01und28u_ 01und28 II 03.03.14 09:13 Seite 2
D 2384 E
—
1,50€
—
OŽUJAK/MÄRZ 2014
—
BR./NR.3 (342)
lebendige gemeinde
STEPINČEVO
U NJEMAČKOJ
02u.27_02u.27farbs.II 03.03.14 09:20 Seite 1
D 2384 E — 1,50€ — OŽUJAK/MÄRZ 2014 — BR./NR.3 (342)
AKTUALNO
lebendige gemeinde
STEPINČEVO
U NJEMAČKOJ
BANJA LUKA
Novi ravnatelj hrvatske
inozemne pastve
Biskupi su zahvalili dosadašnjem ravnatelju hrvatske inozemne pastve
fra Josipu Bebiću te su odlučili da ga na toj službi naslijedi svećenik Zagrebačke nadbiskupije vlč. dr. Tomislav Markić.
lebendige gemeinde
impressum
List hrvatskih katoličkih
zajednica u Njemačkoj
Zeitschrift der kroatischen
katholischen Gemeinden
in Deutschland
www.zivazajednica.de
60435 Frankfurt am Main
An den Drei Steinen 42 d
Tel.: (069) 9540480
Fax: (069) 95404824
E-Mail:
[email protected]
[email protected]
Izdavač/Herausgeber:
Hrvatski dušobrižnički ured
Kroatenseelsorge in Deutschland
Odgovara/Verantwortlich:
Pfr. Ivica Komadina
Glavni urednik/Chefredakteur:
Dr. Adolf Polegubić
Uredništvo/Redaktion:
Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,
Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,
Marija Lovrić-Holenda,
dr. Adolf Polegubić,
Antonia Tomljanović-Brkić,
P. Jozo Župić
Grafička priprema /Layout &
Bildbearbeitung:
Ljubica Markovica-Baban
Tisak/Druck:
DENONA d.o.o., Zagreb
Godišnja pretplata s poštarinom/
Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,Bankverbindung:
VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland
IBAN:
DE03 7509 0300 0006 4989 73
SWIFT-BIC: GENODEF1M05
Zadnja stranica:
Vremenski zapis u kamenu;
snimio: A. Polegubić
U
Snimka: IKA
Naslovnica:
S proslave Stepinčeva u Hrvatskoj
katoličkoj župi Frankfurt a. M.;
snimka: HKŽ Frankfurt
prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, 26. veljače održano
je XVI. redovno godišnje zajedničko zasjedanje Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije. Na jednodnevnom zasjedanju, kojem su predsjedali biskup banjolučki mons. dr. Franjo
Komarica, predsjednik BK BiH, i nadbiskup zadarski mons. dr. Želimir Puljić,
predsjednik HBK, sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH i članovi Hrvatske biskupske konferencije, osim mons. Slobodana Štambuka i mons.
Nikole Kekića koji su se ispričali.
Na dijelu zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u BiH nadbiskup
Luigi Pezzuto koji je prenio pozdrave Svetog Oca i Državnog tajnika kardinala Petra Parolina. Podsjetio je, uz to, i na pismo bivšeg Državnog tajnika kardinala Bertonea od prije dvije godine (14. siječnja 2012.) u kojem je izražena
zabrinutost Svete Stolice gledom na budućnost Katoličke Crkve u BiH. Nakon
izvješća o aktualnom stanju Katoličke Crkve i društva u Bosni i Hercegovini, izražena je zabrinutost zbog nejednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda te
istaknuta potreba rada na svim razinama da svaki narod i svaki čovjek u svakom dijelu Bosne i Hercegovine ima jednaka prava. Biskupi Hrvatske biskupske konferencije ponovno su izrazili bratsku blizinu i potporu svojoj braći u biskupstvu u BiH u svim njihovim brigama i strepnjama za budućnost katoličke populacije, a preko njih svima članovima njihovih biskupijskih zajednica u BiH.
Posebnu pozornost biskupi su i ovaj put posvetili hrvatskoj inozemnoj pastvi
i traženju najboljeg načina da se, unatoč potrebama u vlastitim biskupijama, odgovori na opravdane duhovne potrebe Hrvata katolika širom svijeta. Saslušali su
izvješća te dali potrebne smjernice Ravnateljstvu dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.
Zahvalili su ravnatelju fra Josipu Bebiću, članu Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja — Split, za njegovo neumorno zauzimanje i suradnju s hrvatskom inozemnom pastvom te prihvatili njegove razloge radi kojih od ljeta 2014.
godine neće moći obavljati ovu službu. Također su odlučili da ga na toj službi
naslijedi svećenik Zagrebačke nadbiskupije vlč. dr. Tomislav Markić, ravnatelj
Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.
I ovom prigodom biskupi su izrazili zahvalnost brojnim svećenicima, redovnicima, redovnicama i drugim pastoralnim djelatnicima koji skrbe za Hrvate katolike širom svijeta. Na osobit način pozvali su sve Hrvate katolike da mole za
nova svećenička redovnička zvanja u hrvatskim misijama širom svijeta kao i u
domovinskoj Crkvi kako bi uvijek bilo onih koji će u njima snažiti vjeru pradjedova i ljubav prema svom hrvatskom rodu i narodu. Razmotrene su i druge teme i važna pitanja.
IKA/KTA/A.P.
03u ovom_03u ovom 03.03.14 09:23 Seite 1
u ovoM Broju
● INTERVJU: dr. fra Ivan Macut
Ekumenizam
je bit Crkve i
zadatak svakog vjernika
str.
● REGIONALNE SJEDNICE
6
Demografski
pogled na
ulazak
Hrvatske u EU
str.
8
● TEOLOŠKI OSVRT: dr. Nikola Vranješ
Kako izgra đivati zajed ništvo u župi
str.
12
IZ CRKVE U SVIJETU
Papa kardinalima: Budite sveti!
Papa Franjo je u Kardinalski zbor uvrstio 19 novih kardinala. Kardinalski
zbor sada broji 218 članova, od kojih
122 izbornika.
......................4
IZ CRKVE U DOMOVINI
Bl. Alojzije Stepinac uskoro svetac!
Očekuje se da će papa Franjo uskoro
objaviti točan datum kanonizacije
bl. Alojzija Stepinca.
......................5
NJEMAČKA
Proslavljeno Stepinčevo u hrvatskim
katoličkim misijama i zajednicama
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 —2 0
SVIJET MLADIH — JUGENDWELT
Hvala za život —
Danke für das Leben
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:
Pfr. Ivica Komadina: Verkündigung
des Herrn — Annuntiatio Domini
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Kada u našem srcu mjesto nađe najmanji od naše braće, sam Bog
je našao mjesto.
Molitvena potpora obitelji
udite hramovi Božji — poručio je
B
Papa kardinalima koje je kreirao
na redovitom javnom konsistoriju
kreiranja novih kardinala, u subotu
22. veljače, u bazilici Sv. Petra u
Rimu. „U tom hramu, koji smo mi, slavi se egzistencijalna liturgija: ona dobrote, opraštanja, služenja, jednom
riječju — liturgija ljubavi. Taj naš hram
kao da je oskvrnjen ako zanemarimo
dužnosti prema bližnjima. Kada u našem srcu mjesto nađe najmanji od naše braće, sam Bog je našao mjesto.
Kada taj brat ostane vani, sam Bog
nije prihvaćen. Srce u kojemu nema
ljubavi je kao oskrvnjena crkva, oduzeta za božansku službu i namijenjena nečem drugom. Draga braćo
kardinali, ostanimo ujedinjeni u Kristu
i među sobom! Molim vas da mi budete blizu, molitvom, savjetom, suradnjom. I svi vi, biskupi, svećenici,
đakoni, posvećene osobe i laici, ujedinite se u zazivanju Duha Svetoga
da bi Kardinalski zbor uvijek jače isijavao pastoralnu ljubav, bio svetiji,
da bi služio evanđelje i pomagao
Crkvi da u svijetu isijava Kristovu ljubav, kazao je Papa na kreiranju devetnaestorice novih kardinala.
Iz delegatove Poruke
A da je Papi na srcu temeljita
obnova Crkve, svjedoči i Papino pismo obiteljima, koje je 25. veljače
objavljeno na vatikanskim mrežnim
stranicama. Papa progovara o Sinodi te ističe kako je sudionicima,
predstavnicima čitavog Božjeg naroda, nužno potrebna molitvena potpora i to osobito obitelji. Papa je
pozvao obitelji da mole za izvanrednu Biskupsku sinodu koja će se
održati u listopadu 2014. u Vatikanu. Ta je Biskupska sinoda, ističe Papa, naime posebno posvećena vama, vašem pozivu i poslanju u Crkvi
i društvu, pitanjima vezanim uz brak
i obitelj, obiteljskom životu, odgoju
djece i ulozi obitelji u poslanju Crkve. Papa napominje kako će se nakon te izvanredne iduće godine
održati i redovna Biskupska sinoda
koja će također imati za temu obitelj, a u tome kontekstu će se u rujnu
2015. održati i Svjetski susret obitelji
u Philadelphiji, prenosi IKA.
Neka molitva bude u središtu i
nadolazeće korizme na dobro Crkve, naroda i osobnog rasta svakog
pojedinca.
Urednik
Blagovijest
ana 25. ožujka Crkva slavi svetD
kovinu Blagovijesti ili Navještenje Gospodinovo, dan kada je
anđeo Gabrijel navijestio Mariji da
će začeti i roditi Isusa. Vijest je to
koja je mladu djevojku Mariju toliko obradovala, kao što se svaka
kršćanska majka raduje začeću svakog svog djeteta. Marijin odgovor
je odgovor vjere, povjerenja u Boga, prihvaćanja Božje volje. Bog
mijenja njezine mladenačke, djevojačke, zaručničke planove, zahvaća duboko u njezin život. On
poštuje Marijinu slobodu i čeka njezin odgovor. Susret Marije i anđela Gabrijela ovjekovječili su brojni
umjetnici i slikari u svojim prekrasnim djelima. Kao uspomena na taj
susret izgrađene su bezbrojne crkve
diljem svijeta. Tako je i kod Hrvata
izgrađena crkva Gospe Trsatske,
koja je jedno od najstarijih hrvatskih marijanskih svetišta. Prema predaji na Trsatu je 10. svibnja 1291.
godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula Nazaretska kućica Svete obitelji. Na
Trsat su je iz Nazareta prenijeli anđeli. Tu se zadržala do 10. prosinca 1294. godine kada je anđeli
preniješe u Loreto, pokraj Ancone,
gdje se i danas nalazi. Crkva Gospe Trsatke danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje
stižu hodočasnici iz raznih dijelova
Hrvatske i inozemstva. Svaki susret
hodočasnika s Isusom i Marijom u
svakom Marijanskom svetištu trebao bi biti radosni susret, susret
koji ispunja srećom i radošću. U
hrvatskom jeziku susret i sreća su tako blizu. Svaki pravi, iskreni, dob ronamjerni susret rađa srećom, radošću, blagošću. Kao što je to bio
susret anđela Gabrijela i Djevice
Marije — susret radosti, susret sreće.
Neka svi naši susreti budu blaga,
radosna vijest, Blagovijest!
Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
3
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 28.02.14 19:44 Seite 1
IZ CRKVE U SVIJETU
Papa kardinalima: Budite sveti!
Papa Franjo je u Kardinalski zbor uvrstio 19 novih kardinala. Kardinalski zbor
sada broji 218 članova, od kojih 122 izbornika; njih 61 iz Europe, 19 iz Latinske
Amerike, 15 iz SAD-a i Kanade, po 13 iz Afrike i Azije i jedan iz Oceanije.
S
(izvor BK Engleske i Walesa); preuzeto s IKA
redina veljače bila je posebno je o njoj raspravljalo i Vijeće kardi- nadbiskupa kardinala Andrea Vingtbremenita događajima, ali još vi- nala, ali i Izvanredni konzistorij Kar- Troisa, nadiskupa Manile kardinala
še i temama, koje su se jedna za dinalskoga zbora 20. i 21. veljače. Luisa Antonija Taglea i nadbiskupa
drugom „redale“ u Vatikanu. Premda Posljednji izvanredni konzistorij odr- Aparecide kardinala Raymunda Daće se o mnogočemu pisati, mediji su žao se u veljači 2012., kada je tada- mascena Assisa. Na konzistoriju je biposebno zabilježili jedan trenutak ko- šnji papa Benedikt XVI. taj sastanak lo riječi i o specifičnim prilikama pasji će svakako ući u povijest. Riječ je o posvetio novoj evangelizaciji. Iz toga toralnoga obilježja — problemima se„dirljivom“ susretu pape u miru Bene- je vidljivo da se poglavari Katoličke lilaštva, obitelji u selilaštvu i obitelji tadikta XVI. i pape Franje na redovitom Crkve na izvanrednim konzistorijima mo gdje su vjernici katolici u manjini,
o čemu je objavljeno i posebno
javnom konzistoriju kreiranja
pismo kojim se upozorava da
novih kardinala u subotu 22.
su kršćani ugroženi i progaveljače u bazilici sv. Petra.
njani u mnogim zemljama gdje
Svoju je veličinu papa u miru
su manjina.
Benedikt XVI. pokazao još jednom: kada mu se približavao
papa Franjo, skinuo je svoju
Isus je pred nama
bijelu papinsku kapicu, da bi
„Isus je išao pred njima. I u
pokazao „tko je Papa“, a poovom času Isus ide pred nama.
tom su se dvojica bratski zagrOn je uvijek ispred nas; pretlila i pozdravila. Za sve je pohodi nam i otvara nam put.
javljivanje Bendikta XVI. bilo
Ovo je naše pouzdanje i naša
veliko iznenađenje, osim za
radost: biti njegovim učeni papu Franju i njegove najbliže
cima, biti s njime; koračati za
suradnike, jer ga je on poznjim, slijediti ga“, istaknuo je u
vao. Papa u miru sjedio je me- Pozdrav pape Franje i umirovljenog pape Benedikta XVI.
subotu 22. veljače papa Franjo
đu kardinalima, a ne na nekom posebnom mjestu. No, za Kato- s kardinalima iz cijeloga svijeta, koji na početku homilije na svečanom javličku Crkvu mnogi su događaji u tome su nešto poput „papinog senata“ želi nom konzistoriju u bazilici Sv. Petra,
tjednu bili ionako od osobito velike posavjetovati o onome što smatra vrlo na kojemu je u Kardinalski zbor uvrvažnosti i teško je u jednom novinar- važnom ili najvažnijom pastoralnom stio 19-oricu novih kardinala. Novim
skom izvještaju prenijeti sva značenja temom. Očito je obitelj u ovome tre- je kardinalima Papa predao kardii sve poruke od kojih će živjeti cijela nutku tema o kojoj se želi ozbiljno ra- nalski šešir (biret), prsten kao znak blispravljati, jer je obitelj u današnjim ske povezanosti s Petrovim nasljednivjernička zajednica.
društvima ugrožena na razne načine. kom, te bulu kreacije. „Vaša je odPa i u Hrvatskoj gdje su obitelji izlo- važnost potrebna Crkvi za naviješObitelj izložena ugrozama
žene siromaštvu zbog nezaposlenosti, tanje Evanđelja u svim prilikama kako
sekularizma
sve je teže očuvati brak pa su učesta- biste posvjedočili istinu. Crkvi je potNajprije se u Vatikanu od 17. do le rastave, javljaju se zahtjevi kojima rebna i vaša molitva kako bi Kristovo
19. veljače sastalo Vijeće kardinala — se želi redefinirati tradicionalno poi- stado hodalo pravim putem. Molitva
manje braka i obitelji, a tu su onda i je zajedno s naviještanjem Božje rijeskupina od osam kardinala čija je zadaća pomoći Papi u vođenju Crkve i druga otvorena pitanja — pitanja či glavna obveza biskupa“, poručio je
predbračnoga života, pastorala zaru- Papa Franjo i dodao kako je Crkvi pou nacrtu reforme Rimske kurije. To se
Vijeće već sastajalo u listopadu i pro- čnika, pitanje rastavljenih i ponovno trebno i njihovo suosjećanje, posebno
sincu 2013, kada im je na dnevnom civilno vjenčanih i njihovoga mjesta u danas kada su brojne zemlje izložene
redu bila i Biskupska sinoda i to „pre- Crkvi, rađanja i otvorenosti životu u boli i trpljenju.
ko reda“, zbog hitnosti. Naime, tada braku, djece, usvajanja djece, odgojoš nije bila objavljena konačna tema ja djece i slična. To su sve pitanja ko- Molite za nove kardinale
za sljedeće opće zasjedanje Biskup- jima Crkva posvećuje posebnu poA papa Franjo pozvao je i sve
ske sinode, ali je Papa u više navrata zornost, a kako se čini da je danas
dao do znanja da će tema biti „'an- obitelj ugrožena, ne čudi da će Crkva vjernike da mole za nove kardinale.
tropološka', tj. o ljudskoj osobi i obi - toj temi posvetiti i Biskupsku sinodu na Za to je iskoristio nagovor na molitvi
telji u svjetlu evanđelja“. Toj je sjedni- jesen. Na Izvanrednom konzistoriju Anđeoskog pozdravljenja 23. veljaci bio nazočan novi generalni tajnik papa Franjo je imenovao i trojicu če, nakon svečane mise u bazilici sveBiskupske sinode nadbiskup Lorenzo predsjednika Sinode o obitelji, koji toga Petra sa svim kardinalima. Sveti
Baldisseri. Sada je tema „jasna“, pa dolaze s tri kontinenta: pariškoga
(Nastavak na str. 24)
4
