... , ,_.--·r Oođ. IV. Oodllo~.ataDia 80.. . IDoRIDJlyo dYo*UO~ ~ •pun: Vlasnik l od2ovoml uredni ll: Sveć. Joso Fell e l o o v l f Sibenik ulica sv. Martloa Stampa: Pučka Tiskari Matačić pk. Petri) Predstavnik Vjek. Matačlt. Uredalltn l SJbeaa. p. p.l7. (Braća aKiloft" blulnUI IJeda. Oglasi po Propovijed jaslica Ce1te sa se sledUe l postađoše · clatke kao stakla. RIJetki sa sađa pro· laznlQI, jer bara zavija i rde, a snijeg H zalijetava a ofl i avlafi pod vrat. Dok sa crkvena tla mokra zidovi premrafenl, tdko je slĐšati duge propovijedi. Zato, eto, mo!ete slubtl ova • toploj sobi, kraj zaž11 ene peći. · · - Betlehem, staja l jaslice su za aas nepojmljive. Mi se ćadimo, zapaajajemo i klecamo na koljena, aJI lb at razumijemo. Tdko je shvatiti ota)· .tvo Boga a čovjefjem tijelu, telko doamjetl Gospodara ced;bvataog sve•In položena a Jaslice. Jullce govore na Ito asta. Dok lfojite prrd njima, mogaće ćete ćati adto drugo nego ja. Jednima govore misteriju ueovječeojl, drugima o poniznosti, lrtćlma o ljabavl prema llromaAtva ••• A meni? - Ćajte: Ljadi ID več t.kvl da lm svakidaInje atv•rl poatana pr1oblčne l, zato, paste i nezaalmljlve. T1ko se čelto pokrajine već ne aflvajtt a uajljep§e 1 aajamjetnlčklje slike izgubiše privlači Yost l ljepota. Znate ll, koja je najljepla pokrajina 1 najamjetničkija slika a Evan•elja ? · Ljab•v l , l l sjaji §fr e a koja po)rajina ji To . l', 1 .f 111 avakoj evan•eoskoj stranici, allka I '"' koja visi Ispod svake refenlct. "lllgdje se ta ljubav nije tako vidljivo Dflvotvorlla l zasvljeUUa kao a bofff. uuj noći, a jaslicama! - Vjera jete li? - Vjuajete li bo!ićna noć, a jasl1 ? Svoja vjera ml nećete dokazati nl -. drvcima, okićenim 1 praskavlnma l •ebreoloom, nl s akasao lzruackaolm Jullcama, nl sačuvanim narodnim obi· lajlmaf Dokazaćete ml J• j1dlne s ljaba.tjal Jer znajte: Vjera bez ljubavi je j)Uzna posuđa, ljupina bez jezgre, otMaata l aaabla ifana. SvJ koji ne ljabe, pa makar vjere.- o Cijena 1.· Dia Br. 25. vali u Boga l molili duge molitve, biće UID.Inl iednom! - Ćall ate: Išli sa mimo. Najprije flđovskl svefenlk; za njim levita: Pomogao je tek Samaritanac. Evanđeoska prlfa o židovskom svećenika, leviti l Samarltanca prevela bi Sl u savremeni jezik ovako: Tamo, na prometnom uglu, netto trpi: dršće u prnjama i svija se od gladi. Mimo prolazi organizirani kato· lik l jedva da se obazre. Pospješl kcuak, jer ga fekaja nnžnijl poslovi. l, eno, za ojim ide neki dobar, pobobo fovjek, koji se previJe ne razumije u savremeni orgaalzacij1ki rad. S molitvenikom u ruci! l njema se fari. NeĐgodoo ma ae je zau~tavljatl, svaći rukavica i 1 golom rakom puegautl a d!ep. Ta tako je mrzlo, da mu se prsti l a rakavic1m1 ~ede l Neagodao je i taAko - l zato ••· mo uzdahne: - bijedan on ••• mora biti l njema mrzlo ••• NapClkon do•• l treći. Kažu. da je slab čovjelf, a joA gori vjernik. l on? Prlblifl se akatrenom siromaha, otkop· fa kapat l ndto ma stisne u Ispra· !ena đunica. T ko je od te trojice veći a Božjem kraljevstvu? Organizirani katolik, pobahn ćovjek ill nehaju vjernik? Tko je vile ljubio! Evanđeoska prlfa o Samaritancu nije tako stara. l danas je na tisuće okradenlb i laprebijanlh. Pune su lb ceste l polja, pane su barake, rovovi, tvorniCl i pisarne. Beskačn!cl, bespravni i gladni lu· taja, glavinjaju i padaju tt blato, sni· jeg l ponor ••• Svi ti imaju pravO do rada, do aanca, veselja l blagostanja, ali su im ga odazell ljudi - neljudi. A sve to zato, jer je a ljudskim gradi ma ugaslo plamen ljubavi. -Ne razumiju viAe tajnu betla}J emskih jaslica! Skoro 2000 milijana ljadi fivl na Zemlji. Od tih je 700 milijuna kršćana. - Recite, ur bl na avijefu bilo toliko trpljenja, bljeđe l plači, kad bi 700 l l naročitoj tarlfl milijana lJudi oduševljeno iz vršiVIlo Kristovu za povi jed ljnblVI? l A Ipak je prva l n1jgla volja kršćanska dužnost : Ljnbltl. Ljubiti oajbl. )edalje, najhlosolje, najbolesolje. Ljubiti ljubavlju koja pomaže, S;3111VI l ozdravljuje ... Ljadi Sll postali djec1. Drugi mo~a l p oginuti, all dijete ne će olkomtt dati onaj ko10ad truba nl onu kriška sira koju drži 11 ruci. U drugoga pitati - to Eoa, all dragomu dati - saća· vaj Bože! Mnogi se povede za malim crncem kojem govori poljski romaKalljem, pisac u svojoj pripovijesti .Kroz pa6tinjtt i prdamu•. Kad ga je netko upitao: Što je dobro - s što zlo?odgovori: .Zlo je, kad bl meni netko akrao kravu, a dobro, kad bib ja ja nekomu drugomu ukrao•. Takve se ćaja aaprkos vječite propovijedi Iz jaallca, u kojoj ae neprestano ponavlja refren: Kjubio 1110 vas vječ nom ljubavlju l Zata Je l danas tako d«lbro na svijetu: da mjesto ptica pjevica zaje nad glavama aeroplaol-bombarderi, da mo· re, mjesto riba, ispunjuju podmornlae i Ide oklopnjafe, da se, umjesto ržl i pšenice, ra•a barat, strjellvo, Jlhva, nemilosrđe l rira aija ••• l onda se fu dim o, da 11 jo l Jedva diše l - Pred 011m godina je amr o 11 Milanu svršeni sveačllištarac-inflnjer Pier Giorgio Frassati. Roditelji su mu bogati. Otac je bio talijanski poslanik a Berlinu. Na konca stadija htio je svog lj11blmca nagraditi. Dao mu J• na Izbor: Automobil ill 40.000 dlnara. Pier Olor2io se je odlučio za 40.000. Sto mislite, zašto? Kao član akademski Vlcencljeve konference u Milanu neumorno je pOsjećivao siromašne obitelji, zapuštene starice, zabđravljene bolesnike. Uz utjeha vjere donalao lm je jelo, odSve je to kupovaa jeća i ljekove. novcem što ma ga podarivaa at11 za zabave, Izlete i razbibriga. Zato se na konca svojlb nauka ~'I'OL{S ;; laksusnog