manili (Filipini), 1997. u
Parizu (Francuska), 2000. u sklopu Svete godine u Rimu
(Italija), 2005. u Kölnu (Njemaèka) te 2011. u Madridu
(Španjolska).
Papa Ivan Pavao II. u svom 27-godišnjem pontifikatu devet
puta je pozvan na meðunarodni Svjetski dan mladih.
Èenstohova i papina domovina Poljska 1991. su bili mjesto
održavanja šestoga Svjetskog dana mladih. U marijanskom
hodoèasnièkom svetištu okupilo se više od milijun mladih, a
oko 90 posto njih dolazilo je iz bivšega istoènog bloka.
Dvije godine kasnije Denver (SAD) priredio je sekularni,
postmoderni Svjetski dan mladih, na kojemu je udio katolika
bio oko 20 posto.
Papa Benedikt XVI. predvodio je 20. svjetski dan mladih u
Kölnu 2005. Bilo je to i njegovo prvo papinsko putovanje u
inozemstvo te ujedno i prvi pohod domovini. Na susretu se
okupio 1,5 milijun mladih.
Nakon susreta u Sydneyu i Madridu papa Benedikt XVI. u
listopadu 2012. pozvao je sve na ovogodišnji Svjetski dan
mladih u Rio de Janeiru. No, domaæin u Riju bit æe papa
Franjo. Kao i papi Benediktu i sadašnjem Papi Svjetski dan
mladih bit æe prvo putovanje u inozemstvo.
Prvi svjetski dan mladih izvan Europe održan je 1987. u
Buenos Airesu. Milijun hodoèasnika okupilo se tada u
argentinskome glavnom gradu. Još veæi broj sudionika, oko
èetiri milijuna mladih, okupio se u Manili na Filipinima – što
je ujedno najveæi broj sudionika na dosadašnjim Svjetskim
danima mladih.
Broj susreta održanih na europskom tlu i na drugim
kontinentima gotovo je izjednaèen. Sedam puta od 1986.
Svjetski dan mladih održan je u Europi, a ove godine u
Brazilu æe biti šesti susret izvan Europe.
.
Objavljeno Apostolsko pismo o nadležnosti sudskih tijela
Vatikana u kaznenim stvarima
Vatikan, 11.7.2013. (IKA) - U Vatikanu je 11. srpnja
objavljeno apostolsko pismo pape Franje u obliku motu
proprija o novim kaznenim zakonima i administrativnim
kaznama za Državu Grad Vatikan i Svetu Stolicu
(Apostolsko pismo u obliku motu proprija o nadležnosti
sudskih tijela Države Grada Vatikana u kaznenim stvarima).
Istoga dana je Papinska komisija za Državu Grad Vatikan
odobrila sljedeæe zakone: zakon br. VIII. koji donosi
"Dopunske norme o kaznenim stvarima"; zatim broj IX. koji
donosi "Izmjene kaznenog zakona i Zakona o kaznenom
postupku"; te zakon br. X. koji donosi "Opæe uredbe na
podruèju administrativnih kazni". U naše je vrijeme, piše
papa Franjo u apostolskom pismu, opæe dobro sve više
ugroženo transnacionalnim i organiziranim kriminalom,
pogrešnim rabljenjem tržišta i gospodarstva, kao i
terorizmom.
Meðunarodna zajednica zato mora usvojiti odgovarajuæa
pravna sredstva koja omoguæuju prevenciju i borbu protiv
kriminala, potièuæi pritom meðunarodnu pravnu suradnju na
podruèju kaznenoga zakonodavstva. Zbog toga su, želeæi
ponovno istaknuti zauzimanje Apostolske Stolice za
suradnju u tu svrhu, uvedene neke promjene u vatikanskom
kaznenom zakonodavstvu, nastavljajuæi djelovanje zapoèeto
2010. godine, tijekom papinstva Benedikta XVI. Svrha je
motu proprija, kako se istièe u priopæenju Tiskovnoga ureda
Svete Stolice, prije svega proširiti (poèevši od 1. rujna)
primjenu kaznenih zakona, koje je s datumom od 11. srpnja
prihvatila Papinska komisija za Državu Grad Vatikan, i na
Svetu Stolicu, odnosno na èlanove, dužnosnike i zaposlene u
razlièitim tijelima Rimske kurije, ustanovama povezanima s
kurijom, ustanovama povezanim sa Svetom Stolicom kao i
na kanonske pravne osobe te papinske izaslanike i
diplomatsko osoblje Svete Stolice. Svrha je toga proširenja
da su djela predviðena tim zakonom podložna kaznenom
progonu od strane sudskih organa Države Grada Vatikana i
ako su poèinjena izvan granica same države.
