UVODNIK
OutsoUrcing
na željezničarski način
ovnik
trag
je Dubr ina
a
a
n
d
u
a
d
n
e
z
. Šir
j ne
Pogl
prugom
rvatsko
auH
To
ičkom
i građan zan sa željezn irine 760mm. la
a
a
r
a
ič
e
š
pov
bila
je stig
eljezn
Puno ž ao tramvaj i bio ničke pruge je u Dubrovnik išla
z
a
e
o
ic
lj
nekad im tramvaja i že ijeka. Željezn Pruga je kratk m BiH.
s
a
.
k
a
ije
lo
t
e
r
kolosij ruge uskog ko 976. je ukinu a je išla terito
ezana
1
s
p
a
a
r
p
u
a je ov Pruela t
godin
il
ij
c
b
spada
5
7
e
m
p
n
o
o
o
r
n
nak
. Uglav i ostatkom Eu ije i Beograda. ski
1901. i
rvatske
a
rb
H
S
rvat
m
a
m
o
e
g
k
ij
u
e
pr
tskoj. H zlaz
. i pr
a
im
5
teritor
v
n
2
r
č
9
a
H
1
r
t
u
d
ao
ših
ila. I
alno
S norm anskog Broda dna od najljep bio je 29 prom e
je
os
as
n
preko B rovnika bila je ksimalni uspo promila. Prug nica
a
a
b
5
u
2
M
l
a
D
e
s
ki.
un Iv setih
ga iz
ški brds ik počinjao je olazom kroz t
e
t
de
z
e
je
š
io
i pr
kraja
dio b
brovn
a
o
u
ču
ik
D
D
n
.
v
a
u
r
o
vin
vo
dina vu
ubr
iz kolod ama pela iz D zila u Hercego ak zadnjih go je su
fi
in
set
ela
fotogra
serpent Hrvatsku i pr arna vuča. De
e. Ove dna ekipa
iv
p
t
la
o
a
a
t
il
š
m
b
u
nap
m je
l loko
jenja. Je
tišla ov
vi i dize
uglavno
e ukida
godina motorni vlako sec dana prij vibnja 1976. o
je
.s
ju
obavlja alo manje od m eba je preko 1
r
m
ag
nastale eljeznice iz Z
ž
ja.
a
n
lj
a
e
it
id
ljub
ije uk
r
p
o
t
i
kovječit Suton
v
Vjekosla
Znate li što je zapravo outsorcing? Outsorcing je izdvajanje sporednih djelatnosti iz
domena poslovanja poslovnog
subjekta. Doslovce: povjeravanje poslova vanjskim izvršiteljima, proces ugovaranja
poslovne funkcije nekom drugom.
Zašto to zapravo radimo? Cilj
outsorcinga je fokusiranje
poslovanja poslovnog subjekta na osnovne poslove u cilju
efikasnijeg poslovanja. Ili još
jednostavnije
redefiniranje
i sužavanje brojnih sporednih uloga poslovnog subjekta i fokusiranje na osnovne
uloge. Ako poslovne procese
doslovce „raspršimo“ i bavimo se svim i svačim ne možemo se efikasno fokusirati na
glavni posao, na osnovnu
ulogu koju moramo obavljati.
I tako nastojimo ili pokušavamo sporedne poslove izdvojiti
i predati ih na obavljanje vanjskim izvršiteljima.
Ponavljam, radi se o sporednim poslovima kojih se želimo
riješiti.
No u Hrvatskim željeznicama
su se dosjetili mnogo boljeg
rješavanja sporednih poslova. Sporednim poslovima
proglasili su brojne željezničke
pruge i naravno željezničke
linije a i samo tržište i aktivnosti na tržištu promatraju kao
sporednu djelatnost. I sami
putnici su zapravo sporedni
kao i prijevoz tereta.
I tako ćemo u outsorcing
pokušati uvaliti drugome naše
pruge, linije, putnike pa i cijelo tržište. Ili što je još jednostavnije jednostavno ćemo
te sporedne poslove prestati
obavljati. To je još jeftinije i
nemamo nikakve gnjavaže s
tim sporednim poslovima.
I kada se konačno riješimo
svih tih sporednih poslova koji nas gnjave i stvaraju
nepotrebne probleme kao što
je na primjer prijevoz putnika
ili tereta moći ćemo poslovati
pozitivno. A što ćemo zapravo
raditi? Već će uprave i ministarstvo dati odgovore.
Prvo da se riješimo svih
sporednih poslova: čistačica,
putnika, tona roba, čuvara…
uprava... (pardon nisam siguran za ovo posljednje).
IMPRESUM
Suradnici:
Ante Kunčić,
Milan Kovačićek
Branko Cindrić,
Neven Topolnjak,
Željko Vukelić,
Josip Tirić,
Tomislav Tonković,
Krešimir Belak,
Dražen Lihtar,
Robert Jukić,
Mario Grbešić,
Srećo Stjepić
Jakov Rašić
Dražen Drčić
Branko Marijanović
Gustav Trogožar Kekec
Nebojša Gojković
Foto: SPVH
Kolumnisti:
Nenad Katanić, Nikola Bezerić
Uređuje i odgovara: Anto Iličić
Naslovnica:
Branka Biloš,
Nekretnine, samostalni referent
VAŽNO!
Imate li potrebu za pisanjem o
izvršnim radnicima, HŽ Infri,
“Maloj voćki poslije kiše”, ili
nečemu drugome adresa je:
Sindikat prometnika
vlakova Hrvatske,
Trg kralja Tomislava 11,
10000 Zagreb,
e-mail: [email protected]
Pratite nas na:
www.spvh.hr
24 sata večernje izdanje, 24.6.2014, str. 6, A3
AKTUALNO
na peronu br. 31 - 32
HŽ zbog incidenta u Dugom Selu istražuje odgovornost prometnika
ZAGREB, 23. lipnja 2014.
(Hina) - Zbog propusta u obavljanju dužnosti koji je sinoć
mogao dovesti do sudara vlakova na relaciji između Dugog Sela
i Sesveta, s radnog mjesta danas
je udaljen dežurni prometnik u
kolodvoru Dugo Selo, priopćeno je iz Hrvatskih željeznica
(HŽ).
Naime, brzi vlak 782 koji prometuje na relaciji Osijek – Zagreb Glavni kolodvor dobio je
od prometnika dopuštenje da
krene iz kolodvora Dugo Selo
prema Zagrebu, iako je istodobno iz kolodvora Sesvete u smjeru Dugog Sela pokrenut putnički vlak 8087 Savski Marof-Dugo
Selo.
Incident, zbog kojeg je sinoć
od 21,14 sato do 23,14 sati bio
obustavljen promet na toj relaciji, spriječen je tako što je brzi
vlak 782 odmah zaustavljen te
je isključen napon u kontaktnoj
mreži na dionici pruge Dugo
Selo – Sesvete. To je, kažu u HŽu, jedan od zaštitnih mehanizama u izvanrednim slučajevima
na elektrificiranim prugama.
Dežurni prometnik bit će udaljen s radnog mjesta dok se ne
utvrde sve okolnosti, a u slučaju
da se dokaže njegova odgovornost postoji mogućnost izricanja najstrože kazne, tj. izvanredni
otkaz ugovora o radu.
Iz HŽ-a se danas ispričavaju i
zbog pogrešne informacije za
javnost o zamjenskom prijevozu
putnika autobusima na toj relaciji. Autobusi su, navode, ipak
bili otkazani, jer je ocijenjeno je
da će očevid trajati kraće nego
što je prvotno bilo predviđeno,
pa se tijekom očevida odustalo
od angažiranja autobusa.
na peronu br. 31 - 32
Evidencijski broj / Article ID:
14836229
Vrsta novine / Frequency:
Dnevna
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska
Rubrika / Section:
News
24 sata večernje izdanje, 24.6.2014, str. 7, A3
Evidencijski broj / Article ID:
14836229
Vrsta novine / Frequency:
Dnevna
Zemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska
Rubrika / Section:
News
DA NE POVJERUJEŠ
AKTUALNO
DOLIJEVANJE ULJA 3
PUMPANJE
DOLIJEVANJE ULJA 4
4
Da su išli u punoj
brzini, trebao bi im
minimalno kilometar
da se zaustave
PUMPANJE
DOLIJEVANJE ULJA 5
5
DOLIJEVANJE ULJA 1
priopćenje SPVH br. 1
Zbog izvanrednog događaja koji se dogodio 22. lipnja 2014. u 21:14 između
kolodvora Dugo Selo i Sesvete prometnici vlakova T.T. iz Dugog Sela i
E.B. iz Sesveta jutros su privedeni pred
istražnog suca koji im je odredio jednomjesečni istražni zatvor, uz obrazloženje da je to mjera koja će spriječiti da
ne utječu na svjedoke. Zbog tako dramatično dugog istražnog zatvora stječemo dojam da ih se tretira kao najgore
zločince.
Ovakvu drakonsku mjeru niti je itko
očekivao, niti nam je poznato na čemu
se temelji. Naime, prometnici vlakova
priznali su svoj propust u radu, a krivnju
nisu prebacivali na nikog drugog.
Kako bi im iskazali podršku i pomoć dobili su najbolje odvjetničko zastupanje.
KAZNENI ZAKON
Ugrožavanje posebnih vrsta prometa
Članak 225.
(1) Sudionik u zračnom, brodskom jedne ili više osoba, počinitelj će se kaili željezničkom prometu ili prometu zniti kaznom zatvora od tri do petnžičarom koji kršenjem propisa o sig- aest godina.
urnosti prometa tako ugrozi promet (5) Ako je kaznenim djelom iz stavka
da izazove opasnost za život ili tijelo 2. ovoga članka prouzročena teška tjeljudi ili za imovinu velikih razmjera, lesna ozljeda neke osobe ili imovinska
kaznit će se kaznom zatvora od šest šteta velikih razmjera, počinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do
mjeseci do pet godina.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovo- osam godina.
ga članka počini iz nehaja, kaznit će se (6) Ako je kaznenim djelom iz stavkaznom zatvora do tri godine.
ka 2. ovoga članka prouzročena smrt
(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka jedne ili više osoba, počinitelj će se
1. ovoga članka prouzročena teška tje- kazniti kaznom zatvora od jedne do
lesna ozljeda neke osobe ili imovinska deset godina.
šteta velikih razmjera, počinitelj će se (7) Brodski promet podrazumijeva
kazniti kaznom zatvora od jedne do plovidbu morem ili unutarnjim vodama brodom, ratnim brodom, jahtom,
deset godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz stav- brodicom ili drugim plovilom.
ka 1. ovoga članka prouzročena smrt
Presscut
d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- [email protected]
Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr
-- [email protected]
DOLIJEVANJE ULJA 2
4
5
AKTUALNO
Ne želimo otežavati kolegama u istražnom zatvoru
(priopćenje SPVH br. 2)
Kao što smo prethodno objavili zbog
izvanrednog događaja koji se dogodio
22. lipnja 2014. u Dugom Selu kolege su
nam u istražnom zatvoru. Prema mišljenju istražnog suca na taj način onemogućava se mogući utjecaj na svjedoke.
S namjerom da eliminiramo glasine
i proizvoljne priče jutros smo održali sastanke s kolegama u Dugom Selu i
Sesvetama, te smo podijelili dostupne
informacije, prihvaćajući dio od njih
predloženih promišljanja poboljšanja koja je moguće ugraditi u akte koji
određuju postupanje u sličnim slučajevima. Naravno, da nas je dočekala nevjerica i opipljiv strah od obavljanja redovitog posla zbog medijskog linča kojem
su izloženi kolege u istražnom zatvoru,
ali i oni koji rade tu na poprištu nemilog
izvanrednog događaja…
Nakon današnjeg razgovora s odvjetnikom odlučili smo ne proizvoditi buku u
javnosti kako kolegama ne bi otežavali
položaj.
foto: Dražen Lihtar
na peronu br. 31 - 32
utvrđivanje odgovornosti zbog krivog
informiranja javnosti o izvanrednom
događaju u kolodvoru Dugo Selo
dana 22. lipnja 2014.
D
ana 22. i 23. lipnja 2014.
godine Korporativne komunikacije HŽ Infrastrukture izdale su priopćenje za javnost
o izvanrednom događaju koji je se
dogodio na dijelu pruge između
kolodvora Dugo Selo – Sesvete.
Činjenica je i da je priopćenje
dovelo u zabludu cijelu hrvatsku
javnost, a postalo je i podlogom za
sramotne nasrtaje poznatih sindikalnih lešinara.
Vjerujemo da podržavate da za
svoje postupke jednako odgovaraju
i drugi radnici HŽ Infrastrukture a
ne samo izvršni radnici.
U priopćenju je netočno naveden
podatak da je isključen napon u
kontaktnoj mreži te da se na taj
način zaustavilo vlakove, što je
po našem mišljenju navelo djelatnike MUP i DORH na dodatna
postupanja sumnjajući u pokušaj
zataškavanja. Konačan epilog je
privođenje i pritvaranje prometnika vlakova metodom kao da su sa
okorjeli kriminalci.
Stoga tražimo da se voditeljica
Korporativnih komunikacija HŽ
Infrastrukture udalji iz HŽ Infrastrukture zbog nanošenja štete HŽ
Infrastrukturi, te pokrene postupak izvanrednog otkazivanjaa
ugovora o radu zbog osobito teške
povrede radne obveze sukladno
članku 108. Zakona o radu.
Ovakvo šarlatanstvo zasnovano na
neistini nedvojbeno je utjecalo i da
su prometnici vlakova zadržani u
istražnom zatvoru na 30 dana.
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS
broj: S/64-06/2014.
Zagreb, 27. lipanj 2014. godine
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.
Uprava
Darko Peričić, predsjednik
Predmet: utvrĎivanje odgovornosti zbog krivog informiranja javnosti o izvanrednom dogaĎaju
u kolodvoru Dugo Selo dana 22. lipnja 2014.
Poštovani,
dana 22. i 23. lipnja 2014. godine Korporativne komunikacije HŽ Infrastrukture izdale su priopćenje za
javnost o izvanrednom dogaĎaju koji je se dogodio na dijelu pruge izmeĎu kolodvora Dugo Selo –
Sesvete.
U priopćenju je netočno naveden podatak da je isključen napon u kontaktnoj mreži te da se na taj
način zaustavilo vlakove, što je po našem mišljenju navelo djelatnike MUP i DORH na dodatna
postupanja sumnjajući u pokušaj zataškavanja. Konačan epilog je privoĎenje i pritvaranje prometnika
vlakova metodom kao da su okorjeli kriminalci.
Ovakvo šarlatanstvo zasnovano na neistini nedvojbeno je utjecalo i da su prometnici vlakova zadržani
u istražnom zatvoru na 30 dana.
Činjenica je i da je priopćenje dovelo u zabludu cijelu hrvatsku javnost, a postalo je i podlogom za
sramotne nasrtaje poznatih sindikalnih lešinara.
Vjerujemo da podržavate da za svoje postupke jednako odgovaraju i drugi radnici HŽ Infrastrukture a
ne samo izvršni radnici.
Stoga tražimo da se voditeljica Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture udalji iz HŽ Infrastrukture
zbog nanošenja štete HŽ Infrastrukturi, te pokrene postupak izvanrednog otkazivanja ugovora o radu
zbog osobito teške povrede radne obveze sukladno članku 108. Zakona o radu.
Lijep pozdrav.
Marko Gašpar
Predsjednik SPVH
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 12,
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/13171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001
e-mail: [email protected]
6
AKTUALNO
na peronu br. 31 - 32
www.spvh.hr
ZAR I TI, SINE BRUTE?
N
eki od sindikalnih lidera već
godinama gazeći preko leševa
dolaze do svojih ciljeva. I ovu
nesretnu priliku iskoristili su kako bi istaknuli svoju nepogrešivost i obračunali
se s neistomišljenicima. Imamo dojam
da im ni jednog trenutka nije im palo
na pamet da bi svojim izjavama mogli
dodatno naštetiti kolegama prometnicima kojima se život u trenutku okrenuo naglavačke. Oni su za njih samo
kolatelarne žrtve i potpuno nevažni.
Jer zna se (po njihovom) tko su jedini
radnici i junaci na željeznici – svi ostali
su samo „paraziti društva“ kako je jednom napisao naš kolumnist. Sramotno
i žalosno, ali ne i iznenađujuće – ipak
takvo ponašanje navedenog sindikalaca,
manje ili više traje već godinama... . Ako
imaju savjesti možda ih barem malo
zapeče, iako sumnjam. Njihov doprinos
trenutnom položaju kolega prometnika
također je poveći...
