APSOLUTISTIČKE REFORME U KRALJEVINI PRUSKOJ I HABSBURŠKOJ MONARHIJI USPON PRUSKE - početkom 17. st. na sjeveroistoku SRCNJN počela se izdizati nova pruska država - nastaje personalnom unijom Markgrofovije Brandenburg i Kneževine Pruske koje je svojim ženidbenim vezama ujedinila vladarska obitelj Hohenzollern - zajednička država dviju teritorijalno nepovezanih njemačkih zemalja u početku nije činila veću političku snagu - Hohenzollerni su kao vladari Brandenburga bili „knezovi izbornici“ (elektori) SRCNJN-a - jačanje pruske države započinje Friedrich Wilhelm Hohenzollern (1640. - 1688.) koji je ostao upamćen kao „veliki knez izbornik“ - Friedrich Wilhelm Hohenzollern je tijekom svoje vladavine uspio za Prusku učini tri važne stvari: 1. riješio ju je vazalnog odnosa prema Poljskoj 2. uveo je čvrstu apsolutističku vlast 3. organizirao je snažnu vojsku - osim navedenog, nastojao je povećati stanovništvo i unaprijediti gospodarstvo pa je dopustio doseljavanje hugenota protjeranim iz Francuske nakon ukidanja Nantskog edikta - doseljavanjem hugenota u Prusku u državu dolaze brojni obrtnici, majstori i drugi stručnjaci - zbog navedenog za Friedricha Wilhelma Hohenzollerna se vezuje početak izgradnje državne politike, koja se temeljila na savezu vladara s plemstvom - takva je politika pogodovala stvaranju drugog kmetstva ili refeudalizacije -> ponovno vezivanje seljaka uz zemlju - glavni izvor prihoda zemljoposjedničkog plemstva (junkera) bila je poljoprivredna proizvodnja s vlastelinskih posjeda - savez između vladara i plemstva, čiji su brojni pripadnici bili časnici pruske vojske, rezultirao je izuzetno važnom ulogom vojske u državnom životu -> pruski militarizam - djelo „velikog kneza izbornika“ nastavili su njegovi nasljednici - sin Friedricha Wilhelma Hohenzollerna bio je knez Friedrich III. Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu - 1701. g. knez Friedrich III. proglasio je Prusku kraljevinom i tako postao prvi pruski kralj Friedrich I. - nakon kralja Friedricha I. na vlast je došao kralj Friedrich Wilhelm I. (1713. - 1740.) - kralj Friedrich Wilhelm I. smatra se kreatorom pruskog državnog činovništva i snažne profesionalne vojske - izgradnja činovništva i državnog aparata ostvarena je na temeljima kameralizma (lat. camera - državna/dvorska blagajna) - kameralizam je ekonomsko učenje prema kojem je za državnu važno da što više novca i plemenitih metala zadrži unutar svojih granica, pa je prema kameralistima trgovina najvažnija gospodarska grana (počiva na merkantilizmu); državno miješanje u gospodarske odnose nužno je zbog važnosti punjenja državne blagajne - kralj Friedrich Wilhelm I. je do kraja centralizirao državu osnovavši 1723. g. središnje upravno tijelo nazvano Direktorij - Direktorij se brinuo za pitanja upravljanja kraljevskim dobrima i vojskom - snažna podređenost države vojsci navela je Voltairea da za vladavine kralja Fridricha Wilhelma I. kaže: „Dok ostale države imaju svoju vojsku, pruska vojska ima svoju državu.“ za kneza Friedricha Wilhelma za kralja Friedricha Wilhelma I. za kralja Friedricha II. Velikog oko 1 mil. oko 2 mil. oko 5 mil. Grafikon 1 Broj stanovnika u Pruskoj FRIEDRICH II. VELIKI - „PRVI SLUGA DRŽAVE“ - najpoznatiji pruski vladar 18. st. bio je kralj Friedrich II. Veliki (1740. - 1786.) - još kao mladić Friedrich II. Veliki oduševljavao se idejama prosvjetiteljstva, posebice Voltaireom i Montesquieuom -> kao mladi princ objavio djelo Antimachiavelli u kojem predočava svoje poimanje prosvijećenog vladara - te ideje snažno s utjecale na njegov svjetonazora i nadahnule brojne njegove reforme - prozvao se „prvim slugom države“ pa je u Europi postavio novi uzor vladara -> prosvijećenog apsolutista - zadržao je apsolutističku vlast, ali je nastojao svoju vladavinu voditi na korist čitave države i svojih