close

Enter

Log in using OpenID

5_Uskotracna zeljeznicka pruga Gabela-Uskopolje

embedDownload
OKRUGLI STOL
Prometna povezanost južne Hrvatske
mr. sc. Dalibor Vučić
Dubrovnik, 6. studeni 2014.
SADRŽAJ:
1. USKOTRAČNA ŽELJEZNIČKA PRUGA GABELA –
USKOPLJE – DUBROVNIK
2. PRAVAC ZAGREB – SPLIT
“LIČKA PRUGA” I “UNSKA PRUGA”
3. KORIDOR RH3 (BIVŠI V.C KORIDOR)
4. STRATEGIJA PROMETNOG RAZVOJA REPUBLIKE
HRVATSKE
5. ZAKLJUČAK
Lokomotive 83-149 i 85-019 savladavaju uspon
iznad Rijeke dubrovačke
Uskotračna željeznička pruga
Gabela – Uskoplje – Dubrovnik
- Carskom uredbom od 7. srpnja 1898. određuje se izgradnja pruge i
odobrava kredit od 33,6 milijuna kruna: 22 milijuna za hercegovački, te 11,6
milijuna za dalmatinski dio, uz rok vraćanja od 60 godina.
- U proljeće 1897. godine započelo se sa snimanjem i obilježavanjem trase od
Gabele do Zelenike duljine 155,5 Km, te odvojcima od Huma do Trebinja
(16,7 Km) i Uskoplja do Gruža (16,5 Km). Građenje je započelo 1898.
godine i završeno je 1901. godine.
- 15.07.1901. godine puštena je u promet uskotračna željeznička pruga
Gabela – Uskoplje – Dubrovnik.
- Dubrovnik više nije prometno izoliran od kopna. Dobio je uskotračnu i
zaobilaznu, ali izravnu željezničku vezu preko Sarajeva sve do Save, a u
Bosanskom Brodu priključak na europsku mrežu normalnih pruga. Takvu
tranzitnu kopnenu vezu s Europom nije imao niti će je imati još gotovo četvrt
stoljeća ni jedan grad duž naše obale sve do Rijeke.
Gabela
Uskotračna željeznička pruga
Gabela – Uskoplje – Dubrovnik
- Jedan od dokaza neekonomskih interesa gradnje ove pruge je očit na
primjeru udaljenosti Dubrovnika i Cavtata. Cestovna udaljenost je iznosila 17
km, a udaljenost željezničkom prugom 48,5 km
- Pruga je smatrana možda i najtežim građevinskim zahvatom u tadašnjoj
državi zbog težine terena, te uvjetom da pruga bude zaštićena od napada s
mora. Tome je doprinosila i izgradnja kuća i okućnica za zaposlenike
željeznice i njihove obitelji, a na predjelima koje je tadašnja vlast smatrala
nepouzdanima, zgrade su građene poput tvrđava, s puškarnicama, a oko
njih nije bila dopuštena nikakva gradnja
- Pruga je po svom karakteru smatrana brdskom, najveći nagib na pruzi bio je
28 promila. Pruga je bila širine 760 mm, a bila je predviđena za brzine od 20
km/h.
- Dana 30. svibnja 1976. zadnji se put u Gružu oglasio zvižduk popularnog
“Ćira” kada je na svoje oproštajno putovanje krenuo posljednji vlak. Time je
Dubrovnik nestao s popisa europskih željezničkih postaja.
Analiza “Lička” i “Unska” pruga
Sredinom 2001. godine izrađen je elaborat "Komparativna analiza pruga pravac
Zagreb – Split: "Lička" pruga i "Unska" pruga"
- U elaboratu se navodi da nakon vojno redarstvene operacije “Oluja”,
“Lička” pruga postaje jedina veza Zagreba sa Dalmacijom
- Pristupa se njenoj obnovi
- Lički pravac ulazi u prostorne i strateške dokumente (Strategija
prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog
uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb 1997, Prijedlog Strategija
prometnog razvitka Republike Hrvatske, Vlada RH,1999, na temelju
Studije o strategiji prometnog razvitka RH, Institut prometa i veza,
Zagreb).
