close

Enter

Log in using OpenID

Bilten “Imam pravo” • Broj 3 - Projekt Građanskih Prava Sisak

embedDownload
svibanj 2014. • broj 3
IMAM
PRAVO
bilten Projekta građanskih prava Sisak
Ovaj bilten izrađen je u sklopu projekta
"Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u
cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno
ugroženog stanovništva."
Ovajprojektfinanciraju:
EuropskaunijakrozEuropski
programzademokracijui
ljudskaprava(eng.EIDHR)
Uredzaudruge
VladeRepublikeHrvatske.
1
Impressum
IMAM PRAVO
Bilten Imam pravo
Nakladnik: Projekt građanskih prava Sisak
Uredništvo: Projekt građanskih prava Sisak
Glavna urednica: Milana Kreća
Priredili: Milana Kreća, Dunja Čurčija, Anita Košar Ulemek, Aleksandar Kojić, Saša Zeljug
Adresa uredništva: Rimska 6, Sisak
Grafička priprema: Maximativa, Sisak
Tisak: Maximativa, Sisak
Naklada: 250 primjeraka
Časopis izlazi 4 puta godišnje u razdoblju
od 01.07.2013.-30.06.2014.g.
Sisak, svibanj 2014.
2
Sadržaj
Uvodna riječ urednika
4
1.
Poplave u Sisačko-moslavačkoj županiji
5
1.1. „Bez nadvišenja i rekonstrukcije nasipa, teško ćemo braniti ugrožena mjesta“
5
1.2. “Kupa ponovno u dnevnom boravku”
8
2. Obrtnička komora i obrtnici
10
2.1. „Negativan trend zatvaranja obrta mogu spriječiti mjere za poticanje
gospodarskog razvoja“ 10
3. Srpska nacionalna manjina u Sisačko-moslavačkoj županiji
15
3.1. „Kultura i povijest se nisu odvijale izolirano, već su se međusobno prožimale
i u tom prožimanju jedna drugu oplemenjivale“ 15
3.2. „Vrginmost, mjesto u kojem se lokali ne biraju prema narodnosti vlasnika“
20
4. Nekad regionalno industrijsko središte, danas grad slučaj
23
4.1.„Kome je smetao Herbos?!“
23
4.2.„Poduzetnički inkubator će riješiti problem poslovnog prostora za male
i srednje poduzetnike“ 25
5. RAZNO
28
5.1.Svjetski dan Roma
28
5.2.Besplatni pravni telefon
29
5.3.Fotogalerija
30
3
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
Uvodna riječ urednika
Svibanj, 2014.
Dragi čitatelji,
pred vama se nalazi treći broj biltena “Imam pravo”. O projektu
“Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u cilju zaštite
nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva” koji je
financiran od strane Europske unije, kroz program Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, u sklopu kojega i tiskamo
ovaj bilten, već smo vas upoznali u prvom i drugom izdanju našeg
biltena, a za temu trećeg izdanja, izabrali smo aktualne probleme u
Sisačko-moslavačkoj županiji.
Kroz razgovore s predstavnicima institucija, građanima, radnicima
i svima koje pogađaju aktualni problemi u našoj županiji ili ih imaju dužnost riješiti, sagledali smo situaciju u našoj županiji te za vas
pripremili neke zanimljive članake.
Problem poplava, gašenje Herbosa, Obrtnička komora i dvojezične Glavna urednica: Milana Kreća,
ploče, neke su od tema koje smo izabrali kao najaktualnije te smo predsjednica PGP-a Sisak
kroz razgovore s osobama koje su najpozvanije komentirati te probleme, saznali nove činjenice o problemima s kojima se svakodnevno susrećemo, a o njima ipak premalo znamo.
Nadamo se da će ovaj bilten ponuditi čitateljima odgovore na ono
što ih je zanimalo, a nisu imali prilike pitati.
PARTNERI NA PROJEKTU:
1. Udruga mladih Novi svijet Luščani
2. Centar za ruralne inicijative Klinac
3. Romski kulturni centar
SURADNICI:
1. Županija Sisačko-moslavačka
2. Grad Sisak
3. Centar za socijalnu skrb Sisak
4. UNHCR
4
• Aktualni
• Socijalna
Tema broja Tema
broja problemi
u SMŽ
skrb
Poplave u Sisačko-moslavačkoj
županiji
1
Kad su stanovnici naše županije prošle godine branili svoje domove od nabujalih rijeka, bile su to scene za
koje smo mislili kako se neće ponoviti. Nažalost, veljača i ožujak 2014. bili su još gori. Odra, Stara Drenčina,
Stupno, Sela samo su neka od mjesta u koja je voda prodrla, a zečji nasipi podizali su se i u Lađarskoj ulici
u samom središtu Siska. Jesu li se ove katastrofalne poplave mogle spriječiti i što učiniti da se ne ponove?
Što su proživljavali oni najugroženiji? Hoće li oštećenima biti isplaćene odštete? Pitanja su to koja smo
svakodnevno mogli čuti na ulicama grada, a Marko Krička, zamjenik gradonačelnice i Načelnik stožera za
obranu od poplava grada Siska i obitelj Biščan, čiju smo poplavljenu kuću imali prilike vidjeti u gotovo svim
informativnim emisijama, pravi su sugovornici koji će nam dati odgovore na naša pitanja.
1.1. „BEZ NADVIŠENJA I REKONSTRUKCIJE NASIPA, TEŠKO ĆEMO BRANITI UGROŽENA MJESTA…“
1. PGP Sisak: Koja su područja
Grada Siska bila zahvaćena poplavom?
Marko Krička: Poplavom su bila
obuhvaćena slijedeća naselja:
Odra, Staro Pračno, Stupno, Sela,
Greda i nekoliko kućanstava u
Blinjskom Kutu.
2. PGP Sisak: Kolika je ukupna
materijalna šteta nastala izlijevanjem vode? Koliko je ukupno bilo
poplavljenih domaćinstava na sisačkom području?
Marko Krička: Povjerenstvo za
procjenu štete od elementarnih
nepogoda nije do kraja obavilo posao, ali može se procijeniti
šteta na oko 1.300.000,00 kuna.
Konačnu procjenu štete dužni
smo dostaviti Županijskom povjerenstvu za procjenu štete od
elementarnih nepogoda do 30.
travnja kada bismo trebali znati
ukupnu štetu. Ukupno je 95 domaćinstava bilo poplavljeno na
sisačkom području.
5
TEMA BROJA: AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ
Gradonačelnica i njeni zamjenici u obilasku ugroženih područja
Bilten
Bilten “Imam
“Imam pravo”
pravo” •• Broj
Broj 3.
3. •• Svibanj,
Svibanj, 2014.
2014.
3. PGP Sisak: Koliko je ukupno
sredstava Grad imao predviđeno u
proračunu za elementarne nepogode, a koliko je ukupno sredstava utrošio za potrebe obrane od
poplave? Planirate li u narednim
godinama izdvojiti više sredstava
u proračunu?
BROJA AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ
TEMA BROJA:
Marko Krička: Grad u svom proračunu nema predviđenu stavku
za obranu od poplave, ali za potrebe obrane od poplave utrošeno je 900.000,00 kuna. U okviru
proračunske zalihe sadržana su
i proračunska sredstva u visini
100.000,00 kuna za nepredviđene
rashode nastale elementarnim nepogodama, a po potrebi se mogu
povećati do 800.000,00 kuna iz
dijela ostalih rashoda proračunske
zalihe. U narednom periodu, ovisno o fiskalnom kapacitetu proračuna, Grad Sisak će rebalansom
osigurati do 800.000,00 kuna koje
bismo utrošili za troškove gradskih poduzeća koja su sudjelovala
u obrani od poplave.
4. PGP Sisak: Rok za prijavu štete na stambenim i gospodarskim
objektima, ratarskim kulturama i
dugogodišnjim nasadama istekao
je 18.3.2014.g. Koliko je ukupno
zaprimljenih zahtjeva u Gradu?
Kako komentirate činjenicu da
građani nisu podnosili zahtjeve,
6
jer im se isto ne isplati. Naime,
prošlogodišnje naknade bile su
zanemarive u odnosu na nastalu štetu? Koliki je iznos naknade
šteta bio isplaćen u 2013.g. i za
koliko oštećenih?
zbrinjavanja leševa i je li vam poznat podatak o mrtvoj stoci?
5. PGP Sisak: Kakva je situacija sa
štetama u stočarstvu? Je li vam
poznato zdravstveno stanje stoke
koja je bila izmještena iz poplavljenih područja? Postoji li plan
Marko Krička: Snage koje su sudjelovale od 11.2. do 7.3.2014. u
obrani od poplave zajedno s procijenjenim troškom navodim kako
slijedi:
Marko Krička: U Odranskom polju uginula su dva konja. Brigu o
tim leševima vodio je Županijski
sanitarni inspektor. Zabilježena je
šteta u pčelarstvu na oko 30 košMarko Krička: Ukupno je zanica.
primljeno 155 prijava za štetu u
2014.g. u odnosu na 2013.g. kada 6. PGP Sisak: Koji je postupak odje zaprimljeno 159 zahtjeva. Za- lučivanja o podnesenim zahtjeviprimili smo nekoliko zahtjeva ma- ma i procjeni štete? Tko osigurava
nje iz razloga što smo na određe- sredstva za tu namjenu i jesu li
nim mjestima uspjeli odreagirati ona osigurana?
na vrijeme i spriječiti štetu. Na- Marko Krička: Nakon primitka
dalje, u 2013.g. ukupno je ispla- zahtjeva za naknadu štete, na
ćeno 12.330,00 kuna koji iznos je teren izlazi Povjerenstvo za eleraspoređen na 11 građana koji su mentarne nepogode koje utvrđupretrpjeli najveću štetu. Mišljenja je je li šteta prijavljena u zahtjesam kako je navedeni iznos uistinu vu odgovara stvarnom stanju na
terenu. Nakon toga Povjerenstvo
sramotan te kako djeluje demotisvoje procjene dostavlja Sisačvirajuće na podnositelje zahtjeva,
ko - moslavačkoj županiji, koja je
međutim, ove godine, svi ošteće- nadležna za isplatu sredstava na
ni predali su zahtjeve u roku. Ove ime naknade štete. Prema mojim
godine Grad je osigurao dodatnih saznanjima Povjerenstvo upravo
500.000,00 kuna koji iznos ćemo ispituje stanje na terenu.
pripojiti iznosu ukupnih sredstava
7. PGP Sisak: Tko je od navedenih
koje će oštećenicima i ove godine
snaga sigurnosti bio angažiran u
isplaćivati Sisačko - moslavačka obrani od poplave? Možete li nam
županija.
reći o kojem se broju radi?
SUDJELOVALI U OBRANI OD POPLAVA
TROŠAK SUDJELOVANJA
Sisački vodovod
300.000,00 kn
Komunalac Sisak
84.850,00 kn
Autopromet Sisak
15.701,00 kn
VZG
150.000,00 kn
JVPG
66.000,00 kn
GOS Sisak
1.881,00 kn
Crveni križ Sisak
8.988,00 kn
HGSS Stanica Novska
10.000,00 kn
Ceste Sisak
100.000,00 kn
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
plave i tko je za istu nadležan,
koja je procedura?
Marko Krička: Zahvaljujući vodovodnoj mreži, dezinfekcija je
vršena na samo 45 bunara, a istu
je vršio Zavod za javno zdravstvo. Putem mjesnih odbora
sakupljaju se informacije o potrebama te u skladu s tim Zavod
izlazi na teren.
nadležnih tijela? Imate li plan
kako u narednim godinama spriječiti ovu katastrofu? Što bi vi
savjetovali građanima koji žive
na poplavljenim područjima, a
koja će nažalost biti poplavljena
ponovno?
Marko Krička: Da se sustavno
radilo prije, prouzročena šteta
mogla se umanjiti. Na zadnjem
Stožeru zaštite i spašavanja Gra11. PGP Sisak: Jeste li tražili poda Siska u travnju 2014. donemoć drugih Gradova i Županija u
seni su sljedeći zaključci kojima
borbi za obranu od poplave?
od Hrvatskih voda zahtjevamo
Marko Krička: Zatražili smo nadvišenje desnog nasipa rijeke
8. PGP Sisak: Poznato nam pomoć hrvatske vojske, a po- Odre od naselja Žabno do Stuje da je na terenu bila i Gor- mogle su nam Varaždinska, Me- pna, izradu prijedloga rješenja
ska služba spašavanja (GSS) za đimurska,
Požeško-slavonska, sprečavanja da poplavne vode
koju na godišnjoj razini Sisačko Osječko-baranjska, Zagrebačka i iz retencije Odransko polje kroz
- moslavačka županija izdvaja Krapinsko-zagorska županija te propuste na trasi željezničke
30.000,00 kuna. Koliko sredstava gradovi i općine s područja tih pruge Sisak-Zagreb ne ugrožaizdvaja Grad?
