b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 3 - svibanj 2014.
Diabetes
s l a t k i
Generalni sponzor
i partner HSDU-a
ž i v o t
godišnji sponzor HSDU-a za 2014. godinu
Tema broja:
Obitelj i šećerna bolest
Ljekoviti razgovori
Intervju s doc. dr. sc. Marijom Vrcom Boticom:
Nema opravdanja za loše reguliranu šećernu bolest
Impressum / Sadržaj
br. 3/2014
Tjelovježba
42 Što je to FloDance Fitness?
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Možemo li plesati na podu?
Sjedećki? Probajte FloDance Fitness.
Kad ga upoznate, past ćete na pod
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 3/2014., godina izlaženja XXII.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Stručna savjetnica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinski urednik:
Hrvoje Barić, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura:
Tonči Bonaći
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: svibanj 2014., u 30 000 primjeraka
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić
Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. /
Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav
Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim.
Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Magda
Kadrnka-Lovrenčić, dr.med. / prof.dr.sc. Željko
Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. /
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa
Diabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za
sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
Također u ovom broju:
S adržaj:
6
Događanja i akcije
Vikend u Termama Jezerčica
Družili smo se i razgibavali na
Sportskim susretima u Termama
Jezerčica. Pogledajte fotografije!
Moja priča
13 Nešto sasvim osobno
Uvodnik
6
Događanja i akcije
10
Medicina
13
Tema broja
18
Intervju
28
Prehrana
35
Recepti
38
Putovanja
42
Tjelovježba
44
Moja priča
46
Najava dječjeg kampa
47
Iz udruga HSDU-a
49
Međunarodna iskustva
50
Predstavljanje udruga HSDU-a
Možemo li na šećernu bolest gledati
i sa pozitivne strane? Saznajte kako
su naši autori pronašli načina da
svojim primjerom mijenjaju dijabetes
Medicina
22 Možda ste se pitali da li ste sami
4
Saznajte koje psihološke tegobe
prate osobe sa šećernom bolešću i
kako razgovor može biti lijek
6
Prehrana
28 Vitamini umiru u kuhinjskom loncu
Donosimo nekoliko korisnih
informacija o načinu spravljanja
hrane
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 3/2014
RIJEČ UREDNICE
Vizija, misija - biti dobar liječnik
N
ema valjda težeg zadatka prilikom preuzimanja dužnosti glavne urednice nego se prvi puta obratiti čitateljima osobito kada se nasljeđuje mjesto heroine u borbi za prava pacijenata, mjesto
naše drage Seke. Ima mnogo toga što vam želim reći ali tome nije mjesto u uvodniku pa se
nadam da ćemo tekstovima u časopisu ostvariti najbolju moguću komunikaciju. Veselim se svakoj povratnoj informaciji i dajem vam obećanje da će se urednički odbor u nešto izmjenjenom sastavu truditi udovoljiti vašim interesima,
odgovoriti na vaša pitanja te vas pravovremeno informirati o svim pomacima iz područja dijabetologije.
Izuzetno mi je drago što obnašanje uloge glavne urednice započinjem uz temu broja "Obitelj i šećerna bolest" i to ne samo zato što
je obitelj temeljna odrednica i glavno uporište svakog od nas, već i zato što sam naučila da se dobar liječnik - dijabetolog ne može ni
postati ni opstati ako se ne zadovolji osnovni preduvjet: partnersko/obiteljski odnos s pacijentom. Ni jedan udžbenik ne može nam
pružiti najvažniju informaciju od svih - odgovoriti vašim potrebama jer se one nikako ne mogu "standardizirati". Svatko od vas je nečija
majka, otac, sin, kćer, brat... i baš kao što su nam potrebe podložne promjenama u procesu odrastanja, tako je i u liječenju šećerne
bolesti. Dinamika, potpora i neprekidan proces uzajamnog učenja i razumijevanja, to je zapravo dijabetologija, ujedno i razlog koji me
naveo da odaberem medicinu kao životni put.
Nadam se da ćete biti zadovoljni tekstovima što smo ih odabrali u ovome broju časopisa te da ćemo ispuniti vaša očekivanja.
Na koncu, mi smo tu za vas.
Srdačno,
Kristina Blaslov, dr. med.
RIJEČ PREDSJEDNIKA - dopis upućen Predsjedniku Republike i Predsjedniku Vlade RH
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 3/2014
br. 3/2014
DRUŽENJE I RAZGIBAVANJE
U TERMAMA JEZERČICA!
zentaciji kuhanja.
Svečana večera je bila u ozračju plesa, smijeha i nagradne tombole, te su najsretniji otišli kući s novim biciklom, vikendom za
dvoje u Vodicama i mnogim drugim super nagradama.
Nedjelja je svima godila više za opuštanje u bazenima pa se
većina članova kupala, poneki su ispijali kavicu i ugodno se
družili sve dok nije došlo vrijeme za povratak kućama.
Do idućeg puta svima zahvaljujemo na ugodnom društvu i
zabavi.
Zahvaljujemo svim tvrtkama koje su nam financijski i donacijom proizvoda pomogle u realizaciji projekta.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Hsdu
O
d 9.-11. svibnja 2014. u Termama Jezerčica održani
su Sportski susreti udruga HSDU-a. Okupilo se oko
125 članova udruga iz cijele RH. Poslužilo nas je
prekrasno vrijeme te se predviđeni program uspio održati u
cijelosti. Sudionici su se prvog dana okušali u kartaškim igrama, pikadu i aerobiku.
Subota je prošla u ozračju malog nogometa, badmintona,
stolnog tenisa, aqua aerobika, balota i odbojke. Uživalo se
u čarima termalne vode, pa se neki sudionici nisu dali van
iz bazena. U sklopu programa održano je predavanje o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti u samokontroli
šećerne bolesti.
Subotnje poslijepodne obilježile su zabavne igre gdje su sudionici bili raspodijeljeni u tri ekipe. Do samog kraja igara bila
je neizvjesna i napeta borba u žaru natjecanja. Pobjednika je
odlučila igra „gusjenice“, gdje su članovi ekipe imali poveze
preko očiju, osim kapetana ekipe koji ih je sa začelja usmjeravao po poligonu. Bilo je smijeha, padova i puno zabave.
Ugodno se moglo razgibati na aerobiku kroz cijeli dan, kako u
vodi tako i na mekanoj travi.
Sudionici su također imali prilike obići izložbeni prostor gdje
su bili predstavljeni glukometri, potpuna kozmetika za osobe
sa šećernom bolešću, ortopedski ulošci i cipele, mogao se
provjeriti vitaminsko-mineralni sastav te prisustvovati pre-
S praznom ambalažom do privlačnih nagrada
Kontrolirate li glukozu u krvi?
Sada vam vaše slatke poteškoće mogu donijeti privlačne
nagrade!
S praznim ambalažama testnih trakica za mjerenje glukoze u krvi
(bilo kojeg proizvođača), možete osvojiti mjerač Mendor Discreet,
spravicu Glucolog B.T. DEVICE te APPLE IPAD MINI tablet, na
kojem ćete moći pratiti vrijednost vaše glikemije, bilo kada i bilo
gdje.
Nagradni natječaj traje od 22.4. do 15.7.2014. S prikupljenom
otpadnom ambalažom odgovorno ćemo brinuti za okoliš!
Na Facebook stranici
www.facebook.com/MendorDiscreet.
Hrvatska, tjedno ćemo objavljivati tjedne dobitnike nagrada, a
21.7.2014 ćemo objaviti sve dobitnike.
Molimo da ispunite Vaše osobne podatke, izrežete
obrazac te zajedno sa 5 praznih ambalaža testnih
trakica (bilo kojeg proizvođača) pošaljite na adresu:
Sonara II d.o.o, p.p. 88, 10430 Samobor
(Nasloviti za: Nagradni natječaj)
Glavna nagrada:
Za sudjelovanje u nagradnoj natječaju je potrebno
ispuniti sve podatke:
Mjerač glukoze u krvi
Mendor Discreet + uređaj
Glucolog B.T. Device +
APPLE IPAD MINI Tablet
Ime i prezime:
Adresa:
Mjesto:
E-mail adresa:
10 x
Telefonski broj:
Ortopedsko
pomagalo
za sjedenje
Backjoy
Kako regulirate šećer u krvi (označite):
inzulin
tablete
Najneobičnije mjesto gdje sam si izmjerio/la šećer u krvi:
39 x
U nagradnoj natječaju možete sudjelovati i na događaju
»Edukacijsko rekreativni susret osoba sa šećernom bolešču u
Termama Jezerčica 9.-11.5.2014.«. Sa sobom donesite prazne
ambalaže te nas potražite na izložbenom prostoru A. Menarini
Dijagnostika Hrvatska
www.diabetes-academia.org
Poklon paket
www.facebook.com/MendorDiscreet.Hrvatska
Potpis:
Sa potpisom potvrđujem da su svi podaci točni i pristajem na sudjelovanje u
nagradnoj natječaju “S praznom ambalažom do privlačnih nagrada” te prihvaćam
pravila i uvjete igre, koji su objavljeni na www.diabetes-academia.org i www.
facebook.com/MendorDiscreet.Hrvatska
Događanja i akcije
br. 3/2014
HSDU na Sajmu
zdravlja u Zaboku
Hsdu
N
a poziv Opće bolnice
Zabok Hrvatski savez
dijabetičkih udruga 7.
travnja sudjelovao je u Zaboku na 8. Sajmu zdravlja pa i na
taj način obilježio Svjetski dan
zdravlja.
Sajam je organizirao županijski
Dom zdravlja pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije. Na sajmu su posjetitelji
educirani o važnosti prevencije
i ulaganja u zdravlje te o tome
što pojedinac i društvo mogu
učiniti za zdravlje tijekom cijele godine. Također su mogli izmjeriti tlak, šećer u krvi, tjelesnu težinu, kušati zdravu hranu
i napitke, moglo se čuti puno
korisnih savjeta o prevenciji šećerne bolesti, kardiovaskularnih bolesti, o važnosti dojenja,
zdravoj prehrani, informirati se
o zaštiti zdravlja, postupanju u
slučajevima nesreća te dobiti
informacije i savjete o raznim
proizvodima.
Uz HSDU, na Sajmu zdravlja
sudjelovala je naša članica
Udruga oboljelih od dijabetesa
Krapina.
Hrvatski savez dijabetičkih
udruga zahvaljuje Općoj bolnici Zabok na pozivu.
Djelić te atmosfere sa Sajma u priloženim fotografijama.
Dani otvorenih vrata udruga
Ured Vlade Republike Hrvatske i ove godine od 05. - 07. lipnja 2014. organizira Dane otvorenih vrata udruga
Hrvatski savez dijabetičkih udruga otvoriti će svoja vrata svim zainteresiranim građanima 06. lipnja 2014. od
10-14 sati na našoj adresi u Ilici 48/II, Zagreb.
Predstavit ćemo rad HSDU-a, što radimo, prezentirati programe i projekte HSDU-a: kampovi za djecu i mlade,
edukacijske radionice za mlade i za osobe starije životne dobi, sportski susreti, Kongresi osoba sa šećernom
bolešću te tiskana izdanja HSDU-a.
Medicina
Medicina
br. 3/2014
br. 3/2014
EPIDEMIJA ŠEĆERNE BOLESTI,
DANAS I U BUDUĆNOSTI
Dr. Tomislav Božek, spec. internist, endokrinolog i dijabetolog, KB „ Merkur“, SK „Vuk Vrhovac“, Zagreb
D
iljem svijeta bilježi se dramatičan porast prevalencije
šećerne bolesti, zbog čega šećerna bolest predstavlja
važan zdravstveni problem na globalnoj razini, a povezuje se posebice sa pretilošću koja poprima epidemijske
razmjere. Značajan broj istraživanja ukazuje i na ulogu genetičkih mehanizama u razvoju pretilosti.1 Pretilost i distribucija
masnog tkiva značajno utječu i na pravovaljanu glukoregulaciju.2,3 Također je dokazano da inzulinska rezistencija, povezana s pretilošću, značajno doprinosi razvoju čitavog niza
poremećaja, poput metaboličkog sindroma, predijabetesa,
šećerne bolesti tipa 2, kao i kardiovaskularne bolesti.4
Procjenjuje se da će trećina osoba rođenih u posljednjem
desetljeću 20-tog stoljeća tijekom života oboljeti od šećerne
bolesti tipa 2.5 Troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti mogli bi doseći polovicu svih troškova zdravstva.6 Većina
troškova liječenja odnosi se na trošak zbrinjavanja komplikacija šećerne bolesti, a ne na samo liječenje šećerne bolesti.
Terapijske mogućnosti liječenja šećerne bolesti posljednjih
su godina značajno poboljšane, prije svega širenjem spoznaja vezanih uz patofiziološke mehanizme nastanka same bolesti.7 No, unatoč širokoj paleti terapijskih mogućnosti, brojni
bolesnici i dalje ne postižu ciljnu regulaciju glikemije, a učinkovitost aktualne terapije s vremenom blijedi.8,9
Predviđa se značajan porast broja osoba sa šećernom bolešću u narednim godinama. Procjenjuje se da je 1985. godine
30 milijuna ljudi diljem svijeta bolovalo od šećerne bolesti.
Nešto više od desetljeća kasnije, broj oboljelih iznosio je 171
milijun, a 2013. godine broj oboljelih iznosio je 382 milijuna.
Prema očekivanjima, broj oboljelih od šećerne bolesti 2030.
godine biti će preko 500 milijuna. Značajno je istaknuti da
u 50% osoba bolest nije dijagnosticirana. Jedan od 10 europljana će biti član velike obitelji osoba oboljelih od šećerne
bolesti.10
10
Diabetes
www.diabetes.hr
U Republici Hrvatskoj ukupna prevalencija šećerne bolesti za
dobnu skupinu od 20 do 79 godine života iznosi 9,2%, pa se
procjenjuje da od šećerne bolesti boluje oko 400 000 ljudi.
Bolest je otkrivena u 240 000 ljudi, što znači da u 40% osoba
bolest nije dijagnosticirana.11
Prevalencija šećerne bolesti je trenutno viša u razvijenim zemljama, u usporedbi sa zemljama u razvoju. Zbog urbanizacije, poprimanja zapadnjačkog stila življenja te ekonomskog
rasta upravo se u zemljama u razvoju očekuje značajan porast broja osoba sa šećernom bolešću. Glavni uzroci epidemije šećerne bolesti su starenje populacije,
nezdrave prehrambene navike, pretilost i nedostatna fizička aktivnost.
Šećerna bolest tipa 2 pojavljuje se
gotovo 20 puta češće od tipa 1 šećerne bolesti, gdje je osnovni patogenetski mehanizam autoimuna
destrukcija beta stanica sa posljedičnim manjkom inzulina.
Šećernu bolest tipa 2
karakterizira multifaktorijalna
patogeneza,
progresivna
disfunkcija
β stanica
gušterače,
inzulinska rezistencija te
prekomjer-
no stvaranje glukoze u jetri, poradi
čega je često teško uspostaviti normoglikemiju, a primjena antidijabetika
različitih mehanizama djelovanja predstavlja modalitet kojim se može postići
aditivan učinak.12,13
Posebno zabrinjava porast prevalencije
pretilosti ali i tipa 2 šećerne bolesti u
dječjoj i adolescentnoj dobi. Progresija
inzulinske rezistencije u pretile djece
s tipom 2 šećerne bolesti je brža uspoređujući sa progresijom inzulinske
rezistencije u odrasle populacije. Ne
tako davno, tip 2 šećerne bolesti je u
djece i adolescenata predstavljao 3%
od ukupnog broja novo-otkrivenih dijabetičara, a danas je taj udio gotovo
50%.14,15 Tranzicija od predijabetesa u
dijabetes tipa 2 u odraslih je osoba postupan fenomen, koji se odvija tijekom
5 do 10 godina. Stoga rana pojavnost
tipa 2 šećerne bolesti u dječjoj i adolescentnoj dobi ukazuje na mogući akcelerirani proces, sa skraćenim vremenom tranzicije predijabetesa u šećernu
bolest tipa 2.16 Rad autora Gungor i Arslanian ukazuje da je, unatoč inicijalno
relativno velikoj inzulinskoj sekreciji,
propadanje β-stanične funkcije u mladih ubrzano (~15% na godišnjoj razini)
u usporedbi sa brzinom propadanja u
odraslih.17 Navedeno ukazuje na potrebu za ranom intervencijom, prije razvoja predijabetesa, s ciljem sprječavanja
propadanja β-stanične funkcije.
Smanjeno očekivano trajanje života
osoba oboljelih od šećerne bolesti posljedica je mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija bolesti, no
uspostavljanjem metaboličke kontrole
značajno se popravlja prognoza bolesnika oboljelih od šećerne bolesti.
LITERATURA......
1. Clement K, Sorensen TIA, editors. Obesity: Genomics and Postgenomics.
Informa Healthcare 2007.
2. Kahn SE. The relative contributions of insulin resistence and beta-cell
dysfunction to the pathophysiology of Type 2 diabetes. Diabetologia 2006;
46/1: 3-19.
3. Martyn JA, Kaneki M, Yasuhara S. Obesity- induced insulin resistance and
hyperglycemia: etiologic factors and molecular mechanisms. Anesthesiology
2008; 109/1: 137-148.
4. Despres JP. Health consequences of visceral obesity. Ann Med 2001;
33/8:534-541.
5. Johnson WD, Krown JL, Greenway FL, Bouchard C, Ryan D, Katzmarzyk
PT. Prevalence of risk factors for metabolic syndrome in adolescents: national
Health and Nutrition Examination Survey (NHANES), 2001-2006. Arch Pediatr
Adolesc Med 2009:163:371-377. .
6. Ryan JG. Cost and policy implications from the increasing prevalence of
obesity and diabetes mellitus. Gend Med;6 Suppl 1:86-108..
7. Nathan DM. Finding new treatment for diabetes-how many, how fast... how
good? N Eng J Med. 2007;356:437-440.
8. Kahn SE, Haffner SM, Heise MA, et al. Glycemic durability of rosiglitazone,
metformin, or glyburide monotherapy. N Eng J Med. 2006;355:2427-2443.
9. Turner RC, Cull CA, Frighi V, Holman RR. Glycemic control with
diet, sulfonylurea, metformin, or insulin in patients with type 2 diabetes
mellitus:progressive requirement for multiple therapies (UKPDS 49). UK
Prospective Diabetes Study (UKPDS) Group. JAMA. 1999;281:2005-2012.
10. http://www.idforg/home/
11. www.hzjz.hr
12. Defronzo RA. From Triumvirate to the Ominous Octet: A new Paradigm for
the Treatment of Type 2 Diabetes. Diabetes 2009;58:773-795,
13. Rodbard HW et al. Statement by an American Association of Clinical
Endocrinologists/American College of Endocrinology consensus panel on
type 2 diabetes mellitus: an algorithm for glycemic control. Endocr Pract
2009;15:540-559
14. Pinhas-Hamiel O, Zeitler P. The global spread of type 2 diabetes mellitus
in children and adolescents. J Pediatr 2005;146:693–700
15. Pinhas-Hamiel O, Zeitler P. Acute and chronic complications of type 2
diabetes mellitus in children and adolescents. Lancet 2007;369:1823–1831
16..Weiss R, Taksali SE, Tamborlane WV, Burgert TS, Savoye M, Caprio S
Predictors of changes in glucose tolerance status in obese youth. Diabetes
Care 2005;28:902–909
17. Gungor N, Arslanian S. Progressive beta cell failure in type 2 diabetes
mellitus of youth. J Pediatr 2004;44:656–659
PONG0021HR052014, SVIBANJ 2014.