Vlada Republike Hrvatske u listopadu 2001. godine ocjenjuje da je potrebno
modernizirati i razvijati oba željeznička pravca koji povezuju Zagreb i Split, te
zadužuje Ministarstvo pomorstva, prometa i veza da nastavi i intenzivira
pregovore sa Bosnom i Hercegovinom radi definiranja zajedničkih radova na
"Unskoj" pruzi.
PRAVAC ZAGREB – SPLIT
Mursko
Središće
Čakovec
Kotoriba
VARAŽDIN
“LIČKA PRUGA” I “UNSKA PRUGA”
Golubovec
Botovo
Đurmanec
KOPRIVNICA
Kumrovec
Križevci
Zabok
Kloštar
G.Stubica
Savski
Marof
ZAGREB
Bjelovar
Zaprešić
Pčelić
Dugo Selo
Beli
Belišće
Manastir
Kamanje
Banova
Bizovac
Jaruga
OSIJEK
KARLOVAC
Buzet
Velika
Sisak
Šapjane
Erdut
Dalj
Našice
Škrljevo
Lupoglav
Borovo
Sunja
Novska
Ogulin
Bakar
Pleternica
Josipdol
Vukovar
Strizivojna
Oštarije
RIJEKA
VINKOVCI
Vrpolje
Volinja
Nova Kapela
Tovarnik
Slavonski
Brod
Raša
Slavonski
Šamac
Županja
Drenovci
PULA
Lički pravac: 424,2 km
Zagreb - Karlovac - Oštarije
Oštarije - Gospić - Knin
Knin - Perković - Split
Martin
Brod
Zadar
Knin
Šibenik
Perković
Unski pravac: 393,0 km
Zagreb - Sisak - Sunja
Sunja - Volinja - d.g.
R.t. - Ličko Dugo Polje
Knin - Perković - Split
SPLIT
- Knin
PLOČE
Metković
Dubrovnik
Ukupna duljina relacija Zagreb - Split i pojednostavljeni uzdužni profil trase
Realizacija investicija na „Ličkoj pruzi"
u razdoblju od 1995. do 30.06.2014. godine
u 000 kn
Godina
1995.-2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
Realizacija
340.770
117.388
184.594
609.106
396.200
257.389
142.459
Godina
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
I-VI 2014.
Realizacija
69.906
46.425
82.909
77.583
40.990
88.684
57.376
2.511.779
UKUPNO
Koridor Vc!
1058 km
GDANJSK
1047 km
BUDIMPEŠTA
KONSTANCA
PLOČE
808 km
Lendava
Središče
Koridor RH3
(bivši V.C koridor)
Čakovec
Murakeresztúr
Varaždin
BUDAPEST
Rogatec
Kotoriba
Gyékényes
Đurmanec
Koprivnica Botovo
Imeno
Golubovec
Krapina
Zabok
Kumrovec
Križevci
Kloštar
G. Stubica
Dobova
ZAGREB
Virovitica
Savski Marof
Bjelovar
Zaprešić
Dugo Selo
Pčelić
Pécs
Beli
Manastir
Magyarboly
Belišće
Ilirska Bistrica
Metlika
Kamanje
Subotica
Rakitovec
Buzet
Lupoglav
Karlovac
Šapjane
Škrljevo
Moravice
Sisak-Caprag
Sunja
Rijeka
Pazin
Bakar
Oštarije
Ogulin
Našice
Banova
Jaruga
Sisak
Novska
Velika
Požega
Volinja
Oštarije - Ravnice
Dobrljin
Raša
Osijek
Bogojevo
Bizovac
Dalj
Novi Sad
Borovo
Vinkovci
Vukovar
Pleternica Striz.-Vrpolje
Tovarnik
Nova Kapela Slavonski
Batrina
Brod
Šid
Sl Šamac
Privlaka
Županja
B. Šamac
Drenovci
Pula
Brčko
Kulen Vakuf
Gospić
Martin Brod
Zadar
Knin
Sarajevo
Šibenik
Perković
Split
Mađarska:
Federacija BIH i Republika Srpska:
Hrvatska:
277 km
407 km
124 km
Čapljina
Ploče
Metković
Dubrovnik
Budimpešta – Ploče:
808 km
Beograd