Isti ti zakoni imaju i šire sadržaje, u svrhu primjene
mnogobrojnih meðunarodnih konvencija, meðu kojima se
spominju èetiri ženevske konvencije iz 1949. godine protiv
ratnih zloèina; zatim Meðunarodna konvencija iz 1965. o
uklanjanju svakog oblika rasne diskriminacije; Konvencija iz
1984. godine o muèenju i drugim kaznama, odnosno
okrutnom, neèovjeènom ili ponižavajuæem postupanju; i, na
kraju, Konvencija iz 1989. godine o pravima djeteta, te
njezini Protokoli iz 2000. godine. U tome kontekstu, istièe se
zatim u priopæenju, treba istaknuti uvoðenje zloèina muèenja
i opširnu definiciju kategorije zloèina nad maloljetnicima
(meðu kojima valja istaknuti trgovinu, prostituciju, vojaèenje
i seksualno nasilje nad djecom; zatim pedopornografija;
posjedovanje pedopornografskoga materijala te spolni èin s
maloljetnicima).
Uvedeni su takoðer zloèini protiv èovjeèanstva, kojima je
posveæeno zasebno poglavlje; predviðena je, meðu ostalim,
posebna kazna za zloèine kao što su genocid i aparthejd, po
uzoru na odredbe Statuta Meðunarodnoga kaznenog suda iz
1998. godine. Uvedene su i promjene u vezi kaznenih djela
protiv javne uprave, u odnosu na Konvenciju Ujedinjenih
naroda protiv korupcije iz 2003. godine. Osim toga, ukinuta
je kazna doživotnoga zatvora i zamijenjena kaznom zatvora
od 30 do 35 godina.
U skladu s najnovijim meðunarodnim usmjerenjima uveden
17. srpnja 2013. broj 29/2013
21
Inozemne vijesti
je takoðer sustav kažnjavanja pravnih osoba, u svim onim
sluèajevima u kojima one izvlaèe korist od kriminalnih
aktivnosti njihovih tijela ili zaposlenika, utvrðujuæi njihovu
izravnu odgovornost koja za sobom povlaèi niz zabrana i
novèanih kazni. Uvedena su, osim toga, opæa naèela
pravednoga suðenja unutar razumnoga roka te presumpcija
nevinosti okrivljenika, a sudskim su vlastima dane na
raspolaganje veæe ovlasti opreza (s moguænošæu zapljene i
blokiranja imovine).
Vrlo se važan dio reforme, istièe se u priopæenju Tiskovnoga
ureda Svete Stolice, odnosi se na preformuliranje
meðunarodne pravne suradnje, s prihvaæanjem mjera
suradnje
prilagoðenih
najnovijim
meðunarodnim
konvencijama. Zakon na podruèju administrativnih kazni
ima karakter opæe normative, u službi posebnih disciplina
koje æe, u raznim stvarima, predvidjeti kazne koje imaju za
cilj jaèanje uèinkovitosti i poštovanje uredbi donesenih radi
zaštite javnih interesa. Te normativne promjene imaju za cilj
posadašnjenje kojem je cilj dati veæu sustavnost i cjelovitost
vatikanskom normativnom sustavu, navodi se na kraju
priopæenja Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
Papa Franjo udjeljuje potpuni oprost sudionicima
Svjetskoga dana mladih
Vatikan, 11.7.2013. (IKA) - Papa Franjo udjeljuje potpuni i
djelomièni oprost svima koji æe sudjelovati na Svjetskome
danu mladih od 22. do 28. srpnja u Rio de Janeiru.