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Tema broja
br. 3/2014
IZ PRVE RUKE: Davor Bučević, predsjednik HSDU-a
Moj život uz dijabetes
Može li se uz dijabetes biti i ravnatelj škole, predsjednik HSDU-a, dopredsjednik hrvatskog Down
saveza, pčelar, otac i suprug te se još svakodnevno motivirati, provoditi pravilnu prehranu i tjelesnu
aktivnost, aplicirati terapiju, motivirati sebe i okolinu? Može.
D
Sustav za mjerenje glukoze i ketona u krvi
avno je to bilo. Zapravo, sad kad sam proslavio pola
stoljeća života gotovo se i ne sjećam kad sam kao dijete sa šest godina svaki dan počeo primati injekciju. Živjeli smo tada u Kaštelima i svakodnevno su me vodili na injekcije u Dom zdravlja u Trogiru. Niste tada mogli mjeriti šećer bez
bolnice, nije bilo aparatića, glikoliziranog hemoglobina, tek nekakvog goveđeg ili svinjskog inzulina i metalnih šprica koje smo
prokuhavali. A kad su se pojavile jednokratne igle, oca su mi
zaustavili na talijanskoj granici misleći da je diler…
I tako, uz dijabetes prolazio sam osnovnu i srednju medicinsku školu, evo me na fotografiji prvi s lijeva u donjem redu.
Zanimljiva je
to ekipa, npr.
treći s lijeva je
bivši ministar
školstva a danas društveno
agilni dr Dragan Primorac.
Ostali su uglavnom danas liječnici (pa mi ta poznanstva odlično dođu), a ja sam otišao na drugi fakultet i postao profesor
kemije i biologije.
Zaboravih reći kako imam brata blizanca i da uopće ne sličimo pa mi je najdraže bilo kad su me djevojke pitale jesmo li
jednojajčani ili dvojajčani. Mislim, mi smo četverojajčani, dva
plus dva, zar ne?
Nakon završenog faksa zaposlio sam se kao učitelj u školi u
Splitu gdje su me nakon desetak godina djelatnici izabrali za
ravnatelja pa me se već 14 godine ne mogu riješiti.
Tema ovoga
teksta je obitelj i život uz
dijabetes. Kao
što vidite na
fotografiji, sadašnja moja
obitelj je pe-
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Tema broja
Tema broja
br. 3/2014
br. 3/2014
teročlana. Kćerka je već
završila fakultet. Da, dobro pogađate: to znači da
se na fakultetu nisam bavio kemijom i biologijom
samo u teoriji nego, evo i
- u praksi.
Fotografija na radnom
mjestu u pokladni utorak.
Sve vrijeme živio sam uz
dijabetes (a ne za dijabetes!), želio sam da mi on ne predstavlja prepreku zbog koje ne bih ostvario sve ono što sam
mogao i bez njega. Nije bilo uvijek lako. Psihološke barijere
i predrasude, više okoline nego moje, okoline koja nije znala
puno o dijabetesu, nekada su stvarale poteškoće. Nekada je
tako bilo novoj okolini lakše ne spominjat dijabetes, barem
ne u početku.
Danas je sasvim drugačije u globalnoj komunikaciji, umreženosti, znanju i svjesnosti društva o dijabetesu. To je odlično za
uklanjanje psiholoških barijera kod ljudi. Osobito kod mladih.
Uvijek sam bio društveno aktivan. Već u srednjoj medicinskoj školi osjećao sam zadovoljstvo sudjelovati u organizaciji
pratnje osoba s distrofijom i cerebralnom paralizom tijekom
ljetnih rehabilitacija, a nastavilo se to i angažiranjem u samoorganiziranju osoba s dijabetesom u udrugama u Hrvatskoj. Kako je moje treće divna osoba s Downovim sindromom
uključio sam se i u organizaciju mreže civilnih Down udruga
u Hrvatskoj.
Sva ta društvena aktivnost
ispunjava me
dodatno, često i iscrpljuje
uz
redovan
posao, ali zadovoljstvo nakon povratnog
zadovoljstva ljudi oko vas, puni vas energijom.
Ima jedna divna knjižica Don Miguela Ruiza iz drevnog Meksičkog grada piramida koja upućuje na četiri svakodnevna
sporazuma sa samim sobom. Uvjeravam se kako njihovom
provedbom svaki dan ispočetka djelujem pozitivno na okolinu i na samoga sebe. Ta knjižica upućuje da nam riječi budu
čestite, da ništa ne shvaćamo osobno jer sve što drugi čine to
čine iz vlastite percepcije sebe u stvarnosti. Dalje, ne pretpo-
14
Diabetes
www.diabetes.hr
stavljaj nego imaj hrabrosti postavljati pitanja i istraživati ono
što doista želiš i na kraju četvrti sporazum sa samim sobom:
uvijek daj sve od sebe. Knjigu držim na polici iznad glave, za
svakodnevno podsjećanje.
U ovom kontekstu svjestan sam da imam i slabosti kao svaka
osoba. Kraljevi su imali dvorske lude koje su im na smiješan
način poručivale što se na dvoru događa i gdje griješe. Danas
sam zahvalan svim pravim prijateljima koji su spremni konfrontirati se stavovima, a vjerojatno uvijek govore istinu. Zar
ne? Kako stvoriti idiličnu ravnotežu između osobnog i javnog
života? Poremećen
ravnoteža
stvara
stres – pa i mora
ga biti kad mi žena
kaže ajmo do mora
napravit đir, a ja kažem kako nemam
vremena.
Stariji sin sada je na drugoj godini nautike. Još kao malo dijete znao je koji brod uplovljava u splitsku luku. Morat ću nabaviti neki trajekt ili brod za njega pa će tata na palubi uz piće,
bez šećera naravno, zabavljati turistkinje, mislim znate ono,
galeb u Dalmaciji nije samo ptica…
Glavna faca u obitelji je Luka, moje treće dijete, dijete s
Downovim sindromom. Kad se rodio prije 14 godina, bio je
to potop za sve nas. Tadašnji potop, sada bi bio kap u moru
tuge da mu se nešto dogodi. Osoba koja je promijenila sve
nas, sve naše prijatelje… a prošao je i dvije operacije srca.
Živjeti s Lukom prava je blagodat i spoznaja izvornih životnih
osjećaja, odnosa i ljepote življenja, bezgraničnog isijavanja
ljubavi i voljenja ljudi s kojima smo.
Usporedo s tim i takvim mojim životom naslijedio sam dragu Seku na mjestu predsjednice HSDU-a, a s njom sam kao
dopredsjednik od 1995.
razvijao jednu od najvećih
civilnih udruga u Hrvatskoj
- naš HSDU, 54 udruge.
Zajednički smo se borili za
unapređivanje društvene,
osobito medicinske skrbi
o osobama sa šećernom
bolesti. Nekad s većim,
nekad sa manjim uspjehom, ali uvijek dajući sve
od sebe.
Može li se uz dijabetes biti i ravnatelj škole, predsjednik
HSDU-a, dopredsjednik hrvatskog Down saveza, pčelar, otac i
suprug…. svakodnevno se motivirati i provoditi pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost, aplicirati terapiju, motivirati sebe
i okolinu?
A u svemu ovome, zaboravih spomenut kako su mi prošle
godine morali otklopiti glavu, izvaditi iz mozga nekakvu cistu. Tim profesora Paladina je vrhunska svjetska priča iz Hrvatske. Kad sam došao doma sve sam ljude prepoznao osim
punice. Bila je u šoku.
Naravno šalio sam se.
Da, moja žena dolazi na kraju, a trebao sam je stavit na početak. Znate ono: žena, majka, kraljica… Poslije 26 godina civilnog braka, Bepina je završila prid oltar. Zaslužila je, zar ne?
Moram spomenuti i Nenada, opet vrhunska i jedinstvena
svjetska priča iz Hrvatske: on je jedini trostruki airon-man s
dijabetesom na svijetu.
Može li se živjeti uz dijabetes? Vidite da se može.
Tema broja
Tema broja
br. 3/2014
br. 3/2014
IZ PRVE RUKE: Liječnica, majka dvogodišnjaka, suočila se s trajnom
liki problem, vidjela sam to jasno, predstavlja i loša obrazovna struktura okruženja. Teško je bilo objasniti da njemu nije
zabranjen samo čisti bijeli kristalni šećer kako je uvriježeno u
našem narodu. Tako su mu razne tete, strine, ujne donosile
krafne, sladolede, kolače bez šećera ali s medom itd. Nismo
mogli, ponekad i uz kontrolu prehrane i fizičku aktivnost regulirati učestale hiperglikemije. Nemogućnost utjecaja na razinu šećera u krvi činila nas je očajnima.
Veliki problem s kojim smo se suočili je već svima poznat
manjak broja trakica za mjerenje glukoze u krvi. Na početku bolesti odobreni broj trakica nije nam bio dostatan za
6-8 mjerenja šećera dnevno. Na moj upit za većim brojem
dijagnostičkih trakica tj. točnim brojem koji je preporučio
specijalist, od djelatnice mjerodavne ustanove dobila sam
odgovor da „kad smo već krivi za bolest, mogli bismo nešto
bolešću svoga djeteta
Moj Roko i naš dijabetes
Veliki problem, vidjela sam to jasno, predstavlja i loša obrazovna struktura okruženja. Teško je bilo
objasniti da našemu Roku nije zabranjen samo čisti bijeli kristalni šećer kako je uvriježeno u našem
narodu, pa su mu razne tete, strine, ujne donosile krafne, sladolede, kolače bez šećera ali s medom itd.
Nemogućnost utjecaja na razinu šećera činila nas je očajnima. Na kraju smo ipak uklopili terapiju u
naše živote i nismo dopustili dijabetesu da nam kontrolira život. Premda smo naučili s njim živjeti,
nadamo se da će razvitkom tehnologije dijabetes postati izlječiva bolest i da neće pratiti moga Roka do
kraja života
Lucija Kolega Mrkić, dr.med., OB Zadar
M
oj sin Roko imao je godinu i deset mjeseci kada mu
je dijagnosticiran dijabetes. Kao studentica šeste
godine medicine mislila sam da znam sve o dijabetesu. Nisam imala razumijevanja za pacijente koji nisu mogli
regulirati razinu šećera u krvi. Kako to ne mogu jesti manje
i dati si dovoljno inzulina? Pa to je tako lako i jednostavno,
mislila sam. Sada znam da je moje mišljenje o dijabetesu
bilo potpuno krivo.
Roko je zaprimljen u bolnicu u dijabetičkoj ketoacidozi. Bilo je
doba došašća tako da
smo Rokovu neprestanu glad i žeđ pripisivali
dječjom željom za kolačima. Često je mokrio i
bio je neuobičajeno
umoran za dvogodišnjaka. U svega mjesec dana od
početnih simptoma počeo je povraćati.
Nažalost, tada smo to pripisali „crijevnoj
16
Diabetes
www.diabetes.hr
virozi“, a tijekom pregleda mu nije vađen šećer u krvi. Nakon
dva dana uz primjerenu rehidraciju i mirovanje Roko je bio
sve više pospaniji i umorniji. Otišli smo u bolnicu i vađenjem
krvi odmah se uočio problem. Roku je izmjereni šećer u krvi
bio viši od 40 mmol/L, a normalna je razina od 4-6 mmol/L.
Potom je primljen na Zavod za in-
tenzivno liječenje djece gdje je uz dobru parenteralnu rehidraciju i inzulin normaliziran acidobazni status. Nakon prvog šoka
i puno suza krenulo je upoznavanje s bolešću i edukacija. Ovim
putem htjela bih pohvaliti sve liječnike i ostalo medicinsko
osoblje pedijatrijske endokrinologije KBC-a Rebro. Mom mužu
i meni kao i drugim roditeljima stalna su potpora i podrška.
Nakon 10 dana hospitalizacije pušteni smo doma. Prvi dani
doma bili su užasni. Svako davanje terapije bilo je popraćeno
s puno suza, što mojih, što mojih roditelja, a najviše Rokovih.
Tada je Roko bio na konvencionalnoj terapiji te je dobivao
dva puta dnevno po dvije doze inzulina. Najmanje igle koje
smo tada mogli dobiti bile su dugačke 5 mm, što je bilo jako
veliko za njegovu malu i tanku ruku. U tim trenucima često
smo se pitali zašto se to baš njemu dogodilo. Osjećali smo
se krivima. S vremenom je davanje terapije bivalo sve lakše
pa su nestale i suze. Roku je to sve više postajala igra i sam
je dolazio s ispruženim prstom kad bi vidio da se priprema
glukometar. Uvijek smo pazili na prehranu, kvalitetan izbor
namirnica i njihovo podrijetlo, pa jelovnik nismo puno trebali
mijenjati.
Čitanje svake deklaracije, zbrajanje jedinica i pregledavanje
tablica ubrzo su nam postali dio svakodnevne rutine. Roko
katkada nije uspio odoljeti „moru“ slatkiša pokraj trgovačkih
blagajni, kao ni tortama i grickalicama na rođendanima. Ve-
i platiti“.
Srećom, ubrzo je došlo do promjene pravilnika koji nam sad
omogućuje dostatan broj trakica.
Sastanci roditelja malih dijabetičara društva „Veliki za male
sa šećernom bolešću“ bili su nam od velike pomoći. Iskustva
drugih roditelja pružila su nam utjehu i davala nadu.
Doktorica nam je nakon prve godine bolesti za Roka predložila inzulinsku pumpu kao najbolju terapiju.
Roko danas ima četiri godine i već nekoliko mjeseci rabi inzulinsku pumpu. Inzulinska pumpa je medicinsko pomagalo
koje omogućuje kontinuiranu potkožnu opskrbu organizma
inzulinom s prilagodljivim i promjenjivim dozama tijekom 24
sata. Život nam je postao još aktivniji i jednostavniji. Nema
bojazni od zaboravljanja terapije kod kuće, kao što nam se
znalo dogoditi dok smo bili na konvencionalnoj terapiji. Roko
redovito ide u vrtić, a odgajateljice koje su prošle edukaciju
aktivno sudjeluju u provođenju njegove terapije. Kao svaki
četverogodišnjak voli aute, vlakove i zrakoplove. Kada odraste želi igrati nogomet i voziti sportske aute. Često putujemo
unutar i izvan zemlje. Letimo zrakoplovom, kupamo se, jedrimo, radimo sve što bi radili da dijabetes nije došao u naše
živote.
Prigrlili smo dobre strane života s dijabetesom - zdravije se
hranimo, bavimo se športom. Uklopili smo terapiju u naše
živote, a nismo dopustili dijabetesu da nam kontrolira život.
Premda smo naučili živjeti s dijabetesom, nadamo se da će
razvitkom tehnologije dijabetes postati izlječiva bolest i da
neće pratiti moga Roka do kraja života.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Intervju
Intervju
br. 3/2014
br. 3/2014
RAZGOVOR: Doc. dr. sc. Marija Vrca Botica, dr. med., spec. obiteljske medicine
Nema opravdanja za loše
reguliranu šećernu bolest
Prema posljednjem istraživanju u obiteljskoj medicini na razini
Hrvatske u dobnoj skupini od 45 do 70 godina starosti, otkriveno je 2,3
posto nepoznatog dijabetesa što čini 18 posto ukupne šećerne bolesti u toj
dobi. Tu je uloga obiteljskog liječnika nezamjenjiva i on je taj segment u sustavu koji može zaustaviti
epidemijsku pojavnost bolesti i nastanak komplikacija kod rano otkrivene šećerne bolesti - Organizam
„pamti“ razdoblje loše regulacije dijabetesa, a ta faza se kasnije „osveti“ ili ugradi u nastanku komplikacija.
Pacijenta treba stalno nadzirati i uočiti kada treba napraviti reviziju stanja
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
Z
nanost i struka se slažu da obiteljski liječnik ima ključnu ulogu
u ranom otkrivanju šećerne bolesti. Naša je sugovornica doc. dr. sc.
Marija Vrca Botica koja je specijalizirala obiteljsku medicinu i ima ordinaciju
u Samoboru, a iskustva joj u liječenju
dijabetesa ne nedostaje. Svoja znanja i
iskustva ugradila je u brojne znanstvene članke ali i u sveučilišni udžbenik
"Šećerna bolest u odraslih". Razgovarali smo o izazovima i odgovornosti
liječenja dijabetesa u primarnoj zdravstvenoj skrbi.
Alarmantni su podaci da je više od 20
posto stanovnika Hrvatske pretilo, a
prekomjernu tjelesnu težinu ima ih
više od 76 posto. Debljina i nepravilna
18
Diabetes
www.diabetes.hr
prehrana, između ostaloga, jedan su
od rizika za nastanak i razvoj šećerne
bolesti. Koliko su prema vašem iskustvu jedne liječnice obiteljske medicine pacijenti dovoljno upoznati s rizičnim čimbenicima za razvoj dijabetesa
i drugih kroničnih bolesti?
Debljina i nepravilna prehrana su, između ostaloga, jedan od rizika za razvoj šećerne bolesti. U svim stavkama
prevencije i liječenja šećerne bolesti
bitno je koja znanja pacijent o njoj
ima. Posebno se to odnosi na znanja o
zdravom načinu života kao što je sprečavanje debljine zdravom prehranom i
tjelovježbom što su ujedno i temeljni,
tzv. nefarmakološki principi liječenja
šećerne bolesti. U našoj struci takva
temeljna znanja koja pacijent treba
imati zovemo „obaviještenosti pacijenta“ a u tome sudjeluju sociokulturno naslijeđeni elementi, ekonomski
potencijal okruženja u kojemu pacijent
živi (npr. izgrađene pješačke i biciklističke staze, bazeni) zatim javni mediji
i sposobnost njihova korištenja i svakako sposobnost pacijenta da sve to prihvati. Kolika će ta sposobnost biti dio
je osobnosti svakog pacijenta. U našoj
sredini na upozorenje da treba smršaviti često pacijent odgovori: „Ma ne,
to mi je samo sada, iza blagdana“, dok
će obaviješten pacijent doći sa slijedećim pitanjem: „ Imam deset kilograma
viška, kako da smršavim?“ Svi zajedno
moramo još puno raditi na podizanju
svijesti o zdravom načinu življenja.
Sugerirate
li promjenu
prehrane i
fizičku tjelovježbu kao
svojevrsnu
prevenciju
protiv šećerne
bolesti
onim pacijentima za
koje procijenite da bi se
mogli nalaziti
u kritičnoj skupini?
Svakako. Pacijentu se prvo izmjeri tjelesna težina (izračuna se indeks tjelesne mase - odnos mišićnog i masnog
tkiva, optimalan je od 25 do 26), izmjeri se opseg struka (debljina oko pojasa
je posebno rizična za nastanak šećerne
bolesti. Optimalna je za muškarce 88
cm, a za žene 80 cm). Prema nađenim vrijednostima, izračuna se koliko
pacijent treba smršaviti pa se odredi
potreba dnevnog kalorijskog unosa s
kojim će gubiti na težini. Prema formuli je poželjna tjelesna težina prema
ITM-u oko 25-26 X 24 kcal = kcal/danu.