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 28.02.14 19:44 Seite 2
IZ CRKVE U DOMOVINI
Bl. Alojzije Stepinac uskoro svetac!
Očekuje se da će papa Franjo uskoro objaviti točan datum kanonizacije bl. Alojzija Stepinca.
P
Snimka: IKA
refekt Kongregacije za kauze sve- tara. Od ukupno 66 ubijenih herce- ca zamolio je predsjednika Josipovića
tih kardinal Angelo Amato na sve- govačkih fratara za sada su znani da zajedno s drugim članicama EU
čanoj proslavi Stepinčeva u crkvi grobovi njih 33-ojice, a od toga su poduzme konstruktivne korake u učinsv. Jeronima u Rimu objavio je vijest o 24 pokopana u širokobriješkoj samokovitim mjerama koje se nužno moraskoroj kanonizaciji kardinala Stepin- stanskoj crkvi. U sklopu Dana dodi- ju poduzeti da bi se aktualne napetoca. Kazao je kako su nalazi liječnič- jeljene su i nagrade i prigodne pla- sti na području BiH između sve siroke komisije potvrdili čudesno ozdravkete nagrađenima u III. nagradnom mašnijeg i nezadovoljnijeg stanovnišljenje po blaženikovom zagovoru, o natječaju o temi pobijeni hercego- tva i domaćih političara smanjile i
čemu je obavijestio papu Franju. Očevački franjevci.
zemlja krenula u poželjnom smjeru,
kuje se da će papa Franjo uskoro obDvadeset i trojica odgojitelja ve- koji će omogućiti domaćem pučanstvu
javiti i točan datum kanonizacije.
likih bogoslovnih sjemeništa susreli su miran i dostojanstven život.
Stepinčevo je slavljedno diljem domovine i
Sve veći problem
izandomovinstva. Misu u
siromaštva u BiH
zagrebačkoj prvostolnici
predvodio je kardinal JoNa Svjetski dan socisip Bozanić u zajedništvu
jalne pravde, 20. veljače
s apostolskim nuncijem u
Caritas BK BiH zajedno s
R. Hrvatskoj nadbiskupom
mrežom Caritasa Europe
Alessandrom D'Erricom,
poziva političke strukture i
bjelovarsko-križevačkim
donositelje odluka u BiH
biskupom Vjekoslavom
da priznaju socijalnu
Huzjakom, zagrebačkim
pravdu kao temeljno napomoćnim biskupima Vačelo u borbi protiv sirolentinom Pozaićem, Ivamaštva i socijalne isključenom Šaškom i Mijom Gor nosti. Prema podacima
skim te s još oko 150 sveraznih domaćih i stranih
ćenika. Oko šest tisuća
Kardinal Josip Bozanić predvodio je sv. misu na Stepinčevo u zag- organizacija, oko 18%
rebačkoj prvostolnici
vjernika ispunilo je Stepinstanovništva BiH živi is čevu katedralu te prostor
pod granice kritičnog siroispred nje. Kardinal Bozanić nazvao
se 21. i 22. veljače u Bogoslovnom maštva, dok se 48% nalazi na rubu sije Stepinca „kompasom hrvatskog na- sjemeništu u Đakovu, gdje su razgo- romaštva ili socijalne isključenosti.
roda i simbolom hrvatskoga katolič- varali o temi „'Skrutiniji' — postupci Podatke potvrđuju i najnoviji statistički
kog identiteta“. Nakon popričesne mo- provjere u formacijskom hodu sveće- pokazatelji koji izravno utječu na stoničkih pripravnika“. Osim domaćina, pu siromaštva.
litve, kardinal Bozanić je kod StepinZadarski nadbiskup Želimir Puljić
čeva groba izmolio molitvu za njego- odgojitelja Bogoslovnog sjemeništa u
vo proglašenje svetim. U Krašiću, mje- Đakovu, susretu su nazočili odgojite- napisao je pismo žrtvama zlostavstu rođenja i Stepinčeva zatočeništva lji Nadbiskupskoga bogoslovnog sje- ljanja nekadašnjeg župnika Bibinja.
nakon izlaska iz zatvora, misu je pred- meništa iz Zagreba, Centralnoga „Imajući u vidu rane i povrede koje
bogoslovnog sjemeništa iz Splita, Bo- zlostavljani nose u svojoj duši, Nadvodio mons. Juraj Batelja.
goslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ biskupija je zamolila djelatnike u naiz Rijeke, Biskupijskog misijskog sje- šem savjetovalištu, neka onima koji se
Odgojitelji sjemeništa
meništa „Redemptoris Mater“ iz Pule, jave posvete osobitu psihološku i duo formaciji
Vrhbosanskoga bogoslovnog sjeme- hovnu pažnju i pomoć u njihovim tešZa dane pobijenih hercegovačkih ništa iz Sarajeva te Nadbiskupij - koćama“, stoji u pismu gledom slučaskoga misijskog sjemeništa „Redemp- ja zlostavljanja sa strane negdašnjeg
franjevaca na Širokom Brijegu misu je
predvodio provincijal fra Miljenko toris Mater“ iz Sarajeva. Susretu su župnika u Bibinjama don Nedjeljka
Ivanova, koji je već više godina u miŠteko, uz sumisništvo vicepostulatora nazočili i splitsko-makarski nadbiskup
fra Miljenka Stojića, gvardijana širo- Marin Barišić, predsjednik Vijeća za rovini u Zadru.
Svećenik Zagrebačke nadbiskukobriješkog samostana fra Tomislava sjemeništa HBK, đakovačko-osječki
Puljića, drugih gvardijana i većeg nadbiskup Đuro Hranić, umirovljeni pije i prebendar Zbora prebendara
nadbiskup Marin Srakić i generalni prvostolne crkve Zagrebačke, prof.
broja franjevaca iz cijele Hercegovine. Tijekom i nakon II. svjetskog rata vikar Nadbiskupije mons. Ivan Ćurić. dr. Adalbert Rebić umro je 20. veljaBanjolučki biskup Franjo Komari- če u Svećeničkom domu sv. Josipa u
komunisti su ubili 66 članova Hercegovačke franjevačke provincije. Na ca, predsjednik BK BiH, susreo se u Zagrebu u 78. godini života i 50.
Širokom Brijegu su ubili i u ratnom Zagrebu s predsjednikom R. Hrvatske godini svećeništva.
A.O.
skloništu u blizini crkve zapalili 12 fra- dr. Ivom Josipovićem. Biskup KomariŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
5
06-07i_06-07intervju 03.03.14 09:36 Seite 1
INTERvju
RAZGOVOR S EKUMENSKIM TEOLOGOM DR. FRA IVANOM MACUTOM
Ekumenizam je bit Crkve i zadatak
svakog vjernika
F
ra Ivan Macut rođen je 3. listopada 1981. u
Vukovaru. Osnovnu školu pohađao je u Vukovaru, Imotskom i Sinju. Franjevačku klasičnu
gimnaziju završio je u Sinju, a Filozofsko-teološki
studij u Splitu, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, gdje je diplomirao akademske godine
2006./2007. Svečane zavjete položio je 10. rujna
2006., a za svećenika, na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu,
zaređen je 24. lipnja 2007. Đakonsku godinu obavio je u župi Sv. Franje u Imotskom, a tu je proveo i
dvije godine u službi župnog vikara. Godine 2009.
uprava Provincije šalje ga na poslijediplomski studij iz međureligijskog dijaloga i ekumenske teologije u Rim. Akademske godine 2009./2010. upisao
je specijalizaciju iz fundamentalne teologije — Znanosti o religijama na Papinskom sveučilištu Lateran
(Pontificia Universitas Lateranensis) u Rimu, gdje je
24. lipnja 2011., postigao akademski stupanj licencijata. Akademske godine 2009./2010. na Papinskom Institutu za studij Arapskog jezika i islamistike
(Ponticifio Istituto di Studi Arabi e d'Islamistica —
P. I. S. A. I.) pohađao je kao izvanredni student i studij Uvod u islam i Arapski jezik. Od akademske godine 2011./2012. doktorand je na teološkom fakulRealno gledanje na
današnje ekumensko stanje
Živa zajednica: Možete li, za početak razgovora, ukratko objasniti
razliku između međureligijskog dijaloga i ekumenskog dijaloga? U čemu
je bitna razlika?
Fra Ivan Macut: Vjerujem da je
razlika dosta jasna i vidljiva. Naime,
međureligijski dijalog jest dijalog Katoličke Crkve s drugim religijama, kao
što su islam, budizam, hinduziam,
itd., dok je ekumenizam, zapravo,
razgovor između razjedinjenih kršćanskih Crkava i crkvenih zajedinca,
kako bi ponovno uspostavile prekinuto jedinstvo. Cilj međureligijskog dijaloga nije međusobno ujedinjenje,
nego npr. bolje upoznavanje, doprinos pomirenju i miru u svijetu, itd.,
dok je cilj ekumenizma ujedinjenje
razjedinjenih Kristovih učenika.
6
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
tetu Papinskog sveučilišta Antonianum (Pontificia
Università Antonianum) u Rimu sa specijalizacijom
iz ekumenske teologije, a ujedno je pohađao i predavanja i radio istraživanja vezana uz doktorski rad
na Institutu za ekumenske studije San Bernardino
(Istituto di Studi Ecumenici) u Veneziji. Osim toga, u
akademskoj godini 2012./2013. pohađao je predavanja i na Valdeškom teološkom fakultetu u
Rimu. Obranio je doktorsku disertaciju iz ekumenske teologije s uspjehom Summa cum laude 29. svibnja 2013. god. pod naslovom Il pensiero ecumenico di Oscar Cullmann — Indagine sulla sua opera
teologica — (Ekumenska misao Oscara Cullmanna —
Istraživanje njegova teološkog opusa). Za vrijeme
studija, ali i sada nakon njega, objavio je nekoliko
znanstvenih članaka, kako u domaćim tako i u
inozemnim teološkim časopisima. Područje istraživanja dr. Macuta jest: ekumenska teologija, teologija religija te scijentologija. Trenutno je na službi
dušobrižnika u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu.
U razgovoru za Živu zajednicu, na koji se dr. Macut rado odazvao, posebno su dotaknuta pitanja
međureligijskog dijaloga i ekumenizma te što bi se
moglo činiti i u hrvatskim katoličkim misijama i
zajednicama na tom važnom području.
Žz: Ekumenizam je, zapravo, započeo 1910. god., a Katolička Crkva
u njega se aktivno uključila tek nakon
Drugog vatikanskog sabora. Kako biste ocijenili trenutno stanje na ekumenskom putu?
Fra Ivan Macut: Kad je riječ o ekumenizmu, onda treba reći da, s jedne strane, postoje oni glasovi koji se
javljaju i govore kako je nastupio ekumenski zastoj te kako se vrlo malo ili
ništa ne kreće prema naprijed. Argumenti su im, npr. još uvijek neriješena
dogmatska pitanja. Mogao bih ih
nazvati ekumenskim pesimistima. S
druge strane, postoje oni koji su vrlo
optimistični i na svaki potez gledaju
kao na veliki iskorak naprijed. Njih
bih mogao nazvati ekumenskim optimistima. Vjerujem da je istina negdje
u sredini. Mislim kako većina ekumenskih teologa, ali i ostalih vjernika,
a kojima je na srcu ekumenizam i uje-
dinjenje razjedinjenih kršćana, realno
gledaju na sadašnje ekumensko stanje i to bez pretjerane euforije, ali,
također, i bez pretjeranog pesimizma. Istina je, a to je i svima očito, da
se Crkve nisu još uvijek ujedinile. Istina je, također, da postoji iskrena želja kod velike većine kršćana da se
uspostavi ponovno jedinstvo. Ne smijemo smetnuti s uma kako razjedinjenost traje već stoljećima te uz dogmatske tu su i povijesne, tradicijske,
liturgijske tekovine i posebnosti koje
nije moguće samo tako napustiti i
prevladati. Što se tiče trenutnog ekumenskog stanja, očito je kako kod
Crkava postoji želja da se uspostavi
ponovno jedinstvo i na tome rade različite mješovite komisije, ali, isto tako,
kao što je to već rekao papa emeritus
Benedikt XVI., a citirao ga je i aktualni papa Franjo, jedinstvo Crkve ipak
će na kraju biti Božji dar.
06-07i_06-07intervju 03.03.14 09:36 Seite 2
kome je na srcu ponovno ujedinjenje
razjedinjenih kršćana, trebao bi ponajprije moliti Boga da nam udijeli
dar jedinstva. Osim ove molitve, vjerujem kako je moguće učiniti još i neke druge konkretne poteze, a koji bi u
velikoj mjeri podigli svijest u našim zajednicama o važnosti rada na ujedinjenju kršćana. Ovdje bih izdvojio samo nekoliko poticaja, a, naravno, mogući su još i neki drugi: ekumenski susreti na razini župa ili misija — vjerujem kako je mnoštvo prigoda u tijeku
jedne crkvene ili građanske godine, a
u kojima bi se mogli organizirati ekumenski susreti i to izvan službene molitvene osmine. Ne mislim samo na
dolazak službenih predstavnika pojedine Crkve ili crkvene zajednice, nego dolazak skupine vjernika jedne kršćanske Crkve ili zajednice, npr. protestanata, a imali bi prigodu sudjelovati na slavlju druge Crkve ili crkvene
Kršćanska molitva
zajednice, npr. Katoličke Crkve. Ovo
za ujedinjenje
sudjelovanje ne uključuje odmah i
Žz: Do sada ste govorili o ekumeinterkomuniju, za koju postoje posebnizmu u okviru teološkog dijaloga.
na pravila, ali bi vjernici druge Crkve
Međutim, velika većina kršćana nisu
kroz osobno iskustvo mogli upoznati
profesionalni teolozi nego vjernici koliturgiju, molitve te, na kraju, upoznajima je isto tako ujedinjenje Crkava
li bi i vjernike druge crkvene zajednice, a koji kao i oni sami vjeruju u istovažno. Što oni mogu učiniti na ekuga Boga i Spasitelja Isusa Krista. Vjemenskom planu?
rujem kako je upravo ovo nepoznaFra Ivan Macut: Iako sam, s jedne
vanje drugih kršćana najveća preprestrane, uvjeren kako će se Crkve i
ka i strah vjernika laika da se aktivno
crkvene zajednice u dogmatskim i
uključe u ekumenske proceekleziološkim
pitanjima,
se. Ova bi praksa zasigurno
ipak, jednoga dana uspjeti
Što se tiče vremenskog razdoblja u kojem će
doprinijela da se stanje potoliko približiti da više neće
doći do ujedinjenja, a duboko sam uvjeren
pravi i strah prevlada; probiti razloga za razjedinjepovijedi — moguće je da jednost, s druge strane, čvrsto
da će se Crkve i crkvene zajednice na koncu
na Crkva pozove službenika
vjerujem da će ujedinjenju
ipak pod vodstvom Duha Svetoga ujediniti,
druge Crkve da održi proponajviše pridonijeti ustrajna
mogu reći kako to zna samo Otac koji je na
vijed. Naravno da bi propomolitva kršćana po cijelom
nebesima. Što se tiče modela po kojem bi se
vijedi imale za cilj širiti Krissvijetu te duhovni ekumeujedinjenje moglo dogoditi, mislim kako do
tovu poruku mira i jedinstva,
nizam, a kojega je i papa
sada svi postojeći modeli nisu dovoljno dobri
a ne isticati i potpirivati razFranjo u svojim govorima na
like. Da je ova praksa dopušda bi mogli odgovoriti na sve poteškoće koposeban način istaknuo kao
tena, svjedoči nam i propodušu ekumenskog pokreta. U
je nastaju kada se o tome razmišlja i govori.
vijed pape Ivana Pavla II. u
jednom svom radu u kojem
jednoj luteranskoj crkvi u
sam pokušao istaknuti neke
konkretne znakove na ekumenskom Ekumensko djelovanje
gradu Rimu. Na kraju bih istaknuo još
putu, na prvo sam mjesto stavio Mo- i u hrvatskim misijama
i interkonfesionalni vjeronauk — nailitvenu osminu za jedinstvo kršćana.
me, smatram kako bi se moglo i trebai zajednicama
Naime, ova molitvena osmina, a koja
lo pozvati predstavnike drugih kršćantraje od 18. do 25. siječnja, a uteme Žz: Koje biste konkretne smjernice skih Crkava i crkvenih zajednica da
ljio ju je svećenik Paul Wattson ili poticaje dali našim zajednicama,
našim vjeroučenicima ili odraslima
1908., vrlo je razgranata te milijuni župama, misijama, a koje bi imale za održe pojedine vjeronaučne sate ili trikršćana ustrajno mole kako bi Bog po- cilj podizanje ekumenske svijesti kod bine-predavanja u kojima bi oni sami
novno svojoj Crkvi darovao raskinuto vjernika laika?
imali prigodu predstaviti svoju Crkvu
jedinstvo. Ove godine molitvena osFra Ivan Macut: Na prvo mjesto te bi upravo kroz taj osobni susret sa
mina za jedinstvo kršćana odvijala se stavio bih molitvu za jedinstvo krš - predstavnicima drugih kršćanskih
pod geslom koji je preuzet iz Prve ćana i to i izvan Molitvene osmine za Crkava i zajednica, vjernici uvidjeli
Pavlove poslanice Korinćanima, a gla- jedinstvo kršćana. Svaki kršćanin, a
(Nastavak na str. 20)
si: „Zar je Krist razdijeljen?“ (1Kor
1,13). Dok su katolici prije molili da
se odijeljeni kršćani obrate te da se
vrate u krilo jedine i prave Kristove
Crkve, a ona je shvaćana isključivo
kao Katolička Crkva, zadnjih nekoliko desetljeća, ipak, ispravno se moli
da se svi skupa vratimo i obratimo
Gospodinu Isusu Kristu. Treba reći kako je u dogmatskoj konstituciji o Crkvi