Apostolska pokornièarna o tome je objavila poseban Dekret.
Oprost se može dobiti pod uobièajenim uvjetima, odnosno
ako se slavi sakrament ispovijedi, ako se vjernik prièesti te
moli na nakane Svetog Oca. O znaèenju tih oprosta voditelj
Pokornièarne mons. Krysztof Nykiel u razgovoru za Radio
Vatikan istaknuo je: "Papa Franjo potaknut je željom da
Svjetski dan mladeži postane prilika za iskustvo velièine i
ljepote milosrdne Božje ljubavi. Htio je zapravo da mladi
tom prigodom mogu ubrati plodove posveæenja 28.
svjetskoga dana mladih u Riju, èija æe tema biti "Poðite i
uèinite mojim uèenicima sve narode".
Na upite novinara o uvjetima za primanje oprosta te o razlici
izmeðu potpunoga i djelomiènog oprosta, mons. Nykiel
kazao je da je prvi uvjet zapravo potpuno odricanje od
grijeha, pa i od lakoga te iskreno pokajanje. Ukoliko
uzmanjka to potpuno odricanje, oprost neæe biti potpun, ali
æe biti djelomièan. Drugi uvjet je ispovjediti se, prièestiti i
moliti na Papine nakane te izvršiti zadanu pokoru. Potpuni
oprost može se dobiti sudjelovanjem u svetim obredima i
pobožnim vježbama koji su predviðeni za Svjetski dan
mladih u Riju. Temeljni uvjeti ostaju isti; vjernici su pozvani
pobožno sudjelovati na jednom od liturgijskih slavlja kako bi
od Boga izmolili milosti za Svjetski dan mladih i trebat æe
izmoliti jedan Oèenaš, Vjerovanje te jedan pobožan zaziv
Blaženoj Djevici Mariji. Htio bih obradovati i one koji tamo,
iz opravdanih razloga, neæe moæi sudjelovati, dodao je mons.
Nykiel. Oni æe takoðer moæi dobiti potpuni oprost ukoliko,
poštujuæi veæ spomenute uvjete, putem javnih sredstava
komunikacije budu na duhovan naèin sudjelovali u
dogaðanjima u Brazilu. Razlika izmeðu potpunog i
djelomiènog oprosta, iznad svega ovisi o unutarnjoj
raspoloživosti vjernika. Potpuni oprost vjernike oslobaða od
svih njihovih grijeha i s njima povezanih vremenitih kazni,
dok djelomièni oprost, ovisno o raspoloživosti vjernika,
samo djelomièno oslobaða od vremenitih kazni, piše
vatikanski poluslužbeni dnevnik L'Osservatore Romano, a
prenosi Radio Vatikan.
22
17. srpnja 2013. broj 29/2013
ika
Više od 800 kateheza na Svjetskom danu mladih
Brasilia, 12.7.2013. (IKA) - Stotine tisuæa mladih katolika
æe od 23. do 28. srpnja sudjelovati na Svjetskom danu
mladih u Rio de Janeiru. Na programu susreta redovito su i
kateheze koje æe se održavati od 24. do 26. srpnja. Vatikan je
potvrdio 267 službenih mjesta na kojima æe se na 20 jezika
održati više od 800 kateheza èiji je cilj razmatranje i
produbljivanje gesla Svjetskog dana mladih: "Poðite i uèinite
uèenicima mojim sve narode". Katehetski susreti æe se
održavati u Riju i u susjednim biskupijama, poèinju u 9 sati
doruèkom i jutarnjom molitvom, koje svakog dana prireðuju
razlièite skupine hodoèasnika. Svaki dan katehiziranja
tematski je obilježen. Tako æe biskupi i kardinali 24. srpnja
govoriti o nadi i o Božjoj blizini, 25. srpnja središnja tema
bit æe nasljedovanje Isusa poput njegovih uèenika, a 26.