Pacijenta se poduči i o kalorijskoj vrijednosti uobičajenih namirnica i optimalnom sastavu hrane, a to znači 50
posto voće, povrće, žitarice, 30 posto
bjelančevine i do 20 posto masnoće,
pretežno biljne. Pacijent dobije i poduku o unosu hrane u pet manjih obroka
da ne izazove velike skokove lučenja
inzulina, jer posljedično ima jači osjećaj gladi. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi pridruženim bolestima, načinu
života, a preporuka je vježbati (hodati,
penjati se uz stepenice, raditi u vrtu i
sl.) do 30 minuta dnevno.
Poznavanje obiteljske situacije i uvjeta života pacijenta sigurno pomažu u
formiranju cjelovitije slike o njemu i u
određivanju terapije. Koliko liječnik obiteljske medicine ima spoznaja o tome?
Za dijabetes tip 2 vrijedi slijedeće - to
je bolest koja nastaje kada genetski
predisponirane osobe počnu nezdravo
živjeti. Prednost obiteljskog liječnika je
što poznavanje pacijenta na neki način
baštini iz kontinuiranog liječenja pacijenta i njegove obitelji. Sabire znanja
o njegovim rizicima za nastanak kroničnih bolesti, među kojima i šećerne
bolesti. U svakom susretu s pacijentom bez obzira zbog čega je pacijent
došao, liječnik razmišlja o rizicima za
nastanak neke kronične bolesti. A rizici
za nastanak šećerne bolesti su: bolest
kod bliskih srodnika (roditelji, braća,
sestre), šećerna bolest u trudnoći, kod
žena koje su rađale djecu porođajne
težine veće od 4000 grama, kod osoba
povećane tjelesne težine, kod onih koji
imaju sjedilački način života, koji imaju loše prehrambene navike. U određenom trenutku liječnik intervenira,
započinje postupak odgode nastanka
bolesti ili ranog otkrivanja bolesti dok
se bolest još ne javi sa svojim kliničkim
simptomima. Nakon dijagnostičkog
postupka, ovisno o rezultatima, slijedi daljnja intervencija, a riječ je o podučavanju o zdravoj prehrani, fizičkoj
aktivnosti i farmakološkim liječenjima.
Suautorica ste knjige "Šećerna bolest
u odraslih" u kojoj dajete detaljni pregled današnje epidemiološke situacije,
klasifikaciju šećerne bolesti, njezinog
otkrivanja, praćenja i liječenja. Posebna pozornost posvećena je otkrivanju
i liječenju poremećaja šećera u krvi u
specifičnim skupinama. Možete li navesti neke od specifičnosti koji se javljaju kod tih skupina pacijenata?
Danas svaka trudnica oko 23. tjedna
trudnoće obavlja test na trudničku šećernu bolest s ciljem ranog liječenja i
smanjenja eventualnih komplikacija
po dijete u trudnoći i tijekom poroda.
Trudnice s takvom šećernom bolesti
treba kasnije pratiti jer se kod velikog
broja takvih žena kasnije doista razvije
šećerna bolest. Svakako poseban nadzor imaju i trudnice koje od prije imaju
šećernu bolest. Pacijenti svoju bolest
nose i kad obole od drugih bolesti, a
dijabetes traži stalno doživotno liječenje na svim razinama zdravstvenog
sustava, pa i onim razinama koje nisu
toliko detaljno upoznate sa specifičnostima dijabetesa. Udžbenik je vrijedan
i za takvu razinu zdravstvene zaštite
jer na jednom mjestu mogu dobiti sve
za svog pacijenta, bilo da je na intenzivnom liječenju, primjerice na kirurgiji, psihijatriji ili nekom kroničnom
odjelu barem do dolaska konzultanta
endokrinologa ili interniste. Posebna
je situacija kod starijih bolesnika koji
u zadnje vrijeme, dokazano je, imaju
manje stroge kriterije regulacije tlaka i šećera. Često su to teže pokretni
pacijenti ili zbog debljine i oštećenja
koštanog sustava, ili oni su to oni koji
slabije vide… Zamislite da im preporučimo tjelovježbu, a ne mogu ustati iz
kreveta ni uzeti hranu, ili da sami njeguju stopalo, a stopalo ne mogu vidjeti. Takvim pacijentima treba posebno
prilagoditi osnovne principe liječenja i
terapiju što je posebno zahtjevna uloga obiteljskog liječnika.
Za učinkovito liječenje kronične bolesti nužno je usklađeno djelovanje svih
triju razina zdravstvene skrbi. U knjizi
se naglašava posebna uloga strukturirane skrbi u obiteljskoj medicini pa
možete li ukratko navesti njezine temeljne odrednice?
Prvi korak je već spomenuta prevencija
i rano otkrivanje šećerne bolesti prije
nego se ona javi sa simptomima. Drugi
korak prema strukturiranom modelu je
na vrijeme započeti liječenje. Treći korak je zaustaviti nastanak komplikacija
bolesti i pratiti već postojeće komplikacije dok je četvrti korak pratiti kvalitetu
zaštite prema dogovorenim pokazateljima kvalitete. Zapravo, gotovo polovica
pacijenata u skrbi obiteljskog liječnika
treba jedan od navedenih koraka. Treba uzeti u obzir i da se zbog pretilosti
omladine i lošeg načina života, dobna
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Intervju
Intervju
br. 3/2014
br. 3/2014
granica pojavnosti šećerne bolesti sve
više spušta, a ta nam je skupina najvažnija, baš u toj dobi je najvažnija prevencija bolesti. Epidemijska pojavnost
svih kroničnih bolesti traži profil visoko obrazovanog specijaliste obiteljske
medicine koji pruža jedinstvo prostora
(kontinuitet zaštite), osobe (liječnika
i sestre) i pacijenta u provođenju ovih
postupaka strukturirane zaštite liječenja šećerne bolesti.
S obzirom da pišete i o novim smjernicama u praćenju i liječenju šećerne
bolesti i njezinih komplikacija, molimo vas za nekoliko naputaka kako
adekvatno pratiti i liječiti dijabetes?
Za praćenje kontrole šećerne bolesti
u primarnoj zaštiti veliki je doprinos
uvođenje određivanja HbA1c u laboratorijima primarne zaštite. Kod novootkrivenih osoba sa šećernom bolesti
takvo je određivanje potrebno svaka
tri mjeseca do postizanja ciljnih vrijednosti glikemije a kasnije individualno,
jednom ili dva puta godišnje. Pacijenti
na peroralnoj i inzulinskoj terapiji dobivaju na doznaku za ortopedska pomagala pribor za određivanje glukoze
u krvi. Potrebno je podučiti pacijenta
o postupku mjerenja a isto tako i kada
mjeriti – racionalno i potrebno. Kod
svakog pregleda pacijent treba zabilje-
20
Diabetes
www.diabetes.hr
žene vrijednosti određivanja glukoze
prezentirati liječniku obiteljske medicine koji će, prema potrebi, korigirati
terapiju, dijetu i tjelesnu aktivnost. Cilj
liječenja šećerne bolesti je sprječavanje nastanka komplikacija bolesti na
velikim i malim krvnim žilama. Pored
dobrog liječenja šećera u krvi treba
pratiti parametre koji združeni s dijabetesom ubrzavaju nastanak komplikacija: masnoće u krvi, kolesterol, LDL,
HDL i trigliceride jednom godišnje do
jednom u dvije godine. Potrebno je redovito kontrolirati krvni tlak i tu postići ciljne vrijednosti. Jednom godišnje
odrediti biokemijsku funkciju bubrega:
kreatinin i albumine u urinu. Uz to, potrebno je učiniti pregled očne pozadine kod šećerne bolesti tipa 2 odmah
po otkrivanju bolesti a kasnije prema
nalazu, i to najmanje jednom u dvije
godine. Pacijentu treba pregledati i
stopalo jednom godišnje i podučiti ga
o njezi stopala. Ono što je najteže postići jest smanjivanje tjelesne težine do
postizanja BMI ispod 25. Uz to, treba
stalno provjeravati provodi li pacijent
naučeno znanje. Sve podatke redovno
treba bilježiti u elektronski karton.
O dijabetičaru kao učestalom pacijentu ordinacije obiteljske medicine
pisali ste i znanstveni rad – koliki po-
stotak novootkrivenih bolesnika od
dijabetesa se dijagnosticira u obiteljskoj medicini?
Sama definicija učestalosti kaže - pacijent dolazi nepotrebno, do devijantnih
razmjera u odnosu na svoju dobnospolnu skupinu s istim problemima.
Učestale posjete može potaknuti i neorganiziran zdravstveni sustav. Primjerice, prije je pacijent morao tri puta
doći obiteljskom liječniku za jedan
nalaz HbA1c, morao je ići dijabetologu
za propisivanje i uvođenje inzulina, lijekova za liječenje povećanih masnoća
i sl. Pacijenti koji su lošije obaviješteni
o svojim bolestima, koji ne znaju prepoznati probleme i dio problema sami
riješiti, dolaze češće. Pacijenti s više
pridruženih kroničnih bolesti također
dolaze češće. S druge strane, ako je
pacijent obavio sve potrebno za kontrolu bolesti u jednoj instituciji, manje
općenito dolazi u zdravstveni sustav.
Stoga je potrebno omogućiti liječniku
obiteljske medicine da sve što treba u
zbrinjavanju bolesti pacijentu pruži na
jednom mjestu bilo preko ekipiranog
tima (stalna medicinska sestra srednje stručne spreme i sestra s visokom
stručnom spremom koja bi nadomjestila i dijetetičara). U razvijenim zemljama u obiteljskoj medicini se otkrije do 90 posto bolesnika sa šećernom
bolesti, u novije vrijeme i metodom
prigodnog probiranja (skrininga) kod
unaprijed određenih pacijenata koji
imaju rizike za nastanak bolesti, što
smo već naveli.
Kod koliko posto bolesnika posumnjate da se radi o dijabetesu a da
pacijent toga još nije svjestan? Specifičnost ove bolest je što se ona sporo razvija i ima dugu asimptomatsku
fazu. Kada se obično otkrije?
Nepoznata asimptomatska bolest traje
od pet do deset godina prije otkrivanja po kliničkim simptomima: pojačana žeđ, glad, često mokrenje, gubitak
težine, opće loše stanje. Tada i sam
pacijent posumnja da se radi o šećernoj bolesti. Dobra obiteljska medicina
treba otkriti bolest u ovoj asimptomatskoj fazi, na vrijeme započeti liječenje
i zaustaviti nastanak komplikacija – prvenstveno kardiovaskularnih. Prema
posljednjem istraživanju metodom
oportunističkog probiranja u obiteljskoj medicini na razini Hrvatske u dobnoj skupini od 45 do 70 godina starosti, nepoznatog dijabetesa otkriveno
je 2,3 posto što čini 18 posto ukupne
šećerne bolesti u toj dobi. Tu je uloga
obiteljskog liječnika nezamjenjiva i on
je taj segment u sustavu koji može zaustaviti epidemijsku pojavnost bolesti
i nastanak komplikacija kod rano otkrivene šećerne bolesti.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih dijabetičari dolaze kod liječnika obiteljske medicine?
Novootkriveni bolesnici dolaze zbog
podučavanja o prehrani, tjelovježbi,
aparatima i trakama, o načinima uzimanja lijekova ili davanju inzulina, izvješća
o razinama glukoze prema samomjerenju. Potrebno je učiniti pregled očne
pozadine, odrediti masnoće, pratiti
tlak, odrediti funkciju bubrega, pregled
stopala, poduku o njezi stopala. Kasnije
su ti posjeti rjeđi, a dijagnostički postupci se planiraju prema stanju bolesnika, prema dinamici postizanja ciljnih
vrijednosti i prema pridruženim ostalim
kroničnim bolestima.
Što se sve u liječenju dijabetesa može
provoditi u ordinaciji obiteljske medicine? Kada ona više nije dovoljna i
kada je potrebno nastaviti liječenje
kod specijaliste?
Od obiteljskog liječnika traži se visoko
odgovorno ponašanje prema liječenju
šećerne bolesti koja je sada „pripala“
liječnicima obiteljske medicine. Na
prvom mjestu potrebno je imati znanje o bolesti. Nema pravila kada slati
dijabetologu osobu s tipom 2 šećerne
bolesti. Odgovorno je konzultirati dija-
betologe onda kada ne možemo sami
riješiti glikemiju u bilo kojoj fazi liječenja šećerne bolesti. Nema opravdanja
za loše reguliranu šećernu bolest.
Dalje trebamo konzultacije oftalmologa, prema potrebi kardiologa, angiologa, neurologa. Za svakog pacijenta
treba individualna procjena o potrebi
konzultacije sa specijalistima prema
njegovom kliničkom statusu, napose
prema razvijenim komplikacijama.
U idealnim uvjetima, na koji bi način
trebalo provoditi skrb o šećernim bolesnicima u ordinacijama obiteljske
medicine?
I bez idealnih uvjeta u velikom broju
ordinacija ta se skrb provodi na vrlo
visokoj razini. Na prvom mjestu liječnik obiteljske medicine treba imati odgovarajuće znanje o šećernoj bolesti,
stalno prihvaćati i primjenjivati nova
znanja. U timu treba imati educiranu
sestru koja može prihvatiti pacijenta i
obaviti i do 50 posto potrebnih postupaka edukacije i kontrole. Na nekoliko
timova obiteljske medicine potrebna
je jedna sestra visoke stručne spreme.
Potrebna je i podrška laboratorija primarne zaštite za biokemijske parametre koje smo spomenuli. To su donekle
pristojni uvjeti za zbrinjavanje šećerne
bolesti u obiteljskoj medicini.
Čak do 95 posto oboljelih od dijabetesa ima dijabetes tip 2, kada se najčešće dijagnosticira dijabetes tip 1?
Imate li unutar svoje obiteljske prakse i takvih pacijenata?
Tip 1 šećerne bolesti je složena šećerna bolest. Javlja se u mlađoj životnoj
dobi iako i najstariji bolesnici mogu razviti tip 1 bolesti ovisno o načinu
nastanka ili prestanku lučenja
inzulina u neko vrijeme trajanja tipa 2. Otkrivam pacijente
s tipom 1 šećerne bolesti kod
male djece jer imam u skrbi
djecu od rođenja. Imam sedmero djece do osam godina s
tipom 1 šećerne bolesti.
Istraživanja često pokazuju da veliki
broj pacijenata ne uzima terapiju na
način na koji im to liječnik prepiše: ili
uzimaju lijekove na svoju ruku, ili si
prilagođavaju samovoljno dozu. Imate li takvih iskustava s dijabetičarima?
Šećerna bolest je dugotrajna, doživotna
bolest. Simptomi su opći, pacijenti se na
simptome naviknu, pripisuju ih umoru,
stresu, godinama… No, u liječenju šećerne bolesti pacijent, za razliku od svih
kroničnih bolesti, svaki dan ima četiri
terapeutska postupka: isplanirati dnevnu tjelovježbu, odrediti što će i kada
jesti, kontrolirati šećer u krvi te uzimati
potrebnu terapiju uključujući i inzulin.
U znanje o šećernoj bolesti, pored podučavanja od strane tima liječnika obiteljske medicine, ugrađuje se iskustvo
bolesti od članova obitelji, susjedstva,
na poslu i što smo već spomenuli - motivacija pacijenta za liječenjem, njegova
sposobnost da nauči, prihvati preporuke i provodi ih. Suradnja u liječenju
obično je dobra na početku bolesti, a
najčešće popusti nakon nekog vremena. Kad nastanu komplikacije suradnja
je opet dobra, ali tada je već kasno.
Istraživanja su pokazala što je pacijent
mlađe dobi, što je bolest kraće trajala,
što su komplikacije manje razvijene, zahtijeva se stroža kontrola šećera i na taj
način se postiže duža odgoda komplikacija. Pokazano je da organizam „pamti“
razdoblje loše regulacije dijabetesa, a
ta faza se kasnije „osveti“ ili ugradi u
nastanku komplikacija. Pacijenta treba
stalno nadzirati i uočiti kada treba napraviti reviziju stanja.
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
Medicina
br. 3/2014
br. 3/2014
Uloga psihologa u liječenju šećerne bolesti
Ljekoviti razgovori
Osobama koje primjećuju da se teško nose sa stresom preporučamo da se jave psihologu koji može biti od
velike koristi u zajedničkom pronalaženju načina što boljeg suočavanja sa životnim teškoćama.
Zajedno mogu osmisliti kako će oboljela osoba organizirati život tako da joj komplikacije šećerne bolesti
stvaraju što manje problema
dr. sc. Dea Ajduković, prof. psih.,
Ambulanta za psihološku medicinu Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac – Klinička bolnica Merkur
Z
dravstvena psihologija bavi se proučavanjem međusobne povezanosti psihičkih stanja i tjelesnog zdravlja, odnosno bolesti, a zdravstveni psiholozi se u praksi bave time kako osoba živi sa svojom bolešću i kako ju se
može podržati da s bolešću živi zadovoljnije i uspješnije, da
sačuva zdravlje kao i psihički osjećaj dobrobiti.
Psiholozi nisu liječnici – za razliku od psihijatara oni ne postavljaju dijagnoze i ne propisuju lijekove. Njihova je glavna
metoda razgovor s klijentom ili pacijentom. Kroz razgovor
psiholog pomaže osobi da bolje razumije vlastito ponašanje
i da otkrije kako se može ponašati onako kako sama za sebe
procjenjuje da bi za nju bilo korisnije.
U radu s osobama oboljelima od šećerne bolesti postoje različite situacije u kojima psiholog može biti od koristi: dijagnoza bolesti ili njezinih komplikacija, svakodnevnica s dijabetesom koja zahtijeva mnogo discipline i brige, te stresne
životne situacije.
Emocionalne reakcije na dijagnozu šećerne bolesti
Dijagnoza šećerne bolesti može biti u emocionalnom smislu
zahtjevan događaj. Budući da šećerna bolest često nema
simptoma, osoba se osjeća zdravom, a onda doznaje da je
bolesna – i da je to bolest koja će trajati do kraja života. Stoga
u vrijeme dijagnoze neki ljudi osjete različite teške osjećaje.
Na primjer, osoba može osjetiti krivnju jer se nije ranije bolje brinula o svom zdravlju, ljutnju na svoju liječnicu jer nije
22
Diabetes
www.diabetes.hr
ranije otkrila bolest, nevjericu da je šećerna bolest doista neizlječiva ili pak osjećaj preplavljenosti uputama o prehrani,
tjelovježbi i uzimanju lijekova. Ovakve emocionalne reakcije
su prirodne i normalne te ih mnogi ljudi barem nakratko dožive nakon dijagnoze šećerne bolesti. Isto tako ovakvi osjećaji
se ubrzo nakon dijagnoze znatno smanje i ne predstavljaju
osobi dugoročan problem.
Međutim, neki ljudi teže prihvate dijagnozu šećerne bolesti.
Kod njih ovi teški osjećaji mogu biti intenzivni i nekoliko mjeseci nakon dijagnoze te mogu otežavati njihovu skrb za vlastito
zdravlje i bolest. Nekoliko razgovora s psihologom može pomoći u ovakvoj situaciji kako bi osoba lakše prihvatila svoje zdravstveno stanje i zahtjeve liječenja te očuvala kvalitetu života.