Nitko od gore navedenih (a pogotovo
oni koji od željeznice žive) nije se sjetio
dati izjavu kojom bi bar pokušali smanjiti tenzije i ugasiti požar koji su u javnosti proizveli mediji. Nitko nije pomislio
(kada su ih već pitali za izjave) reći da
realne opasnosti za sudar vlakova nije
ni bilo. Da na željeznici postoji nekoliko razina sigurnosti i da je vrlo teško
baš sve zaobići da se u ovom konkretnom slučaju dogodi stvarni sudar. Da
na željeznici rade ljudi, željezničari,
izvršni radnici koji iz ovakve zapuštene i uništene željeznice izvlače maksimum, da kada jedan željezničar napravi
pogrešku, bio on prometnik, strojovođa,
skretničar ili bilo tko postoji kolega koji
će je popraviti pa bio on drugi prometnik, skretničar, manevrist ili strojovođa. Da postoji i nekakav SS uređaj
koji neće dozvoliti bilo kakvu nesvjesnu
pogrešku. Da je željeznica najsigurniji
vid prijevoza. Bilo što što bi spriječilo
daljnje urušavanje željeznice u očima
javnosti i što bi, ako ne pomoglo onda
barem ne odmoglo kolegama.
Nitko nije ni pomislio da su ta dva nesretna radnika proveli besanu noć nakon
svega pitajući se što i kako dalje, razmišljajući kako im se to moglo dogoditi. Da
su sa strepnjom (a na žalost strah je bio
opravdan) čekali sljedeće jutro.
Bilo je važno samo prodati nekoliko
primjeraka novina više, pokupiti koji
jeftini sindikalni poen... i sutra nastaviti
"Situacija u kojoj se izvršnom
radniku koji svojom pogreškom prouzroči izvanredni
događaj, a koji za posljedicu
nema ozlijeđene osobe niti
materijalnu štetu (osim kašnjenja vlakova), određuje jednomjesečni istražni pritvor
opasan je presedan. O ishodu
ovog sudskog postupka uvelike ovisi na koji način će se
u budućnosti sudovi odnositi prema ovakvim slučajevima. Pojedinci to ne shvaćaju i
samo dolijevaju ulje na vatru,
zaboravljajući pritom da su
između svih ostalih i strojovođe izvršni radnici."
tražiti nove žrtve i leševe preko kojih će
gaziti kako bi ostvario svoje ciljeve.
Kolege prometnici Edin Beganović i
Tomislav Tunjić članovi su SPVH. Nakon nemilog događaja SPVH im je
osigurao odvjetnike koji će ih zastupati
u ovom postupku. Također u kontaktu smo sa njihovim obiteljima kojima
je na raspolaganju svaki oblik pomoći
koje sindikat može pružiti svome članu. I to je njima i nama u ovom trenutku najvažnije – da znaju da nisu sami u
ovome, da iza njih stoji cijeli SPVH, i da
ćemo učiniti sve što je moguće kako bi
iz ovoga izašli sa što manje posljedica i
ponovno počeli raditi.
U dogovoru s odvjetnicima nismo javno istupali o ovome slučaju jer oni smatraju da je svaka dodatna medijska pozornost ovog slučaja otegotna okolnost
kod obrane. Za one koji se pitaju zašto
SPVH nije medijski istupio ovo je jedini odgovor. A kada se budemo obraćali javnosti sigurno nećemo „pljuvati“
i nabacivati se „drvljem i kamenjem“
na bilo kojeg izvršnog radnika kako bi
opravdali našeg člana. Nikada nismo i
nikad nećemo.
piše: Mario Grbešić
7
AKTUALNO
na peronu br. 31 - 32
na peronu br. 31 - 32
AKTUALNO
Upozorenje na nesposobnost za uredno obavljanje
poslova društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
Poštovana Predsjednice,
poštovani članovi NO,
Poseban problem predstavlja iskrivljeno odnosno
višestruko uljepšano prikazivanje poslovanja s pažljivo sakrivenim problemima, a čega su
najodgovorniji krivci same uprave. Na
taj način dobiva se potpuno iskrivljena slika ne samo pojedinog poslovnog
subjekta već cijelog prometnog sustava. U tom „poslu“ ne malu odgovornost snose i nadzorni odbori ali i sam
zakonodavac koji nije u sustav involvirao adekvatne kontrolne mehanizme
poslovanja koji bi u korijenu spriječili
takovo ponašanje uprava.
Uprava HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.
8
U ovoj priči vrijedi spomenuti da
su iz vlakova uspjeli protjerati i željezničare. Režijske karte su bezobrazno preskupe, mjesečne P-2 karte
također, tako da i željezničari biraju
alternativu. Naročito nakon ukidanja
vlakova vikendom i blagdanima.
Što radi Uprava
HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.?
U koliko ni na ovoj sjednici ništa ne
poduzmu Skupština i Nadzorni odbor
HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. moraju
na sebe preuzeti svoj dio odgovornosti za svjesno i sustavno uništavanje
željezničkog prijevozničkog sektora i
nacionalnog bogatstva RH te ponuditi
svoje mandate na raspolaganje.
Uprava HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.
svoju neuspješnu priču opravdava
izostajanjem subvencioniranja od
strane jedinica lokalne i regionalne
uprave prešućujući da je država ugovorila PSO ugovorom subvencije za
sve vlakove. Ni jedan jedini vlak koji
prevozi putnike nije bez subvencije.
Učinak smanjenja prihoda od prodaje
prijevoznih karata u 2014. brutalno je
jasan:
Što radi skupština i NO?
Uprava HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.
je u tišini, bez suglasnosti Vlade RH,
odustala od proklamirane vizije:
postati vodeća prijevoznička kompanija u Hrvatskoj orijentirana na
masovan i kvalitetan željeznički prijevoz putnika, prema tržišnim načelima,
pri tome uvažavajući i štiteći interese
vlasnika na zadovoljstvo korisnika
prijevozne usluge i zaposlenika.
To potvrđuje smanjenje broja
vlakova čime rastjeruje najvjernije korisnike – radnike, učenike i studente. To potvrđuje
akcija o izboru novog slogana
kojom je HŽ Putnički prijevoz
d.o.o. izvrgnut ruglu gotovo cijele hrvatske javnosti. Svo ovo
vrijeme plasiraju blještava opravdanja kao ono da loše posluju
– između ostalog - jer imaju
konkurenciju.
S poštovanjem.
Pismo članovima nadzornog odbora HŽ putničkog prijevoza
ekonomska načela poslovanja temelje
se na znanju i stručnosti, radu, odgovornosti za učinjeno, cost - benefitu
odnosu i kalkulacijama… ukratko na
etici koja u prvi plan stavlja rad i rezultate rada koji su ujedno i temelj svake
raspodjele. Usvajanjem i primjenom
tih načela postavljamo temelje efikasnog i konkurentnog HŽ Putničkog
prijevoza d.o.o. koji nam tek takav
može biti zalog naše budućnosti.
Kako je duhovito primijetio jedan naš
poznati ekonomista „u Hrvatskoj se
u javnom sektoru bježi od ekonomije
k'o vrag od tamjana“. Pritom se neekonomsko ponašanje javnog sektora
i uopće državnih institucija snažno
reflektira i na realni sektor odnosno
tržišno poslovanje.
Nažalost, ili na sreću ekonomski zakoni i načela nas stignu
kad – tad, pri čemu je cijena koju plaćamo proporcionalna s dužinom negiranja
ekonomskih načela i posljedicama koje neracionalno
- neekonomsko poslovanje
prouzrokuje.
nastavila je s provjerenom poslovnom
politikom podizanja cijena uz smanjenje kvalitete prijevozne usluge. To
je dovelo do smanjenja prihoda ali i
do smanjenja broja prevezenih putnika. Naime, prema izvješću Državnog
zavoda za statistiku pod naslovom
Transport u četvrtom tromjesečju
2013. u tablici Prijevoz putnika i robe
prema vrstama prijevoza vidljivo je da
je HŽ Putnički prijevoz d.o.o. ostvario
u 2013. smanjenje za 12,3 % u odnosu
na 2012. godinu. Udio u putničkim
kilometrima smanjen je za 22,6 % u
odnosu na 2012.g. U cestovnom prijevozu prevezeni putnici bilježe rast
od 3,8%, a putnički kilometri porasli
su za 7,9%.
Trend koji je vidljiv u HŽ Putničkom
prijevozu d.o.o. ne da nije uredan nego
vodi prema katastrofi. Uznemiruju li
ikoga ovi podaci, osim nas!?
SPVH
9
RAZMIŠLJANJE
na peronu br. 31 - 32
Što su proizvodi u željezničkim poduzećima
i kako se u tu priču uklapaju vlakovi 825/824
Z
apitajmo sami sebe što su to
proizvodi ili usluge što nudi
HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. U svim
dosadašnjim razgovorima obično je
odgovor bio nabrajanje djelatnosti
poduzeća ili u bolje slučaju nabrajanje dijelova usluga. Nešto što bi našim
korisnicima bilo poznao kao proizvod
malo je tko moga reći. Jedan od proizvoda koje sam znao čuti bio je ICN
Zagreb – Split. Iako su pojedinci imali
primjedbu da slovo „N“ u putničkom
prijevozu označava noćni vlak, a ne
nagibni vlak ipak bih se složio da je
to jedan od proizvoda HŽ Putničkog
prijevoza. Malo kasnije ću se ponovo
vratiti na proizvode sa te relacije.
Kako bih koliko toliko približio proizvode željezničkih poduzeća obično ih
usporedim sa računalnim proizvodima. Kad su osobna računala postala
dostupna svima pojavili su kod nas
više velikih proizvođača i prodavača
trgovaca. I tako kad bi došli u trgovinu s masovnom prodajom računala
imali bi desetak dvadeset različitih
računala odnosno od proizvoda. Ta
razlika za nas neupućene u to vrijeme
prvenstveno se odnosila na raspon cijena. Ono što smo mogli prepoznati
bila je veličina monitora, ali da smo se
previše razumjeli u procesore, tvrde
diskove, CD-ROM-ove, radne memorije, grafičke i zvučne kartice pa baš
i nismo. O programskoj podršci još i
manje. Prodavači bi nm rekli što skuplje to bolje računalo i mi bi izvukli
iz džepa zadnju kunu. Nakon toga bi
išli u jednu kancelariju izvršiti uplatu.
Tamo bi nas uputili u skladište kako bi
preuzeli naše računalo. Na licu mjesta
smo ga morali pregledati jer se naknadne reklamacije nisu uvažavale. U
slučaju da bi se kasnije vratili i rekli
kako nam jedan od unutarnjih dijelova baš ne radi odgovor bi bio: „To je
jer ste instalirali ilegalni softver.“ I
tako teško je bilo sakriti razočaranje
o kojem nismo mogli ni sanjati dok
10
smo oduševljeni davali zadnje novce
za kupnju računala.
Danas više niti ne pomišljam na
takve kupnje. Odem kod kvartovskog obrtnika koji se bavi prodajom i
servisiranjem računala i kod njega
sve nabavljam jer je postupak jednostavan i pitanja su jasna:
• za što ti treba računalo: uredsko
poslovanje, igrice, ili neke zahtjevnije
programe i tu već dolazimo do osnovnog kreiranja proizvoda
• što ti treba od periferne opreme:
koje veličine monitor, možda printer
u boji, kakvi zvučnici i slično sa čime
je moje novo računalo dodatno oplemenjeno
• do koje cijene bi išao: ako uzmemo
nešto starije komponentne bit će jeftiniji ali morat ćeš ga mijenjati bar
dvije godine prije nego ako uzmeš
ovaj nešto jači model računala. U
ovom koraku obično predloži model
koji se dobro prodaje i koji je pokazao
rad bez kvarova
• dogovorilo cijenu i računalo se slaže.
Servisiranje u kvartu,a garanciju s velikim dobavljačima osigurana.
Ono što je najvažnije, taj kvartovski
obrtnik posluje danas i u ovoj krizi
dok je nekoliko velikih proizvođača
računala nestalo sa tržišta zbog lošeg
poslovanja.
Sad se vraćam na naše proizvode u
putničkom prijevozu koji mogli biti
na relaciji Zagreb – Split – Zagreb.
Ako napravimo usporedbu s računalima vjerujem mogao bih izreći slijedeće tvrdnje:
• putnici teško mogu razumjeti naše
služene oblike označavanja u željezničkom sustavu
• teško da putnike zanima da li je pruga dvokolosiječna ili elektrificirana, a
još manje koje je vrste osiguranja na
pruzi
• teško da putnike zanima i zašto vlak
ide obilazno preko Ogulina
• putnika ne zanima niti kako to da
nema mjesta za noge u nagibnom
vlaku niti utičnici za njihov prijenosno računalo
• putnika ne zanima niti zašto ne radi
klima u vagonima, ili ako i radi zato je
toliko hladno da dožive toplotni udar
čim izađu
• putnika ne zanima zašto nema lifta
na peronu ali ga smeta što se preznoji dok dođe od vlaka do kolodvorske
zgrade sa svim svojim stvarima
• putnike ne zanima u kojem je propisu napisano da se kupnja prijevozne
isprave u vlaku skuplja za određene
nadoplatu
• putnika u konačnici smeta šetanje
od šaltera do šaltera kako bi prikupio
sve njemu bitne informacije.
Putnika zanima da je zadovoljan
pruženom uslugom i da je za visoku
cijenu koju je platio dobio ono što je
i ponuđeno i što je tražio. Ne samo
da u kvartu ima jedan obrtnik koji se
bavi računalima već i željezničar. Taj
željezničar jedna je od rijetkih koji
ispraća putnike u vlakovima za Split
i dočekuje putnike iz Splita. Porazgovara s njima i pomogne im snaći
se dalje. Taj kvartovski željezničar
je jedan od željezničara budućnosti.
On ne misli da su tu putnici radi željezničara već smo mi tu radi njih. Kad
bi tako svi razmišljali u željezničkim
poduzećima u narednim danima ne
bi razgovarali o ukidanju vlakova
825/824 već bi se upitali:
• kolike su cijene sličnih proizvoda
cestovne konkurencije i da li smo preskupi
• koliko su prihodi, a koliko troškovi
po tim vlakovima ili proizvodima
• kako povećati prihode i sustavno
upravljati troškovima da bi ih smanjili
ispod prihoda.
Ne počnu li menadžment ozbiljno
razmišljati o realizaciji proizvoda, nacionalna željeznička poduzeća sama
sebe uništiti i nestati na otvorenom
tržištu. I nitko im za to drugi neće biti
kriv.
AKTUALNO
na peronu br. 31 - 32
Savjetovanje o Prijedlog Pravilnika o 2. izmjenama i dopunama
Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. – mišljenje SPVH
P
rije svega koristimo priliku
upozoriti Vas da nam niste
dostavili podatke iz kojih je
vidljivo na koji način ste predložili
korekciju izvršitelja. Stoga tražimo
da nam, sukladno čl.149 stavak 2.
Zakona o radu dostavite podatke o radnom vremenu službenih
mjesta i broju izvršitelja na radnim
mjestima u tim službenim mjestima, kao i podatke o radnom
vremenu za pojedina radna mjesta, ukoliko se razlikuje od radnog
vremena službenog mjesta.
terna revizija i interna kontrola
poslovanja, Odjel zaštite na radu,
Zaštita okoliša i zaštita od požara,
te Sustav upravljanja sigurnošću,
Služba za propise.
6. Regionalne jedinice HŽ Infrastrukture: Centar, Istok, Jug, Sjever
i Zapad.
U skladu s ovim prijedlogom potrebno je PRILOG 1 POPIS I
RAZRADA ORGANIZACIJSKIH
JEDINICA HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. dopuniti slijedećim
alinejama:
Kako u postupku savjetovanja o 3. URED UPRAVE
donošenju Pravilnika o organi- 3.11. SLUŽBA ZA PROPISE
zaciji niste uvažili neke naše vrlo
Članak 7. dopuniti:
bitne primjedbe koristimo priliku
ponoviti ih, uz napomenu da ćemo
promjene koje predlažemo istak- Za imenovanje na radna mjesta
iz članka 6. ovoga Pravilnika traži
nut podebljanim slovima.
se visoka stručna sprema i radno
iskustvo od najmanje pet godina.
Članak 2. dopuniti:
Iz posebno opravdanih razloga (s
Organizacijske temelje HŽ Infrastruk- pismenim obrazloženjem) na radture čine sljedeće organizacijske jed- na mjesta iz članka 6. ovog Pravilnika može se privremeno imenoinice:
vati ili rasporediti i osoba koja ima
1. Služba za fondove EU
višu stručnu spremu i najmanje
2. Pristup infrastrukturi
3. u poslovnim područjima: Or- deset godina iskustva ali najduže
ganizacija i regulacija prometa, na 1 godinu.
Održavanje, Razvoj i investicijsko
Članak 11. dopuniti:
planiranje te Građenje
4. u upravnim područjima: Upravljanje ljudskim potencijalima, Sistematizacijom radnih mjesta
Ekonomsko-financijsko područje, određuju se: naziv radnog mjesta,
Informacijsko-telekomunikacijske uvjeti za rad na određenom radtehnologije te Razvoj poslovnih nom mjestu i broj izvršitelja.