županija te im se ovom prilikom vaju okolna naselja, zatim izMarko Krička: Grad Sisak do- u ime svih građana Grada Siska vršenje rekonstrukcije lijevog
kupskog nasipa u naselju Staro
značio je 30.000,00 kuna GSS-u. zahvaljujem na pomoći.
U planu je osigurati GSS-u is- 12. PGP Sisak: Prema našim sa- Pračno, Stara Drenčina u dužini
oko 3 km, izvršenje nadvišenja
postavu i u Sisku te ćemo im u
znanjima Ministarstvo zaštite
nasipa na lijevoj obali rijeke Save
skladu s tim dodijeliti i odgovaokoliša i prirode ne dozvoljava
u naseljima Preloščica i Gušće,
rajući prostor.
čišćenje korita rijeke Kupe ispod
dovršiti radove na južnom na9. PGP Sisak: Koliko je ukupno 1 m, zbog pronađenih zaštićenih sipu retencije Lonjsko polje iza
iskorišteno vreća s pijeskom na vrsta rakova. Možete li nam to naselja Veliko Svinjičko, rekonsisačkom području? Tko osigura- potvrditi i smatrate li da su živo- struirati most na preljevnom kava dostavu vreća s pijeskom? Jesu ti ljudi i zaštita imovine, ispred nalu u naselju Palanjek.
li potrebe obrane premašile vaše zaštićenih životinjskih vrsta?
Naime, dokazano je da je redo- Kao najvažnije za oko 150 gramjere osiguranja od obrane?
vito čišćenje ušća rijeke jedan od đana koji su prijavili štetu od
Marko Krička: U poplavi 2014.g. najučinkovitijih načina obrane
elementarne nepogode, bilo bi
potrošeno je 3.500 m3 pijeska. 1 od poplave.
potrebno zatražiti oslobođenje
m3 pijeska iznosi 70 vreća pijeplaćanja naknade za uređenje
ska iz čega proizlazi da je uku- Marko Krička: Točno je da trevoda za 2014.g., a također i oslopno potrošeno 245.000 vreća pi- nutno postoji određena zabrana
bođenje od komunalne naknade
jeska. Hrvatske vode u suradnji s koju ste naveli, međutim, mišljete troškove električne energije
Gradom dužne su osigurati pije- nja sam kako bismo trebali prograđanima koji su bili poplavljeni
sak i vreće za obranu od poplave. naći kompromisna i kvalitetna
i kod kojih su radile vatrogasne
Niti u jednom trenutku nije bilo rješenja radi zaštite ljudi, imovipumpe na struju i isušivači vlage
dovedeno u pitanje stanje obra- ne, a potom i zaštićenih vrsta.
da Povjerenstvo za procjenu štene na terenu.
13. PGP Sisak: Je li se ova po- te prizna kao trošak u obrani od
10. PGP Sisak: Kako se vrši de- plava mogla spriječiti na vrijeme poplave za jednomjesečnu ratu
zinfekcija štete nastale od po- poduzimanjem radnji od strane električne energije. 7
TEMA BROJA: AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ
Svaki dan je na terenu bilo od
100 do 150 operativnih snaga
uključujući i mještane poplavljenih područja kojima se ovim putem zahvaljujem na trudu i radu
u obrani te ponavljam kako bez
njih obavljeni posao ne bi bilo
lako odraditi, jer oni su upoznati s područjem na kojem žive i u
bitnome su nam olakšali posao.
Također, ovom prilikom želim zahvaliti i hrvatskoj vojsci na njihovom aganžmanu u obrani Siska
od poplave u trenutcima kad je
bilo najpotrebnije.
Bilten
Bilten “Imam
“Imam pravo”
pravo” •• Broj
Broj 3.
3. •• Svibanj,
Svibanj, 2014.
2014.
Na kraju, ističem kako je teško
građanima savjetovati što učiniti da se poplava ne ponovi, jer
priroda je nepredvidljiva. Gore
sam naveo što ćemo mi kao lokalna samouprava poduzeti da
se katastrofa ne ponovi, ali nepredvidljive situacije ne možemo
kontrolirati. Građanima poručujem da se nadam kako se poplava neće ponoviti, pogotovo u
ovim razmjerima.
1.2. „KUPA PONOVNO U DNEVNOM BORAVKU“
Slučaj obitelji Bišćan iz Stare Drenčine
TEMABROJA
TEMABROJA:AKTUALNIPROBLEMIUSMŽ
Obitelj Bišćan je 14 dana čamcem ulazila u kuću
1. PGP Sisak: O slučaju obitelji
Bišćan izvještavali su nas svi državni mediji, koliko dugo je voda
bila u vašoj kući, na koliko procjenjujete nastalu štetu?
Đurđa Bišćan: Nakon što smo
kuću branili danima, voda je
ipak prodrla u kuću i zadržala
se 14 dana. Štetu procjenjujemo
na oko 40 tisuća kuna, no to je
samo iznos oštećenog namještaja i kućanskih aparata. Stvarni
iznos štete na kući i troškovi sanacije su daleko, daleko veći.
visoke vodostaje? Među mještanima sisačkog kraja pojavila se
priča kako je jedan od glavnih
krivaca čestog izlijevanja Kupe
u proteklih nekoliko godina činjenica da se više ne vadi pijesak iz korita rijeke? Smatrate li
da je to istina ili su naprosto klimatske promjene uzrok čestim
poplavama?
Đurđa Bišćan: Istina je da smo
starosjedioci i zbilja ne pamtimo
ovakve vodostaje, no i stariji ljudi od mene, primjerice moj kum
od 81 godinu, također ne pamti
2.PGPSisak:Starosjedioci ste u ovakve vodostaje. Smatramo neStaroj Drenčini, pamtite li ovako mogućim da su klimatske pro-
8
mjene tolike da su prouzrokovale ovu i prošlogodišnju poplavu.
Stanovništvu je teško govoriti
o podacima za koliko se dubina
korita smanjila, ali činjenica je
da je u Staroj Drenčini, na mjestu na kojima su virovi preokretali čamce, sada Kupu moguće,
u ljetnim mjesecima, prehodati.
Drveće raste na sredini korita,
korito se sužava i bez obzira što
smo odrasli uz Kupu i smatramo
da treba štititi biljni i životinjski fond, mišljenja smo kako je
ljudska imovina važnija te bi tu
državne i lokalne vlasti trebale
odrediti prioritete.
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
4. PGP Sisak: Jeste li podnijeli
zahtjev za odštetu? U razgovoru
s ljudima na terenu saznali smo
kako su ljudi, radi iznimno niskih
odšteta prijašnjih godina, ove godine odustali i od podnošenja zahtjeva?
Đurđa Bišćan: Uz mještane, glavninu snaga činili su DVD Stara
Drenčina i DVD Sela, dok u obrani
moje kuće vojska nije sudjelovala. Nisam upoznata s procedurom
tko i pod kojim uvjetima smije
donijeti zapovijed da se vojska
iz vojarni uputi na ugrožena područja, ali svakako smatram da
bi i pomoć bila efikasnija, da je
broj vojnika na terenu bio veći, a
što dakako ne umanjuje doprinos
snaga MORH-a koje su bile na terenu i utvrđivale nasipe u središtu
mjesta te u Starom Pračnu.
Đurđa Bišćan: Poznato nam je da
su ljudi ogorčeni i da dio stanovnika, ne mogu govoriti o brojci, nije
podnio zahtjeve za naknadu štete.
Ja sam ipak podnijela, i ostaje vidjeti na koliko će nadležno tijelo
procijeniti nastalu štetu. Ne znam
što očekivati od Grada i Županije,
ne očekujem ništa, teško nam je. Iz
Grada su došli prošli tjedan i pregledali oštećenja, ali od tada još
čekamo. Raduje nas pomoć malih
ljudi koji su donirali namirnice i
sisačkog Caritasa koji je donirao
pločice.
5. PGP Sisak: Je li moguće trajno
riješiti problem poplava u našoj
županiji i koga smatrate odgovornim što se proteklih godina
nije radilo na tome?
Đurđa Bišćan: Potpuno pogrešnim smatram pristup naših vlasti
koje rješenje problema vide u dizanju visine nasipa. Ako se nasip i podigne, a korito ne očisti,
nakon nekog vremena nasip će
trebati dizati ponovno i tako u
nedogled. Država bi, kada bi za
to bilo političke volje, od prodaje šljunka koji bi dobivala čišćenjem korita, mogla financirati
održavanje cjelokupnog toka rijeke. Tragedija je da smo u jeku
poplava ostali bez pijeska za vreće, a tada se baš u Staroj Drenčini, koja je bila izravno ugrožena,
vadio pijesak.
TEMA BROJA: AKTUALNI PROBLEMI U SMŽ
3. PGP Sisak: Glavninu obrambenih snaga činili su vaši sumještani, koliko je bila brza reakcija
lokalnih vlasti, je li se zakasnilo
s angažiranjem snaga MORH-a i
koliki je bio njihov udio u spašavanju kuća na vašem području?
9
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
Obrtnička komora i obrtnici
2
Sisak, kao grad s dugom tradicijom obrtništva, svoju Trgovačko-obrtničko komoru osnovao je još 1870.
godine, a bitan podatak je kako je ona tada pokrivala područje od čak 438.182 stanovnika. Nedavni
sukob dijela obrtnika s vodstvom Hrvatske obrtničke komore oko plaćanja komorskog doprinosa potaknuo nas je da dublje istražimo zadaću ovog tijela. Događanja oko Nadana Vidoševića, bivšeg čelnika
Hrvatske gospodarske komore, potaknuli su stvaranje negativnog mišljenja stanovništva oko HGK, a
ljudi su u neznanju često poistovjećivali ove dvije komore. Kako bismo čitatelje upoznali sa zadaćama
Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije, intervjuirali smo Nenada Joksimovića, tajnika Komore.
2.1. „NEGATIVAN TREND ZATVARANJA OBRTA MOGU SPRIJEČITI MJERE ZA POTICANJE
GOSPODARSKOG RAZVOJA“
OBRTNIČKA KOMORA I OBRTNICI
1. PGP Sisak: Koliko sada ima
aktivnih obrta tj. obrtnika u odnosu na 2013. godinu, odnosno
koliko ih se ugasilo u SMŽ? Koliko je zaposlenih osoba u obrtima u SMŽ?
Nenad Joksimović: Po podacima
s 31.03.2014. na području teritorijalnog obuhvata Obrtničke
komore SMŽ (udruženja obrtnika Sisak, Kutina, Novska, Glina,
Topusko, Hrvatska Kostajnica i
Petrinja) trenutno je registrirano
2109 aktivnih obrtničkih radnji.
Od tog broja, u radu je 2099,
u privremenoj obustavi je 16,
a 25 radnji je registrirano bez
početka obavljanja djelatnosti
tj. s mogućnošću prijave početka rada u roku do godine dana
nakon čega se obrt gasi po sili
zakona. Na kraju protekle godine, odnosno po podacima na
dan 31.12.2013. godine aktivno
je bilo 2140 obrta, od toga broja
2099 su bili u radu, 16 u privre10
menoj obustavi do godine dana
i 25 je prijavilo obrt bez datuma
početka obavljanja djelatnosti
do godine dana. Vidljivo je da je u
prethodna 3 mjeseca broj radnji
smanjen za 31 što je alarmantan
podatak s obzirom na činjenicu
da je u godinama prije recesije
taj broj bio manji od 10 odjav-
ljenih obrta na godišnjoj razini.
Negativni trendovi u obrtništvu
prema podacima traju od 2008.
godine. Broj zaposlenih u obrtu
na području SMŽ s podacima od
31.03.2014. iznosi 4762 radnika (uključujući i vlasnike), a od
toga broja muškaraca je 2690, a
žena 2072.