srpnja tema je misionarsko poslanje. Istoj temi posveæen je i
cijeli Svjetski dan mladih, u koji kateheze uvode sudionike
susreta. Najveæi broj kateheza održavat æe se na
portugalskom jeziku, a slijede španjolski, engleski, talijanski
i francuski jezik. Na ukupno 20 jezika æe se katehizirati izmeðu ostalih na hrvatskom, arapskom, ruskom, grèkom,
slovenskom i danskom. Najveæi broj mladih okupit æe se na
katehezama na portugalskom koje æe se održavati u
velesajamskoj dvorani kompleksa "Riocentro" u gradskoj
èetvrti Tijuca te u katedrali Sao Sebastiao u središtu grada.
Na tim mjestima oèekuje se po 5000 mladih hodoèasnika.
Papin posjet Castel Gandolfu
Papa Franjo se i tijekom vruæih ljetnih dana odrekao
boravka u ljetnikovcu iznad jezera Albano te ostaje u Domu
Svete Marte u Vatikanu
Vatikan, 14.7.2013. (IKA) - Papa Franjo otišao je u nedjelju
14. srpnja u prvi službeni posjet Castel Gandolfu. Središnji
dogaðaj u gradiæu jugoistoèno od Rima bio je podnevni
Angelus na Trgu slobode. Prije toga poglavara Crkve su u
dvorištu papinske ljetne rezidencije pozdravili biskup
Albana Marcello Semeraro, direktor Papine palaèe Saverio
Petrillol i gradonaèelnica Milvia Monachese. Za razliku od
svog prethodnika, papa Franjo ove godine odrekao se
ljetovanja u rezidenciji u Castel Gandolfu te æe i u vruæim
ljetnim tjednima ostati u Domu Svete Marte u Vatikanu.
Poseban pozdrav papa Franjo je na sveèanosti dobrodošlice
uputio gradonaèelniku Castel Gandolfa. Zahvalio je njemu,
zajednici i svim graðanima za njihov rad i predanost.
"Pozivam vas da budete znak nade i mira, uvijek pažljivi
prema ljudima i obiteljima u nevolji", rekao je Sveti Otac.
Papa Franjo je u Castel Gandolfo krenuo ujutro
automobilom iz Rima. Sveti Otac u svom obraæanju
podsjetio je da su njegovi prethodnici Ivan Pavao II. i
Benedikt XVI. rado provodili dio ljeta u rezidenciji iznad
jezera Albano. Zajednica u Castel Gandolfu èuva brojne
lijepe uspomene na susrete s tim papama. "Njihovo
svjedoèenje zato uvijek treba biti poticaj na svakodnevnu
vjernost Kristu i na život u skladu s primjerima iz Evanðelja
i s uèenjem Crkve", rekao je Sveti Otac.
Novo vodstvo SIGNIS Europa
Madrid, 15.7.2013. (IKA) – Europski odsjek Svjetske
katolièke udruge za komunikaciju SIGNIS izabrao je novo
vodstvo na skupštini koja je održana krajem lipnja u
Madridu. Za predsjednicu je izabrana Magali Van Reeth iz
Francuske, a za potpredsjednika Theo Peporte iz
Luxembourga. Dosadašnji predsjednik SIGNIS Europe bio
je u dva èetverogodišnja mandata Jos Horemans.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Dobri Samarijanac
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji, Castel
Gandolfo, 14. srpnja 2013.
Draga braæo i sestre, danas se naš nedjeljni susret održava
ovdje u Castel Gandolfu. Pozdravljam stanovnike ovoga
lijepog gradiæa! Želim vam zahvaliti prije svega za vaše
molitve a i svima vama, dragi hodoèasnici, koji ste došli
ovdje u velikom broju zahvaljujem na vašim molitvama.
Današnje Evanðelje – preuzeto iz 10. poglavlja Lukina
Evanðelja – je poznata prispodoba o dobrom Samarijancu.
Tko je bio taj èovjek? Bio je èovjek kao i svi drugi, koji je
silazio iz Jeruzalema prema Jerihonu putom koji je prolazio
kroz Judejsku pustinju. Nedugo prije toga na tom istom putu
razbojnici su bili napali jednog èovjeka, opljaèkali ga,
pretukli i ostavili ondje polumrtva. Prije Samarijanca kraj
njega su prošli sveæenik i levit, to jest dvije osobe koje
obavljaju bogoslužje u Gospodinovu hramu. Ugledaše
jadnika, ali proðoše dalje ne zaustavljajuæi se. Samarijanac,
naprotiv, kada ugleda toga èovjeka "sažali se" (Lk 10, 33).
Približio mu se, previo mu rane, zalivši ih uljem i vinom;
zatim ga je posadio na svoje živinèe, odveo u gostinjac i
platio mu ondje smještaj… Rijeèju, pobrinuo se za njega: to
je primjer ljubavi prema bližnjemu. Ali zašto je Isus izabrao
jednog Samarijanca za protagonistu te prispodobe? Zato što
su Židovi, zbog razlièitih vjerskih tradicija, prezirali
Samarijance; ipak Isus ukazuje na to da je srce toga
Samarijanca bilo dobro i velikodušno i da – za razliku od
sveæenika i levite – on provodi u djelo Božju volju, kojemu
je milosrðe milije od žrtve (usp. Mk 12, 33).
Èovjek koji je u punini živio to Evanðelje dobrog
Samarijanca bio je svetac kojeg se danas spominjemo: sveti
Kamilo de Lellis, utemeljitelj Družbe za dvorenje bolesnika,
zaštitnik bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Sveti Kamilo je
umro 14. srpnja 1614.: upravo danas zapoèinje proslava
èetiri stote obljetnice njegova roðenja, èiji æe vrhunac biti
iduæe godine. Pozdravljam od srca sve duhovne sinove i
kæeri svetog Kamila, koji žive karizmu ljubavi u
svakodnevnom doticaju s bolesnicima. Budite poput njega
dobri Samarijanci! I lijeènicima, medicinskim sestrama i
tehnièarima i svima koji rade u bolnicama i ljeèilištima,
želim da budu nadahnuti istim duhom. Povjerimo tu nakanu
zagovoru Presvete Marije.
Gospinu zagovoru želim povjeriti još jednu nakanu. Proslava
Svjetskog dana mladih u Rio de Janeiru veæ je jako blizu. Ja
æu otputovati za osam dana, ali æe mnogi mladi otputovati za
Brazil i ranije. Molimo dakle za to veliko hodoèašæe koje
poèinje, da Gospa od Aparecide, zaštitnica Brazila, vodi
korake sudionika i otvori njihovo srce da prihvate poslanje
koje æe im Krist dati.
Èenstohova. Povjeravam vas zaštiti Božje Majke i od srca
vas blagoslivljam.
Od srca pozdravljam sve ovdje prisutne hodoèasnike: župne
skupine, obitelji, mlade, osobito one koji su došli iz Irske;
mlade ošteæena sluha koji sudjeluju u Rimu na
meðunarodnom susretu.
Pozdravljam sestre svete Elizabete, kojima želim plodnu
duhovnu obnovu; sestre Presvetog Srca Isusova, s brojnim
obiteljima raznih nacionalnosti; Kæeri Božje ljubavi, koje su
se okupile na generalnom kapitulu; te poglavarice Družbe
kæeri Marije Pomoænice.
Svima želim ugodnu nedjelju.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, pridružujem se molitvi biskupa i
vjernika Crkve u Ukrajini koji su se okupili u katedrali u
Lutsku na misi zadušnici povodom 70. obljetnice pokolja u
Voliniji. Ti dogaðaji, koji su bili ishod nacionalistièke
ideologije u tragiènim okolnostima II. svjetskog rata,
prouzroèili su desetke tisuæa žrtava i zadali ranu bratstvu
dvaju naroda: poljskog i ukrajinskog. Povjeravam Božjem
milosrðu duše žrtava i, za njihove narode, molim milost
dubokog pomirenja i vedre buduænosti u nadi i iskrenoj
suradnji oko zajednièkog izgraðivanja Božjeg kraljevstva.