Pod radnim mjestom podraprocesa i aplikacijskih sustava
5. u Uredu Uprave: Ravnatel- zumijeva se skup poslova i radjstvo Ureda Uprave, Tajništ- nih zadaća koje su određene opvo Uprave, Odjel sigurnosti, isom poslova uz ugovor o radu,
obrambenog planiranja i zaštite, neovisno o mjestu rada radnika.
Kontroling, Odjel upravljanja Sistematizacija radnih mjesta utkvalitetom, Pravni poslovi, In- vrđuje se prilogom 4. ovoga Pravil-
nika: Radno vrijeme službenih
mjesta i radno vrijeme na svakom
od radnih mjesta u pojedinom
službenom mjestu.
Regionalna jedinica
HŽ Infrastrukture Sjever
Povećati sistematizaciju i to:
skretničar-postavničar za 2 izvršitelja – tako će se dosegnuti trenutno stanje
skretničar kolodvorski radnik
– 5 izvršitelja (automatizacijom
odjavnice Podrute 5 odjavničara
jer će u protivnom postati višak),
prometnik vlakova za 4 izvršitelja i to: kol Đulovac 2 izvršitelja i 2
prometnika vlakova za bolju iskorištenost GO i da se ne stvara višak
sati u mjesečnom fondu,
šef kolodvora – povećati za 1 izvršitelja u kolodvoru Suhopolje, a
radi toga smanjiti pom. šef kol. za
1 izvršitelja
prometni istražitelj za 1 izvršitelj
(mjesto rada Koprivnica)
školski instruktor za 1 izvršitelj
(mjesto rada Koprivnica).
portir – 2 izvršitelja (Varaždin)
vlakovođa popisni – 2 izvršitelja
(mjesto rada Koprivnica)
Regionalna jedinica
HŽ Infrastrukture Jug
Povećati sistematizaciju i to:
prometnik vlakova za 5 i to: (kol.
Knin za 3 što će zajedno biti 9 prometnika vlakova i kol. Pađene za 2
11
AKTUALNO
prometnika vlakova što je ukupno 5 prometnika vlakova)
skretničar za 19 izvršitelja uz
smanjenje 5 izvršitelja na radnom
mjestu čuvar ŽCPR
kol. Ploče povećati sa 10 na 15 izvršitelja, 3 radna mjesta zaposjednuta 24 sata)
(kol, Šibenik povećati za 1-nog izvršitelja)
(kol. Ražine povećati za 5 izvršitelja i smanjiti 5 čuvara ŽCPR)
(kol. Unešić povećati za 2 izvršitelja dva bloka zaposjednuta 24 sata)
(kol. Kaštel Stari i Kaštel Sućurac
povećati za po 3 izvršitelja dva bloka zaposjednuta 24 sata)
školski instruktor za 1 izvršitelja
Regionalna jedinica
HŽ Infrastrukture Zapad
Povećati sistematizaciju i to:
Prometnik vlakova –za 6 izvršitelja, sa 253 na 259, od čega:
• u kolodvoru Škrljevo povećati za
4 izvršitelja kako bi 2 izvršitelja u
smjeni radila u A turnusu
• u kolodvoru Lupoglav povećati
za 1 izvršitelja kako bi radili u A
turnusu, zbog potrebe obavljanja
čuvarske službe u vrijeme prekida
prometne službe, jer u kolodvoru
preko noći ostaju deponirane tri
DMG koje se ujutro pokreću kao
vlakovi za smjer Pule i Buzeta.
• u kolodvoru Pula povećati za 1
izvršitelja kako bi radili u A turnusu, zbog potrebe obavljanja čuvarske službe u vrijeme prekida
prometne službe, jer su objekti na
području kolodvora Pula od povijesnog i kulturnog značenja u
koje se planira uložiti oko 1,5 mil.
kuna za obnovu krova, pročelja i
okoliša sada ostavljeni nezapos-
12
na peronu br. 31 - 32
jednuti i izloženi uništavanju.
Skretničar – kolodvorski radnik za 6 izvršitelja (sa 40 na 46) sa
mjestom rada Skrad 2, Gornje Dubrave 2, Bakar 2)
Manevrist –za 5 izvršitelja (sa 19
na 24).
• Ukidanjem manevarskog sastava
u kolodvoru Moravice i dalje ostaje potreba za skidanjem i dodavanjem zaprežnih lokomotiva na
vlakovima koji prometuju na riječkoj dionici pa zbog toga potrebno je sistematizirati 5 manevrista u
kolodvoru Moravice.
Sam. referent za pripremu
obračuna plaća – za 1 izvršitelja.
(sa predložena 2 na 3 )
Glavni tehnolog –za 1 izvršitelja
(sa predložena 3 na 4)
Prometni istražitelj - sistematizirati 1 izvršitelja sa mjestom rada
Rijeka
Školski instruktor - za 1 izvršitelja (sa 1 na 2) sa mjestima rada
Ogulin i Rijeka
Instruktor prometa –za jednog 1
izvršitelja koji bi pokrivao područje (istarske) pruge od Pule do
Buzeta.
Šef kolodvora - za 1 izvršitelja (sa
14 na 15) - za područje Vrbovsko, Gomirje i Ogulinski Hreljin,
a smanjiti za 1 pomoćnik šefa
kolodvora.
Beli Manastir
šef kolodvora za 1 izvršitelja i to
mjesto rada kolodvori Dalj-Erdut,
a šefu kolodvora Slatina dodati
kolodvore koji su pod ingerencijom šefa kolodvora u Čačincima,
prometnik vlakova povećati za
8 izvršitelja (kol. Osijek za 3 izvršitelja, kol. Vinkovci za 1-nog
izvršitelja i kol. Sl. Brod za 4 izvršitelja)
pom. šefa kolodvora za 1 i to sa
slijedećim rasporedom
• kolodvor Vinkovci 5 izvršitelja,
• kolodvor Osijek 3 izvršitelja,
• kolodvor Sl. Brod 1 izvršitelj,
• Nova Kapela Batrina 1 izvršitelj
• Ivankovo – 1 izvršitelj
• Andrijevci 1 izvršitelj
• Đakovo – 1 izvršitelj
• Županja – 1izvršitelj
prometni istražitelj za 1 (mjesto
rada kolodvor Osijek)
školski instruktor za 1 (mjesto
rada Vinkovci),
MIŠLJENJE SPVH
Na slijedećoj stranici objavljujemo kompletan dopis
broj: A/47-6/2014.
U Zagrebu, 24. lipnja 2014.
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.
Upravljanje ljudskim potencijalima
Gordana Vukčević, rukovoditeljica
predmet: Savjetovanje o Prijedlog Pravilnika o 2. izmjenama i dopunama
Pravilnika o organizaciji HŽ Infrastrukture d.o.o. – dostava mišljenja
Poštovana rukovoditeljice Vukčević,
prije svega koristimo priliku upozoriti Vas da nam niste dostavili podatke iz kojih je vidljivo na koji način
ste predložili korekciju izvršitelja. Stoga tražimo da nam, sukladno čl.149 stavak 2. Zakona o radu
dostavite podatke o radnom vremenu službenih mjesta i broju izvršitelja na radnim mjestima u tim
službenim mjestima, kao i podatke o radnom vremenu za pojedina radna mjesta, ukoliko se razlikuje
od radnog vremena službenog mjesta.
Kako u postupku savjetovanja o donošenju Pravilnika o organizaciji niste uvažili neke naše vrlo bitne
primjedbe koristimo priliku ponoviti ih, uz napomenu da ćemo promjene koje predlažemo istaknut
podebljanim slovima.
Članak 2. dopuniti:
Organizacijske temelje HŽ Infrastrukture čine sljedeće organizacijske jedinice:
1. Služba za fondove EU
2. Pristup infrastrukturi
3. u poslovnim područjima: Organizacija i regulacija prometa, Održavanje, Razvoj i investicijsko
planiranje te Građenje
4. u upravnim područjima: Upravljanje ljudskim potencijalima, Ekonomsko-financijsko područje,
Informacijsko-telekomunikacijske tehnologije te Razvoj poslovnih procesa i aplikacijskih
sustava
5. u Uredu Uprave: Ravnateljstvo Ureda Uprave, Tajništvo Uprave, Odjel sigurnosti, obrambenog
planiranja i zaštite, Kontroling, Odjel upravljanja kvalitetom, Pravni poslovi, Interna revizija i
interna kontrola poslovanja, Odjel zaštite na radu, Zaštita okoliša i zaštita od požara, te Sustav
upravljanja sigurnošću, Služba za propise.
6. Regionalne jedinice HŽ Infrastrukture: Centar, Istok, Jug, Sjever i Zapad.
U skladu s ovim prijedlogom potrebno je PRILOG 1 POPIS I RAZRADA ORGANIZACIJSKIH
JEDINICA HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. dopuniti slijedećim alinejama:
3. URED UPRAVE
3.11. SLUŽBA ZA PROPISE
Povećati sistematizaciju i to:
čuvar ŽCPR – za 8 izvršitelja (kolodvor Darda 5 izvršitelja
ŽCPR zaposjednut a nije izgledna
modernizacija, kolodvor Drenovci
3 izvršitelja ŽCPR zaposjednut a
nije izgledna modernizacija)
skretničar - za 4 izvršitelja u kol.
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS
U skladu s prijedlogom dopune članka 2. potrebno je PRILOG 3 OPISI POSLOVA ZA SLUŽBU ZA
FONDOVE EU, PRISTUP INFRASTRUKTURI, POSLOVNA PODRUČJA, UPRAVNA PODRUČJA,
URED UPRAVE I REGIONALNE JEDINICE HŽ INFRASTRUKTURE dopuniti slijedećim odredbama:
• sudjelovanje u izradi podzakonskih propisa Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (u
suradnji s ministarstvom nadležnim za promet);
• izrada općih akata upravitelja infrastrukture na razini pravilnika i uputa;
• izrada tehničkih internih strukovnih normi upravitelja infrastrukture;
• uspostava i vođenje digitalne baze podataka svih relevantnih hrvatskih, međunarodnih i internih
propisa i normi relevantnih za funkcioniranje upravitelja infrastrukture;
• usklađivanje općih akata, tehničkih specifikacija i podloga za nabavu tehničke opreme i
ugovaranje radova te sastavljanje projektnih zadataka za tehničku dokumentaciju s uvjetima
prema direktivama o sigurnosti i interoperabilnosti, hrvatskim i međunarodnim propisima te
hrvatskim i međunarodnim normama;
• usklađivanje uvjeta za funkcioniranje sustava upravljanja sigurnošću s obzirom na direktivu o
sigurnosti i važeće propise;
• objedinjavanje poslova standardizacije, usklađivanje s izrađivačima standarda po službama
HŽ, pohrana, izdavanje i čuvanje standarda;
• tumačenje akata koje su izradili,
• čuvanje i izdavanje domaće i strane stručne literature i časopisa.
Organizacijskim jedinicama iz članka 2. ovoga Pravilnika poslovode:
1. šef Službe za fondove EU
2. direktor Pristupa infrastrukturi
3. u poslovnim područjima: izvršni direktor Organizacije i regulacije prometa, izvršni direktor
Održavanja, direktor Razvoja i investicijskog planiranja i direktor Građenja
Članak 7. dopuniti:
Članak 11. dopuniti:
Sistematizacijom radnih mjesta određuju se: naziv radnog mjesta, uvjeti za rad na određenom radnom
mjestu i broj izvršitelja.
Pod radnim mjestom podrazumijeva se skup poslova i radnih zadaća koje su određene opisom
poslova uz ugovor o radu, neovisno o mjestu rada radnika.
Sistematizacija radnih mjesta utvrđuje se prilogom 4. ovoga Pravilnika: Radno vrijeme službenih
mjesta i radno vrijeme na svakom od radnih mjesta u pojedinom službenom mjestu.
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698
e-mail: [email protected]
Prometnik vlakova –za 6 izvršitelja, sa 253 na 259, od čega:
• u kolodvoru Škrljevo povećati za 4 izvršitelja kako bi 2 izvršitelja u smjeni radila u A
turnusu
• u kolodvoru Lupoglav povećati za 1 izvršitelja kako bi radili u A turnusu, zbog potrebe
obavljanja čuvarske službe u vrijeme prekida prometne službe, jer u kolodvoru preko noći
ostaju deponirane tri DMG koje se ujutro pokreću kao vlakovi za smjer Pule i Buzeta.
• u kolodvoru Pula povećati za 1 izvršitelja kako bi radili u A turnusu, zbog potrebe
obavljanja čuvarske službe u vrijeme prekida prometne službe, jer su objekti na području
kolodvora Pula od povijesnog i kulturnog značenja u koje se planira uložiti oko 1,5 mil.
kuna za obnovu krova, pročelja i okoliša sada ostavljeni nezaposjednuti i izloženi
uništavanju.
Skretničar – kolodvorski radnik za 6 izvršitelja (sa 40 na 46) sa mjestom rada Skrad 2, Gornje
Dubrave 2, Bakar 2)
Manevrist –za 5 izvršitelja (sa 19 na 24).
• Ukidanjem manevarskog sastava u kolodvoru Moravice i dalje ostaje potreba za
skidanjem i dodavanjem zaprežnih lokomotiva na vlakovima koji prometuju na riječkoj
dionici pa zbog toga potrebno je sistematizirati 5 manevrista u kolodvoru Moravice.
Sam. referent za pripremu obračuna plaća – za 1 izvršitelja. (sa predložena 2 na 3 )
Glavni tehnolog –za 1 izvršitelja (sa predložena 3 na 4)
Prometni istražitelj - sistematizirati 1 izvršitelja sa mjestom rada Rijeka
Školski instruktor - za 1 izvršitelja (sa 1 na 2) sa mjestima rada Ogulin i Rijeka
Instruktor prometa –za jednog 1 izvršitelja koji bi pokrivao područje (istarske) pruge od Pule do
Buzeta.
Šef kolodvora - za 1 izvršitelja (sa 14 na 15) - za područje Vrbovsko, Gomirje i Ogulinski Hreljin, a
smanjiti za 1 pomoćnik šefa kolodvora.
Regionalna jedinica HŽ Infrastrukture Istok
Prijedlog korekcije broja izvršitelja po regionalnim jedinicama:
Povećati sistematizaciju i to:
skretničar-postavničar za 2 izvršitelja – tako će se dosegnuti trenutno stanje
skretničar kolodvorski radnik – 5 izvršitelja (automatizacijom odjavnice Podrute 5 odjavničara jer će
u protivnom postati višak),
prometnik vlakova za 4 izvršitelja i to: kol Đulovac 2 izvršitelja i 2 prometnika vlakova za bolju
iskorištenost GO i da se ne stvara višak sati u mjesečnom fondu,
šef kolodvora – povećati za 1 izvršitelja u kolodvoru Suhopolje, a radi toga smanjiti pom. šef kol. za 1
izvršitelja u kol. Kloštar (nema razloga, jer je ukinuta obveza oko put. blagajne)
prometni istražitelj za 1 izvršitelj (mjesto rada Koprivnica)
školski instruktor za 1 izvršitelj (mjesto rada Koprivnica).
portir – 2 izvršitelja (Varaždin)
vlakovođa popisni – 2 izvršitelja (mjesto rada Koprivnica)
Regionalna jedinica HŽ Infrastrukture Jug
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 11,
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001
www.spvh.hr
e-mail: [email protected]
čuvar ŽCPR – za 8 izvršitelja (kolodvor Darda 5 izvršitelja ŽCPR zaposjednut a nije izgledna
modernizacija, kolodvor Drenovci 3 izvršitelja ŽCPR zaposjednut a nije izgledna modernizacija)
skretničar - za 4 izvršitelja u kol. Beli Manastir
šef kolodvora za 1 izvršitelja i to mjesto rada kolodvori Dalj-Erdut, a šefu kolodvora Slatina dodati
kolodvore koji su pod ingerencijom šefa kolodvora u Čačincima,
prometnik vlakova povećati za 8 izvršitelja (kol. Osijek za 3 izvršitelja, kol. Vinkovci za 1-nog izvršitelja
i kol. Sl. Brod za 4 izvršitelja)
pom. šefa kolodvora za 1 i to sa slijedećim rasporedom
• kolodvor Vinkovci 5 izvršitelja,
• kolodvor Osijek 3 izvršitelja,
• kolodvor Sl. Brod 1 izvršitelj,
• Nova Kapela Batrina 1 izvršitelj
• Ivankovo – 1 izvršitelj
• Andrijevci 1 izvršitelj
• Đakovo – 1 izvršitelj
• Županja – 1izvršitelj
prometni istražitelj za 1 (mjesto rada kolodvor Osijek)
školski instruktor za 1 (mjesto rada Vinkovci),
www.spvh.hr
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS
Regionalna jedinica HŽ Infrastrukture Zapad
• Tehničar-radnik u brzojavnom uredu određujući opisom poslova da obavljaju poslove radnog
mjesta red. br. 65, te poslove radnog mjesta br. 94.