podanika Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu - proveo je brojne uspješne reforme: 1. uveo obvezno školovanje za mušku djecu (1763. g.) 2. zagovarao vjersku toleranciju 3. crkvene institucije podredio civilnoj vlasti i koristio se njima u provedbi državnih interesa 4. nastavio je s naseljavanjem svoje države (tijekom 18. st. u Prusku doseljeno 400 000 ljudi) - državno gospodarstvo u vrijeme kralja Friedricha II. Velikog u svim je bitnim crtama odgovaralo merkantilističkim nazorima koje su prihvatili pruski kameralistički teoretičari: 1. državnu blagajnu su punili monopoli (sol, duhan, kava) 2. osnivale su se državne manufakture kao pokušaj stavljanja države u ulogu poduzetnika - manufakture su se uglavnom bavile proizvodnjom luksuzne robe (porculan) ili vojnim proizvodima - u vanjskoj politici i ratovima kralj Friedrich II. Veliki bio je izuzetno uspješan - nakon stupanja na prijestolje 1740. g., na početku Rata za austrijsko nasljedstvo, napao je Habsburšku Monarhiju i oteo joj Šlesku - Šleska je bogata pokrajina poznata po vrlo razvijenoj poljoprivredi i manufakturnoj proizvodnji - kralj Friedrich II. Veliki nastavio je teritorijalna širenja tijekom prve podjele Poljske 1772. g. čime je konačno prostorno ujedinio razdvojene dijelove svoje države - u njegovo je vrijeme Pruska nastavila snažan politički i gospodarski razvoj - kralj Friedrich II. Veliki je razočarao svoje suvremenike zbog militarizma i zadržavanja feudalizma NJEMAČKI DUALIZAM - pojava Pruske dovela do snažnog sukoba s Habsburškom Monarhijom za primat među njemačkim zemljama - Habsburgovci su imali stanovitu prednost jer su stoljećima nosili naslov careva SRCNJN-a - nedostatak je pak bio što Habsburška Monarhija nije bila isključivo njemačka država, već konglomerat raznih zemalja i naroda Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu - velike razlike postoje i na vjerskom planu: − Habsburška Monarhija je izrazito katolički orijentirana − u Pruskoj dominantan protestantizam - sukob Pruske i Habsburške Monarhije, poznat kao njemački dualizam, obilježit će čitavo 18. i 19. st. i postat će temeljni problem u procesu ujedinjenja njemačkih država - dualizam je politički sustav koji se temelji na dvojnoj podjeli;u Austro-Ugarskoj Monarhiji dogovor o dvojnom austro-ugarskom uređenju - suparništvo ovih dviju zemalja preraslo u otvoreni oružani sukob kada je na habsburško prijestolje stupila mlada vladarica Marija Terezija (1740. - 1780.) - već je 1713. g. habsburški car Karlo III./VI. zbog mogućnosti prekida vladarske loze u muškoj liniji proglasio dokument o nasljeđivanju poznat kao tzv. „kućni red“ ili Pragmatička sankcija - car Karlo III./VI. je Pragmatičkom sankcijom osigurao da ga, u slučaju ostanku bez muškog potomka, na prijestolju mogu naslijediti i njegove kćeri - u trenutku njegove smrti 1740. g., car Karlo III./VI. je zaista za sobom ostavio samo dvije kćeri, pa ga je na prijestolju naslijedila starija kći Marija Terezija - Marija Terezija sa suprugom Franjom Stjepanom Lotarinškim začela dinastiju Habsburg-Lothringen - dinastija Habsburg-Lothringen je na čelu Habsburške Monarhije (tj. Austro-Ugarske Monarhije) ostala do 1918. g. PRUSKO-HABSBURŠKI RATOVI - očekivalo se da će stvarno vlast u Habsburškoj Monarhiji nakon smrti Karla III./VI. preuzeti njegov zet Franjo Stjepan Lotarinški - Franjo Stjepan Lotarinški se je, još za života svojeg tasta, pokazao kao loš političar i vojskovođa pa je cjelokupnu vlast nad državom preuzela Marija Terezija - Habsburška Monarhija je u to vrijeme bila u velikim političkim i gospodarskim problemima, zbog čega su se susjedne zemlje ponadale da će se moći teritorijalno proširiti na račun mlade kraljice - pruski kralj Friedrich II. Veliki odmah nakon smrti Karla III./VI. 1740. g. provaljuje u Šlesku i započinje dugogodišnji rat između Kraljevine Pruske i Habsburške Monarhije -> Rat za austrijsko nasljedstvo (1740. - 1748.) Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu - Marija Terezija u tim trenucima je zadobila povjerenje svojih naroda i krenula u rat - rat je završio 1748. g. relativnim uspjehom po Mariju Tereziju, jer se uspjela održati na vlasti - međunarodnom priznanju Pragmatičke sankcije znatno je pridonio izbor Franje Stjepana Lotarinškog za cara SRCNJN 1745. g. -> Marija Terezija dobiva titulu „carica-supruga“ - Habsburška Monarhija je u Ratu za austrijsko nasljedstvo pretrpjela gubitak pokrajine Šleske - sljedećih je godina habsburški dvor radio na jačanju vojske i na diplomatskim akcijama koje su trebala stvoriti čvrstu antiprusku koaliciju na europskom kontinentu - postignut je savez s Francuskom, koja je prije bila stara neprijateljica Habsburške Monarhije - francusko-engleski sukob na svjetskim morima i prusko-habsburški sukob u središtu europskog kontinenta stvorili su francusko-habsburško savezništvo, te na drugoj strani vojni savez Pruske i Velike Britanije - spomenuti savezi su se aktivirali kada je 1756. g. pruski kralj Friedrich II. Veliki napao Habsburšku Monarhiju - i jednoj i drugoj strani priključile su se mnoge europske zemlje: 1. na francusko-austrijsku stranu stali su Saska, Rusija i Švedska 2. na englesko-prusku stranu stao je Hannover - tako je započeo Sedmogodišnji rat (1756. - 1763.) koji se najviše vodio u Saskoj, Šleskoj, Češkoj, Moravskoj i Pomeraniji, ali i u Sjevernoj Americi - Sedmogodišnji rat nije donio znatnije mijenjanje granice, već je pokazao snagu Pruske - nakon nekoliko godina mira, Pruska nastavlja sa svojim jačanjem - 1772. g. Pruska, Rusija i Habsburška Monarhija dogovaraju podjelu teritorija Pruskolitavske unije - 1778. g. Friedrich II. Veliki još jednom ulazi u rat protiv Habsburgovaca, ovaj put zbog Bavarske - u tom ratu Friedrichu II. se je suprotstavio Josip II., mladi suvladar i sin Marije Terezije - rat je završio bez velikih posljedica, jer se nijedna strana nije odlučila na izravnu borbu - tijekom rada najčešće su nastradale pozadinske jedinice i vojne kuhinje -> „Rat krumpira“ Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu MARIJA TEREZIJA I NJEZINE REFORME - državne reforme Kraljevine Pruske imale su velik utjecaj na reforme koje su u 18. st. provodili habsburški vladari - savjetnici Marije Terezije prihvatili su i razvili kameralizam kao teorijsko učenje o stvaranju moderne državne uprave usmjerene prema unaprjeđivanju demografskog razvoja, gospodarske politike, proizvodnje trgovine -> cilj je povećanje državnih prihoda - Marija Terezija razvija manufakturnu proizvodnju, a manufakture često imaju ulogu zbrinjavanja vojnih veterana, ratnih invalida i siročadi - manufakture su imale kazneno-popravni karakter za zatvorenike, prostitutke i skitnice - Marija Terezija je ukinula progon vještica i ograničila torturu u istražnim procesima, a propisala je i obvezno pohađanje pučkih škola za mušku djecu - 1760. g. osnovala je Državno vijeće (Staatsrat) koje formalno nije imalo izvršnu vlasti, ali koje je bilo središnji organ njezine apsolutističke vladavine u kojem se odlučivalo o svim državnim pitanjima - nastojala je sve plemstvo Habsburške Monarhije što čvršće vezati uz svoju vlast -> stoga osniva Theresianum i Vojnu Akademiju u Bečkom Novom Mjestu - ove institucije služile za školovanje mladih plemića za buduće državničke, vojne i diplomatske poslove - ustrajavala je na dominaciji katoličke vjere u svojoj državi - u Katoličkoj crkvi je nalazila čvrst oslonac svoje vlasti i time je potpuno slijedila politiku svojih prethodnika - njeni savjetnici bili su pobornici prosvjetiteljskih ideja: savjetnik Wenzel Anton von Kaunitz i dvorski liječnik Gerhard van Swieten -> u određenim prigodama dopustila da ograniče crkvenu vlast - cenzura knjiga je prešla iz nadležnosti Crkve u nadležnost državne institucije koja se zvala Povjerenstvo za studije i cenzuru - Marija Terezija rodila je 16 djece te je velik dio svoje vladavine bila u drugom stanju - najpoznatiji među djecom bili su Josip II. i Marija Antoaneta Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu JOZEFINISTIČKE REFORME - 1765. g. umro je Franjo Stjepan Lotarinški te Marija Terezija svog sina Josipa II. proglašava suvladarom - Josip II. je još od mladosti bio impresioniran pruskim kraljem Friedrichom II. Velikim pa ga je tijekom vladavine nastojao u svemu oponašati - Josip II. želio se dokazati kao reformator i vojskovođa, što ga odvodi u dva neuspjela rata protiv Pruske 1778. g. i protiv Osmanlijskog Carstva 1788. g. - njegove državne reforme bile su problematične, a Marija Terezija je tvrdila da su preradikalne - Josip II. nastojao je do kraja centralizirati svoju državu -> cijeli prostor HM-a dijela na nove upravne jedinice zvane okrug - osnivanjem okruga je želio uništiti stare feudalne partikularizme povijesnih pokrajina i zemalja kojima su vladali Habsburgovci, ali je zbog tog dobio brojne neprijatelje među lokalnim plemstvom - poboljšao je položaj kmetova na području cijele Habsburške Monarhije, dopustio im je slobodu migracije, ženidbe i izbora zanimanja, čime je snažno zadirao u privilegije i vlast plemstva nad njihovim podanicima - 1784. g. je uveo njemački jezik kao službeni jezik u cijeloj Habsburškoj Monarhiji kao mjeru koja je trebala potaknuti centralizaciju države, ali je naišao na žestok otpor, posebice kod Mađara - 1781. g. proglasio je Patent o vjerskoj toleranciji, kojim je dopustio protestantima, pravoslavcima i Židovima vežu vjersku slobodu, mogućnost organiziranja vlastitih vjerskih zajednica i sudjelovanje u državnim i lokalnim institucijama - Josip II. je najoštrije reforme usmjerio prema Katoličkoj crkvi - jozefinističke mjere su bile usmjerene na ograničavanje društvenog utjecaja Crkve i njezino podčinjavanje državnim institucijama, pa se i od svećenika nastojalo učiniti državne činovnike - gospodarske snage Crkve nastojale su se staviti u funkciju državnih interesa - ukinuti su brojni crkveni redovi, posebice oni koji, prema mišljenju Josipa II. nisu bili uključeni u društveno korisne djelatnosti, a njihove je imovina oduzeta i iskorištena u svrhu otvaranja novih zdravstvenih ili obrazovnih institucija Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu - cjelokupna državna politika Josipa II., posebice njegova politika prema Crkvi, dobila je prema njemu naziv jozefinizam -Josip II. je uočio svoje smrti 1790. g. bio prisiljen povući većinu navedenih reformi jer je bio suočen s velikim otporom - neke odluke, poput Patenta o vjerskoj toleranciji i djelomičnog ukidanja vlastelinske vlasti nad kmetovima, snažno su utjecale na kasnije društvene promjene PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM - u povijesti kao prosvijećeni apsolutisti upamćeni su: pruski kralj Friedrich II. Veliki (1740. - 1786.), habsburški kralj Josip II. (1780. - 1790.) i ruska carica Katarina II. Velika (1762. - 1796) - ovi su vladari nastojali u svojoj državi provesti reforme koje su bile nadahnute prosvjetiteljskim idejama - iako je Marija Terezija po mnogim svojim reformama iskazala opredijeljenost većini prosvjetiteljskih ideja, neki povjesničari je ne uvrštavaju među te vladare zbog njezina neprihvaćanja ideje vjerske tolerancije - pojava prosvijećenih vladara bila je značajan korak prema poboljšanju položaja obespravljenih masa stanovništva koje su se u i nekim službenim dokumentima nazivale misera contribuens plebs (bijedni puk koji plaća porez) - njihove su reforme započele oblikovanje nekih važnih elemenata suvremene države poput javnog zdravstva i organiziranog školstva Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu