ovdje - Diskrepancija

Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
Međunarodni studentski simpozij
“DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
u organizaciji
Kluba studenata sociologije “Diskrepancija”
održava se
11. i 12. studenog 2011. godine
na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
2
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
ORGANIZATOR
Klub studenata sociologije “Diskrepancija”
Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska
[email protected]
www.diskrepancija.org
ORGANIZACIJSKI ODBOR
predsjednica
Iva Andročec
članovi
Marija Gašpar
Glorija Grujić
Katarina Jaklin
Željka Kelkedi
Dora Levačić
Marta Matić
Anja Repalust
Josipa Tukara
Jasna Vejić
Organizacija pod pokroviteljstvom
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
3
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
SADRŽAJ
UVODNA RIJEČ.................................................................................................................................................. 5
PROGRAM SIMPOZIJA .................................................................................................................................... 6
SAŽECI RADOVA (prema abecednom redu prezimena prvog/e autora/ice)........................... 7
Gjorgje Bozhoviq
OVISNOST STRUKTURE JEZIKA O TEHNOLOŠKIM UVJETIMA KOMUNIKACIJE
Ivana Brstilo, Nikola Kukec
VIDEOIGRE KROZ FEMINISTIČKI KONTEKST KIBERPROSTORA
Ivana Čadovska, Tihomir Vranješ
INTERNET AKTIVIZAM I HACKTIVIZAM: STARA BORBA NOVIM ORUŽJEM
Andrej Dundović, Ivona Haban
KODIRANJE KRIŽEVACA – SVEPRISUTNO RAČUNARSTVO U PRIMJENI
Biljana Đaković, Martina Ferko
DRUŠTVENA NEJEDNAKOST KAO UZROČNIK DIGITALNOG JAZA
Marko Katavić
JAVNO MNIJENJE U INFORMACIJSKOM DOBU: PROBLEMI KONCEPTA I
ISTRAŽIVANJA
Ana Kedveš
MOGUĆNOSTI I IZAZOVI E-DEMOKRACIJE
Ivanka Huber
PORODICA I SUVREMENA TEHNOLOGIJA (STUDIJA PRIMJERA –
SJEVEROISTOČNA SLOVENIJA)
Jelena Okroša
DJELUJE LI LASKANJE? -O UTJECAJU SNAGE PORUKE I PRIPISIVANJA
IDENTITETA ALTRUISTIČNE OSOBE NA ODAZIV SUDIONIKA U
ISTRAŽIVANJU PUTEM INTERNETALjiljana Pantović
BIOTEHNOLOGIJE U POPULARNOJ KULTURI: SLUČAJ NAUČNO FANTASTIČNE
SERIJE BATTLESTAR GALACTICA
4
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
UVODNA RIJEČ
Poštovane sudionice i sudionici simpozija,
pred vama stoji publikacija koja sadrži sažetke radova koji se izlažu na
međunarodnom studentskom simpoziju „Društvo i tehnologija“ koji se u organizaciji
Kluba studenata sociologije „Diskrepancija“ održava na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu 11. i 12. studenog 2011. godine. Ovi sažeci predstavljaju razne dimenzije
sprege društva i tehnologije.
Od samih početaka ljudske civilizacije razvoj tehnologije je fenomen koji je
povezan sa svim strukturama društva. Tako smo i u zadnjem desetljeću svjedoci
korjenitih promjena društvenih struktura uzrokovanih novim komunikacijskim,
transportnim i informacijskim tehnologijama. Gotovo da ne postoji aspekt društva koji
nije povezan s tehnologijom i upravo zbog te imanentne prisutnosti tehnologije u našem
svakodnevnom životu na simpozij su se prijavili studenti raznih disciplina što pokazuje
veliki interes za tu tematiku.
Cilj simpozija „Društvo i tehnologija“ jest poticaj na produkciju kvalitetnih
studentskih radova i razvoj kritičke misli studenata. Forma simpozija odgovara na
potrebu mladih autora da svoje radove kojima istražuju i promišljaju razne probleme u
socijalnom kontekstu izlože pred publikom. Poseban naglasak je stavljen na diskusiju,
kojoj se radi toga uvijek ostavlja nešto više prostora u programu simpozija. Izlagači,
između ostalog, od publike dobivaju smjernice kako poboljšati svoje teze i radove, što im
pruža priliku i za objavu tih radova u studentskim i drugim časopisima. Time KSSD
ujedno zatvara krug proizvodnje, recepcije i distribucije znanstvenih radova.