Podrška u življenju sa šećernom bolešću
Šećerna bolest može u psihološkom smislu biti zahtjevna
zbog toga što je oboljela osoba većinu vremena sama svoj
liječnik. Svakodnevno zbrinjavanje bolesti koje provodi sam
bolesnik – pridržavanje zdravog režima prehrane i tjelovježbe, redovito uzimanje lijekova, mjerenje glukoze u krvi
i druga ponašanja – jest osnova očuvanja zdravlja i kvalitete
života sa šećernom bolešću. Iako ova ponašanja djeluju jednostavno, iskustvo većine bolesnika pokazuje da svakodnevno pridržavanje liječničkih uputa može biti vrlo zahtjevno.
Pritom većina osoba s dijabetesom navodi da im je osobito
teško održavati preporučeni režim prehrane. Na primjer, osoba može doživljavati da se treba odreći svoje omiljene hrane,
da je preporučena količina hrane premalena ili da ne može
uskladiti raspored obroka s poslovnim ili drugim obavezama.
Ovakvo razmišljanje može uzrokovati osjećaje frustracije,
ljutnje ili rezignacije i time smanjiti motivaciju osobe za bolju
brigu o šećernoj bolesti. Kroz razgovor s psihologom osoba
sa šećernom bolešću može saznati moguće načine kako da si
olakša pridržavanje liječničkih preporuka i planira svoj vlastiti
program održavanja brige za bolest.
Glavni cilj brige za šećernu bolest je sprječavanje njezinih komplikacija na očima, bubrezima, živcima i srcu. Međutim, kod
nekih se bolesnika ove
komplikacije ipak dogode. Suočavanje s ozbiljnim komplikacijama
šećerne bolesti, osobito
takvima čije posljedice
sam bolesnik osjeća,
može u emocionalnom
i praktičnom smislu biti
vrlo zahtjevno. Razgovor sa psihologom može
pomoći osobi u emocionalnom i praktičnom
smislu. Osobe koje imaju komplikacije šećerne bolesti mogu dobiti
emocionalnu podršku i
olakšanje time što će s
psihologom podijeliti svoje osjećaje vezane uz bolest. U praktičnom smislu mogu zajedno s psihologom osmisliti kako će
organizirati svoj život tako da im komplikacije šećerne bolesti
stvaraju što manje prepreka.
Dijabetes je samo jedan dio života
Šećerna bolest se ne događa neovisno o ostatku životnih
okolnosti oboljele osobe. Kao i svatko drugi, osoba s dijabetesom može imati različite izvore stresa. To mogu biti dnevne
brige i gnjavaže, kao što je prometna gužva ili pak teški životni događaji kao što je smrt bliske osobe. Visoka izloženost
stresu kod osoba sa šećernom bolešću može imati posljedice
na tjelesno zdravlje, odnosno regulaciju šećera u krvi. S jedne
strane samo tijelo može na hormone koji se luče u stresnim
situacijama reagirati povećanjem razine šećera u krvi. S druge strane osobi koja je pod dugotrajnim i ozbiljnim stresom
često može biti teško pridržavati se svega onoga što uključuje
dobru brigu za bolest. Na primjer, neke osobe s dijabetesom
primjećuju da, kad su pod stresom, jedu više nego inače ili
jedu slatku i masnu hranu (npr. čokoladu) kakvu inače izbjegavaju. Može im se dogoditi da zanemare mjerenje razine
šećera u krvi jer su iscrpljeni nekim teškim životnim okolnostima i slično. Ukoliko ovakav način reagiranja na stres potraje, postizanje dobre regulacije bolesti i izbjegavanje dijabetičkih komplikacija može doći u pitanje. Stoga osobama koje
primjećuju da se teško nose sa stresom kojemu su izložene,
može biti od velike koristi javiti se psihologu kako bi pokušali
zajedno pronaći načine što boljeg suočavanja sa stresom i životnim teškoćama.
Diabetes
www.diabetes.hr
23
Medicina
Medicina
br. 3/2014
br. 3/2014
Nedovoljna skrb o duševnim tegobama kao nuspojavom šećerne bolesti
"Slatka" depresija
Autori istraživanja zaključuju kako bi kod oboljelih od šećerne bolesti trebalo rutinski procjenjivati
imaju li duševne smetnje i prema tome poduzeti odgovarajuće liječenje
Hrvoje Barić, dr. med., Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije
J
edno od istraživanja 2007. godine procijenilo je učestalost slučajeva nedovoljnog zbrinjavanja duševnih smetnji kod odraslih oboljelih od šećerne bolesti. Pomoću posebno osmišljenog upitnika ispitivana je skupina dijabetičara
starijih od 18 godina, a rezultati su pokazali postojanje značajne razlike u učestalosti nedovoljnog zbrinjavanja pojedinaca
oboljelih od šećerne bolesti u usporedbi
sa zdravim pojedincima.
Osim razlike u
učestalosti, definirane su socijalne i druge odrednice povezane s nedovoljnim zbrinjavanjem duševnih smetnji. Autori
zaključuju kako bi kod oboljelih od šećerne bolesti trebalo
rutinski procjenjivati imaju li duševne smetnje i prema tome
poduzeti odgovarajuće liječenje.
U odnosu na zdrave, pojedinci oboljeli od šećerne bolesti
imaju dvostruku veću šansu oboljeti od depresije, anksioznosti (pojačane tjeskobe) i ozbiljne duševne smetnje (engl.
serious psychological distress, SPD).
Sudeći prema istraživanju „National Comorbidity Survey“
provedenom u SAD početkom 1990-ih, manje od četvrtine osoba oboljelih od ozbiljne duševne smetnje primalo je
zdravstvenu pomoć. Desetljeće kasnije taj udio je porastao
na 40 posto.
Razmjer nedovoljnog zbrinjavanja duševnih tegoba u oboljelih od šećerne bolesti ostaje nepoznat pa je stoga potreba za
ovakvim istraživanjima koja procjenjuju veličinu spomenutog problema tim izraženija.
Istraživanje je provedeno na uzorku odraslih Amerikanaca
kako bi se procijenila učestalost ključnih rizičnih čimbenika
u ponašanju kao i učestalost kroničnih bolesti u populaciji.
Za mjerenje razine duševne nelagode korišten je poseban
upitnik (Kesllerova skala) koji se pokazao izvrsnim u mjerenju razine duševne nelagode. Određen je postotak pozitivnih
odgovora na pitanja iz upitnika koji je smatran graničnim i
prema kojemu su pojedinci svrstani u skupinu oboljelih od
ODS. Ispitanike se pitalo primaju li lijekove ili odlaze li na ne-
kakav drugi vid liječenja za svoju duševnu tegobu, kao i boluju li ili ne od šećerne bolesti. Ispitivana je prisutnost drugih
čimbenika za koje se smatra da bi mogli biti povezani s lošom
skrbi: demografske, socijalne i ekonomske značajke (spol,
rasa/etnička pripadnost), zdravstveno osiguranje, tip šećerne bolesti (tip 1, tip 2 s korištenjem inzulina, tip 2 bez korištenja inzulina), trajanje šećerne bolesti, čimbenici rizika za
bolesti srca i krvnih žila (prekomjerna tjelesna težina, visoki
krvni tlak, visoke razine kolesterola, pušenje, manjak fizičke
aktivnosti), komplikacije šećerne bolesti vezane za male krvne žile (rane na stopalima i oboljenje mrežnice oka) i velike
krvne žile (srčani udar, angina pektoris ili bolest krvnih žila
srca i moždana kap).
Procijenjena je učestalost nedovoljnog zbrinjavanja duševnih
tegoba i prisutnost čimbenika povezanih s lošom skrbi kako
bi se utvrdila njihova moguća povezanost.
Od ukupno više od 200 tisuća sudionika u ovom istraživanju,
učestalost dijagnosticirane šećerne bolesti iznosila je 8.3 posto. Učestalost ukupne ODS i neliječene ODS procijenjena
je na 3.9 i 2.1 posto u ukupnoj populaciji, 7.6 i 3.4 posto u
oboljelih od šećerne bolesti i 3.6 i 2.0 posto u zdravih pojedinaca. Procijenjeno je da 53 posto pojedinaca s ODS ne
prima nikakav vid terapije dok je u oboljelih istodobno od
šećerne bolesti i ODS taj postotak 45 posto, dakle manji nego
kod zdravih pojedinaca. U obje ove skupine povezanosti socijalnih, ekonomskih i demografskih čimbenika i loše duševne
skrbi pokazale su se sličnima pa su tako s lošom duševnom
skrbi povezana rasna i etnička pripadnost koja nije bjelačka,
dob starija od 65 godina, izostanak zdravstvenog osiguranja,
a pomalo začudno i zaposlenost se pokazala povezanom s
manjom šansom za primanjem duševne skrbi u slučaju ODS.
Ovi rezultati ukazuju na visoki postotak onih koji ne primaju
skrb za svoje duševne tegobe, kako kod zdravih pojedinaca
tako i oboljelih od šećerne bolesti, a ističu skupine posebice
ugrožene zbog svoje rasne i etničke pripadnosti ili socijalnog
statusa. Ovakvo stanje mogući je rezultat slabog prepoznavanja duševnih tegoba kao što to pokazuju neka ranija istraživanja gdje prisutnost depresije nije uočena u gotovo polovine
oboljelih od šećerne bolesti. Povezanosti sa čimbenicima rizika nisu do kraja razjašnjene. Neki od pretpostavljenih uzroka
koji dovode do izostanka traženja stručne pomoći uključuju
manjak razumijevanja potrebe za traženjem pomoći, mišljenje kako će se tegoba poboljšati sama od sebe ili pak želja
pojedinca da se s problemom nosi samostalno. Treba naglasiti kako postoje stanovite ograde prema ovom istraživanju
jer su ispitanici sami ocjenjivali i prijavljivali svoje zdravstveno stanje a poznato je kako je u takvim okolnostima moguće
iskrivljenje rezultata zbog određenih pristranosti ispitanika.
Osim toga, zbog tehničkih zahtjeva i ograničenja, u studiju
nisu bili uključeni ispitanici koji su se za vrijeme provođenja
studije nalazili u zdravstvenoj ustanovi ili nisu imali pristup
telefonu.
U zaključku se može reći da ovi rezultati pokazuju kako veliki
udio odraslih osoba oboljelih od šećerne bolesti i od ozbiljne
duševne smetnje ne prima nikakvu skrb za duševne tegobe.
Oboljele od šećerne bolesti trebalo bi stoga rutinski pregledavati i tražiti znakove ODS a onda ih prema potrebi i liječiti.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga u suradnji s tvrtkom Astra Zeneca d.o.o. provodi edukacijski projekt predavanja/radionica u našim udrugama članicama.
Tijekom prošle godine, od rujna do prosinca projekt radionica Živjeti s dijabetesom je održan i ugošćen u
prostorima udruga u Varaždinu, Lošinju, Zaprešiću, Rovinju, Županji, Splitu, Vukovaru, Vinkovcima, Osijeku i
Zagrebu.
Izuzetno korisne i odlično posjećene radionice znak su da članovi udruga brinu o svome zdravlju i da im edukacije nikada nije previše, što smatramo izuzetno pohvalnim!
Radionice se kontinuirano nastavljaju, a do srpnja ove godine planiraju se održati u udrugama: Pazin, Dugo
Selo, Šibenik, Rijeka, Tar, Split, Jastrebarsko, Dubrovnik, Velika Gorica, Zagreb.
Križaljka - nagrađeni iz broja 2/2014: Zvonimir Vereš, Vrbovec; Ivan Marinčić, Zagreb; Zdravko Mirosavljević, Slavonski Brod;
Đuro Hodalić, Đurđevac; Vladimir Pšeničnik, Beli Manastir; Iva Šilić, Zaprešić
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Medicina
Medicina
br. 3/2014
br. 3/2014
Refleksoterapija – drevna metoda očuvanja i poticanja zdravlja
KAD STOPALA
"PROGOVORE"
Refleksoterapija je jedan od najstarijih i najučinkovitijih komplementarnih pristupa zdravlju. Riječ
refleksoterapija nema veze s refleksima - kako to mnogi misle - nego s refleksijom, odnosno odražavanjem
stanja tijela u stopalima. Da, stopalo je ogledalo tijela
Marinka Tomić, bacc. fizioterapije, refleksoterapeut
K
ada postoji problem
vezan za neki dio tijela, refleksna zona
koja odgovara tom dijelu
tijela bit će osjetljiva na pritisak. Na stopalima često
nalazimo razne promjene u
smislu suhe, grube ili raspucane kože, hladnoće stopala, kurjih očiju, žuljeva, gljivica, uraslih noktiju i sl. Sve
su te promjene pokazatelj
koji je sustav u tijelu opterećen, a samim time su i razlog zašto
su baš na tome mjestu. Drugim riječima, na stopalima nije važno
koje su promjene, već gdje se na stopalu nalaze. Dakle, stanje
našeg tijela odražava se na stopalima pa jednako tako djelujući
preko stopala i utječemo na cijelo tijelo.
Posebno privlačnom i popularnom čini ju njena jednostavnost,
naime, ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu prije samog tretmana: dovoljno je skinuti čarape i smjestiti se u udoban ležeći ili
poluležeći položaj. Tretman refleksoterapije traje oko 45 minuta.
Važno je naglasiti da je refleksoterapija jedan od holističkih
pristupa zdravlju što znači da nema za cilj isključivo suzbijanje
simptoma. Refleksoterapija blagotvorno djeluje i na tijelo i na
psihu s ciljem postizanja duboke opuštenosti koja je nužna za
poticanje naše urođene, iscjeliteljske sposobnosti koje svaki
organizam ima. Postoje dokazi da su je još od davnih vremena
koristile različite kulture poput Egipćana, Inka, Rimljana i drugih.
Moderna refleksoterapija razvila se početkom 20. stoljeća iz
"Zonske terapije" zahvaljujući radu dr. Williama Fitzgeralda, otorinolaringologa iz SAD-a. Otkrio je da se primjenom pritiska na
vrhove prstiju razvija anestetički učinak koji se širi dlanovima,
26
Diabetes
www.diabetes.hr
rukama i ramenima sve do čeljusti, lica, nosa i ušiju. To mu je
omogućilo obavljanje manjih kirurških zahvata bez primjene
anestezije. Podijelio je tijelo u 10 uzdužnih zona koje je koristio
za anestetički učinak, a svaki prst je spadao u jednu zonu. Smatrao je da su dijelovi tijela pronađeni unutar iste zone povezani
jedan s drugim te stoga mogu utjecati jedan na drugi.
Dr Joseph Shelby Riley vjerovao je u njegov rad stoga ga je dr
Fitzgerald podučavao kao i njegovu suprugu, te su oni godinama primjenjivali i usavršavali svoju tehniku pritiska te razvijali
teoriju zonske terapije ubacivši i horizontalne zone na dlanove
i stopala.
Međutim Rileyeva asistentica Eunice Ingham, fizioterapeutkinja,
ima najveći doprinos u osnivanju moderne refleksoterapije. Svojim napornim radom i iznimnom predanošću uočila je važnost
rada na samom stopalu i odvojila ga od zonske terapije. Uočila je
da su refleksne točke na stopalima vjeran odraz organa i funkcija
tijela te je napravila zonsku mapu stopala kakvu danas poznajemo. Njene knjige su prevedene na nekoliko svjetskih jezika čime
se znanje moderne refleksoterapije proširilo i izvan SAD-a.
Ono što je važno naglasiti jest da refleksoterapija nije samo
metoda koja pomaže tijelu da otkloni neku tegobu već pomaže
u prevenciji tegoba i očuvanja zdravlja. To je ipak najvažnije, a
vrlo često se zaboravlja. Naime, bez stabilizacije našeg živčanog
sustava nije moguće ostvariti nikakve pozitivne promjene u tijelu jer je ispravan rad
naših organa ovisan o ispravnom funkcioniranju živčanog sustava. Zbog toga je refleksoterapija uspješna u tretiranju velikog
broja tegoba.
Svojim intenzivnim i povoljnim djelovanjem na živčani sustav potiče duboku opuštenost, ugodu te ublažava napetost i stres
za kojega je dokazano da je razlog nastanka više od 80 posto
bolesti današnjice. Vjerujem da svatko od nas može navesti primjer kada mu se neka tegoba pojačala zbog stresa i napetosti
bilo da se radi o glavobolji, bolnim mjesečnicama, probavnim
tegobama, napadu astme i slično. Istina, određena razina stresa
uvijek je prisutna ali ne ugrožava naše zdravlje, međutim ukoliko je obilna i predugo se zadrži može narušiti kvalitetu života i
učiniti tijelo podložno bolestima ili ozljedama jer stres narušava
naš imunološki sustav.
Nemoguće je izbrojati sve reakcije na stres i sva stanja kod kojih
je refleksoterapija korisna pa evo najčešćih:
izvrsna je za očuvanje zdravlja
duboko opušta živčani sustav
jača imunološki sustav
potiče eliminaciju štetnih tvari
smanjuje bol
poboljšava cirkulaciju
pomaže kod nesanice
pomaže kod alergija
pomaže kod probavnih smetnji
povoljno utječe na bolji rad svih organa i sustava u tijelu
Kako sam postala
refleksoterapeut
Moje prvo iskustvo sa refleksoterapijom dogodilo se 2007.
godine kada sam u samo nekoliko tretmana riješila problem
s proljetnim alergijama. Nekoliko godina prije toga bezuspješno sam pokušavala umanjiti simptome kihanja, peckanja očiju i grla, svrbeža nosa i kože raznim antialergijskim
preparatima. Dobila sam savjet da tegobe pokušam olakšati
refleksoterapijom. Nakon prvog tretmana nelagodni simptomi alergije su se osjetno smanjili i što je još važnije, takvo
poboljšano stanje trajalo je još danima nakon tretmana. Posebno me dojmio osjećaj opuštanja tijekom tretmana, kao
da svakom minutom tonem dublje u krevet. Nakon tretmana osjetila sam polet i lakoću u obavljanju svojih aktivnosti
uz osjećaj energije što već duže vrijeme nisam osjetila. U
samo nekoliko tretmana nestali su svi nelagodni simptomi
koji su me godinama mučili i ometali u svakodnevnim i profesionalnim aktivnostima, a danas su, srećom, samo ružna
sjećanja. Posebno sam radosna što mogu reći da sam baš
proljetne alergije tako uspješno riješila jer mnogi smatraju
da su one tegobe kojima nema lijeka, s kojima treba živjeti i
prihvatiti ih do kraja života.
Ovo pozitivno iskustvo bilo je prekretnica u mojoj struci te
je odredilo moj životni i profesionalni put.
Ogromna je sreća raditi ono što voliš, a posebno kada je
to popraćeno osmjehom zadovoljnih klijenata. Istim onim
osmjehom kakvog sam i ja imala u ljeto 2007.godine.
U principu, što
su tegobe kraće
prisutne to su rezultati brži i zato
je jako važno
obratiti pažnju na
upozorenja koja
nam šalje tijelo i
na vrijeme reagirati (učestale grlobolje, glavobolje, loša probava, bol u mišićima,
zglobovima i sl.). Sve su to znaci upozorenja na koje ne obraćamo pažnju, ali i tijelo ima svoj limit i kad se granica prijeđe onda
se takovi simptomi često razviju u puno veći problem.
Korist od refleksoterapije mogu imati sve dobne skupine, od
malih beba do vrlo starih ljudi, sportaši, trudnice i svi oni koji
osjećaju fizičku ili psihičku napetost te potrebu za opuštanjem
živčanog sustava.