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
prometnik vlakova za 5 i to: (kol. Knin za 3 što će zajedno biti 9 prometnika vlakova i kol. Pađene za 2
prometnika vlakova što je ukupno 5 prometnika vlakova)
skretničar za 19 izvršitelja uz smanjenje 5 izvršitelja na radnom mjestu čuvar ŽCPR
kol. Ploče povećati sa 10 na 15 izvršitelja, 3 radna mjesta zaposjednuta 24 sata)
(kol, Šibenik povećati za 1-nog izvršitelja)
(kol. Ražine povećati za 5 izvršitelja i smanjiti 5 čuvara ŽCPR)
(kol. Unešić povećati za 2 izvršitelja dva bloka zaposjednuta 24 sata)
(kol. Kaštel Stari i Kaštel Sućurac povećati za po 3 izvršitelja dva bloka zaposjednuta 24 sata)
školski instruktor za 1 izvršitelja
Predlažemo da Prilog 6. POPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE OBAVLJAJU POSLOVI IZVRŠNIH
RADNIKA dopunite slijedećim radnim mjestima:
• Prometni dispečer (članak 4. Pravilnika, točka 6.)
• Pomoćnik šefa kolodvora (članak 4. Pravilnika, točka 6.)
• Šef kolodvora (članak 4. Pravilnika, točka 6.)
Članak 13. promijeniti tako da glasi:
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 11,
Povećati sistematizaciju i to:
b) VŠS
• ostali kolodvori,
• kolodvori: Gračac, Gospić, Vrhovine, Zadar, Metković, Perković, StrizivojnaVrpolje,
Regionalna jedinica HŽ Infrastrukture Sjever
Za imenovanje na radna mjesta iz članka 6. ovoga Pravilnika traži se visoka stručna sprema i radno
iskustvo od najmanje pet godina.
Iz posebno opravdanih razloga (s pismenim obrazloženjem) na radna mjesta iz članka 6. ovog
Pravilnika može se privremeno imenovati ili rasporediti i osoba koja ima višu stručnu spremu i
najmanje deset godina iskustva ali najduže na 1 godinu.
Pod stručnom spremom podrazumijevaju se niža, srednja, viša i visoka stručna sprema.
www.spvh.hr
Na najjednostavnije poslove za koje se ne zahtijeva stručna osposobljenost, može biti raspoređen
radnik koji ima završenu osnovnu školu.
Utvrđuje se potrebna stručna sprema za šefove kolodvora:
a) VSS
• kolodvori na glavnim (koridorskim) prugama za međunarodni promet
• kolodvori: Varaždin, Zabok, Čakovec, Virovitica, Našice.
U Organizaciji i regulaciji, Služba za izvršenje prometa formirati novo radno mjesto
Članak 6. dopuniti:
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 11,
e-mail: [email protected]
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS
Povećati sistematizaciju i to:
Regionalna jedinica
HŽ Infrastrukture Istok
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698
Sindikat prometnika vlakova Hrvatske protivi se donošenju predloženog Pravilnika o organizaciji,
bez uvažavanja naših primjedbi.
AKTUALNO
na peronu br. 31 - 32
Područni odjel Zagreb
Glavni inženjer – stručnjak ZNR povećati za 1 izvršitelja.
Sindikat prometnika vlakova Hrvatske protivi se donošenju predloženog Pravilnika o organizaciji, bez
uvažavanja naših primjedbi.
S poštovanjem.
Marko Gašpar
predsjednik SPVH
Regionalna jedinica HŽ Infrastrukture Centar
Povećati sistematizaciju i to:
prometnik vlakova za 7 izvršitelja i to:
• Lipik 4 izvršitelja,
• Sirač 1 izvršitelj,
• B Jaruga 2 izvršitelja
šef kolodvora za 1 izvršitelja i to mjesto rada Popovača, a radi toga smanjiti pom. šefa kol. za 1
izvršitelja
školski instruktor za 1 (radno mjesto Zagreb GK)
prometni istražitelj za 2 (radno mjesto Zagreb GK i Zagreb RK)
skretničar –za 9 izvršitelja
• (Kutina 5 izvršitelja – smanjiti skretničar kolodvorski radnik za 3 izvršitelja)
• (Lipik 3 izvršitelja)
• (Sirač 1 izvršitelja)
Skretničar kolodvorski radnik –za 5 izvršitelja
• (Sisak Caprag za 2 izvršitelja)
• (Hrv. Leskovac za 1 izvršitelja)
• (Jastrebarsko za 2 izvršitelja)
manevrist za 5 i to radno mjesto Volinja 2 izvršitelja i Zagreb RK 3 izvršitelja
portir za 14 izvršitelja mjesto rada Zagreb GK i Zagreb RK.
ODJEL ZAŠTITE NA RADU
Povećati sistematizaciju i to:
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 11,
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 11,
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 11,
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698
e-mail: [email protected]
www.spvh.hr
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698
e-mail: [email protected]
www.spvh.hr
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698
e-mail: [email protected]
www.spvh.hr
13
AKTUALNO
I
na peronu br. 31 - 32
SPVH
SPVH
SIHŽ
30,65%
38,26%
SŽH
24,37%
Sindikalno članstvo u HŽ Infri dana 1. lipnja 2014.
14
AKTUALNO
na peronu br. 31 - 32
Posjet Sindikatu prometnika vlakova Poljske
S
indikat prometnika vlakova
Hrvatske već više od desetljeća
surađuje sa Sindikatom prometnika vlakova Poljske. U toj suradnji svi zajedno nastojimo razmijeniti
iskustva što se tiče sindikalnog djelovanja, a i funkcioniranja samog željezničkog sustava. Poljaci su naime
već prošli restrukturiranje, a duže su
u EU pa su nam njihova iskustva veoma interesantna i korisna.
U Poljskoj koja ima trideset i osam
milijuna stanovnika - smještenih u
šesnaest Vojvodstava. Oko devedesettisuća radi u više od pedeset tvrtki nastalih restrukturiranjem PKP
– a. Najveća tvrtka na PKP je Infrastruktura - PLK u kojoj je zaposleno tridesettisuća djelatnika. Sindikat
prometnika Poljske ima devettisuća
članova u 34 podružnice. Sindikat
veoma uspješno vodi Aleksander
Motyka sa svojim suradnicima.
I ove godine 23. svibnja, put Poljske
krenulo deset predstavnika SPVH, u
posjet Sindikatu prometnika vlakova
Poljske. Ugodna vožnja autocestom
kombijem od Zagreba do gradića
Opole na jugu Poljske uz više kraćih
odmora, trajala je desetak sati. Oko
devetnaest sati dočekali su nas naši
domaćini, predsjednik Sindikat prometnika Poljske Aleksander Motyka sa svojim suradnicima. Smjestili
su nas u jednom manjem hotelu. U
jutro smo u društvu naše domaćice
Grazyne Koziolkiewicz
pješke
krenuli u obilazak grada Opole, te
smo obišli i željeznički kolodvor, gdje
smo bili na staroj postavnici koja ima
blok uređaj sličan uređaju koji je nedavno otišao u mirovinu na Zagreb
Glavnom kolodvoru. Neki su se čak
i pohvalili i demonstrirali nam kako
se sa tim uređajem upravlja. Nakon
ručka obišli smo i ostale znamenitosti grada kao i šetnice uz rijeku Odru.
Drugi dan smo krenuli u pravcu
grada Wroclawa te smo bili u posjeti najljepšem i najvećem Zamku
Ksiaž u Poljskoj, koji ima oko tristo
raskošnih soba. Za vrijeme drugog
svjetskog rata u njemu je svoj stožer
imao i Adolf Hitler. Po podne smo
obišli gradić Karpacz bili smo u posjeti tvornici kristala Julia koja ima
dugu tradiciju proizvodnje od 1842.
godine. Ovdje smo vidjeli kako se
napuhivanjem izrađuju razni predmeti od stakla. Također smo bili zadivljeni kako se ručno obrađuje svaki
dio posuđa ili izrađuju figure kristala. Svako je ponio nešto za uspomenu
da razveseli svoje najmilije. Poljaci
su naš boravak u Poljskoj osmislili
u dva dijela. Prvi dio bio je obilazak
kulturnih i prirodnih znamenitosti
te upoznavanje sa željeznicom PKP,
a drugi je dio bio predviđen za sudjelovanje na sportskom susretu. U
ponedjeljak 26.svibnja prisustvovali smo svečanom otvorenju XI
Međunarodnog sportskog susreta
u prekrasnom planinskom mjestu
Borowice. Na ovim su igrama uz
članove Sindikata prometnika Poljske, te naših ekipa, nastupile i ekipe
iz federacije BiH i Slovenije, a zbog
poplave nije se pojavila ekipa iz Srbije. Uz svečano postrojavanje ekipa
turnir je otvorio predsjednik Sindikat prometnika Poljske Aleksander
Motyka. U naredna tri dana održana su natjecanja u više sportova, a u
svakoj disciplini bilo je po dvadeset
ekipa sastavljenih od dva muškarca i
dvije žene. Naše ekipe su dobile pomoć četiri Poljakinje koje su također
zaslužne na uspjeh koji smo na igrama postigli. Ekipa u sastavu Lucyna Tkaczuk, Malgorzata Buzowska,
Drago Ukić i Ivica Kero pobjedila
je u bacanju ručne papuče. Najduži
hitac ručne papuče ove godine u
Poljskoj od 15,26 metara ostvario
je u pojedinačnoj konkurenciji naš
Drago Ukić i osvojio lijepi kristalni
pehar.
U četvrtak 29. svibnja nakon završetka svih natjecanja bilo je svečano
zatvaranje sportskih igara, uz podjelu pehara i poklona. Na zatvaranju su
bili prisutni i mnogi željeznički šefovi
i direktori, te predstavnici Vojvodstva i Regiona Karkonoszc. U naše ime
uzvanicima i domaćinima obratio se
Zlatko Rakijašić koji se zahvalio na
gostoprimstvu koje su nam u zadnjih
tjedan dana pružali Poljski prijatelji.
U petak ujutro puni prekrasnih dojmova i uspomena nakon doručka
krenuli smo put Lijepe Naše.
piše: Milan Kovačićek
15
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
U
Mirko Medved
skretničar u kolodvoru Slatina
16
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
kolodvoru
Slatina
skretničarska služba obavlja se u redovnom turnusu 12/24/12/48,
a po posljednjoj sistematizaciji predviđeno je 10 izvršilaca. Neke od
specifičnosti skretničarskog
posla
ovdje su te, da pored oba skretničarska
bloka prolaze prilično frekventni željezničko-cestovni prijelazi, s tim da je
onaj na bloku 1 automatski dok onim
na bloku 2 rukuje izravno skretničar
i u ovisnosti je s ulaznim signalom.
Prilikom manevriranja s oba putna
prijelaza skretničari rukuju izravno, a
što je u Slatini prilično često, manjim
djelom zbog otpreme utovarenih vagona ( u 2013.g. otpremljeno 249 vagona
), a većim djelom zbog vagonske vage
koja se nalazi na 6. kolosjeku ( u 2013.g.
izvagano 738 vagona). Kolodvor ukupno ima 6 kolosjeka od kojih je najduži
2. ( glavni prolazni ) kolosjek korisne
dužine od 427 metara. O posebnostima skretničarskog posla u kol. Slatina,
kao i o nekim drugim temama, razgovaramo sa našim članom, skretničarem
Mirkom Medvedom.
Za početak Mirko, recite nam nešto o
sebi.
Živim u Novoj Bukovici sa suprugom
i najmlađim sinom, srednjoškolcem
druge godine poljoprivrednog smjera,
inače isto tako zaljubljenikom u željeznicu, koji zbog poznatih okolnosti
nije vidio perspektivu na istoj. Osim
njega, imam još dvoje djece; najstariji
sin sa završenom školom za prometnika, oženjen, otac jednog djeteta, trenutno je skretničar u Osijeku i kći, udana
u Đurđevcu, isto tako završila prometnu školu u Moravicama kao jedna od
najboljih u generaciji, trenutno u potrazi za bilo kakvim poslom. Nas troje živimo u službenom stanu koji sam
otkupio 2001. godine i općenito sam
zadovoljan, samo nek je zdravlja i da
se popravi situacija u državi a tako i na
HŽ-u. Bio sam sudionik Domovinskog
rata godinu dana, čime se ponosim, ali
sam isto tako razočaran jer sam vjerovao da će biti bolje, kao uostalom i
svi branitelji koji su vjerovali u to.
Otkud Vi na željeznici?
Završetkom srednje škole u Rijeci, vratio sam se u Slavoniju, ali kako nisam
našao posao u struci, 1986. godine uka-
zala se prilika za doškolovanje na željeznici, što sam iskoristio i eto me od
tada do danas neprekidno na željeznici,
zadovoljan odabirom.
Živite neposredno uz prugu, radite na
željeznici, dobar dio obitelji završio je
željezničku školu. Reklo bi se željeznička obitelj...
Moja obitelj je usko povezana sa željeznicom, kako sam već rekao, sin mi je
željezničar, zet mi je željezničar, kći je
završila prometnu školu ali ne radi na
željeznici. Uglavnom, dosta smo vezani
uz tu našu željeznicu.
Kako je biti skretničar u Slatini?
Lijepo! Mali smo kolektiv i dobro je,
samo nekako mislim da je ipak prije
bilo malo bolje. Ljudi su se promjenili i
sva ova događanja oko HŽ-a mislim da
negativno utiču na njih.
Kako ste zadovoljni uvjetima rada?
Zadovoljan sam uvjetima kao što su
vjerovatno i ostale kolege skretničari
zadovoljni. Kada bi se rješile neke stvari
kao što je, recimo voda, bilo bi super, ali
kako se nema novaca općenito u državi,
teško da će se to rješavati u dogledno
vrijeme.
Koliko se željeznica promjenila od
vremena kada ste počeli raditi pa do
danas?
E, tu su se desile velike promjene.
Nekada smo imali imidž sigurne firme
a samim tim i radnik se osjećao sigurno i zadovoljno. Danas toga više nema,
više ništa nije sigurno. Ljudi se plaše za
svoju i budućnost svoje obitelji jer ne
znaju šta im donosi novi dan.
Može li se i kako poboljšati situacija
na HŽ-u?
Pa, mislim da je tu svima jasno da bez
prijevoza robe i putnika teško da će se
išta poboljšati. Tu je i modernizacija
HŽ-a, jači oporavak privrede i mnogo
drugih stvari na koje mi malo možemo
uticati. A željezničari su tu, s nadom da
će biti bolje, jer nikome od nas nije drago doći na posao, a vlakova sve manje.
Kad ste to već spomenuli, šta mislite o
ukidanju putničkih vlakova od strane
HŽ Putničkog prijevoza?
Mislim da je tu riječ o gubitku i ovo
malo putnika što je još ostalo. Slavonija se sve više zapostavlja, a to svakako
nija dobro. Jedan od primjera je taj,
da učenici čekaju vlak po dva sata i
to ako je vlak redovit, a obično kasni,
dok autobusni prijevoznici prilagode
svoj vozni red početku i kraju nastave
i mislim da su bolje organizirani dok
su naši vozni redovi sve gori. Trebalo bi
malo više sluha prema korisnicima željezničkih usluga od strane odgovornih
u HŽ Putničkom prijevozu.
Šta očekujete od stalnih reorganizacija
i sistematizacija?
Ne očekujem ništa dobro. Govori se da
nas je previše, a mi koristimo prošlogodišnje godišnje odmore. U ljude se uvukao strah; da nisam ja slijedeći.
Kako gledate na prekide službe koji se
uvode u sve više kolodvora?
Šta reći? Na to sam se već djelomično
osvrnuo. Nemir i nespokoj među ljudima, kako starijim, tako i mlađim. Svi
smo pretežno kreditno opterećeni a posla sve manje. Ako se još ukine i noćni
rad, bit će još gore.
Kakav je odnos s kolegama i drugim
službama u kolodvoru?
Tu ne bih imao ništa posebno za reći,
osim da su odnosi dobri, da se slažemo i da se to obično svodi na jutarnji
razgovor uz kavu.
Kakva je budućnost pruge Dalj- Varaždin, posebno ovog našeg dijela?
E, to je malo teže pitanje. Kako je počelo s raznim ukidanjima vlakova, sad se
sve češće spominje i ukidanje noćnog
rada, bojim se da sve to vodi prema totalnom zatvaranju ovog dijela pruge.
Kako provodite slobodno vrijeme?
Imam nešto malo zemlje koju obrađujem, malo stoke i to uglavnom za vlastite potrebe, a najbolje se opuštam kada
se svi skupimo, uz svoju djecu i unuke.
Planovi za budućnost?