Lumen gentium Katolička Crkva izjavila kako jedina i prava Kristova
Crkva subsistit in (postoji u) Katoličkoj
Crkvi, ali, također, i da se elementi
crkvenosti nalaze i izvan granica Katoličke Crkve: „Ta Crkva, u ovome svijetu ustanovljena i uređena kao društvo, postoji u Katoličkoj Crkvi kojom
upravljaju Petrov nasljednik i biskupi
s njime u zajedništvu, premda se i izvan njezina ustroj nalaze mnogi elementi posvećenja i istine koji, kao darovi svojstveni Kristovoj Crkvi, snažno
potiču na katoličko jedinstvo“ (LG 8);
dok se u dekretu o ekumenizmu Unitatis redintegratio, između ostaloga,
kaže: „Stoga te odijeljene Crkve ili
zajednice, iako smatramo da trpe od
onih nedostataka, nipošto nisu lišene
značenja i važnosti u otajstvu spasenja. Kristov se, naime, Duh ne ustručava poslužiti njima kao sredstvima
spasenja; njihova snaga potječe od
one punine milosti i istine koja je povjerena Katoličkoj Crkvi“ (UR 3).
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
7
08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 1
REGIONALNE SJEDNICE
NJEMAČKA: REGIONALNE SJEDNICE S DELEGATOM
Demografski pogled na ulazak
Hrvatske u EU
Na sjednicama se okupilo više od 140 hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemačke, a
predavanje o demografskom pogledu na ulazak Hrvatske u Europsku Uniju održao je
prof. dr. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
P
rve regionalne sjednice hrvatskih
pastoralnih djelatnika iz Njemačke, na čelu s delegatom za
hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, održane su od 17.
do 21. veljače u pet njemačkih gradova, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta i
hrvatskih katoličkih misija i zajednica na čijem su se prostoru održavale sjednice. Na sjednicama se okupilo više od 140 hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemačke. Sjednica
za pastoralne djelatnike iz hrvatskih
katoličkih misija Bavarske regije
održana je 17. veljače u hotelu „Po-
Molitva za pokojne
dušobrižnike
Nakon prigodne meditacije i molitve za pastoralne djelatnike preminule u posljednje vrijeme na svim je
sjednicama sve na početku sjednica
pozdravio delegat vlč. Komadina. Na
sjednici u Poingu sudjelovao je referent za dušobrižništvo katolika stranih
misija u nadbiskupiji München-Freising prelat Josef Obermaier i generalni konzul Generalnog konzulata R.
Hrvatske u Münchenu Petar Uzorinac;
na sjednici u Waiblingenu bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav
neralnog konzulata Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Dragan Bagarić, referent za zajednice drugih materinskih
jezika u biskupiji Fulda vlč. Hans Paul
Dehm i predsjedavajući Vijeća katolika drugih materinskih jezika u biskupiji Mainz Joaquim Marques Nunes i
župnik njemačke župe Sv. Kristofora
u Preungesheimu u Frankfurtu fra
Anto Batinić. Više njih je uputilo i prigodnu riječ istaknuvši važnost djelovanja hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj. Prigodnu riječ
uputili su i predstavnici regija i voditelji misija i zajednica na čijim su se
područjima održavale sjednice.
Sa sjednice za Bavarsku regiju u Poingu kod Münchena
inger Hof” u Poingu kod Münchena,
18. veljače u Waiblingenu za regije
Baden-Württemberg I. i Baden-Württemberg II. u prostorijama Hrvatske
katolicke zajednice Waiblingen u
dvorani Sv. Ante, 19. veljače u
Bochumu za regiju Sjeverna Rajna i
Vestfalija u prostorijama Hrvatske katolicke misije Bochum, 20. veljače u
Hildesheimu za Sjevernu regiju u prostorijama Bogoslovije u Hildesheimu
te 21. veljače u Frankfurtu na Majni
za Rajnsko-majnsku regiju u župnoj
dvorani župe Sv. Kristofora u Preungesheimu.
8
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
Huzjak i referent za katolike drugih
materinskih jezika u biskupiji Rottenburg-Stuttgart Ulrich Reif; u Bochumu
generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Düsseldorfa Zvonko Plećaš, konzul drugom razreda Tihomir Kujundžić te župnik Hrvatske
katoličke župe Sv. Nikole Tavelića u
Nizozemskoj sa sjedištem u Rotterdamu fra Juro Tokalić; u Hildesheimu
konzul gerant Generalnog konzulata
R. Hrvatske iz Hamburga Stanko Lip njak te u Frankfurtu generalni konzul
Generalnog konzulata R. Hrvatske iz
Frankfurta Josip Špoljarić i konzul Ge-
Hrvatsko trajno
stanje migracija
Na sjednicama je predavanje o
demografskom pogledu na ulazak
Hrvatske u Europsku Uniju održao
prof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon
povijesnog osvrta trajnog stanja migracija na hrvatskom društvenom teritoriju, bilo je riječi o problemu nezaposlenosti u Hrvatskoj, migracijama
prema inozemstvu i velikim gradovima te demografskom rasapu sela. Dr.
08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 2
Sa sjednice u Waiblingenu. Prigodnu riječ uputio je i biskup mons. Vjekoslav Huzjak.
Akrap je u svom iscrpnom predavanju
dao i usporednu sliku nezaposlenosti mlađeg dijela radnog kontingenta
u Hrvatskoj i odabranim europskim
zemljama, a govorio je i o fertilitetu u
Hrvatskoj i odabranim europskim
zemljama. Bilo je riječi i o selektivnoj
imigracijskoj politici starih članica Europske Unije i o zajedničkom tržištu
radne snage. Na kraju je je bilo riječi i o otvorenim pitanjima za političke i gospodarske elite u Hrvatskoj nakon zatvorenih pregovaračkih poglavlja s Europskom Unijom. U hrvatskoj političkoj javnosti, više od jednog
desetljeća, istaknuto mjesto zauzimaju teme o dobrobitima koje će Hrvatska steći ulaskom u punopravno
članstvo Europske Unije. Sve hrvatske
vlade, osobito one nakon 2000. godine, kao glavni, strateški, cilj imale
su pregovore i ispunjavanje uvjeta za
pridruživanje EU. Hrvatska je bila
pod stalnim pritiskom ispunjavanja
zadanih kriterija, obveza, direktiva,
davanja ustupaka, s vremenom novih
zahtjeva EU i, nerijetko, ucjena. Ulazak u EU kao vrlo važan cilj opravdavao je sve žrtve, a to je podupirano
snažnim političkim i medijskim pritiskom koji je oblikovao mišljenje da će
Hrvatska najvažnije, godinama gomilane, probleme riješiti ulaskom u EU.
U nizu nejasnih, maglovitih, pogodnosti koje će Hrvatska imati, ističu se
potencijalna financijska sredstva iz
strukturnih EU fondova koja će stajati
na raspolaganju. Pritom, ni spomena
o preuzetim financijskim i drugim obvezama Hrvatske prema EU, ne samo
u kratkom roku već i u dugom roku.
Nerijetko se ističe veliko EU tržište za
hrvatske proizvode, ne navodeći koji
su to proizvodi. Ovo je malo manja
iluzija od one kada su najviše pozicionirani hrvatski političari odlazeći u
Kinu to tumačili tobožnjom namjerom
otvaranja kineskog tržišta za hrvatske
Aktulano i sadržajno predavanje održao je
demograf dr. Anđelko Akrap iz Zagreba
proizvode. Slobodna cirkulacija ljudi,
roba, usluga, uključivanje u ravnopravnu zajednicu napretka i novih tehnologija i mnoštvo privlačnih fraza iz
arsenala neoliberalne ekonomije osta vljalo je snažan utisak na javno mnijenje tijekom pregovaranja s EU. Uspješnost pojedinih hrvatskih vlada mjerila se, ponajviše, brojem otvorenih i
zatvorenih pregovaračkih poglavlja.
Za to su vrijeme unutrašnji gospodarski, demografski i preostali razvojni problemi bili gotovo u drugom
planu. Ponajprije želimo istaknuti ključne dugo prisutne hrvatske probleme:
nezaposlenost, nerazvijenost velikog
depopulirajućeg prostora, pad broja
stanovnika na razini čitave Hrvatske,
dugogodišnje prirodno smanjenje (veći broj umrlih u odnosu na broj živo rođenih) i intenzivan proces demografskog starenja, tj. brojem i udjelom
snažan porast broj stanovništva starog 65 i više godina. Navedeno oslikava sadašnje stanje hrvatskog društva, ali i dugoročne probleme. Navedeni razvojni problemi neće se riješiti
ulaskom u EU, već je to ostati i dalje
zadatak političkih i gospodarskih elita u Hrvatskoj. To pokazuje iskustvo
novih članica EU. Hrvatska nema scenarija kratkoročnih i dugoročnih pro mjena u društvu i gospodarstvu koje
bi mogli očekivati ulaskom u Uniju.
Upravo bi nezaposlenost mogla biti,
kao i do sada, glavni čimbenik iseljavanja i na taj način produbljivati i ubrzavati krajnje nepovoljne demografske trendove, kazao je dr. Akrap.
Veliki problem
nezaposlenosti
Dakle, prvi i najveći problem u
Hrvatskoj je nezaposlenost, u kontinuitetu od kraja 19. stoljeća do danas.
Ona je glavni potisni činitelj iseljavanja iz Hrvatske, a po svemu sudeći
bit će i dalje, a to je uvjetovalo značajno, ne samo u odnosu na europski
prosjek, već i u odnosu na veliku većinu zemalja iz okruženja, sporiji porast i od 1991. godine pad ukupnoga
broja stanovnika. Dosad se u hrvatskoj znanstvenoj literaturi odseljeništvo, prečesto, promatralo kao homogena skupina. Pri tomu je dominirao
ekonomski pristup u kojem se hrvatsko
odseljeništvo uvelike svodilo na radno, ali je taj fenomen znatno složeniji. Analiza pokazuje povezanost iseljavanja s modernizacijskim procesima u Hrvatskoj, i možemo dodati, bez
izgleda da će se iseljavanje zaustaviti
bez promjene opće razvojne politike
u Hrvatskoj. Vraćanje u prošlost može
se učiniti bespotrebnim, ali se to pokazuje opravdanim. Rogić i Čizmić analizirano vrijeme promjena dijele na
tri modernizacijska razdoblja: prva
hrvatska modernizacija traje od
1866. do 1941., druga od 1945. do
1990. i treća od 1990 godine. Prema
njihovim nalazima, modernizacijski
procesi u Hrvatskoj, tijekom čitavog
analiziranog razdoblja, umnogome
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
9
08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 3
REGIONALNE SJEDNICE
Sa sjednice u Bochumu
nisu rezultat autonomnih razvojnih
procesa, već su bili pod pritiskom izvana nametnutih političkih i ekonomskih silnica, što je ključno za razumijevanje stalno prisutne odselidbe u
razvoju hrvatskog društva. Jednostavno: hrvatsko društvo nije imalo dostatne autonomije za oblikovanje i
upravljanje društvenim promjenama.
Unutrašnji politički akteri, i kada je
postojala dobra volja (potonje je dosta problematično), imali su bitno sužen utjecaj: Centar je bio negdje
drugdje. To je ključno, jer tijekom sve
tri modernizacije iseljavanje iz Hrvatske nije prekidano. Zanemarujući iseljavanja povezana s ratovima, Prvim i
Drugim svjetskim ratom i Domovinskim
ratom, unutar svakog modernizacijskog razdoblja, u mirnim godinama,
zbio se jedan brojčano jak iseljenički
val. To je općepoznata činjenica, no
rijetko su se unutarnji razvojni procesi, u različitim društvenim, gospodarskim i političkim strukturama, istraživali u povezanosti s iseljavanjem.
Sve tri modernizacije, ekonomskim
rječnikom rečeno, proizvodile su „višak“ stanovništva. Hrvatska je zašla u
modernizacijske procese rijetko naseljena: od 1880-ih do Prvoga svjet skog rata iselilo se s današnjeg hrvat skoga državnog teritorija oko 500.00
osoba, prema prekomorskim zemljama. Sve to treba uklopiti u gospodarske čimbenike, jer rijetka naseljenost već je tada ograničavajući čimbenik za razvoj u prostoru. Naime,
Hrvatska nije oblikovala sustav većeg
broja gradova, za hrvatske populacijske uvjete, srednje veličine koji bi
razvojem izvan poljoprivrednog sektora gospodarstva postupno prihva-
10
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
ćali stanovništvo iz svog okružja koje
se odlijeva iz poljoprivrede. To je
glavni razlog sužavanja razvoja na
jekom sve tri modernizacije, iseljavanje iz Hrvatske nije prekidano. Hrvatska jednostavno nema
autonomnosti potrebne za upravljanje modernizacijom. Ne znamo
kako će to biti nakon ulaska u EU,
ali svakako je neće povećati. Prema tome, relativno velika nezaposlenost u Hrvatskoj nije novija
pojava, tek povremena i periodična povezana — kao i u velikoj većini razvijenih kapitalističkih nacionalnih gospodarstva — s fazama gospodarskih ciklusa, ratovima, svjetskim gospodarskim i političkim krizama već je, s kolebanjima u intenzitetu, stalno prisutna
i u mirnodopskim uvjetima i bez
gospodarske krize. Vrijedi još jednom podcrtati da nezaposlenost u
Hrvatskoj ima duboko korijenje i nije
samo sadašnji problem, kao posljedica promjene političkog i gospodar-
Sudionici Sjeverne regije na sjednici u Hildesheimu
sve manji i manji prostor i „proizvodnje viška stanovništva“ u rijetko
naseljenoj Hrvatskoj. Upravo je ovo
bitno za razumijevanje sadašnjeg
stanja i ujedno odgovor na pitanje:
Zašto Hrvatska uvijek ima relativno visoku stopu nezaposlenosti? Prema tome radi se o tipu društva u kojem su
modernizacijski procesi neprekinuto
nagrizali biološku supstancu. Svaka je
modernizacija „odbacivala“ najvitalnije, a od 1991. u prosjeku i obrazovanije stanovništvo. Politički su se akteri mijenjali, a iseljavanje je konstanta. Nisu samo prilike na pojedinim sektorima svakodnevnog života
pogodovale odselidbi već se radi,
drže Rogić i Čizmić, o „cjelovitom tipu društva koje svoje unutrašnje teškoće ne može nadmašiti drugačije nego odselidbom“. To je ključno jer, ti-
skog sustava, Domovinskog rata, privatizacije državne imovine u 1990ima i trenutne gospodarske krize, već
je to problem prisutan više od jednog
stoljeća. Nezaposlenost je stanje u kojem dio radno sposobnog stanovništva, koje je voljno raditi, ne može naći plaćeni posao. Suvremena gospodarstva najčešće pogađa ciklička nezaposlenost, a izražava se kao povremena, periodična, pojava povezana sa fazama gospodarskih ciklusa
koje karakteriziraju izrazitiji poremećaji u gospodarstvu što se očituje, uz
ostalo, u smanjenju proizvodnje i masovnoj nezaposlenosti. U situaciji kada je nezaposlenost ciklička, radna
snaga, koja je ostala bez posla u fazi gospodarske krize, zapošljava se
izlaskom iz gospodarske krize. Dobar
konjunkturni ciklus u gospodarstvu, ili
08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 4
O hrvat skom
dušobrižništvu u
Njemačkoj
govorio je
delegat
vlč. Ivica
Komadina
prosperitet, najbolje se očituje u gotovo punoj zaposlenosti. Puna zaposlenost ne znači društvo bez nezaposlenih: na tržištu rada normalna je pojava prisutnost pojedinaca koji mijenjaju posao, ili traže posao koji bi im
najviše odgovarao, ili jednostavno ne
žele raditi. Dobar konjunkturni ciklus
u nacionalnom gospodarstvu podrazumijeva pad nezaposlenosti na stopu prihvatljivu nacionalnim gospodarstvima u fazi prosperiteta. Među ma-
kim, gospodarskim i socijalnim mjerama potaknut je masovni egzodus sa
sela. Preobrazba političkog i gospodarskog sustava u ratnim uvjetima
izazvala je izuzetne gospodarske poteškoće koje su se očitovale i preko
porasta nezaposlenosti. Svi ti nepovoljni čimbenici doprinijeli su, kako je
istaknuto, pojačanom iseljavanju u zapadnoeuropske i prekooceanske zemlje. Zadnji veliki iseljenički val između
1991. i 2001. odnio je veliki broj
Sudionici Rajnsko-majnske regije u Preungesheimu u Frankfurtu
kroekonomistima, koji se bave ovom
problematikom, nema potpunog suglasja o tome kolika je to stopa nezaposlenosti pri stanju pune zaposlenosti. Jedan dio makroekonomista drži
da je puna zaposlenost ostvarena kada se stopa nezaposlenosti kreće između 3 i 5%, dok neki drže da se puna zaposlenosti može smatrati i u situaciji kada se stopa nezaposlenosti