automobila, a 40.000 dinara razdijeli svojoj braći - ljub· ljenim siromasima ••• Mladi Frassatl je maogo ljubio, pa zato l po11tade osobiti Kristov milje n ik. - Ja kažem: Gtki sa naši zalogaji hljeba. - Ti poaavljaš: Teško se l mučao ka bari. - On nemoćno uzdi§e: Sklpa· vam . . . umirem •.. Tko će sve to z11ladati, olakhti, ozdraviti? Tu neće pomoći ni ave ona puste, odriče al sobom svemoć. Ne zove nas vile na obale Ouve; nego 01 oba!e velilra lijek• Presvesog Sal:ra~ae1111, Iz koje ga da§e pija svetost. Ona jo§ nosi refleks neba kao ne· kcć podno nog11 Oa!pe za Yrijetaa ekstaze, all ov1) refleks alje vile oa Ika, on je a s:ca njenom i a n)etJIIII djelima. Nova je njena mbfja, da nata pokafe čovječanstvo, koje ne pozaa)s novinari, na naslaćaj11 politici, i ake» je ono već dvije hlljade godina 11 bajnom cvata: ćovjećanstvo, koje je Krl!t obnovio. Zadaća je njena, da nalJI lg. prafi dokaz r~đa, kr!tenja l ubulstfje · najljepšim dokazom svetosti. .Eto vam ga pred oelma, eto VIDI a rallama•, tl govoril o alma, koJI nisvetost je nadvrAI draga polovica svoJe zađsće. Dru- jeea vrbanaravn o. Jer Ato m~!ct .Oiađajte, djelo.: naravno ga ali Isto tako lijepa. kađa lb o· neukost, i 1o!l maleš tali s po· Prva je zadaća Ber Jardi ea bU a, da sl, što bill nam poka!e Bezgrdno Zaćeće. l mi bajme Dah B·J!jl. Zamialite nje~ov11 smo vidjeli Bl. Djevicu očima Ber- bila bez njega l promJerite me koja na visl1a, gleđate kad snagu, nardice, tlm velikim bl1trim l ćlstlm uznio•. je oćima, Iz kojih je Izbijala jedna sasvim Draga mala aestro, to je zaista tvojednostavna i s svim iskrena duAl, da· sl naDI ša koja je bila daleko od obma ne, va· ja druga misija. Poslije negtJ Dam. aam pokazajd Djev:ca, pokazala rke l laži. A a Isto vrijeme, dok je Djesmo Ml razlikom. jeđnom s Ipak svojom malenom rakom prorokala tio D11fl dok oćima, tvojim vica vidjeli provrea je nailjep§l inor, najdivnije ml sami, i to posve jasno, all vidimo katoličke po5lavlje obrane nale svete ga vidimo a tebi. Ti jesi, dubu s'\'eta vjere. Bernardici, i ostat feš vjećne- pokaDanas ona prima no~a s\nfba. Ova znica Daha Svetoga. druga sla!ba ili z •daća Bernardice jest zapravo ona, koja primaju svi svec:la čuli? kalendaru. All svaki od njib a nj ano· je raznolikost A sl svoja raznolikost. - d• je nedavno prhaljen a · ka B!rnardice, da je ona ljudska maleš· tollćku Cr~va pravoslavni nadbhkap nost. lloju je veličanstveno uvećala sna- Vladimir Aleksandro v ••• ga Hristova. Raznolikoat je Beraardice - da je msgr, Brems, apostohlri ds je bila malena, neuka, •iromašaa, a vikar za Dao!lca, kat1 je nedavno poda je danas kral)l'a i učiteljica, koja sjetio sv. Oca, doolfl a Rim pabjedns dijeli poake ljuđskome roda. Raznoli- vij1st da je 4.000 osoba najavilo naJ kost je Bernardice u tome, Mo nam prlshp u katollfka Crkva ••• danas pokaz11j1 Dub, koji rada avece, - da se .La Vie Cttboffqae• sjeta pošto nam je pred 75 godina pokaza- smrtl dva ja aćin jaka Calmette· • l dr. la kralj icu svib svet1ca. Roux 1, i tom prfgodom p~e: • Veliki div· aa ona Ne pokazaje nam ga kršćanin Pasteur ostavio je svoJ'••• ljoj ra!i u lzdublnl brldl kao nekoć lnstitota lijepa ttadlciju, naime: aliljetDjevica, orga na sebi samoj l na nost kršćanski amlratl. Ova yefika asvom vlastitom !Ivota. To nije oadna· čeajaka i velika kr§ćanlna, kojih smd. ravno nad nama; to je nadnaravno a hil eltava Francuska, a to~a sa po· nama. Nije to vl§e nebo a hladnoj gleda slljedUI svog velikog afitei)L pećini, to je nebo a srn fovjeka i Pdje. nego je Calmette prlqalo sv. Po· sred ljudske naravf. mast pozvao je k sebi sve woje aa- • Jo! nam Bernardica pokazaje pr· radoikt. To je bilo njegCJYo predavaO, RJax_ 1tom tajanstven Izvor kao aegda; all uje mla.di~ aeenlcbu. ~~~etstoaa svo• po bofln1kl poznat bio vječni, je koji pravi. ovaj pat to je . se pri. . da no· !Ivota, kad je e~~Jee.o izvor, onaj koJI dolazi 1 Kalvarije I besmblene konfereace dandnjlb dr· tavnika, ni avi agovori, ai svi zakOni. Sve je do nas kdćanal Moramo znati nl!e rađi brata koji gladuje sjesti na mjesto, rsdi sestre koja holate nečega se odreći. A tko je od brat - a tko sestra? Svaki koji gladuje i svaka koja bo· laje! Onaj sašlćavl radnik, onaj obnemogli prosjak, ona stara sla!avkat - Sve sa to na§a braća l sestre! .Ljubio sam vas vječnom ljabavlju• ••• - Jaslice jol avijek govore! 4 Sveta Bern ardic a .Nije oa oltarima iz povlastice što je devetnaest puta vidjela kraljicu neba nego poradi vanrednih milosti, koje su njenim zagovorom lsprošene, l jer je na herojlčk:om stepenu, u trpljenju l poniznosti, vršila kreposti, koje poštuje Crkva u svojim svecima•. (F. Laudel) Bunudlca SoubiJous (Sabiru)! Ko ne pozna to ljubazno ime i tako mUo, a kojem je obilježen !SV ćar pl· rinejske prirode? Vrlo ponizoa i vrlo blaga Bernardica, kći siromašnog mll· n1ra SoablroĐsa (Subirus) , pastirica Butrese, malena asmantična sestra SalntOIIdarda (Sen!Udan) , Bernarđlca, koja te kasno naućila ortografiju, Bernardica je primila najvellćaastvenljl diJa· dem. Namjesnik ju jo l ;nss Krista - 8. prosinca- pretstlvlo čitavom svijetu kao flv azor kdćanskog savršenstva l ' kao kraljica nebeskog dvora. Bernardica je progla§ena sveticom. Ona se zaista najviše ćudi onome, Ito se zbiva l onome, što je ućlnilr. Držala je, da se za vazda skrila, kad je pred 67 godina zatrafila crni veo redovnice. Bez sumnje te bila uvjereaa, da je svoja ulogu dokral!ila. Uistinu L 1rd je bez nje rastao svo· )om vlastitom snagom. Lard je sve vile obujavalo svlj~tlo, po~tajaa ji