Pa, uglavnom sam ostvario svoje ciljeve. Najviše što sada želim to je da
nam Bog podari zdravlja, a sve drugo
doći će samo od sebe.
Poruka za kraj.
Što se tiče željeznice, volio bih da se
sve promjeni na bolje, da se napokon
privreda oporavi, da bude više prijevoza a samim tim i više posla za nas,
da krene zapošljavanje i da sva ta djeca
jednog dana nađu svoju egzistenciju na
željeznici, kao nekoć mi!
piše: Nebojša Gojković
17
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
Jedrimo protiv vjetra
U
Darko Habdija
Zagreb GK, pomoćnik šefa kolodvora
18
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
srijedu, 18. lipnja, oko
19,30 došao sam na
razgovor s pomoćnikom
šefa Glavnog kolodvora, Darkom
Habdijom. Kolodvor dijeluje pusto, nije bilo niti putnika niti vlakova. U svakom slučaju nepobično.
Stoga je naš razgovor započeo s s
pitanjem o tome da li je ovo „normalna“ situacija ili su ljudi spojili dane praznika pa je zbog toga
kolodvor pust.
- „Danas je istina manje putnika
jer su ljudi „spojili“ dane praznika
s vikendom pa se sve čini pusti. No
nažalost, općenito, situacija nije
dobra. Ovdje sam četvrt stoljeća i
nikada nije bilo gore. Užasavam se
kada u nedjelju dođem na posao.
Pusto j, kao da radim u Lepavini
ili kaj ja znam gdje. Nakada kada
su ovdje bile „špice“u 6,30 – 8,30
ili oko 16 sati, sve je bilo krcato,
a kada su tek dolazili vlakovi iz
Vinkovaca i Osijeka bila je prava
ludnica. Ne znam kuda ovo sada
vodi. Mi kao da smo firma kojja se
bavi prozvodnjom čokolade panam prijevoz putnika nije važan.“
- Netko će reći, danas ne postoji željeznica, već tri poduzeća. U
takvoj podjeli HŽ Infrastruktura
nema ništa s putnicima ili vožnjama putničkih vlakova. Opet čini
mi se da će team ovog razgovora
u velikoj mjeri biti putnički prijevoz. Što misliš o tome da sve to
skupa u osnovi nije briga zaposlenika HŽ Infrastrukture?
- „Ima takvih razmišljanja i to
je loše. Nekada jeprometnik bio
odgovoran za sve, a danas je
njegova odgovornost bitno manja.
No danas da se utvrdi tko je kriv,
između stotinu „podizvođača“,
šef mora biti Scherlok Holmes.
Ponekad se nismo dobro orga-
nizirali. Ljudi je puno manje pa
smo imali havariju kada je 2013.
pao veliki snijeg. „Prali“ su nas po
novinama, a istina je bila da smo
mi imali samo dva čovjeka na 60
skretnica. Griječi nisu radili i ništa
nismo mogli učiniti. No danas ne
vrijeme informatizacije, nevrijeme
je bilo najavlejno i na vrijeme su se
mogli angažirati ljudi. To je istina.“
Nekada je prometnik vodio brigu
o čistoći vagoma, predgrijavanju,
postavi vagona na peronu... Sada
je samo postava vagona njegova
briga. Čisti promet i ništa više.
Prije je prometnik procijenjivao
situaciju na peronu i kada je vidio
da je velika gužva, u dogovoru s
pomoćnikom šefa kolodvora dodavao je vagon. Sada se time bavi
organizacijaska jedinica Ured za
gospodarenje vagonima usastavu
HŽ Putničkog prijevoza.“
Taj je Ured bio lociran na novoj
postavnici, a sada je preselio na
novu lokaciju. O sastavu vlaka
odlučuju vagonski otpremnici u
dogovoru s operativom HŽ Putničkog prijevoza. No problem je
što oni osim kakve informacije i
terminala nemaju informaciju s
mjesta događanja, s perona.
Prije Domovinskog rata u sastavu
vlaka bilo je do 15 vagona. Promet je pao za vrijeme rata, ali ne
kao sada:
- „Sada je najgore i nije mi jasno
da Ministar to pušta. Mi ovdje na
Glavnom kolodvoru više nemamo
vlaka s više od 6 vagona. Tko imalo razmišlja svojom glavom, jasno mu je da ćemo svi tu izgubiti.
Nema kontinuiteta u poslu, nestaje kvalitete u poslu i u konačnici
gube s eradna mjesta. Možda to
više i u takvoj situaciji i nije najvažnije. Ljudi se višene raduju , ne
vesele se dolasku na posao. Posao
se samoodrađuje i svatko je sretan da radi. Ne čpita se više niti za
raspored smjena, niti za zašitnu
odjeću...Ništa više nije važno, a
svima je jasno da gubimo i radna
mjesta i putnike. Definitivn, željeznica, gledali mi to odvojeno ili
kao cjelinu, ne ide u dobrom smjeru.“
Kada govori o željeznici, Darko
Habdija govori kao čovjek koji
promet u živo gleda od 1984. godine i sigurno zna što govori. Na
posao putuje iz Križevaca tako da
ima iskustva i s prugom. Do 1090.
godine radio je kao prometnik
u Sesvetama. Te godine dobiva
premještaj na Glavni kolodvor i
deset godina radi ili na peronu ili
nastaroj postavnici. Od 1999. radio je kao pomoćnik šefa kolodvora za vlakopratnju, pa za putničku
službu i na kraju kao operativni
pomoćnik šefa kolodvora.
Zanimljivo je da ste imali doticaja i s današnjim dijelovima HŽ
Putničkog prijevoza...
- Da, nekako se sve u jednom trenutku poremetilo, pa sam trebao
„uskočiti“ kao pomoćnik za vlakopratnju. Bilo je to rješenje silom prilika. U to vrijeme radio
sam raspored za 450 konduktera
i to nije bilo jednostavno. Radio
sam raspored smjena i bilo je dosta nezdovoljnih. Danas je ovdje, u
vlakopratnji, možda 100 konduktera.“
U kojoj mjeri je točno mišljenje da
se s bitno manjim brojem ljudi ne
mogu pregledati karte?
-„Istina je kako je manje putnika,
no čini mi se da se s ovim brojem
ljudi ne mogu stići prekontrolirati
karte. Nekada su uz šefa vlaka, u
vlakopratnji bila dva konduktera.
19
JEDAN OD NAS
I tada nije bilo mogućnosti švercanja. Danas
ide jedan kondukter, a u prigradskom prometu
ponekad vlak ide i bez konduktera. Uvode se i
kontrole karata u civilu, ali sve to nije dovoljno.“
Česti su prigovori i na usklađenmsot voznog
reda. Kakva je situacija na Glavnom kolodvoru?
- „Vikendom je ukinuto oko 60 posto vlakova.
Tako primjerice prvi putnički vlak za Koprivnicu iz Zagreba kreće u 14,36. Ima brzi vlako, ali
što ako netko želi putovati u Repinec, Carevdar
ili Mučnu Reku. Ljudi bi putovali, ali ponekad
imamo dojam kao da se vozni red radi tako da
otjeraputnike. Mi stalne putnike već poznamo.
To su vatrogasci, medicinske sestre, radnici u
Konzumu. No njihovi vlakovi danas stižu u
6,50, a ne kao nekada u 6,30- Za deset minuta
oni ne mogu doći do svog radnog mjesta. Pisali su peticije, ali od toga nije bilo koristipa na
kraju odustaju od željeznice. Organiziraju se
njih, četiti pet i putuju osobnim automobilima.
Ili što reći za putnički vlako koji u 7,32 kreće
iz Zagreba i u 9.50 stiže u Kloštar. Iz kojeg dvije minute ranije odlazi vlak za Osijek. Možda
bi netko iz Zagreba putovao za Osijek, pa ovo
rješenje jednostavno nema logike.“
Naš sugovornik ne može se oteti dojmu kako u
priči o željeznici nešto ne štima:
- „Rade se remonti na sve strane. Do Koprivnice
se danas milina voziti. Vlak samo klizi. Točno
imaš osjećaj kako se sve radi da netko dođena
gotovo. Tako je bilo s HT-om. Ljudi su krvavo
plaćali u vođenje telefonske linije, 2000 pa i
3000 tisuće maraka po selima. I onda se sve to
proda.“
- I poruka za kraj...
- „Nešto se u stavu države prema željeznici
mora promijeniti. Naš je posao da se bavimo
prijevozom putnika i to je državni interes. Dok
to nije tako mi tu ništa ne možemo učiniti, neovisno o tome kako je organizacija postavlejna.“
piše: Gustav Trogožar Kekec
20
na peronu br. 31 - 32
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
Vladimir Klemo
prometnik vlakova kolodvor Perković
V
ladimir je rođen 29.03.1984.
godine u Splitu. Završio je
prometnu školu u Splitu za
zvanje prometnika vlakova 2002.
godine. Za željezničku struku nije
se odlučio slučajno nego je željeznicu zavolio kao dijete a pogotovo
zanimanje prometnika vlakova jer
je pokojni otac Ante radio kao prometnik .
Nakon završene škole zaposlio se
kao manevrista u kolodvoru Ražine
gdje je položio stručni ispit. Kako
se ukazala potreba za poslom prometnika vlakova odmah je otišao
raditi kao prometnik u kolodvor
Kosovo. Nedugo nakon toga prelazi
u kolodvor Perković gdje i danas radi. Radeći u kolodvoru koji je
nositelj posla na ovom dijelu pruge
mogu kazati da je Vlade dobro ispekao željeznički zanat, te je izrastao
u izvrsnog željezničara a uz posao
se dodatno školovao i završio Višu
školu za zvanje inženjera željezničkog prometa. Svoje znanje u ovom
poslu je oplemenio radeći na zamjeni u prometnoj operativi u Splitu
kao prometni dispečer.
Kaže nam da je biti željezničar u ovo
vrijeme jako nezahvalno za razliku
od prijašnjih vremena. Najveći razlog toga su vozni redovi koji su sve
lošiji pa tako u kolodvoru Perković koji je odvojni kolodvor za Split
i Šibenik dođu putnici iz Zagreba i
čekaju na vezu za Šibenik i do 5 sati
a zašto je to tako putnicima treba
objasniti prometnik vlakova koji
često dožive neugodne situacije sa
revoltiranim putnicima.
piše: Ante Kunčić
21
P
AKTUALNO
osljednjih nekoliko godina na Lonjskoj pruzi i pruzi Banova Jaruga
- Pčelić došlo je do „najezde“ zatvaranja željezničkih cestovnih prijelaza. Lonjska pruga obuhvaća područje od
kolodvora Novska do kolodvora Dugo
selo. Na toj dionici zatvorena su četiri
ŽCP-a: Prečec, Križ, Repušnica i Ilova. Na
pruzi Banova Jaruga - Pčelić nedavno su
zatvorena tri ŽCP-a: Međurić, Lipik i Pakrac, koji su usput rečeno izgrađeni i nisu
pušteni u rad. Nažalost, pruga od Daruvara do Pčelića zatvorena je za promet svih
vlakova već četiri godine, a ove godine zatvara se i dionica od Banove Jaruge do Daruvara za prijevoz putnika i uvađa se prijevoz autobusima umjesto vlakovima. Kako
vrijeme ide dalje donose se sve „mudrije“
odluke o zatvaranjima kolodvora, pruga,
stajališta, itd. na Hrvatskim željeznicama. Čuvari zatvorenih ŽCP-a u većini su
premješteni na druga radna mjesta i to na
udaljenijim područjima od mjesta stanovanja. Nekima od njih takva odluka nije
išla u prilog i bili su prisiljeni raskinuti „Ugovor o radu“ uz uzimanje poticajnih otpremnina, te pokušavaju pronaći
zaposlenje u sigurnijim firmama da bi
nastavili skrbiti o obiteljima, iako mi se
u današnje vrijeme ovo čini nemogućom
misijom u našem društvu. Nažalost neki
od njih prihvatili su druga radna mjesta
s nepovoljnijim uvjetima, te rade i putuju
u skoro nemogućim uvjetima jer moraju
na neki način prehranjivati svoju obitelj.
Mnogo puta su ovakve situacije bile uistinu odražene kao ljudske tragedije jer se
sa zaposlenika nervoza i stresno stanje
prenosilo i na cijelu obitelj. Većina je ovih
ŽCP-a automatizirano, a zgrade u kojima
su do nedavno bili zaposlenici na svojim
radnim mjestima su zapuštene. Ogledni
primjer nemara i nebrige o stajalištu nakon odlaska zaposlenika je stajalište Ilova
između kolodvora Banova Jaruga - Kutina. Prije zatvaranja ovog stajališta zgrada
je obnovljena u potpunosti za što su uložena znatna sredstva, a sada je taj prostor u
potpunosti devastiran i uništen te nema
nikakvu funkciju. Ovakvo stanje mogu
dočarati samo slike koje će nadam se biti
i objavljene ili se osobno na licu mjesta može svatko uvjeriti. U više navrata
tražena je pomoć od nadležnih u HŽ-u za
rješenje problema kao i od lokalne zajednice, ali osim uključenja vanjske rasvjete i
praznih obećanja ništa drugo nije učinje-
22
na peronu br. 31 - 32
RIJEČ STRUČNJAKA
na peronu br. 31 - 32
VELIKI IZAZOV PRED HŽ PP
D
no. Mislim da je ovo prostor koji će uskoro
trebati posjetiti sanitarna inspekcija, jer je
to izvorište potencijalne zaraze. Mještani
Ilove sve češće prozivaju HŽ i institucije
nadležne za održavanje javnog reda i mira,
tražeći da se prostor dovede u normalnu
funkciju te mole Boga da se ne dogodi
ikakav incident ili nečije stradavanje. Taj
prostor najčešće su koristili đaci i radnici,
a sada je nažalost zatvoren i uništen. Strahujem da bi ŽCP Međurić, Lipik i Pakrac
mogli doživjeti sudbinu stajališta Ilova
ako se u što skorije vrijeme ne pokrene
promet i prijevoz putnika vlakovima na
toj relaciji. Žalosno je da su ova tri prijelaza automatizirana ( nisu još pušteni u rad),
a pruga je zatvorena od 24.04.2014.godine
za prijevoz putnika vlakovima. Vjerujem
da su uložena ogromna sredstva u ova tri
ŽCP-a i žalosno je da trenutno služe samo
za to da oko njih svakim danom sve više
niče korov. Da stvar bude još gora, dionica
pruge od Daruvara prema Pčeliću i dalje
se obnavlja i ulažu se znatna sredstva bez
decidiranog odgovora da li će ikada biti u
funkciji. Malo čudno i za mnogo stručnije i kompetentnije ljude, a kamo li za nas
„obične smrtnike“. Ovdje se stvari odvijaju po nekakvoj čudnoj logici: obnovi, uloži
pa zatvori?!
Vjerujem da će se kad tad netko upitati
gdje se donašaju odluke ove vrste i na koji
način i sa kakvom odgovornošću se troši
novac poreznih obveznika. Možda, ako
postoji sustav odgovornosti, jednog dana
netko bude snosio posljedice i odgovarao
za ovako “dobre“ poslovne i gospodarske
poteze. Ako zbog ničega drugoga onda
zbog ljudi koji su nakon dugih i mukotrpnih godina rada skoro istjerani na ulice te
njihovih obitelji koje proživljavaju tragedije zbog nečijeg nemara!
akle, ja bih rekao da podaci
potvrđuju ono što smo znali
i prije, a to je da alternativna
sredstva prijevoza (u odnosu na HŽ)
postaju sve prihvatljivija korisnicima
jer je usluga Hž-a loša.
Vlak više nije najjeftinija i najudobnija
opcija prijevoza, pa je time otvoren ulaz
konkurenciji, a to je cestovni prijevoz.
Gledano marketinški, čini se da HŽ
jednostavno ne razumije tržište, ne istražuje ga, pa ne može ni pravovremeno prilagoditi svoje usluge zahtjevima
tržišta. Kada se govori o marketingu
usluga, analizu valja vršiti kroz takozvane „momente istine“. To su zapravo
svi trenuci u konzumaciji usluge u kojima se konzument susreće sa uslugom.
Kod HŽ-a je prvi trenutak informacija
o voznom redu, a zadnji je izlazak iz
vlaka. Između ta dva trenutka je bezboj drugih – kupovanje karte, ulazak,
sjedalo, kondukter, suputnici, …. Važno je napomenuti da svaki segment potrošača na svoj način doživljava te momente i nije lako odgovoriti na zahtjeve
svih segmenata, ali vještina marketera
i jest u tome da se usreći upravo ciljani segment. Da ne govorim i da te segmente treba odrediti unaprijed kako bi
se mogli analizirati.
Mišljenja sam da HŽ u takvoj analizi ne
ostvaruje dobre rezultate.
Zasigurno je jedan od važnih razloga
pada prometa i rekonstrukcija pruge
pri čemu su brojni putnici bili jednostavno prisiljeni tražiti alternativu. Ako
uzmemo da je rekonstrukcija i bila neka
„viša sila“, tada treba analizirati postoji
li način da se ti putnici vrate ili su oni
otišli nepovratno. Promatrajući to kroz
onu taoci-apostoli-teroristi-plaćenici
analizu, tada je jasno da je ova situacija učinila mnoge taoce spremnima da
nađu drugo rješenje i neće se vratiti
lako.
Usput, a samo zato jer mi je to poznato,
valja postaviti pitanje koliko je kadrova HŽ dodatno školovao na ekonomiji
(marketingu) i gdje su oni i što rade?
Zašto HŽ ne pozna svoje korisnike?
Zašto ne postoje analize i mjere radi
privlačenja i vraćanja korisnika?
Spominjao sam ti svojedobno da je
vrhunac licemjerja bilo uspostava 060
broja za davanje informacija o voznom
redu radi rekonstrukcije pruge. Kada se
tome pridoda da su dati novci za one
naljepnice (izrada rješenja, produkcija,…), tada je to licemjerje još i gore.
Marketinški pristup nije imati reklamu.
To je samo jedan jako mali dio mar-
ketinškog posla.
Pravi marketing
je
istraživanje,
analiza, analiza,
analiza,
mjere
i
donošenje
odluka
temeljem
kvalitetno
odrađenih prethodnih koraka.
Na mikrorazini
to se može uspostaviti na više
načina. Najprije
treba jasno istražiti i analizirati
tržište i interne
potencijale. Potom treba jasno
definirati standarde kvalitete
usluge. I onda to
treba ostvariti.
Treba shvatiti da vlak nije proizvod.
Ni jedna linija nije proizvod. To je
samo infrastruktura za davanje usluge.
naime, potrošač treba uslugu prijevoza
od točke a do točke b. Njemu ne treba
plavi ili sivi vlak. Njega ne zanima je li
lokomotiva dizel ili električna. Zanima
ga samo pouzdanost i udobnost prijevoza. Kašnjenje, prljavi vlakovi, necivilizirani kondukteri i suputnici, prevrući
ili prehladni putnički prostori i kaos
u voznom redu su vjerojatno najveći
problemi koji se iskazuju u gore navedenim momentima istine. Svaki od ovih
( a i ne nabrojanih) faktora ima i svoju
težinu, naravno. Stoga i pristupanju
svih problema treba pristupiti redoslijedom važnosti. Ne treba se zavaravati
da će se rezultati pokazati odmah. HŽ
je u stanju kod kojeg treba jako puno
investirati da bi se preokrenuli negativni trendovi, a kamoli da bi se došlo
do nekakve profitabilnosti. A k tome,
treba osigurati i efikasnost jer su resursi jako, jako, jako limitirani. To je veliki
izazov i ne vidim da HŽ to uopće može
iznijeti uz postojeće stanje stvari.
piše: Tomo
23
JEDAN OD NAS
Dubravko Kolaković
prometnik u kolodvoru Cabuna
24
na peronu br. 31 - 32
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
K
olodvor Cabuna nalazi se na
pruzi Dalj-Varaždin između
kolodvora Slatina i Suhopolje i u pogledu obavljanja prometne
službe te reguliranja prometa smatra
se međukolodvorom. Ovo je ujedno
i najzapadniji kolodvor Regionalne
jedinice organizacije i regulacije prometa Istok. Prvo što se vizualno ističe
na samom kolodvoru su izuzetno
dugi kolosjeci, od kojih drugi i treći
imaju 670 metara korisne dužine.
Iako u Cabuni već dugi niz godina
nije bilo nikakvog utovara ni istovara, mudrošću odgovornih u HŽ-u,
prvi kolosjek u dužini od 589 metara
u potpunosti je obnovljen ( zlu ne
trebalo ). Prava je šteta što živimo u
vremenu kada se grade mostovi koji
nigdje ne vode i kada se obnavljaju
pruge po kojima neće voziti vlakovi
pa ovako genijalni potezi prođu
posve nezapaženo. Isto tako, skretničari u kolodvoru Cabuna zadnjih
nekoliko godina ne rade turnus već
tzv. sedmicu. Naravno, to je samo
privremeno dok se ne automatiziraju zaposjednuti željezničko-cestovni prijelazi (koji su, samo usput
da spomenemo,automatizirani prije
nešto više od pola godine). U kolodvoru razgovaramo sa našim članom,
prometnikom vlakova Dubravkom
Kolakovićem.
Za početak reci nam nekoliko riječi
o sebi.
Rođen sam 25.01.1974.g. u Virovitici, stanujem u vlastitoj kući u
Suhopolju, oženjen sam, imam kćer
od sedam godina koja na jesen kreće
u školu. Nakon završene osnovne
škole odlazim u Zagreb gdje 1992.g.
završavam
željezničko-tehničku
školu za zanimanje prometnik vlakova. Radio sam skoro u svim kolodvorima od Virovitice do Osijeka, a
nakon odsluženja vojnog roka pa do
danas radim kao prometnik vlakova
u kolodvoru Cabuna.
Otkud ti na željeznici?
Kao dijete volio sam vlakove, a i
stanovao sam u blizini željezničkog
kolodvora u Suhopolju. Druga sam
generacija na željeznici jer mi je otac
bio nadzorni skretničar u kolodvoru
Virovitica pa sam tako i ja završio na
željeznici.
Kako je biti prometnik vlakova u
Cabuni?
Svojim radnim mjestom sam jako zadovoljan. Kolodvor Cabuna je manji
kolodvor u kojem rade četiri prometnika u turnusu i jedan skretničar
koji svakodnevno radi od 08.00 do
15.00 sati, ukupno pet zaposlenih.
Mala smo ekipa koja se dobro slaže
pa je onda i rad u takvom kolodvoru
ugodan i lijep.
Kako si zadovoljan uvjetima rada?
Radni uvjeti u kolodvoru Cabuna
su zadovoljavajući. Prije par godina
promjenjeno nam je krovište, fasada,
stolarija, a i izgrađen je novi sanitarni čvor u sklopu čekaonice. Grijemo
se na termoakumulacionu peć, imamo pitku vodu, klima uređaj, čajnu
kuhinju, a ovih dana planiramo sami
napraviti radnu akciju i okrečiti prometni ured. S obzirom na neka druga službena mjesta o kojima čitam
u listu NA PERONU mislim da mi
imamo relativno dobre uvjete za rad.
Kakav je obim posla u kolodvoru?
Nekada je kolodvor Cabuna otpremao puno komadnih,exspresnih
pošiljaka,otpremane su velike količine šećerne repe u vrijeme kampanje dok sada toga više nema.Ostao
je samo rad na putničkoj blagajni
na kojoj rade prometnici vlakova a mjesečni prihod kreće se oko
20000,00 kuna i imamo oko 2500 otpremljenih putnika, najviše učenika
koji se školuju u Virovitici.
Može li se i kako obim posla povećati?
Mi kao kolodvor ne možemo tu
puno učiniti. Uprave HŽ Carga i HŽ
Putničkog prijevoza trebale bi više
poraditi na tome da privuku teret i
putnike na željeznicu.
Kako ste u Cabuni zadovoljni
voznim redom?
Sa voznim redom nismo zadovoljni
jer cijelo dopodne od 06.25 do 12.20
sati nema niti jedan vlak prema Virovitici, gdje ljudi ovdje većinom
gravitiraju zbog središta Županije.
Prema Osijeku nema niti jedan vlak
po noći, veze prema drugim središtima su loše a takvih primjera je dosta.
Što misliš o ukidanju vlakova od
strane HŽ Putničkog prijevoza?
Protivim se ukidanju vlakova jer ionako imamo malo vlakova na našoj
pruzi. Trebalo bi uvesti još koji vlak i
prilagoditi njihov vozni red potrebama putnika.
Što misliš o stalnom smanjivanju izvršnog osoblja?
Kao što sam protiv ukidanja vlakova, tako sam i protiv smanjivanja osoblja. Treba privući robu i putnike a
slijedom toga biti će i veća potreba
za osobljem.
Kako vidiš budućnost željeznice?
Ako nastavimo samo smanjivati i
ukidati mislim da nam budućnost
neće biti dobra. Nadam se da će čelni ljudi naše željeznice smoći snage
svojim znanjem i sposobnošću
iznaći rješenja koja će biti za dobrobit svih nas.
Što radiš u slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme provodim sa svojom obitelji i prijateljima. Puno vremena boravim u prirodi, za svoje potrebe uzgajam voće, povrće, vinovu
lozu. Ostatak vremena radim sve
ono što ne stignem zbog posla.
Poruka za kraj.
Pored svih problema sa kojima se
danas susrećemo ja sem optimista
i nadam se boljoj budućnosti nama
i našoj željeznici. Pozdravio bih
ovim putem sve kolegice i kolege
kao i sve članove SPVH-a. Koristim
priliku da ovim putem još jednom,
našem kolegi, prometniku vlakova
Stjepanu Maljuni-Štefu koji je prije
nekoliko dana odradio zadnju smjenu u kolodvoru Cabuna, zaželim
u svoje ime i u ime djelatnika kol.
Cabuna puno sreće, zdravlja i lijepih
umirovljeničkih dana.
piše: Nebojša Gojković
25
IZ NAŠEG VRTA
na peronu br. 31 - 32
IZ NAŠEG VRTA
na peronu br. 31 - 32
U istim poslovima 35 godina
K
ada netko praktički na
istom radnom mjestu
provede 35 godina to treba cijeniti. Kod starijih radnika, s
nekoliko desetljeća radnog staža,
ponekad se može osjetiti i malo
gorčine. Nisu zadovoljni koliko
su napredovali bez obzira na to
što su pošteno radili, nisu sretni
niti zbog činjenice što su ih neki
koji su „jučer“ došli brzo preskočili, da pokoji put oni s malo
znanja napreduju ... Nedvojbeno,
dosta je opravdanih razloga da
se bude nezadovoljan. No tako
nečega niti u tragovima nema
kod naše sugovornice.
Branka Biloš
samostalni referent
26
iknuli.
Današnji naziv radnog mjesta
Branke Biloš je samostalni referent za računovodstvo, financije i
stambene poslove. Radi završne
račune, bilance, kontiranje i evidencije, dakle puno onoga što
nama drugačije složenim činovnicima malo što govori, možda samo da tu ima puno tablica i
brojki.
Prije 35 godina, vrsta poslova
kojom se već spomenuta Radna
zajednica bavila bio je opsežniji,
naime u to vrijeme dodjeljivali su
se društveni stanovi i stambeni
krediti, a sve je to trebalo obraBranku Biloš i njene cure ih HŽ diti:
Nekretnina upoznao sam prije par godina dok su još radile - „Nazivi su se mijenjali no naš
u Trnjanskoj. Na ovaj razgov- je posao više menje isti kao i kad
or samo sam se spustio kat niže sam došla. Prije smo imali popošto su HŽ Nekretnine preselile družnice u Slavonskom Brodu,
u zgradu HŽ Infrastrukturre u Osijeku, Vinkovcima, Varaždinu,
Mihanovićevoj. U sobi nije bilo Splitu... U to vrijeme organizacinikoga osim nas dvoje pošto su jske jedinice su kupovale stanjene kolegice spojile dane i os- nove za svoje radnike. Kod nas se
tale kod kuće.
sve objedinjavalo, sklapali su se
ugovori, naplaćivalo se...OsamPrvo radno mjesto Branke Biloš desetih godina dosta se stanova
bilo je u Radnoj zajednici Stam- kupovalo, a stambeni krediti su
bene djelatnosti. Kasnije je to bila se masovno dijelili. U to vrijeme
agencija,pa se promijenilo još ne- smo obrađivali po 3000 stamkoliko naziva, da bi se danas to benih kredita. Sve se radilo ručbile HŽ Nekretnine. Uz pomjene no, a čak smo i uplatnice pisali na
nazive išle su i „promjene lok- pisaćim mašinama.“
acija“. Današnje HŽ Nekretnine
bile su i u Hanuševoj, na Zapad- Zanimljivo, i tada se pokušavanom kolodvoru, Branimirovoj, u lo štedjeti, a i stimulirati štediše.
dva navrata u Trnjanskoj i sada Naime kako bi se malo prišparalo
konačno u Mihanovićevoj. Lju- na poštanskim troškovima, šefovi
di su nevoljko iz Trnjanske pri- su sugerirali da zaposlenici sami
premali selidbu u Mihanovićevu. ponesu i razdijele poštu u svom
No kad su došli, brzo su se priv- kvartu. Uštede su rezultirale
nižim troškovima i povećavanjem boda kod obračuna plaća.
Prodaja društvenih stanova
započela je 1992. godine. Većina
stanova je prodana, ostalo je nešto službenih stanova i stanova u
najmu.
- „Opet mi vodimo naplatu i evidenciju. Stanovi se otplaćuju na
dugačke rokove, do 30 godina.
Većina kupaca redovito plaća, a
ima i onih koji ne plaćaju. Šaljemo opomene, a bilo je i ovrha.
Kada uspoređuje različita razdoblja na željeznici, Branka ne
vidi neke bitnije razlike. Skoncentrirana je na svoju okolinu i
posao.
- „Bilo mi je lijepo kad sam počela raditi. No ne mogu se niti danas požaliti, niti na posao niti kolegice s kojima radim. Da je plaća
malo bolja ne bi bilo loše, ali kada
se pogleda kakvo je vrijeme, sretni smo da radimo.“
U posljednje vrijeme ljudi uglavnom odlaze sa željeznice, a malo
tko dolazi. Iz računovodstva je
nedavno „na poticajne mjere“
otišlo devet kolegica. Novi se
radnici ne primaju, a posao se dijeli na preostale zaposlenike. To
za sada funkcionira.
- Ukoliko nema kolegica, a stranka nazove, mogu „ući“ u njen
kompjuter i riješiti problem. Upoznati smo s programima, znamo tko što radi i međusobno si
pomažemo.“
piše: Gustv Trogožar Kekec
27
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
Tko je Mario Pintarić ili uvodno nešto kratko o sebi?
Rođen sam 1971. godine, generacija
i školski kolega s Jakovom Rašićem.
Iz željezničarske sam obitelji. I tata
mi je bio prometnik. Počeo je od
manevriste, vlakovođe, konduktera
pa do prometnika. Stara škola, sve je
prošao, sada sam ga je naslijedio. Prvo
sam radio u Koprivnici, od 1990. godine. Bio sam jedanput na zamjeni
u Virovitici, neka dva mjeseca, tek
toliko da spoznam rad na čistoj mehanici.
Koliko imate staža?
Ove godine trideset s beneficiranim.
Nakupilo se. Stvarnih nekih dvadeset
četiri godine.
Razlikuje li se željeznica od vaših
početaka i ova danas?
Razlikuje se puno. Puno je ljepše bilo
raditi nekada. Bilo je više posla, više
ljudi i ljepše je bilo raditi.
Kako ljepše!?
Ljepše i lakše. Bilo je puno više posla ali je bilo ljepše raditi jer se znalo
tko šta radi. Sada je problem jer ne
možeš nešto napraviti a da nekog ne
pitaš i da ne tražiš odobrenje. A taj
koga pitaš ti ne zna odmah reći već
se čekaju nekakvi dogovori pa jedan
kaže jedno drugi drugo. Pogotovo je
problem s Cargom. S putničkim je
manje problema ali s Cargom najviše.
Mario Pintarić
prometnik vlakova kolodvora Koprivnica
28
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
Prometnik je nekad bio alfa i omega
u kolodvoru.
Istina, danas ne znaš koje bruto kuda
ide niti koja lokomotiva kud ide.
Znalo se dogoditi da se bruto planira
jednim vlakom pa taman što je proba gotova, dolazi odluka da se bruto
skida i dodaje na drugi vlak. A bilo je
slučajeva da se bruto ponovno vraćalo na prvo planirani vlak. Naravno da
to traje i čeka se po nekoliko sati dok
se netko premišlja kako će i kuda će.
Nekad se znalo, bruto je došlo - lokomotiva na vlak, proba i polazak. Bilo
je duplo i više posla ali se znalo tko
što radi. Danas je u svemu problem.
Pitaš jednog ne zna, od drugog se
čeka odgovor. Tu je najveći problem.
Što kažete općenito na tehnološke
procese koji su podijeljeni, unatoč
tome što je sastavljanje i rastavljanje
vlakova jedinstveno. Kakva je suradnja s putničkim i Cargom?
S putničkim nemamo nekih problema. Radi se po tehnološkom procesu.
Što se tiče čišćenja i pranja to je sve
razrađeno, osim ako se dogodi nekakva nepredviđena situacija, kakav popravak onda je to prioritet. Najveći je
problem s Cargom radi same njihove
organizacije.
Osim loše organizacije s Cargom trpite li posljedice podijeljene vuče na
Cargo i putnički? S malo lokomotiva
treba pokriti sve vlakove!