Nadamo se da će izlaganja i rasprave na simpoziju, odnosno tijekom skupa
dosegnute spoznaje i ostvareni kontakti, biti plodonosni u vašim daljnjim znanstvenim i
stručnim podvizima.
Marija Gašpar, predsjednica Kluba
studenata sociologije „Diskrepancija“
Iva Andročec, predsjednica
Organizacijskog odbora simpozija
5
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
PROGRAM SIMPOZIJA
PETAK, 11. studenog 2011. – dvorana D1
15:00 – 15:15
15:15 – 16:00
16:10 – 16:50
16:50 – 17:10
17:10 – 17:50
18:00 – 18:40
od 18:40
Uvodna riječ
Martina Ferko i Biljana Đaković
Društvena nejednakost kao uzročnik digitalnog jaza
Ana Kedveš
Mogudnosti i izazovi e-demokracije
pauza za kavu
Marko Katavić
Javno mnijenje u informacijskom dobu: problem koncepta i istraživanja
Jelena Okroša
Djeluje li laskanje? O utjecaju snage poruke i pripisivanja identiteta
altruistične osobe na odaziv sudionika u istraživanju putem interneta
Domjenak/večera i tulum
SUBOTA, 12. studenog 2011. – dvorana D1
11:00 – 11:40
11:50 – 12:30
12:40 – 13:20
13:20 – 15:00
15:00 – 15:40
15:50 – 16:30
16:40 – 17:20
17:20 – 17:40
Ivanka Huber
Porodica i suvremena tehnologija (Studija primjera – sjevernoistočna
Slovenija)
Ivana Brstilo i Nikola Kukec
Video igre kroz feministički kontekst kiberprostora
Ljiljana Pantović
Biotehnologije u popularnoj kulturi: slučaj naučno fantastične serije
Battlestar Galactica
pauza za ručak
Ivana Čadovska i Tihomir Vranješ
Internet aktivizam i hacktivizam: stara borba novim oružjem
Udruga P.O.I.N.T.: Andrej Dundović i Ivona Haban
Kodiranje Križevaca – sveprisutno računarstvo u primjeni
Gjorgje Bozhoviq
Ovisnost strukture jezika o tehnološkim uvjetima komunikacije
Završna diskusija
6
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
SAŽECI RADOVA
(prema abecednom redu prezimena prvog/e autora/ice)
GJORGJE BOZHOVIQ
Filološki fakultet u Beogradu, Katedra za opštu lingvistiku
[email protected]
OVISNOST STRUKTURE JEZIKA O TEHNOLOŠKIM UVJETIMA
KOMUNIKACIJE
U radu se razmatraju formalne razlike u elementima strukture jezika u različitima
medijima posredstvom kojih se odvija jezična komunikacija. Pokazuje se kako se
tehnološki uvjeti komunikacije ogledaju u strukturi jezika u različitim medijima; upravo
kako se struktura jezika prilagođava danima tehnološkim uvjetima i medijskom okviru
jezične komunikacije. Argumentira se to kako se govornici jezika na takav način koriste
raspoloživim tehnološkim sredstvima u cilju ostvarenja komunikacije da strukturu
jezika uvijek optimalno prilagođavaju raspoloživoj tehnologiji. Iz toga se izvode značajne
implikacije za teoriju evolucije jezika, te se i uzroci jezičnih promjena u radu
ekstralingvistički tumače prilagodbom jezične strukture danom tehnološkom okruženju;
i poticaj se za punktirani ekvilibrij u evoluciji jezika nalazi u promjeni tehnoloških uvjeta
komunikacije, tj. promjeni komunikativnog medija unutar kojega se realizira dani jezik.
O toj se hipotezi u radu raspravlja na primjerima iz povijesti latinskoga i štokavskog.