Sve je veći interes za refleksoterapiju te
se sukladno s tim povećava broj mnogih
klinika i bolnica diljem Europe i svijeta
koje nude refleksoterapiju kao prirodnu
LITERATURA......
metodu prevencije bolesti i očuvanja
zdravlja čime se jasno pokazuje da današnja medicina i dalje cijeni i prihvaća
Stories the feet can tell, 1938. Eunice D. Ingham
istočnjački pristup tretiranja tegoba.
Stories the feet have told, 1951. Eunice D. Ingham
www.refleksoterapija.hr
Prehrana
Prehrana
br. 3/2014
br. 3/2014
ZDRAVA PREHRANA
Vitamini umiru u
kuhinjskom loncu
Grade i obnavljaju organizam, bore se protiv umora, čuvaju od prehlade, pomažu u oporavku nakon
bolesti… i pune nas energijom! Uloga vitamina i mineralnih soli veoma je važna za zdravlja i stoga ih ne
smije nedostajati u prehrani. No, “slaba točka” je hrana koja zbog lošeg čuvanja i pripreme često nema toliko
ili uopće nema bogatstva što ih je priroda proizvela. Na primjer, vitamini topivi u vodi osobito se gube kad
povrće stoji u vodi sitno narezano! Vitamini naprosto “iscure” u vodu, a isto se događa i kod dugog kuhanja
Dr. Vera Duić-Pribičević
V
itamine i
minerale ljudski organizam ne
može sam sintetizirati, a kako su
neophodni za mnogobrojne
metaboličke funkcije i/ili u
izgradnji i obnovi organizma, bez
njih ne možemo živjeti i moramo ih
pravilno unositi. Vitamine, osobito one topive u vodi (C vitamin i B grupa) organizam ne može uskladištiti, odnosno stvoriti
zalihe (kao onih topivih u masti). Usto su i veoma osjetljivi na
kisik, svjetlo, promjenu pH, metale i dr., pa se u tim situacijama
lako razgrađuju. Tu se krije slabo mjesto prehrane, jer ono što
dolazi na stol često nema više toliko ili više uopće nema onog
bogatstva što ga je priroda proizvela.
Nekoć, dok su Europom harale glad i oskudica (praćene epidemijama), bolesti izazvane nedostatkom vitamina (tzv. deficitarne bolesti) kao što je skorbut, beri-beri, pelagra, rahitis i druge,
bile su vrlo raširene. Teško su se ili nikako liječile jer se nisu povezivale s manjkavom prehranom.
Danas se razvijene zemlje bore s posljedicama preobilne nepravilne prehrane. Klasične slike deficitarnih bolesti studenti medicine
uče iz knjiga jer ih ima samo u zemljama gladovanja.
No, problem nedostatka vitamina i minerala ipak postoji, ali u
drugačijem obliku. Manjak se otkriva mjerenjem koncentracije
vitamina i minerala u serumu ili drugim tjelesnim tekućinama.
28
Diabetes
www.diabetes.hr
Simptomi tzv. subkliničkog deficita više ne tvore klinički prepoznatljivu sliku bolesti već šaroliku grupu simptoma u kojoj su
najčešće izraženi umor, glavobolja, smetnje sna i koncentracije,
problemi s kožom, kosom, noktima i slično, na što se danas žali
toliko ljudi.
Istraživanja posljednjih desetak godina otkrivaju da su razine serumskih vrijednosti vitamina i minerala kod velikog postotka stanovništva, osobito starijih ljudi, niže od normalnih. Takva situacija, naravno, zabrinjava stručnjake koji se brinu za zdravlje naroda,
jer dugotrajni subklinički deficit igra važnu ulogu u preuranjenom
starenju, imunobiološkoj sposobnosti obrane organizma te u razvoju kroničnih bolesti, osobito bolesti srca i krvnih žila.
Uzroci nedostatka vitamina u hrani koju jedemo mogu biti različitog podrijetla, a pozabavit ćemo se postupcima koji zaštitne
tvari u hrani mogu sačuvati ili uništiti. Riječ je o kuhinji, domaćici, i pripremi hrane.
Oni koji imaju vlastiti povrtnjak ubiru svježu salatu i ne samo
nju. Naši su stari ubirali povrće i voće posljednji čas pred pripremu, tvrdeći da je takva hrana ukusnija. Imali su pravo, ali ne radi
se samo o okusu već i o vrijednosti vitamina. Stanovnici velikih
gradova primorani su kupovati ono što se nudi na tržnicama i
trgovinama te ne znaju ništa o tome kako je povrće i voće uzgojeno, koliko je dugo transportirano, koja su sredstva zaštite
korištena, koliko je hrana stajala i kako je bila uskladištena….
Ne znaju njenu nutritivnu vrijednost, a napose sadržaj vitamina i
minerala. To je prva opasnost da dobijemo lošu kvalitetu namirnica pa zato i prvi savjet: nabavljajte svježe namirnice, pokušajte
saznati bar neke važne podatke o njima i izaberite najbolje.
Što
vitaminima
najviše “škodi”
Česta je opasnost po
vitamine dugo stajanje voća i povrća. A kako vrijeme i uzgoj utječe na gubitak
zaštitnih tvari, neka posluži primjer špinata: industrijski
proizveden sadrži 40 do 50 mg C vitamina! Svakim danom gubitak lagano napreduje, pa za nekoliko dana ukupni sadržaj C
vitamina iznosi oko 8 posto.
Naprotiv, špinat uzgojen organsko biološkim načinom (kontrolirani ekološki uvjeti, bez kemijskih zaštitnih tvari, dušičnog i
mineralnog gnojiva, prirodnog sazrijevanja i bez genetskih manipulacija sa sjemenom) sadržava u prosjeku 70 mg C vitamina
pa 100 g špinata, i ako se pripremi pravilnom kulinarskom tehnikom - sadržava 30 do 35 g C vitamina.
Gubitak nije tako drastičan u svim namirnicama niti važi za sve
vitamine. Vitamin C je veoma osjetljiv, ali nije mnogo manje
osjetljiva ni folna kiselina i vitamin B1. Pogledajte tablicu na kojoj se vidi što pojedinom vitaminu “škodi”!
Osobito je velik gubitak vitamina topivih u vodi kad povrće stoji u vodi pa još i stino narezano! Vitamini naprosto “iscure” u
vodu, a isto se događa i kod dugog kuhanja. Zato savjet glasi:
perite, režite povrće i voće neposredno prije nego što ćete ga
jesti ili kuhati!
Iduća opasnost se krije u običnom kuhinjskom loncu i kuhanju.
Većina vitamina topivih u vodi osjetljiva je na temperaturu. Važno je upamtiti da je veća opasnost po vitamine dugotrajno kuhanje uz visoku temperaturu. U pravilu se povrće kuha tek toliko
da omekša, a ne da se raspadne u bezizglednu masu!
Naše bake su ustajale u cik zore i započinjale pripreme za ručak
koji se onda kuhao i kuhao….Poneki put je bolje da zaboravite
tradiciju i uzmete za primjer Kineze koji brzo, na visokoj temperaturi pripremaju ukusan i vrlo vrijedan obrok!
Dakle, ne kuhajte dulje nego treba! Savjet više glasi: jedite što
više prijesnih namirnica u obliku salata! Mnoga se povrća mogu
jesti sirova kao što je brokula, šampinjoni, poriluk…
Bolje je na pari i u ekspres loncu
Ako ste ih odlučili termički obraditi, birajte postupke kojima se
najmanje uništava vitaminska vrijednost: kuhajte na pari, u ekspres loncu i posebnom posuđu zatvorenog tipa gdje se malo
mijenja nutritivna vrijednost namirnica.
Spomenimo još jednu grešku kojom su se domaćice nekoć rado
"služile": dodatak sode bikarbone da bi se održala boja povrća!
Zaboravite taj postupak čim prije, jer C vitamin ne podnosi lužnatu reakciju pa ga soda razori do kraja!
Kad se domaćici žuri, stavi kuhati sve povrće u jedan lonac. Na pri-
mjer, krumpir i blitvu. Kad je krumpir mekan, blitva je vitaminski
mrtva. Kuhajte svako povrće onoliko koliko mu treba da omekša.
Mlijeko je osjetljiva namirnica ne samo u pogledu kvarenja već
i gubitka vitamina: mlijeko se ne smije držati na svjetlu i na toplom, a nikako na suncu! Ne treba pasterizirano mlijeko prekuhavati jer su u mlijeku pasterizacijom uništeni patogeni mikroorganizmi; tehnološki je postupak uklonio nešto vitamina
B6, B12 i folata i C vitamina, a kuhanjem se uništavaju njihove
preostale vrijednosti. Usput treba napomenuti da se kuhanjem
mlijeka uništava vrlo važna aminokiselina lizin jer se nepovratno
veže na ugljikohidrate. Kuhanje ne utječe na vrijednost kalcija.
Prženje, pečenje, pirjanje povrća, ali i namirnica životinjskog porijekla koje sadrže i vitamine topive u mastima, loše utječe na
sudbinu svih vitamina, a osobito na biološku vrijednost vitamina
A i karotena. Neočekivan je podatak da krumpir kuhanjem gubi
i do 40 posto vitamina C, ali se u dubokom ulju prženjem sačuva
80 posto C vitamina (čips). Ipak nećemo dati lako svoj glas za
čips ni prženi krumpir na običan način, jer se iz krumpira ispari
voda a njezino mjesto zauzima mast.
Podgrijavanje i dugo držanje pripremljene hrane na toplom, dodatni su postupci za uništavanje preostalih količina vitamina u hrani!
Razumljivo je da domaćica mora organizirati prehranu i da nastoji svima udovoljiti, ali se ipak preporuča da izabere salate
umjesto podgrijanog povrća!
Duboko smrzavanje dobro čuva vitaminsku vrijednost namirnica uz uvjet da je povrće i voće blanširano i iz vrećice isisan
zrak! Naime, blanširanje je uranjanje voća i povrća nakratko u
vruću vodu (koja ne vrije!) pri čemu se unište encimi (“unutarnji neprijatelji”), a značajno ne utječe na vitaminsku vrijednost.
Usput recimo da proces oksidacije masnih kiselina teče i na tim
niskim temperaturama (dakle, i u ledenici), što je razlog da nam
se maslac užegne. Nedostatak zraka onemogućuje oksidacijske
procese u voću i povrću i štiti ga ne samo od kvarenja nego i
čuva vitamine.
Sve ovo o čemu je bilo riječ malo se tiče minerala jer temperatura
malo utječe na njihovu vrijednost u hrani. Za njih je glavna opasnost da ne “iscure” u medij u kojemu se nalaze. Na kraju treba
reći da su neki gubici u domaćinstvu neizbježni, recimo uklanjanje
nejestivog ili oštećenog dijela. No, neki su nepotrebni i štetni, a
posljedica su neprimjerenog pripremanja i kuhanja hrane.
Kada su potrebni vitaminsko-mineralni dodaci
Nema te hrane koja sadrži 100 posto RDA dozu svakog vitamina
i minerala! Što više različite hrane bogatog nutricijskog sadržaja jedemo u jednom obroku i u svakom danu, veća je šansa da
ćemo optimalno zadovoljiti sve naše potrebe pa i u pogledu vitamina i minerala.
Na vitaminsko-mineralni sastav utječe način proizvodnje, transport, uskladištenje i postupci pripreme hrane u domaćinstvu.
Kako postoji opravdana sumnja da u tom dugom lancu nastaju zna-
Diabetes
www.diabetes.hr
29
Prehrana
br. 3/2014
Stabilnost vitamina pod različitim uvjetima S (stabilni) N (nestabilni) vitamini
pH
KISELO
LUŽNATO
ZRAK
SVJETLO
TOPLINA
GUBITAK PRI
KUHANJU (%)
A
S
N
S
N
N
N
0-40
karoteni
S
N
S
N
N
N
0-30
D
S
N
N
N
N
N
0-40
E
S
S
S
N
N
N
0-55
B1
N
S
N
N
S
N
0-80
B2
S
S
N
S
N
N
0-75
niacin
S
S
S
S
S
S
0-75
B6
S
S
S
S
N
N
0-40
B12
S
S
S
N
N
S
0-10
C
N
S
N
N
N
N
0-100
VITAMIN
Servier AD1 2013-14. Travanj 2014.
čajni gubici vitamina, potrebno je razmisliti o primjeni vitaminskomineralnih dodataka kao zaštiti od nastanka mogućih deficita.
Industrijski pripremljena gotova hrana kao i brza hrana nikako
ne mogu biti zamjena svježe pripremljenoj hrani!
Najbolje namirnice s vremenom gube vitaminsku vrijednost.
Zbog toga su mnogi od nas na izmaku zime i na izmaku snage zbog umora i slabog osjećanja.
Otkrića za život
Gubitak vitamina u kuhanom i obrađenom povrću
(postotak u odnosu na sirovo stanje)
VITAMIN
korijen
lišće
grahorice
karoten
0
0
0
-
B1 (tiamin)
25
40
30
dodatak sode bikarbone ga uništava
B2 (riboflavin)
30
40
30
-
niacin
30
40
40
-
C
40
70
50
gubici su manji pri niskom pH
E
0
0
0
-
B6
40
40
40
-
folna kiselina
50
20-40
90
-
pantotenska kiselina
30
30
30
-
Servier Pharma d.o.o.
Tuškanova 37, Zagreb
T +385 1 3016 222
E [email protected]
www.servier.com
30
Diabetes
www.diabetes.hr
Prehrana
Prehrana
br. 3/2014
br. 3/2014
Za obiteljskim stolom
Slušati glavu a ne želudac!
Koga poslušati
Želudac nije najpouzdaniji organ koji će vam reći jeste li gladni ili ne. Želudac je i senzor emocija – tražit će hranu i ako
ste umorni, ljuti, „prazni“, neutješni. Prije nego se primite
jela zapitajte se: Jesam li gladan? Razmislite o tome kako se
osjećate, osvijestite fizičke osjećaje gladi: osjećaje praznine,
mrzovolje, glavobolje.
Za stolom
Uvijek sjednite za stol kako bi jeli. Dozvolite si da obrok potraje dvadesetak minuta, toliko treba mozgu da shvati da je
sit. Nemojte uključivati ni televizor ni računalo. Budite sa
svojim obrokom u miru.
Zajedništvo s hranom
Za vrijeme obroka uživajte s obitelji ili sami. Slobodno usporite. Budite svjesni hrane koju jedete. Promotrite boju hrane,
osjetite miris, uživajte u teksturi.
San i hrana
Ne planirajte obroke umorni i pospani. Ako ste neispavani
skloni ste kupiti namirnice koje vam ne trebaju pa će to biti
brzi, skupi obrok. U nabavu namirnica idite odmorni i naspavani. Bit će vremena za biranje zdravih i korisnih namirnica i
volje da se pripravi zdrav obrok.
Snježana Gaćina, dipl. med. techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
B
lagdansko vrijeme prilika je da se obitelji okupe oko
stola i blaguju u miru.
Svakodnevne obaveze odvlače nas od lijepih navika naših roditelja da se obrok jede za stolom u obiteljskom okružju
gdje se razgovara, razmjenjuju osjećaji i dijeli obrok. Takvi su
trenuci danas privilegij rijetkih ljudi koji nisu u stalnoj borbi s
egzistencijalnim okovima. Tjedni radni ritam sili obitelj kratke
obroke jesti vani, jesti „s nogu“, jesti „brzu hranu“ ili jesti sam.
S obzirom da živimo u kulturi bogatoj tradicijom, naša najdublja sjećanja uvijek su vezana uz hranu. Sve tople emocije koje povezujemo s obitelji događale su se i događaju se
uglavnom oko stolova dok se slave rođendani, godišnjice,
blagdani ili se jednostavno uživa u izletima u prirodi. Sjećanja
koja nas prate cijeli život vežu se uz mirise i okuse na kojima
su nas othranile i s ljubavlju podizale naše bake i naše majke
pa ih se na koncu ne odričemo ni mi sami. U takvim je događanjima nešto blisko i lijepo što vezuje obitelj jedinstvenim
32
Diabetes
www.diabetes.hr
osobinama zajedništva. U njima su i navike koje neke obitelji
čine zdravijima od drugih.
A baš te navike oko stola mogu biti naš lijek, ali i prijetnja
našemu zdravlju. Naši su okusni pupoljci od prvih trenutaka
života navikavani na hranu koja se dijeli u našoj obitelji. Zbog
toga nam je ponekad hrana koja se preporuča kao zdravi izbor neprihvatljiva jer je našim okusnim pupoljcima strana i
nepoznata. Mi smo djeca naših roditelja i sviđa nam se hrana
s naših stolova koju smo jeli od najranijeg djetinjstva.
Ta je činjenica i dobra i loša. Daje nam nadu da servirajući djeci
za stolom zdravu hranu pripremljenu na tradicionalni način,
njegujemo dobre navike hranjenja i odgajamo zdravu djecu.
Nažalost, danas znamo da loše obiteljske navike jedenja, izbora hrane i tehnologije njezine pripreme "proizvode" čitave obitelji opterećene oštećenim zdravljem kao posljedicom
loših prehrambenih navika (uz naviku neaktivnog odmora).
Mislite i na druge
Kad pripremate jela za cijelu obitelj, mislite na one koji imaju
visoki tlak – osigurajte im namirnice koje nemaju puno soli.
Mislite na one koji imaju povišene masnoće u krvi – neka
bude na stolu pilećih prsa s grila ili ribe, povrća i salate. Mislite na one koji imaju dijabetes – neka slastice budu bez dodatnog šećera ili poslužite voćnu salatu za desert. Sjetite se
onih koji ne jedu meso, koji ne podnose gluten. Pokušajte
biti u njihovoj koži. Probajte i na taj način pokazati jedinstvo
s osobama do kojih vam je stalo.
Na kraju blagovanja dopustite hrani da nahrani vaše tijelo i
duh. Nakon sat i pol do dva možete sa svojim prijateljima i
obitelji prošetati, igrati nogomet, stolni tenis ili voziti bicikl.
Što su o hrani rekli mudri
Usta su mjesto gdje vježbamo slobodu: kroz disanje, govor,
molitvu, jelo i piće. Valjano koristiti usta znači valjano upravljati životom. (Michio Kushi)
Ako ravnodušno pečeš kruh, pečeš gorak kruh koji hrani
samo pola čovjekove gladi. (Kahlil Gibran)
Onaj tko prima prijatelje i ne pridaje nikakvu osobnu pozornost obroku koji im je pripremljen, nije dostojan imati prijatelje (Jean Anthelme Brillat Savarin)
Nakon dobre večere, može se oprostiti svima. Čak i vlastitim
rođacima. (Oscar Wilde)
Budućnost nacije ovisi o načinu na koji se hrani. (Jean Anthelme Brillat Savarin)
Diabetes
www.diabetes.hr
33
FRANCUSKA HLADNA JUHA
TJESTENINA SA SLANINOM I BROKULOM
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S V IB A NJ 2014
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SV I BAN J 2 0 1 4
RIBLJI PAPRIKAŠ SA SUHIM ŠLJIVAMA
SEMIFREDDO OD LIMUNA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S V IB A NJ 2014
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SV I BAN J 2 0 1 4
TJESTENINA SA SLANINOM I BROKULOM
FRANCUSKA HLADNA JUHA
ZA 4 OSOBE
ZA 5 OSOBA
200 g tjestenine leptirića (farfalle)
150 g slanine
400 g brokule
50 g maslinovog ulja
50 g maslaca
2-3 češnja češnjaka
1 jušna žlica usitnjenog peršina
origano, vlasac, majčina dušica, sol, papar, začini po ukusu
250 g poriluka (bijeli i svijetlo zeleni dio, bez lista)
250 g oguljenog krumpira
25 g maslaca
180 g kiselog vrhnja (12% m.m.)