kreće čak do 7% (stopa nezaposlenosti dobije se kao omjer između broja
nezaposlenih i ekonomski aktivnog
stanovništva ili radne snage). Trenutno Hrvatska ima stopu nezaposlenosti
18,6%. U Hrvatskoj je nakon Drugoga svjetskog rata politika gospodarskog i socijalnog razvoja, kao i u preostalim socijalističkim zemljama, oblikovala pretpostavke za neravnomjeran
prostorni gospodarski razvoj. Politič-
mladih ljudi. Ovaj je iseljenički val
posljedica bijega od rata i nezaposlenosti koja je postupno rasla od početka 1980-ih. Ako uzmemo u obzir
evidentirani broj izbjeglih Srba i njihove povratne tokove u Hrvatsku procjena je, kako je u navedenome vremenu iz Hrvatske prema zapadnoeuropskim i prekomorskim zemljama iselilo između 180.000 i 200.000 osoba, velikom većinom u dobi od 20 do
40 godina, podsjetio je dr. Akrap.
Nedovoljno obnavljanje
stanovništva
Već više od četiri desetljeća stanovništvo u Hrvatskoj se generacijski
ne obnavlja, tj. totalna stopa fertiliteta je pala ispod razine od 2,1 djeteta po ženi, nužnog za jednostavnu re-
produkciju. Brojčani demografski pokazatelji su jasni, jer prema razini
TFR-a u zadnjih 10-ak godina od oko
1,4 obnovit će se jedva 2/3 stanovništva u Hrvatskoj. Ako se žene i odluče na rađanje to se vrlo često, pod
pritiskom brojnih nepovoljnih čimbenika, odgađa za sve kasnije godine,
istaknuo je dr. Anđelko Akrap. Pritom
je istaknuo kako su najznačniji činitelji
niskog fertiliteta u Hrvatskoj nezaposlenost mladih, nepriuštivost stana mladima, dugi rad mladih na određeno
vrijeme - nesigurnost, nagli porast atipičnog radnog vremena (veliki potrošački centri) to ne prate javne usluge
(jaslice, vrtići). Uspoređujući s drugim
europskim državama, po porastu stanovništva, od 1870. do 2011. godine
Hrvatska se nalazi na europskom začelju. Iseljavanje je jedna od temeljnih
odrednica ubrzanja nepovoljnih trendova. Odgovarajući na pitanje, što
činiti da se stanje popravi, dr. Akrap
je na kraju istaknuo kako je potrebno
riješiti egzistencijalne probleme koji
djeluju ograničavajuće na ulazak u
brak, ali i imanje sljedećeg djeteta.
Hrvatskoj treba dugoročna pronatalitetna populacijska politika, koja će se
postići konsenzusom svih ključnih društvenih, političkih, znanstvenih, gospodarskih, vjerskih i središnjih nacionalnih institucija i aktera u Hrvatskoj.
Za Hrvatsku je to ujedno ključni srednjoročni i osobito dugoročni demografski i ekonomski problem, kazao je
dr. Anđelko Akrap. Nakon predavanja uslijedila je plodna diskusija.
Delegat vlč. Komadina u drugom
dijelu sjednica upoznao je sudionike
s aktivnostima Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u 2014. godini te
posebno s novom internetskom stranicom Hrvatskoga dušobrižničkog
ureda koja se čita na stranici:
www.kroatenseelsorge.de i
www.hrvatskodusobriznistvo.de
Bilo je riječi i o pastoralnom djelovanju u pojedinim regijama u 2014.
godini.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
11
12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 1
ZAJEDNIŠTVO I SURADNJA U ŽUPI
Piše: dr. Nikola Vranješ
Kako izgrađivati zajedništvo u župi?
Važno je milosne darove prepoznati i oživotvoriti u konkretnom
životu i to na crkveno odgovoran i kreativan način.
Z
ajedništvo Crkve je duhovno-te- Nadalje, razumijevanje i životno us- odgovornosti. U odnosu na današnje
ološka, ali i društvena kategori- vajanje Božje objave i vlastiti odgovor prosječno stanje župnih zajednica u
ja. Ono uključuje otajstveni, ali i na nju nezamislivo je bez slušanja Bo- Republici Hrvatskoj, ali i diljem Eurovidljivi, društveni i međuljudski ele- žje riječi i nadahnjivanja na njoj. Svi pe, to u prvom redu znači da vjernici
ment. Ta dva područja usko su po- ovi elementi nošeni su živom tradici- laici trebaju sve više postajati svjesni
vezana i ne mogu se odvajati u ap- jom Crkve čije je oživotvorenje neza- župe kao mjesta vlastitog kršćanskog
solutnom smislu. Otajstvenost je utka- mislivo bez jasnog nauka i discipline angažmana, a ne tek kao zajednice
na u strukture i odnose crkvenog za- koju su zajamčeni od strane hijerar- u koju se dolazi samo i isključivo u
jedništva. Ona predhijskog elementa. A smislu sudjelovanja u ponekom crkvestavlja sveprožimakao važan i neizo- nom slavlju, ili u određenoj, također,
Župno zajedništvo je da- stavan element ukup- samo ponekoj, uredskoj ili adminijuću dimenziju Crkleko dublja dimenzija ži- nog crkvenog života strativnoj potrebi. Župno zajedništvo
ve i kao duhovne i
vota i djelovanja. Upravo ističe se kršćaninov je, dakle, daleko dublja dimenzija žikao vidljive stvarnosti. Važno je istaksmo u njemu pozvani na odgovor Bogu koji vota i djelovanja. Upravo smo u njenuti da govor o zanajkonkretniji način pre- se ogleda u vjeri ko- mu pozvani na najkonkretniji način
jedništvu uvijek treja je hranjena u mo- prepoznati otajstvo Crkve.
poznati otajstvo Crkve.
ba uključivati i upulitveno-duhovnom žićivanje na konkretne
votu i odjelotvorena Prepoznati svoje
načine izgradnje zajedništva, a taj u moralno-krjeposnom zalaganju, u mjesto i poziv u župi
govor po sebi upućuje na neke od te- iskazivanju kršćanske ljubavi prema
meljnih elemenata crkvenog života. bližnjima, te u evangelizaciji svijeta.
Pored toga što se kršćanin treba
Sada postaje jasnim da biti dio zapitati kako stoji s obzirom na živTo se u prvom redu odnosi na Riječ
Božju, sakramente i molitvu, ali i na zajedništva Crkva podrazumijeva sas- ljenje osnovnih elemenata crkvenog
vim jasne oznake i životne obrise. Za- zajedništva o kojima smo prije govorinauk i disciplinu Crkve.
jedništvo nije neka nedefinirana stvar- li, nužno je zapitati se koji je moj ponost, niti stvarnost podložna provizor- ziv u Crkvi, te koje to darove Duha SveDar zajedništva
nim mijenama. Crkvena zajednica je toga u svome životu prepoznajem? Po
i njegovi temeljni elementi
uređena stvarnost. Duh
čemu to mogu ostvariZajedništvo je u prvom redu ne- Sveti, kao njezina nosivati svoj kršćanski život
zasluženi dar. Slično kao što su tolike va unutarnja snaga, je Prepoznavanje vlasti- i po čemu to mogu pridruge stvarnosti kršćaninovog života u sila kreativnosti i obno- tog poziva u zajedni- donijeti životu crkvene
prvom redu dar, tako je dar biti u za- ve, te uvijek novih poti- ci i njegovo odgovor- zajednice? Gospodin
jedništvu Crkve. Dar je nešto što dola- caja za kršćanski život no življenje jedan je svakome udjeljuje odrezi prije pojedinca, nešto u što je poje- i djelovanje. No, On od prvih uvjeta revi- đene darove koji su za
dinac pozvan. Upravo zbog toga va- nije duh nereda i kaotalizacije župe danas. služenje u zajednici, bižno je razumjeti da zajedništvo nosi tičnosti; upravo suprotlo da je riječ o pozivu
oznake koje je potrebno ponizno prih- no. Duh Sveti je sila
svećenika, redovnika ili
vatiti i usvojiti kao mogućnost vlastitog mudrosti i razbora, reda i sklada unu- vjernika laika. Iako su njihovi pozivi i
ostvarenja. Bitni elementi zajedništva tar zajedništva koje stvara i podržava. službe bitno različiti između sebe, za
proizlaze iz volje božanskog Utemepuno djelovanje Crkve, pored svećeniljitelja Crkve Isusa Krista. To znači da U odnosu na župno
čkog, važni su i pozivi, službe i uloge
ti elementi ne smiju biti podložni ljud - zajedništvo
vjernika laika koji čine većinu Crkve.
skim određenjima i mijenama.
Važno je, dakle, milosne darove preBiti u zajedništvu Crkve i pridonoSada se pitamo što sve ove istine poznati i oživotvoriti u konkretnom žisiti njegovoj izgradnji podrazumijeva znače za konkretno župno zajedniš - votu i to na crkveno odgovoran i kreanekoliko ključnih i nezaobilaznih čim- tvo i njegovu izgradnju? Za kršćanina tivan način. Samo tako kršćanin može
benika. U prvome redu jasno je da je pojedinca, ali i za cijelu župnu za- u punom smislu sudjelovati u izgradnji
sakramentalno pritjelovljenje Crkvi po jednicu one u prvome redu znače po- zajedništva i upravo je to ona dimenkrštenju od temeljnog značenja. K to- ziv na aktivno i kreativno sudjelovanje zija koja je trenutno jako manjkava u
mu, po ostalim sakramentima inicija- u zajedničkom kršćanskom življenju. životu i djelovanju tolikih župnih zacije vjernik još dublje ulazi u otajstve- Kršćanin je u prvom redu pozvan jednica. Stoga je prepoznavanje vlanost Kristova mističnog tijela. Isto se, crkvenu zajednicu prepoznati kao ži- stitog poziva u zajednici i njegovo odna način vlastit svakom sakramentu, votni i duhovni prostor vlastitog ostva- govorno življenje jedan od prvih uvjenastavlja i po ostalim sakramentima. renja, ali i zalaganja, tj. vlastite su- ta revitalizacije župe danas.
n
12
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 2
BOTScHAfT DES DElEgATEN
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.155
Verkündigung des Herrn — Annuntiatio Domini
A
Mit Erlaubnis von Papst Nikolaus
V. ließ der kroatische Fürst Martin
Frankopan in 1453 eine Kirche und
ein Kloster an dem Ort errichten, wo
das Haus von Nazareth, in dem Maria, die Mutter Jesu, gelebt hatte,
stand. Die Kirche und das Kloster
überließ der Fürst den Franziskanern.
Im Jahre 1367 schickte Papst Urban
auch das erste nichtglagolitische „Lektionar des Bernard Splićanin“, das
„Evangelistarum“ aus 1532 von Marko Marulić, sowie das persönliche
Gebetbuch „Raj duše“ (Himmel der
Seele) von Gräfin Katarina Zrinski zu
finden ist. Im Innenhof der Wallfahrtsstätte befindet sich eine Bronze-Statue
von Papst Johannes Paul II. mit dem
Foto: P. Darko Tepert
m 25. März feiert die Kirche
das Fest der Verkündigung des
Herrn: Das Ereignis, als der Engel Gabriel zu Maria kommt und kündigt ihr die Geburt ihres Sohnes Jesus
durch die Kraft des Heiligen Geistes
an. In deutscher Sprache wird dieses
Fest die „Verkündigung des Herrn“
oder auch „Mariä Verkündigung“ genannt; im Lateinischen heißt es „Annuntiatio Domini“, „In annuntiatione
beatae Mariae Vriginis“ oder „Conceptio Christi“ („Empfängnis Christi“).
Im Kroatischen wird dieses Fest „Blagovijest“ genannt, was so viel wie
„sanfte Botschaft“ bedeutet und das
Ereignis ziemlich treffend beschreibt.
Die Botschaft, die der Engel Maria
überbrachte, war in der Tat eine frohe, sanfte Botschaft nicht nur für Maria, sondern für die Menschheit insgesamt.
Nachdem Marias anfängliche
Angst und Unsicherheit verflogen waren, gab sie sich ganz der Freude
über diese Botschaft des Engels hin
und bekundete: „Ich bin die Magd
des Herrn; mir geschehe nach deinem
Wort.“ Dieser Ausspruch Marias ist
ein wahrhaftiges Zeugnis ihres Glaubens und ihres Vertrauens auf Gott.
Gott greift tief in die Lebensplanung
der jungen Frau ein, respektiert aber
ihre Entscheidungsfreiheit. Marias
Größe zeigt sich gerade in ihrer
Bereitschaft, den Willen Gottes zu
achten und anzunehmen. Aus eigener
Entscheidung heraus sagt sie Ja zu
Gottes Heilsplan.
Die Szene der Begegnung zwischen dem Erzengel Gabriel und Maria findet sich in vielen Kunstwerken
wieder. Auch wurden weltweit unzählige Kirchen in Gedenken an diese
gnadenreiche Begegnung erbaut, so
auch die Kirche der Heiligen Mutter
Maria in Trsat, dem ältesten MarienWallfahrtsort Kroatiens — einer Anhöhung in der kroatischen Küstenstadt
Rijeka. Die Verehrung der Muttergottes in Trsat setzte am 10. Mai 1291 mit
der legendären Übertragung des Hauses von Nazareth auf diesen Berg ein.
Am 10. Dezember 1294 soll das Haus
dann von Engeln weiter nach Loretto
bei Ancona getragen worden sein, wo
die „Casa Santa” in der Basilika bis
heute verehrt wird. Man sagt, dass
diese Übertragung zum großen Teil
wissenschaftlich belegt ist.
„Mutter der Gnade“, Trsat (schätzungsweise aus dem 12. Jh.)
V. den immer noch über den Verlust
des Hauses trauernden Bewohnern
von Trsat ein Gnadenbild „Mutter der
Gnade”. Wegen der anhaltenden Verehrung wurde das Gnadenbild am 8.
September 1715 mit einer goldenen
Krone in Anwesenheit der Delegaten
des kroatischen Parlaments (Sabor)
gekrönt. Dies war das erste Marienbildnis außerhalb Italiens, das der
Papst krönen ließ. Das Gnadenbild
„Mutter der Gnade“ ist ein auf Zedernholz gefertigtes Kunstwerk, das in
drei Teile und in unterschiedliche thematische Felder eingeteilt ist. Im oberen, linken Feld ist die Verkündigung
des Herrn dargestellt.
Die Kirche und das Franziskanerkloster in Trsat sind sehr geschichts trächtige Bauten. Im 17. Jahrhundert
wurde dort ein Gymnasium für junge
Franziskaner errichtet und über ein
Jahrhundert lang gab es dort eine theologische Schule; dort entstanden
auch die erste Volksschule von Trsat
sowie das erste Krankenhaus in Rijeka. Die Klosterbibliothek umfasst mehr
als 20.000 Werke, unter welchen
Titel „Der Pilger von Trsat“. Sie wurde
zum Gedenken an seinen dritten pastoralen Besuch in Kroatien, der gleichzeitig auch seine 100. Auslandsreise
war, errichtet.
Die Kirche der Heiligen Mutter
Maria von Trsat ist heute eine sehr beliebte und bekannte Wallfahrtsstätte,
die von Pilgern aus allen Teilen Kroatiens und aus dem Ausland gerne besucht wird.
An diesem Ort oder auch anderswo dürfen wir uns im Besonderen auf
die Begegnung mit Jesus und Maria
einlassen und diese zu einem besonderen Ereignis für uns werden lassen,
denn jede wahrhaftige und wohlwollende Begegnung mündet in Freude,
Güte und Sanftmut. Nehmen wir uns
doch die gnadenreiche Begegnung
zwischen dem Engel Gabriel und der
Jungfrau Maria zum Beispiel. Mögen
auch unsere Begegnungen mit Gott
und unseren Mitmenschen ein Fest
sein — getragen von frohen und sanften Botschaften.
Ihr
Pfr. Ivica Komadina, Delegat
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
13
12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 3
AKTUEllES
100.000 GEDRUCKTE EXEMPLARE VON „EVANGELII GAUDIUM“ ERSCHIENEN
Zweite Auflage ausgeliefert
D
ie Deutsche Bischofskonferenz hat im
Januar 2014 die
zweite Auflage des Apo stolischen
Schreibens
„Evangelii gaudium“ von
Papst Franziskus veröffentlicht. Nachdem die Erstauflage in Höhe von 50.000
Exemplaren innerhalb einer Woche vergriffen war,
sind nun weitere 50.000
Exemplare gedruckt worden. Noch nie
zuvor ist ein Papstdokument in so hoher Auflage und so kurzer Zeit abgerufen worden. Das Apostolische Schrei-
ben „Evangelii gaudium“
bezieht sich unter anderem auf die XIII. Ordentliche Generalversammlung der Bischofssynode
„Die neue Evangelisierung
für die Weitergabe des
christlichen Lebens“, die
vom 7. bis zum 28. Oktober 2012 in Rom stattfand. Der Vorsitzende der
Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch,
sieht das Dokument als wichtigen Impuls für das Glaubensleben der Kirche.
„Es ist eine beeindruckende Analyse
der derzeitigen Situation, in der Papst
Franziskus in klarer und erfrischender
Sprache eine geistliche Entfaltung davon vorlegt, was es heißt, als Kirche einen neuen Aufbruch zu wagen“, so
Erzbischof Zollitsch. „Mit seinem Apostolischen Schreiben ,Evangelii gaudium‘ ermutigt Papst Franziskus die
ganze Kirche, sich von der Freude der
Frohen Botschaft anstecken zu lassen,
mit neuer Zuversicht und aus der Kraft
des Evangeliums zu leben und den
Glauben mit anderen zu teilen. Er gibt
uns tiefe Einblicke in sein eigenes Verständnis von Kirche und Christsein. Zugleich lässt er uns teilhaben an seinen
Vorstellungen von einer gelingenden
Evangelisierung in einer globalisierten
www.dbk.de
Welt.“
Neues Verkündigungsformat auf EinsPlus
und Online-Wettbewerb zum Jubiläum
D
as Wort zum Sonntag ist nach
der „Tagesschau“ das zweitälteste Format im deutschen Fernsehen. Nun feiert es sein 60-jähriges
Jubiläum. Seit Ausstrahlung der ersten
Folge am 8. Mai 1954 ist „Das Wort
zum Sonntag“ bis zum heutigen Tag
noch nie ausgefallen: Mittlerweile sind
3.100 Worte zum Sonntag gesprochen worden, darunter eines von
Papst Johannes Paul II. im April 1987
und eines von Papst Benedikt XVI. im
September 2011. Das meistgesehene
„Wort zum Sonntag“ 2013 war das
AACHEN
A
Jubeljahr in Kornelimünster
ls Kaiser Karl der Große im Januar 814 starb, übernahm sein
Sohn Ludwig der Fromme die
Alleinherrschaft des Reiches. Mit viel
Elan suchte der neue Kaiser das Reich
vor allem in Inneren zu festigen. Eine
Schlüsselrolle in diesem Prozess übernahm sein Freund und Berater Benedikt von Aniane, für den er das Christus, dem Erlöser geweihte Kloster im
Tal der Inde errichten ließ, die Urzelle
des heutigen Kornelimünster. Seither
sind 1200 Jahre vergangen. Grund
genug, sich dieser recht wechselvollen
Geschichte zu stellen. Daher wollen
die Benediktinerabtei, die Korneliusgemeinde und die Bürgerschaft von
Kornelimünster das Gründungsjubi-
14
während der Sendung zum Eurovision
Song Contest am 18. Mai mit 4,34
Millionen Zuschauerinnen und Zuschauern. Vier katholische und vier
evangelische Sprecherinnen und Sprecher wechseln sich regelmäßig ab. Im
Schnitt sahen „Das Wort zum Sonntag“ 2013 knapp 1,5 Millionen Menschen, das entspricht einem Marktanteil von 7,1 Prozent.
Außerdem wird es zusätzlich zum
„Wort zum Sonntag“ ab dem 2. Februar um 22.12 Uhr auf EinsPlus ein
neues Verkündigungsformat geben.
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
läum festlich begehen,
zumal anno 2014 auch
die beiden Teile der Heiligtumsfahrt anstehen.
Neben der Heiligtumsfahrt, zu der wieder sehr
viele Pilger nach Kornelimünster kommen werden, einer Ausstellung
über Spuren benediktinischen Lebens in zwölf
Jahrhunderten in der alten Reichsabtei, einer
Vortragsreihe über die
verschiedenen geschichtlichen Epochen und einer Vielzahl musikalischer und kultureller Aktivitäten
mit hochrangigen Gästen stehen be-
Foto: ARD
„DAS WORT ZUM SONNTAG“ FEIERT 60-JÄHRIGES BESTEHEN
Zum 60-jährigen Bestehen des „Wort
zum Sonntag“ laden die evangelische und katholische Kirche zu einem
Online-Videowettbewerb „Dein Wort
zum Sonntag“ ein. Informationen gibt
es im Internet unter www.Dein-wortzum-Sonntag.de. Hier sind Einzelne
oder Gruppen eingeladen, ein Wort
zum Sonntag selbst zu gestalten. Die
Abgabefrist für Videos endet am 31.
Mai 2014. Eine Jury wählt die besten
20 Videos aus, über die dann das Publikum entscheidet.
www.dbk.de
Propst Dr. Ewald Vienken und
Abt Friedhelm Tissen OSB —
aus dem Programmheft
„1200 Jahre Kornelimünster“
sonders gestaltete Gottesdienste im Mittelpunkt
des Jubiläumsjahres. Das
vorliegende Programmheft gibt Ihnen eine Übersicht über die einzelnen
Ereignisse. Möge es helfen, Ihre ganz persönliche Wallfahrt zu planen
und zu gestalten. Wir
freuen uns auf Ihren Besuch und die Begegnung
mit Ihnen hier am Ort der
„Heilthümer“. Willkommen in Kornelimünster,1200 Jahre nach seiner Gründung.
www.st-kornelius.de
12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 4
NAŠE ZAJEDNIcE
FRANKFURT AM MAIN
O
Bogata proslava Stepinčeva
d 8. do 10. veljače u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Frankfurtu na Majni boravio je
hrvatski vojni ordinarij mons. Juraj Je-
skog blaženika Alojzija Stepinca započela je 8. veljače svečanom sv. misom u crkvi Sv. Ante u 19 sati. Sutradan, u nedjelju 9. veljače mons. Juraj
XXXXXXX
zerinac, koji je predvodio proslavu
ovogodišnjeg Stepinčeva u toj hrvatskoj misiji. Spomen proslava za hrvat -
NÜRNBERG
I
Jezerinac predvodio je sveta misna
slavlja u crkvi Sv. Alberta u 9 sati, u
katedrali Sv. Bartolomeja u 12 sati i
u Unterliederbachu u crkvi Sv. Ivana u
16 sati.
U katedrali su prije sv. mise članovi Franjevačkoga svjetovnog reda
izveli scenski prikaz iz života bl. Alojzija Stepinca, koji govori o vjeri, a na
poseban način o majčinskoj vjeri i to
vjeri majke da je njen sin Alojzije živ
unatoč činjenicama koje pokazuju
drugačije.
Mons. Jezerinac je u homilijama
tijekom tog vremena posebno isticao
tešku situaciju crkve u vremenu Alojzija Stepinca i njegovo nepokolebljivo svjedočanstvo vjere i odanosti Bogu, Rimu i Papi, i svome hrvatskom narodu, unatoč velikim iskušenjima zbog
čega je na koncu platio i svojim vlastitim životom. Pozvao je sve prisutne,
majke i očeve, a posebice mlade neka taj primjer slijede i svojim životom
neustrašivo svjedoče.
Cijela proslava ovogodišnjeg Stepinčeva zaključena je u ponedjeljak
10. veljače na spomendan bl. Alojzija Stepinca, sv. misom i pjevanom
večernjom molitvom u misijskoj kapelici u 19 sati. Mnogi su sudjelovali u
ovoj svečanoj proslavi. Svima veliko:
Fra Ivan Čikara
Hvala!
Don Boscova proslava
ove je godine blagdan don Ivana
Bosca u Nürnbergu proslavljen na
više načina u bogatom duhovnim,
kulturnom i sportskom programu.
Već 21. siječnja s početkom u 15
sati održan je turnir u stolnom tenisu
za djecu i odrasle. Dana 28. siječnja
s početkom u 10 zapčeo je malonogometni turnir za djecu i odrasle u
dvorani Kickfabrik.
U nedjelju 29. siječnja svečanu
sv. misa u 12 sati u crkvi Sv. Ludvika
predvodio je don Vlado Mandura, a
nakon mise izveden je prigodni pro-
gram u dvorani Sv. Ludvika u čast sv.
Ivanu don Boscu.
Na sam blagdan 31. siječnja
održan je dječji festival duhovne
glazbe „Don Boscove note” s početkom u 19 sati u dvorani Hrvatske
katoličke misije Nürnberg.
n
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
15
16-17 NZ_16-17 NZ 28.02.14 19:52 Seite 1
Naše zajedNice
MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS
N
Proslavljeno Stepinčevo
ekada su hrvatski katolici duboko u unutarnjem džepiću
svoje odjeće nosili sličicu nekog sveca zaštitnika, a kad se radilo
o bl. Alojziju Stepincu još dublje i
skrovitije. Izvana si mogao vidjeti
iscrpljenog „Gastarbeitera“, kao da
gledaš siromašnu staru kućicu naših
nekadašnjih sela u Domovini, a unutra
je bilo svjetlo i toplina doma, te duboko sakrivena vjera da će „ono sakriveno, biti propovjedano s krovova“. Odjednom je iz pretinaca duše i
srca došlo sve „na krovove“, a posebno je to vidljivo u štovanju bl. Alojzija Stepinca. Od onih malih sličica
skrivenih iza skuta odjeće, čak sašivenih negdje unutar udjeće, nastale su
velike slike i kipovi, sagrađene su
crkve i ustanove koje nose njegovo
ime. Onaj tihi molitveni jecaj u srcu uz
mučeničku krv hrvatske Stepinčeve duše, pretvorio se u velika misna slavlja
među hrvatskim vjernicima u Domovini i po svijetu. Onaj skriveni hod uz
njegov grob u zagrebačkoj katedrali, pretvorio se u procesiju hrvatskih
hodočasnika iz Domovine i iseljeništva. Ne može se otići u Zagreb, a da
ne ode na Stepinčev grob, kao da je
postao zavjet Hrvata katolika.
U radosnom uskrsnom pobjedničkom slavlju spominjući se kreposnog
života, ustrajnog svjedočenja i mučeništva zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Katoličke Crkve Alojzija Viktora Stepinca, sastali su se na jednom
mjestu, u crkvi sv. Dionizija u Kelkheimu, u nedjelju 16. veljače hrvatski
vjernici zajednice Main-Taunus/Hochtaunus, da na sva usta slave Boga koji je svoju silu i snagu pokazao upravo u tom čovjeku. Baš sve župne skupine: župno vijeće, ministranti, folkloraši, FRAMA, ovogodišnji prvopričesnici i krizmanici, mješoviti zbor te mali i veliki vjernici sa sva tri župna mjesta, gdje se nedjeljom slavi redovita
misa na hrvatskom jeziku, oni iz Bad
Homburga i Bad Sodena zajedno s
vjernicima koji žive uz Hrvatski centar
u Kelkheimu, a bilo ih je i iz drugih
hrvatskih zajednica koje je nekoć vodio voditelj te zajednice, fra Marinko
Vukman. Svi oni u središte svoga slav lja donose u procesiji sliku bl. Alojzija Stepinca, s njim se identificiraju,
ističu njegov primjer vjere, zahvaljuju
Bogu na milostima koje su primili njegovim svjedočenjem i zagovorom. Euharistijskom slavlju predsjedao je fra
16
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja
sa sjedištem u Splitu. U markantnim citatima Stepinčevih izreka provincijal
je vjernicima otkrio Stepinčevu dušu,
koja je duboko kršćanska, vjernička.
Istakao je vjeru koja zna prepoznati
znakove vremena, tj. vrijeme u kojem
se ona živi. Vjera koja je otvorena
konkretnom vremenu može preobraziti to vrijeme i njegove suvremenike.
Ona ne smije biti odvojena od čovjeka svog vremena i njegove konkretnosti. Veoma je dobro da djeca i mladi dožive i upamte takve dane u župi,
jer od njih će župa živjeti. Velika su
slavlja poticaj, impuls, predokus budućnosti župe. Djeca i mladi koji su
lica folkloraša. Iako je sve planulo u
nekoliko minuta, svi su bili siti i veseli, jer je u predvorju crkve Sv. Dionizija odjeknula i pjesma. Sve je na kraju poškropljeno laganom kišicom, da
bi Gospodin i na vidljiv način potvrdio
da jetoga dana bio nazočan, živ u
ovom euharistijskom slavlju povodom
spomendana njegova miljenika Alojzija. Slavlje Stepinčeva u Kelkheimu
učvrstilo je vjeru i vjernike, povezalo
narod i svećenike, Crkvu i hrvatski narod, iseljenike i Domovinu, provincijala i franjevce s hrvatskim iseljenicima,
te otvorilo put novim budućim Stepincima. Provincijal, fra Joško zahvalio je
fra Marinku Vukmanu i cijeloj zajednici na kršćanskom življenju i svjedo-
aktivno sudjelovali u sv. misi, a posebno krizmanici koji su prinosili darove i uz njih čitali izreke hrvatskog
mučenika Stepinca, nikada neće zaboraviti gdje su bili, koga su slavili.
Oni su se osvjedočili u istinu o Stepincu, jer od početaka Crkve kršćanima
je bilo najvažnije sastati se na grobovima mučenika na njihov rođendan za
nebo, gdje su doživljavali nadahnuća
za svoje kršćansko življenje i svjedočenje. U pjevanju mješovitog zbora
zajednice, kojim ravna s. Magdalena
Višić, a za orguljama prati Hrvoje
Barnjak, osjetilo se upravo to oduševljenje, kao na sastancima prvih kršćana na spomendane kršćanskih mučenika. Pravo kršćansko slavlje zavr šava uvijek s „Agape“, tj. u ljubavi koja se događa u zajedničkom blagovanju. Ta župa je danas osigurala
najljepše što je imala da bi pokazala
ljubav, kruh, sir i pršut, kolače, piće…
koje su posluživala nasmijana mlada
čenju, a posebno na djelotvornoj ljubavi koju ta župa pokazuje pomažući
u Domovini Hrvatskoj i BiH, sve do
Afrike, gdje vjernici te župe školuju
150 svojih malih kumova. Na kraju, u
nazočnosti Heriberta Schmidta, referenta za dušobrižništvo vjernika drugih materinskih jezika u biskupiji Limburg, provincijal je njemačkom jeziku
uzviknuo: „P. Marinko, herzlichen
Glückwunsch zum 60. Geburtstag!“
(Fra Marinko, sretan 60. rođendan!),
a vjernici su ovaj uzvik pretvorili u dugotrajni pljesak svoje čestitke za okrugli rođendan svoga župnika, koji današnjim danom ulazi u sedmo desetljeće života, a broj sedam u biblijskokršćanskoj svijesti označava puninu i
savršenstvo. Ako je još nešto u pastoralu i svećeničkom životu ostalo nedorečeno, u sedmom desetljeću života treba biti dovedeno u savršeni red
i sklad sa Stvoriteljem i njegovim vječFra Tomislav Dukić
nim promislom.
16-17 NZ_16-17 NZ 28.02.14 19:52 Seite 2
MÜNCHEN
H
Svjedočenje vjere svoga naroda
rvatski vjernici glavnog bavarskog grada proslavili su u nedjelju 9. veljače blagdan hrvat skoga blaženika i zaštitnika svoje župe Alojzija Stepinca. Središnje misno
slavlje u crkvi St. Michael u samom
središtu Münchena predvodio je dr.
fra Ante Akrap s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu u
zajedništvu sa župnikom fra Borisom
Čarićem i uz asistenciju stalnog đakona Mate Kutleše. Crkva je kao i svake
nedjelje bila ispunjena mnoštvom
hrvatskih vjernika iz bavarske metropole i okolnih mjesta. Svečano misno
slavlje započelo je procesijom tijekom
koje su nošene relikvije blagopokojnog kardinala, koje se od 2007. godine čuvaju u toj velikoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici. U procesiji su sudjelovali, ministranti, folkloraši, članovi
župnog vijeća. O. Čarić je u uvodnoj
riječi pozdravio sve ističući kako je bl.
Alojzije Stepinac svojim životom pokazao beskrajnu ljubav i odanost prema Bogu, Katoličkoj Crkvi i svom
hrvatskom narodu. Neka nam njegov
život bude primjer kako u današnje
vrijeme trebamo živjeti svoju vjeru,
istaknuo je o. Čarić. O. Akrap je u nadahnutoj propovijedi kazao kako se
bl. Alojzije hrabro i odvažno svojim
životom borio za očuvanje kršćanskih
načela, neustrašivo svjedočeći vjeru
svoga naroda. Neka nam i u današnjem vremenu koje nije jednostavno i
koje zagovara neke druge vrijednosti,
lik blaženog Stepinca bude primjer kako bismo i mi mogli stajati uspravno i
svjedočiti Kristovu vjeru. Danas kada
se sjećamo našeg blaženika, odlučimo se na žrtvu za druge u svjetlu Kristove ljubavi, jer takva žrtva daje istinski rod. Neka nam njegov primjer bude putokaz kako se možemo nesebično žrtvovati za svoju vjeru i svoj narod, budite sol zemlje i svjetlo svijeta.
Nemojmo biti sladunjavi kako bismo
se dodvorili drugima, trgnimo se i
budimo orijentir i putokaz drugima,
pokažimo nadu i radost drugima, jer
Gospodina ne možemo zadržati samo
za sebe. I opraštajmo jedni drugima
kao što je i naš blaženik oprostio svojim progoniteljima, poručio je fra Ante Akrap na kraju propovijedi. Uzvišenost i ljepotu misnom slavlju podario
je nastup mješovitog zbora Hrvatske
katoličke župe (HKŽ) München pod
ravnanjem s. Nikoline Bilić. Članovi
zbora svojim su impresivnim izvođen-
jem skladbi na latinskom i hrvatskom
jeziku dali poseban doprinos svečanom slavlju hrvatskog blaženika.
Duhovna obnova
Iščekujući proslavu Stepinčeva u
HKŽ München, održana je trodnevna
duhovna obnova od 6. do 8. veljače,
koju je predvodio o. Akrap pod poznatim blaženikovim geslom „U tebe
se, Gospodine, uzdam!“ Duhovnu obnovu su svojom pjesmom pratili su članovi župnog zbora pod vodstvom s.
Nikoline Bilić. Tijekom obnove održana su razmatranja o temama „Liječiti rane duše, liječiti rane srca“, „Od
strpljivosti do milosrđa“ i „Vjera i
ca. Nasrupili su župni dječji zbora
„Hrvatski slavuji“ pod vodstvom s. Nikoline Bilić. Nakon malenih pjevača
na scenu su nastupili zbor mladih i orkestar mladih pod ravnanjem s. Nikoline Bilić. Nakon pjevača na scenu
su stupili plesači i folkloraši. Najprije
su mališani od 4. do 7. godina, iz dječje folklorne skupine Bijeli golubovi,
koje uvježbava Biljana Šibenik, nastupili izvodeći „Naše kolo malo“. Nakon najmlađih folkloraša nastupili su
plesači iz folklorne skupine Bijeli golubovi od 2. do 6. razreda, koje predvode Neda Jakić i Natali Mandić.