2. PGP Sisak: Što mislite da je
uzrok zatvaranja obrta i što HOK
poduzima da pomogne obrtnicima, tj. da spriječi zatvaranje
obrta? Koliko se iz proračuna,
državnog i/ili lokalnog, izdvaja za
pomoć i poticanje obrta u 2013.
i 2014.g.?
Nenad Joksimović: Smatram da
je prvenstveni i prevladavajući
uzrok zatvaranja obrta domino efekt koji se zbog krize, kroz
nedostatak kapitala, smanjenje
potrošnje i teškoće u kojima se
nalaze veliki gospodarski subjekti, odrazio i na realni sektor tj.
na obrtničke radnje kroz smanjenu potražnju za proizvodima
i uslugama koje na tržištu nude.
Dodatni elementi koji pridonose
gospodarskom propadanju obrta
su svakako i nelojalna konkurencija, odnosno neregistrirano
obavljanje djelatnosti (“siva ekonomija“) uzrokovano velikim gubitkom radnih mjesta na području Županije te neplanska upisna
politika Ministarstva obrazovanja kojom se godinama radi hiperprodukcija određenih kadrova
u obrtništvu. Ujedno, državne
mjere poticanja samozapošljavanja i zapošljavanja te državne
potpore malom gospodarstvu ne
pokazuju zadovoljavajući efekt
zbog brojnih birokratskih prepreka pred kojima se građani nalaze.
Na lokalnoj razini, mislim pritom
na SMŽ, trenutno je u tijeku kao
vrlo povoljna poticajna mjera
projekt kreditiranja „Poduzetnički krediti 2014.“ s fondom namijenjenim poduzetništvu i obrtu u
iznosu od oko sto milijuna kuna.
Kreditna linija realizira se putem
11 poslovnih banaka uz subvenciju kamata od strane gradova i
općina tako da se kamata kreće u
iznosu od 2,5 - 4,5 % što trenutno predstavlja izuzetno povoljnu
priliku na tržištu kapitala. Jedina poteškoća je, ponavljam, vrlo
komplicirana i zahtjevna procedura pripreme dokumentacije za
apliciranje za sredstva. Vrlo su
korisna i sredstva koja se plasiraju kroz bespovratne poticaje
i javne pozive, ali strogo ciljane
namjene korištenja. Obrtnicima
je u ovom trenutku vrlo bitno
doći do „živog novca“ za obrtni
kapital, a ta sredstva su na tržištu
najskuplja.
3. PGP Sisak: Krajem 2013. godine, odnosno 1.1.2014.g. stupio
je na snagu novi Zakon o obrtu.
Što je on novo donio za obrtnike
tj. što je po vašem mišljenju sada
bolje za obrtnike a što lošije, ili što
je propušteno regulirati novim zakonom? Koji su bili vaši prijedlozi
u vezi izmjena Zakona o obrtu; što
je usvojeno, a što nije?
Nenad Joksimović: Novim Zakonom o obrtu, koji je stupio
na snagu 10. prosinca 2013. ne
rješavaju se ključna obrtnička
pitanja, niti su postignuti traženi ciljevi - izjednačavanje prava
obrtnika s drugim poduzetnicima (trgovačka društva) u ovo
krizno vrijeme te poboljšavanje
uvjeta poslovanja obrtnika. Ovakav zakon, po mom mišljenju, a
to je i službeni stav HOK-a, omogućava daljnje zatvaranje obrta i
radnih mjesta u obrtništvu, potiče se nelojalna konkurencija, a
limitiranjem komorskog doprinosa na 44 kune onemogućava se kvalitetno funkcioniranje
komorskog sustava. Udruženja
obrtnika, područne obrtničke
komore i HOK, zbog značajno
smanjenih prihoda, teško će biti
u mogućnosti u istom obimu
provoditi dosadašnje aktivnosti
usmjerene na poboljšanje poslovanja svojih članova. Velika
zamjerka Zakonu je ukidanje
javne ovlasti u području redovnog strukovnog obrazovanja, jer
se novim zakonskim rješenjem
urušava temelje postojećeg sustava obrazovanja za obrtnička
zanimanja. U sustavu obrazovanja, vezano za obrte, trenutno
se nalazi više od 26.000 učenika
u cijeloj Hrvatskoj. Na području SMŽ mjesto za naukovanje
u obrtničkim radionicama našlo je 897 učenika svih profila
strukovnih zanimanja, odnosno
tzv. vezanih obrtničkih zanimanja, za koja je pri otvaranju
potreban majstorski ispit. Sam
ustroj komorskog sustava uvelike će ovisiti o izvorima financiranja, a evidentno je da će se,
uz smanjenje propisane visine
komorskog doprinosa, morati smanjiti troškovi poslovanja,
planirane aktivnosti te tražiti
dodatne izvore financiranja kroz
naplatu određenih vrsta usluga.
U pripremi je i strategija razvoja
HOK-a od 2014. do 2020., koja
ima za cilj povećanje te ujednačenost kvalitete usluga prema
svakom članu i na svakoj razini
komorskog sustava. S obzirom
na tešku situaciju u kojoj se
obrtništvo nalazi, u HOK-u, kao
na jedan od mogućih izvora financiranja, računaju na sredstva
iz europskih fondova.
4. PGP Sisak: Što konkretno OK
SMŽ radi za obrtnike, tj. koje
usluge im pružate? Za što vam
se obrtnici mogu obratiti? Savjetujete li obrtnike, tj. kome se
mogu obratiti radi savjetovanja
u vezi poslovanja, novina koje se
uvode u poslovanje, rješavanje
problema u vezi dugovanja?
11
OBRTNIČKA KOMORA I OBRTNICI
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
NenadJoksimović:Program rada
osnova je rada komorskog ureda, svih tijela Obrtničke komore SMŽ i svih sedam Udruženja
obrtnika koji promiču, zastupaju
i predstavljaju zajedničke interese obrtništva naše Županije i
svojim operativnim programima
provode volju obrtnika iskazanu
u ovom tekstu i dodatnim odlukama. Uloga Obrtničke komore
SMŽ je unapređivati razvojne
mogućnosti obrtništva kroz su-
radnju i neposredne kontakte s
nadležnim subjektima za gospodarstvo te jasno definiranje
mjesta i uloge obrtništva u gospodarstvu Sisačko-moslavačke
županije. Najvažnije aktivnosti
obuhvaćaju: promicanje i zastupanje interesa obrtništva, informiranje obrtnika, edukaciju,
unaprjeđenje strukovnog obrazovanja, promociju obrtništva i
proizvoda obrtničkih radionica,
pružanje savjetodavnih usluga,
međunarodnu suradnju s obrtničkim asocijacijama u cilju pri-
preme projekata, te pojačano lobiranje na svim nivoima lokalne
i županijske uprave za povećanje
opsega poticaja namijenjenih
opstanku i razvoju obrtništva. S
obzirom na gospodarsku krizu,
potpora obrtništvu i obrtnicima
mora biti jača, transparentna
i prepoznatljiva, a zastupanje
obrtništva pojačano na svim razinama državnog ustroja kako
bi se utjecalo na stabiliziranje
poslovanja obrtnika i zaustavio
pad broja obrtničkih radionica.
UsuradnjisaSisačko-moslavačkomžupanijom,Upravnimodjelomzaobrt,
maloisrednjepoduzetništvo,OKSMŽdjelujesciljem:
•osiguranjapovoljnihuvjetazameđunarodneiregionalnesajmoveiizložbe
•osiguranjapoticajnihsredstavazaumjetničkeitradicijskeiproizvodneobrte
•osiguranjapoticajnihsredstavazaopstanakobrtništva
•osiguranjapoticajazacertifikateistandarde
•osiguranjasredstavazahitneintervencijeipomoćobrtnicima
Vrlojevažanisavjetodavniradsobrtnicimananjihovzahtjevkojiuključuje:
OBRTNIČKAKOMORAIOBRTNICI
•rješavanjemolbi,žalbi,predstavki
•usmeneipismeneodgovore
•davanjepodatakaiinformacija
•upućivanjeudrugeinstitucijeipomoćiposredovanjeukontaktu
•traženje,uimeobrtnika,tumačenjaiinformacijaodnadležnihinstitucija
12
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
5.PGPSisak: Jesu li su obrtnici
u SMŽ uključeni u projekte financirane od strane EU? Tko ih
educira, savjetuje, pomaže pri
aplikacijama i kako; da li ih netko
uključuje u aplikacije i projekte
kao partnere, suradnike ili slično?
NenadJoksimović:Prema našim
saznanjima određeni broj obrtnika aplicirao je na projekte financirane od strane EU, ali naše
usluge su koristili uglavnom
kod prve informacije vezane uz
uključivanje u projekte, a nakon
toga su se obraćali županijskim ili
gradskim razvojnim agencijama.
6. PGPSisak: Što mislite o obaveznom članstvu obrtnika u
HOK-u, obzirom da je obaveza
ostala u novom Zakonu, bez
obzira što je iznos članarine
smanjen?
NenadJoksimović:Mislim da je
u ovom trenutku obvezno članstvo još uvijek nužnost, iz razloga što je potreban vremenski
period da se članstvo uključi u
dobrovoljni sustav te da HOK
počne prihodovati kroz ponudu
i naplatu svojih usluga na tržištu. Indikativno je da pretežiti
dio razvijenih ekonomija u Europi (Njemačka, Italija...) imaju
obvezno članstvo. Smatram da
je Zakon donesen naprečac, s tezom da se radi u cilju smanjivanja parafiskalnih nameta (a članarina HOK-u to nije), a upravo
je napravljen kontraefekt - kroz
smanjenje članarine, smanjena
je kvaliteta i opseg usluga HOKa članovima.
7.PGPSisak:Mislite li da bi država trebala nešto novo učiniti
za poticanje obrta, malog i srednjeg poduzetništva? Je li potreban potpuno drugačiji pristup
obrtu, malom i srednjem poduzetništvu? Što bi po vašem mišljenju bilo najvažnije: smanjenje
parafiskalnih nameta, drugačiji
obračun i plaćanje poreza, promjena poreznih stopa ili nešto
drugo?
NenadJoksimović:Na ovo vaše
pitanje odgovorit ću taksativno,
navodeći mjere za koje komorski
sustav već dulje vrijeme smatra
da su nužnost koja će dovesti
do oporavka ne samo obrta već
i gospodarstva u cijelosti. Prvenstveno ću navesti prijedlog
konkretnih mjera za poticanje
gospodarskog razvoja:
•energičnijeiučinkovitijesuzbijanjeneregistriranogobavljanjadjelatnosti
•uklanjanjenelojalnekonkurencijeputeminspekcijskihslužbi
•intenzivnijedržavnepotpore,osobitoupodručjumaloggospodarstva
•poticanjezapošljavanja
•smanjenjekamatanapoduzetničkekrediteireprogramiranjepostojećihkreditnihobvezapoduzetništva
•unapređenjestrukovnogobrazovanjakorištenjemstečenihiskustavaHrvatskeobrtničkekomoreuprovedbijavnihovlasti
•smanjenjeporeznogopterećenjauvođenjemvišestopaporezanadohodakisniženjeporeznih
stopa
•povećanjekriterijazaprijelazizoporezivanjaporezomnadohodakuoporezivanjeporezomna
dobit
•smanjenjestopeporezanaprometnekretninakodulaganjaugospodarstvo
•smanjenjeosnovneiuvođenjevećegbrojarazličitihstopaPDV-a
•odustajanjeodpovećavanjadoprinosazazdravstvo
•ponovnauspostavaposebnogfondamirovinskogosiguranjaobrtnikauzpovratimovine
bivšegFondasamostalnihzanatlija,ugostiteljaiprijevoznikaHrvatske.
13
OBRTNIČKAKOMORAIOBRTNICI
•oslobađanjeodplaćanjaporezanadobitiporezanadohodaktijekomprvetrigodineposlovanja
novootvorenihobrta
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
DISKRIMINACIJA
Kaodrugipaketmjeraistaknuobimjerekojejepotrebnoprovestiuciljupovećanjakonkurentnostiobrtnikanatržištu:
•učinkovitijazaštitavjerovnikakrozovršnipostupakimirenjekaoalternativu
•ukidanjedvostrukeobvezeuplateobveznihdoprinosakodobavljanjaobrtauzrad
• smanjenje troškova poslovanja preispitivanjem davanja za vode, spomeničku rentu, autorske
naknadeisl.