sređi· lte pobofnostl prema BI. Djevici, ze· mlja velikih enbaristićkJ prlzon, pozo. rište bohnstveal b djela, dok s e ona Blrnardlca adaljivala, silazila l pomalo nestajala. l ona je drhta, da je to pu· sve dobro l a~ređa. No varala se • malena sestra. Nije naslućivala, da je pri· mOa dvije misije u povijesti ljadskoga oda i da joj je još preostajalo da iz- i j este li .. •~-· a KATOLllL blifavaja udnji trenuci, pozVIo je k sebi avećenikl. Dobo ma je kardinal Vcrdler. Dr Rouxu aa se orosile off, i kid je kardinal oti§ao, refe: • Taj posjet ml je pribavio najviAe veselja. Sada moga otputovati•. Jo§ Iste vefnl le umro. Prema njegovoj vlastltoi telj!: pna mu nije rasUo oljepoo od likovanje nego samo mali luitlć ••• - da je a Dublinu odrha kon· gr es dluštva katollćklh englesko· ir skill lijećnlka. Raspravljalo ae o pojačanju Đrgantzatije i o njezinoj suradnji s Crkvom, - DraAtvo brOji 6 000 ćla · DOVI,,, . - da je predsjednllc USA RJose velt lzđao prgglaa ćitavom pučanstvu t'»publlke' đa 30. studenoga proslavi kao .zahvalni dan•. Narod Udruženih Država neka se zahvali Bogu, da su IJajtdi đani pro§li, l neka moli za novi duh solidarnosti l sloge me•a taznlm pc krajinama proatraae države i za Ato Hće medusoboo suglasje po· alodaVIca i radnika ••. - da Je engleski prosvjeta! mini star Lord lrvio, prigodom otvora nove ~Jteparan,dlje a Omsklrku, izrekao znatajne rijeći o !Ivotnom zahtjeva i vlfnoatl vjere: .Po mom mišljenja, svako bl t člteljiAte, ako misli postići avoja svrhu,, moralo biti aagrdeno na vjerskom temelja; sve više, naime, opalim, da je vjera blatvo l uvjet za tiesanje znaćajeva: Upravo a niAim danima juno lspovjedam svoja avje· nuje, da nijedan ikolskl sastav ne aole mimoići taj vafni flvotai ele- •nt ... - da sa soclallstl a Baenos Aires-a 1Argentlna) zabUjevall odltranjtnje katolltklb redovnica iz gradskih bolnica. ,.ato sa svi lljećnlci i ave bolnlćko GSOblje Izjavili da sa seatre a posla!bl t~eaadomlestlve. Njima se je prldraflo t pr1ds}ldnlk lljećolfkl sveze. UpnwHclj na)vete bolnice je izjavio: .Biv!l Jraucaski predsjednik Clemenceaa, veliki liberalac, zabUjevao ja za poslaga w svojo) bolesU kltelltka rtdovnlca, jer J• htio lmaU .na smrtnom fast~ .uttla kral sebe• ••• - da H Baen01 Aire• !Ivahno •prima ZI njetlld eabarlsUfnl kongres 11 l !34 •odlnl. Parobrod arsko draAtvo Uoyd pobrinaće se, da sa l>arobrod, 1 1&:oJ badl vozio atesnlke, pretvori a ,pUvajate netllle s mnogim oltari· ~ ... Krist u siromasima Ood hasova porođenja. Ro•endan velikog Kralja -Ziititolka bljednib. Na ovaj dao sabo jt a ljudskom oblićja Bog meda nas. Zašto? Da nas poućl, đa nas spasi, Danas, kad se a avljetu toliko go· vori o sccljalnom pitanja, te se uzdiže Marksa, Lenjina, Staljina- On je aborav ljen. Oo koji ja najveći Sllcijalnf Ut1telj. Ali nije se bav lo pitanjima koja su (]anu na dnevnom redu: pi· tanjima plaća, rađa , krize, orga je pro povl 1edao one vj-:ćne nauke, ona so· cijalna načela koja &u ustanovlje na na prirc doo m prava , na dekalog u. Č vjek je of> obw. Čovjekov je cilJ Bog, a sve ostalo mu je uedstvo. On mje o!Ha n11puma Bož jemu Veličans t vu. Sve jt pak na :zemlji promjenjivo. Zato Kust uzev~i čovječje ob li čje d Jlazl na sv ijet ne ~;d bogatih, slavnih rodnelja u obilju i sjaju zemaljs ~ im dubara, nego sa rodi od prezrenih s 1 roma~nlh roditelja u priprostoj špiljt. Oo, stvar t lt e avrga, ostavlia sve blago i kao siromašno dijete, par di se, odbijen od ljudi, među životinJama. Za zimskoga nevremena drhće oezastlćen da nas &ve zakrili ljubavlju i lj e potom svo je nauke. Eto avima prezuolma l bijednima Učitelja koji pokazuje put k uećl po !rtvi i odricanja. Prezreti zemaljsko a zadobiU nebesko! A nebo? Nebo se veaell Bofans· kom djetetcu. Zasvijetli se kao da je dao. Ao.di silaze l nose Mu nebesku utje hu: svoje melodije. Razliježe se: Slava Bogu na visini, 1 mir ljudima na zemlji koji sa dobre volje. Tako i mi, siromašni i nevoljni ako li posvetimo sve boli Bogu, dobivamo nebesku utjehu. Oslobodimo se zemaljštioe. i biti če nam rasvijetljeni putevi. Nećemo lutati u tami i neznanju. O kolika je to sreća! Ta sreć~: sre· denie naše nutrine i nebeske milosti, ~ uza sve siromaštvo, veća je nego je podgrizljivo bogastvo svijetu. Sreće na zemlji nema, zado voljstvo je uz Isusovu skromnost. Vi koji promatrate kroz prozore toplih soba krasote zimske bijeline, spomenite se b1jednike, Kri~t dolazi kao siromašno djetešce, da bi ljubeći njegovo siromaštvo, ljubili sve one koji iu zaodjenuti tim ruhom. U:lesite mir u svoja srca, kako je pjevao anđeoski kor. Obnovile nutrinu i ukrasile je nebeskim draguljima dobrim djelima. Neka duše svih vjernika budu čiste i svijetle. Neka pročišćene zasjaju bijelinom krsne neokaljane odjeće. l vaš Duh će pjevati Božanskom Djttešcu ne rszgrijane vi· nom i obiljem, nego nježnošcu nevine dječice. Mz. Nova katolićka crkva u Beogradu U nedjelju 10 o. mj. provincijal Družbe Isusove O. Jurić blagoslovio je novu župsku crkvu sv. Petra u Beogradu u Pouncareovof ulici. Crkva je sagrađena u centrumu grada, a prostrana je toliko da u nju može stati 1500 vjernika. Župa sv. Petra u Beogradu Imade osam hiljada duša, a povjerena je OO. lsusovcima. Križarice na Visu Veseljem konstatiramo kako se bratovštine Križara i Križarica šire u naš narod. Tako je na blagdan bezgrješnog Začeća bilo prvo svec!!ano primanje u novo osnovano Krlžarsko Sestrinstvo na Visu. P1imljene su 24 križarice i 34 male male križaric:e. Mi se radujemo avoiD oapredku .Kato!. Akcije• na Visu, te im želimo mnogo rada u dubu križarskog programa: Euharistija, Apostolat l trtva. Odlikovana Tvornica Voltanih Svijeća ~ Utemeljena 1904. Iskreno čestita Božične Prepo1uča ac Blagdane l Novu Godinu svima svojim eljen). Mu§terljamal Velcltovanjem VLADIMIR KULIĆ - SIBENIK ~~------------------------------·~ -.u,..