Folklorna skupina B koju predvodi Slavica Tavra otplesala je kolo Bunjevac.
Nastupila je i folklorna skupina fra
Misno slavlje predvodio je dr. fra Ante Akrap
praznovjerje“. Župnik o. Čarić najprije je zahvalio Bogu za sve milosti, zatim voditelju obnove o. Akrapu i župnom zboru s voditeljicom s. Nikolinom
Bilić.
Narodno veselje
U čast svoga zaštitnika bl. Alojzija Stepinca u nedjelju 9. veljače u
dvorani Salesianum brojne skupine
koje djeluju u okrilju HKŽ München
održale su bogati program za mnogobrojne posjetitelje tradicionalnog
narodnog slavlja koje se održava u
toj hrvatskoj župi od 2005. godine.
Ovogodišnji prilog od narodnog slav lja bio je namijenjen za izgradnju
crkve Gospe Velikoga hrvatskog krs nog zavjeta u Kninu. Raznovrsni zabavni program započeo je obraćanjem župnika o. Čarića, koji je čitao
ulomke iz tekstova bl. Alojzija Stepin-
Andrija Kačić Miošić pod vodstvom
Josipe Ljubičić, Ivane Pušić i Floriana
Grubišina. Nakon nastupa glazbenih
i plesnih skupina nastupili su i članovi klape „Croatia“. Posjetiteljima su
predstavljeni i kandidati za izbore
župnog vijeća koje su se održali 16.
veljače. U drugom dijelu programa za
izvrsno raspoloženje pobrinuo se
glazbeni sastav „Novi ritam“.
Koncert u čast
bl. A. Stepincu
U subotu 15. veljače u čast bl.
Alojzija Stepinca održan je svečani
koncert na kojem su nastupale glazbene skupine iz HKŽ München,
operna glazbenica Kristina Šop, ženska vokalna skupina „Lira“ i klapa
„Croatia“. Kroz program su vodili fra
Filip Mimica i Lidija Papković.
www.franjevci-split.hr
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
17
18-19 NZ_16-17 NZ 03.03.14 16:33 Seite 1
NAŠE ZAJEDNICE
BERLIN
Važnost sakramenta ispovijedi
U
petak 7. veljače u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu održana
je duhovna obnova. Naime, uz
već redovitu praksu da se vjernici koji
časte pobožnost prvih petaka, a i osta li, ispovijedaju, u misiji organiziran je
i duhovni program. Tako je popodne
ispovijed počela u 17 sati u crkvi Sv.
Sebastijana kojoj su pristupili mnogi
vjernici, a na poseban način prošlogodišnji prvopričesnici, koji rado
obavljaju pobožnost prvih petaka.
NAJAVA !!!
Hodočašće
hrvatskih
katoličkih misija
i zajednica u Lurd 2014.
I ove će godine veliki broj vjernika iz hrvatskih katoličkih misija i
zajednica o svetkovini Uzašašća
hodočastiti u Gospino svetište
Lurd.
Raspored u Lurdu je sljedeći:
29. svibnja — 17 sati sv. misa
u bazilici sv. Krunice; 21 sat procesija sa svijećama u svetištu;
Hrvati nose Gospin kip, mole i pjevaju na hrvatskom.
30. svibnja — 8 sati sv. misa u
bazilici sv. Krunice; 10.30 sati put
križa na brdu kalvarije uz svetište;
13.30 do 15 sati ispovijed i sat
klanjanja u crkvi Cote Carmel; 21
sat procesija sa svijećama u svetiš tu; Hrvati nose Gospin kip, mole i
pjevaju na hrvatskom.
31. svibnja — 7.30 sati sv. misa
pred Gospinom špiljom (Grotte).
18
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
Krunica, koju su animirali i predmolili
čitajući svetopisamske tekstove i predmoleći desetice, Framaši započela je
u 18 sati. Sv. misa, koju je predvodio
dr. fra Ivan Macut, a koju je svojim
pjevanjem uveličao misijski zbor mladih, započela je u 18.30 sati. U propovijedi o. Macut je pozvao roditelje
neka nadahnuti evanđeljem promisle
o savjetima koje daju svojoj djeci i kako ih odgajati u svjetlu kršćanske vjere. Na misi su uz redovite ministrante,
ministrirali i prošlogodišnji prvopričesnici. Na kraju mise, župnik fra Petar
Čirko pozdravio je okupljene, zahvalio im na dolasku te ih je sve pozvao u
prostorije misije u kojoj je uslijedio večernji dio programa. Naime, djeca
koja su bila na sv. misi imala su svoj
susret s mladim animatorima u gornjoj
dvorani misije gdje su se kroz društvene igre bolje upoznali i družili, dok
je u velikoj dvorani misije s početkom
u 19.30 sati bilo predavanje o važnosti sakramenta ispovijedi za život u
vjeri. Na početku i na kraju predavanja umjesto molitve misijski zbor
mladih otpjevao je dvije duhovne pjesme. Kroz prezentaciju, na kojoj je radila i Anica Krstanović, okupljenim je
vjernicima o. Macut održao predavanje o ispovijedi te istaknuo koji su
preduvjeti kako bismo se ispravno i
plodonosno ispovijedili. Predavanje o
ispovijedi imalo je osam dijelova —
Biblijsko utemeljenje, Povijedni razvoj,
Ustrojstvo sakramenta ispovijedi, Svr ha sakramenta, Obaveza tajnosti ispovijedi, Oblici sakramenta ispovijedi,
Dijelovi sakramenta ispovijedi te na
kraju predavanja Neke zablude o saFra Ivan Macut
kramentu ispovijedi.
IN MEMORIAM
† Don Ivan Pajtak
D
svećenik redovnik
on Ivan Pajtak, član Hrvatske
salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, preminuo je 23.
siječnja u 61. godini života, 42. godini redovništva i 31. godini svećeništva. Sprovod pokojnog don Ivana
bio je u ponedjeljak 27. siječnja u
10.50 sati na zagrebačkom groblju
Mirogoj, a odmah nakon sprovoda
služila se misa zadušnica u crkvi
Krista Kralja na Mirogoju.
Don Ivan Pajtak rođen je 27.
travnja 1953. godine u mjestu Ladanje gornje, župa Vinica kraj Varaždina. U salezijansko sjemenište u
Rijeku došao je 7. rujna 1968., novicijat počinje 1970. godine također
u salezijanskom samostanu u Rijeci,
gdje nakon godine dana, 7. kolovoza 1971. polaže prve redovničke
zavjete. Nakon novicijata završava
klasičnu gimnaziju u Salezijanskoj
srednjoj školi za spremanje svećenika u Rijeci gdje maturira 1973. i već
1974. upisuje Katolički bogoslovni
fakultet u
Zagrebu.
Za svećenika je zaređen 24.
svibnja
1982. u Zagrebu. Kao svećenik
obnašao je službe kapelana u župama: Sirač, Rijeka — župa Marije
Pomoćnice, župa sv. Josip i župa sv.
Antuna Padovanskoga. Dvije godine
bio je upravitelj župe u Donjoj Obriježi, a pet godina dušobrižnik u
Hrvatskoj katoličkoj misiji u Nürnbergu. Tri godine proveo je u Venecijanskoj provinciji. Obolio je
2002., kad je ujedno započeo liječenje. Bolest je sve više hvatala maha. Posljednjih devet mjeseci, potpuno nepokretan, proveo je najprije u domu za starije osobe u Brezovici, a zatim u Cugovcu. Nekoliko
dana liječio se u zagrebačkoj novoj
bolnici u Dubravi, gdje je 23. siječIKA
nja preminuo.
18-19 NZ_16-17 NZ 03.03.14 16:33 Seite 2
KOBLENZ
O
Djelotvorna ljubav
vih je dana u Hrvatskoj katoličkoj misiji (HKM) Koblenz nekoliko puta osvjedočeno djelima ono što se riječima ispovijeda. Uoči Božića, misija je na poticaj svoga
župnika vlč. Stjepana Zadravca,
organizirala već tradicionalno darivanje bolesne djece. Naime, u Koblenzu, točnije u bolnici Kemperhof, na
dječijem odjelu svaki se dan preko 50ak djece i mladih bori s raznim oblicima najtežih bolesti. Kako bi se bolest
nakratko zaboravila, a bol olakšala,
župljani HKM Koblenz, napose djeca
i mladi, predvođeni župnikom, posjetili su male bolesnike i podijelili 60-ak
prigodnih božićnih darova. Suza u
oku roditelja i smješak na licu malih
bolesnika zagrijalo je srca svakog od
prisutnih misijskih dragovoljaca te je
još jednom potvrdilo zašto Hrvati u Koblenzu uživaju toliki ugled svojih sugrađana.
Nakon Božića, misija je ponovno
pokazala svoju vjeru konkretnim djelima. Ovoga puta je organizirana akcija za pomoć mladiću iz Fojnice koji
je nesretnim slučajem ostao trajno teški invalid i izgubio obje ruke. Župljani
HKM Koblenz zajedno sa župnikom
odazvali su se na vapaj za pomoći i
sakupili iznos od 1.000 eura, koji će
pomoći mladiću da se, koliko je god
moguće, vrati u normalan život. Misija, koja svakim danom broji sve više
članova i sve više aktivnosti, još je jednom pokazala da skorih 45 godina
postojanja nije donijelo umor nego novu mladost i vedru budućnost. Puna
crkva, veliki broj djece i mladih te
brojne aktivnosti razlog su vedrog
pogleda u dane koji dolaze.
Zoran Buntić
KNJIGA
Terapija dobrote fra Joze Župića
Č
lan Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem
u Splitu, sadašnji dušobrižnik u
Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu
fra Jozo Župić 2013. je godine slavio
40. obljetnicu svećeništva (ređen je 1.
srpnja 1973. u Sinju, a prvu mladu misu slavio je 22. srpnja te godine u Sinju), a budući je Hrvatska 1. srpnja
2013. postala punopravnom članicom
Europske zajednice, odlučio je tiskati
ovu knjigu kao spomen na svoje slavlje
i slavlje Hrvatske za koju je palo puno
života. Budući je u svom pastoralnom
djelovanju u Njemačkoj, pokrenuo dva
projekta za djecu, mlade i odrasle, a
to su Crtačka škola i „Mikrofon je Vaš“
u gradovima Berlin, Ludwigsburg,
München (Crtačka škola), te Mikrofon
je vaš (Berlin, Ludwigsburg) , odlučio je
prikupljene tekstove, koji su prethodno
izlazili u tiskovinama tiskati u ovoj knjizi pod naslovom „Terapija dobrote”.
Knjiga „Terapija dobrote“ broji 200
stranica. Tiskana je 2013. u Berlinu u
Oktoberdruck AG. Grafičko oblikovanje i pripremu knjige obavio je SITEhoppers iz Berlina. Ilustraciju na naslovnici uredila je Maja Novosel. Tom
knjigom fra Jozo želi dati doprinos
hrvatskoj kulturnoj baštini i izvan njenih
granica, a sada već europskoj Hrvatskoj. Htio je ujedno ostaviti pečat jednoga vremena u tuđini. Tekstovi u knjizi poredani su kronološki, onako kako
su nastajali. Naslov knjige je prema
jednom od objavljenih tekstova veza nih za crtačku školu u Berlinu.
Knjiga je kronologija fra Jozina rada i zahvala ljudima s kojima je surađivao i pokretao projekte kao sto su
Crtačka škola i „Mikrofon je Vaš“, te
svim sudionicima koji su se svesrdno
Crtačke škole — Zvonko Kermc u Berlinu, Maja Novosel u Ludwigsburgu i
Snježana Vidović u Münchenu, te kritičara Michael Nungesser i Zdenke
Weber, zaokružuju knjigu. Objavljivanjem životopisa suradnika, o. Župić
podcrtava visinu kvalitete rada koja je
ostvarena u Crtačkoj školi, a objavljeni radovi marljivih polaznika pružaju
svjedočanstvo. U knjizi će se naći i nagrađeni crteži i članci o odjeku koji su
izazvali pojedini mladi umjetnički talenti širom svijeta. Također je objav ljeno nekoliko fotografija i izlistani su
svi sudionici i pobjednici natjecanja
„Mikrofon je Vaš“. Knjiga je posebno
zanimljiva svima koji žele sačuvati dokument o vlastitom sudjelovanju u jednoj od Crtačkih škola, nastupu na natjecanju „Mikrofon je Vaš“ ili pri otvorenju izložbi, istaknula je za Hrvatski
Glas Berlin Manuela Freisem, koja je
n
radila na pripremi knjige.
NAJAVA!!!
angažirali. U tri dijela knjige — Uspomene iz Berlina, zatim Ludwigsburga
i na kraju Uspomene iz Münchena, o.
Župić objavljuje kronološki poredane
svoje i, iz raznih izvora sakupljene,
priloge drugih autora. U knjizi su objavljena imena svih polaznika Crtačkih škola iz sva tri grada, nekoliko citata iz Knjige dojmova sa izložbi crteža i osvrti novinara i kriticara. Životopisi likovnih umjetnika koji su vodili
Hrvatske svjetske igre, Zagreb,
21.—26. srpnja 2014. — Hrvatske
svjetske igre održat će se u Zagrebu od 21. do 26. srpnja 2014., a
natjecanja će se održati u sportskim kategorijama atletika,boćanje,
judo, karate, košarka, nogomet, tenis, odbojka, plivaje, rugby, rukomet, taekwondo i vaterpolo. Organizator igara je Hrvatski svjetski
kongres, a sudjeluju natjecatelji iz
37 zemalja. Više od igrama na:
www.igre-zagreb2014.com;
E-mail: [email protected]
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
19
20-21i_16-17 NZ 03.03.14 10:21 Seite 1
InTervJU
(Nastavak sa str. 7)
kako nas, na kraju, već sada mnogo
toga ujedinjuje i da smo svi mi već
jedno u Isusu Kristu. Ovo su samo neki od prijedloga koji mi u ovom trenutku dolaze u pamet, a koji bi, duboko sam uvjeren, proširili svijest širokih kršćanskih slojeva o potrebi, s
jedne strane, upoznavanja te, s druge
strane, o potrebi dijaloga s drugim
kršćanima, a koji su nam, na koncu,
braća i sestre u Isusu Kristu.
Ekumenski poticaji
pape Franje
Žz: Spomenuli ste i aktualnog papu Franju. Istina je kako je papa Franjo tek godinu dana u službi Petrova
nasljednika, tj. rimskog biskupa. Možete li unatoč tome kratkom vremenskom razdoblju, ocijeniti njegove ekumenske stavove te kojim bi smjerom,
po Vama, a što se tiče samoga ekumenskog puta, mogla ići Katolička
Crkva za vrijeme pape Franje?
Fra Ivan Macut: Kad je riječ o papi Franji, onda odmah mogu sa punom sigurnošću reći kako će i aktualni Papa slijediti učenje Drugoga vatikanskog sabora te učenje i smjernice njegovih prethodnika počevši
od pape Ivana XXIII. pa sve do pape emeritusa Benedikta XVI. Iako
do sada papa Franjo nije izdao
mnogo službenih dokumenata
(imamo Apostolsku pobudnicu
Evangelii gaudium, encikliku Lumen fidei), ipak, u svojim govorima i dokumentima očito je kako
nastavlja dogmatsko učenje Katoličke Crkve. Naime, postoje određena nadanja kako bi upravo aktualni Papa mogao možda ublažiti neke stavove, a što bi imalo za
cilj lakše ujedinjenje razjedinjenih
kršćana. Ono što sam uočio čitajući
papine govore pojedinim ekumenskim
izaslanstvima, te iščitavajući apostolsku pobudnicu te njegovu prvu encikliku, jest da je papa Franjo čvrsto ukorijenjen i da ne odstupa od katoličkog
dogmatskog niti disciplinarnog uče nja. Kao primjer mogu izdvojiti govor
pape Franje na susretu s predstavnicima kršćanskih Crkvava, crkvenih zajednica i sa predstavnicima drugih religija u Rimu, i to samo tjedan dana
nakon izbora za rimskog biskupa, dakle, dana 20. ožujka 2013. Papa je
tom prigodom rekao kako jamči, nastavljajući putem svojih prethodnika,
20
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
nastavak ekumenskog puta te se istovremeno zahvalio i Papinskom vijeću
za promicanje jedinstva kršćana za
svu nesebičnu pomoć koje mu ono na
tom planu pruža i što u njegovo ime
djeluje i radi na zbližavanju razjedinjenih kršćana. U tom se govoru, također, spomenuo i Drugoga vatikanskog sabora te govora pape Ivana XXIII., a kojega je blagopokojni papa
održao na otvaranju već spomenutog
Sabora. U svojoj prvoj enciklici Lumen
fidei papa Franjo u broju 49. govori
kako je Gospodin Isus Krist u službi
ujedinjenja u vjeri te u njezinom cjelovitom prenošenju Crkvi udijelio dar
apostolskog nasljeđa. Upravo po apostolskom naslijeđu, nastavlja Papa,
imamo garanciju kontinuiteta memorije Crkve. Ova garancija dana je po
živim osobama, zaključuje Papa. Papa Franjo u jednom svom govoru delegaciji Svjetske luteranske federacije
te predstavnicima luteransko-katoličke
komisije za jedinstvo rekao je kako je
upravo duhovni ekumenizam duša našeg putovanja prema punom jedinstvu
te da nam upravo taj ekumenizam dopušta da imamo, istina nesavršeno,
iskustvo njegovih plodova. Potrebno
je se prepustiti u ruke Gospodina na-
Svaki kršćanin, kome je na srcu
ponovno ujedinjenje razjedinjenih
kršćana, trebao bi ponajprije moliti Boga da nam udijeli dar jedinstva. Osim ove molitve, vjerujem kako je moguće učiniti još i neke druge konkretne poteze, a koji
bi u velikoj mjeri podigli svijest u
našim zajednicama o važnosti
rada na ujedinjenju kršćana.
šega Isusa Krista, zaključuje papa
Franjo. Dakle, vjerujem kako iz ova
dva kratka primjera, a ima ih još i drugih, jasno proizlazi kako u pontifikatu pape Franje, a s obzirom na ekumenizam, ne trebamo očekivati spektakularne i senzacionalne poteze, a
