ODŽAK - DINARSKI Atlagića Odţak, je dobio ime po kapetanu Atlagić-begu, koji je upravljao Livanjskom kapetanijom u 17. stoljeću. Tada su došli u ovo mjesto, gdje su stvorili svoje posjede, napravivši najprije izletište, a kasnije se stalno tu nastanili i bili sve do pada Turske Carevine 1878. godine. Bili su potomci nekog Ali (Atli) - age, koji se istekao pri zauzeću Klisa 1537. godine. Odţak selo prije dolaska Turaka imao je više naziva. Oko godine 1200-te spominje se kao Vrilovica, kasnije Vrbovik, a po nekim jedno vrijeme je nosio ime Vrilo, pa poslije Donje Vrilo, a oko godine 1400-te dobiva ime Vir ili Virje. Sva ta imena povezana su po izvorima ţive vode. Plodno tlo kad zakopate već od dva metra dubine, voda izvire, ĉista i bistra. Iznad je jedno brdašce gdje se poslije svake kiše, voda izvireći ,pišti', pa je po tome nazvan Pištec, gdje se od njega dalje formira potoĉić, te teĉe u livade Ĉajere i onda se slijeva u Jarugu, koja odvodi vodu do rijeke ponornice Plovuće. TakoĊer, ime Vrbovik, je dobilo ime po tome što je polje ispod kuća puno vrba. U proljeće kad trava malo poraste, procvjeta puno polje sa cvijećem samoniklim divljim bijelim narcisom, kojeg narod zove ,zelenkada'. Polje od te zelenkade dobije poseban miris. Uvijek, od 10. 05. do 10. 06. tj. oko mjesec dana svake godine, polje potpuno pobijeli od te zelenkade (narcisa), prošaranog i drugim ţutolikim cvijećem, pa postane kao botaniĉki vrt, a moglo bi se i reći kao ,park prirode'. Kad je prestao upravljati cijelom Livanjskom kapetanijom, tj. u prvoj polovici 18. stoljeća, begovi Atlagića su se za stalno nastanili u selu Viru (Odţak). Tada ga je prozvao Odţak, što na hrvatskom jeziku znaĉi ,ognjište' ili ,dimnjak'. Za svog boravka u Livanjskom polju oko godine 1660-te, Evlija Ĉelebija spominje selo Atlibegović na zapadnoj strani Livanjskog polja ispod Dinare. ,To je Veliki Odţak Atlagića, na podnoţju Prolog planine. U ovom polju blizu spomenutog sela ponire i išĉezava ona velika rijeka što izvire iz bazena šehera Livna' (Plovuća). Tada je Prolog planina nosila ime za ĉitavu Dinaru u dijelu Livanjskog polja, jer se iznad sela Prologa protezao put za srednju Dalmaciju. Tim putem bi išle samo drţavne sluţbe, koje su imale dobre konje i kola, odnosno karavane. Za seljake, taj put nije koristio ništa, jer se njihov promet odvijao tovarnim ţivotinjama, koje je traţilo kraće putove, tj. izravno iz sela preko Dinare u Sinjsko polje. Padom Turske 1878. seljani, koji su svi uglavnom bili katolici, u zanosu osloboĊenja, odbaciše pridjev Atlagića, te selu ostade ime ,Odţak'. Nakon desetak godina dosjetiše se da mu vrate povijesno ime ,Vir', ali vlast u Livnu ne htjede, te tako ostade zauvijek Odţak. Danas u doba interneta, selo ima problem u nazivu, jer ime Odţak ima više mjesta, te se ne zna na koje se mjesto misli. Ĉim se spomene u svijetu, odmah se pomisli na posavsko mjesto Odţak, koje je veće od našega, a i grad je i općina. Da bi bili sigurni u svoje mjesto, u svoje selo, sama se nameće potreba da mu opet vratimo pridjev ,Atlagića', koje je nosio oko 300 godina i za to vrijeme nam je u livanjskoj općini bio najpoznatije mjesto, pogotovo za podruĉje Podinarja, sve do Crnog Luga. Dragi moji Odţaĉani, nemojte sada reći: ,Šta će nam Turĉin, on je bio njihova vlast i jedva smo se iskoprcali ispod njih, pa sada da ga opet imamo'. To sve je toĉno, ali je selo za vrijeme njega bilo poznato, da ne kaţem ,glavno selo' u okolici. I prema predaji, beg