1 jušna žlica usitnjenog peršina
750 g vode
sol, muškatni oraščić, začini po ukusu
U ključaloj, posoljenoj vodi skuhajte tjesteninu po uputama
na pakiranju. Procijedite i sačuvajte 1 dl vode u kojoj se
kuhala tjestenina.
Brokulu razdvojite na cvjetiće, a stabljiku narežite na kockice.
Prokuhajte u slanoj vodi ili na pari 7-8 min i procijedite.
Slaninu narežite i propržite na maslinovom ulju, dodajte
brokulu, začine i maslac, te promiješajte. Na kraju dodajte
kuhanu tjesteninu i po potrebi podlijte vodom u kojoj se
kuhala. Poslužite toplo, a po želji pospite parmezanom.
Poriluk narežite na kolutiće, a krumpir na kockice. Dinstajte
poriluk na maslacu desetak minuta uz stalno dolijevanje vode
(pazite da ne potamni). Dodajte krumpir, posolite, dodajte vodu
i kuhajte još 10-ak minuta. Usitnite sve štapnim mikserom, pa
dodajte vrhnje. Začinite muškatnim oraščićem po ukusu, ohladite i
servirajte posuto peršinom.
Nutritivni sastav za 100 g gotovog obroka: 198 kcal
UH 14 g; bjelančevina 4,6 g; masti 13,7 g; GI 42
Nutritivni sastav za 100 g gotovog obroka: 132 kcal
UH 12,8 g; bjelančevina 2,8 g; masti 7,8 g; GI 31
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Okusi Mediterana 2 www.carobna-kuhinja.com
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Okusi Mediterana 2 www.carobna-kuhinja.com
SEMIFREDDO OD LIMUNA
RIBLJI PAPRIKAŠ SA SUHIM ŠLJIVAMA
ZA 5 OSOBA
ZA 8 OSOBA
1 jaje
4 žutanjka
100 g tekućeg zaslađivača
150 g limunovog soka
50 g maslaca
300 g slatkog vrhnja
1 kg riječne ribe
40 g ulja
200 g luka
50 g korjena peršina
50 g pastrnjaka
100 g celera
100 g mrkve
100 g šampinjona
500 g kuhane rajčice (pelata)
2 dl bijelog vina
1 vrećica krem juhe od gljiva u prahu
40 g suhih šljiva bez koštice
1 l vode
lovorov list, sol, papar, origano, bosiljak, crvena paprika
Pjenasto umutite jaje, žutanjke i zaslađivač, pa polako ulijevajte
sok od limuna uz stalno miješanje mikserom. Dodajte maslac
i zagrijte sve na tihoj vatri, uz stalno miješanje dok ne zavrije
(pazite da ne zagori). Kuhajte 2-3 minute dok se ne zgusne.
Dok je krema vruća, procijedite ju kroz gazu i ohladite.
Izmiksajte slatko vrhnje u šlag i dodajte u kremu od limuna,
lagano promiješajte i ulijte u kalupe obložene prozirnom
folijom. Stavite u zamrzivač na par sati.
Kada ga vadimo iz zamrzivača, dno kalupa potopite u vruću
vodu i ostavite 30ak sekundi. Poklopite tanjurom za serviranje,
preokrenite i istresite semifreddo, pa pažljivo skinite foliju.
Ukrasite listićima mente, naribanom koricom limuna ili šlagom
i poslužite hladno.
Nutritivni sastav za 100 g gotovog obroka: 265 kcal
UH 15,8 g; bjelančevina 4,2 g; masti 20,5 g; GI 17
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Okusi Mediterana 2 www.carobna-kuhinja.com
Precizni rezultati za Vašu sigurnost.
Na ulju prodinstajte usitnjeni luk dok ne omekša. Dodajte
povrće usitnjeno u električnoj sjeckalici i šampinjone izrezane
na četvrtine. Dinstajte desetak minuta, pa dodajte suhe šljive
i komade očišćene ribe. Dinstajte još desetak minuta, dodajte
pelate, krem juhu u prahu (razmućenu u vinu), vodu i začine.
Pričekajte za provrije i kuhajte 10-15 minuta. Servirajte toplo
uz kuhani krumpir, palentu ili rižu.
Nutritivni sastav za 100 g gotovog obroka: 60 kcal
UH 2,8 g; bjelančevina 6,8 g; masti 2,3 g; GI 23
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Okusi Mediterana 2 www.carobna-kuhinja.com
Svaki dan je lako,
svaki dan je točno...
Roche d.o.o.
Ul. grada Vukovara 269a
10 000 Zagreb
Besplatni telefon: 0800 60 00 60
Experience what’s possible.
Putovanja
Putovanja
br. 3/2014
br. 3/2014
se u Jardinu i radili sve što vole mladi. Njih dvojica studiraju nešto s
Putopisna bilješka jednog dijabetičara
naftom, a one su PR-ovke. Jedan dobričina mi je kupio fino pecivo
sa sjemenkama, a drugi vikne: ne može! I moj brat ima dijabetes,
U Maroko s iglom
i CGMS uređajem
znam da mu kruh, rižu i krumpir doktor ne da jer su to ustvari šećeri
koji jako dižu glukozu. Ma da? Prisjetih se koliko smo još daleko od
Nijemaca jer većina naših doktora i nutricionista još uvijek „briju“
na ugljikohidrate.
Nema smisla posjetiti Maroko, a ne maknuti se iz gradova i evo
me na cjelodnevnom izletu na marokanska Plitvička jezera, 170
kilometara udaljenih od Marrakesha. U podnožju visokih slapova
unajmljuju se mali brodovi iz prvog svjetskog rata na kojima te veslač pokušava dovesti što bliže slapu. Cijena je 15 kuna. Plovilo je
Osoblje više nego veselo uzima moje svježe kupljeno povrće kako bi mi napravili vrhunski omlet. A
CGMS monitor se veselo javlja sretan što mu je senzor na mojoj koži ponovno u dometu i prijavljuje
simpatičnih 6,5 mmol/L. Mogao bih ovako milijun godina!
Davor Skeledžija
najsličnije splavi s povezanim buradima. Najsimpatičniji su majmuni
koji žicaju kikiriki. Ljuljaju se na dugačkim granama iznad staza i ako
ča vatre i kojekakvih performera. Pored njih su nevjerojatne kućice s
raznovrsnom svježom hranom koja se priprema pred vama, a sa strane je ekipa koja pred vama cijedi sokove iz raznog pustinjskog voća.
Simpatična domaćica u velikoj bijeloj marami uvodi nas u centralni atrij hostela uređen "jastucima iz 1001 noći". Odmah poslužuju
čaj od biljaka iz okolice. Moja soba ima terasu koju dijelim s dvije
Chek Performu za njegovu kalibraciju cca dva puta dnevno. Nakon
Amerikanke, žive u Bilbau od podučavanja engleskog. Iz obližnjeg
što smo Dexcom CGMS i ja uspostavili odnos pun povjerenja, puno
centra dopiru zvuci bubnjeva i glazbe taman dovoljno glasno da te
više pikanja niti nema. Krenimo onda na put!
„nabrijavaju“ da se vratiš na trg. Sobe baš nisu velike, ali i ne treba
Casablanca je afrički grad na obali Atlantskog oceana u koji sam
budući da su zajedničke prostorije za druženje toliko dobre i ugodne
sletio, pa se poslije doručka vlakom zaputio u Marrakesh. Pokuša-
da se u sobama skoro ni ne spava. Po cijeloj se terasi prostiru „per-
vam ne ostati gladan nakon doručka, a opet se ne naliti inzulinom.
zijski kauči" za izležavanje ispod nadstrešnica. U jedan od „kružoka“
Naravno, uz sve to prioritet je da graf glukoze na CGMS-u ostane
na krovnoj terasi nailaze četiri mlade učiteljice engleskog (Kanada i
lijep i ravan. U hotelu je to prilično jednostavno uz švedski stol: čaj,
SAD) pa odlučujem još ponešto saznati od „iskusnijih rezidentica“.
pečena jaja sa zelenom salatom i malo paradajza te nekoliko kapi
Čaj stalno donose, a ležeći položaj je obvezan.
inzulina. Dexcom CGMS pokazuje blagi rast za „čak“ 0,5 mmol/L.
Vrijeme je proletilo, a ja ipak odlučujem poći do Trga. Krećem od
Potpuno sam sit i spreman za izlazak.
kuhanih puževa koji se izvlače čačkalicom i to posebnom tehnikom
Ako ste dovoljno sretni da je vaša destinacija u Maroku povezana
kojom sam brzo ovladao. Kuhar je u sredini, a mi gladni sjedimo oko
vlakom, onda je to najbolji način putovanja. Upao sam u kupe s
njega i čačkamo malo zube, malo puževe. Potom nekakva kuhana
mladim Marokancima koji redovno putuju baš ovim vlakom jer rade
govedina u umaku pa vrhunske lignje. Dovoze ih navodno iz jednog
i žive u različitim gradovima. Maser, frizerka, prodavač itd. sretni
mjesta na obali Atlantika i nisu žilave kao Jadranske, a nisu ni bezve-
ašto bi netko s inzulinskom iglom uopće negdje putovao?
su i veseli. Podsjetili su me da imam sunarodnjaka Mandžukića. Po
zne kao kalifornijske. Tu sam morao stati, da ostane štogod i za sutra.
Ako si na inzulinu možeš pasti u dijabetičku komu pa nemaš
svojoj srdačnosti podsjećaju me malo na Irance. Kad se jede, svi je-
A sutra je u hostelu u 14 sati bio zakazan „Cous Cous party“ (tako
što tražiti recimo u tamo nekakvom pustinjskom Maroku.
demo sve, a tko god novi dođe u kupe, obavezno se moraju ispričati
piše). Budući da je hostel u samom centru, a za doručak su nudili
A CGMS? Što je to i kakve veze ta kratica ima s putovanjima i di-
o svemu. Budući da vlak staje pod svakim grmom, a mi se vozimo
najrazličitije ugljikohidrate od kojih mi CGMS doslovce podivlja, na
jabetesom? Odgovor: CGMS je novi najbolji prijatelj svakom put-
četiri sata, prošlo je puno ljudi i životnih priča.
party sam donio jaja i papriku. (Za doručak sam si samo jednom
niku s dijabetesom, najbolji je prijatelj i njegovoj ženi, roditeljima,
Upute iz turističkih vodiča za Marrakech su zbilja jedinstvene. Evo ne-
priuštio pomalo onog što su oni pripremili i graf na Dexcom CGMS-u
rodbini... Zašto? Razloga je mnogo, ali je najbolji i najvažniji – zbog
koliko bisera: ne ulazite u moderne taxije s mladim vozačima blizu
je bilo brutalno za gledati! Naši inzulini su stvarno dobri, ali nema
hipoglikemije. Zamislite uređaj nešto veći od onog komunikatora
grupnih okupljališta - što lošiji taksi i stariji vozač, to ste sigurniji. Ne
tog inzulina koji bi spriječio taj uspon GUK-a na Himalaju koje mi je
iz Zvjezdanih staza koji, umjesto da komunicira s ostatkom posade
dajte da vam ispisuju račune na bazarima, gotovo sigurno ćete ostati
priuštilo nekakvo njihovo tijesto sa začinima i kokosom). Ručak je
svemirskoga broda, to čini s vašim tijelom. Komuniciraju on i tijelo
bez novaca i predmeta koje kupujete. Kada kupujete svježe ocijeđeni
bila druga priča: zanemariva količina „Cous Cous-a“, a ostatak pile-
0-24 a k tome lako predviđaju budućnost i to onu koja vam je naj-
sok (koji se prodaje na svakom uglu) obavezno platite unaprijed pa
tina i zeleno povrće s mirodijama. I evo onog lijepog ravnog grafa
važnija: predviđaju hoćete li uskoro tresnuti u hipoglikemiju ili će
tek tada popijte sok. Samo ste tako sigurni da vam neće pokušati uzeti
uz pomoć minimalne količine inzulina, grafa s kojim bismo mogli i
vam šećer zbog one fašničke krafne otić' do Sljemena i nazad.
previše novca. Trikova je puno i stalno ih usavršavaju.
100 zima prezimiti.
Sve o čemu pišem je baš sada na meni, u meni i radi odlično, što
Hostel je nedaleko od centra tj. trga po imenu Place Jemaa El Fna.
Upoznao sam dva para Nijemaca na putovanju Marokom pa smo
ćemo ovdje i dokazati. Koristim Dexcom CGMS i pouzdanu Accu-
Prolazimo pored ljudi sa zmijama, lisicama, majmunima, pored guta-
tako „zu fuss“ obišli pola grada, izgubili se nekoliko puta, rashladili
Z
38
Diabetes
www.diabetes.hr
im se ne svidiš, dovoljno su pametni da ti savinu granu iznad glave
i klepnu te njome. Pojeli smo tipični precijenjeni, ali fini turistički
obrok (marinirani komadići piletine u povrću i čiliju) u malom simpatičnom restoranu neposredno uz slapove. Stvarno lijep osjećaj,
a posebno kada CGMS graf zadovoljno pokazuje ravnu crtu, mirnu
kao rijeka poslije slapa.
Vozimo se lijepim novim minibusom, a uz prašnjavu cestu ljudi čuvaju ovce i ostalo blago, uzgajaju svašta na poljima i u vrtovima. I
interesantno, dobar dio prometa odvija se konjima i magarcima. U
jednom trenutku primjećujem da se taj živopisni promet konjima
i magarcima zgušnjava i predosjećam da slijedi nešto zanimljivo. I
evo ga – Hrelić! Mada, zagrebački buvljak Hrelić u usporedbi s ovim
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Putovanja
Putovanja
br. 3/2014
br. 3/2014
patičnih 6,5 mmol/L l. Mogao bih ovako milijun godina!
recepciji da si otišla nakratko sa zgodnim frajerom u džamiju“, velim
dodam da njihova baka na Filipinima ima brojne prijatelje na našem
Tri sata vožnje vlakom natrag u Casablancu, kupe je pun Maroka-
ja, jer ionako moram popodne na avion. Pogleda me velikim crnim
kontinentu, jer pomaže u organizaciji boravka Europljana na Filipinima,
naca. Ako vam se ikad posreći da putujete u neku arapsku zemlju i
očima – odlična ideja! I tako nas dvoje nakon doručka u laganu pri-
možda možete naslutiti neke moje buduće (obiteljske) avanture.
da provodite vrijeme s lokalcima, neke stvari je dobro znati. Jako se
jepodnevnu šetnju do džamije, a sestrice neka čekaju.
isplati uložiti nešto truda i naučiti neke osnovne riječi jezika zemlje
One prave svjetske i prostrane džamije s toplim mekanim tepisima
u koju putujete. Sigurno vam neće spasiti glavu, ali će vam otvo-
pogodnim za dremuckanje u molitvi nekako su mi draže od krutih
riti put u mnoga srca iskrenih i dobroćudnih arapskih ljudi. Sve se
kršćanskih crkava s tvrdim klupama i tamnim prostorima. Lagao bih
nađe na internetu i lako nauči, ali treba obratiti pažnju na arapski
kada bih tvrdio da me ova više dojmila od onih u Siriji ili Abu Dabiju,
dijalekt zemlje u koju putujete. Dosta sam truda svojedobno uložio
ali činjenica što je jedina direktno na obali oceana, svakako joj daje
u arapski za Tunis, ali blijedi pogledi u početku su pokazali da sam
posebnu draž. Zamislite ogromnu centralnu prostoriju za molitvu, a
promašio regiju. Čovjek uči dok je živ.
iza velikih vrata svjetlo i Atlantski ocean… Slično je i na platou ispred
Kad sam se izvana nadivio džamiji, monumentalnoj i veličanstvenoj
džamije koji jednako završava u oceanu. Površine je 20.000 metara
Mosquee Hasan II, odlučim se vratiti nakratko u hostel. I džamija i
četvornih, a može primiti 25.000 vjernika.
hostel su na obali Atlantskog oceana i po mojoj slobodnoj procje-
U sklopu džamije su i dvije kupelji. Poslušao sam preporuku mojih no-
je Avenue Mall, ne mogu vam bolje opisati. Ajmo ljudi! Idemo vidit'
ni blizu su pa, dakle, ne može biti komplicirano. Kakva pogreška!
vih prijatelja od neki dan i dao se oprati i istrljati kojekakvim supstan-
ima li šta "na akciji"?! Ma, sve je ovdje na akciji. Vozač nevoljko,
Uz obalu se grade nove građevine i novi lungomare. Staza kojom
cama: „Ne moš' doć' u Marrakech i to ne probat“, rekli su mi i bili su u
vjerojatno psujući na arapskom, zaustavlja sa strane. Kako je to bilo
hodam prilično je izrovana, nema ni rasvjete, ali procijenio sam da
pravu. Boravak u Maroku završio sam na najbolji način.
dobro! Baš bih volio Luku i Bornu ovdje pustiti da budu malo ne-
njome mogu kraćim putem do hostela. Prolazim više grupa tamnih
Hrvatska se već ozbiljno našla na mapama mladih putnika iz cijeloga
obuzdana djeca pomiješana s ovdašnjom, da trče, viču, valjaju se
besposličara, škicam ih ispod oka, a izlaz iz kvarta samo što nije. La-
svijeta, pa tako je u planu i onim mladim amerikaniziranim Filipinkama
u prašini, jašu konje i skaču po magarcima, čuvaju ovce, gackaju u
gano se smračilo i došao sam do kraja dugog puta, ali izlaza nigdje!
koje su se konačno pojavile u hostelu i našle se sa sestrom. A ako još
prljavom potoku... Tko će to sve naučiti našu alergičnu i preosjetlji-
Ponovna šetnja između onih mrkih likova uz neosvijetljenu obalu
vu gradsku djecu? Točnije, njihove roditelje koji im sve to brane, jer
lagano mi se smiješila kao vrlo izvjesna opcija, kad moju radost do-
su i njihovi roditelji njima sve to branili. Ne moram vam ni pisati što
slovce ulijeću u ovu priču dva naoružana policajca na motorima i za-
mislim čija su djeca sretnija i zdravija. Nema ovdje uvoznih lobija i
ustavljaju se pored mene uz škripu kočnica. Što radim ovdje, pitaju.
tajkuna, svatko je ovdje svoj gazda. Proizvodi, prodaje, živi i radi.
Nakon što smo raščistili da sam ludi turist do malo prije uvjeren da
Uzgoj povrća u vodi i s kemikalijama? Hrana bez okusa? Kemijska
zna svoj put, stvari su krenule nabolje.
gnojiva? O kakvim ja to glupostima pišem? Ovdje se zna samo za
Što da vam pričam, Davor Šuker i dalje je zvijezda! Provozali su me
zelena polja, blago, pašnjake i sunce. Istovremeno, u okolici Zagreba
motorima "kroz" one mrke momke do samog hostela, gdje smo još
samo što posljednja krava nije otegla papke. Finije i jednostavnije
dugo pričali o nogometu (o kojem inače pojma nemam), a vidio sam
je nabaviti mlijeko iz samoposluge, a dobijemo s njim i antibiotike
i fotku mlade princeze Edine, kćeri policajca Wardija. Dakako, auto-
uračunate u cijenu.
matski su pretpostavili da je moj sin Luka dobio ime po gospodinu
I, kako to uvijek biva, najbolji dan je onaj zadnji. Ustao sam prije
Modriću, pa zašto da ih razočaram.
svih i krenuo jutro provesti trčeći ulicama, trgovima i parkovima.