koji bi preko noći omogućili ponovno
ujedinjenje Crkava i crkvenih zajednica. Pred nama je, također, i najavljeno putovanje Svetoga Oca u Svetu
Zemlju, a koje će također imati svoju
ekumensku notu. Potrebno je vidjeti
što će papa Franjo tom prigodom reći. Ipak, uvjeren sam da nikakvih senzacionalnih poteza u njegovu pontifi-
katu, a s obzirom na ekumenski put
Katoličke Crkve, neće biti.
Žz: I za kraj, možete li reći kada
bi moglo doći do ponovnog ujedinjenja razjedinjenih kršćana te na
koji bi se to način moglo dogoditi?
Fra Ivan Macut: Kada govorimo o
trenutku u kojem bi se očekivalo ponovno jedinstvo razjedinjenih kršćana,
onda je jako nezahvalno prognozirati i proricati. Vjerujem kako se na taj
dio pitanja može primjeniti i Isusov odgovor na pitanje kada će doći paruzija (ponovni Kristov dolazak). Isus je tada rekao da to zna samo Otac koji je
na nebesima. Dakle, što se tiče vremenskog razdoblja u kojem će doći
do ujedinjenja, a duboko sam uvjeren
da će se Crkve i crkvene zajednice na
koncu ipak pod vodstvom Duha Svetoga ujediniti, mogu reći kako to zna
samo Otac koji je na nebesima. Što se
tiče modela po kojem bi se ujedinjenje
moglo dogoditi, mislim kako do sada
svi postojeći modeli nisu dovoljno dobri da bi mogli odgovoriti na sve poteš koće koje nastaju kada se o tome razmišlja i govori. Jednostavno rečeno,
na Vaše pitanje mogao bih odgovoriti riječima protestantskog teologa
Oscara Cullmanna, a koji je rekao
da će o trenutku i o načinu ujedi njenja odlučiti sami Bog. Duboko
sam uvjeren u istinitost njegovih riječi te ću, koliko je do mene, a htio
bih naravno pozvati i sve ostale
kršćane da svi zajedno, svatko na
svom području, i molimo i radimo
na ponovnom uspostavljanju jedinstva Kristove Crkve kako bi njezino svjedočanstvo i propovijedanje u svijetu ponovno zadobilo svu
onu snagu i privlačnost koju je imalo i na samim počecima kršćanstva
kada je Crkva bila jedna, ali ipak
različita.
Razgovarao: Adolf Polegubić
Traže poznansTvo
Gospođa, 58 g., iz Njemačke,
slobodna, ugodnog izgleda, obiteljski orijentirana, traži ozbiljnog
gospodina od 54 do 62 godine,
situiranog, nepušača, katolika,
radi ozbiljne veze i mogućeg braka. U obzir dolaze samo ozbiljne
ponude sa slikom. Ponude slati na:
Kroatenseelsorge, An den Drei
Steinen 42d, 60435 Frankfurt am
Main, šifra — (O1).
20-21i_16-17 NZ 03.03.14 10:21 Seite 2
KnJIGe
Hrvatski iseljenički zbornik 2014.
Matičin godišnjak posljednjih 15 godina ima posebnu tematsku cjelinu „Duhovnost“,
posvećenu hrvatskim katoličkim vjernicima i njihovu stvaralaštvu u inozemstvu.
U
nakladi Hrvatske matice iseljenika objavljen je godišnjak
Hrvatski iseljenički zbornik
2014. koji sadrži 34 samostalne
autorske studije posvećene kulturnim
i društvenim praksama suvremenih
hrvatskih migranata. Urednica te čitane trojezične Matičine serijske publikacije je prof. Vesna Kukavica. Građa ovogodišnjega sveska, koja povezuje 10 zemalja svijeta s 4 kontinenta, raspoređena je na 400 stranica u
8 tematskih cjelina, ilustriranih mnoštvom fotografija.
Matičin godišnjak posljednjih 15
godina ima posebnu tematsku cjelinu
„Duhovnost“, posvećenu hrvatskim katoličkim vjernicima i njihovu stvaralaštvu u inozemstvu. Tri su priloga u ovogodišnjem Zborniku u toj tematskoj
cjelini. Prvi, iz pera znamenitog arheologa dr. Emilija Marina posvećen je
nastanku mozaika u rimskoj kapeli Sv.
Venancija pokraj Lateranske bazilike,
smještene na istoimenom brežuljku
Lateranu — jednom od sedam drevnih
brežuljaka na kojima je izgrađen Rim,
koji struka drži autentičnim svjedočanstvom pripadnosti hrvatskoga naroda zapadnoeuropskom civilizacijskom i kršćanskom krugu. To je, temeljem povijesnih izvora, potvrdio i naš
vrsni arheolog Emilio Marin — autor
priloga, ovjenčan nizom strukovnih
priznanja, uključujući i članstvo u Akademiji znanosti i umjetnosti Francuske.
Lateransku baziliku Sv. Ivana, tzv. papinu katedralu, godišnje posjećuju milijuni turista među kojima je mnoštvo
hrvatskih hodočasnika iz tridesetak
zemalja svijeta, ponosnih na taj mozaik s hrvatskom pričom čiji je mecena Dalmatinac — papa Ivan IV. (640.
— 642.). Mozaik govori o pothvatu
opata Martina, kojega je taj papa
poslao u Dalmaciju i Istru sa zadaćom
da skupi relikvije mučenika te da otku pi zarobljene kršćane iz sužanjstva
onodobnih novih gospodara. Analiza
epigrafičke baštine dokazala je povijesnu autentičnost osoba koje su prikazane na mozaiku.
Drugi prilog autorice Mirne Juvančić govori o sakralnoj baštini grada
Ludbrega još od davne 1411. godine.
Od tada kreće štovanje onoga što danas poznajemo kao čašćenje Predra-
gocjene Krvi Kristove. Obilježavanje
toga Ludbreškoga čuda staro je duže
od pola tisućljeća, a odvija se svake
godine početkom devetoga mjeseca i
to 4. rujna. Taj povijesni događaj od
iznimne važnosti za Crkvu, ali i za ci-
nimne humanitarne zasluge tijekom egzodusa dijela hrvatskoga naroda iz
domovine nakon II. svjetskoga rata.
Ukratko, tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi,
Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju vrlo
raznorodnu građu o našim znanstvenim i književnim zvijezdama, jezikoslovcima, umjetnicima različitih provenijencija od elitnih modernista (na naslovnici mitska Penelopa B. Čikoša,
1903.) do suvremenih performera. Nisu izostale ni uobičajene uzbudljive
priče vezane za životne izazove raseljenih hrvatskih obitelji s udaljenih meIKA
ridijana i paralela.
nove KnJIGe
jelu domovinu Hrvatsku - tradicionalno
privuče mnoštvo hodočasnika i iz iseljeništva. Papa Lav X. župnu crkvu Presvetog Trojstva obdario je oprostima.
Na taj način je zapravo sam Sveti
Otac utemeljio to euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Isusove, kojemu vjernici hrle već 6 stoljeća. Putnika
namjernika u Ludbregu, koji stiže iz dijaspore, zadivit će tamošnji spoj vjerske, znanstvene, povijesne i umjetničke baštine s drevnom usmenom predajom poput one legende o Ludbregu kao
središtu svijeta, napominje autorica.
Publicist Mijo Ivurek opisuje život i
djelo povjesničara prof. dr. Krunoslava Draganovića (1903.—1983.) svećenika, humanitarnog djelatnika i političkog emigranta te robijaša u komunističkim kazamatima bivše SFRJ. Tekst je
pisan za ovaj broj Zbornika budući da
je 2013. godina bila posvećena — odlukom Hrvatske kulturne zaklade iz Zagreba - životu i djelu toga velikana.
Draganović je bio žrtva velikosrpske i
jugoslavenske diplomatske promidžbe,
uz ostale ideološke protivnike u krilu
vlastitoga naroda, koji su ga zajednički proglasili kontroverznom osobom —
kako bi se prikrile Draganovćeve iz-
KAČIĆ — Zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Split,
XLIV-XLV/2012-2013, str. 524 — Sadržaj: Prezentacija „Marinova zbornika“ u Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i Visovcu; Papa Benedikt XVI.
nasljednik blaženoga Ivana Pavla II.
i francuski akademik — hodočasnik u
Hrvatsku ( E. Marin); Pravni odnosi
franjevačkih provincijala i sestara
Trećega reda sv. Franje u hospiciju
u Šibenskom Varošu do 1878. godine ( J. Brkan); Franjevački samostan
na Gradovrhu (F. Hidanović); Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama
(S. Manđeralo); Mučenici i Božji
ugodnici Gospićko-senjske biskupije
(H. G. Jurišić); Odgojna preobrazba u teleologijskom i aksiologijskom
ozračju (A. Vukasović); Mogućnosti
katoličke škole u duhovnom odgoju
(J. Šimunović); Odgojne vrijednosti i
metode u djelu „Pravilo kršćanskoga
života namjenjeno hrvatskoj mladeži“ fra Petra Krstitelja Baćića (N. Nekić); Novicijat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja na La Verni 1968.—1970. (S. Čovo); Gospa
Lurdska i hrvatski narod (H. G. Jurišić); Slavlje u Otoku 20. VII. 1913.
fra Stanka Petrova (I. Bošković); +Dr.
Šimun Jurišić ( J. Barić); Novi prilozi
fauni amonita gornjeg skita iz Muća
(V. Golubić). — Popis suradnika,
primljene knjige i izdanja Zbornika
■
„Kačić“.
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
21
22_22-23djecji.. 03.03.14 16:52 Seite 1
djeČji kutak
snimka: R.K; www.pixelio.de
Napisala i priredila: Željka Čolić
Drage mlade čitateljice i čitatelji!
S
ožujkom nam je stiglo proljeće i korizmeno vrijeme. Iz tog razloga
smo vam pripremili odgovarajuću temu o korizmi s nadom da
će vam biti zanimljiva. Neka vas proljeće zatekne u dobrom
zdravlju i raspoloženju!
Posloži slova i dobit ćeš 5 korizmenih pojmova
STOP
KOPORA
EPLEPCANI
LITVAMO
ĆENJEOBRA
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
✍
■■
■■■■■
■■■
■■■■
?
Pitalice?
snimka: image
I z gublj ene rij eč i
Upiši riječi na odgovarajuće mjesto
?
petak — pokoru — strogi — srijedu — postom —
Pepelnica — liturgijske — stoljeća — 40
1) Koliko dugo traje korizmeno
vrijeme?
a) 40 sati
b) 40 dana
c ) 40 tjedana
Korizma ili četrdesetnica ( latinski qudragesima ) dio je
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ godine u kojem se kršćani pripremaju na svetkovinu Uskrsa i traje _ _ dana. Korizma započinje na
Pepelnicu ili Čistu _ _ _ _ _ _ _ , koja ove godine pada 5.
ožujka. Od kraja 11. _ _ _ _ _ _ _ vjernici se na taj dan
posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica.
Taj pepeo označava ozbiljnost i _ _ _ _ _ _ čime je obilježeno
cijelo korizmeno vrijeme. Čista srijeda ili _ _ _ _ _ _ _ _ _
i Veliki _ _ _ _ _ su dani u godini, kada Crkva propisuje
_ _ _ _ _ _ post i nemrs. Korizmeno vrijeme je obilježeno
pokorom, _ _ _ _ _ _ i odricanjem uz molitvu i činom dobrih
djela za obnavljanje i osvježavanje duše i tijela.
2) Koja boja je značajna za
liturgijsku odjeću u korizmi ?
a) ljubičasta
b) bijela
c ) zelena
3) Kojim danom u tjednu se ne
posti?
a) petkom
b) subotom
c ) nedjeljom
Znate li…
4) Kako se naziva treća
korizmena nedjelja?
a) Čista
b) Bezimena
c ) Pačista
korizma simbolizira dva različita, ali važna razdoblja u krš• da
ćanskoj povijesti: 40-ogodišnje putovanje izabranog Božjeg na-
•
22
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
Rješenje:1b, 2a, 3c, 4b, 5c
•
roda iz Egipta do obećane zemlje i 40-odnevnu Isusovu
kušnju u pustinji
da unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva
korizmena nedjelja zove se Čista, druga Pačista, treća Bezimena,
četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna) i šesta je Nedjelja
muke Gospodnje ili Cvjetnica
da se post odnosi na katolike od 18 do 60 godina starosti (s izuzetkom bolesnika), a nemrs (propisan za sve petke u korizmi) na
vjernike starije od 14 godina
5) Osim Pepelnice kojega dana
još Crkva propisuje strogi
post?
a) na Veliku subotu
b) na Veliki četvrtak
c ) na Veliki petak
23_22-23djecji.. 03.03.14 16:54 Seite 1
SVIJET MLADIH — JUGENDWELT
Danke für das Leben
Herr, mein Gott!
Wie der Fisch nicht ohne Wasser leben kann,
so kann ich nicht ohne Dich leben.
Du hast mich erschaffen,
du erhältst mein Leben.
Heute komme ich,
Dir zu danken für das Leben,
das Du mir ständig neu schenkst.
Ich komme, Dir zu danken, Dir zu sagen,
wie sehr ich das Leben liebe.
Vor allem freue ich mich,
dein Kind zu sein,
in mir den Hauch göttlichen Lebens tragen,
deinen Heiligen Geist.
Du willst in mir leben,
Gast sein bei mir.
Von ganzem Herzen danke ich Dir
für diese Ehre, für diese Freude.
Aus: Gebete der Völker. Gebete aus Afrika, Asien,
Lateinamerika und Ozeanien. Michael Meyer, Klaus
Vellguth (Hg.), EOS Editions Sankt Ottilien 2013
Hvala za život
Gospodine, Bože moj!
Kao što riba bez vode
ne može živjeti,
tako ni ja bez Tebe
ne mogu živjeti.
Ti si mene stvorio,
Ti uzdržavaš moj život.
Danas dolazim k Tebi
da Ti zahvalim za život,
koji mi stalno iznova darivaš.
Dolazim Ti zahvaliti i reći
kako jako volim život.
Prije svega radujem se
da sam Tvoje dijete,
da u sebi nosim dašak
božanskoga života.
Ti želiš živjeti u meni,
biti moj gost.
Od svega srca Ti zahvaljujem
za tu čast,
za tu radost.
Priredio: T. G.
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
23
24-25i_24 03.03.14 10:34 Seite 1
KRIŽALJKA
(Nastavak sa 4. str.)
Otac je istaknuo da kardinali moraju proročkom hrabrošću zastupati jedinstvo i zajedništvo Crkve, te u njezino ime širiti katolički nauk i dijeliti sakramente. Svoj je nagovor Papa započeo navodeći riječi apostola Pavla
zajednici u Korintu, u kojoj su se stvorile grupe i došlo do podjela vezanih
uz različite propovjednike koje su smatrali svojim vođama: ja sam Pavlov, ja
Apolonov, ja Kefin. „Sveti Pavao objašnjava da je takav način razmišljanja pogrešan, jer zajednica ne pripada apostolima, već oni — apostoli —
pripadaju zajednici; no, zajednica, cijela, pripada Kristu!“, pojasnio je Papa dodajući kako iz te pripadnosti proizlazi da u kršćanskim zajednicama —
biskupijama, župama, udrugama, pokretima — razlike ne mogu proturječiti
činjenici da svi po krštenju „imamo isto
dostojanstvo: svi smo u Kristu Isusu
Božja djeca. I to je naše dostojanstvo:
u Isusu Kristu smo djeca Božja! Oni koji su primili službu vođenja, propovijedanja, podjeljivanja sakramenata ne
smiju se smatrati vlasnicima posebnih
moći, gospodarima, nego se moraju
staviti u službu zajednice, pomažući
joj da radosno ide putem svetosti.“ Bila je to jasna poruka i novim kardinalima jer je Franjo nastavio: „Crkva danas svjedočanstvo toga stila pastoralnoga života povjerava novim kardinalima s kojima sam ovo jutro slavio misu. Možemo pozdraviti nove kardinale pljeskom. Pozdravimo svi!“, pozvao
je Papa, te se Trgom svetoga Petra prolomio pljesak 20 tisuća vjernika. „Jučerašnji konzistorij i današnje euharistijsko slavlje ponudili su nam dragocjenu priliku da doživimo katolicitet, univerzalnost Crkve koja je dobro predstavljena različitim zemljama porijekla
članova Kardinalskoga zbora, okupljenih u bliskom zajedništvu oko Petrovog nasljednika. I neka nam Gospodin
udijeli milost da radimo za jedinstvo
Crkve, da gradimo to jedinstvo jer je
jedinstvo važnije od sukoba! Jedinstvo
Crkve je Kristovo, sukobi su problemi
koji nisu uvijek Kristovi …“, upozorio je
Sveti Otac, koji je potom pozvao sve
nazočne da ova slavlja u posljednja
dva dana u Rimu u svima ojačaju vje-
ru, ljubav za Krista i za njegovu Crkvu.
„Pozivam vas da poduprete ove pastire i da im pomažete molitvom, kako bi
uvijek marljivo vodili puk koji im je povjeren, pokazujući svima nježnost i Gospodinovu ljubav. Ma, koliko treba molitve neki biskup, kardinal, papa, da bi
mogao pomoći narodu Božjem da ide
naprijed! Kažem 'pomoći', to jest služiti Božjem narodu jer je poziv biskupa, kardinala i pape upravo taj: biti
poslužitelj, služiti u ime Kristovo. Molite za nas, da budemo dobri poslužitelji: dobri poslužitelji, ne dobri gospodari! Svi zajedno, biskupi, svećenici, posvećene osobe i vjernici laici moramo dati svjedočanstvo Crkve vjerne
Kristu, pokrenute željom da služi braći
i spremne da s proročkom hrabrošću
ide ususret očekivanjima i duhovnim
potrebama muškaraca i žena našega
doba. Majka Božja neka nas prati i neka nas štiti na tom putu.“ Na misi sa
svim kardinalima, Papa je sve pozvao
da slušaju glas Duha Svetoga, koji