nije toliko ni bio loš raji, ali vlast je morao provoditi. Godine 2011. je 150-ta godišnjica smrti velikog bega Atlagića, pa moţda i zbog toga… Danas nam je selo u Podinarju meĊu najslabijima, svi su ga pretekli. Od velikog Odţaka, postali smo malo seoce… I Ćajić, nas je pretekao… Odnio nam je školu, pa pola crkve… Kad se je škola pravila, krivnjom Odţaĉana, jer nisu htjeli dati zemljište, škola se napravila u Ćajiću, pa su se tada mještani dogovorili da kad se bude gradila crkva, da bude u Odţaku i da se zove samo ,Odţak'. MeĊutim, iako je napravljena na odţaĉkom teritoriju, Ćajićani su nagovorili ţupnika don Stipu Šošića da stavi sluţbeni naziv ,Odţak-Ćajić', te kako im je bio naklonjen, tako je i uĉinio. Zato predlaţemo da se i škola prozove Ćajić-Odţak, a ako to neće Ćajićani, onda da se ţupi izbriše dodatak ,Ćajić', te ostane samo ,Odţak'. Ukoliko ne ţelite dodatak Odţaku ono Atlagića, onda predlaţemo pridjev ,Dinarski', jer se nalazimo na samom podnoţju Dinare i na njoj nema drugog sela istog imena. Tako barem na internetu neka se zove sluţbeno: ,ODŢAK DINARSKI'. Neki će reći neka se zove Livanjski, ali mislim da ne bi bilo dobro, jer smo automatski podĉinjeni Livnu, koje nam nije nikad uĉinilo nešto dobro za selo, a toliko smo im poreza platili… Knjiga Marka Lovrića o Odţaĉkom kraju promovirana je, svakako je za preporuku. STANOVNIŠTVO Do pada Vira (Odţaka) 1485. pod Turke, stanovništvo je bilo sve katoliĉko, hrvatsko. Brojilo je oko 500 duša, koje su ţivjeli u 40-50 obitelji. Poslije dvadesetak godina, poĉeli su pomalo bjeţati preko Dinare u Sinjsko polje. Ipak se je glavnina odrţala u slijedećih 100 godina, kada ih je turski zulum sve protjerao. Nakon dvadesetak godina Turci su uvidjeli da od praznog sela nema koristi te su dozvolili povratak onima koji nisu prema njima napravili neke štete. Prvi su se vratili Brĉići, pa Ivanovići, zatim Brke. Nakon dosta vremena dolaze Dujići, pa Ljubiĉići, Ćurci, Andabaci, Baruni i Vrdoljaci. Iza njih Lovrići, Arnauti, Dajkići, Kelići, Kelave, Granići i Govorušići. Sva su ova prezimena hrvatska, katoliĉka, jedino nisu Arnauti. Danas sva prezimena ţive u selu, osim Govorušića koji su izumrli nestankom muške loze i Arnauta, koji su odselili. U selu je najviše stanovnika bilo 1971, oko 1000. Danas su stanovnici uglavnom odselili, najviše u Hrvatsku u okolicu Splita, Zagreba, Osijeka i Bjelovara, tako da je u selu ostalo oko 200 duša. NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA ODŽAKA DINARSKOG Odţak dijeli cesta na gornji i donji dio. Gornji se zove ,Podastrana', a njegov središnji dio je Raoc ili Raovac, dok se donji dio sela zove ,Selo'. Planinu Dinaru seljani zovu ,Strana', a livade pod selom ,Polje'. Polje se sastoji od slijedećih naziva livada: Rašće, Mala Kupala, Razboji, Brize, Trnjaci, Bare, Ĉajeri, Brigovi, Krĉevina, Moĉila, Rakite, Paškula (Ispaša), Mekata i Velika Kupala. Središnji dio su njive s imenima: Podvornice, Prikaĉe, Vituše, Jasenje, Bojemunte, Dolac, Rivine, Krĉa, Dulumovac, Begovaĉe, Zgon, Brig i dr. Dijelovi planine Dinare (Strane) su: Kovĉeţić, Pištec, Mala Greda, Brĉića Gredina, Raovac, Velika Greda, Kapavica, Poviruša, Duboka Draga, Rovanj, Debelica, Plitvine, Bikića Kosa, Paljeţ, Otari, Zvonik, Pratarska Draga, Lovrića Stina, Radanove Ograde, Jelov Umac i Nevina (Nevidna) Voda. Zanimljivo je da špilja koju narod zove ,Nevina Voda', a sluţbeno u knjigama ,Nevidna' je najdublja jama u BiH. Na vrhu te jame se ĉuje tok