Sutra za doručkom pored mene sjeda prekrasna mulatkinja, pravi
Kalibrirao sam CGMS s novom Accu-Chek Performom – razlika 6.1
bombon. Riječ po riječ, ispada da je studentica rođena na Filipinima
i 6.2 mmol/L l (toliko o nepreciznosti CGMS-a!) Ostavio sam sve u
a odrasla u New Yorku. Čeka svoje dvije sestre u hostelu već dva
hostelu osim 50 dirhama (40 kuna) i malo dextroze. Pa da vidim to
sata i ljuti se što ih nema. „Ako im želiš vratiti, ostavi poruku na
će se usrećiti odžeparivši me.
Djeca u bijelim kutama idu u školu, a trg Djemaa El Fnaa ujutro pokazuje potpuno novo lice. Ekipa koja prodaje hranu je netragom ne-
KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU
HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA
C
K
A
A
J
I
Darja Lovšin
Veliki kuharski vodič za dijabetičare
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran
• prvi takav na Hrvatskom tržištu
stala, pojavili su se prodavači egzotičnog bilja i krotitelji zmija. Trčim
dalje i stižem u Jardin gdje je obilje naranača i - fontana. Takve oaza
u gradskim vrevama prilično su česte u arapskim gradovima. Lokalni
narod kupuje i prodaje motore, magarce, agrume, biljke za čaj …
Svi su jako zaposleni i nitko me ni ne primjećuje, ali ja se zato, kako
imam slušalice na ušima, moram jako koncentrirati na lude motoriste koji kao da padaju s neba. Na tržnici kupujem na suncu uzgojenu
papriku i paradajz, jer je doručak u hostelu davno prošao. A tamo
osoblje više nego veselo uzima moje svježe kupljeno povrće kako bi
mi napravili vrhunski omlet. CGMS monitor se veselo javlja sretan
što mu je senzor na mojoj koži ponovno u dometu i prijavljuje sim-
40
Diabetes
www.diabetes.hr
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn
(+ troškovi poštarine)
od 20. ožujka do 20. svibnja 2014.
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Tjelovježba
Tjelovježba
br. 3/2014
br. 3/2014
Kombinacijom plesa i fitnessa stvoren novi oblik rekreacije
Helena Lojen Marić
Pitate što je to FloDance Fitness?
Kad ga upoznate past ćete na pod!
K
ada sam prije točno godinu dana
krenula sa svojim prvim treninzima ovog jedinstvenog načina vježbanja i plesanja prvo pitanje je bilo: “Pa
kako ćemo mi to plesati na podu, a usput
i vježbati?”
Na to pitanje teško je odgovoriti riječima, no evo ja ću upravo to probati. Naime, moje dvije najveće ljubavi su ples
i fitness. Plešem od malena, mislim da
sam s tri godine napravila prve plesne
korake koji su imali nekog smisla i od
tada nisam prestala. Neki kažu da plešem i dok spavam.
Isprobala sam sve vrste plesova, završila
Školu za balet i ritmiku, smjer ritmika i
suvremeni ples, plesala u raznim plesnim školama i mislim da jednostavno
ne postoji vrsta plesa koju nisam barem
probala, a uz ples, našli su se ovdje i neki
fitness oblici plesa.
Sve to odvelo me i na Kineziološki fakultet gdje sam još više naučila kako slušati
svoje tijelo. I bez obzira na veliku količinu fitness treninga u tom razdoblju mog
života, plesa nije nikada nedostajalo. I
tako, nakon godina učenja, proučavanja,
razmišljanja... došla sam na jednu zanimljivu ideju: zašto ne bismo spojili ples i
fitness i jednu vrstu treninga? Ali ni više
42
Diabetes
www.diabetes.hr
ni manje nego - na podu! Postoje razni
spojevi u stojećim pozicijama, uz popularnu glazbu iz latino svijeta ili hip hop
te s kombinacijama vježbi. Ali na podu?
Ples na podu spojiti s vježbanjem? E, to
je već nešto sasvim drugo!
FloDance Fitness, da upravo je to ime
koje sam dala svom programu, u biti je
spoj elemenata iz raznih fitness tehnika
te onih iz suvremenog plesa na način da
tijelo i pokreti prate glazbu. Vježbe su
najčešće iz pilates tehnike jer je upravo
ta tehnika jedna od onih koje dosta koriste vježbe na podu. Ovdje se zatim mogu
naći i neke vježbe i iz yoge te svih ostalih
vježbi snage. I naravno, na kraju uz navedene fitness programe kombiniraju se i
pokreti iz suvremenog plesa. Kreativnost
je ključna stvar, bitno je kako kombinirati
sve to da bismo na kraju dobili ples.
Ime FloDance Fitness nastalo je igrom
riječi na engleskom jeziku. Flo kao flow
- jer tečemo iz vježbe u vježbu i tečemo
uz muziku plešući. Flo kao floor - jer se
većina sata izvodi upravo na podu. A na
ono uvjek nezgodno pitanje “kako možemo plesati na podu?” odgovor se krije
upravo u neznanju, jer većina nas smatra
da je ples samo u stojećoj poziciji što nije
istina. Ples kao definicija bi u biti bilo tjelesni odgovor na glazbu koju čujemo i to
je umjetnost. Ples ne postoji dobar ili loš,
već ovisno kako ga pojedina osoba shvaća
i razumije te što pronalazi u njemu kao inspiraciju. Suvremeni ples je ovdje ukomponiran upravo iz razloga što ta vrsta plesa koristi mnogo pokreta upravo na podu
što smo mi i željeli ukomponirati u ovaj
program. Ples na podu osim toga pruža i
mnogo više mogućnosti za oblikovanje tijela, poput npr. vježbi leđnih mišića ili mišića trbuha i to znatno više nego to pruža
ples u klasičnom stojećem položaju.
FloDance se trenutno može vježbati
samo u Studiju Thalia u Klanječkoj 37a,
Zagreb, na Trešnjevci (www.studiothalia.com, www.flodancefitness.com). No
naša namjera je da se ova nova vrsta fitness programa proširi cijelim Zagrebom i
Hrvatskom (nadamo se i dalje!) te da će
uskoro svi imati priliku vježbati i zaplesati u FloDance stilu.
Pripremili smo vam jednu lijepu plesnu
kombinaciju vježbi za mišiće ruku, prsa,
trbuha i nogu. Najbitnija stvar koju morate napraviti je uključiti glazbu i izvoditi
ove pokrete uz nju!
Sirenin sklek
Sjednite na bok sa zgrčenim nogama. Na udah uz zasuk tijela postavite dlanove nešto šire od širine ramena te ravnih leđa spustite tijelo prema podu pri
čemu pazite da je pogled usmjeren u pod. Na izdah se vratite u početnu poziciju i protegnite na suprotnu stranu s rukom iznad glave. U ovoj vježbi osjetit
ćete mišiće ruku i prsa, no ovo nije običan sklek, ovo je nježan i elegantan sklek te je zato i nazvan Sirenin sklek. Napravite četiri ponavljanja te se preko
boka lagano spustite na pod i okrenite na leđa.
FloBicikl
Lezite na leđa, koljena privucite na prsa, stisnite trbuh i pritišćite čitavo vrijeme leđa u pod. Jedna noga ostaje na prsima dok drugu ispružite prema gore i
počnite je lagano spuštati ispruženu prema podu. Tada druga noga kreće istim putem, ukratko noge rade krug kao da vozite bicikl.
Vjerujem da ste svi kao djeca već radili ovu vježbu. Ruke probajte opustiti te plesati njima uz glazbu koju slušate cijelo vrijeme. Moja preporuka je da glazba
uz ove vježbe bude nježna i polagana, a time će i krugovi nogama biti polagani. U ovoj vježbi ćete osjetiti ne samo trbušne mišiće, već i mišiće na nogama.
Ne zaboravite disati, kad se noga spušta prema dolje napravite izdah. Za početak biti će dovoljno da napravite četiri vrlo polagana ponavljanja.
Kada ste završili ne zaboravite se okrenuti na bok i podići gore te napraviti još jednom prvo vježbu – Sirenin sklek, ali na dugu stranu. Također u laganom
tempu te uz laganu i nježnu glazbu.
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Moja priča
Moja priča
br. 3/2014
br. 3/2014
Riješit ću se dijabetesa
pa ću vam pisati o tome
David Klapan
K
ažu da je prvi korak
najteži i da je najlakše
odustati. Treba biti hrabar i kad padneš - ustati!
Moj prvi korak započeo je u
Rijeci gdje sam bio jedna od
većih beba u rodilištu. Zbog
ratnih događanja dolazim
kod bake i djeda u prekrasna
zlatna žitna polja Slavonije,
u malo mjesto Sušine. Moje
djetinjstvo je bilo obilježeno
stalnim odlascima roditelja na specijalizacije iz kirurgije i ginekologije, a mi smo ostajali - baka, dida, seka i ja.
Od malih nogu bio sam “ugodno prepunjena“ osoba, a još
gore, jedan od malobrojnih Hrvata u tom selu. Pa onda još
kao sol na ranu kad seoske babe napune glave svojim unucima da su moji i ja s njima jedan od najvećih bogataša u okolici - eto još jednog razloga za maltretiranje nedužnog dječaka.
Sve je to rezultiralo šećerom 24.6 mmol/L i sa samo 11 godina kreće taj moj slatki životni put.
Sjećam se dana kad smo majka i ja bili na misi za Veliku Gospu i njezinog prestrašenog pogleda kada sam je pitao ima
li vode. Naime, u to vrijeme imao sam poveće podočnjake,
smršavio sam 13 kila u dva tjedna i dnevno sam znao popiti
do četiri litre tekućine.
Nakon edukacije prilagođavao sam se slatkom režimu, a moji
vršnjaci su bili jako znatiželjni zašto se ja moram stalno bosti.
Uživao sam biti u centru pažnje i sve im to objašnjavati, a
super mi je bilo kad je razrednik jedan cijeli sat odvojio da
objasnim svima što mi se točno dogodilo. Znam da su svi od
tada počeli biti jako bliski sa mnom.
44
Diabetes
www.diabetes.hr
Izrazito veliku podršku imao
sam od cijele obitelji. Svi su
odmah prešli na moj način ni
prehrane pa i danas kad više
nisam toliko često s njima, još
uvijek se toga pridržavaju. Lako
se naviknuti na bolje! Sjećam
se čak jednog vremena kada je
baka igrala sa mnom stolni tenis ne bi li mi se normalizirale
vrijednosti!
Od moje obitelji sam oduvijek imao beskrajnu podršku u bilo čemu što sam radio. Školovao sam se kao i svi drugi, odlazio na izlete i natjecanja sa
školom, jednostavno nisam bio nikad ograničavan zbog toga
što imam dijabetes. Pokazao sam da sam odgovorna osoba
te sam dobio povjerenje svojih bližnjih da se mogu brinuti
sam za sebe.
Znam da ima roditelja koji su izrazito zabrinuti za svoju djecu
i da stalno strepe nad njima misleći da će svakog trena pasti
u hipo. Lijepo je to kad imaš nekog tko stalno misli na tebe,
ali često to djeci dosadi i onda mogu imati samo štetne posljedice. Moji su jednostavno vjerovali da će sve biti dobro
pa je tako i bilo.
Nakon osnovne slijedila je srednja škola ispunjena brojnim aktivnostima - od predsjednika Vijeća učenika, organiziranja humanitarnih akcija, edukacija nastavnika i učenika o dijabetesu,
razni kampovi s mladima, suosnivanje Udruge dijabetičara
Našice, natjecanja po školama i uvijek puno zabave u svemu.
Upisujem Fakultet elektrotehnike i računarstva, a osim njega
- da mi ne bude dosadno – zaokupljam se s još nekoliko "zanimacija". Treniram Wing Tzun dvije godine, usavršavam se
u brojnim vještinama poput
fotografiranja,
snimanja filmova/spotova, sviranja harmonike, gitare, usne
harmonike pa
učim svirati violinu, tamburicu
i bubnjeve (kad
nema
susjeda). Volim čitati
knjige, stalno
proučavam sve
oblike nutricionizma i tjelovježbe, a veliku pažnju posvećujem i soft skills vještinama poput tečajeva neverbalne komunikacije, brzog čitanja i učenja, antistresa te tečaju za trenera
osobnog razvoja. Ovim putem se zahvaljujem dipl.ing. Ivanu
Galoševiću koji mi je dao priliku da se usavršim u svim tim
vještinama i promijenio mi život.
I to sve nas dovodi do sadašnjosti: trenutno sam jedan od tri
člana Young Leaders in Diabetes iz Hrvatske, član predsjedništva Zagrebačkog dijabetičkog društva, FER-ovac, još uvijek
se bavim svim gore navedenim i naravno, još uvijek nevjerojatno sladak .
Ima trenutaka kad se sjetim onog časa kada mi je nađen dijabetes i sada sa sigurnošću znam da ne bih ništa mijenjao u njemu. Sve što sam dobio prihvatio sam i na neki način zahvalan
sam na tome. A osobito sam zahvalan svojoj obitelji od koje i
dan danas dobivam bezuvjetnu ljubav i beskonačnu podršku.
Život me naučio da je sve moguće onomu koji vjeruje.
Vjerujem da ću vam jednog dana pisati o tome kako sam se
riješio dijabetesa. Vjerujete li vi?
Iz udruga Hsdu-a
Djeca i mladi
br. 3/2014
br. 3/2014
Ljetni kamp za djecu i mlade
sa sećernom bolesću
Hrvatskog saveza dijabetickih udruga
28. lipnja – 7. srpnja 2014.
Pakirajte se – uskoro će ljeto i vrijeme za
kamp!
Pripremite badiće, kupaće gaće i tenisice: vrijeme je za prijavu u ovogodišnji Ljetni kamp
za djecu i mlade sa šećernom bolešću Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga!
Ljetni kamp za djecu i mlade nije samo neko
obično ljetovanje s roditeljima i društvom. 
Ovo je prilika za klince s dijabetesom da upoznaju puno drugih sličnih njima!
U deset dana druženja, pod stručnom kontrolom iskusnog medicinskog osoblja, uz mnoštvo
zabave i druženja, požurite s
prijavama jer je broj mjesta u
kampu ograničen!
Kamp ove godine organiziramo od 28. lipnja do 7.
srpnja u Premanturi kod
Pule.
Kamperi se uvijek dobro
zabavljaju, puno učeći i stječući nova
poznanstva i znanja. U cjelodnevnoj
brizi za
njih
sudjeluje tim liječnika, medicinskih sestara,
psihologa, voditelja tjelesne aktivnosti i animatora. Ovakav tim će vam pružiti dovoljno
edukacije da se nakon povratka kući osjećate
samostalniji i osposobljeniji za bolju kontrolu
svog dijabetesa.
Cijena:
Za članove udruga HSDU-a: 1.500,00 kn
Za ne-članove: 4.000,00 kn
Rok za prijave: 23. svibnja, odnosno do popunjenja prijava
(požurite - broj mjesta je ograničen!)
Sve informacije i prijave pročitajte na:
www.diabetes.hr/djecji-kamp
www.facebook.com/diabetes.hr
Telefon ured Ilica 01 4847 807
Jedva čekamo ponovno
nezaboravno druženje s vama! 
Iz udruga
Pljesak doktorici Vesni Mišković
Serđo Mičić
ZADAR
lio se svim sudionicima na dolasku kao
i svim nazočnim distributerima dijabetičkih pomagala (NovoNordisk, Abbott,
Salvus, GM – Prom, Karl Dietz Kijevo,
D
ana 26. travnja 2014. godine Zadar je bio domaćin XV Susreta
dijabetičara Dalmacije kojemu
je bilo nazočno oko 150 sudionika iz gotovo svih mjesta Dalmacije: Ploča, Makarske, Omiša, Imotskoga, Splita, Trogira, Šibenika i domaćina iz Zadra. Uz njih
su na susretima bili i predstavnici naše
krovne organizacije i to dopredsjednica
Antonija Brlek koja je pozdravila sudionike i predsjednik HSDU prof. Davor
Bučević koji je sudjelovao u radu naše
koordinacije za Dalmaciju.
Sudionici susreta okupili su se u Hostelu
Zadar. U ime Zadarske županije pozdravio ih je pročelnik za zdravstvo i socijalnu
skrb Andrija Marcelić, a u ime domaćina
Serđo Mičić, predsjednik ZDU. Zahva-
Roche, Bauerfeind). Posebna zahvala
upućena je učenicima i profesorima Medicinske škole "Ante Kuzmanić" iz Zadra
na čelu s ravnateljem prof. Davorom Vidakovićem, koji su imali zadatak mjeriti
razinu šećera u krvi i visinu krvnog tlaka
sudionicima susreta i mještanima Mjesnog odbora Puntamika.
Za sudionike susreta dr. Vesna Mišković
iz Opće bolnice Zadar održala je predavanje na temu "Komplikacije šećerne
bolesti". Predavanje je zadivilo prisutne,
proteklo je u jednom sadržajnom kazi-
vanju nadasve razumljivom običnim slušateljima koji su doktoricu Mišković na
kraju nagradili velikim pljeskom. Postavljali su i pitanja i odmah su dobili jasne
odgovore. Poželjno bi bilo kad bi takvih
predavanja i takvih predavača bilo što
više, jednodušan je zaključak sudionika
susreta.
Nakon svečanog dijela programa organiziran je turistički obilazak grada Zadra,
posebice Poluotoka odnosno povijesne
jezgre zajedno sa znamenitim Pozdravom suncu i morskim orguljama te rimskom forumu.
Ovim putem zahvaljujemo se svim sudionicima susreta i osoblju Hostela Zadar.
Idući susret dijabetičara Dalmacije održat će se u Makarskoj.
Može li slađe?
Andrea Pastva
NAŠICE
N
a redovnoj skupštini u prostorijama HKUD Lisinski Našice za
predsjednicu je ponovno izabrana Silvija Cindori, izvršni i nadzorni
odbor također je ostao isti (s jednom
izmjenom). Podnijeto je izvješće o radu
Udruge u 2013. godini i usvojen plan
rada za ovu godinu. Skupštinu je pozdravila naša dijabetologinja dr. Ana Jurić, a
izvještaj s kongresa u Australiji pripremio
je David Klapan. Svojim izvješćem David
Klapan ugodno je iznenadio domaćine i
goste iz devet udruga Slavonije i Baranje.
Svojim dolaskom su nas obradovali predstavnici iz Đakova, Donjeg Miholjca, Osijeka, Županje, Slatine, iz dvije Udruge iz
Orahovice, Slavonskog Broda i Virovitice.
Završetak skupštine uljepšali su nam uz
večeru i tamburaši.
Može li slađe?
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Međunarodna iskustva
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2014
br. 3/2014
Predavanja i promocije
P
redstavnici naše udruge sudjelovali
su na okruglom stolu „Međusektorska suradnja – mogućnosti za
neprofitni sektor, prilika za zajednicu“
u splitskom hotelu Park. Dijabetolog
KBC Split dr. sc. Mladen Krnić održao je
prekrasno predavanje na temu “Komplikacije šećerne bolesti sa osvrtom na
dijabetičko stopalo“. Inače, uoči ovog
najavljenog predavanja gostovao sam u
programu tri splitske radio postaje.