Koridor RH3 (bivši V.c koridor) kroz RH prolazi u duljini
124,4 km u dvije odvojene dionice:
1. Sjeverna dionica
DG-Beli Manastir-Osijek-Strizivojna/Vrpolje-Slavonski Šamac-DG
Sjeverna dionica dijeli se na tri poddionice:
1.1. Osijek-Beli Manastir-DG
1.2. Osijek-Strizivojna/Vrpolje
1.3. Strizivojna/Vrpolje-Slavonski Šamac-DG
2. Južna dionica
DG-Metković-Ploče
-
-
101,6 km
32,0 km
46,8 km
22,8 km
22,8 km
Σ 124,4 km
Na sjevernoj dionici u tijeku priprema za izradu Studije okvirnih mogućnosti elektrifikacije
pruge M302 Osijek - Strizivojna-Vrpolje sa izmicanjem pruge na području Đakova i
izgradnje nove dionice Osijek - Čepin uz rub tzv. Poligona C u Osijeku
Južna dionica je kompletno obnovljena
Koridor RH3 (bivši V.c koridor) – Plan investicija 2014. 2018. godina:
PROGRAMI I PROJEKTI ZA ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU
1.3.
Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c)
1.3.1Građevinski infrastrukturni podsustav
1.3.1.1.Pružne građevine
1.3.1.1.1.Obnova i ojačanje, dionica Viškovci - Đakovo - Budrovci (10 km),pruge Osijek - Strizivojna - Vrpolje
1.3.1.1.2.
Obnova i antikorozivna zaštita mosta Duvrat u km 173+859, Kula Norinska u km 175+540, Rastoka km
186+004, te mosta Crna Rijeka u km 188+935, pruga DG - Metković - Ploče
1.3.1.1.3.
Sanacija hidroizolacije podvožnjaka "Trpimirova" u km 0+891 (3 kolosijeka), pruga DG - Beli Manastir Osijek
1.3.1.1.4.
Izrada hodničko-kolničkog sklopa te izgradnja rampe za invalide na bočnom peronu u stajalištu
"Dravski most" u km 1+882 , pruga Beli Manastir - Osijek
2014.
34.500
2015.
2017.
2018.
176.350 100.000 300.000
Ukupna
vrijednost
610.850
22.500
5.350
27.850
22.500
5.350
27.850
22.000
500
1.3.1.1.5.Rješavanje odvodnje u stajalištu "Komin" u km 188+2/4, pruga DG - Metković - Ploče
1.3.2.Elektroenergetski infrastrukturni podsustav
22.000
1.300
1.800
3.000
3.000
250
250
800
800
8.000
8.000
1.3.2.1.Modernizacija Tk Ploče - Elektrifikacija dva kolosijeka, pruga DG - Metković - Ploče
5.000
5.000
1.3.2.2.Izgradnja stabilnog postrojenja za probu kočnica u TK Ploče, pruga DG - Metković - Ploče
3.000
3.000
2.000
3.000
5.000
1.3.3.Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav
1.3.3.2.Telekomunikacijski uređaji
2.000
3.000
5.000
1.3.3.2.1.Ugradnja optičkog kabela na stupove KM-a, pruga Metković-Ploče
1.000
1.500
2.500
1.3.3.2.2.Ugradnja optičkog kabela na stupove KM-a, pruga Vrpolje-Sl. Šamac
1.000
1.500
2.500
10.000
160.000
10.000
160.000
170.000
10.000
160.000
170.000
1.3.4.Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora
1.3.4.1.Kolodvori
Rekonstrukcija kolodvora B. Manastir, Kopanica-Beravci i Slavonski Šamac, pruge DG - Beli Manastir 1.3.4.1.1.
Osijek i Strizivojna-Vrpolje - Sl.Šamac - DG
1.3.4.2.Željezničke pruge
1.3.4.2.1.Rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Osijek - Strizivojna/Vrpolje
100.000
300.000
570.000
100.000
300.000
400.000
100.000
300.000
400.000
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske
- Šest velikih morskih luka, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik,
imaju status nacionalnih ili luka od međunarodnog gospodarskog značaja.
- Trenutno na tržištu Europske unije na jadranske luke otpada samo 3%
ukupnog tereta što govori o velikom potencijalu za rast teretnog prometa u
svim jadranskim lukama.
- Luke Rijeka i Ploče, a u posljednje vrijeme i luka Split, imaju najveći tržišni
potencijal za pretovar tereta. Daljnji razvoj luka Rijeka i Ploče dijelom ovisi o
razvoju njihove povezanosti sa željeznicom.
- Stoga je najvažniji projekt u zajedničkom interesu za sektor teretnog
pomorskog prometa razvoj i izgradnja željezničkog pravca od Rijeke do
Mađarske. Razvoj željeznice u Bosni i Hercegovini od velike je važnosti za
razvoj luke Ploče.
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske
- Problem je izolacija dijela Dubrovačko-neretvanske županije zbog fizičke
odijeljenost od ostatka hrvatskog teritorija i nužni je prolazak kroz Bosnu i
Hercegovinu koja nije članica Europske unije.
Luka Dubrovnik
- Luka Dubrovnik postala je u posljednjih nekoliko godina jedna od
najpopularnijih destinacija za kružna putovanja brodom u Europi. Glavna
luka Gruž trenutačno obrađuje više od 1,2 milijuna putnika i 20.000 vozila
godišnje.
- Planirani razvoj uključuje modernizaciju i rekonstrukciju putničkog terminala,
te daljnji razvoj luke Dubrovnik je prvenstveno usredotočen na putnički
promet brodovima na kružnim putovanjima.
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske
Luka Ploče
- Luka Ploče smještena je na južnom dijelu Jadranske obale i sastoji se od
dvije lokacije: Ploča i Metkovića koji zauzimaju više od 230 hektara
zemljišta. Oko 90% aktivnosti Ploča je tranzitni promet, jer je luka glavni
pomorski izlaz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i ima značajke
završnih točaka Paneuropskog koridora V.c (TEN-T sveobuhvatna mreža).
- Planirani razvoj temelji se na investicijama u infrastrukturu luke u svrhu
razvoja dodatnih lučkih kapaciteta. Novi teretni terminal za suhi rasuti teret
(faza I) s godišnjim kapacitetom od 4,6 milijuna tona i dubinom mora od 20
metara bit će operativan u 2015. godini. Luka Ploče će biti specijalizirana za
promet kontejnerskim i rasutim teretom
- U luci Ploče godišnje prolazi oko 2,5 milijuna tona tereta od čega se 22%
dalje preveze željeznicom. Roba se uglavnom prevozi u smjeru
unutrašnjosti, Bosne i Hercegovine i Srbije
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske
Zaključak
- Unaprijediti željezničku infrastrukturu i uskladiti je u tehničko-tehnološkom
smislu sa zahtjevima koji se postavljaju za transeuropsku konvencionalnu
željezničku mrežu na željezničkim prugama od značenja za međunarodni
promet kako bi se povećao opseg tranzitnoga željezničkog prometa
- Povezati Južnu Hrvatsku željeznicom nužno je za oporavak gospodarstva
Republike Hrvatske
- Veliki potencijal morskih luka Rijeka i Ploče potrebno je iskoristiti
preduvjetima izgradnje kvalitetne željezničke mreže
- U Strategiji prometnog razvitka RH nije predviđena izgradnja Jadransko –
jonskog željezničkog koridora, što je dugoročni plan i sve ovisi o stvarnoj
potražnji
- Potrebno je preko timova za pregovaranje i izradu strategije prometnog
razvitka Europske unije razmotriti Jadransko jonski koridor kao poveznicu
sjevera i juga jugoistočne Europe, te Mediterana sa središnjom Europom
ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
1 290 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content