Da, većinom je to problem. Par puta
smo dobili odobrenje da putnička lokomotiva može voziti Cargo vlak. Ali
to je jako rijedak slučaj. Lokomotive
putničkog prijevoza ne smiju u Cargo promet. Njihova upotreba je zaista
bila rijetkost i to dok je prijetilo da
Koprivnica stane. Nismo više kud
imali primiti vlak.
Kakve su prilike u Mađarskoj s obzirom da s njima surađujete?
U Mađarskoj je podjela počela prije
nas i prije su počeli ti problemi. Mi
surađujemo s prometnikom u MAV
i on isto više puta ne zna što će se raditi. Kad ga pitamo za vlak prometnik
pita dispečera Carga koji njemu šalje
podatke o vlakovima putem e-maila.
Cargo dispečer šalje mailom podatke
o vlakovima koje može primiti, a tu
se posebno navode vlakovi privatnih
operatera. Privatni operater mora
dati dopuštenje za vlak i u njemu ne
smije biti bruto Carga. Samo privatni
vlak makar s pet vagona. Ako se radi
manevra na privatnom vlaku netko
taj račun dobije. Ako ima odobrenje
može, ako nema ne može. Ne prima
ni strojnu trasu za privatni vlak jer tu
strojnu vožnju privatnik mora platiti.
Da se dodirnemo Kolektivnog ugovora, odnosno da se dodirnemo plaća.
Jeste li zadovoljni svojom plaćom?
U globalu jesam. Dok gledam svjetsku situaciju, krizu i kako je u državi
– plaća je solidna.
A kad gledamo ostale relacije da li
je odnos prometnik, skretničar, dispečer, šef kolodvora, pomoćnik šefa
kolodvora korektno napravljen s obzirom na uloge koje imaju?
Mislim da jest. S obzirom da svatko
radi. Onaj koji radi noću, po svakom
vremenu mora biti korektno plaćen
za taj otežani uvjet. Nije isto sjediti u uredu ili hodati dvanaest sati
po vani. Nije napor ali dok gledamo
manevristu pratioca koji ima u dvanaest sati četrdeset do pedeset lokomotiva otkopčati, zakopčati uz posao
tranizitera kojeg više nema a svaki
vlak treba sravniti s dokumentima.
Radi i više od petnaest km zavisno od
količine posla, i taj čovjek mora biti
adekvatno plaćen.
Što se tiče drugih prava, trenutno je
aktualno prijevoz na posao i s posla.
Je li to korektno rješenje?
Za mene je dosad bilo u redu. Tko ima
dalje neka se plaća karta za vlak. Nisam upoznat s detaljima ali ako netko
ima do kolodvora iz kojeg odlazi na
posao 5 - 6 km treba platiti i taj dio.
Nedavno smo provodili akciju solidarnosti s poplavljenima u Slavoniji.
Kako je to prošlo u Koprivnici?
Ne znam koliko se ljudi solidariziralo,
ali znam da je bilo odjeka.
Idete li na sportske susrete našeg sindikata?
Idem na susrete koje organizira podružnica a u Trogir nisam išao. Jednostavno mi se ne ide. Idem kad se
organiziraju ovdje bliže, npr Zagreb,
Slavonski Brod, Varaždin.
Znate li da sindikat ima svoje
odmaralište na Ugljanu?
Znam, bio sam na Ugljanu nekad
davno. Idemo svake godine na drugo
29
JEDAN OD NAS
mjesto. recimo ove godine idemo u
Dubrovnik jer tamo nismo bili. Volim
vidjeti sve - prvo Hrvatsku a onda i
šire.
Koliko ste dugo član sindikata?
Od prvog dana. Bio sam od prvog
dana u sindikatu. Onda je to bio jedini sindikat. Kad smo se zaposlili nitko nije ni pitao pogotovo kao mladog
radnika hoćeš li ili nećeš biti član sindikata. Kad je osnovan SPVH iste godine sam postao član.
Kako vam se čine kad se osvrnete,
imali li stvari koje su iz sindikata dobro pokrenute za Koprivnicu!
Sramota je što je Koprivnica izgubila
status zbog nekih ljudi. Zahvaljujući
Kreši (Posavec) sjedište se ipak vratilo u Koprivnicu (prometna sekcija). I
to je u redu. Kolodvor Koprivnica je
na glavnom koridoru i od važnosti u
poslu.
Osjetili se manjak izvršitelja na radnom mjestu prometnika? Dali vas je
premalo za posao koji se obavlja?
Trenutno imamo problem zbog odlaska kolege u mirovinu s radnog mjesta
telegrafiste i mjesto je nepopunjeno.
Prije je prometnik rješavao brzojavke u noći i nedjeljom kad ga nije
bilo i ti samo žurnog značaja. Sad mi
moramo sve rješavati. Recimo da su
ponedjeljak i petak udarni dani i te
cijele dane imaš posla s brzojavkama.
Nitko nije propisao te poslove prometniku niti nas je tko obučavao postupku s brzojavkama.
Najave vlakova također obavlja prometnik!
Da sav posao – od najave vlakova
MAV–u, teleprinter, brzojavke sve je
to dobio prometnik na regulaciji. Ali
uskačemo jedan drugom na pomoć.
Problem će nastati kod promjene
voznog reda. Kad se nešto desi treba
odmah poslati, ne može čekati. Govorimo o slanju brzojavki e - mailom.
Broj izvršitelja u Koprivnici se opako smanjuje. Kako bi tome doskočili
30
na peronu br. 31 - 32
odnosno kao bi vi to promijenili?
Jako se malo može promijeniti jer
nema ljudi niti u ostalim kolodvorima. Trenutno je problem s Cargom.
Da se Cargo organizira i da posao
krene tad bi konstantno trebale raditi
dvije manevre. Sada je jedna u turnusu 12/24/12/48 a druga uskače u pola
smjene jedne i druge odnosno radi
od 16 do 04 sati s time da nedjeljom
ne radi. To sad donekle funkcionira,
samo je problem kad u nekim danima kad radiona i industrija završava
radom u 14 sati. Javlja se i problem
putničke situacije odnosno odabira
što je prioritetnije. S ovakvim poslom to se još stigne uraditi doduše
sa zakašnjenjem ali se odradi. Problem je i sigurnost. Dešava se da kod
manevarskog odreda da je prvi manevarski odred u punom sastavu a
čovjek iz tog sastava radi kao pratilac
na drugoj strani, bez nadgledavanja. Rukovoditelj manevre je s jedne
strane a manevrista na drugoj strani
kolodvora. Postavlja se pitanje što ako
se nešto desi tko je kriv: radnik koji
sam radi, prometnik koji je upućen u
situaciju?
Dilema je da li rukovoditelj manevre
može biti za dva manevarska odreda.
Ne može ali situacija je takva. Šuti se
i radi. Vrši se pritisak da se tako radi.
Kakvo je stanje sa službenom i zaštitnom odjećom? Da li tu postoje problemi o kojima ljudi žele pričati?
Zadnje vrijeme situacija se popravlja
i nešto je stvari došlo. Prije dvije godine uveli su da na postavnici možemo raditi u civilu jer radne odjeće nije
bilo. Prije dva - tri mjeseca došla je isporuka ljetnog asortimana. Pitanje je
kako će biti za zimu. Najveći je problem na manevri što se ljudi namoče
pa ne mogu takvi raditi a nedostaju
pojedini dijelovi zaštitne odjeće.
Kad bi imao priliku mijenjati željeznicu da bude bolja što bi uradio?
Puno toga bih vratio na staro, pogotovo što se tiče organizacije. Čitam da
IZ NAŠEG VRTA
na peronu br. 31 - 32
nigdje u Europi ne valja razdvajanje a
mi smo mala željeznica koja kao cjelina funkcionira ali kao više malih ne. S
ovom brojem ljudi možemo odraditi
bez brige da smo svi zajedno. Možemo mi izdvojiti poslove koji nemaju
veze s prometom a da bi promet funkcionirao moramo biti svi zajedno.
Bilo bi puno jednostavnije. Imamo
slučaj da imamo Cargovu manevru i
njihove ljude koji nemaju što raditi,
a ovdje u Koprivnici dva radnika ne
znaju kud bi od posla.
ugodno raditi u ovakvoj sredini. Jedan
kolega bi rekao, mali ali zdrav kolektiv.
Mi nekoliko puta godišnje napravimo radnu akciju uređenja kolodvora i
družimo se, tako da funkcioniramo kao
jedna obitelj.
Ne sumnjam da voliš svoj posao?
Ne mogu reći niti da volim niti da ne
volim, jednostavno ne razmišljam na
takav način nego to je sada postala navika i ja sam zadovoljna.
Zdravstvena situacija tijekom godina se mijenja. Kkao o tome razmišljate i može li se na mjestu prometnika do mirovine?
Nisam o tom razmišljao, ali sam stava
ako bude zdravlja radio bih ovaj posao
do mirovine. Meni je moj posao lijep i
njime sam zadovoljan. Šezdeset godina u ovakvom kolodvoru jako će mali
broj radnika uspjeti odraditi. Radna
mjesta na koja bi se mogli maknuti
više nema.
Nešto se najavljuje ukidanje beneficiranog radnog staža!
Beneficirani radni staž nije izmišljen
bez razloga. Koliko vidim sad više
nema svrhe. Manevristi sa šezdeset
godina neće moći skakati s vagona na
vagon. Mogu biti u kancelariji kao čuvari i slično ali takvih radnih mjesta
više nema.
Ima li nešto što nismo dodirnuli voljeli bi pojasniti, reći, opisati!
U globalu to je to. Umjesto da ide na
bolje sve je lošije. Priča se već dvadeset godina o modernizaciji ali od toga
još uvijek ništa. Počeo sam devedesetih godina raditi na telekomandi od
MAV do Lepavine. Kasnije je ukinuta
i sve je ostalo na pričama. Smanjili su
broj ljudi radi modernizacije do koje
još nije došlo.
razgovarao: Anto Iličić
Obzirom da je suprug prometnik vlakova u kolodvoru Zalesina, kako funkcionira obitelj u kojoj su oba supružnika prometnici vlakova?
Snalazimo se, šef je korektan i izlazi
nam maksimalno u susret za usklađivanje turnusa, a kolege su ok što se
tiče zamjena, tako da uspijevamo uskladiti posao sa obiteljskim obavezama.
S
lađana Brozović rođena je 1. studenoga 1977. godine u Ogulinu.
Živi u Ogulinskom Hreljinu sa
suprugom Draženom i kćerkama Ema
Leoni koja ima 10 godina i Elena kojoj je 7 godina. Suprug Dražen je također prometnik vlakova u susjednom
kolodvoru Zalesina. Slađana je prije
braka živjela u poznatom željezničkom
mjestu Moravice, onda nije ni čudo da
je u Moravicama završila i srednju željezničku tehničku školu za prometnika
vlakova. Na nagovor tete koja je radila
na željeznici predala je zamolbu za prijem u radni odnos i na njezino veliko
iznenađenje bila je primljena. Od 1.
listopada 1996. godine počela je raditi
kao pripravnik prometnika vlakova u
kolodvoru Delnice gdje je ostala narednih 18 godina.
Možeš li usporediti željeznicu na kojoj
si počela raditi i željeznicu danas?
Sam kolodvor i uvjeti za rad su se jako
malo promijenili u zadnjih osamnaest
godina od kada sam počela raditi u
Delnicama, ali ipak vrijedi spomenutu
uvođenje centralnog grijanja kolodvora
na plin koje je dosta ugodnije u odnosu
na ranije grijanje pećicama na ugalj od
kojeg se pored dima osjećao i jak smrad
ne samo u prostorijama nego i na odjeći
koju nosimo. Prije više od godinu dana
završeni su radovi na izmjeni sustava
elektro vuče i plinski grijači skretnica
su zamijenjeni električnim koji su ipak
bolji i pouzdaniji. Što se tiče broja putnika svaku godinu ih je sve manje, kao
i vlakova koji se svakim novim voznim
redom dodatno reduciraju.
Kako je biti prometnik vlakova u
kolodvoru Delnice?
U kolodvoru Delnice mi je dobro i kada
bi imala priliku birati neki drugi kolodvor za rad, ne bi se mogla odlučiti, jer
ovdje su već dugo isti ljudi i odnos
među kolegama je odličan tako da je
Razmišljaš li kako svoje mjesto rada
učiniti ugodnijim za rad?
Napravila bih jedan prozor na prednjem zidu prema kolosijecima, jer izgleda da smo mi jedini kolodvor bez prozora u prometnom uredu. Po ljeti je još
i podnošljivo, ali kad je vani samo malo
oblačno u prometnom uredu izgleda
kao u bunkeru.
Priča se da će uskoro doći modernizacija, APB, novi uređaji za daljinsko
vođenje prometa, ….
O tome i ne znam baš nešto previše,
ali nadam se da neće imati utjecaj na
smanjenje broja radnika na ovoj pruzi
zbog njezine karakteristike odnosno
teških uvjeta tijekom zime a i ljeti zbog
izbacivanja kolosijeka.
Što bi glede željeznice preporučila
vladajućoj garnituri?
Da više upravljaju s terena a malje iz
fotelja.
Imaš li među kolegama i prijatelje?
Nađe se, ali uglavnom svi smo si dobri!
razgovarao: Josip Tirić
31
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
na peronu br. 31 - 32
JEDAN OD NAS
„Ne vjerujem da ću na ovom radnom
mjestu dočekati mirovinu.“
ANTE MUJAN
PROMETNI DISPEČER U OPERATIVI KNIN
Ante Mujan rođen je 12. lipnja 1969.
godine u Drnišu. Poslije završene osnovne škole u Drnišu upisuje i srednju elektrotehničku školu, a nakon
završene druge godine se prebacuje u Željeznički obrazovni centar u
Zagrebu za zanimanje prometnika
vlakova. Po završetku škole 1989.
godine se zapošljava na željeznici
u kolodvoru Žitnić kao pripravnik
prometnika vlakova. Kao završeni
prometnik vlakova dobiva ugovor o
radu u ukrsnici Koprno. Povremeno
radi na zamjeni u kolodvorima Žitnić i Unešić. 17. rujna 1991. godine
na početku Domovinskog rata kao
dragovoljac se aktivno uključuje u
obranu u 113. Šibensku brigadu, a
poslije u 142. Drnišku brigadu. Obnaša dužnost zapovjednika satnije u
142. brigadi sa činom natporučnika.
Prolazi sva ratišta od dubrovačkog
32
zaleđa do miljevačkog platoa i sudjeluje u oslobodilačkoj akciji Oluja.
Tada se demobilizira i vraća se na
željeznicu kao prometnik vlakova
u kolodvor Kosovo. Nakon odlaska
šefa kolodvora Kosovo u mirovinu
preuzima dužnost šefa kolodvora
koji dežura u Kosovu. Poslije desetak
godina u kolodvoru Kosovo dobiva
prijelaz u kolodvor Knin prvo za
prometnika vlakova, a onda prelazi
na radno mjesto prometnog dispečera u Prometnoj operativi Knin
što i danas radi. Oženjen, otac dvoje
djece Antoni (19) i Antonela (18) i
sa obitelji živi u obiteljskom stanu
u Kninu. I supruga Ivana, kao i sin
Antoni završili su srednju školu za
prometnika vlakova, ali se nažalost
nisu mogli zaposliti na željeznici.
Supruga je nakon 15 godina rada u
trgovini ostala bez posla i trenutno
je na birou. Prometna operativa u
kolodvoru Knin u svom djelokrugu
rada pokriva prugu Knin - Josipdol, prugu Knin – Zadar, kao i prugu Knin – Ličko Dugo Polje dr. gr.
Posao prometnog dispečera je vrlo
odgovoran jer dispečer prati urednost prometa i hod svih vlakova na
svojem području i koordinira radnje u slučaju izvanrednih događaja
i nepredviđenih situacija. Pogotovo
u zimskim uvjetima na području
ličke pruge zbog velike količine snijega i niskih temperatura i do -25 C.
Tada je otežan rad i promet vlakova,
kao i učestali kvarovi vučnih vozila, te bi bez pomoći i koordinacije
prometne operative Knin smetnje u
prometu vlakova bile još veće. Samo
nam je još želja da ima i više vlakova
i posla na ličkoj pruzi.
piše: Krešimir Belak
u kojemu je i sam sudjelovao kao
maloljetni branitelj do 01.01. 1992.
Zoran Grahovac,
skretničar u kolodvoru Slavonski Brod godine, jer od tada nije mogao biti u
sastavu HV kao maloljetnik. „Drueć sam pisao o skretničari- go poluvrijeme rata“ je bio sudionik
ma na pruzi opremljenoj u akciji „Oluja“.