•posebneporezneolakšicezatradicijskeideficitarneobrtničkedjelatnosti
•povećanjetransparentnostijavnenabavkeuzistovremenopojednostavljenjepostupka,osobito
zamalogospodarstvo
•pojednostavljenjeuvjetazadobivanjelicenciugrađevinarstvu
•ukidanjemonopolaosiguravajućihkuća,kojeodređujupotrebanbrojsatipopravkaoštećenja,
cijenusatairadionicegdjećesepopravciizvršiti
•subvencijeprijevoznicimaproširitinanižekategorijevozila
•smanjenjenaknadaitroškovauobavljanjuprijevoza
•rasterećenjedržavneupraveprenošenjemovlastivođenjaObrtnogregistraiizdavanjaobrtnica
naHrvatskuobrtničkukomoru
14
3
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
Srpska nacionalna manjina u SMŽ
Od svog osnutka, PGP Sisak se bavio zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Štiteći prava
manjina onda kad su ona bila ugrožena, ali i informirajući stanovništvo o temeljnim ljudskim pravima i
vrijednostima koje moderno društvo propagira, pokušali smo suzbiti diskriminaciju prema nacionalnim
manjinama na području našeg djelovanja. Dobrom suradnjom sa županijskim i gradskim vijećima nacionalnih manjina te svakako i Pučkim pravobraniteljem, kao i neposredno s pripadnicima nacionalnih manjina, u potpunosti smo ispunili našu ulogu koja nam je ovim projektom i namijenjena, a to je prije svega
koordiniranje svih dionika koji imaju doticaja s pravima nacionalnih manjina i drugih socijalno ugroženih
skupina, a u cilju zaštite istih. Srpska nacionalna manjina se, obzirom na događanja s početka devedesetih,
uz romsku nacionalnu manjinu, najčešće susreće s diskriminacijom od strane većinskog stanovništva, ali i
drugih nacionalnih manjina. Razgovorom s Bogdanom Rkmanom, zamjenikom županice iz reda srpske nacionalne manjine, pokušali smo saznati koji su najveći problemi s kojima se njegovi sunarodnjaci susreću,
dok smo Općinu Gvozd odlučili istaknuti kao pozitivan primjer suživota na ratom zahvaćenom području.
ma i Srbima i kao takvi upisani u
birački spisak, analogijom stvari
logično je da ne mogu obavljati neke druge poslove koji nisu
vezani uz manjinu čiji sam predstavnik. To i zakon jasno kaže. Iz
ranijih iskustava kolegica i kolega, kao i sada na osnovu svojeg neposrednog iskustva, zakon
je tu vrlo manjkav i to iz barem
dva ključna elementa. Prvi je da
manjine nisu "izolirani otok" koje
žive van socijalnog, ekonomskog,
kulturološkog i drugih okvira općeg djelovanja i fluktuacije ljudi
i ideja. Drugim riječima zapravo,
sve je na direktan ili indirektan
način vezano uz manjine; i zapošljavanje i socijalna politika
Bogdan Rkman, zamjenik županice iz reda srpske nacionalne manjine
i politika u sferi kulture, kao i
ne
manjine
ima
svoj
zakonodavni
1. PGP Sisak: Koje su vaše dužnoduhovni okvir. Manjine su dakle,
okvir
djelovanja,
koji
se
isključivo
integrativni dio društva pa bi za
sti i obveze kao zamjenika župaodnosi
na
pitanja
manjine
čiji
su
efikasnije stavljanje ove pozicije
nice SMŽ te specifične različitosti
u odnosu na druge zamjenike žu- ga pripadnici birali. Pošto je na- u punu funkciju bilo neophodno
čin izbora specifičan, obzirom da da nam zakonodavac proširi mapanice?
su za moju poziciju mogli glasati nevarski prostor. Drugi je element
Bogdan Rkman: Zamjenik župa- samo birači koji su se na popisu da nositelj izvršne vlasti, dakle
nice biran ispred srpske nacional- stanovništva izjasnili Srpkinja- župan, iz bilo kojeg razloga, da15
SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ
3.1. „KULTURA I POVIJEST SE NISU ODVIJALE IZOLIRANO, VEĆ SU SE MEĐUSOBNO PROŽIMALE I U TOM PROŽIMANJU JEDNA DRUGU OPLEMENJIVALE“
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
kle slovom zakona, ukoliko želi
neutralizirati svojeg "manjinca" i
ne delegirati mu nikakve poslove, vrlo to lako i elegantno može
učiniti. Tako se ova vrlo značajna
pozicija vrlo lako može svesti na
"folklor i dekor". U mojem slučaju, srećom, nije tako, jer i županica Lovrić-Merzel te pogotovo
dvojica kolega dožupana direktno biranih u "paketu" sa županicom - kolege Vahovec i Nekvapil,
imaju senzibilitet za manjinsku
problematiku - čime je i meni
posao znatno olakšan. Hrabri me
i činjenica kvalitetne suradnje s
pročelnicima županijskih odjela,
pri čemu posebno naglašavam
razumijevanje u Odjelu socijalne skrbi koji vodi kolega Takač,
jer nažalost, najvećim dijelom su
naši sunarodnjaci vezani upravo
na ovaj resor.
SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ
2. PGP Sisak: Koje su najznačajnije aktivnosti koje ste vi, u okviru svog rada, poduzeli u 2013.
godini?
Bogdan Rkman: Prvih šest mjeseci mandata proveo sam, nažalost, u svojevrsnoj "hibernaciji".
Razlog je medijski i javni linč kojem sam bio izložen od određenih
desničarskih krugova koji nisu
mogli prihvatiti činjenicu da netko tko je rat proveo na "drugoj
strani" bude u ovoj poziciji. Iako
je prošlo dosta vremena od tog
traumatičnog perioda, postoje
određeni krugovi koji bi se ponašali po matrici "kadija tuži-kadija
sudi". To je njihovo pravo. Međutim, kako ne živimo u anarhiji
već u demokratskom uređenom
društvu, a temelj demokracije je
poštovanje procedure, postoje
nadležne institucije koje se bave
nečijom prošlošću ili sadašnjošću. To nikako nisu pojedinci niti
16
interesne grupacije, iako bi to oni
vjerojatno žarko željeli. Kao legalist i građanin RH čiji su korijeni
na ovim prostorima četiri vijeka,
poštujem institucije sustava i dostupan sam im u svakom trenutku. Kao pravoslavni kršćanin i kao
netko odgojen u tom duhu na
tom "fonu", duboko suosjećam sa
svim ljudima koji su u ratu imali
traumatično iskustvo, bez obzira kojem nacionalnom korpusu
pripadali. Mene ti pritisci nisu
uzdrmali u svojoj misiji, ali sam
ipak na neki način bio primoran
umjesto u „petoj“ raditi u „drugoj
brzini", iz prostog razloga što nisam želio dozvoliti da se verbalni
i medijski linč, uključujući i dobacivanja na ulici, ali i optužbe
temeljene na pogrešnim premisama sa skupštinske govornice,
preliju i na moje sunarodnjake.
Tijekom kampanje, biračima sam
govorio da sam ja taj koji prima
"udarce" uključujući i one "ispod
pojasa" umjesto svojih sunarodnjaka, jer to jednostavno javna
funkcija nosi sa sobom ako ste,
prije svega, odgovoran čovjek.
3. PGP Sisak: Koliko vam je otežavajuća okolnost što u Županijskoj Skupštini, za razliku od
proteklog mandata, nemate vijećnike srpske političke opcije?
Bogdan Rkman: Dodatni, sigurno
i ključni problem je činjenica što
srpska opcija u predstavničkom
tijelu odnosno Županijskoj skupštini nema svoje izvorne vijećnike. Nažalost, naši sunarodnjaci
nisu prepoznali zajedničku koalicijsku "srpsku listu" koju smo mi
iz SDSS-a, zajedno s partnerima
iz ostale tri srpske stranke koje
djeluju u našoj županiji (BDS,SNS
i DPS), formirali uoči izbora. Bila
je to, nakon 13 godina, prva pri-
lika da Srbi ne idu protiv Srba i
ne rasipaju glasove. Nažalost, iz
razloga konformizma, što racionalnog što iracionalnog straha - ta lista nije dobila dovoljan
broj glasova za "prelazak praga"
i podjelu mandata. I ovu našu
"srpsku grešku" objašnjavam
svakom našem sunarodnjaku s
kojim razgovaram. A prosječno
tjedno, što u kabinetu što na
terenu izravno među sunarodnjacima, gdje provodim većinu
vremena i svojih aktivnosti, sam
u kontaktu s barem dvadesetak
naših sunarodnjaka. Nažalost,
biti manjinski zamjenik županice
bez manjinskih vijećnika je isto
što biti i potkivač bez "čavala i
čekića". Da se razumijemo, kao
nacionalna manjina zastupljeni
smo u Skupštini s kvotom koju
nalaže Zakon i Statut županije,
ali te kolegice i kolege pripadaju
građanskim političkim opcijama
bez dodatno naglašenog senzibiliteta za probleme manjine iz
koje potječu. Suradnja je, za sada,
na ljudskoj osnovi, ali u najskorije vrijeme ću s njima podijeliti
ideje za koje se nadam da će ih
prihvatiti, jer je moj generalni
stav da, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali, ako pripadamo srpskoj nacionalnoj manjini,
onda nam je i obaveza pomagati
i rješavati probleme naših sunarodnjaka. Generalno rečeno,
planirao sam sistemski rješavati
probleme manjine na način da se
realizacija neke ideje odnosi na
svakog našeg čovjeka. Međutim,
kako to za sada ne ide, pristupam
pojedinačno znajući da deset ili
pedeset riješenih pojedinačnih
slučajeva opet čini sustav. Iako
su to, rekao bih "vatrogasne", a
ne sistemske mjere (jednokratna
financijska pomoć, informacije
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
4. PGP Sisak: Kakva je vaša ocjena provedbe Ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina na
našem, lokalnom nivou? Imate li
saznanja koliko je zaposlenih u
SMŽ iz redova srpske zajednice i
jesu li isti proporcionalno zastupljeni sukladno pozitivnim propisima?
Bogdan Rkman: Ustavni zakon
o nacionalnim manjima ključni
je zakonski akt kojim se vodim u
radu. On je, praksa je to pokazala
i ranije, veoma manjkav i krajnje
je vrijeme za njegove izmjene i
dopune. Kroz proceduru izmjena i dopuna treba korigirati sve
ono što se proteklih 12 godina
od njegova usvajanja u zakonodavnom tijelu pokazalo nedovoljno kvalitetnim. Ukazat ću na,
po meni glavni element Zakona,
a to je članak 22. koji govori o
zapošljavanju. Sadašnji zakon
daje "manjincu" prednost pri
jednakim uvjetima za zaposlenje
samo u tijelima državne uprave i
pravosudnim tijelima. A što je sa
školama, bolnicama, poduzećima
kojima je osnivač lokalna samouprava ili regionalna uprava? Što
je s "državnim firmama", policijom? Ništa. Na njih se ne odnosi. Zar ne bi bilo logičnije da ova
alineja glasi kako manjine imaju
prednost pri jednakim uvjetima
u svim ustanovama, institucija-
ma, poduzećima koja se financiraju iz državnog, općinskog ili
županijskog budžeta? Nadalje,
i u sadašnjem obliku kakav jest,
nigdje nije precizirano što su to
"jednaki uvjeti" pa poslodavac
ima širok dijapazon subjektivne
procjene i odlučivanja. Ali i tu
nije kraj. Iako organski zakon koji
se donosi dvotrećinskom većinom u Saboru, Ustavni zakon je
u natječajima u najvećem broju slučajeva "akt slabije pravne
snage" od običnih zakona koji se
donose natpolovičnom većinom.
Nedavno sam imao slučaj da se
sunarodnjakinja kandidirala za
spremačicu u sisačkom Općinskom državnom odvjetništvu.
Obavila je sve proceduralne radnje po natječaju, a u samoj prijavi se pozvala na famozni članak
22. Dobila je šturi odgovor kako
je primljena druga kandidatkinja,
bez ikakvog objašnjenja. Nije stala na tome i uputila je prigovor
poslodavcu kao i zahtjev za uvid
u rezultate natječaja na osnovu
Zakona na pristup informacijama kako bi se zaista uvjerila da je
"pri jednakim uvjetima“ izabrana
druga kandidatkinja. Pisala je na
sedam, osam nadležnih državnih
adresa. Većinu odgovora nije dobila. U onom što je dobila, rečeno
je kako se članak 22. Ustavnog
zakona ne odnosi na niže rangirana radna mjesta već na državne dužnosnike. U zakonu se to
ne spominje ni jednom riječju!!!
