close

Enter

Log in using OpenID

Dan zaštite okoliša 2014.

embedDownload
ž đ š š – čšć č – ! "
!
2
rimorsko-goranska županija i
Javna ustanova Priroda, kao i
svake godine, već uobičajeno
se, prigodnim plakatom, pridružuju obilježavanju Dana zaštite okoliša u skladu s motom pod kojim se
u svijetu obilježava taj dan. Za poruku plakata izabrali smo motiv jednog od zanimljivijih otočića u
Primorsko-goranskoj županiji –
otočića Košljuna. Taj mali otočić,
nadmorske visine svega 6 metara
na najvišem dijelu, mogao bi biti
jedan od mnogih (prema gore spomenutim „pesimističnim“ predviđanjima znanstvenika) potpuno
č
š čć š
ć potopljenih morem do kraja stoljeća. Košljunu susjedna hrid Maskatur već sada, mogli bismo reći gotovo naočigled, polako iščezava
zbog nadiranja mora u Puntarsku
dragu.
Stanovnici otočića Košljuna –
franjevci, moraju se također boriti s
problemom nadiranja mora na
otočić. Otočić Košljun u Puntarskoj
dragi zaštićen je od 1969. godine
kao posebni rezervat šumske vegetacije. Zahvaljujući vrlo lijepoj i dobro očuvanoj šumi vazdazelenog
hrasta crnike, jedinstvenoj na ovom
dijelu Jadrana, otočić nije postao i
ostao pust i kamenit kao većina
malih otočića. Važno je istaknuti,
što možda nije dovoljno poznato,
da su za očuvanje i skrb o šumi (a
dijelom i za sadnju novih stabala)
zaslužni franjevci u samostanu na
Košljunu. Na taj način franjevci
nasljeđuju viziju i djelovanje svojega utemeljitelja sv. Franje u odnosu
prema prirodi i njezinim vrijednostima, unaprijedivši i uzvisivši neposredan okoliš i učinivši od njega
“sveto mjesto prirode“.
Fratri se od davnine znalački i s
ljubavlju brinu o zdravlju i pomlađivanju šume, proučavanju prirode
(ističe se fra Berard Barčić, sada
stoitrogodišnjak, koji je napisao
knjigu o biljnom svijetu i gljivama
Košljuna), uče i poučavaju o njoj, a
osobito je važno da su podigli zaštitni suhozid oko čitavog otočića
koji šumu i poljoprivredne kulture
štiti od valova, bure i posolice. To
da su franjevci pridonijeli očuvanju
prirode, sigurno nije usamljen slučaj u svijetu – mnoga svetišta i samostani poznati su po očuvanoj
prirodi, starim primjercima stabala, svetim izvorima i nadahnjujućem ozračju, čime oni nasljeđuju
svog učitelja i utemeljitelja sv.
Franju Asiškog.
Sv. Franjo, kao zaštitnik ekologa,
omiljen je zbog svoje neuobičajeno
osjećajne povezanosti s prirodom i
sa svime stvorenim; bićima i pojavama u prirodi. Poštovao je i divio
se Zemlji, vjetru, Suncu, Mjesecu,
zvijezdama, oblacima… ali i pticama, cvrčku i crvu… koje je nazivao
svojom braćom i sestrama. Tim veća je važnost njegova nauka u današnje vrijeme ozbiljnih ekoloških
kriza, narušavanja prirode i prijetnji globalnoj klimi.
tekst i fotografije: mr. sc. Marko
Randić, Javna ustanova Priroda
– jeni
se u svijetu obiljenarodi 1972. godine, a tradicionalno
oblikovanje Novi list marketing
su Ujedin
Svjetski dan zaštite okoliša utemeljili
krilatica Dana zaštite okoliša je „Poobilježavanja je drukčija. Ovogodišnja
stanovnika plažava 5. lipnja. Svake godine tema
iti važnost aktivnog uključivanja svakog
naglas
želi
se
Time
“
mora!