U mislima sam i s pastirima i vjernicima sudionicima
hodoèašæa obitelji u organizaciji Radio Marije u Jasnu Goru,
17. srpnja 2013. broj 29/2013
23
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Moliti s papom Franjom
Knjižice "Molitva na prste" i "S dobrotom i nježnošæu" u
izdanju "Kršæanske sadašnjosti"
Dvije brošure s molitvama, odnosno s tekstovima pape
Franje govore o njegovoj posveæenosti molitvi, meditaciji i
razmišljanju u jednostavnosti. Dok je "Molitva na prste" vrlo
jednostavni i originalni poticaj na molitvu kakvu je
prakticirao još dok je bio samo kardinal Jorge Mario
Bergoglio, brošura "S dobrotom i nježnošæu" donosi
tekstove i poticaje koje je papa Franjo izrekao u raznim
prigodama prvih dana svoga pontifikata. Knjižice, koje u
hrvatskome izdanju donosi "Kršæanska sadašnjost",
namijenjene su najširem krugu vjernika kako bi s Papom
molili i razmišljali na naèin kako to i on èini. Knjižice su
bogato ilustrirane pa æe i to pomoæi prihvatljivosti kod naših
vjernika. Obje je knjižice priredio Renzo Sala. (ika-fk/sp)
Djelovanje mladih Vrhbosanske nadbiskupije
Knjiga "Mladi Vrhbosanske nadbiskupije u Godini vjere.
Laièki pokreti u službi nove evangelizacije", autora dr. Šime
Maršiæa, objavljena je u izdanju Katolièkoga bogoslovnog
fakulteta u Sarajevu i Glasa Koncila iz Zagreba. Rijeè je
istraživanju provedenom u 12 dekanata Vrhbosanske
nadbiskupije, gdje je anketirano 3752 uèenika 2. i 3. razreda
srednjih škola radi što boljeg upoznavanja stanja i problema
mladih ljudi te želje da se nakon toga što bolje odgovori na
njihove probleme i traženja.
U istraživanju je sudjelovalo nekoliko pokreta (FRAMA,
Udruga katolièkih studenata "Emaus", pokret mladih iz
Taizéa, Prijatelji malog Isusa, Salezijanska mladež i
neformalne skupine), a obuhvaæena su mnoga pitanja poput
pripadaju li mladi nekom laièkom pokretu ili zajednici,
koliko pripadnost pokretu pomaže prevenciji problema, koji
su glavni problemi s kojima se susreæu, koliko župnici
podržavaju pokrete, koji su razlozi zbog kojih se mladi
udaljavaju od Crkve nakon primljenog sakramenta potvrde i
dr. Uz brojne fotografske priloge knjiga donosi i grafikone
podijeljene prema dekanatima, koji zorno pokazuju
odgovore na pitanja postavljena u istraživanju, tako da svaki
dekanat može vrlo brzo uoèiti koji su glavni problemi
mladih u dotiènom dekanatu i gdje bi trebalo najviše poraditi
u poboljšanju rada s mladima, posebno onima koji pripadaju
odreðenom pokretu. Na kraju knjige donosi se istraživanje
koje se temelji na intervjuima raznih osoba koje su
odgovorne za pastoral mladih. Te odgovorne osobe donijele
su svoja promišljanja kako unaprijediti rad s mladima. Na taj
je naèin cjelovito i iscrpno prikazan vjernièki život i
djelovanje mladih katolika na prostorima Vrhbosanske
nadbiskupije.
Rezultati istraživanja jasno govore da mladi Vrhbosanske
nadbiskupije itekako imaju vrijednosti za kojima teže: sretna
obitelj, vjera u Boga, zdrav život, ljubav prema Bogu i
bližnjemu. Zato je u procesu usvajanja tih vrednota važna
uloga obitelji, kao i onih koji su im uèitelji i trebaju
prednjaèiti više svjedoèenjem, a manje rijeèima.