Pri tome se u odgovoru pozivaju na neke druge zakone koji "de
facto", potpuno ili najvećim dijelom derogiraju Ustavni zakon.
Dakle "običan" zakon derogira
organski zakon!? Zato je u pravu
suprug ove naše sunarodnjakinje
kada kaže kako Ustavni zakon
treba omogućiti malim običnim
ljudima da, uz ostalo, pozitivnom
politikom zapošljavanja stvore
sebi kvalitetniji život. Istina, Srbi
u županiji ili čitavoj RH možda
nemaju pet stotina kandidata
za suce Ustavnog ili Vrhovnog
suda, ali imaju, barem u ovom
trenutku, pedesetak tisuća zainteresiranih kandidata za niže
rangirane poslove. U suštini, u
trenutku donošenja, Ustavni je
zakon trebao biti hrvatska "šminka" pred Europom. Vremenom se
šminka izlizala. Država je ušla u
EU i konačno mora poštovati europske stečevine, a jedna od njih
je i univerzalna maksima kako je
neophodno da manjina, da bi se
osjećala ravnopravna u svim segmentima s većinom, ima čitav
set dodatne zakonske regulative
iznad postojeće.
5. PGP Sisak: Kako su, prema
vašim saznanjima, organizirane
aktivnosti i djelovanje srpske zajednice na teritoriju SMŽ? Javnost
ima neka saznanja o djelovanju
SNV-a i SKD Prosvjete, no vjerujemo da postoje i druge inicijative.
Bogdan Rkman: Nedovoljna koordinacija među srpskim institucijama jedan je od otežavajućih
faktora. Umjesto suradnje, kod
dobrog dijela organizacija vlada
"tihi rivalitet". Zapravo, organizacije su odraz stanja kolektiviteta
koji je najvećim dijelom u apatiji
i besperspektivnosti, tako da ćete
prosječnog sunarodnjaka teško
dobiti da se angažira za "opću
stvar", ukoliko u njoj ne nalazi
svoj izravan interes. Uzevši u obzir okolnosti u kojima živimo, i to
se može razumjeti. Pokrenuli smo
rad nekih manjinskih vijeća koji
gotovo da, osim na papiru, nije ni
postojao. Ideja naravno ima. Do
početka ljeta, namjera mi je na
jednom mjestu okupiti sve vijećnike općinskih, gradskih i župa17
SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ
svake vrste, neposredne posjete i iznalaženja modela pomoći
svima koji su na bilo koji način
ugroženi...), čovjek se osjeća ispunjen ako na kraju dana može
reći: „Danas sam barem jednom
sunarodnjaku pomogao.“. I danas
sam, barem u jednom slučaju, bio
servis svojim građanima što mi i
jest misija, a sutra je opet novi
dan i tako u krug.
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
nijskih vijeća srpske nacionalne
manjine, zatim sve izabrane vijećnike u predstavničkim tijelima
koji su se deklarirali Srpkinjama i
Srbima, aktiviste Prosvjete, nositelje pozicija u izvršnim tijelima
upravljanja lokalnog i županijskog nivoa, naravno i svećenstvo
Srpske pravoslavne crkve. I to
bez obzira na njihovu stranačku
pripadnost u predstavničkim i izvršnim tijelima kao i izbornim listama za manjinska vijeća. Dakle,
na jednom mjestu želim okupiti
dvjestotinjak sunarodnjaka kako
bismo iznašli strateške elemente
za konsolidaciju zajednice.
SRPSKANACIONALNAMANJINAUSMŽ
6.PGPSisak: Što mislite o dvojezičnim pločama naziva institucija na zagradama JLS-a / tijelima
državne vlasti na lokalnoj razini i
možete li navesti mjesta u kojima se one nalaze, ima li u tome
problema na području naše županije?
Bogdan Rkman: U Vrginmostu
i Dvoru takve ploče stoje barem
sedam, osam godina i nikome ne
smetaju, a uskoro će biti i u Donjim Kukuruzarima, to je zakonska obaveza. U procesu "prevođenja" naziva institucija, nismo
puko slijedili primjere u matičnoj
državi Srbiji. Tražili smo, u suradnji sa stručnjacima za srpski
jezik, najprihvatljivije termine
ovom podneblju, jer recimo moj
djed nikad nije išao u "kancelariju za državne matice" kako je
naziv ove institucije u Kragujevcu, već je išao u "matični ured".
Kako bismo izbjegli prigovore
da poput resavske škole samo sa
latinice na ćirilicu prepisujemo
nazive institucija bez da konzumiramo srpski jezik - došli smo
do rješenja da to bude "matična kancelarija" i mislim da je to
dobar pristup. Problema, barem
18
s tablama na općinskim zgradama, nema, jer tome pristupamo
po izvornoj definicije politike kao
"vještine mogućega". Bitna je dinamika i taktika, jer ne želimo da
konzumiranje Ustavnog zakona
u ovom segmentu bude "crvena krpa", odnosno da primjena
jednog prava naruši neko drugo
pravo koje već konzumiramo. U
tome imamo razumijevanje počevši od same županice, preko
Ureda državne uprave, nadležnog tijela za ovu domenu pa do
građana. Međutim, ovo pravo je
konzumirano samo na pročeljima
općinskih zgrada. Što je s imenima ulica, trgova i samih naselja?
Ništa, jer su, uzmimo primjer
dvojezičnih tabli s imenom naselja, Hrvatske ceste apsolutno
protiv. Dakle, puki izvršitelj koji
fizički treba izraditi i postaviti
table i tako u djelo provesti zakone RH, to ne želi i nikome ništa.
Nadležna tijela šute.
7.PGPSisak:Što mislite o suživotu srpske nacionalne manjine s
većinskim narodom, ali i ostalim
pripadnicima manjina na području naše županije?
Bogdan Rkman: Srbi na ovim
prostorima imaju svoje korijene,
svoju povijest i svoju kulturu i
svoju tradiciju. Kako se vijekovima unazad i kultura i povijest
nije odvijala izolirano, već su se
međusobno prožimale i u tom
prožimanju jedna drugu oplemenjivale, tako i danas manjinski i
većinski narod, ukoliko i jedini i
drugi žele dobro, a sigurno žele,
ne mogu živjeti paralelno jedni
pored drugih nego ispreplićući se.
Logično je da su odnosi bili opterećeni u poratnom periodu, ali
bitno je da se nastavlja uzlazna
linija u pozitivnom smislu. Naša
županija bogata je nacionalnim
manjinama i kada svaka manjina u sveukupan mozaik županije
utka dio svojeg specifikuma, dobivamo sliku "visoke rezolucije".
Srbi to dakako žele. Kroz povijest ovih prostora ostavili smo
svoj trag i svoj nacionalni štih.
Feldmaršal Borojević, pjesnici zenitisti braća Micić, matematičar
Kurepa, revolucionari i antifašisti
Jakšić, Oreščanin, Demonja. Imamo i danas sunarodnjaka željnih
da svoje intelektualne i druge
kapacitete investiraju u ovaj prostor i ove ljude u sveukupnu korist svih građana županije.
8.PGPSisak:Što se može učiniti
da se suživot poboljša i da se poboljša status zajednice?
Bogdan Rkman: Na poboljšanju
odnosa svaki pojedinac, kako
iz manjinskog tako i iz većinskog korpusa, treba raditi svakodnevno. U djelokrugu mojih,
ako ne zakonskih onda ljudskih
aktivnosti su i pripadnici većinskog naroda koji mi se također
obraćaju za različite vidove pomoći, ali i iznose kvalitetne ideje za kvalitetniji život. Nastojim,
također, pomoći i biti "vjetar u
leđa" za dobre poslovne i druge
ideje, jer ako je "mojem komšiji
dobro i meni je". Srbi će i dalje nastaviti svojom aktivnošću
oplemenjivati županijski mozaik.
Tu smo i želimo dobro. Posebna
mi je želja angažman mladih i
njihovo generacijsko prožimanje
s vršnjacima iz većinskog naroda, jer upravo te generacije su
na dobrom putu, ako se nešto
ne uradi, da ih odnese val asimilacije. Da zaborave i tko su i što
su. Tko su im djedovi i koji su im
korijeni. A to je obaveza upravo
nas srednjih i starijih generacija
da im ukažemo, a oni s ponosom i bez ikakvog ustručavanja
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
9.PGPSisak:Imate li podatke o
broju povratnika, pripadnika srpske zajednice na području SMŽ?
Što SMŽ čini da se poboljša održivost povratka? Što nam je činiti
da se oni, koji se dosad nisu vratili
u RH, vrate u svoj zavičaj?
Bogdan Rkman: Nisam inače
veliki pobornik statistike. Polazeći od kolokvijalne definicije o
statistici kao "nauci koja točno
sakuplja i prezentira netočne podatke", brojke nas često zavaraju.
Tako da se ne obazirem na zvaničan broj povratnika, a onaj stvar-
ni izuzetno je teško utvrditi. Međutim, treba smoći snage i reći
da je povratak završen. Završen
u onom svom najvećem dijelu pri
čemu će uvijek biti sporadičnog
broja obitelji koje se vraćaju. Sad
nam je važnija politika ostanka ljudi ovdje, nego povratnička. Budimo realni, od najvećeg
izbjegličkog vala "Oluje" prošlo je
19 godina. Rodile su se i stasale
nove generacije. Od činjenice da
se ljudi ne vraćaju, više me brinu
slučajevi poput mog susjeda koji
nakon deset godina povratka i
maksimalnog "crnčenja" na svojoj
zemlji, ovih dana sve rasprodaje i
seli u Srbiju. Pokušao je, dao je
sebe, uložio je nadljudski trud, ali
ne ide. Čovjek jednostavno ne želi
da mu dijete, inače jedino dijete
u selu, živi bez vršnjaka. Da i dijete žrtvuje kao što je sebe žrtvovao. Tu moramo i kroz Županiju
i kroz Vladine mjere i naše institucije, hitno iznaći modele, kako
ljudima koji su se vratili omogućiti normalan život. Time ćemo i
one koji se još dvoume, ohrabriti
na povratak. Ono što me brine je
činjenica da naši ljudi, koji se ne
žele vratiti, olako rasprodaju imanja. "Da se riješim onoga" česta je
rečenica ovih prostora. Ne znaju
da se time rasprodaju i uspomene
i sjećanja. Ne znaju da time omalovažavaju svoje pretke koji su
krvavo stjecali ral po ral zemlje. A
budimo iskreni, i kod naših ljudi u
izbjeglištvu stvorio se otpor prema selu i poljoprivredi. Nedavno
slušam poznanicu koja kaže "e
ne'b ja vala više muzla krave".
Kao da to nije radila i prije izbjeglištva i kao da to nije radila njena majka, baba, prababa. Možda
je ugodnije na rubovima velikih
gradova čamiti i čekati neki posao ili siromašnu nadnicu kod srijemskog paora!
10. PGP Sisak: Možete li nešto
reći o stambenom zbrinjavanju
povratnika koje se provodi na
području SMŽ a tiče se srpske zajednice?
BogdanRkman:Stambeno zbrinjavanje je u ćorsokaku. Zahvatila ga je opća besparica u državi.
Za ne povjerovati je koliko još
ljudi živi u kućama bez struje i
vode, na koliko su kuća još najloni umjesto prozora. Sunarodnjak iz sela kod Novske godinama živi u šatoru čekajući obnovu
kuće, koju i dalje čeka. Umjesto
rješenja za obnovu i umjesto
crijepa, cigle, cementa, država
je ovih dana imperativno ponudila da podnose nove zahtjeve
za obnovu. Novi udar na kućni
budžet, jer se za razne potvrde u
najvećem dijelu slučajeva trebalo potezati do Srbije, Republike
Srpske pa i dalje, a to košta. A
i kada podnesu zahtjeve, prema
općoj atmosferi, i sami znaju da
će oni biti teško realizirani. Tračak nade mi je sunarodnjakinja
koja od prošle godine vodi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koja je i sama sa
svojom obitelji povratnica i ima
senzibilitet za ovu tematiku, ali
za to treba novac. Istina, mnoge
stvari se mogu riješiti i ljudima
olakšati i bez novca. Obitelj Tešinić u Živaji s troje djece, žive u
kući bez struje i vode, ali s puno
vlage. Kuća je vlasništvo države i
kupljena je preko APN-a. U istom
selu je također APN-ova kuća, ali
sa strujom i vodom te bez vlage.