Bili smo na prezentaciji knjige „Gdje su dokazi - bolja istraživanja za bolje zdravlje" (u
prijevodu prof. dr. sc. Livie Puljak s Medicinskog fakulteta u Splitu i u izdanju kuće
„Profil“) kao i na promociji knjige „Marketing i menadžmenti udruga“ prof. Nikše
Alfirevića na Ekonomskom fakultetu.
Na poziv dr. sc. Mladena Krnića, doc. dr.
sc. Tine Tičinović Kurir i prof. dr. sc. Zorana Đogaša, na Medicinskom fakultetu
sudjelovali smo na poslijediplomskom
tečaju s temom „Dijabetes, poremećaji
metabolizma i metabolički učinci vina".
Objavili smo poziv zainteresiranima s di-
– „Kako funkcionira?“
Snježana Ivčić, univ. spec. oec.
jagnozom DM2 koji se nalaze na oralnim
antidijabeticima za pohađanje ciklusa
edukacije u malim grupama travanj - lipanj 2014. godine. Edukacija se realizira u
sklopu projekta „Edukacija i rehabilitacija
osoba sa šećernom bolešću", a podržavaju je i potpomažu Grad Split, Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo zdravlja.
Najaktivniji su u Međimurju
a podržava ih njihova općina
Sanja Bratković
P
etnaesta obljetnica Kluba dijabetičara Nedelišća obilježena je druženjem u prostorijama Osnovne
škole. Nazočnima se najprije obratio
predsjednik Kluba Dragutin Serec koji je
izvijestio o radu kluba i o članstvu te o
planovima za budućnost.
Antonija Brlek, dopredsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (HSDU),
ujedno i predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa iz Varaždina, našem je
48
Diabetes
www.diabetes.hr
ZDRAVSTVO U
EUROPSKOJ UNIJI
Branko Lulić
SPLIT
NEDELIŠĆE
predsjedniku uručila umjetničku sliku i
prenijela čestitku iz HSDU-a.
Da nas podržava i naše općinsko vodstvo koje nam i novčano pomaže, bilo
je lijepo opet čuti na proslavi obljetnice.
"Pomagat ćemo vam i dalje" - zaključio
je u svom pozdravnom nastupu načelnik
Općine Nedelišće Darko Dania.
Predavanje "Šećerna bolest- prevencija,
liječenje i komplikacije"održala je Andreja Marić, dr. med., voditeljica Centra za
dijabetes Županijske bolnice Čakovec.
Čuli smo kako od šećerne bolesti obolijeva sve veći broj ljudi, kako su komplikacije bolesti razorne, da mnogi ni ne znaju
da imaju dijabetes pa je presudno pravovremeno otkrivanje bolesti i adekvatno
liječenje. Pri tome je važna aktivna uloga bolesnika čemu pridonosi i njihovo
uključivanje u klubove dijabetičara, rekla
je dr Marić.
Potom su uručene zahvalnice patronažnim sestrama za dugogodišnji predani
rad u klubu.
Mjereni su šećer u krvi, kolesterol,
HbA1c te krvni tlak. Na kraju je uslijedilo
druženje uz prigodni domjenak, koji su
pripremile vrijedne članice kluba.
Naš Klub Nedelišće najaktivniji je klub
dijabetičara Međimurja.
U
ovom broju nastavljamo predstavljati institucije koje djeluju
na području zdravstva u Europskoj uniji. Zdravstvena politika
je, zajedno sa srodnim područjima poput socijalne zaštite i
zaštite potrošača, zastupljena kroz razne EU institucije. Jedno takvo
tijelo je i Vijeće Europske unije koje se u jednom svom segmentu
bavi i zaštitom zdravlja.
Vijeće Europske unije / Council of the European Union
Vijeće Europske unije je tijelo koje redovito zasjeda u Briselu i sastaje se nekoliko puta mjesečno, a u travnju, lipnju i listopadu zasjeda
u Luxembourgu. U Vijeću su zastupljene vlade država članica putem
svojih ministara.
Vijeće Europske unije ima izvršnu i zakonodavnu moć te je jedno od
glavnih tijela koje donosi odluke u Europskoj uniji. Vijeće pregovara i
donosi nove propise EU-a ili, prema potrebi, prilagođava i usklađuje
politike država članica. Važno je naglasiti da Vijeće dijeli zakonodavnu
moć sa Europskim parlamentom te zajednički odlučuju o proračunu.
Vijeće koordinira širu ekonomsku politiku država članica, razvija zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku na temelju strateških smjernica
koje utvrđuje Europsko vijeće, razvija sudsku suradnju između država
članica te sklapa međunarodne sporazume u ime EU-a.
Vijeće Europske unije jedinstvena je pravna osoba, no sastaje se u
10 različitih „konfiguracija”, ovisno o temi koja se raspravlja. Ove
konfiguracije pohađaju ministri država članica te predstavnici Općih uprava Europske komisije koji su zaduženi za pojedino područje.
Ipak, odluke Vijeća donose se kao jedinstvene, to jest ne spominje
se koja je „konfiguracija“ donijela odluku. Neka zasjedanja Vijeća su
otvorena za javnost i može ih se pratiti preko službene web stranice.
Vijeće donosi odluke temeljem glasova ministara država članica.
Postoje tri tipa glasanja: jednostavna većina (za proceduralne odluke), kvalificirana većina (za odluke koje se tiču unutrašnjeg tržišta,
ekonomskih poslova i trgovine) i jednoglasno (za odluke koje se tiču
vanjske politike, obrane, sudske i policijske suradnje te poreze). Kvalificirana većina postignuta je kada većina država članica glasuje (u
nekim slučajevima dvije trećine) za neku odluku. U brojkama to znači da je za neku odluku potrebno najmanje 260 glasova od ukupno
352 glasova (Hrvatska ima 7 glasova).
U većini slučajeva Vijeće donosi odluke na zahtjev Europske komisije
u suradnji s Europskim parlamentom kroz konzultativnu proceduru
(npr. područja poljoprivrede, sudsku i policijsku suradnju i poreze)
ili kroz suodlučivanje (primjerice unutrašnje tržište).
Sve se države članice EU-a izmjenjuju u šestomjesečnom predsjedavanju Vijećem. Grčka predsjeda Vijećem od siječnja do lipnja 2014.,
a potom preuzima Italija do kraja prosinca 2014.
Predsjedništvo vodi sastanke na tri razine: na razini Vijeća, Odbora
stalnih predstavnika (Permanent Representatives Committee (Coreper)) i radnih skupina. U radu Vijeća, Odbora i radnih skupina sudjeluju delegati država članica koji predlažu smjernice i sastavljaju
kompromise potrebne da bi Vijeće donijelo odluke te rješavaju tehničko-politička pitanja prije podnošenja dosjea Vijeću.
Vijeće Europske unije za zapošljavanje, socijalne pitanja, zdravlje i
zaštitu potrošača / Employment, Social Policy, Health and Consumer Affairs Council (EPSCO Council)
Područjem zdravlja se bavi Vijeće Europske unije za zapošljavanje,
socijalna pitanja, zdravlje i zaštitu potrošača EPSCO koje čine 28 ministara iz ovog područja koji predstavljaju svoje vlade i odgovorni su
za nacionalne sustave u svojoj zemlji.
EPSCO Vijeće čine ministri zapošljavanja, socijalne zaštite, zaštite
potrošača, zdravlja, jednakih mogućnosti, obitelji i djece. Uobičajeno se susreću 4 puta godišnje. EPSCO Vijeće obično odlučuje kvalificiranom većinom, djelujući zajednički sa Europskim parlamentom
u suodlučujućoj proceduri (socijalna sigurnost je iznimka: ovdje Vijeće djeluje jednoglasno).
EPSCO Vijeće prihvaća europska pravila kako bi harmoniziralo ili koordiniralo nacionalne zakone, posebice one koji se odnose na radne
uvjete poput zašite zdravlja radnika i njihove sigurnosti, socijalne
sigurnosti, uključenje zaposlenika u vođenje tvrtke. Pomaže nacionalnim politikama u prevenciji bolesti, borbi protiv zdravstvenih
prijetnji i zaštiti potrošačkih prava.
Više informacija možete pronaći na:
http://www.consilium.europa.eu/about-the-council
http://www.consilium.europa.eu/policies/council-configurations/
employment,-social-policy,-health-and-consumer-affairs?lang=en
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Predstavljanje udruga Hsdu-a
Predstavljanje udruga Hsdu-a
br. 3/2014
br. 3/2014
Predstavljanje udruga HSDU-a
Kutinsko dijabetičko društvo
Ime udruge:
Kutinsko dijabetičko društvo
Adresa i poštanski broj:
A. G. Matoša 44, 44320 Kutina
e-mail: [email protected]
Telefon: 099 844 5634
Uredovno vrijeme:
Svaki četvrtak od 17-18 sati
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Svjetlana Koutnik, predsjednica
Predviđeno za 2014. godinu:
1. Edukacija članova društva s radionicama
2. Akcija mjerenja šećera u krvi za građanstvo u sklopu Kutinskog ljeta
3. Sudjelovanje u obilježavanju Europskog
tjedna kretanja u organizaciji Grada Kutine
i Sportskog centra Kutina
4. Edukativna predavanja o dijabetesu za
članove Društva i građanstvo uz mjerenje
šećera i savjetovanje
5. Velika akcija mjerenja šećera uz savjetovanje o važnosti ranog otkrivanja dijabetesa za građanstvo povodom Obilježavanja
Svjetskog Dana šećerne bolesti
Predviđeno za 2014. godinu:
Redovni sastanci članova udruge jednom
mjesečno kroz cijelu godinu, kada se mjeri
GUK, krvni tlak te tjelesna masa našim dijabetičarima.
Liječnici specijalisti i naši edukatori održavat će predavanja i radionice za oboljele od
dijabetesa.
U mjesecu lipnju prisustvovat ćemo redovnom susretu dijabetičkih udruga na Papuku ili Orahovačkom jezeru.
Planiramo nekoliko akcija "VIŠE KORAKA
VIŠE ZDRAVLJA" šetnjicom uz rijeku Savu.
Svjetski dan dijabetesa obilježavamo na
gradskom trgu kada svim zainteresiranim
građanima mjerimo GUK i krvni tlak.
Povodom Božićnih i Novogodišnjih praznika upriličit ćemo susret s djecom i mladim
dijabetičarima uz dodjelu prigodnih darova.
Dijabetička udruga Županja
Ime udruge:
Dijabetička udruga Županja
Adresa i poštanski broj:
Vlahe Bukovca 4, 32270 Županja
e-mail: [email protected]
Telefon: 032 832 566
098 199 2510
Uredovno vrijeme:
Svaki dan od 10-14 sati
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Pavao Mach, predsjednik
Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin
Ime udruge:
Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin
Adresa i poštanski broj:
Meštrovićeva 1, 42000 Varaždin
e-mail: [email protected]
Telefon: 091 3931 555
Uredovno vrijeme:
Ponedjeljak 10-12 sati, Srijeda 16-18 sati
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Antonija Brlek, predsjednica
Predviđeno za 2014. godinu:
U 2014 godini Društvo će organizirati mjesečna predavanja za članove, akcije mjerenja šećera u krvi na gradskom korzu, tvrtkama, školama.
Tradicionalna biciklijada, humanitarna tombola, slanje djece u edukativne kampove,
obilježavanje Svjetskog dana. Najveći zadatak smo si zadali - podijeliti pristupnice za
članstvo doktorima opće medicine kako bi
povećali i osnažili naš rad.
Udruga dijabetičara grada Popovača
Ime udruge:
Udruga dijabetičara grada Popovača
Adresa i poštanski broj:
Sisačka 40, 44317 Popovača
e-mail: [email protected]
Telefon: 098 638 408
091 6009 416
Uredovno vrijeme: po potrebi
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Vladimir Tušek, predsjednik
Gordana Lacković, osoba za kontakt
50
Diabetes
www.diabetes.hr
Predviđeno za 2014. godinu:
- Skupština – obilježavanje 10 godina rada
Udruge
- Tradicionalna šetnja "Križni put u Moslavačku Slatinu"
- Akcije mjerenja šećera i tlaka u svim MO
grada Popovača
- 3 - 4 radionice o diabetesu, pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti u Dječjem
vrtiću Popovača (djeca i roditelji) u suradnji
sa dr. Zvjezdanom Brodarić, spec. obiteljske
medicine i dr. pedijatricom
- Obilježavanje WDD-a 14. studenog
- Suradnja i druženje sa udrugama Središnje i
Sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije
- Sudjelovanje u aktivnostima HSDU-a tijekom 2014. (npr. Sportske igre, Godišnja Skupština HSDU-a itd.)
- Sudjelovanje u aktivnostima KUZ-a
- Rješavanje pitanja prostora za rad Udruge
- Ostale aktivnosti srodnih udruga grada Popovača, lokalnim manifestacijama i slično.
Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek
Ime udruge:
Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek
Adresa i poštanski broj:
Vijenac kraljeva Sutjeske 2, 31000 Osijek
e-mail: [email protected]
web stranica: www.dijabetes-osijek.com
Telefon: 031 283 333
098 541 108
Uredovno vrijeme:
ponedjeljak, srijeda i petak od 9 do 12 sati
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Mladen Došen, predsjednik
Predviđeno za 2014. godinu:
U tijeku 2014. godine Društvo će provoditi
projekt pod nazivom „Ispitivanje članova
obitelji dijabetičkih bolesnika tipa 2 s ciljem
ranog otkrivanja, te prevencije šećerne bole-
sti, promjenom životnog stila“.
Projekt će se provoditi u suradnji s Medicinskom školom Osijek, Hrvatskim crvenim križem, Gradskim društvom Osijek, Hrvatskom
maticom umirovljenika, Udrugom Osijek,
Udrugom umirovljenika Grada Osijeka i kroz
13 Klubova za zaštitu od dijabetesa po Gradski četvrtima i Mjesnim odborima u Gradu
Osijeku koji se nalaze u sastavu Društva.
Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek je socijalno-humanitarna neprofitabilna i nevladina udruga za zaštitu od dijabetesa u koju se
dobrovoljno učlanjuju dijabetički bolesnici,
zdravstveni djelatnici i građani koji žele pomagati u rješavanju problema dijabetičkih
bolesnika na području Grada Osijeka, odnosno na području djelovanja Regionalnog centra za dijabetes, endokrinologiju i bolesti me-
tabolizma, Kliničkog bolničkog centra Osijek.
Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek ima
već šesnaestogodišnje međunarodno iskustvo, surađujući aktivno s Udrugom dijabetičara grada Pécsa iz Republike Mađarske, a u
okviru suradnje gradova – prijatelja Osijeka i
Pécsa. Na temeljima navedene suradnje i Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Nacionalni
savez dijabetičara Mađarske potpisali su Povelju o suradnji nacionalnih udruga.
Udruga aktivno sudjeluje u akcijama koje su
već postale tradicionalne, kao što su: obilježavanje 14. studenog – Svjetskog dana šećerne bolesti, “Šetnjom do zdravlja”, “Šetnjom
po Papuku” odlazak na Hrvatski kongres osoba sa šećernom bolešću, sudjeluje redovito
na obilježavanju Svjetskog dana zdravlja koje
organizira Grad Osijek i dr.
Dijabetička udruga Istarske županije
Ime udruge:
Dijabetička udruga Istarske županije
Adresa i poštanski broj:
Mutilska 47, 52100 Pula
e-mail: [email protected]
Telefon: 052 213 754
Uredovno vrijeme:
od 8:00 – 12:00
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Vanja Mihalić, predsjednik
Predviđeno za 2014. godinu:
Udruga putem 6 podružnica i 1 kluba djeluje na području cijele županije. U 2014. god.
planiramo akcije povodom obilježavanja
Svjetskog dana zdravlja, tjedna Crvenog križa, tjedna otvorenih vrata udruga, Europskog
tjedna mobilnosti, dana starijih i nemoćnih
osoba, tjedna solidarnosti na djelu i svjetskog
dana šećerne bolesti.
Tijekom godine u svakoj podružnici održat će
se po 1 predavanje o komplikacijama dijabe-
tesa. U kamp planiramo uputiti 4-ero djece.
U svim podružnicama rade klubovi - dva puta
mjesečno po dva sata, klubove vode volonteri sekundarni edukatori, savjetovališta rade
jedan put mjesečno po dva sata, savjetovališta vode patronažne sestre Istarskih domova
zdravlja koje su prošle edukaciju o skrbi osoba sa šećernom bolešću.
Tijekom proljeća u suradnji s Hrvatskim Savezom slijepih provodimo edukaciju slijepih
dijabetičara putem predavanja i radionica.
Društvo dijabetičara Delnice
Ime udruge:
Društvo dijabetičara Delnice
Adresa i poštanski broj:
Školska 9, 51300 Delnice
e-mail: [email protected]
Telefon: 099 8512 727
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Zlatko Majnarić, predsjednik
žavamo 15 god. djelovanja. Cilj osnivanja
bio je okupiti i educirati osobe oboljele od
šećerne bolesti.
Edukaciju provodimo dva puta mjesečno i
to drugi i zadnji četvrtak u mjesecu, a provode je liječnik spec. obiteljske medicine i
viša med. sestra, koje su i dodatno educirane u klinici Vuk Vrhovac u Zagrebu.
Društvo dijabetičara Delnice osnovano je
1999 god., što znači da ove godine obilje-
Predviđeno za 2014. godinu:
Nastavljamo s edukacijom na sastancima dva
puta mjesečno. Edukaciju provodimo i u manjoj grupi od 5 sudionika za osobe koje nisu
na inzulinu, kroz 4 edukacijske jedinice na
kojoj se traži aktivno sudjelovanje prisutnih,
koje daje najbolje rezultate.
Sudjelovat ćemo u obilježavanju Svjetskog
dana šećerne bolesti s aktivnostima mjerenje šećera u krvi i krvnog tlaka, te predavanja
o radu Društva i o šećernoj bolesti na Radio
Gorski kotar Delnice.
Brodska dijabetička udruga
Ime udruge:
Brodska dijabetička udruga
Adresa i poštanski broj:
Petra Krešimira IV br. 2, 35000 Slavonski Brod
e-mail: [email protected]
Telefon: 091 518 3956
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Zoran Bujišić, predsjednik
Predviđeno za 2014. godinu:
- Vršimo mjerenje šećera u krvi, tlaka i težine.
- Zadnji ponedjeljak u mjesecu mjerimo
kolesterol.
- Svaka tri mjeseca mjerimo Hb1c.
- Organiziramo stručna predavanja u suradnji sa dijabetologom i ostalim liječnicima.
- Sudjelujemo na raznim akcijama u gradu i
u organizaciji drugih Udruga.
Diabetes
www.diabetes.hr
51

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

O nama - CRO-ENDO

Medix 96 – 69. Dani_Sv. Martin - CRO-ENDO

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

s l a t k i ž i v o t - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Prevencija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

program kongresa 2015. - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Diabetes mellitus (šećerna bolest)

Ususret Svjetskom danu šećerne bolesti

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Izjave o Obiteljskom kampu

Pet koraka do ozdravljenja

Predstavljanje Mreže za suzbijanje siromaštva Bilo

ovdje - Udruga Igra

Bolji život br. 40 - Udruženje dijabetičara Kantona Sarajevo – udks.org

VODENE KOZICE (VARICELLA) U DJECE