i huk i orljanje vode kao da teĉe ispod nogu, a ne vidi se, po ĉemu je i dobila ime. U polju ispod Odţaka u sredini njegovih livada se prostire ,,otok'' koji se zove ,Um'. To je jedno uzvišenje, kao mini planina, pa djeluje kao otok usred ravnog polja. U njegovom produţetku je niz njiva, koje se zovu Briţine. Uz Briţine teĉe rijeka ,Ribnjak', ali samo u kasnu jesen, zimu i rano proljeće, jer nastaje od površinskih voda, te teĉe prema Lištanima. Pored Ribnjaka, u selu još imamo jednu rijeku, koja povremeno teĉe, a to je ,Jaruga', i ulijeva se u rijeku ponornicu Plovuću. Na Plovući, Odţak ima svoj ,gaz', a to je prijelaz preko rijeke kud su prolazila zapreţna kola. Pored Odţaĉkog, Plovuća ima i Ćajiski ,gaz'. Ispod livada Rakita i rijeke Ribnjaka je Trnovac, s bunarom ,Propuntom'. Na poĉetku sela s lijeve strane je crkva sv. Mihovila i ţupni dvor, a s desne strane idući od Prologa, je tzv. ,MeĊa', koja pripada Odţaku i na njoj se nalazi kapela od davnina, takoĊer sv. Mihovila. Na samom kraju sela u ,Krĉima' se nalazi rimska ,nekropola'. Pored ovih obiljeţja sela, valja spomenuti katoliĉko i tursko, Atlagića groblje. TakoĊer u selu se nalazi nekoliko stećaka uz kapelicu sv. Mihovila i na samom kraju prema Lištanima, ispod ceste, na jednom uzvišenju, te u Krĉima. Zanimljivo je spomenuti i ulice, a to su u ,Selu': Ljubiĉića, Ivanovića (Brĉića), Tabla ili Andabakova (Ćurkova), te Lovrića ili Trnina ili Progan. U Podastrani: Jurića, Raoĉka, Vrdoljakova (Kelića), te Pipukića ulica. Ono po ĉemu je Odţak najpoznatiji pored zelenkade, je ţiva voda i njegovi bunari. Ima ih nekoliko koji potjeĉu od pradavnih vremena, a to su: Avlija, Lipa, Đerez, Skakinovac i Vrdoljakov bunar. ODŽAK DANAS Danas se prave moderne kuće kao i u gradu, te je sve manje starih kamenih kuća. Trenutno je u tijeku izgradnja javne rasvjete. U pripremi je i ugradnja vodovoda iako se neki protive, jer tvrde da nam je voda dobra, pa šta će nam onda ,gradska'. Cesta za Vaganj je već 2 km asfaltirana. Crkva u Odţaku je blagoslovljena za sv. Mihovila, tj. 29. 09. 2010, a taj ĉin je obavio biskup banjaluĉko-livanjski Franjo Komarica. Valja spomenuti da Odţak ima i kafić, a to je ,caffe Idţo' i dućan (zadrugu) Robi, te poduzeće, Kelić-beton', betonaru ,Vrdoljak', te niz obrtnika i autoprijevoznika. TakoĊer, u selu se nalazi i ,pilana Hrga'. Ĉujemo da su završili svoje kuće Daniko Lovrić i Nediljko-Nećko Brko, pa nek im je sretno! Kaţu da je Brkina prelijepa, da imaš šta vidit i da spada meĊu pet najljepših kuća u selu. Koje su to pet? Evo, ovako: Idţina gostiona, Robijev dućan, Kelića, Brkina i Brĉića. Ako se ne slaţete, moţete dati svoje prijedloge… U Lištanima djeluje folklorno društvo ,Podinarje', ĉiji su mnogi ĉlanovi i stanovnici sela Odţak. Danas sva omladina završi srednju školu, a mnogi i višu i fakultete. TakoĊer, moţemo reći da su dvije osobe iz Odţaka napisali knjige, što je prvi put od kad je sela. To su dva brata: fra Ćiro sa dvije knjige, ,Tisuću dana bez Kupresa' i ,Dnevnik', te Marko Lovrić s prvim romanom u ĉitavom Podinarju, tj. od ponora do ponora, s naslovom ,Na Dinari most'. Ovaj roman govori najviše baš o Odţaku i narodnim obiĉajima. Promocija romana ,Na Dinari most' je odrţana 10. 10. 2010. u Dugom Selu. Slike s promocije i mise za Livnjake u Dugom Selu, slijede u prilogu. Poštovani Odţaĉani, sve novosti i slike sela moţete slati na e-mail: [email protected] ODŽAK U SLIKAMA, NARODNE NOŠNJE I PROMOCIJA KNJIGE PRIRODNE LJEPOTE