Jednostavnom preformulacijom
Rješenja, s jedne na drugu kuću,
maloj Marini, Marku i Milici vratio bi se dječji osmjeh na lice.
Toliko bar možemo učiniti, jer to
ne košta novca, nego samo malo
dobre volje i ljudske empatije.
19
SRPSKANACIONALNAMANJINAUSMŽ
to prezentiraju u svojim vršnjačkim krugovima, u kafićima, školi,
ulici i svakodnevnim kontaktima.
Da nam se ne dešava, kao što sam
svjedočio prije nekih sedam, osam
godina u Vrginmostu, kada je naš
kordunaški čiča na pitanje službenice o nacionalnoj pripadnosti
najprije prešutio, a zatim skrušeno rekao "a Srbin, janje, njesam ja
tome kriv". Ili da prilikom javnog
nacionalnog izjašnjavanja, radije koristimo termin Pravoslavac,
nego termin Srbin, jer smatramo
da je ovo prvo nešto blaža inačica. Što se mladih tiče, namjera
mi je u nekom doglednom periodu prezentirati ideju o formiranju Kluba mladih pripadnika naše
nacionalne manjine u kojem bi
mladi kreirali politiku Kluba, čuvajući svoj identitet. Također je
veoma bitno da se "obožimo", jer
nas je malo po našim hramovima.
Imam sjajnu suradnju s gotovo
svim svećenicima. Sve su to mladi
i obrazovani ljudi spremni uložiti
sebe. Na našim sunarodnjacima je
da se u duhovnom smislu također
vratimo korijenima i da nedjeljno
prijepodne dođemo u svoju crkvu
i pomolimo se. Na takav način će
nas i većinski, kao i svi ostali civilizirani narodi dodatno cijeniti.
Bilten
Bilten “Imam
“Imam pravo”
pravo” •• Broj
Broj 3.
3. •• Svibanj,
Svibanj, 2014.
2014.
3.2. „VRGINMOST, MJESTO U KOJEM SE LOKALI NE BIRAJU PREMA NARODNOSTI VLASNIKA“
čimbenika ne mogu vam točno
reći, ali ukazujem na kombinaciju i jednog i drugog. U prilog
suživotu ide i činjenica kako posjeti kafićima na području mjesta
Vrginmost, nisu vezani za nacionalnu pripadnost sumještana i
separaciju po istom te stvaranju
grupacija, već vam kazujem činjenicu: u kafić čiji je vlasnik Hrvat dolaze i Srbi i obrnuto.
2. PGP Sisak: Postoje li projekti koje je Općina Gvozd do sada,
točnije u trogodišnjem periodu, u
cijelosti financirala?
Branko Jovičić, načelnik
Općine Gvozd
SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ
1. PGP Sisak: Dvojezične ploče u
mjestu Vrginmost, sve ovo vrijeme, nisu bile predmet uklanjanja
s pročelja zgrade Općine Gvozd.
Možemo li to pripisati čuvanju
predmetnih ploča od strane nadležnog tijela, policijske postaje,
ili bi to istaknuli kao posljedicu
dobrog, kvalitetnog suživota na
području Općine Gvozd, znajući
da je na području općine 30% Hrvata iz BiH, dok je 68% populacije
srpske narodnosti?
Branko Jovičić: Ističem kako posljedica neuklanjana dvojezične
ploče na samom pročelju zgrade
Općine Gvozd ide u prilog, kako
profesionalno odrađenom poslu
nadležnih tijela, tako i kvalitetnom suživotu naših mještana na
području Općine Gvozd, s obzirom da je u to vrijeme postojala
opasnost uklanjanja predmetnih
ploča i u našem mjestu. Točan
omjer, u smislu više ili manje
zastupljenosti jednog ili drugog
20
Branko Jovičić: Prije svega moramo biti svjesni činjenice postojanja recesije na našem području,
i to od 2011. god., a imajući u
vidu globalnu krizu koja je svijet
pogodila još 2008. god. U tijeku
je i četvrta godina recesije u kojoj
nemamo veće kapitalne projekte, jer nas je recesija pogodila u
punoj snazi. Gdje god je trebalo
aplicirati za neki od projekata,
osnovni uvjet prijave je sufinanciranje u određenom postotku
od strane lokalne zajednice, a to
nismo bili u mogućnosti financirati, uzimajući u obzir pad općinskih prihoda od poreza za 70 % i
to unazad tri godine.
3. PGP Sisak: Možete li nam
definirati i nabrojiti sve one prihode kojima se neposredno puni
općinski proračun? Gdje Općina
Gvozd ima neposredni priljev
sredstava?
Branko Jovičić: Prihodi kojim se
puni općinski proračun su: više
vrsta poreza koji slove kao glavni izvor financiranja, komunalna
naknada, komunalni doprino-
si, šumski doprinosi i prihodi od
iznajmljivanja poslovnih prostora
i zemljišta. Općina Gvozd zaprima pomoć od strane kako Sisačko-moslavačke županije, tako i
od države. Godišnji prihodi koje
država spušta na lokalnu razinu
Općine Gvozd iznose oko 2 milijuna kuna. Točnije, za socijalna
davanja, pomoć starijim i nemoćnim osobama izdvaja se oko
650.000,00 kn i 250.000,00 kn za
nabavku ogrjevnog drveta. Iznos
od milijun kuna namjenskih
sredstava, koristit će se za materijalne troškove Općine. Znači ukupna pomoć države iznosi,
kako sam rekao, 2 milijuna kuna.
4. PGP Sisak: Koju i kakvu korist
ima lokalna zajednica od iskorištavanja državnih i privatnih
šuma, s obzirom na poznatu činjenicu da se konstantno izvozi
drvno-šumska masa iz RH, umjesto da se prirodna bogatstva prerađuju na području Općine Gvozd
i time stvore povoljni uvjeti za
otvaranje ovih radnih mjesta?
Branko Jovičić: Općina Gvozd
na ime šumskih doprinosa od Hrvatskih šuma kvartalno godišnje
zaprimi 100.000,00-120.000,00
kuna. Isti se moraju namjenski
iskoristiti u kapitalne investicije.
Što se tiče privatnih šuma, Općina Gvozd kao jedinica lokalne
samouprave, nema direktni priljev u općinski proračun, jer ljudi svoju privatnu imovinu/šume
prodaju i za to dobiju novac.
Ipak, samo kroz sječu, izvlačenje i
transport drvne mase, stvaraju se
uvjeti za zapošljavanje nove radne snage na području Vrginmo-
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
5. PGP Sisak: Koliko područje
Općine broji poslodavaca te koji
od navedenih zapošljavaju najveći broj radnika?
Branko Jovičić: Na području
naše općine registrirano je 105
poslovnih subjekata. Bonitet i
snaga istih je upitna. Uglavnom
se radi o trgovačkim društvima,
OPG-ima, obrtima i zadrugama
te ponavljam, kako je njihova
gospodarska snaga upitna. Moramo isto tako znati da se dosta
poslovnih subjekata na ovom području nalazi u blokadi.
„Paner produkt“ - Gvozd drvna
industrija /bivši DIP/ zapošljava
najveći broj djelatnika i to 22
radnika.
6. PGP Sisak: Sustav kanalizacije
je izgrađen, ali mještani Vrginmosta još uvijek nisu priključeni na
isti, konkretno Ulice kralja Zvonimira, Karlovačka i Đurđevec. Koji
je razlog tome?
Branko Jovičić: Sustav kanalizacije je naš zadnji kapitalni projekt
za period 2009/10/11 godina,
kojim se regulira odvodnja i to
u užem dijelu mjesta Vrginmosta. Riječ je o prvoj fazi. U planu
je realizacija još dvije faze i to
za šire područje Općine Gvozd.
Treća završna faza je vezana uz
ugradnju pročistača.
Moram istaknuti da je u tijeku,
još uvijek, prva faza projekta iz
razloga što izvođač radova nije
odradio posao po projektu. Upravo zbog ne prolaska tehničkog
prijema, ne može se završiti prva
faza i sustav staviti u funkciju.
Općina trenutno vrši dodatno projektiranje i ispravak onih
stvari zbog kojih se nije prošlo na
tehničkom prijemu.
7. PGP Sisak: Vaša općina se
može pohvaliti činjenicom da je
prva na ovom području počela
s uvođenjem programa „Jedinstveni sustav vođenja groblja“.
Što čini takav sustav kvalitetnim
i provedivim u praksi?
Branko Jovičić: Jedna smo od
rijetkih općina koje su uvele program jedinstvenog sustava vođenja groblja s obzirom na činjenicu da posjedujemo veliki broj
groblja. Na području naše općine
imamo 52 lokalna, manja groblja
(19 naselja). Do sada smo obavili
dvije vrste radova. Prvo je izvršeno čišćenje groblja na terenu te
potom vršeno snimanje groblja
i napravljeni grobni očevidnici.
Izvršena je cjelokupna informatizacija groblja. Svi poslovi vezani
uz ukop i slično, nalaze se u ingerenciji Komunalac - Gvozd d.o.o.
8. PGP Sisak: Kao predsjednik
Lokalne akcijske grupe “Petrova
Gora“, smatramo vas kompetentnim za odgovaranje na pitanja
oko aktivnosti, realizacije projekata i projekata u tijeku. Koliki
je interes LAG-a za samu lokalnu
zajednicu?
Branko Jovičić: LAG „Petrova
Gora“ osnovan je 2008. god. Sačinjavaju ga 5 općina i dvije županije, općine Topusko i Gvozd Sisačko-moslavačka županija te
općine Vojnić, Krnjak i Barilović Karlovačka županija. Predsjednik
sam LAG-a od 2008. god. Tijela
LAG-a su: predsjednik, upravni
odbor i skupština.
Trebam napomenuti naš prolazak na IPARD natječaju za Mjeru
202, raspisanu od strane Ministarstva poljoprivrede te nam se
time otvara mogućnost, u dvije
godine, povući 900.000,00 kuna
iz Europskih fondova. Sjedište
LAG-a nalazi se u Vrginmostu,
gdje postoji ured koji je otvoren
još 2009. god. Tijekom ožujka,
imenovan je voditelj LAG-a koji
se bavi operativnim poslovima.
Cijenjeno ime voditeljice je gđa.
Ljubica Šolić. Uredovno vrijeme
je ponedjeljak i petak, a ostale
dane poslovi se vrše na terenu.
U tijeku je ažuriranje web stranice, organiziranje radionica, te
upoznavanje građanstva u općinama s djelovanjem LAG -a. Tijekom 2014. god. prijavili smo se
na projekte raspisane od strane
HEP-a te PBZ-a.
Sam interes LAG-a za Općinu
Gvozd ostvaruje se kroz ruralni
razvoj svih područja, razvoj turizma, poljoprivredne djelatnosti
tj. proizvodnje te ekološke proizvodnje.
Ističem bit LAG-a: svi gospodarski
subjekti koji djeluju na području
pet općina, ako žele aplicirati za
projekte EU, trebaju imati „pismo
potpore“ LAG-a, jer time ostvaruju veći broj bodova prilikom
odabira nekog od projekta.
9. PGP Sisak: Koliko nevladinih
udruga djeluje na području općine? Jeste li zadovoljni njihovim
djelovanjem na lokalnoj razini te
koliki je doprinos istih u socijalizaciji i pomoći stanovništvu ovog
kraja?
Branko Jovičić: Na području naše općine djeluju slijedeće
nevladine udruge: „Suncokret“
Centar za razvoj zajednice“, SKD
Prosvjeta, udruga antifašističkih boraca i antifašista Općine
Gvozd, Udruga dragovoljaca i
veterana domovinskog rata RH,
udruga „Geronto“ Gvozd, Crve21
SRPSKANACIONALNAMANJINAUSMŽ
sta. Time ponešto ostaje i troši se i
u našoj općini.
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
ni križ te naravno i vaša udruga
Projekt građanskih prava Sisak.
Doprinos udruga lokalnoj zajednici zaista je velik, jer sve navedene udruge svojim djelovanjem,
u okviru svojih djelatnosti, značajno poboljšavaju i podižu razinu kvalitete života u našoj općini.