IVANA BRSTILO
NIKOLA KUKEC
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za
sociologiju
sociologiju
[email protected]
[email protected]
VIDEOIGRE KROZ FEMINISTIČKI KONTEKST KIBERPROSTORA
Na primjeru video igara polemiziramo rodne dispozicije suvremenih tehnologija,
ukazujući na njihovu strukturalnu frakturu koja uz naglašene patrijarhalne elemente
posjeduje i feministički potencijal. Pri tome se oslanjamo na kontekst (mekog i tvrdog)
cyberfeminizama koji vrzma između percepcije novih tehnologija kao preslike
7
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
patrijarhalnih društvenih kodeksa u kiber-prostoru te ideje o feminističkoj bliskosti s
novim tehnologijama. Rodnoj analizi podvrgavamo tri video igre koje predstavljaju tri
žanra masovno popularizirana u različitim periodima: Tomb Raider 2, Red Alert 2 i
Dragon Age: Origins. Smatrajući kako se u navedenima očituje tzv. meki cyberfeminizam
kojim se producira patrijarhalni koncept maskuliniteta i feminiteta pod perfidnom
parolom fiktivne zabave u virtualnom prostoru, propitujemo donedavni manjak
feminističkog interesa za video igricama. Kao moguće objašnjenje istoga upućujemo na
feminističku marginalizaciju (ne-hegemonijskih) maskuliniteta koji usprkos odstupanju
od
uvriježene
patrijarhalne
forme
ostaje
bitno
heteronormativan
i
rodno
diskriminatoran.
IVANA ČADOVSKA
TIHOMIR VRANJEŠ
Filozofski fakultet Osijek, Odsjek za
Filozofski fakultet Osijek, Odsjek za
informacijske znanosti, smjer
informacijske znanosti, smjer
nakladništvo
nakladništvo
[email protected]
[email protected]
INTERNET AKTIVIZAM I HACKTIVIZAM: STARA BORBA NOVIM
ORUŽJEM
Posljednjih pedesetak godina svjedoci smo rapidnih promjena unutar društva i
društvenih skupina te stoga današnje doba u kojem živimo s pravom možemo obilježiti
epitetom „informacijsko“. Jedan od najvažnijih segmenata informacijskog društva
predstavljaju informacijske tehnologije koje služe kao alat za većinu svakodnevnih
ljudskih aktivnosti. Informacijske su tehnologije vrlo često i glavni alat komunikacije i
djelovanja raznih aktivističkih grupa pa se tako u posljednjih desetak godina učestalo
pojavljuju novi oblici aktivizma popularno nazvani internet aktivizam i „hacktivizam“.
Izlaganje će predstaviti dva navedena fenomena, odnosno definirati ih, objasniti
njihov kontekst i razlog nastajanja, pokušati ustanoviti jesu li internet aktivisti i
„hacktivisti“ zapravo aktivisti iz stvarnog svijeta koji samo proširuju svoj djelokrug na
mrežu ili se radi o potpuno novim društvenim skupinama koje su produkt razvoja
informacijskih tehnologija. Osim toga, bit će prikazani primjeri najpoznatijih i
reprezentativnih svjetskih i regionalnih organizacija i pojedinaca u internet aktivizmu i
8
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
„hacktivizmu“ te načini njihovog djelovanja, kako bi se stvorila cjelokupna slika o
ovakvim vrstama društvenog djelovanja.
Cilj izlaganja jest poticanje na razmišljanje o novim oblicima korisnika i načina
korištenja interneta, odnosno korištenja novih tehnologija kao alata za političko,
odnosno antipolitičko te radikalno izražavanje stavova i utjecaja na vladajuće te kakvu
dobrobit i posljedice ovakav način djelovanja nosi na društvo u cjelini.
ANDREJ DUNDOVIĆ
IVONA HABAN
Prirodoslovno-matematički fakultet
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Sveučilišta u Zagrebu, studij fizike –
(FER) Sveučilišta u Zagrebu, smjer -
istraživački smjer
računarstvo
[email protected]
[email protected]
KODIRANJE KRIŽEVACA – SVEPRISUTNO RAČUNARSTVO U PRIMJENI
Kodiranje Križevaca (Crisium Code) inicijativa je udruge P.O.I.N.T. kojom se žele
uvesti napredna socio-tehnološka rješenja za sveprisutno računarstvo. Kodiranje
Križevaca temelji se na otvorenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za
slobodnu upotrebu građanima. Osnovna je motivacija želja za zaštitom i promocijom
kulturno-povijesne baštine križevačkog kraja i Križevaca, jednog od najstarijih gradova
kontinentalne Hrvatske, koji je još 1935. godine proglašen nepokretnim spomenikom
kulture. Razlog pokretanja ove inicijative nedostatak je suvremene i sustavne promocije
kulturno-povijesne baštine posjetiteljima grada i turistima. Oslanja se na postojeći
projekt udruge - Krizevci.eu, a sastoji se od tehnološkog rješenja fizičkog i diskretnog
„kodiranja“ nekoliko desetaka lokacija u Križevcima tzv. dvodimenzionalnim bar kodom
s ciljem povezivanja fizičke lokacije i relevantnih informacija o toj lokaciji u virtualnom
svijetu. Kao korisnički uređaj za „dekodiranje“ može se koristiti svaki „pametniji“
mobitel sa slobodno dostupnom aplikacijom za očitavanje i dekodiranje sadržaja bar
koda. Takve su aplikacije već besplatno dostupne i globalno raširene među korisnicima.
O svakoj se lokaciji nudi elektronički, odnosno višemedijski sadržaj sa www.krizevci.eu,
a svaki bar kod nedvojbeno i jednoznačno ukazuje na pojedino mjesto na web-sjedištu
koje odgovara „dekodiranoj“ lokaciji. Time se učinkovito i primjenom već dostupnih
tehnologija te njihovom integracijom u otvoreno rješenje dostupno građanima stvara
9
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
dodatna vrijednost za promociju kulturno-povijesnog naslijeđa i turističkih potencijala
grada Križevaca. Rad također analizira izazove za „Kodiranje Križevaca“, kao i planove
budućeg razvoja inicijative.
BILJANA ĐAKOVIĆ
MARTINA FERKO
Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za
Filozofski fakultet u Osijeku, Odsjek za
informacijske znanosti
informacijske znanosti
[email protected]
[email protected]
DRUŠTVENA NEJEDNAKOST KAO UZROČNIK DIGITALNOG JAZA
Razlikovanje onih koji imaju i onih koji nemaju pristup internetu dodaje još jednu
temeljnu podjelu već postojećim izvorima nejednakosti i društvene isključenosti.
Uobičajeno značenje digitalne podjele odnosi se na nejednakost u pristupu internetu.
Međutim, za potpuno shvaćanje digitalnog jaza potrebno je sagledati različite društvene
aspekte zbog kojih dolazi do društvene i digitalne nejednakosti. Aspekti kroz koje
možemo protumačiti društvenu nejednakost su društveno-politički aspekt, vjerskoetički aspekt, psihološki aspekt, te tehnološki i povijesni aspekt društva, a budući da je
internet u središtu novih društveno-tehničkih obrazaca organizacije, globalni proces
nejednakog razvoja možda je najdramatičniji izraz digitalne podjele. Uvjeti pod kojima
se internet u većini zemalja širi stvaraju još snažniju digitalnu podjelu.
Digitalni jaz postoji otkako postoji i tehnologija, međutim, tehnologija nije odgovor
za probleme, nego alat s kojim bismo trebali biti u mogućnosti riješiti probleme.
Digitalna nejednakost samo je jedan oblik društvenih nejednakosti i može se prevladati
utoliko koliko se razvija i mijenja društvo. Kao što je rečeno, uobičajeno značenje
digitalne podjele odnosi se na nejednakost u pristupu internetu, stoga ni sam pristup ne
rješava problem, ali je preduvjet za nadilaženje nejednakosti u društvu.
10
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
MARKO KATAVIĆ
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za sociologiju
[email protected]
JAVNO MNIJENJE U INFORMACIJSKOM DOBU: PROBLEMI KONCEPTA I
ISTRAŽIVANJA
U radu, autor promatra koncept javnog mnijenja kroz povijest, poglavito u
periodu postindustrijske revolucije, pokušavajući pokazati promjenu u procesu javnog
mnijenja kako ga je definirao Irving Crespi 1997. godine. Kroz povijesni uvod i pregled
konceptualizacija, ustanovljeno je da je javno mnijenje dinamičan proces koji ne može
biti definiran statički, već samo kroz koordinaciju društvenih podsustava individualne
baze, komunikacije i političke legitimacije. Na taj način se kroz interakcionističku
paradigmu javno mnijenje postavlja kao interakcijski rezultat međudjelovanja
društvenih aktera. Fokusirajući se na komunikacijski proces kao onaj koji prolazi ključne
promjene u postindustrijskoj revoluciji, autor smatra da novi komunikacijski procesi i
okviri omogućavaju rekonceptualizaciju fenomena javnog mnijenja, te predlaže
metodološke i konceptualne okvire u kojima bi se fenomen trebao promatrati.