razinu
i
digni svoj glas – ne
odvijati zbog globalnih promjena okoi trendovima zbivanja koji bi se mogli
Zemlje
i
sudbin
o
vanja
odluči
u
neta
a
liša uzrokovanih djelovanjem čovjek
globalnih promjena klime. Postoji
i jedna od najuočljivijih posljedica
Podizanje razine mora je najizvjesnija
nje razine mora uzrokovano glođaju kojom brzinom će se odvijati podiza
predvi
koji
potrorija
scena
ih
moguć
ko
nekoli
čovjek djeluje na klimu: zbog velike
kako
r
primje
n
pouča
je
vanje
zagrija
drugih plinova u atmobalnim zagrijavanjem. Globalno
ntracije ugljičnog dioksida (CO2) i
konce
anju
poveć
ose
vanje
doprin
zagrija
ljudi
lno
vanje. Globa
šnje fosilnih goriva
staklenika i posljedično globalno zagrija
se povesferi i tako utječu na pojačavanje efekta
ledenjacima i polarnim kapama, čime
u
leda
je
otapan
i
a
ocean
širenje
do
povratnom spregom djeluje na
a povisiti za pola do dva i pol metra
predviđanja da će se razina ocean
će se taj proces odvijati čak i brćava razina svjetskog mora. Ranija
da
nama
procje
i
njima
opaža
saznanjima,
kraja stoljeća, pooštrena su novijim
Time će biti doveden u pitanje život
osti sada penju na 4 do 6 metara.
žim tempom, pa se procijenjene vrijedn
s niskim obalama.
čjima
podru
lnim
prioba
u
i
ima
na malim otočić
bit će vjerojatno potpuno potopljeni,
ima u svjetskim morima i oceanima,
i odrona tla te
Mnogi od 180 000 otoka, koliko ih
ivanja veličine kopnenog dijela, erozije
smanj
zbog
ene
promj
velike
iti
oranskoj županiji, zajedno s
a na mnogima će se dogod
i. Oko 55 otoka i otočića u Primorsko-g
šnjost
unutra
prema
preko 60tak
crte
iji
župan
obalne
povlačenja
rsko-goranskoj
procijeniti (smatra se da je u Primo
Međutim, oni su
grebenima i hridima, čiji je broj teško
od ukupnog broja otoka na svijetu.
dio
tan
nezna
ed
naizgl
čine
a),
m ljepotom i raznolikošću krajohridi i više od 10tak greben
se i objektivno gledajući odlikuju veliko
i
za nas od neprocjenjive važnosti. Čak
stanište ima značajan broj rijetkih
tveno
jedins
svoje
njima
Na
.
ikošću
braza te iznimnom biološkom raznol
nim bogatstvima i ne govorimo.
kultur
m
jenjivi
neproc
o
da
a
a,
ugroženih vrsta, kao i endem
š
čć
š
š čć š
š š
š
Č ž đ š š – š kom pokušaja klasifikacije i
prebrojavanja tih, sa svih
strana morem omeđenih minijaturnih djelića kopna razasutih uz obale Jadranskog
mora (greben je uz to najčešće i preplavljen morem!). Minijaturni „otočić“ Maskartur
u Puntarskoj dragi na otoku
Krku na zemljovidima nosi
naziv hridi, pa ćemo ga tako i
zvati. Gotovo je u razini mora
i, kao što nam je skrenuo pažnju lučki kapetan u ispostavi
Punat Marino Ivošić, gledan
iz daleka ponekad izgleda
kao da se u akvatoriju Puntarske drage razlila naftna
mrlja – što u neupućenih može izazvati nemir i zabrinutost. Kad su izrazito visoke plime, Maskatur zna biti i preplavljen morem, pa bi ga u
takvim okolnostima mogli
klasificirati i kao greben. Tlo
na njemu uglavnom se sastoji od pojedinog oštrljavog kamenja te gnjecavog zasoljenog i morem trajno vlaženog
mulja kojeg od dezintergracije čuva isprepleteno korijenje
biljaka slanuša. Uz to, brojne
morske ptice ostavljaju na
njemu svoje bijele, također
gnjecave „biljege“ pa će se
malo tko odlučiti na iskrcaŠto je otočić, što hrid, a što vanje i posjet ovoj hridi. Zbog
greben, često je sporno prili- pličina i oštrog kamenja zaapori istraživača i
znanstvenika usmjereni su uglavnom na
predviđanje posljedica klimatskih promjena i podizanja razine mora na ljudsku
populaciju i ekonomiju. Tek
u novije vrijeme započelo se
i s istraživanjima mogućih
posljedica na živi svijet, staništa i bioraznolikost. Sektor
zaštite prirode i prostornog
planiranja trebao bi se što
prije uključiti u takva predviđanja, kako bi se moglo na
vrijeme reagirati. Akvatorij
Primorsko-goranske županije obiluje neobično vrijednim otočićima i hridima koji
se odlikuju raznolikim, dijelom i osebujnim (endemičnim!) živim svijetom. Spomenut ćemo samo neke
primjere: Sv. Marko, Zečevo,
Galun, Kormati, Mali Plavnik, Ćutini, Osir, Trstenik,
Zeča i Pregaznik, Oruda i Palacol te niz otočića i hridi u
lošinjskom i rapskom arhipelagu.
ž
čć pravo joj se samo kupač može dovoljno približiti. Međutim, bez nje i bez otočića Košljuna morski krajobraz Puntarske drage ne bi bio potpun
- tako vrijedan, raznolik i zanimljiv.
š
– čć Drugi komadić kopna
smješten u Puntarskoj dragi –
plitkom i izrazito zatvorenom
zaljevu otoka Krka, je otočić
Košljun. Otočić je nepotopljeni vrh nekadašnjeg uzvišenja, pa je s ovakvom konfiguracijom obale i morskog
dna povezana i zanimljiva legenda. Ona kaže da je dolina,
koja danas čini Puntarsku
dragu, nekada bila u posjedu
dva brata, od kojih je jedan
bio slijep. Oni su tamo obrađivali zemlju, no onaj koji je
vidio prevario je brata prilikom raspodjele uroda pšenice. Slijepi brat je to saznao i
zazvao Boga u pomoć. Bog se
odazvao i stvorio ulaz Buku,
more je prodrlo i potopilo
posjed nepoštenog brata, a
kuća i posjed slijepog brata
ostali su pošteđeni – tako je
nastao otočić Košljun.
Otočići se od otoka razlikuju površinom – znatno su
manji. Površine 0,72 km2,
Košljun je 215. otočić po veličini, od ukupno 525 otočića u
hrvatskom dijelu Jadrana. Visok je šest metara, a dužina
obalne crte iznosi mu 1.083
metra. Obale su niske s odsječcima muljevitog sedimenta između pojedinačnoga vapnenačkog kamenja.
Suhozid koji opasuje otočić
neposredno uz obalu, podignut je vjerojatno tijekom
posljednjeg stoljeća. Sazidali
su ga franjevci i ima vrlo važnu ulogu, osobito danas u
vrijeme klimatskih promjena
– štiti otočić od jakih vjetrova
i valova.
Bura koja ovdje snažno puše uzrokuje probleme zbog posolice koja oštećuje vegetaciju.
Drugi
važan
vjetar koji puše
na ovom dijelu
obale je jugo.
Poklope li se
pojava juga i
plime, obalni
dijelovi otočića bivaju poplavljeni morem pa stradava vegetacija zbog infiltriranja mor-
ske vode u tlo. Zanimljiv je nisu provedena, ali su po jedpodatak da su franjevci 1535. nom tumačenju te neobične
godine dobili dozvolu da podmorske građevine imale
ograde jazove („piškere“) uz ulogu usmjeravanja jata riba
jugoistočnu obalu otočića, prema piškeri – mjestu na
gdje su imali isključivo pravo obali otočića gdje se riba čuribarenja. Ostaci jazova vidlj- vala i lovila. Drugo tumaivi su i danas.
čenje dopušta mogućnost da
se u jednom ranijem razdoblju (možda u antici kad je
razina mora bila za oko dva
metra niža nego danas) ova
O podmorskim zidinama podmorska građevina koriskoje se protežu od poluotoka tila kao pješačka komunikaPrnibe (sastavnog dijela oto- cija – kopneni most. Moguće
ka Krka) do Piškere na Košlju- je da su podmorske zidine
nu (i vrlo se dobro vide na odigrale, svaka u svoje vrijezrakoplovnim i satelitskim me, i obje ovdje navedene
fotografijama) raspredaju se zadaće.
mr. sc. Marko
priče i legende. HidroarheoRandić, Javna ustanova
loška istraživanja (zasad još)
Priroda
fotografije iz arhive JU Priroda, oblikovanje Novi list marketing
– godine prigodnim plau Primorsko-goranskoj županiji – ove
Obilježavanje Dana zaštite okoliša
bioraznolikosti kada je
nadovezuje se na obilježavanje Dana
katom s motivom otočića Košljuna,
rskih otoka. Osim
kvarne
bilju
tivnih plakata o endemičnom
tiskan prvi u nizu predviđenih eduka
čišćenja podmorja
lipnja, provest će se tradicionalna akcija
toga, na sam Dan zaštite okoliša, 5.
provedbu Plana interŽupanijskog operativnog centra za
i obale otoka Sv. Marko, u organizaciji
rsko-goranskoj županiji
Primo
u
mora
ćenja
onečiš
dnog
vencija kod iznena
čć ć – đ
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 295 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content