10. PGP Sisak: S obzirom da je
1.01.2014. god. stupio na snagu
novi Zakon o besplatnoj pravnoj
pomoći te je čl. 35. st. 1. istog
Zakona regulirano financiranje
besplatne pravne pomoći, zanima nas jesu li osigurana sredstva
za pružanje besplatne pravne pomoći iz sredstava lokalne samouprave, konkretno vaše općine?
SRPSKA NACIONALNA MANJINA U SMŽ
Branko Jovičić: Naša općina
nema osiguranih sredstava za
pružanje besplatne pravne pomoći, jer se, kako sam već na
početku napomenuo, nalazimo
u teškoj financijskoj situaciji koja
nas prati unazad par godina. U
tom segmentu moram istaknuti
izuzetno veliku pomoć vaše udruge Projekt građanskih prava Sisak,
kako socijalno ugroženoj populaciji ovog kraja tako i nama tj. dje-
22
latnicima Općine Gvozd, kroz pružanje besplatne pravne pomoći.
11. PGP Sisak: Pristupanjem RH
Europskoj uniji, vidljiv nam je,
nažalost negativan, trend povlačenja novčanih sredstava iz fondova EU. Koliko je Općina Gvozd
u tome uspješna? Imate li kakve
projekte u pripremi? Jeste li spremni konkurirati na natječaje te
uspješno involvirati sredstva EU
u razvoj cjelokupne infrastrukture općine?
Branko Jovičić: Moram vam,
kao prvo, objasniti poslovni kapacitet Općine Gvozd. Općina
Gvozd broji samo 4 službenika i
namještenika na čijim se plećima
nalazi sav teret svih administrativnih poslova. Kao drugo, nismo
kadrovski ekipirani i educirani
za pisanje samih projekata te
apliciranje na EU projekte. I kao
treće, moram istaknuti da projektno-tehnička dokumentacija
tj. plaćanje konzultantskih usluga, potražuje ulaganje novčanih
sredstava koje mi nemamo. I
naravno da ne zaboravim, u cijelom tom procesu potrebito je
sufinanciranje od strane lokalne
zajednice bilo to 10%, 20% ili
30%. Najveći problem kao „summa summarum“ ističem nezaposlenost. Od 2007 g. - 2010 g.
bio je poveći broj gospodarskih
subjekata koji su punili općinski
proračun i zapošljavali radnike.
Od istih, izuzetno mali broj zadržao se na ovom području. Kako
nema zapošljavanja, samim tim
nema ni poreza te se nalazimo
na dvostrukom gubitku.
Na području općine Gvozd naziru se moguće investicije koje
bi se provele tijekom godine. O
istima nećemo prejudicirati tj.
govoriti unaprijed. Kad dođe vrijeme i trenutak, javnost će biti
s istim upoznata. Investicije na
pomolu mogle bi biti prilika za
zapošljavanje oko 100 ljudi te
bi se time promijenila kompletna situacija i egzistencija ljudi u
našoj općini, to je ono što vam
za sada mogu reći.
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
Nekad regionalno industrijsko
središte, danas grad slučaj
4
Radi svog geostrateškog položaja Sisak se kroz povijest razvio u industrijsko središte ovog dijela Hrvatske.
Riječna luka, željezara, rafinerija samo su neke od grana industrije po kojima je Sisak bio poznat. Trend
modernizacije proizvodnje, stvaranje svjetskog tržišta i uvjeta nemilosrdne konkurencije, učinile su sisačke
proizvode nekonkurentnima. Bez adekvatnih mjera države te uz trend globalne recesije, regionalno industrijsko središte pretvorilo se u grad slučaj. Herbos i Željezara više ne postoje. Prazni pogoni čekaju novog
kupca, a radnici novog poslodavca.
4.1. KOME JE SMETAO HERBOS?!
Ilija Radojčić: Trenutno sam
član Odbora vjerovnika kao
predstavnik radnika, sa mnom
se u Odboru nalazi još jedan
predstavnik radnika, kolega Nenad Vukušić. Naša zadaća je da
pratimo provođenje stečajnog
postupka, kao i donošenje odluka koje su u kompetencijama
Odbora vjerovnika. Sadašnja
uloga je praćenje financijskih
rezultata te zalaganje za isplate
otpremnina radnicima.
2. PGP Sisak: U kojoj fazi gašenja se trenutno nalazi Herbos
i koga označavate kao glavnog
krivca što je ugašena tvrtka koja
je radila od 1946. godine? Od
ukupnih potraživanja vjerovnika
koliki dio predstavlja potraživanje bivših radnika?
Ilija Radojčić: U Herbosu je
obustavljena proizvodnja s
31.01.2014. god., po nama bez
razloga i za ovaj potez smatramo da su odgovorni stečajni
upravitelj i stečajni sudac, jer oni
su ti koji su donijeli takvu odluku. Odbor vjerovnika smatra da
se proizvodnja trebala nastaviti,
Ilija Radojčić, sindikalni povjerenik za zaštitu prava radnika
jer na tržištu postoji potražnja
za našim proizvodima. Herbos
je u stečaju radio dvije godine i
mogao je nastaviti dalje, možda
s nešto manjim brojem radnika,
ali su se poslovi trebali odvijati
i dalje. Kome pogoduje stečajni
sudac i stečajni upravitelj pokazat će vrijeme do kraja ove
godine. Potraživanje radnika iz
stečajne mase iznosi oko 8% od
čega je radnicima do sada isplaćen dio potraživanja zahvaljujući radu u ove dvije godine.
3. PGP Sisak: Jesu li radnici
Herbosa ostvarili svoja prava na
Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, jesu li im isplaćene otpremnine te je li vam poznato
koliko je radnika, obzirom na
situaciju na burzi rada koja je
katastrofalna, uspjelo pronaći
novi posao?
Ilija Radojčić: Svi radnici Herbosa su ostvarili sva prava na
Zavodu za zapošljavanje, a prema mojim saznanjima posao je
pronašlo osam radnika, dok dva
radnika koriste pravo samozapošljavanja otvaranjem obrta.
4. PGP Sisak: Informacija koja
je puštena u javnost je da je
Herbos zadnje dvije godine poslovao s dobitkom. Čija je krivnja što tvrtka nije opstala? Je li
mogla intervenirati Vlada ili je
izostalo lobiranje lokalnih i regi23
NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ
1. PGP Sisak: Upoznali smo
vas kroz medije kao sindikalnog povjerenika za zaštitu prava
radnika. Koja je vaša trenutna
funkcija te na koje načine intervenirate kako biste zaštitili prava radnika?
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ
onalnih vlasti? Kako je moguće
da, iako su vjerovnici bili suglasni da se nastavi proizvodnja,
u međuvremenu nije pronađen
niti jedan strateški partner?
Ilija Radojčić: Što se tiče pomoći lokalne vlasti ona je bila više
političkog karaktera. Ne možemo reći da se nisu zanimali za
naš slučaj, no sastanci u Gradu
i Županiji su većinom završavali na obećanjima. Vrlo je bitna
konstatacija da je Herbos radio s
financijskom dobiti, da je održao
sva postrojenja u ispravnom stanju, podmiren je svaki trošak kao
i trošak stečajnog postupka te je
radnicima isplaćeno tri puta po
10% otpremnina. Strateške partnere nije nitko niti tražio, oni se
24
po običaju javljaju u većini slučajeva sami, a potencijalni kupci
čekaju da se snizi cijena.
5. PGP Sisak: Ima li nade da
oživi proizvodnja u Herbosu ili
ste mišljenja da će Herbos doživjeti sudbinu sisačke željezare
i da će proizvodnja oživjeti tek
u jednom dijelu tvrtke (spalionica), a što neće rezultirati vraćanjem svih radnika na posao?
Ilija Radojčić: Nastavak nekakve proizvodnje je moguć zato
što Herbos ima tri proizvodna
programa i to:
1. zaštita bilja
2. materijali za graditeljstvo
3. spalionica opasnog otpada.
Program materijala za graditeljstvo može krenuti odmah, jer
ima sve dozvole, ima tržište, a
i proizvodnja nije zahtjevna što
se tiče stručnih kadrova. Kod zaštite bilja je situacija potpuno
drugačija, dio dozvola je upitan,
treba produživati rokove, jer je
dio proizvoda zabranjen zbog
supstanci i tu treba doći do značajnog ulaganja.
6. PGP Sisak: Radi li spalionica
trenutno te ako radi što se spaljuje u istoj?
Ilija Radojčić: Spalionica ima
dozvolu za spaljivanje vlastitog
otpada, a ona je radila zadnji
put u veljači 2013. godine. Spalionica nema što raditi ako ne
rade ova dva programa.
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
4. 2. PODUZETNIČKI INKUBATOR ĆE RIJEŠITI PROBLEM POSLOVNOG PROSTORA
ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE
UVODNI TEKST
Poduzetnički inkubator Sisak
- PISAK projekt je čiji je nositelj
i inicijator kompanija Applied
Ceramics d.o.o. koji se provodi u
partnerstvu s Ministarstvom poduzetništva i obrta koje je prepoznalo važnost i kvalitetu projekta. Iz navedenog je razvidno da
se realizacijom predloženog projekta Poduzetničkog inkubatora Sisak, pridonosi unapređenju
uvjeta za privlačenje investicija,
jačanju konkurentnosti i razvoja
malih i srednjih poduzetnika.
1. PGP Sisak: Kako ocjenjujete
suradnju lokalnih i regionalnih
vlasti pri provedbi projekta?
Čine li sve razine vlasti dovoljno da se u Sisak privuku strani
investitori poput Applied Ceramicsa d.o.o?
Krunoslava Kosina Milutinović:
Za dugoročnu održivost projekta Poduzetničkog inkubatora Sisak - PISAK, izuzetno je važno
uključivanje u rad ostalih dionika u projekt. Projekt je prezen-
Krunoslava Kosina Milutinović,
Project manager
2. PGP Sisak: Kakav je odaziv
poduzetnika i obrtnika, odnosno
koliko ih se javilo za suradnju
s inkubatorom te koliko je do
sada prostora u funkciji? U kojoj
su fazi aktivnosti projekta?
postojećih poduzetnika te nam
se kroz tu komunikaciju javljaju obrtnici, mikro, mali i srednji
poduzetnici sa željom korištenja
naših prostora i usluga. U našim
prostorima već sada rade i posluju 4 poduzetnika (dizajn, mali
proizvođači i prerađivači, usluge
vezane uz proizvodnju i sl.). Nakon završetka adaptacije i opremanja prostora, projekt PISAK bit
će kompletno realiziran, čime će
biti stavljeno u funckiju 16 novo
opremljenih modula/ureda po
20 m2 s pratećim prostorijama i
uslugama po beneficiranim uvjetima. Iako je adaptacija prostora
PISKA još u tijeku, moramo se pohvaliti kako je već iskazan interes
za korištenje 6 modula od strane
različitih obrtnika i malih poduzetnika.
Krunoslava Kosina Milutinović:
Naš fokus djelovanja posebno smo stavili na umrežavanje
3. PGP Sisak: Ako su vam se neki
poduzetnici javili, kojeg su oni
profila, odakle su te čime se bave?
tiran i predstavljen Gradu Sisku,
Sisačko-moslavačkoj županiji i
Regionalnoj razvojnoj agenciji,
SIMORA. Obzirom da nam je u
cilju poticanje lokalnog i regionalnog poduzetništva, dobili smo
i podršku lokalnih i regionalnih
vlasti koji u Poduzetničkom inkubatoru vide priliku za implementaciju lokalnog i regionalnog
ekonomskog razvoja. PISAK je
također odlična platforma za mikro, male i srednje tvrtke (MSP)
da posluju na jednom mjestu i
dijele zajedničke usluge na nov
i originalan način te uspostave i
iskoriste sinergijski efekt.
25
NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ
Nakon što su proteklih godina
novinske stupce, vezano za industriju u Sisku, punile isključivo
negativne priče, priča o Applied
Ceramicsu i poduzetničkom inkubatoru, rijetka je dobra vijest
koja vraća nadu u oživljavanje
južne industrijske zone grada.
Applied Ceramics tvrtka je koja
se bavi proizvodnjom komponenti te je izvrstan primjer stranog ulaganja u Sisak, i stoga bismo se trebali voditi za takvim
primjerima a u cilju oživljavanja
industrije grada.
NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
Ako ste radili neka istraživanja
prije početka projekta, za kakve
poduzetnike očekujete da se jave?