ANA KEDVEŠ
Europski studiji, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
[email protected]
MOGUĆNOSTI I IZAZOVI E-DEMOKRACIJE
Ubrzana digitalizacija društva 21. stoljeća, očita u sve raširenijoj uporabi
Interneta i drugih ICT-a, mijenja shvaćanje koncepta javnog prostora i političke
komunikacije. Ove promjene utječu i na demokratske procese koji razvijaju u novim
smjerovima kroz intenzivnu virtualizaciju organizacija i političkih mreža. Van Dijk
(2000) ističe da je uloga kompjutoriziranih informativnih kampanja i masovnih
informacijskih sustava „pomoći smanjiti jaz između 'bogatih informacijama' i onih koji
su 'siromašni informacijama' jer će ga, u protivnome, spontani razvoj ICT-a produbiti“.
Cilj je ovog rada izložiti koncept e-demokracije kao sredstva povećanja političke
angažiranosti građana. Predstavit ću različite načine definiranja i kategoriziranja pojma
11
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
e-demokracije, kao i raznolikost oblika i kanala njezine operacionalizacije. Naravno, edemokracija, kao i sve promjene, donosi i svoje prednosti i nedostatke. Prefiks 'e-' u
njenom nazivu obećava izravnost, jednakost, uključenje, isplativost i jednostavnost.
Internet je često okarakteriziran metaforom agore, sveuključujuće javne sfere, gdje bi se
„retorička fantazija iz rane literature o e-demokraciji kao dugmetu za uključivanje
plebiscitarne demokracije“ uistinu mogla realizirati (Becker i Slater, 2000, u Macintosh,
2003, 148).
Međutim, implementacija e-demokracije uključuje i mnogo poteškoća. Digitalne
razlike, koje se prvenstveno odnose na dostupnost Interneta i računalne opreme
općenito, te na razinu informatičke pismenosti, vjerno odražavaju postojeće društvene
razlike, također uvjetovane socioekonomskim činiteljima. Osim toga, problematična su i
područja pouzdanosti, transparentnosti i anonimnosti u provođenju ovakvih obrazaca
političkog (su)djelovanja. Primjeri e-demokracije iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a,
Njemačke, Japana i drugih zemalja bit će navedeni radi ilustracije mogućnosti realizacije
u različitim političkim i društvenim kontekstima.
IVANKA HUBER
Filozofski fakultet Univerze u Mariboru, doktorski studij sociologije
[email protected]
PORODICA I SUVREMENA TEHNOLOGIJA (STUDIJA PRIMJERA –
SJEVEROISTOČNA SLOVENIJA)
Tekom 20. stoljeća dogodile su se promjene u čitavom društvu pa i u porodici.
Nešto od promjena sasvim sigurno jest uzrokovano suvremenom tehnologijom. Kako su
se promjene odrazivale u Prekmurju (sjeveroistok Slovenije) istraživali smo tekom
trogodišnjeg terenskog rada. Stoga smo postali uvjereni, da u jednom momentu (tekom
60-ih ili 70-ih godina 20. stoljeća – zavisi od pojedinog sela) porodica prestaje biti
zavisna od društva na selu, odnosno seoske zajednice, te postaje sasvim samostalna – u
smislu, da ne treba više usluga društva, kao na primjer slušanje radija i gledanje
televizije i usluga sa poljoprivrednom mehanizacijom. Nekad je bio u selu samo jedan tv
prijamnik, telefon ili je više sela imalo ukupan tv, tako i mehanizacijo. Krajem 20. stoljeća
porodica u Prekmurju postaje sposobna rad na poljima izvršavati sasvim samostalno
12
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
(tada je počela kupnja traktora i druge mehanizacije). Tako je nestao ukupan rad.
Terenskim radom (intervjuima) utvrdili smo, da jeste tehnologija snažan faktor
promjena u društvu, tako u prošlosti pa čak i sada, posebice kada je govora o selu i
njenim porodicama. Pojedinac je počeo biti individualist i kretati se unutar porodice što
se tiče usluga i poljoprivrednog rada. Možda to danas odgovora mlađim, međutim
starijim nedostaju prošla vremena, kada su sve radili u zajednici, kada je vrijeme
prolazilo sporije i ljudi su imali više vremena jedan za drugog. Ako je to samo nostalgija
ili su vremena bila stvarno bolja – ostaje otvoreno pitanje. Vjerujemo, da je pojedincima
21. stoljeća nezamislivo, da bi radili kao nekada – sporije i bez korištenja suvremene
tehnologije, koja je sada dostupna, bilo kakve posljedice donosi. Opet jedan dokaz više o
promjeni društva.