• 4 Španija je katolička Na zadnjim izborima sa je Kato · Španija opoštenlla. Radikalnosocijalistička ljevica dobila je tek 99 poslanlčklb mandata od 471. Nakon 30 m jesec i teš kih progon !tava sa strane framazunerl)e l boljševlka katolici su se napokon. osvjestlll l pobijedili. Na čelu pob jedonosne desnice stoji ml ađ i, poletni i borbeni dr Oil Rabies. On je vođa španjolskih katolika. Uč e nik je Herrere, bivAega urednika katolič k oga glavnoga Apanj olsko ga dnevnika .El D e b a t e•, a sada predsj• dnika španjolske Kato!. Akcije. Dr 011 Rabies je profesor prava ua sveučilišta u Salamaoci. Odgojen je od lsusovaca, l danas je član .Ma rljine Kongragacije•. NJegov je polltitkl program: .Drhvl što l• dr· !avno a Crkvi crkveno; u zajedničkim dodir oim točkama lojalni sporaznml• Zata kani ltg prije ukinuti protnvjerske zakone l sklopiti konkorđat sa sv. StJiicom. Gli Rabies je veliki protivnih framuuneriJe keja Iz Ptriza vodi bez· vjersko komunistički pokret u Spanjolskoj. U parlame ntu ja više puta borbeno nastupio proti toj mračnoj or· ganiuclj l, pozivajući se na lijepu, vl · tešku, kstol. tradiciju i nacljonalnl po· nos S ;)aojolaca. U Špaoljl j~ aocljalno oil11nje teško lička i zamotano radi toga Mo je u njoj libe· ralizam već dugo Imao osjetljivi štetni upliv. Zeta je Roblesov program: .Z•· uatavlli smo revoluciju, a sad obnovimo domovinu u naprednu i moćnu državu koja će satrijeti glavu anarhiji l teljez1om rukom ustanoviti kraljev· stvo socij tlo e pravice•. R o bl ~ s je Iskreni republi![anac, a, kao š to l njegov saveznik agrarac Oolncoebia, prlsta§e su korporativ no~ sistema u duba papine socljalae enciklike • Q illđrageslmo Anno•. Tako, eto, kao što Belgija, Italija, Port 11gal, Austrija l Njemačka, tako l Španjolska boće da uvede korpofstivou đrfavu. Nitko ua uživa u Š i)aaiji veći populnrltet kod omladine kao Mo Rabies, koji pokazuje Izvanredne organizator· ske spO!lobnosti. O a je u same dvije godine organizirao a Š)anljl jaku kato!. štampu, koja je pri[e bila bez upliva na javni život. Danu glavno glasilo katolika .El Debata• ldazl u 200.000 primjeraka na 48 stcaalca a vlamlk je najmodernlfe tiskare u Ev· ropi. Osnovao je l draga četiri katat. dnevnika, l to: .La Ga ceta del Nor· te• u Bilbau, .El Notlciero• u Saragosi, .L a Ver d a d• u Murcljl l .E l I d eat• u Grenadl. Za informativnu službu svib kato!. novina ustanovio je ageacllu .L ago s• koja im d aevno Katolici i ljubav prema domovini. Kako ml kato/lei shvaćamo domovinu? U ![ ratko veli sv. Toma : .ćovjek je na različiti način <luhn drugima: Ill rađi njlbovl vrline ill rađi primljenih đobroč ln s t avs. AH Bog je ea prvom mjestu, jer je najuzvišenije b i ća l prvi početak našega života, vladanja l uzdr favaoJ a svijeta. Sporedan je pak početak ndega bića i upravljanj a: roditelji i domovina, Od kojih i a kojoj smo se ml ro dil i l oi bra 1ill, Zata n1kon Boga čovjek je du!an u na j većoj mjeri zahvalnost l odanost roditeljima i đ o :no vl o l. Vlera natafe štovanje Boga a potom ljubav treba Isk azati roditelji ua l domovini•. Iz ovoga slijedi. l. Ml smo đa žo l ljubltl domovinu. K tlo· icl u svim narod ima vjerni su si novi svoje do movin e l pred nikim ne Zlostaju u domoljublju. To sv}e đ o ć l povijest. Ina narn je dao primjer kako moramo ljubiti domo vin u lu d je pia· kao nad nezabvalnlm svetim građgm Jeru zollmom, koji će bltl kažnjen radi avog teškog grijeha. l ako smo izvan organi· zacija, kojima je nacionalizam sve i sva, ml jesmo pravi rodoljubi, jer naša ljubav Ima avoj temelj u Boga l u pošteAte : ju. Mi ljubimo domovina kad trdlmo da mir, red l pravica vlada; da svi grdanl bađa jednaki pred zakonom; da se što vile Atuje Bog jer je mah Bo!jl početak mu- šalje bezflčne l telefonski najnovija vijesti. - Katolici lmajii l svoja rađlo staalcuf Središte Katol. Akcije je .J a a t • e e o tra l đ e A e e l o o Cat o ll e a • aanova na u Madrida god. l~.· čija je glasila dnevnik .E I U o l ver s o•. Ona organizira katol. kongresi, provađa ojlbove resohtclje l vdi katollčla so· cijalna prupag111du po cijeloj zemlJi. Oci hU!OVCi Sl .Apostolado de la p re n s a • širu vjerska· i zabavna lektiru. Vfć su Izdali mnogo stotina brotura u mnogo milljanlma primjeraka, od kojih neki dostifil 10'- 15 izdanja. l .E '<aaomična Bl bl lot e ka• izdaje vjersku l zabavna literatura._ španjolsku l svjetska. Po svim Apaujolsklm sjemenlštlm• post'Jjl lastltaclja .Ora et Labara• koja sprema sfemenl!tarce za katolički apostolat u svim granama javnog fl vota sa glasilima: .or a e t Ea b or a• ( me•unar. revija apostolata) .L a p •· lestra• (tasjemeniftarce) I.La Cra· ud a d e la Pr a o u• (za institucije l org•nizaclje katol. štampe). O 10 draštvo organizira svake gođloe 2!!9. VL po svim crkvama•• Dia de la P re osa - dan Uampe. 10'/. sabtraaog novca dade sa za Petrov uovelć. Za ka to l. socijalno djelova nji veoma je vataa organizacija za prouča vanje l obrana lateresa rađništva 11 Madridu: Associaclo o gene ral pa· dro1ti; da se prlvatao l javno š tuje i cljeal ćttdouđe l đa se a tom dDhu odgaja savjest mlađaU i naroda. Jedaać a rep11blici E tvatara vi1tlo se j e • Slobod ll Slobodat• Tadašnji mudri presjednik te republike, Oarcla Moreno, lijepca lm je ođggvorla: .D&kakot Sloboda za sve, osl111 za zlca l za zlo'čtacet• - Zet.J sn prvi rođolj tbl saiJlg oni .koJI dada Boga Ito je Bo!ja, a C~saru, ito je casarovo•. 2. Lfobav prema domJvinl mora da bude pođre•eaa lJ• bavi prema Baga l šlavanju Boljih zapovijedi, koja vrijeda ne samo za pojedince nego za sva narode l sve: vladu& Vjerni domovini i avo.I.D naroda do zadnje kapi krvi. mor•mo da badema spremni trpiti za dJmDriau i z1 njll pođ no•lti najteže žrtve, ali izdati svoj11 savjest olkađal Dajmca domovini ude srca, nale vrijeme, oda pamet, udu krv. sva ito nam je najdra!lje, za njezinu dobrobit i slobađa,'au svoja poštenje, svoju savjest nlka~a pa olkađL Treba slaiatf prija Boga pa onda ljude. Tako ou uči katolleka moralu-Tebanska legija pastila Sl radije poubljaU' oego ~h:đatl svof• vjera . Za vrijeme kaltarne borbe 11 Njamačloj katolički bl- • skupi, IVC:ćenlci i dobri svjetovnjaci radije: sa illi a utv• nego ll da alušaja bratalna l nezakonita sUa 8ls11111ck.. koJI )1 htiD podvrći katol. Crkvu svojoj tvjetOYnll) vlasO.. 3. Ljubav prema domovini na iskljafajl ljubu pte111a f • IJ•ball vječanstva, Ito vlk ta ljubav Ima svoJ tc:111elj a .ZS.roJ 26. e.l estudio y la defensa de la classe obrera• kol• le izradilaak:oro -svi nacrti radnlćkog socijalnog zakonodavstva a Španljl. Sve t~ l!j~pše se uz..riJa l organi· %aci Ja katol. ' mlađe ft, osnovana a M•· J er e dr idu god. 192Q. za napredak i otad!blae• sgeslo'm: Fides, Selenila, Libertas Ova · ,Confe,dera -elon de estudlantes catollcos d e e s p 1 o a • ime 20,000 članova udruienih u 25 sa veza, koJi l.zđavaju re· vlje i letk~. Seljaci su organizirani u .Confe· deutl6n National Catollco Agra· ·rta•. Osnovana le u ~adrida god. .1917., a broji 600.000 ćlanova sa preko ~000 sindlkeh. Ima vla5tlte banke broj!:. e §tedionice, a!igurrclje, prfpo· i moćna društva za bole!t, nezgode starost. Organizacija ja vlasnica ćetrju 1'1 .r ~ae~nika. Rad omvo Imaju svoju .Co n fede· ration nacional de sindfcatos < atollco s de obre ras• omovanu god. 1919., koja još nije dosegla broj od 100 000 ćlaoova. Kstollcima do· ;Sid nije uspjelo da odaleče rađnh!ke ma!e od social· komunlstićkib i anarbbtićktb organizacija, koje su jake u Spanl!i. Raska .Pravda• od 26 aprila ove godioe piše da je u Špaaijl 171.000 upisanib komunista; all tko bi izbrojio soc)jaliste koji rade za komu. nizam? Katoll č :t e su žt: oe organizirane u • A e e l o n e a t o ll e a d e l a m u Je r• sa s&jelom u Madrida sa 100.000 f1anica l brani vjerske, ćudoredne, juri ' i :ne i ekonomske Interese hna i širi k1tol. socijalnu akciju. Radnice su udružene u: .Iostltuto đe la majer que tra . baja• Svrha lm je štititi interese radolea l poma~attr lb u bolesti i za vrije .ne porođaja. Broji 20 000 članica. Za kulturni rad i naobrazbu katolici imaju, pa azoru n}emafkog · .Vol!ls<. vere ina•, svoju .La Accioa Social Pop alar• sa sijelom D Barceloni, .La Accioa Social Popnlar• vlasnik je velikih tiakara koje l!ttskavaju na mUijune raza ib letaka i veoma dobro uredlvana reviju .Revista Social". Priređaje glasovite Socijalne Sedmier, alić ne fra neu skim. Špa aJ• ima brajne konfesijonalne paćke, srednje l visoke škale. Samt l)tuovci su Imali a svoJim pučkim i srednjim skalama 65,000 pitomaca·. U njihovim je ruka· ma bilo l • Trgovačko Sveaćlllšte• a Deasta kod Bilbao. • Viši blološld i ke mićni Institut• D Sarria (Barceloni) (,ada u Francuskoj) . • Iastit11t za radnike i inženijere• u Mađrid!1(sada u Belgiji) pa jal druge vi§e Akole, uz mnoge znanstvene inicijative i organizacije. Iza ned Jvnib krvavih dogođaja vl · dlmo kako val katol. idealizma preplavljaje omladinu i mase. Spanjohka politlfka ličnost je reida: Evropa će se uvjeriti, kako se vlte§!ca Š Jaajolska 'J:rema Bogu, a ljubav prema bllž ., Jemu je dužnost, jer smo ~vi slno~i istoga nebesk Lga Oca. Tak:o ljubav prema via · .alltoj obitelji nije u opreci s ljubavlju prema rodnom mjestu, pokrajini i cijelom narodu, ćijlm jezikgm govorimo. iako je katolik u nekoj mjeri internacionalista (ta je ona ;iskrica istine u teoriji socija lhta) ali ml ne al jeće ma rod 1u grudu kao oni. (Taka na pr.: Noga je spojena s cjelokllp· nlm organizmom. all uvijek je ona noga, i ne postaje zato glava, teludac i t. đ., jer iaaće jao nama). Ml želimo da 11ve države i narodi budu udruženi u velikom međunarod mom Savezu, koji će nastojati da među svima vlada pra· -vednost i lj11bav. Ufenl pi!lac mednnar. prava De la Brle<e: pl§e: Kao što je drfavoa organizacija odstranila svako pravo privatne pravice, sa orga JizacljClm koja štiti mir l pravica, -vlastitim tufbama i sankcijama, tako treba zapriječiti pravo da se svaka v1tst slobodno laća orufja u medunarodnoJ zajednici .• ovakva će orgaalzacija nastojati da materijalna snagu oru!ja l sile nadomjesti moralnom 1nagom pravde.• Taj međ. sudac bi morao b:tl .Liga Naroda• koja se trudl i muči, đa ađra!l sve đrhve, a baz uspjeha, jer nema moralno pođno!je l aulrtorltet Pape, pravedni otac svija na· ~oda pa tko je jači taj tlači. ZAVRŠETAK. Blagopokojni Veii!Ei je Papa Beneđlkt XV•..a časa najveće mr!!JJe pisao je zaraćenim narodima: znade boriU protiv barbarstva, Kao što se te znala a Sred njem Vijek u osloboditi Maure, tako će se znati oslo· bodltl emisara moskovskog bolj§evizma l pariške framazanerljt. Uvjeren sam. da će Š ;>a njolska proslijediti na puta velić loe i civllha~lje l kulture koju Je uvijek crpllal crpi, iz. . Katollćke Crkve. . }oje l Ž mikić Radoslav TRGOVINA MANIPAKTURE UZ SOLIDNE CIJENE $IBENIK J Srdačno čestita svoJim maiterllama Sretaa Bolić l Nova Oodlaa. Od 15 . Xl. prodajemo uz nevjerojatno snižene eljene. Dođite l uvjerite se. SIBENIK Kralja Tomlllava SPUT Marulićeva 7. Pošaljite pretplatu ! ue amira. Kađ bivaju poniženi l pođarmljenl, tad• arbčući snose svoj jaram i pripravljaju svoje oslobođenje• mržnja predavaju~i ođ koljena đo koljena hlo1au baštinu l os .. ete. Zašto dakle da •• se ... ne omjere ... prava i pravedne up ir t cije n• roda? • • • Ravnote! je svjeta ka o i blagoslovljeni sigurni mir među narodima se •.