oživljava i pokreće Crkvu, a koji uvijek
govori i preko svetopisamskih čitanja.
M. K.
NAGRADNA KRIŽALJKA
Sv. Josip
Znanost
Isusov Poziv
o građi
čuvar i (domohranitelj, ljubni…) tijela
patron
očeva i
muževa
…
Rješenje poslati najkasnije do 3. travnja
Poljodjelci
Urho
Kekkonen
Ptica
pjevica
Neven
Orhel
Italija
Gornjidio muškog
odijela
Umjet-
Teret
nice
Album
Dragana
Lukića
…i ona
„Obujam“
Jedinica
za
snagu
Radnik na
računalu
„Ujedinjeni narodi
Ruka ili
noga
Manji
zaljev
Svetac je
bio …
Rimsko ime za
Zemun
Svetac, blagdan
slavimo 19.ožujka
Ivan
Mikulić
Bilo
kuda
Odgajateljica u
vrtiću
Azijska
država
(Amman)
Kalij
Jedinice
elek tričnog
otpora
24
Mrav
Breme
za noše nje na
ramenu
A. Nuić
Prevoditeljica
Kovač
Koje je
kao ono,
takvo
Sicilij
Poklon
Mariofil ničke
radioSoldo
Hrvatska
glumica
Ojdanić
Redateljica Kodar
Kisik
„Udruga
potroša ča
Urša
Raukar
Sumpor
Usklik u
kolu
Vrsta
šarana
Tropska
biljka;
biber
Radioaktivni
element
(Ra)
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
Nogometni trener
Matijaš
Makarska
Japan
24-25i_24 03.03.14 10:34 Seite 2
NAŠE ZAJEDNICE
GEISLINGEN
Druga obljetnica spomen-ploče Mariji Kotromanić
U
rujnu 2013. godine okupilo se
stotinjak Hrvata iz Hrvatske katoličke zajednice GöppingenGeislingen, na čelu sa svojim župnikom fra Ivicom Jurišićem, kako bi
proslavilo drugu obljetnicu postavljanja spomen-ploče Mariji Kotromanić u dvorcu Helfenstein u Geislingenu. Za tu su prigodu iz domovine doputovali bivši voditelj ove župe fra
Ivan Gavran, koji je se vratio u domovinu i sada je župnik i gvardijan u
Kamporu na otoku Rabu, Duško Ladan, bivši veleposlanik Republike BiH
u Argentini i dr. Ivo Jolić, koji se nakon 31 godine boravka u tom kraju
vratio sa obitelji u domovinu, a on je
ujedno i idejni začetnik i pokretač akcije za postavljanje spomen-ploče Mariji Kotromanić u Geislingenu. Prije
dvije godine, uz odobrenje njemačke
lokalne vlasti postavljena je dvojezična spomen-ploča u dvorcu Helfenstein, u kojem je Marija Kotromanić
sa svojim suprugom Ulrichom V. von
Helfenstein živjela 40 godina.
Švapske. O samoj svadbi, na žalost,
nije ništa ostalo zapisano, ali o izuzetno bogatom mirazu, koji je Marija donijela sa sobom postoji detaljna
dokumentacija, koja se danas čuva u
Državnom arhivu u Stuttgartu.
U braku sa Ulrichom V. Marija je
rodila devetero djece, a najstariji sin
Ljudevit je postao nadbiskup u boga-
i zato su se sve do 19. stoljeća jednom malom molitvom sjećali Marije.
Naime uvijek, nakon jutarnjeg i večernjeg zvona jedno posebno zvonce
dalo bi znak i tada bi stariji ljudi izgovarali molitvu: „Ona nam je Steinle
dala, Bog joj dao život vječni!“ A kakva je bila Marija najbolje dočarava
rukopisno zabilježena pjesma: „Po-
Kako je Marija Kotromanić
došla u Geislingen?
Zbog rodbinski veza sa Ugarskim
kraljevskim dvorom u Budimu, a i bliskije ugarske veze sa Rimokatoličkom
Crkvom, bosanski ban Stjepan II. Kot romanić šalje svoju sestru Mariju i jedinu kćer Elizabet već u ranim godinama na kraljevski dvor u Budim. Elizabeta se 1353. godine udaje za
hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I.
Anžuvinca i tako postaje hrvatskougarska kraljica. Njena mlađa kćer
Jadviga, dakle unuka Stjepana II. Kotromanića u Krakovu se 1384. kruni
za kraljicu Poljske, a u vrijeme pontifikata pape Ivana Pavla II. 1986. proglašena je svetom. Na ugarskom kra ljevskom dvoru u Budimu Marija upoznaje uglednog švabskoga grofa Ulricha V. von Helfenstein, koji je bio blis ki prijatelj sa Karlom IV., kraljem Svetog Rimskog Carstva. Brak između
vojvotkinje Marije Kotromanić i grofa
Ulricha V. von Helfenstein sklopljen je
9. svibnja 1352. Marija je za tu svadbu iz Budima, uz bogatu pratnju bila
otpremljena brodom, rijekom Dunavom do Passaua, gdje ju je sa svojom
pratnjom čekao zaručnik Ulrich V., a
daljnji put su nastavili zajedno do
Sljeva nadesno: fra Ivica Jurišić, dr. Ivo Jolić, Duško Ladan, predstavnik grada Geislingen i fra Ivan Gavran ispred spomen ploče
toj ugarskoj metropoliji Koloci. Pored
obiteljskih obaveza Marija je obavljala i svoje privatnopravne poslove,
ali usvim sačuvanim poveljama je
istaknuto „Marija vojvotkinja od Bosne, supruga Ulricha V. …“
Kakva je Marija bila
u privatnom životu?
Mnoge povelje koje su ostale sačuvane, pokazuju Mariju kao darež ljivu, širokogrudnu, vjernu suprugu i
dobru kršćanku. O tome svjedoči njena nesebična pomoć Crkvi, siroma sima, a posebno otvorenje bolnice u
Wisensteigu, koja je sačuvana do danas. To je bila prva bolnica na širem
području Geislingena, koja je sve do
1840. godine bila u stanju siromašnima pružiti besplatnu medicinsku pomoć i dati im uz to i džeparac. Sjećanje na groficu Mariju dugo je osta lo u Überkingenu. Ona je ovoj zajednici oporučno ostavila imanje Steinle
kop vojvotkinje od Bosne u Geislingenu“ 1403. godine, u kojoj se ističe da
je bila valjana supruga, dobra mati,
milostiva naspram sirotinji, gostolju biva, poštena duša koja je zaslužila
vječno živjeti. Jedan dio te pjesme
glasi: „Ovdje si kneginja nađe groba
/ Puna vrlina u životno doba. / Marija joj bijaše ime / Kneginja bogata
častima svima / Trudila se da sve kreposti ima. / Na njezinom stolu darežljivom / Nudio se objed ljudski
Društvu svom. / Stoga, molite svi svećenici časni / Da njezina duša uz klicanje i sjaj / Nebeskom stazom stigne u raj.“
Za nadati se da će to mjesto, sa
spomen-pločom Mariji Kotromanić na
ostacima dvorca Helfenstein, svjedočiti stoljećima budućim generacijama
o Marijinom plemenitom životu i da
će ono postati tradicionalno hodočasničko mjesto okupljanja Hrvata ne
samo iz Geislingena nego i šire.
Dr. Ivo Jolić
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
25
26 Sale_26 Sale 28.02.14 20:03 Seite 1
šale — SaVjeTi — ReCePTi
Mali kod kuće
Hercegovka kupuje mužu odjeću i kaže prodavaču:
— Dajte mi hlače br. 52, a pidžamu br. 48.
— Zašto pidžamu broj 48 — upita
je prodavač.
— Ne znate Vi kako je moj muž
mali kod kuće — odgovari mu ona.
Koliko je sati
Pita Mate ženu:
— Koliko je sati?
— Za pet minuta bit će deset.
— Nisam te pitao koliko će biti za
pet minuta, nego sam pitao koliko
je sada.
Gorka i slađa
kava
Ulazi turist sa ženom u kavanu
i zove konobara:
— Molim Vas, dvije kave — jednu
gorku, i jednu slađu.
— E, nemam ti ja džezvu na „pregrade“.
Mjesečna karta
Ulazi baka u autobus i kaže
vozaču:
— Joj, sine, ja stvarno nemam
novca za autobus, može jedno
jaje?
Vozač: — Može bako, uđi!
Tako baka i drugi dan. Trećeg
dana isto, a vozač joj kaže:
— Može, bako, uđi, ali nemoj
više donositi jaja.
Dolazi baka četvrti dan i u ruci nosi kokoš. Ulazi u autobus i kaže vozaču: — Evo, mjesečna karta!
Pozdrav
Odlazi Ivo u vojsku. Na rastanku otac mu reče:
— Sine, budi dobar vojnik i kad
sretneš kojeg časnika, stani mirno
i pozdravi ga...
Drugi dan, Ivo u krugu vojarne
sretne jednog starijeg čovjeka u
uniformi pa ga upita:
— Jeste li Vi časnik?
— Jesam — odgovori mu ovaj.
— E, puno Vas je pozdravio moj
otac!?!
26
ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014
Muško-ženska različitost
D
a bi se u braku dobro razumjeli, muškarac će morati upoznati
psihologiju svoje žene, a žena
studirati psihologiju svoga muža. Stopostotno muževan muškarac i savršeno
ženstvena žena ne postoje. U stvarnosti postoje samo muškarac ili žena u
kojima prevladavaju oznake njihovog
spola popraćene određenim brojem
oznaka drugog spola. Mogu se susresti veoma rijetki parovi gdje su uloge
izmijenjene zbog društvene sredine ili
odgoja drugačijeg od našeg. Zato će
glavne oznake osobnosti biti opisane
kao psihološke tendencije. Povijest svakog muškarca i žene počinje ne tek rođenjem, već časom začeća. Već prva
stanica nosi oznaku spola, boju očiju,
kože, stas, izgled lica itd. Različiti još
od prve žive stanice, ostat će takvi i
kasnije u svim vidovima postojanja:
stasu, snazi, sposobnostima osjećanja
i izražavanja, čuvstvima, osjećajima,
uvjerenjima. Donosimo glavne oznake
koje su specifične za njihovu osobnost.
Oblik koji dobivaju udovi i organi muškarca i žene već pripravlja na različite funkcije koje i jedno i drugo trebaju ispuniti. Muškarac i žena u svojim
tijelima imaju usredotočenu određenu
količinu energije i životne snage. Osjetila primaju poruke koje dolaze bilo izvana bilo unutar našeg tijela. Kretnje i
glas sadržavaju naš izvanjski odgovor
na takve poticaje. Ova „mjesta slušanja i prijenosa” nose obilježje naše
spolnosti. Poruke koje prihvaćaju osjetila izazivaju u duhu muškarca i žene
odgovor, reakcije, koje se zovu čuvstva. Ulazeći još više u dubinu duha
muškarca i žene dolazimo do osjećaja: ljubavi, ponosa, sigurnosti, poleta,
iskrenosti. Osjećaj je plemenitija i duhovnija snaga nego čuvstvo. Dubok je
i može duže podržavati djelovanje.
Čovjek se razlikuje od ostalih stvorenja
po tome što u njemu postoji viši princip
koji se zove duša ili duh, sa svojim sposobnostima razuma i volje. Zbog toga
njega ne pokreću samo čuvstva i osjećaji: on je sposoban izgraditi čvrsta uvjerenja i prikloniti se vrednotama duha.
U temelj svih ovih različitosti ucijepljen
je dubinski poziv — ostvarivati u svijetu
različite i komplementarne uloge. To je
Božji pečat kojim je On označio svakom posebni zadatak u izgradnji svijeta i prenošenju ljudskog života.
Prema: www.bitno.net;
www.nasa-obitelj.com
Pureći odresci s ciklom
Sastojci: 800 g purećih odrezaka;
1 žlica Vegete; 1 žličica naribane
limunove korice; 50 ml maslinova
ulja; 2 češnja češnjaka; 100 ml vina;
1 vezica kopra; 200 ml slatkog
vrhnja; 2 žličice senfa Rustica Podravka. Za prilog:1 kg svježe cikle; na toplo mjesto. U tavi na ulje od pe1glavica češnjaka; 100 ml maslinova čenja dodajte vino, protisnuti češnjak,
ulja; 2 žlice limunova soka; sol;1žli- senf, nasjeckani kopar i slatko vrhnje.
čica Vegete bilje mediterana mix.
Pustite da prokuha da dobijete umak.
Priprema: Pureće odreske pospite
Posluživanje: Pečene odreske posVegetom, dodajte im naribanu limu- lužite s pripremljenim umakom i penovu koricu i prelijte maslinovim uljem.
www.vegeta.hr
čenom ciklom.
Sve dobro izmiješajte i ostavite
stajati oko 10—20 minuta. Ciklu
Rješenje iz PRošloG bRoja
ogulite, narežite na četvrtine i
posložite na lim (obložen papin a P o R ■ S T e P i n a C
rom za pečenje). Cikli dodajte
a l o j z i j e ■ S M a ć i
prerezanu glavicu češnjaka, poD a R a ■ S e n f ■ o b ■ M
spite Vegetom bilje mediterana
b R a D V i T i ■ K V o T a
mix, maslinovim uljem, nakapaji M ■ i R ■ a S i R i j a ■
te limunovim sokom i lagano pro■ a n ■ M P
S ■ e T a
miješajte. Pecite u prethodno za■ š a l a j
K o M i n
grijanoj pećnici na 200 °C oko
U S i ■ a
■ i ■ o R e
30—40 minuta. Marinirane odreP a l a C
■ ć a V a R
ske popecite na maslinovom ulju
sa svake strane do zlatne boje.
Nagrađeni: Nikola Sarić i Ivan Tolić
Gotove odreske izvadite i stavite
02u.27_02u.27farbs.II 03.03.14 10:43 Seite 2
NAŠE ZAJEDNICE
DUISBURG
Iskušenja na vjerničkom putu
U
nedjelju, 9. veljače
u Hrvatskoj katoličkoj misiji bl. Alojzija Stepinca u Duisburgu
slavljena je svečana sv.
misija u povodu proslave
blagdana bl. Alojzija Stepinca — Stepinčevo. U
provijedi je voditelj misije
fra Vidan Mišković govorio o životu bl. Stepinca zaključivši pritom da
vjera danas formalno uživa slobodu, ali istovremeno su vjernici izloženi sve
većim iskušenjima na
svom vjerničkom putu.
Nakon sv. mise nastavljeno je druženje uz prigodni domjenak. Mile Zovko
REUTLINGEN
Svečano misno slavlje predvodio je fra Vidan Mišković
Akcija pomoći i susret starijih osoba
U
sve tri hrvatske katoličke zajednice Reutlingen, Metzingen i Tübingen u ljetnoj akciji (školske torbe ljeto 2013.) sakupljene su 53 torbe, značajna količina školskog pribora, odjeća za
djecu školskog uzrasta, manja količina za odrasle, te 700 eura. Sve
je to uručeno mitrovačkom župniku
mons. Edvardu Španoviću, koji je
izrazio svoje veliko iznenađenje i
zahvalnost. Također za blagoslov
BERLIN
D
obitelji 2013.—2014. prikupljeno je
nešto novca koji će biti predan za
potrebe u istočnom Srijemu. Akcija
„Školske torbe“, organizirat će se
ponovno pred kraj ove školske godine.
Susret starijih osoba za sve te tri
hrvatske katoličke zajednice održan
je u utorak 18. veljače u Reutlingenu. Susret je započeo sv. misom u
14.30 u crkvi Sv. Wolfganga, koju
je predvodio vlč. Božo Polić, vodi-
telj Hrvatske katoličke zajednice u
Balingenu u suslavlju s domaćinom
vlč. Antom Kutlešom, voditeljem zajednice u Reutlingenu. Nakon mise
nastavljeno je druženje u dvorani
„Bea Hauss“, pored crkve uz kavu,
kolače i korisni razgovor. Od sada
svakoga trećeg utorka u mjesecu u
istoj crkvi u 14.30 slavit će se sv.
misa. Nakon mise u istoj dvorani
„Bea Huss“ nastavlja se druženje.
Ante Kekez
Susret starijih osoba u veljači
ana 3. veljače u prostorijama
Hrvatske katoličke misije na
Weddingu u Berlinu starije su
osobe iz misije imale svoj mjesečni
susret. Na susretu je sudjelovalo 15ak osoba koje su uz kavu, čaj i kolače, razgovarali i bolje se upoznavali. Ivan Sučić, predsjednik župnoga
vijeća, pobrinuo se kako bi se svi
ugodno osjećali, a dr. fra Ivan Macut
je u sklopu susreta kazao je nekoliko
riječi o duhovnom pozivu i posvećenom životu, jer je upravo prethodnoga dana proslavljen dan Posvećenoga života. O. Macut je upoznao starije koji je put jednog redovnika-svećenika te ujedno sve pozvao da mole
za nova, ali i postojeća duhovna
zvanja. Na koncu je izmoljena i desetica krunica za duhovna zvanja.
Nakon susreta, molila se u crkvi Sv.
Sebastijana krunica te je slavljena sv.
misa. Sljedeći susret starijih osoba
predviđen je 3. ožujka, prvog ponedjeljka u mjesecu, te su i ovim putem pozvani i drugi da se priključe
kako bi se zajedno družili i još više
Fra Ivan Macut
rasli u vjeri.
ŽIVA ZAJEDNICA
3/2014
27
01und28u_ 01und28 II 03.03.14 08:58 Seite 1
Stavi me kao znak na srce, kao pečat na ruku svoju,
jer ljubav je jaka kao smrt, a ljubomora tvrda kao grob.
Žar je njezin žar vatre i plamena Jahvina. Mnoge
vode ne mogu ugasiti ljubav niti je rijeke potopiti.
Pj 8, 6—7

Zar je papa trgovački putnik?

Blagoslovljen Uskrs! - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

lebendige gemeinde - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

Broj 22, nedjelja (C), od 17.06. do 30.06.2013.

Broj 14 - Kršćanska adventistička crkva

Gkk-331-13 - Župa Kraljice svete Krunice

lebendige gemeinde - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

Kamen života Božić 2011. broj 10

“Riječ za tebe” - listić policijske kapelanije sv. Vida

mjesec listopad

K V I Z Z N A NJ A C R O M I N 2 0 1 1.

Kamen Života Božić 2010. broj 8

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

- Kršćanska adventistička crkva

Zvona Delorite Velika Gospa 2014.

Antrag auf Behandlung als unbeschränkt einkommensteuer

- Franjevci

ALL INCLUSIVE KRITERIJI ZA ODABIR OMLADINSKIH

- CroExpress

Glasilo Sri Sri Gaura-Nitai hrama u Zagrebu

pregled projekata karla paržika za katoličku crkvu u bosni i

Glasnik 94 - Hrvatsko građansko društvo Crne Gore