Krunoslava Kosina Milutinović:
Ciljana skupina korisnika prostora i usluga PISKA su :
• novi i postojeći MSP u rastu i
razvoju iz Siska i Sisačko-moslavačke županije
• studenti poduzetnici
• poduzetnici početnici čija se
djelatnost temelji na dizajnu,
visokim tehnologijama i inovacijama
• obrtnici s dijelom razvoja poslovanja i stvaranja novih
proizvoda
• nezaposleni u gradu Sisku i
SMŽ (naročito mladi visokoobrazovani) koji bi na taj način djelovali u kreativnom okruženju
26
Projekt ima u cilju poticanje više
segmenata, od umrežavanja poduzetnika, podrške novim poduzetnicima sve do podrške razvoju novih proizvoda i usluga.
Zahvaljujući transferu znanja i
iskustva Applied Ceramicsa iz
Silicijske doline i već postojećem partnerstvu sa sveučilišnom
i istraživačkom akademskom
zajednicom omogućit će pokretanje poduzetničkih pothvata
mladim visokoobrazovnim osobama. Očekuje se da će do kraja
2015. godine 95 % prostora biti
zauzeto.
4. PGP Sisak: Postoji li svojevrsna strategija iskoristivosti južne
industrijske zone Grada Siska i
smatrate li da lokalne vlasti čine
dovoljno po tom pitanju?
Krunoslava Kosina Milutinović:
Strategija razvoja projekta obuhvaća:
1. fazu koja podrazumijeva
kompletnu adaptaciju i opremanje 1. kata poslovne zgrade
Razvojnog Instituta Sisak u vlasništvu Applied Ceramicsa, kojim
će se na ukupno 800 m2 omogućiti smještaj za predinkubiranje i inkubiranje 16 poduzetnika
iz sektora proizvodnih djelatnosti i usluga u/za proizvodnju s
fokusom na „startup“ tvrtke. U
samoj poslovnoj zgradi već postoji kompletna infrastruktura
(voda, odvodnja, struja, plin),
također je Applied Ceramics već
obnovio i certificirao 2 lifta, teretno/osobni i osobni za potrebe
inkubatora te je već instaliran
širokopojasni bežični internet.
Projektom PISKA će se omogućiti razvoj poslovanja i marginaliziranim grupama (npr. osobe s
invaliditetom) kojima je omogu-
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
2. Uz 16 suvremeno adaptiranih poslovnih prostora, korisnici
će imati na raspolaganju korištenje multifunkcionalne sale i
zajedničkih prostorija.
3. Projektom su planirane ugovorne beneficije za korisnike inkubatora u povlaštenom zakupu
poslovnih prostora (vidjeti tablicu povlaštenih cijena zakupa),
besplatnom korištenju sale za
sastanke i pripadajuće opreme,
besplatno korištenje interneta,
besplatno predstavljanje korisnika i njihovih proizvoda i usluga na portalu inkubatora.
4. Stručnjaci Applied Ceramicsa će kroz Poduzetnički inkubator Sisak - PISAK pružati organizacijsku i savjetodavnu pomoć
poduzetnicima, subvencionirani
zakup poslovnog prostora, mentorstvo za startup kompanije,
izlaganje na sajmovima u zemlji
i inozemstvu, pružati administrativne usluge, marketing,
pomoć pri pronalaženju financijskih sredstava, edukaciju poduzetnika i networkinga.
5. Izrada web stranice www.pisak.biz koja je u tijeku, na kojoj će
korisnici inkubatora moći besplatno marketirati svoju kompaniju,
proizvode i usluge, a također će
na jednom mjestu imati i novosti
vezane uz grant sredstva, kreditna
sredstva, natječaje, poslovne informacije i baze podataka.
Poduzetnički inkubator prvenstveno je usmjeren prema
poduzetnicima koji poslovne
aktivnosti baziraju na razvoju,
znanju, novim tehnologijama
i inovacijama u gospodarstvu
u svrhu stvaranja novih radnih
mjesta.
5. PGP Sisak: Što savjetujete
potencijalnim poduzetnicima odnosno korisnicima Poduzetničkog
inkubatora te kome se mogu obratiti za dodatne informacije?
Krunoslava Kosina Milutinović:
Potencijalnim budućim poduzetnicima mogu samo reći da je
formula uspjeha jednostavna:
„NIKADA, NIKADA NE ODUSTAJTE!“.
Sve informacije o PISKU zainteresirani mogu dobiti osobnim
dolaskom u PISAK, Razvojni Institut Sisak, na mob. 099 21 85
932 i na email: [email protected]
27
NEKAD REGIONALNO INDUSTRIJSKO SREDIŠTE, DANAS GRAD SLUČAJ
ćen prilaz putem liftova i osigurana pristupačnost svim sadržajima
koje će nuditi PISAK. Adaptacija
prostora Poduzetničkog inkubatora planirana je upravo da se osigura racionalna uporaba energije,
odnosno znatno poveća energetska učinkovitost prostora.
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
Razno
RAZNO
5.1. SVJETSKI DAN ROMA
Dana 24.04.2014. u Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku
održana je manifestacija obilježavanja Svjetskog dana Roma u
organizaciji Vijeća romske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije i Vijeća romske
nacionalne manjine Grada Siska
uz sudjelovanje romskih udruga
„Crni biseri“, „Romski kulturni
centar“, „Romska prava“, „Bajaši“, „Udruga za razvoj i bolji život
Roma“ te „Tradicija“.
Svjetski dan Roma obilježava se u
spomen na prvi Svjetski kongres
Roma, održan od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu, a
što predstavlja jedan od najvažnijih događaja u povijesti Roma.
Na tom kongresu usvojene su
odluke o romskoj zastavi i službenoj himni te je proglašen službeni romski jezik -romano chib.
Na četvrtom Svjetskom kongresu
28
Roma održanom 1990. godine
u Poljskoj odlučeno je da se 8.
travnja, dan kada je otvoren prvi
Svjetski kongres Roma u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma
koji će se svake godine obilježavati u cijelom svijetu.
U skladu s tim i romska zajednica u našoj županiji svake godine
obilježava svoj svjetski dan. Za
istaknuti je kako organizaciju
proslave Svjetskog dana vode
sami Romi, organizirani u svoje
udruge u kojima djeluju kulturno-umjetnička društva, dramske
sekcije pa čak i nogometni klubovi. Manifestacija je to u kojoj
se brojni posjetitelji ne Romi,
imaju priliku upoznati s tradicionalnim običajima i plesovima
Romske nacionalne manjine, a
što izravno utječe na razbijanje
predrasuda prema Romskoj nacionalnoj manjini, koje nažalost,
ipak postoje.
5
U programu koji je trajao gotovo
četiri sata, svoj rad predstavili su
KUD-ovi „Crni biseri“ i „Tradicija“
te dramska sekcija udruge „Romski kulturni centar“, a izvedene
pjesme i plesovi su atmosferu u
Kockici doveli do usijanja. Osim
predstavnika Grada i Županije, obilježavanju Svjetskog dana
Roma u Sisku, nazočio je i Veljko
Kajtazi, saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina te autor Prvog
romsko - hrvatskog i hrvatsko romskog rječnika, koji je u svom
izlaganju skrenuo pozornost
na diskriminaciju i ugroženost
romske nacionalne manjine te
važnost očuvanja romskog nacionalnog identiteta, prije svega
romskog jezika romano chib.
Obzirom da smo i prethodnih godina nazočili proslavama Svjetskog dana Roma, svjedoci smo
sve bolje organizacije i afirmacije novih romskih KUD-ova, koji
okupljaju mnogobrojno članstvo.
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
5.2. BESPLATNI PRAVNI TELEFON
onima koji nisu u mogućnosti
fizički doći u naš glavni ili neke
od područnih ureda, da potpuno
besplatno dobiju pravno savjetovanje. Namijenjen prije svega
ruralnom stanovništvu starije životne dobi koje radi mjesta stanovanja i izrazito slabe prometne
povezanosti nije u mogućnosti
doći na pravno savjetovanje,
besplatni pravni telefon se, poglavito radi svoje funkcionalno-
Besplatni pravni telefon
0800 200 098
29
RAZNO
Besplatni pravni telefon 0800
200 098 uspostavljen je u sklopu
aktivnosti na projektu "Stvaranje
novog modela međusektorske
suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva” te predstavlja
novitet u pružanju besplatne
pravne pomoću u Hrvatskoj. Kroz
korištenje besplatnog pravnog
telefona, omogućeno je svima
sti, počeo koristiti od Iloka do
Ploča. Bez govornih automata,
čekanja do javljanja prvog slobodnog agenta, iritantne glazbe
i promidžbenih poruka prilikom
čekanja na javljanje, besplatni
pravni telefon PGP-a omogućuje pozivatelju da brzo, efikasno
i, što je najvažnije, potpuno besplatno, dođe do potrebne informacije. Bitno je također naglasiti
kako pozivatelji u svojim pitanjima nisu ograničeni na određene
grane prava, već svoja pitanje
mogu postaviti iz bilo koje grane
prava iz koje imaju problem, neovisno radi li se o radnom pravu,
obiteljskom pravu, statusnim pitanjima, pravu vlasništva i slično.
Osim besplatnih pravnih savjeta
koji su strankama pomogli u rješavanju postupaka koji su već u
tijeku, bitno je da je besplatni
pravni telefon izravno pomogao
i u sprečavanju pokretanja postupaka koji bi stranke doveli u
nepovoljan položaj i rezultirali
velikim troškovima. Uz, u prosjeku, 20 poziva dnevno preko besplatnog pravnog telefona je do
sada pruženo oko 3500 pravnih
savjeta. Obzirom da su to brojke
koje rastu, PGP Sisak će nastojati
pronaći način da besplatni pravni
telefon opstane i nakon završetka projekta.
Bilten “Imam pravo” • Broj 3. • Svibanj, 2014.
RAZNO
5.3. FOTOGALERIJA
Poplave na sisačkom području, veljača/ožujak
2014.
Romska djeca u posjeti Zagrebačkom ZOO, ožujak 2014.
Romska djeca u posjeti Zagrebačkom ZOO, ožujak 2014.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu, Sisak,
ožujak 2014.
Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu, Sisak,
ožujak 2014.
Radionica za pružatelje besplatne pravne pomoći
na temu ovrha, Sisak, travanj 2014.
30
Terenska posjeta mjestu Paukova u sklopu projekta „Europa na mom imanju“, travanj 2014.
Terenska posjeta mjestu Paukova u sklopu projekta „Europa na mom imanju“, travanj 2014.
Informativno-edukativna radionica
“Mlijeko, sir i vrhnje“, Petrinja, travanj 2014.
Informativno-edukativna radionica
“Mlijeko, sir i vrhnje“, Petrinja, travanj 2014.
Proslava Svjetskog dana Roma, Sisak, travanj 2014.
Proslava Svjetskog dana Roma, Sisak, travanj 2014.
31
RAZNO
Tema broja • Aktualni problemi u SMŽ
Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte:
Hrvatska Kostajnica
Trg kralja Tomislava 2a
44430 Hrvatska Kostajnica
Projekt građanskih prava Sisak
PGP - CRP Sisak
Dvor
Rimska 6, 44000 Sisak
Trg bana Jelačića 18 (Crveni križ)
44 440 Dvor
TEL: +385 44 571 752 FAX: +385 44 521 292
Tel: 044 871-927
e-mail: [email protected]
Krnjak
Krnjak br. 5
47 242 Krnjak
Tel: 047 727 120
Vrginmost
Trg dr. Franje Tuđmana 6
44 410 Vrginmost
Tel: 044 881 533
www.crpsisak.hr
Partneri na projektu:
Udruga mladih Novi svijet Luščani
Luščani bb, 44 250 Petrinja
044 532 413, 091 4544101
www.uns.hr
Centar za ruralne inicijative Klinac
Klinac 15, 44 204 Jabukovac
044 815 194, 099 8111 582
Romski kulturni centar
Capraške poljane 17, Sisak
098 714 054
Za više informacija o EU:
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska
TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499
e-mail: [email protected]
web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm
Stvaranjenovogmodelameđusektorskesuradnjeuzaštitipravanacionalnihmanjinaiostalih
socijalnougroženihskupina
Theoverallprotectionresponse-Creatingofanewmodelofintersectoralcooperationinprotection
ofnationalminoritiesandothersociallyvulnerablepopulation
Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se ne
može smatrati da odražava gledišta Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this
publication are the sole responsibility of the Civil Rights Project Sisak and can in no way be taken to
reflect the views of the European Union.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
12
File Size
2 488 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content