JELENA OKROŠA
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za psihologiju
[email protected]
DJELUJE LI LASKANJE?
-O UTJECAJU SNAGE PORUKE I PRIPISIVANJA IDENTITETA ALTRUISTIČNE OSOBE
NA ODAZIV SUDIONIKA U ISTRAŽIVANJU PUTEM INTERNETAKako na najbolji način zatražiti pomoć? Ili slučaju ovog istraživanja, postoji li
način formuliranja
zahtjeva za
sudjelovanje u istraživanju putem interneta koji
osigurava veći odaziv sudionika?
U reklamnim porukama česta je emocionalna nagrada obećanje željenog
identiteta. Budućem korisniku može se učiniti privlačnim pripadanje skupini mladih i
urbanih vlasnika mobitela te mu se reklama tako i obraća: kao pripadniku opisane
skupine. Cilj istraživanja je ispitati na koji način u persuazijskom procesu djeluje takvo
pripisivanje identiteta u uvjetima slabih i jakih argumenata.
Hipoteza je da u situaciji kada su u pozivu sudionicima na istraživanje putem
interneta navedeni slabi argumenti o važnosti sudjelovanja postojat će utjecaj
prisutnosti perifernog znaka na odaziv istraživanju. Periferni znak operacionaliziran je
kao zahvala za studentsku angažiranost i pripisivanje identiteta altruistične osobe. U
situaciji kada su u pozivu sudionicima na istraživanje putem interneta navedeni jaki
13
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
argumenti neće doći do utjecaja prisutnosti perifernog znaka. Odaziv istraživanju
operacionaliziran je kao broj sudionika koji su se odazvali te broj sudionika koji su, od
sudionika koji su pristupili upitniku, završili sa cijelim upitnikom.
U istraživanju su sudjelovale četiri skupine ispitanika: studenti prve, druge, treće i
četvrte godine psihologije. Članovi svake skupine ispitanika( n= oko 90) , to jest godine
studija, dobili su e-mail različitog sadržaja : sa slabim ili jakim argumentima te sa
perifernim znakom ili bez njega. Za svaku skupinu e-mail sadržavao poziv i poveznicu na
online istraživanje.
Provedeno istraživanje nije potvrdilo hipotezu. Istraživanje je pokazalo djelovanje
efekta perifernog znaka i to tako da je odaziv veći u slučaju kada poruka ne sadrži
periferni znak, neovisno o kvaliteti sadržanih argumenata.
LJILJANA PANTOVIĆ
Filozofski fakultet u Beogradu, diplomski studij etnologije i antropologije
[email protected]
BIOTEHNOLOGIJE U POPULARNOJ KULTURI: SLUČAJ NAUČNO
FANTASTIČNE SERIJE BATTLESTAR GALACTICA
U ovom radu razmotrena je upotrebu popularne kulture u konstruisanju diskursa
o biotehnološkoj eri na primeru američke televizijske serije Battlestar Galactica. Cilj
analize je bio da se na primeru popularne i gledane serije odgonetne na koji način razvoj
nauke i tehnologije
dovodi u pitanje neke od osnovnih ideja i konceptualnih
pretpostavki na kojima je bila razvijena kulturna ideologija i organizacija modernih
zapadnih društava. Dalje, ovaj rad ima za cilj da pokaže i važnu ulogu koju popularna
kultura ima u biotehnološkoj eri, budući da je upravo ona bitan činilac u kreiranju
razumevanja promena koje su posledica novih istraživanja na polju biotehnologije.
Shodno tome, posebna pažnja posvećena je razmatranju posebnog mehanizma pomoću
kojeg se kroz jednu televizijsku seriju problematizuje značenje pojma „ljudskog bića“.
14
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
-BILJEŠKE-
15
Studentski simpozij “DRUŠTVO I TEHNOLOGIJA”
Zagreb, 11. i 12. studenog 2011.
-BILJEŠKE-
16