• osnivaj11 na , •• meCiusobnom poštivanju prava l dostojanstva, a ne u mnoflni orllfja ••. Neka se narodi spol'a2Ume, da a bu· duće ne će više prepu§tatl rješavaoja svojib razmirica oštrici i mača, nego da ga povjeri nltrnol l presadi pravice popravadnosti ••• • (Poslanica 22. VII. 1915.) Nijesu ga slušali. Tako mjesto mira, na koji je upućivao i upućuj11 Pape imademo oboružani mir i predvečer novih groznijih ratova. Pravo veli Taine, d a kad se društvo oh•Iećuje od kr§ćanstva, običaji u narodima prop1daju, prorafuaana bntalna sebićaost počme da se š!ri, krvološtva i senzualnost pobjdaj11, dru§tva postane sl • ćno luđalcl lli kasinu bazud nib igara. Ml katolici ljubimo fast narođa i svoje umije; zato boćrmo, da nad nama vlada Krist Kralj i njegovi zekani, jer oaJ jecliao podlfu domovina đo moralne · , vellči n ll Teci Savo, Dravo teci, i jakostl Nit' tl Dunav, silu gubi, Kud ii š u miA, sviJetu reci, Da 1voj domak Hrvat ljabl. .aarođi \ Po.m ozimo gladne i ubOge! Zima Je pofelal Tko nije posjetia alromabl u njegovoj kollblc\ m pot· ~rovlju, nema pojma, on ne zna, §to je sfrvmaštvo; ne zna, kako je strašna prozorima papir mJesto bijrđa. Na polupaoib stakala, puše sa svi h tirana. Slabe dtm~J-l!e, 1 otgor malo slabih krpr tina - to je ležaj. Tu vlada gol .tinja l bijeda. Studeno je po dana, dok ooo malo sakopljenlb deva gori i d l.r.i, a puu vul, ali je strdno po noć i , kad ledena bara pvše, snijeg klje lli kiši. Zgrčena djeca drhću od zi me, a tužni rod1tr Jji sami sebe pi· bj11: Kako fe biti sutra 1 Dnžaost je naša, kao braće ovlb siromaha, zapdltoib sirota l svlh jad· nika, da lm dođemo usus et, d1 im pr11ilmo nešta robe, da se odjenu, te da lm barem jeda rt put na a ao da · Radimo zato i đemo topU zalogaj. frtvnjmo se iz ljubavi do Boga, da olakšamo životne nevolje ndoj bijeđ noj brati! Kao prošlih godina, tako će i ove godine .Katoll~ka Karitas• orga· niziraoa od ndega preazv. biskupa dra Milete, nattojatl, da svim ra1p0lo· !Ivim sredstvima abla!l bijedu. U ta avrbu te članovi i članice "Katoličke Kai'Jtas• pok acati ovi b dana n a sva vrata, oašib dobrih gr•••na, da lsprose ~oji nuvčani · milodar, Atogod adjete i obafe ill !ive!nib namirnica u oak airgmabe. Du!oost je svib nallb gradana, napose katolika, da ova oda karihtlvoa akcija !to Izda~ nije pumoitna. ••• Nala .KatoUčka Karitas" Ima i •voja Kucelarija a .Katoličkom Doma•. Otvorena je svakoga dana od 10-12 sati. Ta se moga izračltl milodari a novca, odjeći l brani. Njoj neka se prijavljaja l siromasi. Mlio· dari moga sc predati i a Trafici .Karitaa• (kraj dafana g. Orge Radića). ~ Ovih dana, kad doda k Vama ode KrUarfc1 Di Krl!ari, Di stariji članovi • Katoličke Akcije• da §togod isprose kod Vas za alromabe, aemojte lb Gdbitl. Dajte, Mo mo!ete. Oaoblto Vas moJima, da 11 obvdete, akil Vam je to ikako moiaće, na stalni mjenenl doprinos, eda uzmognemo barem kroz čitava zimu davati dnevno ~to više toplih obroka našoj §Ibenskoj sir tio}l. Donesite aam i staro i po. derzno rubo i obtća, što se izjeda i propada po Vdhn spremi~tlma i potkrovlju. Mi ćemo to popraviti i Igrokaz • Tar dclje•, koji je bio preare•en l popunjen za ova prlg111da, • prikazuje !Ivot ntš h misl)onara a !arkoj Afrtcl. Prestavljaćl 11a zadovoljllt !elje brojne publike, a uspjeh )e bio l moulol i materijalni, veoma dobar. RASLINE kod Šibenllra, 8· XII. 19~ Proslava Svete Oodlne Proslavu 1900. godi§ojfce OtkupBog ljubavi l milosrd1 sve Vam to obilato aaplatiol Oa nam 'Ivima po- ljenja roda lju đ skoga na Kalvari}i,. ručuje: "Stogod ste učinili jednome vjernici su obavili u ovoj župi az: od ove moje najmanje braće, meni trodoevoicu od 5. do 8 proslnc•. Kroz ove daoe velč. župnik držaoste učinili l" je prigodne propo ·rjedi o značenjll U Sibeniku, 8. prosinca 1~33. Svete Godi ne. U z to bi se svakt Odbor .. Katoličke Karltas• daa jutrom poslije sv. mise molila .Zlatna lmmica na čast Presv. Srca ne • Krunica Boža n· BANJEVCI, 9. X II. 1933. hu11ovu •, na pod sitog Srca hnsova rrcđ Propetim SpaProslava "Svete Oodine" sitel1e m", a u •re ć er pred Izloženim Sa· 0 1fa župa proslavila ja • Svetu go· krame ntom .Smiluj aet• dinu• na dan sv. Nikole - 6, tek. mj. Na dan lmakulate proslava je mo· - koga ova župa svetkuje i kada rala završiti sa teoforlćkom procesljoDI' đode dosta naroda okoll§noga. Iz crkve Blaž. Gospe od Zdravlja do Pred proalavu obavljao sa • Križni crkve sv. Mihovila uz oklćeae kuće t pat• za tri dana, uz Hlepi broj vjer- putove, all rađi nevremeaa, az svllnika. vrutu želju pobožnog paka, odustalo. Na dan proslave - u 10 sati se je. Zato je zakljt~čena proslava a uzvila Sl ji upravo veličanstvena pro- crkvi sa posv1tom Presv. Srca Isusova. ceaija sa Svetotajstvom, koja je gbavlo Kroz ove dane dotta je vjernikE mjesni !u pn ik. pristupilo na sv. prlćest az obećanje. Nakon procesi), slijedila je sv. Misa, da će i ostali, koji niftsa prista pili na koja je govorio nd dragi i dični sta· svete sakramente, radi oskudice odijel• rina preč. don Marko Ćorić žup. Pl· l obuće, Ito prije primiti sveto oprerovaca. Misa je bila u trojica. štenje. Bo!e daj, da plod ov1 proalav Ovo se mnogo dojmilo vjernika, bude na boljitak vlernlka ove fap1. jer sv. misa a trojica, rijetkost ft a ovoj !apt, a mnogi mladi naraitaj niji Proslava 1900 godllnjlce smrtlt nikada toga oi vidilo. Spuiteljeve u Biogradu n/m. Divna je prigodna propovjed IzgoI aaš bijeli Biograd je dostojnOI' n ria nd pree, doo Marku Ćorie, koja proslavila 1900 godllojlca smrti Isaje d11boki athak ostavila a srcima sove. Na sve ea nost podsjećalo je Ifad vjernika. pred crkvom javno izloženo Raspelo Potllje sv. mise obavio ae blago· duzivajaći lm u pamet dogodaje, koj slov sa SvetoJajstvom i posveta naroda sa ae pr1đ 1900. godina zblli. Prtsv. Srca Jsasova. Tlm dovršena Tri dana pr1d glavna sveeaoost". OVI d)VDI svefaaost. koja je održana na blagdan KriataNd dragi don Marko, obljabljto a Knlja, vršila ae a !upskoj crkvi vanuvoj fapl, slavljenje zvona i pucanje redna slufba Bofja na spomen velikih:: malan, ofivUi aa uvu proslava. dogo••J• našega otkupljenja. Na um BUo ave oa slava Kriata i preporod faa smrti Isusove, u tri sata popodne~ naroda. moma se pred Ratpetlm !alosna kra-· . 1933 XII, PRVIĆLUKA, 14. nica i litanije o maci l smrti Jsuavuj.. • Na dan Bezgrjdaoi Začeća dala Za eljelo vrijeme molitve zvonUa •• je nala Marijina koagregaclja mladića sva zvona i pozivala krlćane aa pa. lijepu akademija a čast svoje nebeske klon Raspetome. , Uvečer J• đr!ana prigodna propcaZaltltnice bez pljeba ufete. i Uz dvije tofke pjevanja l tri pri· vijed, a onda krilni put i blaiOilovr Kodne d1klamaclje đavao se je 11nimivi sa Pnsvetim. Z• vrijeme sla!bl pj~ poru:đljel 1 ti . • Naši dopisi . - •tra- BroJ 26. ••o je mje§oviti crkveni zbor .Panu -tage• i .Smlla) se•. Na blagdan Krista Kraljt, pristupio je k Stolu Gospodnjem vtllkl broj ~)ernika. Svebnost je svoj vrhunac _postigla velikom procesijom. koja je tadi nevremena krenul• tek predveeer. Pjevanjem pjesme • Barjaci kreća kraljevi• uputila se procesiJa iz crkve. Praćen mno§tvom naroda, svake dobi i stalefa, svećenstvom i školskom dje· com a okružen gorafrm fenjerima i .avljt ćama, nc§ea je od ćatvorlce mla· .dića na lovcnom okićenom podno!ja :Razapeti Spasitelj. Osobiti je dojam .tinUo osam djevojćica odjevenih a bi· jellm haljinama, koje aa pred Raspelom · na crvenim, lovorom i cvijećea1 fski· ćenim jastucima nosile znakove make Isusove. Najprvo kalef, simbol Prew. .Eobarlstije, pa trnova kranu, ćavle, sulicu, blć~ve itd. ccvfn\ jastuci znak J(rvl za nas prolivene l fariie ljubavi Jsasove, a lovor znak slavlja l pobjede .preko krvi l krifa lzvojevane. Priau· Iz okolnih ~tvovalo je l svećenstvo :mjesta. Pntem se molila žalosna krullica . a pjevaćkl je zbor pjevao .Pana taga., .• Poslije procesije odr!ana je pro-povjed i blagoslov sa P1esveUm. Pređ .izlozenim Svetotajstvom zbor je ot· pjevao .Smiluj se•, a utim je izvršena .posveta Presv. Srcu. Ljubljenjem rauspjela ~pela zavraena je ovM vrlo :avefanost i građanstvo se je nztšlo svojim kućama zadovoljno, §to je na CJvakav naćin moglo ea prcslavl i kao svoga Kralja prizna Onega, koji je 21 nale spasenje pred 1900 godina 11mro na križu. Naroćlta hvala ide mjesaom hpnlku vlć. don Anti ŠoAI, koji nije !allo ni truda nl vrea~ena, ela sveeanost ovako dobro uspije. Dao Propeti nai Spasitelj ova pro :~lava urodila obilatim dabovn 1m plodovima. J P. SRETAN BOŽlĆ l POROĐE'UE ISUSOVO svim sv«>Jim suradoici1da, pretplatnicima i prijatelJima fell UredoiUvo l Uprava .Katolika•. BOGOSLUŽJE U KATEDRALI: Božic: U 5 s, ujutro žapska ptevaaa sv. Misa: Iza nje 2 tihe av. Mise. U 8 i ! s, tihe sv. Mise. U 10.30 s. svečana pontlflkalna sv. Misa uz veliku asi· steocijn, preko koje preuzv. blskap drfl booiija. Popodne u 5 s. svečani blagoslov sa Presvetim, koji će obaviti preuzv. biskup. - Sv. Stjepan: U 6 s. fupska sv. Misa, U 8 i 9 s. tl ba sv. Mise. U ll s. svečana sv· Misa uz asl!tenciju preuzv. bilkupa. - Sv. Ivan: U 6 a. fupslia sv, Misa. U 9 •· tiha sv. Misa. U ll s. avečaoa av. Misa• NA STARU G J DINU, u nedjelja 31. t. mj., u 5 sati navećer b 1 će u stolnoj bazll'cl sv. Jakova iza sv. rtt· zarija zahvtlna slufba Božja. Te vtferi propovljedaće prauzv. biskup, a nakon propovijedi slijedlće svečani po ntifi · kal ni blagoslov sa • Tebe Boga h va· urno·. NA NOVU GODINU, a ponedjeljak l. sijećnja 1934, a stol moj bazilici sv. Jakova biće u ll s. nj , tro ponttflkalna sv. Misa a 5 s. nave~er iza sv. raza rija propovijed prea tv. blskupa, p1k svečani pootiH'n 'ni bltgCJ· slov sa snivam Duha Svetoga. RED SLUŽBE BOŽJE U CRKVI SV. LOVRE . Na Božfć: Prva svečana sv. Misa u 4 s. Preko sv. Mise pjevaće mješoviti pjevački zbor .Gos ,.,~: od Mile sti• misu od dr A. Cblondovskog a pastoralke od Zajca i Adaoića.- U 9 s. pjevana a zadnja tiha u 10·30 s. Blagoslov sa Presvetim u 4 s. poslije pođne.- sv: Stjepan l Sv. Ivan : S'· Misa i Blagoslov kao i u ostale ne djelje. Bogato sortirano skladište 7. RASPORED CRKVENIH OBRED~ U GOSPE VAN GRADA. Badnji dan: U 5 s. po podne blagoslov svijeća. Na Božić: Svečane sv. Mise od 4 do 7 s.; zatim od 9 s. 3 sv. Mise. Popodne blagoslov u 4 s. - Na sv. Stjepana i sv. Ivana: Sv. Misa u 10 sati CRKVA SV. fRANE. Svele Mise l Božićnim Blagdanima. Božić; Svete Mise slijede redom ođ 6 do 10.30 s. ujatro. Poslije podne blagotlov 11 4 30. - Sv. Sttepan: Pjevana .Stenja• o fivotn sv. Stjepana 11 5 s. sa "Tt be Boga hvalimo•. U 6 s. uz asistenciju na avećana sv. Misa .Bosvećevom oltaru uz pjevanJem fićalb pjesama• . Od 7 s. do 9 .30 sliJede redom tihe svete Mise jedn.11 z~t drugom svako pola sata . - U l 0.30 s. sv~ča o a sveta Misa na svrćevom oltara uz aslstencl!a i pJevanjem Bo· aveeevlm ~ićnih pjesaa1a. Na ol taru izlažll se moći svet•ca i kamen k 1jim je bio kamenovan prvom net oi k. Poslija podae a 5 s. Prigod i govor o sv. Stjepana a1p. o. J . Bellća, reda sv. Dominik a. Po slile govora pruzv. drugi obredi u Drvodjelska radiona aa alaktrlčol pogon JOSIP BRATit- ~IBEHIK Primam sve spadajuće poslove u tu struku Na s1fladfltu Imam sjedalica i stolova za balće i hotele. CIJene amferenel PUČKA TISKARA ~ (BRAĆA MATAĆIĆ POK. PETRA) A .J B E Nl ~ --- .'· ~l .' PRIMA NA IZRADBU SVAKO VRSNIH • J' •· TISKANICA UZ UMJERfNU :CIJeNU. .. Katolici' budite ~lanovi · kato l. o'tganizacija J ', Mate Pruln ~- · Sibenik : te Spremilta s lađicama Tre Stjepana komo-a sa poznatom stolarskom radionom. a Preporu·ča se Rađl~a Trgovina rukotvorina, veliki labor umjdalb vljenaea za vjen~uje i Ante Kalauz -· Šibenik ~ koprena. Jtrana a. bis bup b dijelit te naroda bl• go slov 111 Presvetim. Preko bhgoslov a pjeva se pjesma: .Stipan jar blaženi• d .:J k se avtčanost za kljafaje se pjesmom: • Veseli se, Majko Božja•. - Nova Gadina: Svete Mise ali l eđe redom Irao i a druge nedjelje. Poslije podne svetan i blagoslov sa Presvetim a 4.30 s. - Svtta Tri kralja; hto kao l n No voj Godini. T-- ROSU\ VA BLAGDANA BEZGRE· SNOO ZAĆEĆA BL. DJ. M. l ove go· dine u starodrevno) crkvi sv. Ftane prcblavljen je bl1gdao Bugrdnt Djevice na najsvetaniji aafin. Z a pri prava .na sami blagdan održana je svećana lfevetofca s posebnim razmatranjem o Objslvtt Marijina Zaćeća. All zanos prave ljubavi f pobožnosti dosegao je avoj vrbanac doe 8. pros. kad je narod a n- asa ma bodofastlo o ovu fran je· vatka crllva da se pokloni Neoskvr· njrnoj ((nljlci. Već a rana zgru bila je crkva prepuna pobožnih vjernika koji sa se tiskali oko oltara Marftina lli oko ispov}edaonica da oćlste da§u l srce od poflnjenlb grijeha. Već a 5 s. otpjevana sa .Stenja• u Otajstvu BezgreJae Začete sa pjesmom: • Tebe Boea hvalimo• na nr!etka, Iza koje je slijedila prva svefaDa Ml~a az aalltenclju Dl Gospinom oltara. U 10.30 s. otpjevao je svetani pot tlfikal na! preuzv. biskup dr Jerolim o. Mileta nakon kojega se je po fltavoj crkvi orila poavdna pjesma Mariji: .Zdravo Djevo, Ku ljice Hrvata t• -Za vrijeme tlblb misa, koje aa se redale eituo jutro narod se je neprekidno prledflva o. Broj podijeljenih pričesti PRODAJA ODUČNIH DEZERTNIH VINA l VERMQTA Jznda dvije hiljade. - U Ss. poslije pod ee por:ovno re je edua prenapanlla vjernicima, koje je hasnim bvalospJt· vrm o Eugrdro j Dle"icl mp. o. Ma· til' RsbrcHja D. J. utvrdio u ltovaaju l l. ubavi prema Mariji. Na 'ron propovijedi Đdifello Je preuzv. Bl!kap sakapljeDom naroda blagoslov sa Presvetill'. i..!ubllenjrm sve le moći l pjevaDjeru lurdske pjesme. .Sred te se pefloe• :znršena je ova vjerska mP Difestlc:lje, koja je dokazali, da je narod u svojoJ duši još uvijek duboko odan ave tc j katoJiekoJ Ctkvt. PRIREDEA .lt1ALIH KRIŽARA•. Pc slije krif. tefa ja ran io se lntezlvnfji uđ naše omladine. Tako sa se Istakli .Mall Kribrt• svojom akademijom Dl 8. 12. Posebca zasluga Ide br. Nikouvježba. lića koji se potrudio da ib All je zaplfen nemu naše publike za ove J:rlredbe. To sa n1ši najmldl i zaslužuju pafDja. Ugledajmo se u Za · greb, Sarajevo i ostala mjeata, te pođimo đrvgl pat svi na ovakvu priredbu. KNJIGE DRUŠTV A SV. JERONIMA za g. 1934. već su stigle. Upozoruj u se ni članovi, da ih mogu prldiguu ti u Trafici kraj dućana g. Orge Radića, gdje se sada nal•zi mjesno Povjere · niUvo, a ne vi§e kod mp. oo. Dominik anaca. Tu se mogu prijaviti i upisati l novi članovi, koji jednom zauvijek uplaćuju Din JO i tlm postaiu ~lanovima te dobi· vaiu sva svetolero nimska izdani• za polovičnu ellena. Odlikovan i počasnom diplomom Split diplomom ZagreJ. Zlatnom 1915. 1931. - Odlikovan i Vermut zlatnom diplomom Zagreb 1932. l odlllrovana aa S srebrene medalje u Beogradu 1933 god. BRAĆA ZJACIĆ - ~IBENIK (aa cesti od banovinsk e bolnice prema sv. Krlfa) proizvode Iz vlastitih vinograda l prodajca. u svim koiWnama ođ ~ ltna stolna vina: poznatu Aibensku mardtlnu, pro!ek J pečeno vino (!Ive az cijenu od 16 Din p~ litrl, a u originalnim bocama od 7 dc po 18 Din). Prvoklasni Vermot, odlikovao zlatnom diplomom na zagrebačkom sajma vina 1931. i 1932, srebreoom medaljom U> Beogradu 1933 godine. Sve sastavlaeVermuta ozna~ene su na jboljom ocjenom. Cijene bez konkurenc ije: litra Vermata alla Torino, tamni l bijeli 18 Din, a u. originalnim flaliama od 7 del ~O Din. Naručke se primala iz svih krajeva dr!ave. Otprema brza i tal!na treba NAOČALA nt> ka se obrati optičaru no VInku VuCitu · Sibenik Ulica Kralja Tomislava (DROOER ijA) pro Izvađa ~~~~~~~--~~~~~~--~ . r - ŠIBEN II( Veliki Izbor dragocjenjenlh predmeta, Ne rodne dalmatinske Izradbe u zlatu l srebru. Darovi za sv. krlzmu te svi ostali predmeti, koji spadlju u zlatarska struku.\ ~- Prima popravke svake vrsti uz najniže djene. . - - 11.. PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOSTANIH SVIJEĆA NA PARU LJUBO MANOJLOVIĆ - SIBENIK lmadalew erbeoe Yoltane niječe svake YeUčine. SpedJala a l mul ba niJeća sa nakitillla Iz naJboQe mrt1 ,.palarlna•. ' - jeđlao ·. Zlatarska radnja Ante Fantulin SIBENIK, ulica Kralja Tomislav a . ~. ' t POI{UĆSTVO SIJ. Kilrkovlt l Slo svojim mu!terljama žele Sretan Božić l