Prema rijeèima recenzenata dr. Stipe Tadiæa i dr. Josipa
Burušiæa, opsegom tema i pitanja te sadržajnih perspektiva
ta publikacija uistinu je jedinstvena. Istraživanje koje stoji u
njezinu temelju slobodno se može svrstati u red
najznaèajnijih znanstvenih dostignuæa kada je rijeè o
istraživanjima mladih. (ika-gk/kj)
24
17. srpnja 2013. broj 29/2013
U tijeku ureðenje poda svetišta varaždinske katedrale
Od 2. srpnja odvijaju se radovi na ureðenju poda i
adaptiranju prostora u svetištu katedrale Uznesenja Blažene
Djevice Marije na nebo u Varaždinu. Najprije isusovaèka
(1642.-1773.), zatim pavlinska (1776.-1786.), gimnazijska
(1797.-1949.) i kaptolska (1954.-1997.), crkva Uznesenja
BDM, izgraðena prije više od 350 godina, 5. srpnja 1997.
postala je katedralom novoutemeljene Varaždinske
biskupije.
Buduæi da se nakon reforme Drugoga vatikanskog koncila
teži za aktivnim sudjelovanjem vjernika kod svakog
liturgijskog èina, a time i preoblikovanjem prostora u kojem
se slavi liturgija, od velike je važnosti da se svaki liturgijski
prostor prilagodi propisima koncilske reforme, istaknuo je u
prigodi aktualnih radova predstojnik Ureda za liturgijski
pastoral i sakralnu arhitekturu Varaždinske biskupije vlè. dr.
sc. Mario Kopjar. Ujedno obrazlaže kako se stoga još
prilikom posljednje temeljite obnove, od 1982. do 1995, u
tada još kaptolskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije,
poèela provoditi ideja oko ureðenja postkoncilskog prostora
svetišta, koje je nastalo uklanjanjem oltarne pregrade koja je
bila postavljena izmeðu predzadnjih pilastra svetišta i ispred
drvenih profiliranih stuba koje su vodile do svetohraništa
kod glavnog oltara.
Kako je prostor izmeðu oltarne pregrade i glavnog oltara bio
povišen u odnosu na ostali dio svetišta, na nižem dijelu
svetišta izveden je drveni pod na potkonstrukciji i usklaðene
nivelete te je tako èitavo svetište bilo pokriveno crvenim
tepihom.
Osnutkom Varaždinske biskupije, 5. srpnja 1997. godine,
kaptolska crkva Uznesenja BDM postaje katedralom, te
svetište dobiva novo liturgijsko žarište, tj. katedru (sjedište
biskupa) izgraðenu od drvene konstrukcije, novu oltarnu
menzu i dva nova ambona smještena boèno s lijeve i desne
strane od oltarne menze.
Zbog dotrajalosti drvenih elemenata poda i adaptiranja
liturgijskog prostora, ovih dana izvode se radovi u svetištu
prema idejnom rješenju predstojnika Kopjara, i to radovi na
prostornoj izvedbi kamene obloge poda svetišta, te boljoj
lokaciji stuba kojima se svladava i visinska razlika laðe i
svetišta.
Osim toga, ispred svetohraništa predviðene su èetiri
profilirane kamene stube koje zamjenjuju dosadašnje 3
drvene, èime æe se olakšati pristup svetohraništu, dok
katedra, takoðer izgraðena od kamena, dobiva svoje
povlašteno mjesto, smješteno kod lijevog pilastra prema
oltaru, koja æe biti u dinamici s ostalim liturgijskim žarištima
u svetištu, tj. oltarom i ambonima.
Završetak radova planiran je za 3. kolovoza ove godine.
Liturgija se u tom razdoblju redovito slavi u prilagoðenom
prostoru, u laði katedrale, ispred samog svetišta u kojem se
odvijaju radovi. Cijena ovog zahvata iznosi 350.000 kn s
PDV-om. (ika-jbk/kj)
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
357 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content