APB- om, o ukidanju rad- „Kada je prestao rat, tražio sam
nih mjesta i premještanju radnika u nekakav posao i na nagovor pridruge kolodvore, a sav taj proces još jatelja koji je već radio na HŽ –u,
pohađao sam tečaj za manevristu i
uvijek traje.
Netko, koga život nije mazio, puše skretničara u Moravicama i 1996.
i na hladno, a svoje razloge zašto je godine počinjem raditi u kolodvotako ispričao mi je Zoran Grahovac, ru Vrhovine kao skretničar blokar.
skretničar u kolodvoru Slavonski Postavljao sam, iz bloka, put vožnje za ulaz ili izlaz vlaka, prema naBrod.
Zoran je rođen u Otočcu 29. siječnja ređenju prometnika vlakova.“
1974. godine, gdje ga je zatekao rat Uvjeti i način rada su mu bili dru-
V
gačiji od ovih u Slavoniji. Tamo je
bilo više odgovornosti jer je sudjelovao u postavljanju puta vožnje, a i zime su hladnije nego ovdje.
Ispričao mi je da je u Vrhovinama
jedne noći napadao toliki snijeg da
je cijela smjena ostala raditi slijedeći
dan i noć (ukupno 36 sati) jer im nije
mogla doći zamjena, a niti u trgovinu, zbog snijega, nisu mogli otići.
„Nisu snijeg i zima bili razlog što
sam tražio premještaj. Na našoj
se pruzi počela raditi telekomanda i znao sam da se tu neće moći
dugo ostati, jer će prestati potreba
za skretničarima. Završen je remont pruge i pripremani su uređaji
za telekomandu. a i oženio sam se
iz Slavonije, pa sam 2005. godine
kupio kuću u Batrini i preselio se.
Mislio sam da ovdje ima više posla i
da su radna mjesta sigurnija.“
U Slavoniji je počeo raditi u kolodvoru Sibinj i kada se u Sibinju ukida
radno mjesto skretničar, 2007. godine, dolazi u Slavonski Brod.
„Drugačiji je način rada ovdje.
Posao skretničara je manje odgovoran, ali posla je sve manje, radnika
sve manje, a nesigurnosti sve više.
Nije to više ona željeznica.“
Zbog bojazni da će i ovom prugom proći modernizacija koja će
„pomesti“ radna mjesta, počeo je
razmišljati o promjeni posla, pa i
odlasku iz Hrvatske.
„Trebam po novom zakonu raditi još
27 godina do mirovine. Gdje? Imam
dva sina od šest i osam godina starosti, supruga mi ne radi. Bojim se
hoću li moći svojoj djeci osigurati
školovanje i bezbrižno odrastanje.
Dosta zanimanja polako nestaje na
željeznici. Skretničar je jedno od
njih. Ne vjerujem da ću na ovom
radnom mjestu dočekati mirovinu.“
piše: Branko Cindrić
29
33
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
I
Ivan Grabar
postavničar u kolodvoru Čakovec
34
JEDAN OD NAS
na peronu br. 31 - 32
van Grabar pripada skupini članova sindikata prometnika vlakova
koji kao radnici rutinirano i bez
većih oscilacija obavljaju svoj posao u
regulaciji prometa vlakova, kako bismo
slikovito rekli zlatnoj sredini. Ivan je u
željezničke vode zaplovio još 1986. godine, a počeo je kao skladišni radnik,
da bi po završenom tečaju za prometno
transportnog radnika od 1987. počeo
raditi kao manevrista u kolodvoru Čakovec. Desetak godina rada na manevri
donijelo mu je potrebno iskustvo koje
mu je bilo neophodno potrebno da
postane rukovaoc manevre što je radio
sljedeće četiri godine. Po preporuci i na
prijedlog šefa kolodvora 2001. godine
dolazi raditi na postavnicu gdje radi
već punih 13 godina. Primijetiti čete da
se radi o određenom napredovanju radnika što bi morao biti pokazni primjer na željeznici na način da radnik uz
iskustvo, znanje, kvalitetu i uspješnost
može napredovati tijekom svog radnog
staža i to hijerarhijski i financijski. Sve
drugo je „stagnacijski promašaj“.
Rad postavničara u kolodvoru Čakovec
veoma je dinamičan, odgovoran, te psihički i fizički težak, a oni su ujedno i
skretničari i nadzorni skretničari – bazirano na principu „platiš jedan, dobiješ
dva“. Svi veoma dobro znate da posao
željezničara u regulaciji prometa vlakova predstavlja ponajprije uman rad na
koji se nadovezuje velika doza potrebne
koncentracije
svake sekunde posla jer se radi sa
ljudskim životima, a također je
potrebna i velika
doza kreativnosti
jer šablonski tip
rada na željeznici
postoji samo na
papiru u obliku
voznog reda (a i
on se na žalost svako malo mijenja).
Postavničari u Čakovcu rade uz sve
to i fizički posao
jer svako centralno okretanje
skretnice putem
žicovoda koja je udaljena i po stotinjak
metara predstavlja značajan napor za
mišiće i kralježnicu. Ivan napominje da
jedno okretanje skretnice predstavlja
podizanje tereta težine od 30 do čak 50
kilograma što ovisi o vremenskim uvjetima, podmazanosti skretnica i drugome.
U smjeni kad sam posjetio Ivana on je
otprilike dvjesto puta okrenuo skretnice što je ekvivalent utovaru 7 tona
tereta, primjerice 230 vreća s po 30
kilograma krumpira sa poda utovariti
u kamion!? Zimi se skretnice moraju
obavezno okretati svakih 30 minuta
iako preko njih nema prometa zbog
opasnosti od smrzavanja što su dodatna
naprezanja. No usprkos svemu i Ivan i
njegovi kolege vole posao postavničara,
a najava povećanja broja vlakova ulaskom stranih željezničkih Operatera u
Međimurje za njih je veselje, nikako
opterećenje.
Postavnice u kolodvoru Čakovec danas su solidno uređene, a dolazak čajne
kuhinje kako je planirano u poslovnim
planovima podignut će uvjete rada na
jednu višu zavidnu razinu. Dolaskom
na postavnicu Ivan je dobio ugodan
zatvoreni radni ambijent kojeg na
manevri nije imao zbog rada i po suncu
i po kiši i po snijegu, ali je izgubio beneficirani radni staž kojeg postavničari
nemaju, iako ga ljudski i poslovno (više
od 32 vlakova po smjeni) zaslužuju i
imali su ga do 1991. godine kada im
je pod čudnim okolnostima oduzeto
2 mjeseca beneficije po godini rada.
Uz rad na osiguranju puteva vožnji za
vlakove, pružna vozila i manevarske
sastave, postavničari rade i na čišćenju
i podmazivanju svih skretnica, šišaju
zelenu živu ogradu, a uređuju i kose
zelene površine kojih u okruženju i sastavu željezničkog kolodvora Čakovec
ima zaista puno. Sve u svemu Ivan radi
na jednom veoma dinamičnom i jedinstvenom radnom mjestu jer kolodvor Čakovec jedini u Hrvatskoj ima
osiguranje sa elektromehaničkim blok
uređajem.
Obiteljska kuća u selu Strahoninec nadomak Čakovca predstavlja Ivanovu
životnu idilu koju dijeli sa suprugom
Anikom, kćerkom Gabrijelom, te sinovima Nikolom i Matijom. U slobodno vrijeme uređuje okućnicu, brine
se za nekoliko domaćih životinja koje
posjeduju, a malo ratarstva i povrtlarstva daje mu domaće proizvode, povrće
ekstra kvalitete – ponajprije zdravu i
ukusnu hranu što je danas neprocjenjiva kategorija. Za opuštanje od svakodnevnih poslova, briga i izbacivanje
nakupljenog stresa, kao melem na ranu
dođe mu odlazak na Dravsko jezero uz
njemu omiljeni sportski ribolov.
piše: Neven Topolnjak
31
35
FILM
na peronu br. 31 - 32
na peronu br. 31 - 32
ŠALE
ŠALA MALA
Čisti zen
Pita Mujo Fatu:
Kako se ti ne iznerviraš kad se
izderem na tebe.
Pa lijepo, odem očistiti WC,
reče Fata smireno.
A kako ti to pomaže?
Koristim tvoju četkicu za zube!
FILM ‘ŽELJEZNIČAR’
T
he Railway Man, 2013.; Format: 2,35:1; Duljina: 116
minuta; Glume:
Colin Firth, Jeremy Irvine, Nicole
Kidman, Stellan Skarsgård, Tanroh
Ishida, Hiroyuki Sanada; Redatelj:
Jonathan Teplitzky
Ima filmova koji neće igrati u hrvatskim kinima ni filmskim festivalima, iako su podjedanko dobri,
ako ne i bolji od onih koji ulaze u
natjecateljsku konkurenciju. Jedan
od takvih filmova je ‘The Railway
Man’ (u prijevodu ‘Željezničar’), koji
se može vidjeti na nekim stranim
televizijskim kanalima.
Film je snimljen prema istinitoj autobiografskoj priči britanskog časnika koji je preživio strahote japanskih
zarobljeničkih logora u Drugom
svjetskom ratu. Film započinje šezdesetih godina prošloga stoljeća susretom dvoje ljudi u vlaku. Putnik i
putnica će se zavoljeti i vjenčati. Eric
Lomax (Colin Firth) nije raščistio
traume iz svoje ratne prošlosti, ali o
36
tome ne govori svojoj supruzi Patti (Nicole Kidman). Tek uz pomoć
Ericovog prijatelja i ratnog druga
Finlayja (Stellan Skarsgård) Patti će
saznati o onome što se dogodilo u
zarobljeništvu. Kao mladi časnik,
Eric (glumi ga Jeremy Irvine) predao
se sa svojim suborcima japanskoj vojsci, a u zarobljeništvu doživio razna
poniženja i torture. Japanci su britanskoim vojnicima zamjerali što se
nisu časno ubili, već se predali kako
bi preživjeli, a onda u ropskim uvjetima radili na izgradnji željezničke
pruge korz nepristupačna područja.
Kao zaljubljenik u željeznicu, Eric
prilikom gradnje crta kartu pruge,
a kako je spretan i u elektronici,
sudjelovat će izradi radioprijemnika, kako bi saznali što se događa
na ratištu. Kad to Japanci otkriju,
Eric samoincijativno prhvaća žrtvu,
nakon čega slijedi drastična tortura. Godinama kasnije saznaje da je
jedan od njegovih mučitelja (Tanroh
Ishida kao mladi Takeshi Nagase)
vodič u spomen parku na mjestu
gdje je bio zarobljenik, i odluči se
sresti s njime i osvetiti...
Tema zločina i kazne, osvete i
opraštanja, provlači se na dojmljiv
način kroz film. Godinama ogorčeni
Eric, prepun mržnje u susretu sa svojim neprijateljem (Hiroyuki Sanada sada kao stari Takeshi Nagase),
spoznat će neke istine i o sebi i ostvariti naizgled paradoksalan odnos s
mučiteljem. Ne treba zaboraviti da se
radi o filmu prema autobiografskom
djelu.
Spomenimo da je Coln Firth dobitnik Oscara za biografsku dramu
‘Kraljev govor’ (The King’s Speach,
2010.), a trenuno ga možete vidjeti i
u sudskoj drami s elementima horora ‘Tajna jezera Devil´s Den’ (Devil´s Knot, 2013.) Atoma Egoyana.
Jeremy Irvina gledali smo u glavnoj
ulozi u ‘Putu rata’ (War Horse, 2011.)
Stevena Spielberga.
Dilema
Poslije nekog domjenka otišla plavuša kod
ginekologa.
Nakon analize doktor
joj priopći:
Gospođice, vi imate
KLAMIDIJU.
Jel’!? Jaoj, Bože!... A
jeste li sigurni da je
žensko?
Pelcer
Dvojica susjeda pričaju preko ograde,
kaže jedan:
• Susjede, što ne posiječeš ovu krušku? Vidi
kako je neugledna a i ne rađa, ma nikakva...
• Aaaa, ne mogu, komšija, za nju sam emotivno vezan.
• Što?
• Na nju mi se objesila punica.
• Auuu susjede, moram uzeti pelcer da
kalemim...
Ko sije…
Došla svježe udata
Crnogorka kod
ginekologa.
Poslije pregleda,
on joj kaže:
• Gospođo, čestitam,
trudni ste.
Imat ćete dvojke!
Ona:
•Ufati se i od
kuma…
Bitno je upitati
Čekaju dvije plavuše na autobusnoj stanici.
Dođe bus, i jedna plavuša prođe vozaču:
- ‘Oprostite, mogu li ovim busom do Pule?’
- ‘Nažalost, ne možete.’ odgovori vozač
A druga plavuša na to:
- ‘A mogu ja?
Jedan za Maria
Spiker: “Radio
stanica, izvolite!”
Mujo: “Naručio bih
pjesmu za moju
punicu.”
Spiker: “Koju?”
Mujo: “Time is on
my side!”
piše: Robert Jukić
29
37
U SKRETANJE
na peronu br. 31 - 32
U SKRETANJE
na peronu br. 31 - 32
RETRO
u skretanje by
nenad katanich
RETRO
SINDIKAT PROMETNIKA
VLAKOVA HRVATSKE
Pošto je urednik
Anto nataknuo
uz ovu kolumnu moju sliku,
nećete vjerovati i
na ovoj fotografiji sam ja i kolega
iz , sada već protivničke firme,
HŽ PP Dalibor
Cvetkovć. Bijasmo mladi…
38
Za one koji ne pamte te
dane ova povijesna fotka
prikazuje početak podjele
između infrastrukture i putničkog prijevoza. Koliko smo
kolega Cetković i ja bili vidoviti, prosudite sami. Sve smo
lijepo isplanirali i dogovorili. Od paljenja svijetla do
korištenja Wc-a. Kao što se
također vidi, podjela je bila
pravična i jasno označena.
To je bilo opisano i u ovim
novinama. Najbolje rješenje koje smo postigli dijeleći
vrata i ured šefa kolodvora –
otkaz za šefa kolodvora kao
tehnološki višak.
Imah ne malih problema
zbog toga. Odmah sam dobio
da idem na zamjenu u Nedođiju. A i do mog odlaska iz
kolodvora , šef mi nije oprostio.
Ali u svoj toj vidovitosti, ipak
smo kolega i ja bili naivni
(mladost,poštenje?!) .
Misli smo da kada jednog
dana podjela zaživi, da će
posao procvjetati. Da neće
biti manje nego više vlakova, jer je to poslovna logika.
Više vlakova = više zarade.
Pogotovo što smo , zaista naivno, razmišljali da će nestati
kojekakvih odozgo i odozdo
koji nam stoje nad glavom dok
radimo…
Veselili smo se privatizaciji, veseleći se kao će napokon „gazda“ privatni ili državni uvesti
tržišno poslovanje i želju za
zaradom.
Bili smo ponosni svojom konstruktivnom idejom o podjeli
tadašnjeg „trulog i nefekisnog“
HŽ-a u zdrave i konkurentne
firme. Već smo se vidjeli kao se
trudimo i znojimo i zarađujemo bonuse.
Ali od svega toga ništa. Jedino
je možda šef prosperirao jer je
godinama poslije koristio uvijek priliku da nas zbog te šale
kazni kako može,i „spušta nam
„ pa i vrjeđa,da ode uz neku cifricu u mirovinu, pri tome se
nikad vruć ‘ladne vode ne napi’
…
A mi ostadosmo sjećajući se
vizije i razmišljajući što će biti
sutra s nama i našom egzistencijom. Više nam čak nije
nikakav problem što nemamo
ćenife u kolodvoru. I dalje dobro služe kukuruzi, samo da
ostanu radna mjesta. Uopće
nismo ni mislili da bi događaji mogli krenuti u tom smjeru.
Da će se naša vizija o podjeli
HŽ-a ostvariti na tako grozan
način. Da ćemo non-stop morati o tome razmišljati.
Svaki dan vidimo sve manje
vlakova a nije ni zima, ni „mrtva sezona“ , ni što ti ja znam.
Ljudi svakodnevno pitaju za
vlakove, ali kada shvate da
ih više nema i još gore kada
shvate da ih više neće biti, onda
smo zaista mrtvi. Onda je svejedno kao ćemo se podijeliti i
ostvarivati zaradu, jer je neće
biti, bar ne od željezničkog prijevoza.
I izumrše ogromni i dobroćudni dinosauri. Preživljahu samo
sisavci. S krznom. Velikim sjekutićima. Dugačkim repom.
Kažu da mogu osjetiti radijaciju pa će i to preživjeti. Dok
ovce i druge plemenite životinje neće.
39
Predstavnici SPVH na spotrskim susretima SŽPS u Ljubljani 2014

Na peronu br 3.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

Na peronu br 12 za web.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

NA PERONU 30.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

NA PERONU 38.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

NA PERONU 36.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

Na peronu br 2 final web.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

NA PERONU 28.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

NA PERONU 34.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

NA PERONU 25 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske

Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske