- Radna verzija- Mali Lošinj , 2012.

- Radna verzija-
Mali Lošinj , 2012.
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
SADRŽAJ
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Uvod
1.1.
Regionalni razvoj
1.1.1. Uloga jedinica lokalne samouprave u regionalnom razvoju
Analiza postojećeg stanja
2.1. Prostor
2.2. Povijest otoka Lošinja
2.3. Stanovništvo otoka Lošinja
2.4. Stanje na tržištu rada
2.5. Prirodna obilježja
2.5.1. Tlo
2.5.2. Poljoprivreda
2.5.3. Šume
2.6. Vode
2.6.1. Vransko jezero
2.6.2. More, otoci, priobalje
2.7. Reljef
2.8. Klima
2.9. Biološka raznolikost i staništa
2.9.1. Flora
2.9.2. Fauna
2.10. Prirodna baština
2.11. Kulturno-povijesna baština
2.12. Okoliš
2.12.1. Otpad
2.13. Vodoopskrba i odvodnja
2.14. Energetika
2.15. Telekomunikacije
Gospodarstvo otoka Lošinja
3.1. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika na području Grada Mali Lošinj
3.2. Obrtništvo
3.3. Poslovne zone
3.4. Poduzetničke potporne institucije
Prometna infrastruktura
4.1. Pomorski promet
4.2. Zračne luke
Turizam
Društvene djelatnosti
6.1. Predškolski odgoj
6.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
6.3. Srednjoškolsko obrazovanje
6.4. Civilno društvo
6.5. Odgojni dom Mali Lošinj
Sport i rekreacija
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
8.1. Lječilište Veli Lošinj
Kapaciteti za upravljanje razvojem
9.1. Mjesni odbori
9.2. Tvrtke u vlasništvu Grada Mali Lošinj
9.3. Proračun Grada Mali Lošinj
9.4. Indeks razvijenosti
SWOT analiza
Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj Grada Mali Lošinj
11.1. Vizija
11.2. Strateški ciljevi
4
5
6
8
8
13
14
17
18
19
19
20
21
21
22
23
23
25
25
26
27
27
28
28
29
31
31
33
33
37
38
39
40
42
44
46
48
48
49
49
50
51
52
53
53
55
58
58
58
60
62
63
63
63
2
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
12
13
14
11.3. Razvojni prioriteti i mjere
11.4. Popis projekata i projektnih ideja
11.4.1. Projekti Grada Mali Lošinj
11.4.2. Projekti ostalih institucija na području Grada Mali Lošinj
11.4.3. Projektne ideje
Mogući izvori financiranja projekata Malog Lošinja
Provedba plana ukupnog razvoja
Zaključak
Popis tablica i grafikona
65
79
80
82
83
87
95
96
97
3
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
1. Uvod
Plan ukupnog razvoja Grada Mali Lošinj (PUR) je temeljni strateški dokument Grada Mali
Lošinj koji definira optimalne razvojne pravce lokalnog područja uzimajući u obzir obilježja,
prednosti i ograničenja obuhvaćenog područja i njegovog okruženja.
Cilj izrade PUR-a je izraditi dokument koji će biti podloga za odlučivanje jedinice lokalne
(regionalne) samouprave – Grada Mali Lošinj oko bitnih strateških pitanja razvoja,
stvaranja preduvjeta za partnerstvo između javnog, privatnog i poslovnog sektora te
olakšati put do različitih sredstava domaćih i inozemnih fondova za financiranje projekata.
Planiranje ukupnog razvoja je strateški proces i upravljački alat javne uprave koji se koristi
za efikasniju, konkretniju i transparentniju raspodjelu postojećih resursa. Planiranje razvoja
stvara podlogu za ostvarivanje ciljeva partnerstva s glavnim partnerima (vladom, resornim
ministarstvima i dr.). Plan ukupnog razvoja daje pregled razvojnih potreba, detaljnih ciljeva
i očekivanih rezultata, uključujući i raspoložive resurse za ostvarivanje utvrđenih ciljeva.
Za razliku od plana ukupnog razvoja, prostorni planovi se koriste kao instrumenti za
planiranje na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, te oni predstavljaju alat koji
doprinosi efikasnom upravljanju prostorom.
Donošenje važnih odluka o ostvarenju strateških ciljeva podrazumijeva složen proces
odlučivanja. Podrazumijeva važne kompromise, usklađivanje različitih prioriteta i interesa,
predviđanje budućnosti i potencijalnih rizika, često uz neizvjesnost i nedostatak informacija
i analitičkih kapaciteta. Proces strateškog planiranja mora sadržavati elemente
kontinuiranog učenja kako bi se mogao prilagoditi promjenjivoj stvarnosti.
U izradi ovog dokumenta korištena je metodologija koja se temelji na interdisciplinarnom i
cjelovitom pristupu razmatranja strateških pravaca razvoja pri čemu je posebna pozornost
usmjerena na uključivanje šireg tima dionika iz pojedinih razvojnih segmenata kako bi se
čim realnije obuhvatilo postojeće stanje, problemi i razvojne potrebe te utvrdili strateški
razvojni pravci čije realizacija je realna i ostvariva.
Planiranje ukupnog razvoja Grada Mali lošinj (u nastavku skraćeno: PUR Mali Lošinj), kao
temeljni strateškim dokument koji predstavlja okvir i smjernice budućeg razvoja, započinje
analizom postojećeg stanja, unutar koje su detaljno analizirana i obrađena slijedeća
područja s pregledom problema i razvojnih potreba:
- Prostorna obilježja
- Demografska struktura na otoku
- Komunalna i prometna infrastruktura
- Klimatska obilježja
- Gospodarstvo
- Društvene djelatnosti.
Temeljem izrađene analize stanja izrađena je SWOT analiza otoka Lošinja, u kojoj su
sagledane snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje iz okruženja. Na osnovu SWOT analize
pristupilo se izradi vizije, strateških ciljeva, prioritet i mjera.
4
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
U izradi PUR-a Mali Lošinj, pored izvođača Regionalne razvojne agencije PORIN
sudjelovao je i osnovano zajedničko savjetodavno tijelo – Partnerski odbor za razvoj (u
nastavku skraćeno: POR) koje je aktivno sudjelovalo i koordiniralo u izradi ovog
dokumenta.
Na početku izrade PUR-a dan je pregled procesa, način izrade dokumenta- metodologija i
okvirni vremenski plan izrade dokumenta, te upoznavanje s glavnom terminologijom.
Provedba PUR-a realizirat će se kroz niz projekata koji su bili utvrđeni i prikupljeni tijekom
izrade procesa PUR-a. Očekuje se da će se mnogi od tih projekata moći financijski
podupirati putem korištenja predpristupnih i strukturnih fondova EU-a.
1.1.
Regionalni razvoj
Regionalni razvoj predstavlja pokretanje ekonomskih procesa i poticanje korištenja resursa
u slabije razvijenim regijama s ciljem postizanja ukupnog održivog gospodarskog razvoja
regije, u skladu s vrijednostima i očekivanjima poduzetništva, građana i posjetitelja.
Europska unija provodi regionalnu politiku za unaprjeđenje ekonomske i socijalne kohezije
sa krajnjim ciljem smanjivanja razvojnih razlika između 271 različite regije.
Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (NN 153/2009) cilj politike regionalnog razvoja je
pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske, sukladno načelima održivog
razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje
konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
U svrhu postizanja ovog cilja politikom regionalnog razvoja nastoji se:
– osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja
središnje razine,
– osigurati potporu slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje
vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih teškoća,
– osigurati odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u pograničnom području, odnosno u području uz državnu
granicu, te poticati prekograničnu suradnju.
Regionalni razvoj podrazumijeva koordinaciju svih subjekata u formiranju određenog
gospodarskog razvoja koji ima komparativnu prednost. Regionalni razvoj predstavlja
proces poticanja lokalnih poduzetnika usmjerenih zajedničkom cilju.
Strateško planiranje gospodarskog ili ukupnog razvoja grada ili općine usredotočuje se na
gospodarski razvoj i programe gospodarskog razvoja uvažavajući preduvjete održivog
razvoja, dok plan ukupnog razvoja obuhvaća razvojne prioritete i programe svih područja
življenja u gradu ili općini.
5
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Strateški plan gospodarskog ili ukupnog razvoja grada ili općine neophodni su preduvjet
za:





Utvrđivanje razvojnih prioriteta u gradu ili općini
Pravovremenu pripremu razvojnih projekata i za njihovu prijavu za sufinanciranje na
državne i EU pred pristupne i strukturne fondove.
Utvrđivanje specifičnih razvojnih resursa i razvojnih potencijala u gradu ili općini
(ruralno područje za razvoj turizma, koristeći potencijale za turizam).
Povezivanje razvojnih projekata grada ili općine s razvojnim projektima susjednih
općina.
Usklađivanje razvojnih projekata grada ili općine s Razvojnom strategijom županije.
Prilikom kandidiranja razvojnih projekata za sufinanciranje od strane regionalnih, državnih
ili EU predpristupnih fondova mora se prikazati povezanost projekta sa strateškim planom
grada ili općine i s Razvojnom strategijom Županije.
1.1.1. Uloga jedinica lokalnih samouprava u regionalnom razvoju
Lokalna samouprava često preuzima ovu vodeću ulogu u razvoju jer provedba i
upravljanje regionalno-gospodarskim razvojem zahtijeva vodstvo, osoblje, proračunska
sredstva i kontinuitet. Važno je naglasiti da je gospodarski razvoj dugoročan te zahtijeva
stalan trud i potporu. Značajniji i veći rezultati i napredci mogu se očekivati tek za nešto
vise godina. Naravno, važno je postići kratkoročne i srednjoročne rezultate, ali treba na
samom početku znati da je za uspješan gospodarski razvoj potrebna dugoročna obveza.
Glavni je izazov osnivanje tijela za gospodarski razvoj koje ce biti stabilno, imati resurse i
viziju kojima će voditi lokalni gospodarski i poduzetnicki razvoj.
Partnerstvo između privatnih (poduzetničkih) i javnih (državnih) tijela ključno je za
djelotvoran lokalni gospodarski razvoj. To je partnerstvo često aktivno tijekom strateškog
planiranja, ali zaostaje tijekom daljnjeg razdoblja provedbe aktivnosti na temelju strateškog
plana. Održavanje partnerstva važna je aktivnost tijela za lokalni gospodarski razvoj te ju
treba podržati osiguravanjem uključivanja privatnog sektora u formiranje i upravljanje
provedbenim tijelom.

Jedinice lokalne samouprave
Općine i gradovi su, prema Ustavu Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave.
Teritorij Republike Hrvatske administrativno je podijeljena na 127 gradova i 429 općina.
Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave (to su osnovne ustrojstvene
jedinice). Županije su više jedinice lokalne samouprave (pojam lokalni ovdje ima šire
značenje; u smislu hrvatskog Ustava županije su jedinice područne samouprave) koje su
ustrojene od općina i gradova.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se
neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje
naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o
djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu,
6
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
protupožarnu i civilnu zaštitu. Zakon propisuje da će se pri svakoj promjeni područja
općine ili grada prethodno tražiti mišljenje stanovnika te jedinice (uobičajeno je
izjašnjavanje građana na lokalnom referendumu).
Općina i grad su pravne osobe. Imaju svoj statut koje donosi njihovo predstavničko tijelo
(općinsko vijeće u općini, odnosno gradsko vijeće u gradu). Statutom se podrobnije
uređuje njihov samoupravni djelokrug, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i
način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje
referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi,
oblici suradnje jedinica lokalne samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje
prava i obveza.
Obilježja jedinica lokalne samouprave su zastava i grb. Grb i zastava utvrđuju se statutom
ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave
nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (tj. Središnjeg državnog ureda
za upravu).
7
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
2. Analiza postojećeg stanja
2.1. Prostor
U sjevernom dijelu Hrvatskog primorja, točnije u
Kvarnerskom zaljevu, nalaze se jedni od naših
najljepših otoka - cresko-lošinjski arhipelag. Creskološinjska otočna skupina prostorno je najveća otočna
skupina na Jadranu koja broji ukupno 36 otoka,
otočića, školja i nadmorskih grebena. Otok Lošinj, od
Cresa odvojen je 11 metara širokim umjetnim
kanalom u Osoru preko kojeg je pokretni most.
Područje koje je nekada bilo kopno, zbog otapanja
ledenjaka nakon ledenog doba kada je razina mora
porasla za oko 100 m, planine i brda na tom
području postali su otoci Cres i Lošinj koji su zapravo
nastavak
planinskog
grebena
Ćićarije.
U
Kvarnerskom je zaljevu, uz Tršćanski zaljev more
najdublje uvučeno u europsko kopno te je zbog toga
ova otočna skupina oduvijek imala prometnu
važnost. Preko ovih otoka vodio je Jantarni put kojim
su trgovci s istoka prevozili robu u Europu.
U davnoj prethistorijskoj prošlosti ova dva otoka bila su jedan otok - Apsyrtides. Iz toga
doba datiraju ostaci prethistorijskih građevina na tom području. Antički naziv za ove otoke
bio je Apsyrtides Psyrtides Nesoi što u prijevodu znači Osorski otoci iz razloga što je glavni
grad i središte ove otočne skupine u staro doba bio Osor.
Od 1600. godine prije Krista otoci Cres i Lošinj pripadali su ilirskom plemenu Liburna.
Država im je zapremala istočno jadransko primorje, od Kvarnera pa do Krke u Dalmaciji.
Liburni su bili vrlo iskusni pomorci i hrabri ratnici te su vjerojatno još oni prokopali otok
Apsyrtides na njegovu najužem dijelu radi bržeg kretanja sjevernim Jadranom. Ime otoku
dali su grčki pomorci, iskusni trgovci, koji su ploveći Jadranom, osnivali svoja naselja, pa i
čitave kolonije, ostavljajući tragove u imenima mjesta i otoka.1
Područje Grada Malog Lošinja prostire se na površini od
223 km2, zauzima 6,2% teritorija Primorsko-goranske
županije te 0,4% Republike Hrvatske. Obuhvaća južni dio
otoka Cresa, od zaljeva Koromačno i Ustrine, čitav otok
Lošinj i lošinjski otočni arhipelag koji čini skupinu
nastanjenih otoka: Unije, Ilovik, Susak, Srakane Male,
Srakane Vele i Sv. Petar te niz nenaseljenih otočića,
grebena i hridi u prostranom morskom području. Mali Lošinj
najveće je naselje na otoku i na Jadranskim otocima, a
smješten je u Uvali August, najvećoj zatvorenoj uvali ovoga
otočja. Za nautički turizam je vrlo važna luka jer je
smještena na plovnom putu između Istre i Dalmacije.
1
Izvor: http://www.artmedias.com/hr/otok-losinj-mali-losinj-pozicija.asp
8
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
•
Mali Lošinj
Mali Lošinj smješten je u uvali Augusti koja je najveća zatvorena uvala ovog arhipelaga.
Sa svojih gotovo 6.000 stanovnika, to je najveći grad na otocima Jadrana. Početak
naseljavanja i razvoja Malog Lošinja navodi se 12. stoljeće kada je pred naletom Mongola
iz Ugarske na otok došlo dvanaest hrvatskih porodica. Neke od tih porodica nastanile su
se u uvali Sv. Martin i neki podaci kažu da je upravo ta uvala bila mjesto prvog dodira i
iskrcavanja tih osnivača.
Prvobitna zanimanja doseljenika bila su vezana uz stočarstvo i poljoprivredu, da bi se
koncem 19. stoljeća, zahvaljujući pomorstvu Mali Lošinj razvio u pomorski gradić i središte
ovog otočkog područja. Tako se i danas cijelim gradom i njegovom okolicom osjeća utjecaj
pomorske prošlosti i utjecaj lošinjskih kapetana.
Otkrivanjem čudesnih zdravstvenih utjecaja otočke klime i sve većim razvijanjem turizma
Mali Lošinj postaje nadaleko poznat i do danas ostaje vrlo popularno odredište brojnih
turista iz svih krajeva svijeta.
•
Veli Lošinj
Gradić Veli Lošinj smješten je u maloj uvali na jugoistočnoj strani otoka Lošinja, u samom
podnožju brda Sv. Ivan. Sa svojih skoro 900 stanovnika postao je drugo po veličini naselje
cresko-lošinjske otočne skupine. Visoke kuće, brojne raskošne vile i kula u centru grada
obilježje su ovog mjesta.
Interesantan je podatak da je nekadašnji Veli Lošinj, ili Velo Selo kako se tada zvao bio
veći od Malog Lošinja, ali ga je ovaj zbog svog položaja i razvoja pomorstva pretekao po
veličini. Tako su tim dvjema mjestima danas imena obrnuta od stvarne veličine naseljenog
područja.
U samom središtu gradića nalazi se predivno uređena barokna župna crkva Sv. Antuna
Pustinjaka s visokim zvonikom. Na suprotnoj strani luke nalazi se kula s kruništem.
Podignuta je u 16. stoljeću radi obrane luke od invazije s mora. Lik kule motiv je grba
Velog Lošinja. U uličicama Velog Lošinja nalaze se raskošne vile nekadašnjih kapetana i
velološinjske gospode. U velološinjskom parku, nedaleko od današnje bolnice broji se oko
dvjestotinjak botaničkih vrsta bilja. Područje samog nastanka Velog Lošinja nalazi se oko
crkvice Sv. Nikole iz 15. stoljeća. Ribarski ugođaj Velog Lošinja može se pronaći dalje od
centra, u uvali Rovenska. Oko male lučice nalaze se kućice i restorani, a nedaleko se
nalazi veliki lukobran kojemu je kamen temeljac 1856. postavio nadvojvoda Maksimilijan.
•
Nerezine
Nerezine su naselje na istočnoj obali otoka Lošinja, smještene u podnožju Osoršćice.
Naselje je nastalo od mnogih izoliranih kuća koje su ljudi podizali na svojoj obradivoj
zemlji. Tek u novije vrijeme, razvojem pomorstva i brodogradnje, mjesto se razvija u
obalno naselje. Nerezine su u prošlosti bile vezane uz Osor, najviše zbog svojih obradivih
površina s kojih se opskrbljivalo tadašnje stanovništvo. Kula, samostan Sv. Franje i crkva
koju je dao sagraditi osorski patricij Kolan Draža, Nerezinama daju karakterističan
9
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
identitet. Razvojem pomorstva i brodogradnje u Nerezinama se gradi gradska luka i
brodogradilište.
•
Osor
Osor je drevni grad nastao na raskršću nekadašnjeg važnog kopnenoga i pomorskog puta.
Upravo je smještaj na spoju između otoka Cresa i Lošinja bio preduvjet za nastanak ovoga
naselja, njegov procvat, a poslije i propast.
Zbog obalnog načina plovidbe te dobro zaklonjenih uvala u okolini, Osor je u pomorskomu
prometu bio gotovo neizbježna luka. Pretpostavlja se da je Kavuada (Cavanella), tjesnac
koji danas razdvaja otoke Cres i Lošinj, prokopan negdje u doba rimske vladavine.
Međutim, velika je vjerojatnost da su se prije toga teret ili brodovi drukčije prebacivali
preko kopna (na valjcima), tako da se za prolaz uvijek moralo plaćati naknadu. Budući da
se plaćanje najprije obavljalo u robi, a poslije u novcu, u gradu se vrlo brzo razvijala
razmjena dobara, trgovina, razni obrti i slično.
Zbog novih načina plovidbe morem, negdje u 15. stoljeću, Osor gubi na važnosti
pomorskog središta. Stara osorska luka, danas plićak zvan Jaz, nekadašnja je osorska
solana. U močvarama zamuljanih i zapuštenih solana u 15. stoljeću razvila se malarija pa
je bolest uvelike smanjila broj stanovnika. Zbog propadanja grada stanovništvo se počinje
preseljavati u grad Cres. Mlečani grade nove zidine koje zatvaraju gradsku površinu, a
ostaci tadašnjih istočnih gradskih vrata i danas stoje u blizini gradskog groblja.
Unutar gradskih zidina od 1463. do 1498. gradila se nova katedrala, biskupski dvor,
gradska vijećnica i crkva Sv. Gaudencija. Katedrala je zbog tadašnjeg rasporeda gradskih
objekata morala biti izgrađena u smjeru istok-zapad, umjesto uobičajenog smjera sjeverjug. Akustični prostor katedrale služi u ljetnim mjesecima kao dvorana tradicionalnog
muzičkog događaja pod nazivom "Osorske glazbene večeri". Održavaju se neprekidno od
1976., u razdoblju od polovice srpnja do polovice kolovoza i svakako su događaj se ne
propušta.
•
Sveti Jakov
Sv. Jakov je malo ribarsko selo koje se nalazi iznad mora, na sjevernom dijelu otoka
Lošinja. To je najmanje naselje na otoku. Od Nerezina je udaljen oko 2 kilometra, a od
Malog Lošinja oko 15 kilometara. Oko sela su maslinici, a obala ima pješčanih uvalica u
kojima je ugodno kupanje. Sveti Jakov leži između dviju uvala. Prva, u kojoj je luka, zove
se Studenac po zidanom studencu žive vode, gdje se stoka napajala iz dva poklopca
antiknih sarkofaga.
•
Ćunski
Ćunski se nalazi 8 kilometara od Malog Lošinja. Nastao je na brijegu koji je nosio jednu od
brojnih pretpovijesnih gradina otoka Lošinja. Obrađivanjem nedalekoga plodnog polja
našlo je opstojanje mnogo naseljenika pa se i naselje razvijalo i širilo do sadašnjih
građevnih granica. Uz obradu polja za žitarice i povrće, te vinovu lozu, obližnja su brda bila
zasađena maslinovim stablima koja su iz godine u godinu davala dragocjeno maslinovo
ulje. U naselju se nalazi jedini preostali stari mlin za masline – torać, koji je sagrađen oko
10
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
1897. godine. U Ćunskom se nalazi i Dom za duhovne susrete Betanija, susretište vjernika
iz cijeloga svijeta. Na cesti pod Ćunskim je polazna točka turističkog puta za uspon na
brdo Osoršćicu.
•
Punta Križa
Punta Križa nalazi se na jugoistočnom dijelu otoka Cresa. Zbog svog karakterističnog
položaja i niskog tla vidljivo je sa svih strana. Punta Križa je naselje koje je raskršće
seoskih putova što vode prema brojnim pastirskim stanovima na tom području. Područje je
obraslo crnikom koje je ovdje najkvalitetnije drvo za ogrjev. Guste šume pružaju sklonište
mnogobrojnoj divljači, pa se tako ovdje mogu naći jeleni lopatari, fazani, zečevi i divlje
patke. Ovo područje spada u najveće otočno lovište i središte lovnog turizma. U uvali
Baldarin i Bokinić nalaze se klasičan i nudistički kamp, a naselja Draga i Pogana
omogućuju smještaj u privatnim kućama.
•
Belej
Naselje Belej smješteno je na otoku Cresu, na samome rubu lošinjskog gradskog
područja, u središtu visoravni čija se zapadna strana postupno i blago spušta prema moru,
dok se istočna u to isto plavetnilo strmoglavljuje. Ovdje su se stanovnici oduvijek bavili
uzgojem ovaca, a kuće su izgradili na osobit način vezan uz posebnost i tradiciju kamena.
Kamen slagan u gromače zaslužan je za nadahnutu, sugestivnu geometriju kojom se
nasušna zemlja dijeli od pašnjaka. Iz mjesta jedna cestica vodi do slikovitog, osamljenog
zaljeva i do bijelog žala – Koromačno.
•
Ustrine
Na udaljenosti od nekoliko kilometara od Beleja, spuštajući se obalom prema zapadu,
nalaze se Ustrine, naselje rimskog podrijetla o čemu svjedoče ostaci antičke vile i velika
količina ostataka antičkih crjepova, žara i keramike. Malo naselje ovčara i ribara smješteno
na rubu vrleti, koja se s visine od 180 m strmo spušta k moru, nadgleda Kvarner i plavo
ljubičaste obrise Istre. Od romaničke crkvice sv. Martina asfaltirana cesta se spušta prema
zaštićenoj uvali okruženoj pješčanim žalom.

Otok Susak
Susak je na svoj način prirodni fenomen našeg Jadranskog mora i malo čudo prirode. Po
mnogim svojim odlikama Susak se izdvaja i razlikuje od ostalih jadranskih otoka.
Pješčani otok, površine 3,7 km2 , u pomorskoj kartografiji ubilježen je već u 13. stoljeću.
Prvi poznati stanovnici otoka bili su Iliri, koji na najvećoj uzvisini ovog otoka Veloj straži (98
m), grade obrambenu i dojavnu gradinu. Jedino naselje na otoku podijeljeno je u dva
dijela: starije Gornje Selo - nastalo je oko nekadašnje benediktinske opatije Sv. Nikole u
11. stoljeću, i novije naselje Donje Selo. Gornje i Donje selo spaja oko 150 stepenica.
Susak je otok vinograda i trstike koja čuva terasasti teren od erozije pijeska. Sušćani su
Hrvati, po zanimanju vinogradari i ribari, a po prirodi vrlo duhoviti, snalažljivi, domišljati i
11
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
religiozni. Poznati su po svom starohrvatskom govoru i nošnji, posebno ženskoj mini nošnji
svakodnevnog i svečanog oblačenja. Najviše stanovnika živi na otoku Susku nakon
završetka II. svjetskog rata. Šezdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do velikog
iseljavanja u SAD. Računa se da danas u Americi živi više od 2.500 Suščana, uglavnom u
državi New Jersey. Od 1985. godine na Susku se slavi Dan iseljenika, zadnje nedjelje u
mjesecu srpnju.
Još u doba rimske vlasti, otok je nasađen vinovom lozom, a po dobrom vinu je poznat sve
do današnjih dana. Susak ima lijepu župnu crkvu iz 1770. godine u kojoj je veliko drveno
raspelo "Veli Buoh" (veliki Bog) iz druge polovice XI. st. Zaštitnik Suska je sv. Nikola.
Suščansko groblje "Merine" najljepše je groblje na ovim otocima, s lijepim i vrijednim
spomenicima, uvijek uredno i ukrašeno svježim cvijećem.
Susak ima prekrasne pješčane uvale, čisto more i ljekoviti pijesak.

Otok Ilovik2 i Sveti Petar
Otoci Ilovik i Sveti Petar nastavljaju se na južni dio otoka Lošinja od kojeg ih dijele Ilovačka
vrata. Otoci su smješteni jedan nasuprot drugoga i zatvaraju dug i uzak kanal, koji
predstavlja izvrsno prirodno sidrište te služi kao sklonište brodovima u slučaju nevremena.
Otok Ilovik na kojem se nalazi jedino istoimeno naselje ima površinu od 5,8 km2, a opseg
mu je 15,4 km. Obala je sa svih strana lako pristupačna, sa mnogo pitomih uvala. Najveća
uvala sa pješčanom plažom je Paržine na jugoistočnoj strani otoka. Između dva otoka
proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 m. Njegov akvatorij prirodno je zaštićen od
svih vjetrova, osim donekle od juga, te može pružiti siguran boravak jahtama i manjim
brodovima. Svojim položajem na granici sjevernog i srednjeg Jadrana vrlo je pogodan za
noćenje jer za samo nekoliko sati možete stići do Istre, Krka, Raba, Paga, Kornata i drugih
srednje dalmatinskih odredišta.
Otoci su obrasli mediteranskom vegetacijom, a po čitavom mjestu naići će se na
raznovrsno cvijeće, raznobojne oleandere, palme i dva stogodišnja stabla eukaliptusa po
čemu se Ilovik cesto naziva – otok cvijeća. Zbog vrlo dobrog pomorsko-prometnog
položaja, već od davnina, Ilovački se kanal koristi za sidrenje pa se na otocima nailazi na
tragove različitih povijesnih razdoblja. Najstariji tragovi naseobina potječu od ilirskog
plemena Liburna. Otoci su bogati rimskim nalazima. Nalaze se ostatci zidova,
numizmatičke primjerke, sarkofag, a u blizini je i podmorsko arheološko nalazište.
Zidovi koji opasuju današnje groblje potječu iz 11. stoljeća.
Na tom je mjestu tada sagrađen benediktinski samostan, a
vjerojatno je prije toga bila bizantska utvrda. Zanimljivo je
što se Ilovačko groblje nalazi na susjednom nenaseljenom
otoku, tako da su žitelji i posmrtno osuđeni na putovanje
barkom. Tvrđavu koje su zidovi očuvani sagradili su Mlečani
1600. godine po providuru Filippu Pasqualigo radi obrane
od uskoka. Prvi hrvatski doseljenici dolaze na otok krajem
18. st iz Velog Lošinja i od tada se razvija današnje naselje
Ilovik.
2
Izvor: http://www.ilovik.hr/hr/o-otoku.html
12
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj

Otok Unije
Otok s istoimenim obalnim naseljem u Kvarneru, sjeverno zapadno od Lošinja i veličine
16,77 km², Unije su jedan od najzapadnijih jadranskih otoka, u pučinskom nizu manjih
otoka: Zeča, Srakane, Susak. Otok je brdovit, građen od vapnenca. Sjeverozapadna
pučinska obala je strma (Vele i Male Stijene), a na jugozapadnom dijelu se nalazi
poluotočić Polje, s plodnom zemljom, praporom i izvorom pitke vode. Odnedavno Polje
služi i kao sportski aerodrom. Ostali dijelovi otoka obrasli su uglavnom makijom i ponegdje
zapuštenim, a nekad kultiviranim zemljištem (uglavnom maslinici).
Danas su Unije otok koji nudi istinski očuvanu prirodu i, zahvaljujući pučinskom položaju,
iznimno čisto more. Osim domaćeg stanovništva, na otok
u posljednje vrijeme dolazi živjeti sve više zaljubljenika u
njegovu iznimnu ljepotu.
Na Unijama nema
automobilskog prometa. Unije su dobile ime od
izvedenice grčke riječi heneios (neios, nia), što znači
njiva, dakle po svome polju. Prve informacije o Unijama
pruža venecijanski isusovac Alberto Fortis u svom
poznatom djelu Put po Dalmaciji iz 1774.Glavni proizvod
im je drvo za loženje, jer je otok većim djelom šumovit.
More oko Unija je bogato ribom, uglavnom tunom,
skušom i sardelom. Prirodno očuvana unijanska
vegetacija obiluje mnogim aromatičnim i ljekovitim biljem.
Osobito valja izdvojiti koromač, kičicu, kadulju, mirtu i vrijesak.

Otoci Male i Vele Srakane
Zapadno od Lošinja, između Unija i Suska, smjestila su se dva mala otoka - Vele i Male
Srakane. Veći od dva, kako im i samo ime kaže, Vele Srakane, nalaze se sjeverno od
Malih Srakana te južno od Unija. Na otok se ne može automobilom. Sam otok i nije tako
velik. Po cijeloj dužini, može se prehodati za nepunih sat vremena, a kad se stane na
sredinu otoka (po širini), istovremeno se može vidjeti njegovu istočnu i zapadnu obalu.
Mještani kažu da kad zimi puše bura, morske kapi koje se raspršuju udaranjem valova o
obalu, prelijeću cijeli otok po širini i padaju na obalu s druge strane. Sama obala je niska i
prilično nerazvedena. Uglavnom je hridinasta, pošto je otok izložen svim mogućim
vjetrovima te je izložen sa svih strana, radu valova.
2.2. Povijest otoka Lošinja
Prva naselja na otoku Lošinju nastala su 1280. godine na području današnjeg Velog
Lošinja, kada se na brdu Sv. Nikole naseljava 12 obitelji pod vodstvom Obrada Harnovića,
nakon toga skupina doseljenika osniva naselje i u današnjoj uvali Sveti Martin, 1398. se i
prvi put spominju nazivi tih mjesta Velo i Malo selo.
U XVII. stoljeću počinje se jače razvijati ribarstvo i pomorstvo, a Mali Lošinj doživljava
procvat daljnjim razvitkom pomorstva i brodogradnje u XVIII. i XIX. st. U to doba negdje
13
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
oko 1754. godine oba Lošinja imaju 105 trgovačkih brodova, da bi 1868. godine Mali
Lošinj bio na drugom mjestu u brodogradnji u vrijeme Austro-Ugarske monarhije sa 21
sagrađenim jedrenjakom duge plovidbe odmah iza Rijeke, a ispred Trsta. Plovidba na
jedra dostigla je vrhunac između 1855. i 1870., kada na lošinjskim jedrenjacima plovi
1.400 kapetana i mornara. Među najpoznatijim su lošinjskim brodograditeljima i brodarima
obitelji Karatanich, Tarabochia, Martinolich (budući osnivači brodogradilišta u
Monfalconeu), Cosulich (današnji vlasnici brodarske tvrtke u Trstu).
Za Lošinj je XIX. stoljeće još veoma bitno i po tome što je prof. Ambroz Haračić 1880.
otvorio prvu meteorološku postaju, te se na temelju njegovih istraživanja i mjerenja
dokazalo da uže područje otoka Lošinja nudi idealne uvijete za razvoj zdravstvenog
turizma, te za razvoj turizma općenito.
U siječnju 1885. godine ravnatelj jedne austrijske klinike dovodi svoga sina, koji ima
problema sa dišnim organima na Mali Lošinj, te nakon višetjednog boravka sin mu se
uspješno oporavlja, a njegov otac zadovoljan rezultatima liječenja obavještava svoje
kolege, medicinske stručnjake, te ih poziva da posjete Mali Lošinj i okolicu. Od te godine
bilježi se početak razvoja turizma, a tadašnjim 'Zemaljskim zakonom' 1892. Mali i Veli
Lošinj su proglašeni klimatskim lječilištima.
Osim toga prof. Ambroz Haračić 1886. godine daje prijedlog za pošumljavanjem Lošinja,
koji dobiva veliki interes te se u prve četiri godine pošumljavanja uspije zasaditi čak
300.000 sadnica borova. Zahvaljujući tome, a prvenstveno prof. Ambrozu Haračiću,
stanovnici otoka Lošinja danas imaju prekrasnu gustu borovu šumu duž cijelog otoka koja
je postala prepoznatljivi i zaštitni znak Lošinjskog turizma.3
2.3. Stanovništvo otoka Lošinja
Stanovništvo jednog mjesta predstavlja temeljnu odrednicu općega društvenog i
gospodarskog razvoja i napretka ljudske zajednice u cjelini. Ono je nositelj gospodarskog
razvoja, jer predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti
u prostoru. Stoga je cjelovito razumijevanje dosadašnjih razvojnih procesa, ali i
predviđanje razvojnih perspektiva pojedinog mjesta nemoguće bez razmatranja i
vrednovanja njihovih demografskih aspekata.
Sve promjene i poremećaji u demografskom razvoju (kretanju broja stanovnika, prirodnom
kretanju, razmještaju stanovništva, migracijama i demografskim strukturama) odrazit će se
na dinamiku i smjer društveno- gospodarskog razvoja promatranog mjesta.
Na otoku Lošinju, prema popisu iz 2011. godine živi 8.070 stanovnika, što je u odnosu na
popis iz 2001. godine manje za 268 stanovnika ili 3,8%. Prevladava žensko stanovništvo
(51,8%) nad muškim (48,2%). Najveća koncentracija stanovnika je u najvećem urbanom
središtu na otoku i to Malom Lošinju (74,2%), zatim u Velom Lošinju (11%) te u
Nerezinama (4,5%). Ostala naselja su slabo naseljena i broj stanovnika je u većini naselja
u opadanju, osim u Svetom Jakovu gdje se broj stanovnika dvostruko povećao u odnosu
na 2001. godinu. Smanjenje broja stanovnika u većini naselja predstavlja otežavajuću
3
Izvor: http://www.mediteran-losinj.eu/hr/1/otok_losinj/otok_kroz_povijest/41
14
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
okolnost za uravnotežen razvoj otoka. Gustoća naseljenosti prema zadnjem popisu iznosi
35,9 stanovnika na km2 te su najgušća naselja Mali i Veli Lošinj te otok Susak.
Tablica 1. Broj stanovnika 2001./2011. i gustoća naseljenosti
Naziv naselja
Belej
Ćunski
Ilovik
Male Srakane
Mali Lošinj
Nerezine
Osor
Punta Križa
Susak
Sveti Jakov
Unije
Ustrine
Vele Srakane
Veli Lošinj
Naknadno
popisani
Sveukupno
broj
stanovnika
2001.
broj
stanovnika
2011.
indeks
2011/2001
površina
km2
gustoća
naseljenosti
64
150
104
2
6296
371
73
61
188
37
90
27
8
917
55
164
78
2
5990
362
63
61
147
77
88
23
3
891
66
85,9
109,3
75,0
100,0
95,1
97,6
86,3
100,0
78,2
208,1
97,8
85,2
37,5
97,2
33,92
14,54
6,48
0,61
12,9
32,42
23,57
40
3,76
7,28
16,93
14,33
1,19
17,06
1,6
11,3
12,0
3,3
464,3
11,2
2,7
1,5
39,1
10,6
5,2
1,6
2,5
52,2
8388
8070
96,2
224,99
35,9
Izvor: DZS, 2011.
Kako je već spomenuto zabilježen je pad broja stanovnika prema popisu iz 2011. godine i
to najviše na otoku Vele Srakane (62,5 %) i Iloviku (25%).
Grafikon 1. Usporedni prikaz broja stanovnika 2001./2011.
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
B
el
Ć ej
un
sk
M
ač
i
e I lo
S vik
ra
M ka
al n
iL e
o
N šin
er j
ez
in
e
P
un Os
ta or
Kr
iž
a
S
S u
ve sa
ti k
Ja
ko
v
U
ni
j
V U e
el st
e
S rine
N
a k V r ak
na el a n
dn i L e
o oš
po inj
pi
sa
ni
0
broj stanovnika 2001.
broj stanovnika 2011.
Izvor: DZS, 2011.
15
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
U slijedećem grafikonu prikazani su podaci o stanovništvu Grada Mali Lošinj u razdoblju
od 1961-2011. godine.
Grafikon 2. Kretanje broja stanovnika Grada Mali Lošinj u razdoblju 1961-2011.
Izvor: DZS, 2012.
Smanjenje broja stanovnika nije utjecalo na smanjeni broj kućanstava, koji u prethodnih
deset godina bilježi povećanje za 2,8%. Kao i na većini otočnih i priobalnih područja
povećana je izgradnja građevina za povremeno stanovanje. Od ukupnog broja stambenih
jedinica 36,8% jedinica se odnosi na stanove za stalno stanovanje.
Tablica 2. Broj kućanstva 2001./2011.
Naziv naselja
Belej
Ćunski
Ilovik
Male Srakane
Mali Lošinj
Nerezine
Osor
Punta Križa
Susak
Sveti Jakov
Unije
Ustrine
Vele Srakane
Veli Lošinj
Naknadno
popisani
Sveukupno
kućanstva
2001.
32
55
47
1
2180
137
26
28
73
15
43
10
3
320
kućanstva
2011.
26
63
35
1
2233
144
28
31
64
29
47
10
2
311
30
indeks
2011/2001
81,3
114,5
74,5
100,0
102,4
105,1
107,7
110,7
87,7
193,3
109,3
100,0
66,7
97,2
2970
3054
102,8
Izvor: DZS, 2011.
16
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Prirodni priraštaj u 2010. godini je negativan (-31), rođeno je 65 a umrlo 96 stanovnika.
Vitalni indeks iznosi 67,7%. U 2010. godini na području otoka Lošinja sklopljeno je 37
novih brakova i 14 razvoda. Vodeći uzrok smrtnosti i pobola na otoku su bolesti
cirkulacijskog sustava (40,43%).
Problemi
- negativni prirodni priraštaj
- smanjenje broja stanovnika
Razvojne potrebe
2.4. Stanje na tržištu rada
Krajem prosinca 2011. godine ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Cres-Lošinj
evidentirala je 435 nezaposlenih osoba što je za 17,5% manje u odnosu na isti period
2010. godine. Slijedeći grafikon prikazuje registrirane nezaposlene osobe po mjesecima, iz
čega je vidljivo da je najveća nezaposlenost zabilježena u prva tri mjeseca godine, a
najmanja u ljetnim mjesecima (od svibnja do listopada). Među nezaposlenom populacijom
prevladavaju žene 59% te muškarci 41%.
Grafikon 3. Pregled nezaposlenih osoba po mjesecima u 2011. godini
700
600
500
400
300
200
100
0
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Izvor: HZZ, 2012.
Prema kriteriju stupnja obrazovanja, najviše nezaposlenih je u skupini završene srednje
škole za zanimanjima s trajanje od 3 godine (39,5%), te sa završenom srednjom školom
za zanimanja u trajanju od 4 godine (22,9%) i osnovnom školom (22,7%). Najmanje
nezaposlenih osoba je bez završene škole (2,5%). Struktura nezaposlenih prema
postignutom stupnju obrazovanja dana je u slijedećem grafičkom prikazu.
17
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Grafikon 4. Pregled nezaposlenih osoba prema postignutom stupnju obrazovanja
200
180
160
140
120
100
80
60
40
20
0
bez OŠ
OŠ
SŠ - 3 god
SŠ - 4 god
gimnazija
VŠS
VSS
Izvor: HZZ, 2012.
Najviše nezaposlenih prema dobnoj skupini je u dobi 25-29 godina (19,7%), zatim u dobi
od 50-54 godina (15,4%), dok je najmanje nezaposlenih osoba u dobnoj skupini 60+
(1,4%).
Grafikon 5. Pregled nezaposlenih osoba prema starosti
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60+
Izvor: HZZ, 2012.
2.5. Prirodna obilježja
Cresko-lošinjsko otočje leži u sredini sjeverne hemisfere. Kroz njegov dio prolazi 45°
sjeverne geografske širine, tako da se veće dio otočja nalazi u suptropskoj zoni južne
polovice sjeverne polutke, što utječe na klimu i način života stanovništva. Čitava je obala
arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje.
Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588m), dugačka oko 10 km, koja se
18
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
proteže uzduž sjevernog dijela otoka. Cresko - lošinjski arhipelag prostire se na prostoru
od 513 km² dok mu je dužina obale 501 km. Cresko - lošinjska otočna skupina prostorno je
najveća otočna skupina na Jadranu, sastavljena od 36 otoka, otočića i hridi. Lošinjsko
otočje obuhvaća otok Lošinj, te manje otoke: Unije, Ilovik, Susak, Vele Srakane, kao i niz
malih nenaseljenih otočića koji su prave oaze mira i kupanja. Fenomen ove otočne
skupine je otok Susak - vapnenačka hrid prekrivena finim pijeskom. To je otok na kojemu
se način života, odjeća, govor i poljoprivreda nisu mijenjali posljednjih 500 godina.
2.5.1. Tlo
Otok Lošinj, kao i otok Cres građeni su od krednih vapnenaca i dolomita. Stalnim pritokom
kišnice u središnjem dijelu Cresa formiralo se Vransko jezero u jednoj od dolomitnih
udolina. Sjeverni dijelovi otoka, za razliku od srednjih i jugozapadnih predjela, imaju manje
plodnog tla i skromniju vegetaciju što je rezultat utjecaja bure i kopnenih meteoroloških
uvjeta.
Na području otoka Lošinja evidentirano je osam osnovnih tipova tala koja su sastavljena
od različitih kombinacija tala. Radi prevladavajućeg krškog značaja podloge, smeđa tla na
vapnencu i dondolonmitu tvore najveći broj zemljišnih kombinacija.
Oštećenje tla erozijom izraženo je uz riječne i jače bujične tokove, na strmim padinama, na
koluvijalnim nanosima i pjeskovitim tlima kao i na mjestima kontakta karbonatnih stijena i
fliša. Pojave erozije najizraženije su na otocima Susku, Unijama i Srakanama. Erozija
vjetrom ili eolska erozija naglašena je u pustinjskim (aridnim i semiaridnim) predjelima gdje
nema vegetacijskog pokrova ili je on sporadičan. Eolska erozija ovisi o: jačini, smjeru i
trajanju vjetra, veličine i obliku čestica, mikro reljefu, vegetaciji i vlažnosti.
Problemi
Razvojne potrebe
- sanacija posljedica vodne i eolske
erozije na otoku Susku
2.5.2. Poljoprivreda
Poljoprivreda na otocima nije ni približno iskorištena gospodarska grana, iako se u
posljednje vrijeme bilježe mali pomaci, budući se povećava interes otočana za razvoj
poljoprivrede. Otočani imaju iskazani interes za poljoprivredu i to najviše u maslinarstvu i
uzgoju ljekovitog bilja. Općenito stanje poljoprivrede na području Grada Malog Lošinja
može se ocijeniti zadovoljavajućim te prevladavaju dvije osnovne grane ovčarstvo i
maslinarstvo uz prateće pčelarstvo, povrtlarstvo i dr. Broj grla u ovčarstvu je u opadanju, a
najveći problem predstavlja divlja svinja, odnosno ogromne štete na terenu koje ona
uzrokuje. Maslinarstvo u posljednjih desetak godina doživljava svoj uspon u obnovi starih
napuštenih maslinika kao i u sadnji novih, pri čemu je naročito pridonijela popularnost
visokokvalitetnog maslinovog ulja. Pčelarstvo je u stagnaciji, ali ima velikih potencijala u
izradi kvalitetnog meda od kadulje. Posebnu perspektivu ima već postojeća tradicionalna
poljoprivredna proizvodnja koju je potrebno očuvati i usavršavati. Tu se prvenstveno misli
na voćne vrste kao što su smokva i žižula koje nisu zahtjevne te trešnju, koje su vrlo
popularne, ali se ne mogu naći u ponudi domaćih proizvoda.
19
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Najvrednija i najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta nalaze se u Ćunskom polju i Unijskom
polju te Susku, a zatim na području iznad Nerezina te najužem dijelu otoka Lošinja i
Iloviku. Na području Grada Mali Lošinj u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava Agencije
za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju evidentirano je 215 obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava.
Problemi
-
nedovoljna iskorištenost poljoprivrednih
resursa otoka
prisutnost divlje svinje na otoku
zapušteni vinogradi
nedostatak radno aktivnih
poljoprivrednika
usitnjenost parcela
poljoprivrednici pretežno starije
starosne dobi
zapušteni poljoprivredni putovi
neusklađeno stanje na gruntovnici i
katastru
Razvojne potrebe
-
okrupnjavanje poljoprivrednih površina
sačuvati proizvodnju autohtonih
poljoprivrednih proizvoda
razvoj pčelarstva
razvoj ekološke poljoprivrede
razvoj mreže poljoprivrednih putova
stručno osposobljavanje poljoprivrednika
zakup državnog poljoprivrednog
zemljišta
povećanje površina pod sustavom
navodnjavanja
2.5.3. Šume

Čikat
Na području Malog Lošinja, na površini od 236 ha, prostire se Čikat, koja od 1992. ima
status zaštićene park šume. Park-šuma je smještena na poluotoku Čikat od Sunčane
uvale do njegovog krajnjeg sjeverozapadnog rta koji s otočićem Koludarac tvori prolaz
boka falsa na ulazu u Lošinjsku luku. Za nastanak park-šume Čikat važna je godina 1886.
kada je započelo radom društvo za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja. Pod
vodstvom istaknutoga lošinjskog prirodoslovca profesora Ambroza Haračića, Čikat i drugi
okolni predjeli pošumljeni su u svega nekoliko godina brojnim sadnicama alepskog (Pinus
halepensis) i crnog bora (Pinus nigra). Tada je u razdoblju od šest godina pošumljeno 50
hektara borovih kultura i zasađeno oko 300 tisuća crnogoričnih sadnica. Iako se borovi
snažno samoniklo šire i imaju izgled potpuno udomaćene vrste, treba napomenuti da su
oni ovdje zapravo izvan granice svog prirodnog rasprostranjenja. Danas se uz alepske
borove u park-šumi nalaze i pinije (Pinus pinea), a duž obale, na stjenovitu terenu održao
se i crni bor. Među egzotičnim rašćem bujaju himalajski cedrovi (Cedrus deodara) i
čempresi (Cupressus sempervirens).
Danas, park-šuma pruža ugodan hlad brojnim turistima koji ovdje traže i nalaze opuštanje i
čisto more te osvježavajući zrak zbog isparavanja smole i iglica.

Pinija
Granato stablo pinije jedini je primjerak svoje vrste zaštićen kao spomenik parkovne
arhitekture na području Primorsko-goranske županije i to upravo zbog svoje skladnosti,
značajno oblikovane i široke krošnje i dimenzija. Kao izrazito (eu)mediteranska vrsta bora,
pinija nije autohtona na području kvarnerskih otoka. Pinije se od drugih vrsta borova
razlikuju širokom kišobranastom krošnjom i krupnim okruglastim češerima. Stablo se
nalazi u blizini park-šume.
20
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj

Pod Javori
Šuma Pod Javori, u Velom Lošinju, prostire se na 39 ha i od 1993. je zaštićena kao parkšuma. Park-šuma Pod Javori obuhvaća pošumljene obronke brda Kalvarija kod Velog
Lošinja na kojima je nadvojvoda Karlo Stjepan Habsburg zasadio perivoj pored svojega
dvorca. Danas je dvorac preuređen u lječilište. Biljnu osnovu perivoja čine sastojci
autohtone vazdazelene makije kakva je uobičajena i vrlo raširena po otoku Lošinju. Pri
uređenju perivoja makija je dijelom raskrčena i zasađen je velik broj sadnica crnogoričnog i
raznoga egzotičnog drveća. Projektiran je kao pejzažna izmjena vizura s otvorenim
prostorima travnjaka, skupinama drveća, pojedinim naglašenim visokim stablima i gustim
šumskim sklopom. Visoka estetska vrijednost parkovne kompozicije sačuvala se do
danas, a stabla zasađena krajem 19. stoljeća i sada su prevladavajuća u kompoziciji
perivoja. Među glavnim vrstama drveća koje se u današnje vrijeme nalaze u park-šumi
Pod Javori su alepski bor (Pinus halepensis), crni bor (Pinus nigra), primorski bor (Pinus
pinaster), pinija (Pinus pinea) i nekoliko vrsta čempresa (Cupressus sp. div.). Te vrste, uz
uobičajene vrste prirodne vazdazelene makije najzastupljenije su u gornjem, šumovitom
dijelu park-šume, smještenom na obronku, kojim se kroz vegetaciju provlače krivudave
staze. Nižim dijelom park-šume, na silazu od dvorca prema ulazu, prevladavaju cedrovi
(Cedrus sp.), čempresi, obalna sekvoja (Sequoia sempervirens), lipa, platana, magnolija, a
ispred dvorca zanimljive su palme, japanski cikas (Cycas revoluta) i razne grmolike vrste.
Zanimljiviji primjerci dendroflore obilježeni su pločicama s natpisima o botaničkoj
pripadnosti.
2.6. Vode
Otok Lošinj i Cres imaju vlastite izvore vode za piće koje ugrožavaju lokalna onečišćenja iz
slivova, osobito s glavnih otočnih prometnica, te ekstenzivna poljoprivreda i stočarstvo.
Jezeru Vrana na otoku Cresu, kao strateškom vodnom resursu, jedina, ali velika opasnost
prijeti od incidentnih zagađenja s prometnice Cres-Lošinj. Godišnje se tom prometnicom
cisternama preveze oko 7.000 m3 naftnih derivata za potrebe otoka Cresa i Lošinja.
Jezero Vrana ima posebno značenje kao jedini resurs pitke vode na otocima Cresu i
Lošinju. Voda je izvrsne kakvoće i bakteriološki je čista.
Problemi
-
-
neodgovarajući sustavi odvodnje i
ispuštanja komunalnih otpadnih voda
dovode do onečišćenja mora
onečišćenje mora od brodograđevne
industrije Lošinj
onečišćenja slivova na glavnim otočnim
prometnicama
Razvojne potrebe
-
zaštita Jezera Vrana – izvor pitke vode
2.6.1. Vransko jezero
U središnjem dijelu otoka Cresa smješteno je slatkovodno Vransko jezero. Dugo je oko 5,5
km, široko do 1,5 km, a površina mu iznosi 5,5 km². U jezeru ima štuka, linjaka i šarana.
Vransko jezero je golem prirodni rezervoar koji sadrži više od 200 milijuna m³ slatke vode.
21
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Dimenzije jezera mogu od godine do godine znatno varirati: podizanje odnosno snižavanje
razine za nekoliko metara uvjetuje, zbog postojanja niskih zona uz sjeverni i južni kraj
jezera, povećanje ili smanjenje njegove dužine za nekoliko stotina metara, a time i
analogno povećanje ili smanjenje površine jezera. Najdublji dio jezerskog dna leži oko
61,5 m ispod morske razine.
Jezero se iskorištava se za vodoopskrbu cresko-lošinjskog otočnog prostora. U jezeru
nema raspadanja i ono je čisto (oligotrofno) te je i tu posebno među našim krškim vodama.
U vodi bakterija gotovo da i nema, pa se jezerska voda bez filtriranja uzima za vodovod.
Cijevi vodovoda 15 godina nakon postavljanja bile su potpuno čiste što također svjedoči
potpunoj čistoći vode. Na tom prostoru nema većih naselja, nema industrije, kanalizacije te
nijedna bujica ne utječe direktno u jezero već se gubi u priobalnom šljunku i tako se filtrira.
Posljedica toga je izuzetna prozirnost vode koja se kreće između 10 i 24 m, pa je Vransko
jezero najprozirnija slatka voda.
Iz Vranskog jezera je izgrađen vodovod za podmirenje potreba stanovništva otoka Cresa i
Lošinja. Nakon izgradnje vodovoda jezero je stavljeno pod zaštitu, a na njemu je dopušten
samo sportski ribolov udicom. S obzirom na porast važnosti njegove vodoopskrbne
funkcije okolo jezera postoji zaštitni pojas gdje je zabranjeno zadržavanje i napajanje
stoke, upotreba umjetnog gnojiva u poljodjelstvu, sječa šume i kampiranje. Vransko jezero
se ističe izuzetnom čistoćom vode što je uvjetovano postojećim prirodnim odnosima u
okolnom prostoru i specifičnom društveno – ekonomskom valorizacijom od najstarijih
vremena da danas. Zbog relativno teške pristupačnosti jezeru i rijetke naseljenosti oko
njega, korištenje jezera za pitku vodu, ribolov i napajanje stoke nisu mogli narušiti prirodnu
ravnotežu niti ugroziti njegovu čistoću.
Stanovnici okolnih naselja štite jezero od bilo kakvih onečišćenja, potpune zabrane
pristupa turistima i uporabe motornih čamaca.
2.6.2. More, otoci, priobalje
Obala otoka Lošinja duga je 117,95 km, od čega je 1,4 km obale vrlo strma i
nepristupačna hridinasta obala, 114,5 km ili najveći dio obale je pristupačan i hridinast dok
2,1 km obale pokrivaju pjeskoviti do šljunkoviti žali. Na otoku Susku, osim prevladavajuće
hridinaste obale, 1,6 km odnosi se na pjeskovitu obalu.
Uzroci onečišćenja mora
Najčešći uzrok onečišćenja priobalnog mora su prvenstveno neodgovarajući sustavi
odvodnje i ispuštanja komunalnih otpadnih voda u more. No s obzirom na turizam, sva
veća mjesta na otocima imaju dobrim dijelom izgrađenu kanalizacijsku mrežu sa
središnjim ispustom, a dislocirani turistički sadržaji izgradili su zasebne središnje taložnice.
Pored toga najznačajniji izvor onečišćenja morskog okoliša, osim sanitarnih otpadnih
voda, jesu industrijska postrojenja smještena na obalnom području, kao što je i manje
brodogradilište na otoku Lošinju.
22
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
2.7. Reljef4
Reljef je dinamičan; sjeverni dio otoka je viši vapnenački greben (Osoršćica), srednji je niži
i razvedeniji, južni je, analogno sjevernom, viši, te se na koncu spušta do uvale Mrtvaška.
Obala otoka u dužini od 112.2 km ima indeks razvedenosti 3.7 po čemu zauzima
drugo/treće mjesto među hrvatskim otocima (Pag i Dugi otok dijele I. mjesto). Među
brojnim uvalama nastalim potapanjem krških oblika najprostranija je i najznačajnija luka
Mali Lošinj, jedna od najbolje zaštićenih prirodnih luka na Jadranu. Cijeli otok prepun je
šetnica, biciklističkih i planinarskih staza. Duž sjevernog (Osorčice) i južnog dijela uređene
su brdske transverzale, dijelom biciklističke, a dijelom planinarske staze što je povoljno za
produženu turističku sezonu. Najviši vrh otoka = Televrina 588 m, na planini Osoršćica
(iznad Nerezina i creskog mjesta Osora).
2.8. Klima
Klima otoka ima karakteristike suptropsko-mediteranskog područja s naglašenim
maritimnim osobinama, pogodna je za boravak u vanjskom prostoru tijekom cijele godine.
Svojim karakteristikama ova klima djeluje pogodno na sluznicu dišnih putova.
Godišnji prosjek temperature zraka iznosi 16,3°C, maksimum je u srpnju (24°C-30°C), a
minimum u veljači (6,5°C-7,5°C). S godišnjom prosječnom insolacijom od oko 2.580 sati i
izrazito niskom naoblakom Lošinj se ubraja među najsunčanije predjele Europe.
Tradicionalno visoka osunčanost pokazuje povoljan učinak kod nekih bolesti kože.
Vlažnost zraka je optimalna, a njen godišnji prosjek iznosi 72%. Čistoća zraka je
izvanredna, ima nizak stupanj aerozagađenja i nedostatak agresivnijih alergena. U zraku
se nalazi kombinacija peludi i spora (aeroplankton) biljnog pokrivača otoka što je veoma
bitno za alergičare, uz to povoljno djeluje i prirodni morski aerosol (osnovni sastav mu je
kuhinjska sol) kojeg također nalazimo u zraku. Koncentracija morskog aerosola ovisi o
količini koja se nalazi u moru, primjerice prosjek koncentracije u Jadranu iznosi oko 3,7%.
Razlika između prosječnih godišnjih maksimalnih i minimalnih temperatura zraka vrlo malo
se mijenja od mjeseca do mjeseca, pa je i to jedan od dokaza djelotvornosti lošinjske
klime. Odnos između vlažnosti i temperature zraka, kao i brzine vjetra, važna je bioklimatološka karakteristika, koja pokazuje da je klima Lošinja korisna za zdravlje
organizma tokom cijele godine.
4
Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Lo%C5%A1inj
23
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Grafikon 6. Pregled temperature zraka po mjesecima u 2009. godini
30
25
20
15
2009.
10
5
0
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2010.
Zbog povoljnog položaja i tople morske struje južnog Mediterana koja struji njegovim
obalama Lošinj spada u mediteranski pojas za koji su karakteristična topla i suha ljeta te
blage i kišovite zime. Najviše padalina je u rujnu, studenom i u prosincu, a najmanje od
travnja do kolovoza.
S obzirom na bogatstvo biljnih vrsta, povoljan utjecaj morskog aerosola i prosječnu
vlažnost zraka od 70%, malu razliku između prosječnih godišnjih maksimalnih i minimalnih
temperatura te godišnju insolaciju od 2563 sata lošinjska klima idealna je za liječenje
kroničnih bolesti dišnih organa.
Količina oborina, uglavnom kiša, u 2009. godini je bila 938,2 mm. Najviše oborina bilježi se
tijekom mjeseca studenog, a najmanje u svibnju. Pregled količine oborina tijekom godine
po mjesecima vidljiv je u slijedećem grafikonu. Snijeg je vrlo rijetka pojava na otoku
Lošinju.
Grafikon 7. Godišnji hod količine oborina za 2009. godinu
200
180
160
140
120
100
2009.
80
60
40
20
0
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Izvor: DZS, Statistički ljetopis 2010.
Zahvaljujući blagoj klimi Mali Lošinj i Veli Lošinj od 1982.g. poznati su kao klimatska
lječilišta za plućne bolesti. Lošinj je, sa svojim kristalnim uvalama i 2600 sunčanih sati u
24
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
godini, idealan otok za kupanje i odmor. Srednja temperatura zraka u ljeti iznosi 24°C a
mora 23°C. Odmor i opuštanje zagarantirani su u svako godišnje doba, jer postoje
kilometrima duge šetnice uz modro plave uvale ali i u unutrašnjosti otoka.
2.9. Biološka raznolikost i Staništa
Morski rezervat dupina u lošinjskom akvatoriju je jedini rezervat dupina na Sredozemlju
koji pruža populaciji dobrih dupina jedinstveno stanište. Oni nisu jedina prirodna vrijednost
ovog akvatorija - u njemu se još zadržavaju rijetke morske kornjače, a prostrane
podmorske livade morske cvjetnice posidonije pružaju zaštitu brojnim ribama i drugim
morskim stvorenjima. Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture 2006. je proglasila
Lošinjski rezervat za dupine prvim zaštićenim morskim područjem posvećenim dobrim
dupinima u Mediteranu i najvećim zaštićenim područjem mora u Jadranu.
- Macaklin je zaštićena vrsta koja obitava na otoku Lošinju. Macaklini su gušteri iz
porodice gekona Obično se kreću oko uličnih svjetiljki gdje ima puno mušica i leptira. Tijelo
im je gotovo prozirno, brzi su dok love plijen te ga hvataju malim i čvrstim ugrizom. Zbog
svojih čudnih nogu lako se penju po okomitim zidovima te preskaču velike udaljenosti.
Nakon hranjenja oblizuju se preko cijelog lica i očiju koje nemaju očne kapke. Hladnoća ih
usporava. Njihovo uništavanje je protuzakonito i kažnjivo, stoga ih je Državna uprava za
zaštitu kulturne i prirodne baštine stavila na popis zaštićenih i ugroženih vrsta.
Na području Cresko - lošinjske otočne skupine poznate su dvije vrste: kućni macaklin i
zidni macaklin.
- Kućni macaklin(hemidactylus turcicus) dužine 8 - 10 cm, odozgo je boje mesa, sa
smeđim mrljama i mnogo bradavica. Živi na suhim područjima sa šljunkom i zidićima, a
rado se zadržava u zgradama. Aktivan je noću; može se spretno penjati po okomitim
površinama i vrlo brzo kretati. Hrani se svim malim kukcima i paucima mekane kože.
Glasno krekeće kad doziva ženke ili kad se bori sa ostalim mužjacima.
- Zidni macaklin (tarentola mauritanica) specifičan je po svojem zdepastom i spljoštenom
tijelu. Dužine 10 – 19 cm, odozgo je svijetlosiv, smeđ ili crn, ima više redova ljusaka, dok
je odozdo boje vrhnja. Živi na suhim, sunčanim i kamenitim područjima, rado se zadržava
u vrtovima i na kućama, rado se sunča, dobro se penje i brzo se kreće. Hrani se raznim
kukcima i paucima. Razmnožava se polažući ljepljiva jaja mekane ljuske, iz kojih se mladi
izlegu tek nakon 120 dana (zato je i donekle ugrožen). Tiho pišti.
2.9.1. Flora
Na krajnjem sjeveru otoka Cresa raširena je hrastova šuma, točnije šuma hrasta
medunca. Središnji dio otočne skupine je pretvoren u pašnjake, maslinike te vinograde, a
neobrađeni dio zarastao je makijom. Na južnom dijelu prevladavaju zimzelene šume s
crnikom i lovorikom. Krajem 19. st. početkom 20. st. velika površina toka Lošinja bila je
pošumljena zahvaljujući profesoru Ambrozu Haračiću. Za vrijeme njegove duge karijere
uspio je dokumentirati 939 različitih vrsta bilja od kojih se većina koristi za različita
liječenja.
25
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Blaga klima otoka Lošinja odražava se u velikom bogatstvu biljnih vrsta. Prema
istraživanjima identificirano je 1018 biljnih vrsta, od kojih autohtonoj flori pripada 939 vrsta.
Od toga se 230 vrsta ubraja u ljekovito bilje. Otok ima bujnu mediteransku vegetaciju sa
gustim borovim šumama, palmama, čempresima, stablima naranče, limuna i mandarine,
bugenvile, oleandre, agave, meksički kaktusi (opuntia), palme, magnolije, mirte, pistacije,
mimoze, smokve iz Indije (karmus-nassarah), ... Guste borove šume Malog Lošinja
postale su zeleni pojas koji mjesto i luku štiti od bure. Na predjelu uvale Čikat šume su se
postepeno pretvorile u perivoj. Danas je gusta borova šuma Lošinja simbol otoka i
neprocjenjiva vrijednost za njegov turistički razvoj. Predjel Čikat proglašen je park šumom.
U tako blagoj klimi na lošinjskom otočnom prostoru trajno je zelena vegetacija.
Malološinjanin prof. Ambroz Haračić osnovao je 1880. Meteorološku stanicu i 17 godina je
vodio proučavajući lošinjsku klimu. On je naučno utvrdio da se na otoku Lošinju susreću
dvije flore - istarska i dalmatinska. Zato u bujnoj lošinjskoj klimi ima limuna, naranči,
mandarinki, smokava, maslina, badema, rogača i japanskih kaki, indijskih smokava,
američkih agava i aloja, palmi, magnolija, mirte, jasmina i mimoze, oleandra, jela, omorika,
borova i pinija, čempresa, cedrova, pa i sekvoja, lovora, crnike i planike, kadulje,
ružmarina i drugog aromatičnog bilja.
I danas, u eri industrijske ekspanzije, Lošinj svojom bujnom vegetacijom, blagom klimom i
vrlo povoljnom insolacijom, ugodnim plažama, čistim i bistrim morem, kao i izrazito niskim
stupnjem zagađenja i povoljnim sastavom aeroplanktona, predstavlja jedan od
najprivlačnijih otoka na Jadranu.
2.9.2.Fauna
Cresko - lošinjski arhipelag, a posebno brdo Osoršćica puno je velike i male divljači: jelen,
muflon, divlja svinja (vepar), zec i kuna. Na otocima su nastanjene i 162 vrste ptica od
kojih je posebno zaštićen bjeloglavi sup. U moru Cresko - lošinjskog arhipelaga živi 95
vrsta riba, 61 vrsta rakova, 38 vrsta školjki, te skupina od 150 dupina. Ovce su
najrasprostranjenija domaća životinja, ali ima i koza, krava, svinja, magaraca (tovara) te
konja.
Značajno je da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica; iako ima neotrovnih
zmija i guštera. Otok Lošinj dom je macaklina, guštera iz porodice gekona. Macaklini su
ugrožena, zakonom zaštićena vrsta. Na otoku ima sitne divljači, zečeva, divljih kunića,
kune bjelice, dok su krupnije životinje jeleni lopatari i mufloni naseljeni na južnom dijelu
otoka Cresa. Od pernate divljači ima mnogo jarebica, kamenjarki, šljuka i naseljenih
fazana, a od ptica grabljivica ovdje žive: jastreb, kobac, sokol, te bjeloglavi sup koji je zbog
malog broja očuvanih primjeraka zakonom zaštićen. Neprekidna strujanja mora među
uvalama i uvalicama daju moru izrazitu bistrinu i jasnoću, čistoću i prozirnost. U našem
moru živi 95 vrsta riba, 71 vrsta deseto nožnih rakova, školjki, puževa, razne vrste morskih
cvjetnica i bodljikaša. Dupini su česti posjetioci ovoga područja. Oni su izvanredni biološki
pokazatelji stanja okoliša u kojem žive.
26
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
2.10. Prirodna baština
Prirodna baština čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s
pripadajućom florom i faunom što se u znanosti naziva bio raznolikost. Lokacija sa
zaštićenom baštinom često služe kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje
koja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja. Prirodna baština otoka Lošinja je
iznimno bogata, vrijedna i raznolika. Zaštićeni dijelovi prirode na otoku su:
- Park šume – Čikat i Pod Javori
- Spomenik parkovne arhitekture – pojedinačni primjerak drveća Pinija u uvali Žalić
- Spomenik prirode – Lokva u naselju Unije
- Posebni rezervat – geomorfološki - Vele i Male Stine na Unijama
- Posebni rezervat šumske vegetacije – Šuma Liski kod Ćunskog
- Morski rezervat dupina – Posebni rezervat – rezervat u moru u lošinjskom
akvatoriju.
Tu je još niz većih i manjih posebnih otoka i otočića koji svojim ljepotama i vrijednošću
nude svoju izvornu prirodnu očuvanost. Stoga ih je potrebno dodatno zaštiti, vrednovati i
iskoristiti njihove prirodne resurse.
Među brojnim uvalama nastalim potapanjem krških oblika najprostranija je i najznačajnija
luka Mali Lošinj, jedna od najbolje zaštićenih prirodnih luka na Jadranu. Cijeli otok prepun
je šetnica, biciklističkih i planinarskih staza.
2.11. Kulturno povijesna baština
Otok Lošinj poznat je po izuzetno vrijednoj i bogatoj kulturno-povijesnoj baštini s dugom
tradicijom. Na njemu se nalaze povijesna naselja i/ili dijelovi naselja koji imaju županijski
značaj, zatim kulturno povijesne cjeline kao i arheološki kopneni i podvodni lokaliteti.
Arheološke i hidro arheološke zone i lokaliteti ukazuju na burnu prošlost otoka na kojem se
nalaze prapovijesne građevine, vile rustike, bizanstke i venecijanske utvrde te olupine
potopljenih brodova. Cijeli otok predstavlja niz kulturnih dobara značajnijih za Županiju i
sam otok Lošinj. U Palači Kvarner u tijeku je izgradnja Muzeja Apoksiomena gdje će biti
trajno smješten kip Apoksiomena, dragocjena skulptura nađena u lošinjskom podmorju.
Na otoku Lošinju postoje brojne kulturne znamenitosti, kao što su: palača Fritzy-Lošinjski
muzej sa stalnim postavom Umjetničkih zbirki Mihičić i Piperata i galerijskim prostorom za
povremene izložbe, Pomorska škola u Malom Lošinju, Zvjezdarnica Manora, spomenici u
Malom Lošinju: Josipu Kašmanu, Ambrozu Haračiću, spomenik mornaru (oslobođenja
Cresa i Lošinja) autora Dušana Džamonje, podvodnom ribolovcu, brodogradilište u Malom
Lošinju, brodogradilište u Nerezinama,Franjevački samostan Nerezine, Mlin za maslineTourić Nerezine, Mlin za masline- Torać Ćunski, Osorski bedemi, Arheološka zbirka Osor,
crkva sv.Petra, Osor te brojne ostale znamenitosti.
U Malom Lošinju nalazi se Gradska knjižnica i čitaonica koja ima odjeljenja u Velom
Lošinju, Ćunskom i Unijama. Kulturne, informativne i obrazovne ustanove na području
otoka imaju specifične zadatke da putem raznih obrazovnih oblika pružaju opće, stručno
obrazovanje i usavršavanje, kulturno umjetničko obrazovanje i informiranje.
Od kulturnih događanja, mogu se navesti neke s višegodišnjim djelovanjem: Osorske
glazbene večeri, međunarodni umjetnički projekt ŠKVER (likovni i multimedijalni projekt –
brodogradilište i Mali lošinj), Oskarfest (festival karikature u Osoru), umjetnička fotografska
27
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
tura (izložba umjetničke fotografije na više lokacija u malim mjestima), Dan glazbe (prvi
dan ljeta – glazbena događanja u Malom Lošinju).
Muzejsko galerijski prostor Kula u Velom Lošinju svjedoči o pomorskoj tradiciji otoka.
Stalni postav ima zadaću predočiti slojevitu povijest Lošinja, s posebnim težištem na
slavnoj pomorskoj prošlosti. Osim stalnog postava osiguran je i prostor za održavanje
povremenih likovnih i muzejskih izložbi.
Problemi
-
-
nedostatna sredstva za sustavnu brigu
o spomenicima i okolišu
nedostatak svijesti lokalnog
stanovništva o važnosti kulture i
kulturnih znamenitosti
vlasništvo objekata,neriješeno i sl.
(zapreka ulaganja u zaštitu, obnovu i
namjenu)
Razvojne potrebe
-
-
objedinjavanje kulturnih znamenitosti
obilježavanje kulturnih znamenitosti, jača
promidžba
kontinuirano educiranje lokalnog
stanovništva o važnosti kulture i
kulturnih znamenitosti
osiguravanje stalnih izvora sredstava za
financiranje zaštite kulturne baštine
davanje novih namjena pojedinim
kulturni znamenitostima, organizacija
događanja i sl.
2.12. Okoliš
Problematika zaštite okoliša otoka je iznimno značajna jer otoci, kao relativno izolirane
cjeline, moglo bi se reći predstavljaju zasebne eko-sustave. Stanje pojedinih sastavnica
okoliša ocjenjuje se zadovoljavajuće, kakvoća zraka je prve kategorije, more je vrlo čisto i
podobno za kupanje. Postupanje s otpadom, bez obzira na pozitivne pomake ne smatra
se u cijelosti zadovoljavajućim.
Pod ugrožene dijelove okoliša na otocima smatraju se:
- službena odlagališta otpada, kao i neuređena odlagališta i otpadom onečišćeno tlo
- prostori nasipavanja mora (materijalom iz iskopa i otpadnim građevnim materijalom)
- podzemne vode i more (zbog ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i
gospodarskih subjekata, kao i od ispuštanja otpadnih voda naselja bez izgrađenih
kanalizacijskih sustava)
- površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
- zone intenzivnog gospodarskog i inog korištenja koja utječu na okoliš (industrijski
pogoni, brodogradilišta, luke i marine, zone intenzivnog korištenja u poljoprivrednih
proizvodnji).
Problemi
-
Razvojne potrebe
-
zaštita prirodnih vrijednosti otoka
2.12.1 Otpad5
Odlaganje sakupljenog komunalnog otpada na području grada Malog Lošinja obavlja se
na legalnom otočnom odlagalištu komunalnog otpada I. kategorije na predjelu Kalvarija
5
Izvor: http://vodovod-cres-losinj.hr/index.php?id=26
28
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
koje se nalazi cca. 1,5 km južno od grada Malog Lošinja u smjeru jugoistok, s prilazom s
gradske obilaznice i odvojka koji vodi do industrijske zone grada Malog Lošinja i same
lokacije odlagališta otpada. Organiziranim sakupljanjem, odvozom i odlaganjem
komunalnog otpada obuhvaćeno je oko cca. 100% stanovništva na području 9 naselja
otoka Lošinja i pripadajućih 5 naseljenih otoka koji gravitiraju prema gradu Malom Lošinju.
Odlagalište komunalnog otpada je smješteno na predjelu Kalvarija po kojemu je i ono
samo dobilo ime, isto je površine od cca. 2,8 ha (28.000 m2).
Tablica. 3. Količine odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Kalvarija – Mali
Lošinj u razdoblju od 2000. - 2007. godine
GODINA
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
KOLIČINE
ODLOŽENOG
OTPADA u m3
37.850
37.807
44.048
43.152
45.165
48.991
52.729
56.167
Problemi
Razvojne potrebe
- skupljanje otpada s malih otoka
- saniranje divljih odlagališta otpada
lošinjskog arhipelaga
- educiranje stanovništva o postupanju
s otpadom
2.13. Vodoopskrba i odvodnja6
Iz Vranskog jezera je izgrađen vodovod za podmirenje potreba stanovništva otoka Cresa i
Lošinja. Izgradnja vodovoda aktualizirala je ekološki aspekt koji se manifestira u dva vida:
problem maksimalno dopustive količine vode koja se smije crpiti a da se pri tome razina ne
spusti ispod kritične točke, što bi moglo dovesti do poremećaja prirodne ravnoteže, te kao
problem stroge zaštite jezera kako bi se trajno očuvala čistoća njegove vode.
Problem količine vode (koju je moguće iskoristiti, a da to ne dovede do poremećaja
prirodne ravnoteže) treba imati u vidu da se slatkovodno jezero nalazi na otoku i da je
okruženo slanom morskom vodom. Izračunato je da bi se iz jezera moglo crpsti u
kontinuiranoj eksploataciji oko 250 l/sek, a da se ne bi došlo blizu opasnosti prodora mora
u jezero. Jezero Vrana je golema prirodna akumulacija vode, koja bi se mogla trajno
eksploatirati bilo za natapanje kultiviranih površina na Cresu i Lošinju, bilo za opskrbu
vodom susjednih područja, bilo za potrebe eventualne mjesne industrije.
Zbog relativno teške pristupačnosti jezeru i rijetke naseljenosti oko njega, korištenje jezera
za pitku vodu, ribolov i napajanje stoke nisu mogli narušiti prirodnu ravnotežu niti ugroziti
njegovu čistoću.
6
Izvor: http://www.zzjzpgz.hr/more/indexh.htm
29
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Otoci Susak, Ilovik, Unije i Srakane snabdijevaju se brodom vodonoscem. Na otoku Susku
postoji sustav hidrantske mreže s vodospremom i crpnom stanicom za prihvat vode s
broda vodonosca.
Otpadne vode Malog Lošinja skupljaju se gravitacijskim kolektorima dužine 9.350 m preko
crpne stanice tlačnim cjevovodom na lokaciju Kijac. Na Kijcu se nalazi uređaj za
pročišćavanje s finom rešetkom, mjernim uređajem, taložnicom i dozažnim sifonom.
Podmorski ispust je dužine 500 m na dubini od 69 m. Drugi dio Malog Lošinja, tj. turistički
objekti (hoteli i autokamp) na predjelu Čikat spojeni su gravitacijskim cjevovodima dužine
1.100 m na dvije crpne stanice i podmorskim ispustom dužine 510 m upuštaju se u more
na dubini od 45 m. Projektom «Jadran» predviđeno je objedinjavanje sustava i izgradnja
uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda visokog stupnja obrade.
U Velom Lošinju postoji sustav s grubom rešetkom, taložnicom, crpnom stanicom i
podmorskim ispustom dužine 800 m na dubini od 63 m. Postojećim kolektorima u dužini
3760 m pridodati će se kolektori s crpnom stanicom predjela Rovenska koji je u tijeku
izgradnje.
Na sustav naselja Nerezine s dvjema crpnim stanicama i podmorskim ispustom spojeno je
i turističko naselje Bučanje preko dviju crpnih stanica. Ovaj sustav ima ukupno 3170 m
kolektora i ispust dužine 350 m.
Na otoku Susku postoji vodovod i kanalizacija, ali je kolektor izgrađen na samoj plaži, iz
kojeg se šire neugodni mirisi. U svim kućama postoji podzemna cisterna u koju se
slijevanja kišnica sa krova. Prije gradnje vodovoda to je bio jedini izvor vode. Novi vodovod
nije izravno spojen na većinu kuća, već samo služi kao distribucijska mreža iz koje se
pune postojeće cisterne. Izgrađen kanalizacijski sustav koji uz kolektore dužine 2840 m i
crpnu stanicu i ispust dužine 185 m na dubini 15 m sadrži i biološki uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda.
Sve otpadne vode prije puštanja u more redovito kontrolira Nastavni zavod za javno
zdravstvo PGŽ. Isto tako redovito se kontrolira i kvaliteta mora u blizini podmorskih ispusta
Na području Malog Lošinja postoje razdjelni sustavi za odvodnju otpadnih voda i to u
naselju Nerezine, Mali Lošinj i Veli Lošinj, te na otoku Susku.
Problemi
-
-
-
ispuštanje otpadnih voda iz sustava
javne
odvodnje
i
gospodarskih
subjekata, turističkih zona i naselja bez
izgrađenih kanalizacijskih sustava
potencijalna
opasnost
od
nekontroliranog ispuštanja nafte i
motornih ulja u more
nepostojanje tankova za prihvat
sanitarnih voda s brodova
onečišćenje mora od brodograđevne
industrije
neodgovarajući sustavi odvodnje i
ispuštanja komunalnih otpadnih voda
Razvojne potrebe
-
-
izgradnja vodoopskrbnih sustava s
vodospremom i opskrbnom mrežom za
Lošinjske otoke – Unije, Ilovik, Male i
Vele Srakane, Susak
izgradnja mreže kolektora
izgradnja sustava odvodnje
izgradnja uređaja za pročišćavanje
30
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
2.14. Energetika
Za područje Grada Mali Lošinj najznačajniji elektroenergetski objekt obuhvata plana
predstavlja trafostanica 110/35 kV Lošinj. Trafostanica je izvedena s vanjskim 110 kV
postrojenjem, s dva transformatora 110/35 kV snage 2x20 MVA i zgradom u kojoj je
smješteno 35 kV postrojenje, komandno-upravljački dio i pomoćna postrojenja
trafostanice. Vršna opterećenja trafostanica postiže u ljetnim mjesecima, što znači da
svojim sadašnjim kapacitetom za dugi niz godina osigurava nesmetan prirast opterećenja
uz osiguranje potpune rezerve u transformaciji 110/35 kV.
Niskonaponska mreža je u većim naseljima izvedena pretežno s podzemnim kabelima, a u
preostalom dijelu, kao i manjim naseljima, kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim
snopom razvedenim na betonskim ili drvenim stupovima, ili po fasadama zgrada.
Postojeća niskonaponska mreža u cijelosti zadovoljava potrebe današnjeg Konzuma i u
većem dijelu ima rezervnog kapaciteta za njegove povećane potrebe, odnosno potrebe
napajanja novih potrošača. Javna rasvjeta je izvedena u sklopu nadzemne niskonaponske
mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima i zadovoljava sadašnje potrebe.
Kvaliteta napajanja električnom energijom potrošača na svim područjima obuhvata plana
je dobra, izuzev na Punti Križa gdje nije odgovarajuća jer to područje za svakog
nevremena ostaje bez električne energije.
Najveća potrošnja finalne energije u kućanstvima troši se za grijanje (preko 60%), zatim za
pripremu tople vode, ne toplinske namjene i kuhanje. Za grijanje se najviše koriste ekstra
lako lož ulje i drvo, oko 40%, zatim električna energija i ukapljeni naftni plin. U ukupnoj
potrošnji finalne energije za sve namjene u kućanstvima, najveća je zastupljenost
električne energije (33%), ekstra lakog lož ulja (32%), drva (27%), a zatim UNP-a (8%).
Obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, biomasa, UNP-a) nisu dovoljno zastupljeni na
otoku Lošinju. Korištenjem energije sunca, vjetra i UNP-a može se pridonijeti u prvom redu
rješavanju energetske infrastrukture na otocima, već bi se pokrenuo razvoj tradicionalnih
otočnih djelatnosti putem lokalnih resursa.
Problemi
Razvojne potrebe
-
korištenje i iskorištavanje obnovljivih
izvora energije
2.15. Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacijske infrastrukture otoka Lošinja pratio je dinamiku urbanističkog
razvoja tog područja a prema standardima razvoja mreže telekomunikacija na nivou
županije, odnosno države Hrvatske. To podrazumijeva intenzivnu izgradnju prvenstveno
na pristupnoj razini telekomunikacijske mreže uz kontinuirano povećanje kako broja
instaliranih priključaka tako i kvalitete i obima telekomunikacijskih usluga.
U pogledu značaja otoka Lošinja u sustavu telekomunikacija Županije potrebno je
napomenuti da telekomunikacijska magistrala ovog područja predstavlja dio magistralnog
otočkog pravca. S obzirom na udaljenost između pojedinih naselja te gustoću postojećih
TT korisnika (stambenih objekata) unutar naselja kao i pripadajućih otoka, na području
31
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Grada Malog Lošinja instalirano je više lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih
digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS). Ti udaljeni pretplatnički stupnjevi pripadaju
automatskoj digitalnoj centrali Krk.
Povezivanje navedenih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva, UPS-ova, na višu
prometnu razinu (AXE Krk) realizirano je digitalnim sistemima prijenosa ovisno o
raspoloživom prijenosnom mediju i to dijelom svjetlovodnim kabelima, dijelom po
podzemnim simetričnim TK kabelima, a dijelom preko RR uređaja.
Pristupne telekomunikacijske mreže postojećih UPS-ova izgrađene su većim dijelom kao
podzemne s kabelima uvučenim u cijevi telekomunikacijske kanalizacije. Iznimku čine
priključci pojedinih objekata ili izdvojenih manjih stambenih cjelina izvedeni samonosivim
kabelima. Kapacitet prijenosnih uređaja, a s obzirom na postojeće stanje je
zadovoljavajuće.
U naseljima na prostoru Grada posluju poštanski uredi; u Beleju, Punti Križa, Osoru,
Nerezinama, Ćunskom, Velom Lošinju, na Iloviku, Susku i Unijama posluju jedinice
poštanske mreže dok u Malom Lošinju posluje poštanski centar.
Područje otoka Lošinja ima pokrivenost GSM signalom, uz manje poteškoće na pojedinim
područjima otoka.
32
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
3. Gospodarstvo otoka Lošinja
Gospodarstvo ili privredu čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena i
tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Gospodarstvo se dijeli na tri osnovne djelatnosti, to su :
1) Primarna: poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i šumarstvo. Primarnom sektoru
ubraja se isključivo proizvodnja hrane.
2) Sekundarna: industrija, građevinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja i
proizvodno obrtništvo. U ovom sektoru zbog naglog razvoja industrije sve je manje
zaposlenih jer ruke radnika sve više mijenjaju strojevi.
3) Tercijalna: trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam.
Kao četvrtu djelatnost treba spomenuti neproizvodnu a to su školstvo, zdravstvo, policija i
uprava
U tercijalnom sektoru danas je zaposleno više od polovice Europskog stanovništva. Sve
gospodarske djelatnosti primarnog sektora iskorištavaju prirodne izvore. Najveći dio
površina Europa koristi u poljoprivredne svrhe. Šumarstvo je najviše razvijeno u Sjevernoj
Europi.
Gospodarski razvoj je proces unapređivanja životnog standarda i dobrobiti stanovništva
jedne zemlje povećanjem dohotka po stanovniku. To se postiže povećanjem stupnja
industrijalizacije u zemlji, kao i unapređenjem ostalih sektora gospodarstva.
Kapital i tehnologija temeljni su faktori gospodarskog razvoja. U osnovici vezan je uz
ekonomsku strukturu, ekonomski sustav i ekonomsku politiku.
3.1.
Financijski rezultati poslovanja poduzetnika na području Grada Mali Lošinj
Na području Grada Malog Lošinja u 2011. godini najviše poduzetnika registrirano je u
djelatnosti trgovine (G – 16,12%), zatim slijede djelatnosti smještaja i hrane (I – 14,05%),
djelatnosti poslovanja nekretninama (L – 13,64%), administrativne djelatnosti (N –
12,81%), stručne znanstvene i tehničke djelatnosti (M – 10,33%) te građevinarstvo (F –
8,68%). Grafikon u nastavku daje usporedan pregleda broja poduzetnika po djelatnostima
u 2011. i 2010. godini.
33
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Grafikon 8. Pregled broja poduzetnika po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Izvor: FINA, 2011. i HGK – ŽK Rijeka 2012.
Prema strukturi prihoda u 2011. godini, djelatnost smještaja i hrane (I) ostvaruje najveći
udio prihoda (34,45%) u ukupnim prihodima po djelatnostima, slijedi trgovina (G -25,71%),
zatim djelatnost prijevoza i skladištenja (H -21,69%) te prerađivačka industrija (C- 6,31%).
Ukupni ostvareni prihodi po djelatnostima u 2011. godini ostvareni su u iznosu od
845.742.550 kn, te su odnosu na ostvarene prihode u 2010. godini smanjeni za 4,4%.
Pregled ukupnih prihoda po djelatnostima u 2011. i 2010. godini prikazan je u slijedećem
grafikonu.
Grafikon 9. Pregled ukupnih prihoda po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Izvor: FINA, 2011. i HGK – ŽK Rijeka 2012.
34
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Slični udjeli po djelatnostima odnose se i na ukupne rashode, dok su ukupno ostvareni
rashodi u 2011. godini u iznosu od 877.765.228 kn, ostali na razini ostvarenih rashoda u
2010. godini, odnosno bilježe povećanje od 0,5%.
Grafikon 10. Pregled ukupnih rashoda po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Izvor: FINA, 2011. i HGK – ŽK Rijeka 2012.
Najveća dobit ostvarena je od djelatnosti smještaja i hrane (I – 61,05%), zatim trgovine (G
– 13,66%), administrativne djelatnosti (N – 7,60%) te stručne znanstvene i tehničke
djelatnosti (M – 5,48%). Ukupna ostvarena dobit smanjena je za 2,8% u 2011. godini u
odnosu na 2010.
Grafikon 11. Pregled ostvarene dobiti po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Izvor: FINA, 2011. i HGK – ŽK Rijeka 2012.
35
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Prosječan broj najviše zaposlenih na bazi sata rada zabilježen je u djelatnosti smještaja i
hrane (I - 684 zaposlenih), trgovine (G -342 zaposlenih), prerađivačke industrije (C - 138
zaposlenih), prijevoz i skladištenje (H – 84 zaposlenih), građevinarstvo (F- 76 zaposlenih),
administrativne i uslužne djelatnosti (N – 73 zaposlena). U odnosu na 2010. godinu
zabilježen je porast prosječnog broja zaposlenih za 4,9% u 2011. godini.
Grafikon 12. Prosječan broj zaposlenih po djelatnostima
Izvor: FINA, 2011. i HGK – ŽK Rijeka 2012.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u 2010. godini za područje Malog Lošinja
iznosi 4.656 kn i veća je od prosjeka Primorsko goranske županije koja iznosi 4.375 kn
dok je prosjek RH 4.665 kn. Prema djelatnostima, najviša prosječna mjesečna primanja po
zaposlenom su u djelatnosti prijevoza i skladištenja (H – 7.696 kn), slijedi djelatnost
informacije i komunikacije (J – 5.291 kn), prerađivačka industrija (C – 5.061 kn), umjetnost
zabava, rekreacija (R – 4.959 kn) te u djelatnosti smještaja i hrane (I – 4.955 kn).
Grafikon 13. Prosječne mjesečne plaće po djelatnostima u 2010. godini
8.000
7.000
6.000
5.000
4.000
3.000
2.000
1.000
0
S
A
F
P
B
L
M
N
Q
G
I
R
C
J
H
Izvor: FINA, 2011.
36
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
3.2.
Obrtništvo
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičke
osobe sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem
usluge na tržištu. U obrtu je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom
zabranjena (čl.1. Zakona o obrtu).
Na području Grada Mali Lošinj, a prema podacima Udruženja obrtnika Cres – Lošinj
registrirano je 466 obrta, od čega je 447 aktivnih. Prema osnovnim djelatnostima postoji
podjela obrta prema sekcijama, od kojih na otoku Lošinju prevladavaju obrti u sekciji
ugostiteljstva i turizma i usluga (27 %), zatim slijedi sekcija trgovaca i sekcija ribarstva,
akvakulture i poljodjelstva (14%), sekcija prijevoznika (cesta more taksi – 8%) , sekcija
proizvodnog obrta (6%) te sekcija frizera i kozmetičara (4%).
Grafikon 14. Pregled registriranih obrta prema djelatnostima
140
120
100
80
60
40
20
0
o zm
ri i k
f rize
r e)
ar i
st vo
dnja
et ič
, mo
d je l
zv o
oljo
e st a
pr oi
p
c
i
(
ra
voz
ult u
pr ije
va k
, ak
o
v
t
rs
riba
ge
am
us lu
ur iz
oit
js
l tv
e
t
i
t
s
ug o
v ina
t rgo
Izvor: Udruženje obrtnika Cres-Lošinj, 2011.
U vlasničkoj strukturi obrta prevladavaju muškarci s 74% te žene s 26% vlasničkih udjela.
Grafikon 15. Udjeli vlasništva u obrtu
26%
74%
žene
muškarci
Izvor: Udruženje obrtnika Cres-Lošinj, 2011.
37
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Na području Grada Mali Lošinj u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava Agencije za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju evidentirano je 215 obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava.
3.3.
Poslovne zone
Pod poslovnom ili poduzetničkom zonom smatra se područje koje je po prostornom planu
uređeno zemljište države, grada ili općine predviđeno za proizvodne gospodarske
djelatnosti. Poslovna zona trebala bi biti infrastrukturno uređena, opremljena i pripremljena
za dolazak investitora - da ga iznajmi i/ili otkupi i izgradi na njemu gospodarski objekt i
osposobi za neku proizvodnju ili drugu gospodarsku djelatnost, poštujući pri tomu osnovna
načela zaštite prostora i okoliša.
Uloga i svrha poslovnih zona je:
- poticanje povećane gospodarske aktivnosti i zapošljavanje
- direktno utječe na lokalni proračun (doprinosi, porezi)
- stvaranje preduvjeta za privlačenje novih i/ili re alokaciju postojećih domaćih i
stranih investitora
- potiče stvaranje lokalnog/regionalnog lanca nabave i klastera
- pojednostavljuje i standardizira procedure izgradnje poslovne i fizičke infrastrukture
te jamči bolje planiranje održivog razvoja
- bolje planiranje prostornog razvoja i upravljanja imovinom te lokalnog proračuna
- unapređuje suradnju između predstavnika javnog i privatnog sektora na lokalnoj,
regionalnoj i nacionalnoj razini
- doprinosi unapređenju životnog standarda i kvalitete života u lokalnim zajednicama
Gospodarske zone predstavljaju posebno izdvojen prostor za odvijanje različitih
gospodarskih aktivnosti odnosno za smještaj poslovanja skupa poduzetnika/tvrtki.
Uspostavom posebne gospodarske zone, lokalna samouprava stvara temelje za vlastiti
gospodarski razvoj. Ovakvim pristupom, ona osigurava niz prednosti za investitore u zonu
te za samo stanovništvo.
Na području Grada Mali Lošinj smještena je poslovna zona Kalvarija koja je u vlasništvu
Grada Mali Lošinj i prostire se na 23,11 hektara. Poslovna zona je jednim dijelom
izgrađena i infrastrukturno opremljena. U sklopu poslovne zone svoje poslovanje obavlja
devetnaest poslovnih subjekata.
38
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
3.4.
Poduzetničke potporne institucije
Poticanje razvoja poduzetništva, maloga gospodarstva i obrta naslonjeno je na brojne
oblike potpornih institucija, kao što su razvojne agencije, poduzetnički centri, poduzetnički
inkubatori i tehnološki parkovi. Zadaća tih institucija je podupirati razvoj maloga i srednjeg
poduzetništva kroz osiguravanje poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u
najkritičnijim fazama razvoja poduzeća te na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju
područja i smanjenju nezaposlenosti u regiji.
Ekonomski razvoj neke zemlje ili regije u uskoj je vezi s razinom poduzetničke aktivnosti, a
razina poduzetničke aktivnosti ovisi o tome u kojoj mjeri okruženje u kojem nastaju
poduzetnički pothvati pruža podršku njihovom razvoju. Poduzetničko okruženje uključuje
pristup izvorima financiranja, povoljne vladine politike i programe, te pristupe
profesionalnim uslugama.
Poduzetnička infrastruktura zahtijeva izgradnju poticajnog poduzetničkog okruženja i
stvaranje mjera koje će omogućiti brži razvoj poduzetništva. Izgradnjom poduzetničke
infrastrukture korisnicima iste omogućuju se povoljniji uvjeti korištenja poslovnih prostora
za razvoj njihovih djelatnosti, zajednička implementacija novih tehnologija u njihovim
proizvodnim procesima, te korištenje zajedničke infrastrukture, skraćivanje transportnih
putova u proizvodnim procesima i lakše nastupanje na domaćem i stranom tržištu.
U cilju poticanja razvoja poduzetništva na otoku, Grad Mali Lošinj započeo je s
aktivnostima pokretanja poduzetničkog inkubatora, odnosno Grad je donio Odluku o
izgradnji impulsnog centra Mali Lošinj. Cilj osnivanja impulsnog centra je stvaranje novih
malih tvrtki na temelju inovacijskih ili poduzetničkih projekata koji se stvaraju u centru.
Zadaća centra je podupirati razvoj maloga i srednjeg poduzetništva kroz osiguravanje
poslovnog prostora i pružanje poslovnih i drugih usluga u najkritičnijim fazama razvoja
poduzeća te na taj način sudjelovati u gospodarskom razvoju otoka i smanjenju
nezaposlenosti.
Ciljne skupine centra su poduzetnici početnici i oni koji razmišljaju o pokretanju poslovnog
pothvata ali i poduzetnici u fazi rasta koji planiraju razvoj i usavršavanje novog proizvoda
i/ili usluge te imaju potrebu razvoja novih poslovnih ideja i projekata. Krajnji korisnici centra
su stanovnici Grada Mali Lošinj, posebno nezaposleni, koji će dugoročno imati najviše
koristi od povećanja poduzetničke aktivnosti i novog zapošljavanje te jačanja regionalne
konkurentnosti. U okviru impulsnog centra poduzetnici će imati na raspolaganju slijedeće
usluge:
- Povoljni uvjeti korištenja poslovnog prostora
- Savjetodavne usluge
- Zajednički administrativni poslovi
- Pomoć u pronalasku najpovoljnijih izvora financiranja
- Testiranje poduzetničke ideje za početnike
- Edukativni programi
- Poslovno povezivanje i umrežavanje poduzetnika
- Sajamsko predstavljanje
- Priprema projekata za nacionalne i EU natječaje
- Ispitivanje proizvoda …..
39
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
4. Prometna Infrastruktura7
Povezanost otoka Lošinja s kopnom ostvaruje se preko otoka Cresa i to redovitim
trajektnim linijama Brestova – Porozina prema istočnoj obali Istre i Valbiska – Merag
prema otoku Krku. Spomenute trajektne luke Porozina i Merag nalaze se na Cresu, a zbog
povoljnijeg – bližeg položaja, za otok Lošinj veću važnost ima trajektna linija Merag –
Valbiska.
Glavna cestovna magistrala na Lošinju i Cresu je državna cesta D100, koja počinje od
trajektne luke Porozina, prolazi uzdužno Cresom i Lošinjem te završava u Malom Lošinju.
Važan je spoj trajektne luke Merag s državnom cestom D100, tako je i ta cesta svrstana u
državne ceste i nosi oznaku D101.
Na otocima koje obuhvaća Mali Lošinj (Ilovik, Susak, Unije, Male i Vele Srakane) nema
cestovnog prometa i ne postoje javne ceste. Na otocima postoje putovi koji se koriste kao
pješački kao i za kretanje manjih poljoprivrednih vozila (moto kultivatori, manji traktori i sl.),
kojima su ti putove uglavnom prilagođeni.
Jedan od ograničavajućih faktora razvoja prometnog sustava proizlazi iz činjenice da se
radi o otočkom području. Povezivanje cestovne mreže otoka s kopnom nužno ovisi o
trajektnim linijama, koje uvijek predstavljaju usko grlo u prometnim tokovima. Za Grad Mali
Lošinj nepovoljna je činjenica da se trajektna pristaništa nalaze na gornjem dijelu otoka
Cresa, pa za dolazak do Lošinja treba proći uzdužno najveći dio Cresa. Pored toga,
glavna otočka magistrala, državna cesta D100, nema zadovoljavajuće prometno - tehničke
elemente, što još više potencira osjećaj prostorne udaljenosti. Most na Osoru i Privlaci
predstavlja ograničavajući faktor za pomorski i za cestovni promet. Što se tiče sustava
cesta na području Grada, ocjenjuje se da mreža lokalnih prometnica nije razvijena u punoj
mjeri te da prometno - tehnički elementi ne zadovoljavaju u potpunosti (naročito cesta
prema Punta Križi te lokalna mreža u Velom Lošinju).
Povezanost područja Grada Malog Lošinja s međunarodnim aerodromom na otoku Krku
može se smatrati zadovoljavajućom. Cijeli je prostor trajektnom linijom Valbiska - Merag
povezan s otokom Krkom i kopnom, a time i s aerodromom na Krku. Aerodrom na Lošinju
ima status međunarodnog aerodroma u tom je pogledu situacija također zadovoljavajuća.
Tehničke karakteristike aerodroma ne omogućavaju prihvat većih zrakoplova.
U tijeku je postupak za uspostavljanje redovite putničke linije s kopnom hidroavionom.
Provode se intenzivni pregovori na nivou Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture,
Grada Mali Lošinj i Županijske lučke uprave Mali Lošinj. Nužna je prilagodba postojeće
planske dokumentacije za uzletno-sletnu stazu i pristan za hidroavion u Malološinjskom
zaljevu.
Do otoka Lošinja se može doći na nekoliko načina, najbrže automobilom, autobusom i
katamaranom iz Rijeke.
7
Izvor: http://www.malilosinj.hr/Administration/_Upload/Documents/Prostorni%20plan%20uredjena%20Grada%20Malog%20Losinja
%20-%20tekst.pdf
40
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Okosnicu prometne povezanosti na Cresu predstavlja jedna magistralna prometnica koja
se u smjeru sjever – jug, pruža od Porozina do Osora (i dalje do Maloga Lošinja), dotičući
sva najznačajnija naselja, dok su ostala mjesta vezana priključnim cestama. Spomenuta
magistralna cesta ima na pojedinim dionicama značajke brdske ceste. Razvitku turizma i
otoka pogodovala bi brza, moderna i pregledna prometnica po kojoj bi se skratila vožnja
do sjedišta Županije. Prema postojećim planovima preporučljivi su samo rekonstrukcijski
zahvati na postojećoj prometnici, kako se ne bi narušila ekološka ravnoteža jedinstvenih
životinjskih i biljnih zajednica otoka Cresa.
 Državna cesta D100
Glavna otočka cestovna arterija nema zadovoljavajuće elemente u tehničkom, prometnom
i sigurnosnom pogledu. Tehnički elementi kao što su horizontalne i vertikalne krivine,
uzdužni nagibi, širina kolnika i nosivost kolničke konstrukcije nisu u skladu sa standardima
određenim za kategoriju državne ceste. Najviše dolazi do izražaja nedovoljna širina
kolnika, koja na najvećem dijelu prometnice ne prelazi 5 m. Također, građevinsko je stanje
na većem dijelu prometnice loše.
Posebni problem ove ceste je vezan na uvijek prisutnu mogućnost trajnog zagađenja voda
jezera Vrana jer čitavom njegovom dužinom, trasa prolazi trećom odnosno drugom vodo
zaštitnom zonom. Na prostoru Grada Maloga Lošinja prometnica prolazi kroz naselja
Belej, Osor. U Osoru i na Privlaci, neposredno pred ulazom u Mali Lošinj, cesta prelazi
preko morskih tjesnaca koji su premošćeni niskim pokretnim mostovima. Ta mjesta
predstavljaju uska grla, jer se periodično zaustavlja cestovni promet kad se kroz tjesnac
propuštaju plovila. Taj je problem naročito izražen u ljetnim mjesecima, kad i cestovni i
pomorski promet imaju znatno pojačan intenzitet.
 Županijske i lokalne ceste
Sustav županijskih i lokalnih cesta na prostoru otoka Lošinja ne zadovoljava u potpunosti,
kako u pogledu razvijenosti mreže, tako ni u pogledu prometno - tehničkih elemenata,
sigurnosti i građevinskog stanja kolnika.
U Velom Lošinju je prometna situacija vrlo loša, posebno u jugoistočnom dijelu. Do mjesta
vodi županijska cesta (Ž5161), koja završava u središtu naselja. Samo naselje
ispresijecano je mrežom uskih uličica koje prilikom većeg prometnog opterećenja nemaju
dovoljnu protočnost, a također se javlja i konflikt između kolnog i pješačkog prometa.
Županijska cesta Ž5160 završava u hotelskom kompleksu Sunčana uvala na neadekvatan
način, na kraju ceste ne postoji okretište niti proširenje, pa je okretanje vozila, posebno
autobusa, znatno otežano.
Lokalna cesta prema Punta Križi (L58101) ima nedovoljnu širinu kolnika (na najvećem
dijelu širina ne prelazi 3 m), a na pojedinim dionicama ima i vrlo loše horizontalne
elemente. Pristupna cesta naselja Artatore također nema zadovoljavajuće karakteristike i
na približno polovici duljine prolazi kroz samo naselje.
U tijeku je izgradnja infrastrukture i ceste prema luci Mrtvaškoj.
Na otoku Susku nema asfalta niti automobila kao i na ostalim naseljenim otocima Unije,
Ilovik, Male i Vele Srakane.
Ukupna duljina javnih cesta na području Grada Mali Lošinj iznosi 63,3 km, od čega na
državne ceste otpada 35 km (55%), na županijske ceste 10,1 km (16 %9 te na lokalne
ceste 18,1 km (29%).
41
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Grafikon 16. Struktura javnih cesta
29%
55%
16%
državne
županijske
lokalne
Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj, 2007
Tablica 4 . Pregled javnih cesta na području Grada Mali Lošinj
Oznaka ceste
Državne ceste
D 100
Županijske ceste
Ž 5157
Ž 5158
Ž 5159
Ž 5160
Ž 5161
Lokalne ceste
L 58099
L 58101
L 58103
Trasa ceste
Duljina km
35
80,4
Porozina – Cres – Mali Lošinj
Mali Lošinj cca
35
10,1
2,8
Aerodrom Lošinj – Ćunski (D100)
0,4
D100 – Mali Lošinj
2,1
T.L. Čikat – Mali Lošinj (D100)
1,4
Ž 5159 – T.L. Sunčana uvala
3,4
Mali Lošinj (D100) – Veli Lošinj
18,2
1,8
Ustrine – D100
Osor (D100) – Punta križa – T.L. 15,1
Baldarin
T.L. Artatore – D100
18,2
Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Mali Lošinj, 2007
4.1. Pomorski promet
Plovni putovi u akvatoriju otoka utvrđeni su prema regulaciji plovidbe na Jadranu:
- središnji jadranski plovni put za velike brodove (tankere i brodove s opasnim teretom),
- prekomorski plovni put,
- duž obalni plovni put; posebno za srednje posebno za male brodove te
- ruta za obalne tankere u razvozu.
Za brodove postoje plovne rute između Cresa i Krka kao i plovna ruta tankera za plin malih
tonaža i plovne rute trajekata za petrokemijski kompleks u Omišlju.
42
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Luke na području Grada Malog Lošinja uglavnom su građene do II. svjetskog rata. U
razdoblju nakon II. svjetskog rata luke su sanirane, s ciljem postizanje zadovoljavajuće
nosivosti i stabilnosti obale. Nakon uvođenja trajektnih linija luke su se uglavnom prestale
koristiti za prekrcaj tereta te se i danas u njima pretežno odvija putnički promet.
Sukladno Zakonu o morskim lukama luke na prostoru Grada Malog Lošinja se po namjeni
razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.
Županijska lučka uprava Mali Lošinj u svojoj nadležnosti ima četrnaest luka i lučica, od
kojih je luka Mali Lošinj luka otvorena za cjelogodišnji međunarodni javni promet
županijskog značaja, dok su ostale luke lokalnog značaja, a to su lučice: Baldarke, Čikat,
Ilovik, Jadrišćica, Nerezine, Mrtvaska, Osor, Rovenska, Srakane Vele, Sv. Martin, Susak,
Unije i Veli Lošinj. Naredbom Ministra mora, prometa i infrastrukture o razvrstaju luka
otvorenih za javni promet na području PGŽ (NN 32/11) ŽLU Mali Lošinj dodjeljeno je 7
novih luka i to: Koromačno, Ul, Bijar, Ufratar, Studenac, Ružmarinka i Maračol. Nadležnost
Županijske lučke uprave Mali Lošinj prostire se na šest otoka cresko-lošinjskog arhipelaga.
Lučka uprava je neprofitna pravna osoba čije je osnivanje, ustrojstvo i djelatnost uređeno
Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03).
U segmentu pomorskog prometa nisu iskorištene mogućnosti značajnijeg učešća
modernijih i bržih plovila u prometnom povezivanju naselja na području Grada među
sobom i s drugim središtima. Mogućnost poboljšanja prometne povezanosti Grada Malog
Lošinja s kopnom te s ostalim otocima u vlastitoj i ostalim županijama leži u alternativnom
trajektnom povezivanju s Istrom te s Rabom, Pagom i Zadrom.
Dogradnjom i rekonstrukcijom postojeće mreže lokalnih prometnica te razvojem javnog
prijevoza omogućilo bi se kvalitetnije povezivanje svih naselja. Postupak za rekonstrukciju
i dogradnju luka Unije i Susak je u završnoj fazi.
Mogućnosti pomorskoga prometa nisu iscrpljene trajektnim linijama iz luka Porozina i
Merag, već na obali otoka postoji mreža manjih luka i lučica poput: Cresa i Martinšćice koji
sudjeluju u brzo brodskom servisu, te Osora, Nerezina, Velog Lošinja i Punte Križa, koje
su ishodišta izletničkoga turizma a također mogu pridonijeti boljoj povezanosti s kopnom
(posebice luka Cres ili luke Mrtvaska, Sv. Martin ili Rovenska kao poveznice s Rabom,
Pagom i Zadrom).
Luka Mali Lošinj smještena je u velikome i dobro zaštićenome akvatoriju te ima
infrastrukturu za prihvat trajekata, ribarskih, putničkih i izletničkih brodova i jahti, a također
je otvorena za međunarodni promet. Štoviše Mali Lošinj je ishodište prometne povezanosti
brojnih otoka PGŽ i Zadarske županije, budući da u toj luci prometuju:
- brzo brodske linije:
 Mali Lošinj – Ilovik - Susak – Unije – Martinšćica – Cres – Rijeka (i obrnuto)
 Pula – Mali Lošinj – Zadar
- jedna brodska linija:
• Mali Lošinj – Srakane Vele – Unije – Ilovik – Susak – Mali Lošinj.
- jedna trajektna linija:
• Mali Lošinj – Silba - Zadar;
- dvije sezonske međunarodne brzobrodske linije:
• Venezia – Pula – Mali Lošinj;
• Cesenatico – Rimini – Pesaro - Mali Lošinj
Za sve se postojeće luke otvorene za javni promet može reći da su ograničenog
kapaciteta i mogućnosti za prihvat modernih i većih plovnih jedinica.
43
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Mali Lošinj je danas povezan redovnom brodskom linijom s Ilovikom-Velim SrakanamaSuskom-Unijama-Martinšćicom-Cresom i Rijekom. Jednom tjedno Mali Lošinj povezan je
sa Zadrom (Mali Lošinj – Premuda – Silba – Olib – Ist – Zadar i obrnuto)
Tijekom sezone održava se veza Pula - Lošinj -Zadar, te trajektna veza Lošinj - Silba Zadar. U sezoni postoji potreba povezivanja s udaljenijim talijanskim lukama Venecijom,
Trstom i Ankonom.
Krajem 2011. godine uvedena je privremena brodska linija između Ilovika i luke Mrtvaška
na otoku Lošinju koju obavlja putnički brod 'Mec'. Linija se planira provoditi početkom
2012. godine dok se ne završe radovi na dogradnji i proširenju pristaništa na Iloviku, a
zbog kojih neće biti moguće pristajanje klasičnoga putničkoga broda 'Premuda' na liniji 310
Mali Lošinj-Unije-Susak-Ilovik te brzoga plovila 'Dubravka' na liniji 9308 Mali Lošinj-IlovikSusak-Unije-Martinšćica-Cres-Rijeka.
Uvođenjem fider servisa, odnosno uvođenjem manjeg katamarana, koji bi tri puta dnevno
povezivao otoke Ilovik, Susak, V. Srakane i Unije sa lukom Mali Lošinj bitno doprinijelo
kvaliteti i brzini putničkog prometa. Veliki katamaran (Dubravka ili Judita) krenuo bi tako iz
luke Mali Lošinj za Cres i Rijeku pa bi tek na taj način ‘brzo brodska linija’ opravdala svoj
naziv a putnici bi iz Malog Lošinja u Rijeku stigli za 2 sata. Po povratku u luku Mali Lošinj
manji bi katamaran razvozio putnike na svoje otoke.
4.2. Zračne luke
Zračno pristanište Mali Lošinj je aerodrom registriran za javni domaći i međunarodni
promet. Ima uzletno-sletnu stazu dužine 900 m, širine 30 m, kodne oznake 2B prema
ICAO-u. Staza je instrumentalna, za neprecizni prilaz, a dužinom zadovoljava uvjete za
slijetanje i uzlijetanje STOL (Short take off and landing – kratko uzlijetanje i slijetanje)
aviona. Uzletno-sletna staza je izgrađena od asfalta, kao i staze za vožnju. Dvije staze za
vožnju su postavljene pod 45° u odnosu na uzletno-sletnu stazu i zadovoljavaju sadašnji
promet malih aviona. Zračno pristanište je osposobljeno za dnevno letenje.
Aerodrom Mali Lošinj kapacitetima uglavnom zadovoljava razinu postojećeg prometa, oko
10 tisuća putnika godišnje. S motrišta sigurnosti je potrebno unaprijediti stazu iz ne
instrumentalne u stazu za neprecizni prilaz i otkupiti zemljište za širu osnovnu stazu,
poravnati je i ograditi aerodrom.
Prognoza prometa putnika ukazuje na povećanje prema srednjoj prognozi gotovo 300% u
slijedećih tridesetak godina. Glavno širenje aerodroma se planira temeljem širenja
osnovne staze uzletno-sletne staze. Prostor oko aerodroma zbog konfiguracije terena
ukazuje na ograničeno moguće širenje u svim pravcima uz prihvatljiva ulaganja.
Aerodrom Mali Lošinj ima danas oko 25,3 ha. Da se zadovolje sigurnosni propisi vezani za
širinu osnovne staze uzletno-sletne staze ali i za buduću paralelnu voznu stazu i da se
osigura razvoj objekata i površina za promet od 35, eventualno i do 100 tisuća putnika
godišnje biti će potrebno otkupiti oko 17 ha. U 2040. aerodrom bi trebao imati unutar
ograde površinu oko 42 ha. Odlučeno je da se ide na produženje staze na 1.800 m i time
uđe u referentni kod 3, površina unutar ograde će se povećati na oko 100 ha. Studije su
pokazale da je prag rentabilnosti zračne luke za CTOL (conventional take off and landing –
konvencionalno uzlijetanje i slijetanje) avione oko pola milijuna putnika godišnje, a
prognoze prometa za aerodrom Mali Lošinj su daleko ispod toga. Studija za Mali Lošinj je
pokazala da bi bio rentabilan sa 100 tisuća putnika godišnje što nije neostvarivo.
44
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
- Prioritet je potreba produljenja piste na 1.800 m, proširenja stajanke za zrakoplove kao i
izgradnja nove pristanišne zgrade, a realizaciji te namjere se već pridonijelo izradom
potrebne projektne dokumentacije. Primorsko-goranska županija sudjeluje u financiranju
ovog projekta.

Letjelište Unije
Letjelište Unije uređen je prostor pašnjaka u travnati aerodrom za male zrakoplove.
Registrirano je kao javni aerodrom za domaći promet. Osposobljeno je za dnevno letenje.
USS ima dužinu 850 m i širinu 30 m. Prema dimenzijama spada u kodnu oznaku 1C. USS
je ne instrumentalna. Koristi se za dnevno letenje.
Prema Prostorno prometnoj integralnoj studiji PGŽ predviđeno je na uzletno-sletnoj stazi i
osnovnoj stazi, produžetak ispod prilazno-odletne površine dužine od 100m i bočni prostor
do ograde letjelišta Unije se trebaju prostirati na oko 9 ha. Stajanka se treba prostirati na
oko 1 ha odnosno ukupna površina letjelišta trebala bi biti oko 10 ha.
Avionska linija za Unije bi se trebala zadržati. Za hitne slučajeve na malim otocima važno
je izgraditi planirane heliodrome.
Problemi
- nedovoljna iskorištenost zračne luke
Lošinj
- loša cestovna infrastruktura
- nedostatak ribarskih luka i pristaništa
- nedovoljna prometna povezanost s
kopnom i ostalim otocima
- nedostatak vezova u lukama
- predugo putovanje katamaranom iz
Rijeke (4h)
Razvojne potrebe
- izgradnja nove luke Mrtvaška na naj
južnijem dijelu otoka Lošinja
- dogradnja i rekonstrukcija luka na otocima
Unije, Ilovik i Susak
- uvođenje redovnih – cjelogodišnjih
brodskih veza prema Zadru i Dalmaciji
- uvođenje sustava javnog prijevoza za
povezivanje svih naselja
- izgradnja novih i obnova postojećih
prometnica
- produljenje piste zračne luke Lošinj
- uvođenje racionalnog sustava prijevoza
tzv. «fider»
- korištenje manjeg katamarana tipa
Mediteran ili Olea
- prijevoz tereta manjim klasičnim teretnim
brodovima privatnih brodara
- izgradnja heliodroma
- izgradnja rotora na većim prometnim
križanjima
45
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
5. Turizam
Počeci turizma na otoku Lošinju sežu iz daleke 1885. godine kada se kao prvotni oblik
turizma na otoku pojavio zdravstveni turizam i kada je registriran prvi turist.
Prvi hotel u Malom Lošinju zvao se Vindobona, a izgrađen je 1887.
Zahvaljujući izuzetnim karakteristikama klime Lošinj je 1892. proglašen klimatskim
lječilištem, ukazom Ministarstva zdravstva Austro-ugarske monarhije. Lošinj je postao
jedno od omiljenih odmorišnih destinacija Austro - ugarske aristokracije.
Turizam na otoku Lošinju predstavlja važan segment razvojnih mogućnosti i okosnicu
razvoja otoka. Počeci turizma na otoku povezani su uz zdravstveni turizam zbog blagodati
klime, čistog okoliša i bujne vegetacije otoka. Zbog svojeg prirodnog bogatstva i prednosti
proglašen je klimatskim lječilištem na kojem su izgrađena kupališta, vile, ljetnikovci, hoteli i
pansioni. Danas otok Lošinj predstavlja jednu od vodećih poželjnih turističkih destinacija
na Kvarneru. Prate se promjene i trendovi u okruženju, izgrađuju se novi turistički
kapacitete koji se neprestano obogaćuju novim i sve bogatijim dodatnim sadržajima
(wellness i zdravlje, aroma terapije, kulturna zbivanja, aktivan odmor – šetnice, ronjenje,
jedrenje, sportski ribolov...). Pored hotelskog smještaja na Lošinju se nalaze kampovi
smješteni po čitavom otoku, uz more, s prekrasnim plažama zaštićenim od sunca borovom
šumom. Stalne promjene u okruženju (društveno-kulturne, tehnološke, prirodne, političkopravne) utječu na vrste i oblike turizma. Potrebe i želje turista stalno se mijenjaju.
Posljednjih godina sve više se javljaju novi potrošački trendovi u turizmu koji su uzrokovani
globalizacijom, terorizmom, primjenom novih tehnologija, političkim promjenama,
gospodarskim integracijama, zabrinutošću zbog okoliša i mnogim drugim događanjima.
Moderni trendovi u turizmu ukazuju, da za njegov razvoj more i sunce nisu više dovoljni.
Turisti znaju što žele, gdje žele putovati i kako otputovati. Porastom životnog standarda,
turisti imaju više novca, a manje slobodnog vremena, zbog čega postaju sve popularnija
kraća putovanja. Također raste i potražnja za ekološki čistim područjima, ljudi se više brinu
za vlastito zdravlje i osobnu sigurnost.
Dolasci i noćenja turista iz godine u godine rastu, što ukazuje na zadovoljstvo turista i
ukazano povjerenje provjerenoj turističkoj destinaciji Lošinj. Dolasci gostiju su od 2008.
godine u porastu, jedino je u 2010. godini zabilježen lagani pad od 1,5%, ali je u 2011.
zabilježen znatan rast dolazaka turista za 8,7%. Gotovo podjednaka situacija je i kod
noćenja turista gdje se bilježi porast noćenja te je u 2011. godini ostvareno 6,2 % više
noćenja u odnosu na 2010. godinu. U periodu od I-VIII mjeseca 2012. godine prema
pokazateljima Državnog zavoda za statistiku zabilježeno je 1.508.216 noćenja te 211.352
dolazaka turista. U grafikonu 17. dan je pregled noćenja gostiju u periodu od 2007-2012.
godine. Udio noćenja otoka Mali Lošinj u ukupnom broju noćenja Primorsko-goranske
županije iznosi 15,9%. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, preko 86% turista
na otoku Lošinju čine strani turisti, dok je domaćih gostiju oko 15%. Otok Mali Lošinj
sudjeluje s 15,8% udjela u ukupnom broju noćenja na području Primorsko-goranske
županije.
46
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Grafikon 17. Pregled broja noćenja turista u periodu od 2007-2012.
Izvor: DZS, 2012.
47
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
6. Društvene djelatnosti
6.1. Predškolski odgoj
Dječji vrtić Cvrčak, Mali Lošinj je javna ustanova u kojoj se temeljem Zakona o
predškolskom odgoju i naobrazbi (N.N. 10/97) ostvaruju redoviti programi njege, odgoja,
naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi od
navršene godine dana do polaska u školu. Svi programi su prilagođeni razvojnim
potrebama djece te njihovim mogućnostima i potrebama. U cilju obogaćivanja odgojnoobrazovnog procesa redoviti program obogaćuje se elementima raznih pedagoških
koncepcija kao što su Korak po korak, Montessori, Reggio, Vrtić kao dječja kuća i Waldorf.
Programi koji se u vrtiću provode sadrže i elemente kulturne baštine, pa se tako djecu
upoznaje s tradicijom kraja i običajima kroz različite sadržaje i aktivnosti koje se u
pojedinim periodima provode u vrtiću.
Uz redovite, provode se i poseban (specijalizirani) i drugi programi. Cilj svih programa je,
da kroz zadovoljavanje dječjih potreba i ostvarenje njegovih prava, pridonose cjelovitom
razvoju osobnosti djeteta i kvaliteti njegovog života. U dječjem vrtiću provode se jaslički i
vrtički program i ima ukupno 15 odgojnih skupina.
U vrtiću se provode slijedeći programi:
- Program javnih potreba za djecu predškolske dobi pripadnike etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina na talijanskom jeziku
- Kraći, specijalizirani glazbeni program, od 2003. godine
- Kraći program vjerskoga odgoja, od 2003. godine
- Program međunarodnih Eko škola, od 2009. godine
- Program za roditelje »Nije lako biti roditelj«, od 2004. godine
Dječji vrtić Cvrčak, ustanova za predškolski odgoj, sa sjedištem u Malom Lošinju, svoju
djelatnost odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi obavlja na četiri lokacije:
1.
2.
3.
4.
Sjedište ustanove, Mali Lošinj (7 vrtićkih i 3 jasličke skupine)
Područni objekt, Mali Lošinj (1 vrtićka i 1 jaslička skupina)
Područni objekt, Veli Lošinj (1 vrtićka i 1 jaslička skupina)
Područni objekt, Nerezine (1 vrtićka skupina)
Ukupan broj djece u pedagoškoj godini 2010/2011 bio je 264 djece, dok je u tekućoj
predškolskoj godini 2011/2012 upisano 276 djece, odnosno 4,5% više djece.
Problemi
-
Nepotpuni stručni tim u vrtiću
Nedostatak prostora u vrtiću i jaslicama
Nedostatak opremljenosti vrtića
Neuređena dječja igrališta u sklopu
vrtića
Nedovoljno usavršavanje djelatnika
Nemogućnost upisa prijavljene djece
neprilagođena prilaz vrtiću za potrebe
invalida
Razvojne potrebe
-
zapošljavanje zdravstvenog voditelja i
pedagoga
proširenje i opremanje vrtića
preuređenje dječjih igrališta u skladu s
EU standardima
stručno usavršavanje djelatnika
prilagođavanje prilaza za potrebe
invalida
48
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
6.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
Školovanje u osnovnoj osmogodišnjoj školi odvija se u Osnovnoj školi Maria Martinolića u
matičnoj zgradi u Malom Lošinju te u područnim odjeljenjima u Velom Lošinju,
Nerezinama i na otocima Unije, Susak i Ilovik. U školskoj godini 2011./2012. školu pohađa
530 učenika od čega je integrirano 47 učenika s rješenjem o primjerenom obliku
školovanja. U Velom Lošinju i Nerezinama učenici pohađaju nastavu samo do 5 razreda,
a zaim putuju do škole u Malom Lošinju.U školi djeluje posebna odgojno obrazovna
skupina po čl.12 i poseban razredni odjel po čl.7. Škola ima certifikat škole bez
arhitektonskih barijera pa školu pohađa i učenica s poteškoćama kretanja uz angažiranog
pomoćnika u nastavi. Tijekom školske godine provodi se e-nastava iz matematike i
engleskog jezika s otočnim područnim školama 12 sati tjedno tj. učenicima viših razreda
na otocima. Nastava je jedno smjenska.
Unutar škole nalazi se školska ambulanta pa se sistematski pregledi i cijepljenja odvijaju u
njoj. U školi djeluju 3 grupe produženog boravka i djeca imaju obroke u školskoj kuhinji.
Hrana se priprema prema zdravim menijima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo iz
Rijeke i HACCAP-u uz redovite kontrole menija kao i unosa hranjivih sastojaka djece.
Broj učenika je zadnjih godina padao oko 50 godišnje. Sada se ustaljuje i dugoročno će
broj učenika biti oko 500.
Postojeći problemi
- nepostojanje sportske dvorane i vanjskih
igrališta
-nepostojanje školske kotlovnice
-stručan nastavnički kadar-podstanari
-nedovršen okoliš-nedostatak zemlje i
nepripremljen teren za sadnju zelenile
Razvojne potrebe
- Sportska školska dvorana koju će koristiti svi
učenici matične zgrade škole od 1.-8. razreda
- vanjska sportska igrališta škole na kojima će
učenici imati nastavu za lijepa vremena ali i
moći boraviti za vrijeme odmora i
izvannastavnih aktivnosti
- kotlovnica koja je u sklopu zgrade škole kako
bi se grijanje moglo korigirati prema radnom
vremenu škole neovisno o drugim ustanovama i
u svim dijelovima zgrade postići potrebnu
temperaturu za rad
- gradski stanovi
- uređen okoliš (umjesto gromače-zemlja i
sadnice)
6.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Srednja škola Ambroza Haračića najveća je i najsloženija srednja škola na svim hrvatskim
otocima. Osim tradicionalnih pomorskih zanimanja (pomorski nautičar i tehničar za
brodostrojarstvo) školujemo i brojna druga zanimanja: opća gimnazija (u Malom Lošinju i
područni odjel u Cresu), hotelijersko-turističke tehničare, ugostitelje (konobar, kuhar),
prodavače, komercijaliste i mnoga zanimanja u obrtničkoj školi (brodograditelj nemetalnog
broda, graditelj drvenog broda, automehaničar, brodomehaničar, elektromonter i
elektroinstalater). Školovanje obrtnika usklađujemo s potrebama i zahtjevima lokalnog
gospodarstva. U okviru Otvorenog pučkog učilišta djeluje i osnovna glazbena škola koja
ima svoju podružnicu i u Cresu.
49
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
U školskoj godini 2010./2011školu je pohađalo 379 učenika, u tekućoj školskoj godini
2011./2012 upisano je 373 učenika, a trenutno ima 375 učenika i predstavlja smanjenje za
1%.
Grad Mali Lošinj dodjeljuje studentske stipendije te na godišnjoj razini stipendira oko 60
studenata, participira cijenu prijevozne karte do Rijeke, a godišnji dodjeljuje i 2 povratne
karte za studente i učenik koji se školuju izvan Rijeke.
Postojeći problemi
- nezadovoljavajući uvjeti osnovnih
srednjih škola
- nedostatak organiziranih dodatnih
izvanškolskih aktivnosti
- nedostatak stručnih službi u
predškolskom i školskom odgoju
(pedagozi, psiholozi...)
- zastarjelost nastavne tehnologije
- zastarjelost nastavnih programa
- nepostojanje prilaza za potrebe invalida
Razvojne potrebe
- Osuvremenjivanje nastavnih planova i
programa
- Sudjelovanje u projektima EU
- Uvođenje novih nastavnih metoda
poučavanja i novih nastavnih tehnologija
- prilagođavanje prilaza za potrebe
invalida
6.4. Civilno društvo
Javni društveni život bio je dinamičan na ovim prostorima već tijekom 19. stoljeća, imajući
kulturni, prosvjetni, politički, nacionalni, vjerski ili socijalni karakter. Na području Malog
Lošinja postoji niz udruga građana, društvenih i humanitarnih organizacija, političkih
stranaka, raznih udruženja kao i ostalih vrsta centara i organizacija.
Na području Grada Mali Lošinj registrirane su i vjerske zajednice. Gotovo svako naselje na
otoku ima svoju župnu crkvu i to:
- Belej - Sv. Roko,
- Ustrine - Sv. Martin,
- Punta Križa - Sv. Andrija apostol,
- Osor - Marijinog uznesenja,
- Nerezine - Majke Božje od zdravlja,
- Sv. Jakov - Sv. Marija,
- Ćunski - Sv. Nikola,
- Mali Lošinj - Marijinog uznesenja,
- Veli Lošinj - Sv. Antun,
- Unije - Sv. Andrija,
- Vele Srakane - Sv. Ana,
- Male Srakane - Sv. Karmen,
- Susak - Sv. Nikola,
- Ilovik - Sv. Petar.
Problemi
Razvojne potrebe
- prisutnost prostornih problema za
- pomoć u iznalaženju sredstava za
smještaj više udruga
financiranje udruga
50
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
6.5. Odgojni dom Mali Lošinj
Na području Grada Mali Lošinj djeluje Odgojni dom Mali Lošinj s više objekata u kojem
su smještena djeca osnovne i srednjoškolske dobi. Djelatnosti ustanove Odgojnog doma
Mali Lošinj su:
- smještaj, zbrinjavanje, odgoj, školovanje i radno osposobljavanje te odgovarajući oblici
stručne pomoći maloljetnicima i mlađim punoljetnim osobama s poremećajima u
ponašanju u dobi od 14 – 21 godine života
- izvršavanje sudske odgojne mjere „upućivanje u odgojnu ustanovu“ kao i mjere smještaja
u odgojni dom odlukom Centra za socijalnu skrb
Odgojni dom Mali Lošinj postoji od 1952. godine. U sklopu Odgojnog doma provode se
obrazovni programi:
- redovno srednjoškolsko obrazovanje
- osnovno obrazovanje odraslih
- obrazovanje odraslih za stjecanje zanimanja srednje i niže stručne spreme
- osposobljavanje za poslove u zanimanju zavarivač
- cjelodnevni smještaj, poludnevni smještaj te stručni programi produženog
stručnog postupka i produženog boravka
Problemi
-
nedostatak smještajnih kapaciteta
Razvojne potrebe
- proširenje smještajnih kapaciteta
Na otoku Lošinju postoje jedna privatna autoškole "Promal" koja održava tečajeve za
obrazovanje šofera.
Školske ustanove zadovoljavaju potrebe i ipak raspolažu dovoljnom opremom. U školama
se provodi niz izvannastavnih aktivnosti koje velikim dijelom financira Grad Mali Lošinj.
Postoji višegodišnja ideja uređenja i opremanja obrtničkih radionica za potrebe Srednje
škole. Danas se one nalaze u neadekvatnom prostoru izvan školskog prostora.
Općenito srednje škole su državne, privatne i vjerske. Odgoj i školovanje djece i mladeži s
lakom mentalnom retardacijom i manjim teškoćama u razvoju ostvaruje se u srednjim
školama za redovite učenike, u sklopu potpune ili djelomičnog uključenja tih učenika u
redovitu nastavu. Školovanjem odraslih na području Malog Lošinja bave se redovita
srednja škola i pučko učilište.
Učenički domovi čine posebnu skupinu školskog sustava koji organiziraju smještaj i
prehranu, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti učenika. Djelatnost učeničkog
doma pripada djelatnosti srednjeg školstva i s njime je programski vezan.
Odgoj i školovanje djece s mentalnim retardacijama i manjim teškoćama u razvoju postoje
programi koji se provode u vrtićima, osnovnim i srednjim školama.
Školska knjižnica postoji u Osnovnoj i Srednjoj školi. U okviru Pučkog otvorenog učilišta
djeluje i Osnovna glazbena škola.
51
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
7. Sport i rekreacija
Sportsko-rekerativne aktivnosti mogu biti bilo koji događaj, projekt ili atrakcija - privlačno
zbivanje izvan svakodnevnog toka aktivnosti u sportskom objektu. Takav događaj može
biti međunarodnog, nacionalnog, regionalnog ili lokalnog karaktera, može obuhvatiti sport,
umjetnost, festival... može biti natjecateljski, namijenjen prikupljanju financijskih sredstava,
zadovoljavanju socijalnih ciljeva ili jednostavno namijenjen dobroj zabavi.
Sportsko-rekreativna djelatnost na otoku Lošinju znatno je razvijena: ima 10-tak športskih
društava i klubova koji njeguju gotovo sve vrste športova: nogomet, košarku, karate, šah,
boćanje, jedrenje, tenis, podmorski ribolov, ronjenje, udičarenje, vaterpolo, odobojka,
streljaštvo, plivanje itd. U naseljima su uređena dječja igrališta za aktivnu rekreaciju i
razonodu djece. U hotelima se primjenjuju razni oblici aktivnog odmora (biljari, saune,
wellness i fitness programi i sl.). Sport je važan segment za razvoj zdravlja stanovništva i
rekreaciju omladine ali i za obogaćivanje turističke ponude, osobito u ljetnoj sezoni.
Sportsko-rekreativne aktivnosti građana provode amaterske sportske udruge, klubovi i
pojedinci. Poticanje i promicanje masovnog sporta provodi se kroz rad školskih sportskih
klubova u osnovnoj i srednjoj školi.
Grad Mali Lošinj ima sportsku dvoranu sa svlačionicama, toaletima i kabinetima i osim
velike dvorane (borilišta) postoji i manja na katu. Sportsku dvoranu koriste obje škole i
građanstvo (klubovi). U projektu je izgradnja dvodijelne sportske dvorane pri Osnovnoj
školi, veličine od oko 1900 m2.
Problemi
-
-
manjak sportskih objekata
nepostojanje bazena za sportove
nedostatna financijska sredstva za
takmičenje klubova u ligama (visoki
troškovi putovanja)
nedostatak stručnog sportskog kadra
(trenera) za veću kvalitetu rada u
klubovima
Razvojne potrebe
- izgradnja i uređenje sportskih objekata
- potreba izgradnje centra za sportove na moru
(vaterpolo, jedrenje, ronjenje…)
- razvoj novih sportova na moru , osnivanje
klubova za veslanje, plivanje
- izgradnja bazena za sportove
- izgradnja sportske dvorane i otvorenog
igrališta
52
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
8. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Javno zdravstvo je definirano kao znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produženja života
i promocije zdravlja kroz organizirane napore društva (Acheson 1988.). Javno zdravstvo je
društveni i politički koncept čiji cilj je unapređenje zdravlja, produženje i unapređenje
kvalitete života naroda kroz zdravstveno prosvjećivanje, sprečavanje bolesti te druge
oblike zdravstvenih i drugih intervencija.
Glavne funkcije javnog zdravstva su:
– praćenje i ocjena zdravstvenog stanja i kvalitete života stanovništva,
– identifikacija zdravstvenih problema i opasnosti za zdravlje stanovništva,
– planiranje i pripravnost za hitna stanja u javnom zdravstvu,
– intervencije zaštite zdravlja od štetnih čimbenika u okolišu i na radnom mjestu,
– sprečavanje bolesti,
– promocija zdravlja,
– evaluacija kvalitete i učinkovitosti zdravstvene zaštite,
– planiranje ljudskih resursa u zdravstvu,
– razvoj i izrada zdravstvene politike i strategije, te vodstvo i upravljanje provođenjem,
– istraživanja i znanost u javnom zdravstvu.
Zavodi za javno zdravstvo glavni su nositelji i koordinatori aktivnosti usmjerenih očuvanju i
unapređenju zdravlja stanovništva. Na županijskoj razini to su postojeći županijski zavodi i
Zavod za javno zdravstvo. Na nacionalnoj razini nositelj ove djelatnosti je Hrvatski zavod
za javno zdravstvo. U svim zavodima za javno zdravstvo obavljaju se sljedeće djelatnosti:
epidemiologija karantenskih i drugih zaraznih bolesti te kroničnih masovnih nezaraznih
bolesti, mikrobiologija, javno zdravstvo, zdravstveno prosvjećivanje s promicanjem zdravlja
i prevencijom bolesti, zdravstvena ekologija, školska medicina, mentalno zdravlje i
prevencija ovisnosti.
Primarnu zdravstvenu zaštitu zdravlja stanovništva i turista u Malom Lošinju "dr. Dinko
Kozulić" s osam jedinica, zatim šest privatnih ordinacija opće medicine i dvije privatne
specijalističke ordinacije. Za zdravlje i njegu zubi brine se pet stomatoloških ordinacija i
dva zubotehnička laboratorija. U Velom Lošinju postoji dječja bolnica. Ispostava
županijskog Zavoda za javno zdravstvo Rijeka djeluje u sklopu Doma zdravlja u Malom
Lošinju. Potrebe za specijalističkim, polikliničkim i stacioniranom zaštitom zdravlja
obavljaju se u središtu Županije – gradu Rijeci.
Socijalnu zaštitu provodi Centar za socijalnu skrb u Malom Lošinju, a smještaj starijih soba
obavlja Dom umirovljenika u Velom Lošinju. Stanovništvo najviše boluje od bolesti dišnog
sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti cirkularnog sustava i od ozljeda i
trovanja, a najviše umire od bolesti cirkularnog sustava, bolesti dišnog sustava, te od
starenja i nepoznatog uzroka.
8.1. Lječilište Veli lošinj
Nakon srednjega vijeka, kada se prirodni ljekoviti činitelji slabije koriste, nastaje ponovni
procvat njihova korištenja u 18. stoljeću i traje do danas. Hrvatska je bogata mjestima koja
53
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
imaju ljekovite klimatske i morske činitelje. U kontinentalnom dijelu nalazišta su
termomineralnh voda i peloida, dok je primorska i otočka Hrvatska bogata prirodnim
ljekovitim klimatskim, morskim i drugim činiteljima.
Upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta Veli Lošinj zajedno s Malim Lošinjem proglašen je
morskim klimatskim lječilištem, još davne 1982. godine. Lječilište je otvoreno 1903.
godine, a leži na jednoj točki Velog Lošinja, koja je zaštićena i najviše izložena suncu. Do
kraja 19. stoljeća Veli Lošinj doživljava svoj puni procvat. Niče čitav niz manjih sanatorija,
pansiona, hotela u kojima se pretežito liječe bolesnici sa plućnom i žlijezdanom
tuberkulozom. Danas je Lječilište Veli Lošinj zdravstvena ustanova čiji je osnivač i vlasnik
Primorsko-goranska županija. Lječilište je pravni slijednik Dječje bolnice za alergijske
bolesti sa odjelom za odrasle koja je radila do 1994. Godine. Od 2005. godine Lječilište
ima ugovor sa HZZO-om za bolničko liječenje djece sa astmom i odraslih sa psorijatičnim
artritisom. Lječilište osim smještaja pruža i specijalističke zdravstvene usluge
(dermatovenerolog, ortoped, fizijatar, fizijatrijska terapija). Kontinuirano se ulaže u nabavu
nove medicinske opreme i podizanje kvalitete smještaja.
Primorsko-goranska županija želi revitalizirati Lječilišni centar u Velom Lošinju tako da
rekonstrukcijom i dogradnjom postojećih građevina te organizacijom i kvalitetom usluga
predmetni lječilišni centar može konkurirati sličnim centrima u Europi, ali i šire. Razina
kvalitete sekundarne zdravstvene zaštite i svih popratnih usluga koja bi se htjela postići
ovim projektom predstavljala bi osnovne pretpostavke za vraćanje reputacije koju je ovaj
centar imao još od kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Da bi se turistima i posjetiteljima mogla osigurati adekvatna zdravstvena zaštita potrebno
je osigurati adekvatnu mrežu turističkih ambulanti i bolničke kapacitete.
Postojeći problemi
- uređenje postojećih ambulanti.
- Dvokratni rad (potreban cjelodnevni) u
Malom Lošinju
-
Razvojne potrebe
- osiguranje adekvatne mreže turističkih
ambulanti i bolničkih kapaciteta
- unapređenje zdravstvene zaštite
- definiranje statusa Lječilišta (određivanje
prioriteta zdravstvene usluge) i investiranje u
podizanje razine usluge
- otvaranje Centra za pomoć i njegu u kući
- Dom umirovljenika Mali Lošinj
54
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
9. Kapaciteti za upravljanje razvojem
Tijela Grada Malog Lošinja su Gradsko vijeće i Gradonačelnik. Gradsko vijeće
predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave, koje donosi odluke i akte u
okviru prava i dužnosti Grada, te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i
Statutom Grada. Gradsko vijeće Grada Mali Lošinj čini 15 vijećnika. U sklopu Gradskog
vijeća formirana su slijedeća radna tijela:
- Odbor za izbor i imenovanja,
- Odbor za statutarno pravna pitanja,
- Mandatna komisija.
Gradonačelnik zastupa Grad i nositelj je izvršne vlasti Grada. Gradonačelnik je odgovoran
za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i
zakonitost akata upravnih tijela Grada. Mandat gradonačelnika traje četiri godine.
Gradonačelnik ima zamjenika koji zamjenjuje gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili
drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Malog Lošinja, utvrđenih
zakonom i Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na
Grad, ustrojavaju se upravna tijela Grada. Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se
posebnom odlukom Gradskog vijeća. Upravna tijela se ustrojavaju kao upravni odjeli i
službe. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje
gradonačelnik. Upravna tijela u oblastima za koje su ustrojeni i u okviru djelokruga
utvrđenog posebnom odlukom, neposredno izvršavaju i nadziru provođenje općih i
pojedinačnih akata tijela Grada, te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzimaju
propisane mjere. Grad Mali Lošinj u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje
djelatnosti kojima se zadovoljavaju svakodnevne potrebe građana na području
komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti, za koje je zakonom utvrđeno da se obavljaju
kao javna služba.
Prema ustrojstvu i djelokrugu rada gradskih upravnih tijela Grada Mali Lošinj, Gradska
uprava sastoji se od upravnih odjela koji se ustrojavaju radi obavljanja stručnih i drugih
poslova iz samoupravnog djelokruga Grada kao jedinice lokalne (regionalne) samouprave,
kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad, a u skladu s Zakonima i drugim
popisima. Gradska uprava Grada Mali Lošinj ima 37 zaposlenika od čega je 46%
zaposlenih SSS, 43% VSS, 8% VŠS te 3% KV.
Grafikon 18. Struktura zaposlenika Grada Mali Lošinj
3%
43%
46%
8%
VSS
VŠS
SSS
KV
Izvor: Grad Mali Lošinj, 2012.
55
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Upravna tijela Gradske uprave Grada Mali Lošinj su slijedeća:
- Ured Grada i upravljanje gradskom imovinom je odjel koji je u službi Gradskog
vijeća, Gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća i njihovih radnih tijela.
U Uredu Grada i upravljanja gradskom imovinom se obavljaju pravni, protokolarni,
savjetodavni i administrativni poslovi u svezi s radom Gradskog vijeća i njegovih radnih
tijela, gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća kao i poslovi iz oblasti samouprave i
uprave. Također, obavljaju se i svi poslovi vezani uz upravljanje, gospodarenje i
raspolaganje gradskom imovinom, te poslovi iz područja društvenih djelatnosti.
- Upravni odjel za financije, gospodarstvo i turizam djeluju u dva pododsjeka:
A) Pododsjek za turizam i gospodarstvo obavlja poslove izrada elaborata za
osiguravanje osnova za razvitak gospodarskih i turističkih djelatnosti u svrhu priprema
planiranja prostornih i infrastrukturnih potreba na području Grada, ispitivanje interesa i
vrste poduzetničkih aktivnosti i aktivnosti vezanih uz razvitak gospodarstva i turizma,
osiguravanje inicijalnih sredstava za razvoj poduzetništva te osiguravanje pomoći
poduzetnicima za realizaciju pojedinih programa od interesa za Grad te osiguravanje
inicijalnih sredstava za razvoj turizma.
Također obavlja praćenje zakona i propisa iz navedenih područja, izrade prijedloga
gradskih odluka i akata vezanih uz gospodarstvo, poduzetništvo i turizam, suradnja i
učešće u izradi programa i elaborata kojima se rješavaju problemi i planiraju aktivnosti u
gospodarstvu, turizmu i poduzetništvu, s drugim organima uprave i institucijama (nadležna
ministarstva, županijski odjeli, gospodarska obrtnička komora, turistička zajednica,
trgovačka društva, fakulteti i sl.), praćenje i vođenje poslova u domeni koncesija na
pomorskom dobru, operativno provođenje master plana Grada Malog Lošinja, te ostale
poslove iz predmetnog djelokruga te poslove po nalogu Gradskog poglavarstva i
Gradonačelnika.
B) Pododsjek za financije obavlja slijedeće poslove iz područja proračuna i financija gdje
se vrši razrez i naplata prihoda koji pripadaju gradu te poduzimanje mjera za poboljšanje
stanja naplate (opomene, prisilna naplata, utuživanje, kompenzacija, cesije i sl.), praćenje
naplate svih ostalih prihoda proračuna te praćenje propisa iz područja javnih prihoda i
izdataka iz oblasti financijskog poslovanja, knjigovodstva, izrade prijedloga odluka i drugih
podzakonskih akata iz navedenih područja.
Obavljaju se poslovi knjigovodstva, prihoda i izdataka proračuna, knjigovodstvene
evidencije zaduženja i naplate prihoda, jedinstvene i pojedinačne evidencije svih izdataka
proračuna, izrada mjesečnih i polugodišnjih izvješća i izvješća o izvršenju proračuna za
cijelu fiskalnu godinu i pratećih dokumenata, te izrada svih stručnih analiza i informacija za
Gradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo.
Poslovi namjene korištenja proračunskih sredstava, financijskog praćenja investicija grada,
evidencija svih ugovora te praćenje i osiguranje njihova izvršenja, poslovi likvidature i
platnog prometa također se obavljaju u Pododsjeku za financije.
- Upravnom odjelu za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu
okoliša, također djeluju u dva pododsjeka:
A) Pododsjek za komunalni sustav obavlja poslove iz područja komunalnog sustava:
kratkoročno i dugoročno planiranje i usklađivanje planova u komunalnoj djelatnosti,
vođenje projektne dokumentacije za izgradnju komunalne infrastrukture, utvrđivanje
56
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
zajedničkih kriterija glede organizacije, standarda usluga, standarda troškova i cijena
komunalnih usluga, poslovi komunalnog redarstva koji obuhvaćaju nadzor i kontrolu nad
provođenjem propisa Gradskog vijeća, Gradskog poglavarstva i njihovih tijela, a
prvenstveno se odnose na kontrolu i sankcioniranje aktivnosti koje predstavljaju remećenje
komunalnog reda.
Iz oblasti stambenog prostora vrše se poslovi u svezi upravljanja, održavanja i korištenja
stanova iz stambenog fonda, provedba planova i nadzor propisa, upravljanja održavanja i
korištenja poslovnih prostora iz poslovnog fonda, provedba planova i nadzor propisa,
poslovi održavanja poslovnog prostora gradske uprave u smislu čišćenja, čuvanja i
održavanja poslovnog prostora koji koriste djelatnici, izrada prijedloga odluka za dodjelu
objekata i stanova koji su u vlasništvu grada te donošenje pojedinačnih akata, izrada
prijedloga stambenih lista i provedba istih, priprema dokumentacije za vođenje sudskih
postupaka i sudjelovanje u provedbi deložacija,
Također, obavljaju se poslovi u svezi upravljanja i raspolaganja javnih površina, naplate
komunalne naknade i komunalnog doprinosa, poslovi u svezi izgradnje, održavanja,
opremanja i upravljanja objektima zajedničke komunalne potrošnje (javna rasvjeta,
uređenje zelenih površina, javnih prometnih površina, mora i plaža) i poslovi ugovaranja
dezinsekcije i deratizacije, održavanja javnih WC-a, održavanja fontana, održavanje
groblja, prigodna iluminacija i dekoracija, održavanje urbane opreme, održavanje
autobusnih čekaonica, sanacija divljih deponija.
B) Pododsjeku za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša obavlja poslove:
promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, poboljšanje
metodologije kvalitete i učinkovitosti u pripremi, izradi i donošenju dokumenata prostornog
uređenja na području grada, osiguranje uvjeta za utvrđivanje politike gospodarenja
prostorom kroz prostorno planiranje, uređivanje prostora i zaštitu okoliša, te praćenje
prostornog razvoja grada, potreba za izradom prostornih planova, predlaganje prioriteta i
redoslijeda izrade prostornih planova,
Vrši se sudjelovanje u radu povjerenstva i komisija Gradskog vijeća u svezi s prostornim
planiranjem i zaštitom okoliša, poticanje i organizacija rasprava, izrade studija i analiza
radi utvrđivanja politike gospodarenja prostorom i ostalim resursima grada kroz
urbanističko planiranje, uređivanje prostora i zaštitu okoliša, stvaranje kataloga ponuda
prostornih i razvojnih mogućnosti grada.
Služba za unutarnju reviziju obavlja poslove:
- neovisno i objektivno davanje stručnog mišljenja i savjeta s ciljem dodavanja
vrijednosti i poboljšanja poslovanja Grada,
- procjenjivanje prikladnosti i djelotvornosti sustava financijskog upravljanja i kontrola
u odnosu na utvrđivanje, procjenu i upravljanje rizicima, usuglašenost sa zakonima i
drugim propisima, pouzdanost i sveobuhvatnost financijskih i drugih informacija,
učinkovitost, djelotvornost i ekonomičnost poslovanja, zaštitu imovine i informacija,
- izrađivanje strateških i godišnjih planova unutarnje revizije temeljenih na objektivnoj
procjeni rizika, te obavljanje pojedinačnih unutarnjih revizija u skladu s usvojenim
planovima,
- kontinuirano ispitivanje i ocjenjivanje valjanosti i svrhovitosti sustava internih
kontrola, upravljačkih kontrola i računovodstvenog sustava proračunskog korisnika,
- davanje preporuka za poboljšanje poslovanja,
- podnošenje gradonačelniku pismenih izvještaja o aktivnosti iz prethodnih stavaka,
sukladno rokovima utvrđenim operativnim planom rada unutarnje revizije, a
najmanje jednom polugodišnje,
57
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
-
podnošenje izvještaja i drugim državnim tijelima nadležnim za poslove nadzora i
revizije u skladu s posebnim propisima,
sastavljanje zasebnog izvještaja gradonačelniku o uočenim nepravilnostima
Rad Gradskog vijeća, gradonačelnika i upravnih tijela Grada je javan.
9.1. Mjesni odbori
Na području Grada Malog Lošinja osnivaju se mjesni odbori, kao oblici mjesne
samouprave, a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o
lokalnim poslovima. Mjesni odbori se osnivaju za pojedina naselja ili više međusobno
povezanih manjih naselja ili za dijelove naselja koji čine zasebnu razgraničenu cjelinu, na
način i po postupku propisanom zakonom, ovim Statutom i posebnom odlukom Gradskog
vijeća, kojom se detaljnije uređuje postupak i način izbora tijela mjesnog odbora. Mjesni
odbor je pravna osoba.
Mjesni odbori na području Grada Malog Lošinja su: Belej, Ćunski, Artatore, Ilovik,
Nerezine-Sv. Jakov, Osor, Punta Križa, Susak-Srakane, Unije, Ustrine i Veli Lošinj. Tijela
mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Članove
vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo
na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od četiri godine. Izbornu jedinicu
za izbor članova vijeća mjesnog odbora čini cijelo područje mjesnog odbora. Vijeće
mjesnog odbora ima, uključujući i predsjednika, 3 do 5 članova. Broj članova vijeća
mjesnog odbora se određuje prema broju stanovnika na području mjesnog odbora i to:
- 3 člana u mjesnom odboru koji ima do 100 stanovnika,
- 5 članova u mjesnom odboru koji ima više od 100 stanovnika.
Za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina
života koji ima prebivalište na području mjesnog odbora.
9.2. Tvrtke u vlasništvu grada
U trgovačkim društvima u kojima Grad Mali Lošinj ima udjele ili dionice Gradonačelnik je
član skupštine društva, kao zastupnik Grada. Institucije u kojima Grada Mali Lošinj ima
udjela u vlasništvu su slijedeće:
• Gradska poduzeća - Vodovod i čistoća Cres Mali Lošinj - društvo s ograničenom
odgovornošću za pružanje komunalnih usluga i Lošinj usluge - društvo s ograničenom
odgovornošću za promet
•
Ustanove grada - Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica i čitaonica, Dječji vrtić
Cvrčak, Javna vatrogasna postrojba Grada Mali Lošinj, Lošinjski muzej - Palača
Fritzy, Lošinjski muzej - Muzejsko-galerijski prostor Kula,Veli Lošinj, Lošinjski muzej Arheološka zbirka Osor
9.3. Proračun Grada
Grad Mali Lošinj ima prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno
raspolaže. Prihodi Grada Malog Lošinja su:
• gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i
posebnim odlukama Gradskog vijeća,
• prihodi od stvari u vlasništvu Grada i imovinskih prava,
58
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
•
•
•
•
•
•
prihod od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada
odnosno u kojima Grad ima udjele ili dionice,
prihodi od koncesija,
novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Mali
Lošinj u skladu sa zakonom,
udio u zajedničkim porezima s Primorsko-goranskom županijom i Republikom
Hrvatskom, te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije
prema posebnom zakonu,
sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviđena u Državnom
proračunu,
drugi prihodi određeni zakonom.
Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrđeni iznosi izdataka i drugih plaćanja Grada
Malog Lošinja iskazuju se u proračunu Grada Malog Lošinja. Svi prihodi i primici
proračuna moraju biti raspoređeni u proračunu i iskazani po izvorima iz kojih potječu. Svi
izdaci proračuna moraju biti utvrđeni u proračunu i uravnoteženi s prihodima i primicima.
Proračun Grada Malog Lošinja i odluka o izvršenju proračuna donosi se za proračunsku
godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen. Proračunska godina je razdoblje od
dvanaest mjeseci, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca.
Gradsko vijeće donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu na način i u rokovima
propisanim zakonom. Ako se tijekom proračunske godine smanje prihodi i primici ili
povećaju izdaci utvrđeni proračunom, proračun se mora uravnotežiti sniženjem
predviđenih izdataka ili pronalaženjem novih prihoda. Uravnoteženje proračuna provodi se
izmjenama i dopunama proračuna po postupku propisnom za donošenje proračuna.
Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada nadzire Gradsko vijeće. Zakonitost,
svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava Grada nadzire Ministarstvo
financija.
Tablica 5. Plan financiranja razvojnih programa Grada Mali Lošinj u periodu od
2012.-2014. godine
NAZIV KAPITALNOG PROJEKTA
Izgradnja športske dvorane
Proširenje Dječjeg vrtića
2012.
210.000
450.000
2013.
700.000
500.000
2014.
7.000.000
4.150.000
UKUPNO
7.910.000
5.100.000
Projekt gradnje sustava korištenja
ukapljenog naftnog plina (UNP) i sunčeve
energije u Dječjem vrtiću
Uređenje kina V. Nazora
Opremanje Glazbene škole
Ljetno kino Cres
Palača Kvarner
Knjižnica i čitaonica
Osorski bedemi
Utvrda Kaštel, Mali Lošinj
Projekt održivog razvoja otoka Unije
Projekt razvoja zdravstvenog turizma
Projekt razvoja zimskog turizma
Izgradnja poduzetničkog inkubatora
0
111.000
7.000
20.000
3.210.000
4.346.719
20.000
55.000
49.730
50.000
200.000
180.000
2.800.000
88.000
10.000
20.000
8.500.000
0
150.000
30.000
50.000
50.000
225.000
584.000
0
88.000
10.000
20.000
9.500.000
0
150.000
210.000
50.000
50.000
225.000
1.750.000
2.800.000
287.000
27.000
60.000
21.210.000
4.346.719
320.000
295.000
149.730
150.000
650.000
2.514.000
59
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Izgradnja objekata komunalne
infrastrukture
28.876.284
20.167.614
15.210.000
64.253.898
0
981.508
0
300.000
500.000
0
500.000
1.281.508
0
1.400.000
1.712.173
250.000
200.000
1.400.000
1.600.000
200.000
200.000
3.000.000
2.800.000
200.000
400.000
5.800.000
6.112.173
650.000
0
200.000
300.000
200.000
200.000
300.000
500.000
200.000
600.000
700.000
600.000
Rekonstrukcija raskršća Mali Lošinj - veli
Lošinj - Sunčana uvala
Cesta D-100
250.000
1.995.000
1.000.000
100.000
1.000.000
2.000.000
2.250.000
4.095.000
Rekonstrukcija i dogradnja obalnog zida i
popločenje rive Priko
Ribarska luka Tovar
Popločenje Suska - I faza
Heliodrom Ilovik
Parkiralište Nova obala
Izgradnja rive na Iloviku
Pristupna cesta Galboka Nerezine
Pristupna cesta za stanove Nerezine
Pristupna cesta za stanove na Kalvariji
15.147.604
0
400.000
30.000
300.000
400.000
200.000
300.000
100.000
7.257.614
0
2.300.000
0
500.000
0
500.000
0
1.000.000
0
500.000
800.000
0
1.500.000
0
500.000
0
0
22.405.218
500.000
3.500.000
30.000
2.300.000
400.000
1.200.000
300.000
1.100.000
Opremanje urbanom i komunalnom
opremom
Izgradnja novi stanova
200.000
400.000
150.000
300.000
150.000
300.000
500.000
1.000.000
Rekonstrukcija postojećih poslovnih
prostora
UKUPNO
370.000
62.422.018
700.000
52.082.228
700.000
53.563.000
1.770.000
168.067.246
Proširenje kanalizacije Mali Lošinj - Kaštel
Izgradnja vodoopskrbe otoka Ilovika
Proširenje kanalizacije u malim mjestima
Pristupna cesta skladišna zona
Sanacija odlagališta Kalvarija
Proširenje javne rasvjete
Projekt poboljšanje energetske
učinkovitosti i smanjenja svjetlosnog
zagađenja "Nebo je zajedničko"
Parkiralište Sunčana uvala
Projekti za objekte infrastrukture
Izvor: Proračun Grada Mali Lošinj, 2012.
U naredne tri godine (2012.-2014.) Grad Mali Lošinj iz vlastitog proračuna planira izdvojiti
168.067.246 kuna za investiranje u razvojne projekte otoka Lošinja. Najveći iznos
sredstava planira se uložiti upravo 2012. godine za realizaciju kapitalnih projekata u iznosu
od 62.422.018 kuna.
9.4. Indeks razvijenosti
Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema
stupnju razvijenosti temeljena je na indeksu razvijenosti kao objektivnom pokazatelju
postotka razvijenosti svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici
Hrvatskoj. U potpunosti je usklađena sa Zakonom o regionalnom razvoju i Strategijom
regionalnog razvoja RH kao temeljnim dokumentima strateškog ravnomjernog regionalnog
razvoja RH u skladu regionalnom politikom Europske unije. Indeks razvijenosti osnova je
za definiranje određene županije, grada ili općine kojima je potrebna pomoć države,
odnosno koje će ovom Odlukom dobiti status potpomognutog područja.
60
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Kriteriji za izračun indeksa razvijenosti su:
- stopa nezaposlenosti
- dohodak po stanovniku
- proračunski prihodi jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po
stanovniku
- opće kretanje stanovništva
- stopa obrazovanosti.
Indeks razvijenosti novi je pokazatelj razvoja županija, gradova i općina, na temelju kojeg
će lokalne zajednice ostvarivati pravo na potporu, a s ciljem ujednačavanja gospodarskog
razvoja na području cijele zemlje.
Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju republike Hrvatske (NN br. 153/2009) te
odredbama Uredbe o indeksu razvijenosti (NN br 63/2010) jedinice područne (regionalne)
samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:
- I. Skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa
razvijenosti manja od 50% prosjeka RH
- II. Skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa
razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH
- III. Skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa
razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH
- IV. Skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa
razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH
- V. Skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost indeksa
razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.
Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
prema stupnju razvijenosti (NN 89/10), koja proizlazi iz Zakona o regionalnom razvoju,
Grad Mali Lošinj pripada u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost
indeksa razvijenosti 118,83% .
61
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
10. SWOT analiza
Temeljem izrađene analize postojećeg stanja pristupilo se izradi SWOT analize. SWOT
analiza je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru 4
polja analize – snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje – procjenjuju jake i slabe strane,
pogodnosti i problemi razmatranog područja.
Koristi se u procjeni podobnosti prostornih i tržišnih preduvjeta za razvoj nekog prostora ili
podobnosti i stanja postojeće ponude u odnosu na tržište potražnje. Kroz elemente analize
iskazuju su:
- snage – koje je potrebno najbolje iskoristiti
- slabosti – koje treba prevladati gdje god je moguće i valja voditi brigu o njima
- mogućnosti – treba iskoristiti kako bi se povećale snage a smanjile slabosti
- prijetnje – nastojat ih svesti na najmanju mjeru kako ne bi utjecale na smanjenje
snage i povećanje slabosti.
SNAGE
- jaka turistička destinacija i tradicija
- bogato ribolovno područje
- povoljan geoprometni položaj
- kvalitetan i čist zrak
- prirodni resursi i ljepote krajobraza
- razvijena telekomunikacijska mreža
- povoljna klima
- ekološki čist otok
- očuvan prirodni okoliš
- povoljna kakvoća mora
SLABOSTI
- nepovoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede
- nedovoljna prometna povezanost otoka s
kopnom i ostalim otocima
- nedovoljno razvijena infrastruktura
- loša cestovna infrastruktura
- negativni demografski podaci
- nedovoljno iskorišteni obnovljivi izvori energije
(sunce, vjetar, biomasa)
- nedostatak vezova u lukama
- manjak sportskih objekata
- slabo korištenje novih tehnologija
- izrazita sezonalnost
- nedovoljno parkirališnog prostora
MOGUĆNOSTI
PRIJETNJE
- razvoj ovčarstva
- razvoj maslinarstva, vinogradarstva, pčelarstva
- razvoj nautičkog turizma
- porast turističkog prometa i produženje sezone
- proširenje i razvoj zračne luke Lošinj
- razvitak ekološke poljoprivrede
- razvoj poduzetništva i poslovne zone
- bolja prometna povezanost s Rijekom i ostalim
otocima (Rab, Zadar i dr.) te Istrom
- unapređenje zdravstvene zaštite
- korištenje obnovljivih izvora energije
- financiranje projekata iz EU fondova
- izmjene i dopune prostornog plana
- uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja
- visoka razina mora može dovesti do plavljenja
niskih obalnih zona
- vodna i eolska erozija na Susku
- lokalni odroni
- napuštanje tradicijskih aktivnosti
- nepovoljna ekonomska situacija općenito
- smanjenje broja stanovnika
- odlazak mlade i visokoobrazovane radne
snage
- pad nataliteta
- propadanje poljoprivrednih površina zbog
napuštanja poljoprivredne proizvodnje
Izražene snage otoka Lošinja bitne za ostvarivanje razvojnih ciljeva temelje se na
prepoznatoj turističkoj destinaciji, prirodnoj ljepoti i očuvanom okolišu.
62
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
11. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere za razvoj Grada Mali Lošinj
11.1. Vizija
Vizija se definira kao buduće željeno stanje u smislu temeljnog cilja i strateškog
usmjerenja. U izradi vizije potrebno je da sudjeluju predstavnici privatnog i javnog sektora i
udruga građana koji zajedno izrađuju i predlažu viziju za svoj grad i utvrđuju vlastite
prihode.
Prijedlozi vizije:
1.
Održivim razvojem do otoka zdravlja i vitalnosti,
za mlade koji ostaju i goste koji se vraćaju
2.
Kroz održivi razvoj i “vitalnošću” otoka, očuvanjem prirodnih i kulturnih resursa,
uz uravnotežen integrirani razvoj biti vodeće gospodarsko
i turističko prepoznatljivo otočno središte Jadrana
11.2. Strateški ciljevi
Razvojnu viziju nastojat će se ostvariti putem strateških ciljeva koji su usmjereni na
upravljanje razvojem. Razvoj je moguće ostvariti dobro zacrtanim ciljevima kao i
poduzimanjem konstantnih napora za njihovu realizaciju i uspješnost.
Grad Mali Lošinj svoj razvoj planira kroz slijedeća četiri strateška cilja:
1. Gospodarski razvoj
2. Održiv regionalni razvoj
3. Zaštita okoliša
4. Razvoj ljudskih potencijala.
U nastavku slijedi opis svakog strateškog cilja sa prioritetima i mjerama unutar svakog
cilja.
Strateški cilj 1: Gospodarski razvoj
Gospodarski razvoj je ključan za kvalitetu življenja u lokalnoj zajednici i predstavlja jednu
od važnih komponenti u ukupnom lokalnom razvoju. Važne gospodarske djelatnosti na
području Grada Mali Lošinj su ugostiteljstvo i turizam, trgovina i ribarstvo, prijevoz i ostale
uslužne djelatnosti koje je potrebno dodatno osnažiti i pozicionirati.
Razvijeno i moderno gospodarstvo preduvjet je za bilo koji drugi napredak na području
Grada Malog Lošinja te je temeljem njegove važnosti postavljen kao prvi strateški cilj.
Realizacijom ovog cilja doprinosi se dodatnom razvoju poduzetništva, turizma i
poljoprivrede. Gospodarski razvoj bitan je za pokretanje ekonomskih procesa i korištenje
resursa prihvatljivih za područje obuhvata Malog Lošinja što rezultira željenim
gospodarskim rezultatima te je u skladu s vrijednostima i očekivanjima poduzetništva,
63
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
građana i posjetitelja. Ovaj pristup pokušava uravnotežiti kvalitativne i kvantitativne ciljeve
gospodarskog razvoja.
Ovaj strateški cilj razrađen je kroz tri prioriteta iz područja gospodarstva, a oni se dalje
ostvaruju putem razvojnih mjera i konkretnih razvojnih projekata.
Strateški cilj 2: Održiv regionalni razvoj
Planiranje razvoja po principu održivosti podrazumijeva zadovoljavanje potreba današnjih
generacija na način da se ostvari ta mogućnost i za buduće generacije.
Održiv regionalni razvoj pojedinog područja – lokalne zajednice odnosi se na prostorno
uravnoteženje. Kako bi se uravnotežio razvoj pojedinih područja lokalne zajednice i
pomoglo stvaranju preduvjeta za održivi gospodarski i društveni razvoj, provode se
programi i mjere izgradnje i modernizacije objekata komunalne i socijalne infrastrukture,
temeljene na partnerstvu i solidarnosti.
Održivi razvoj mora imati čvrsti subjekt i resurs razvoja kako bi se osigurao dugoročni
ekonomski prosperitet pojedinog područja.
Regionalni razvoj može se promatrati kao cjeloviti proces, pri čemu se fizički okoliš,
gospodarski, socijalni i kulturni resursi regije koriste za dobrobit ljudi na načine koji
odražavaju komparativne prednosti geografski različitih karakteristika nekog područja.
Razvijena infrastruktura je dijelom rezultat, a dijelom i preduvjet za razvijeno gospodarstvo
jer, bez razvijenog gospodarstva nema dovoljno sredstava za ulaganje u infrastrukturu, ali
isto tako bez dobre infrastrukture nije moguć razvitak gospodarstva.
Razvijena i izgrađena infrastruktura, moderno obrazovanje, kultura, zdravstvo i sport je
konačni razvojni cilj svake sredine pa tako i Grada Mali Lošinj. Ovaj strateški cilj je
razrađen kroz pet prioriteta iz kojih dalje slijede razvojne mjere i konkretni razvojni projekti.
Strateški cilj 3: Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje
onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje
šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Kroz povijest
ljudska aktivnost nije značajno utjecala na okoliš sve do razvoja industrije. Prve promjene
koje je čovjek izazvao su nastale uslijed fizičke aktivnosti, fizioloških potreba. No razvojem
i stvaranjem društvenih zajednica počinje nagli utjecaj na životni okoliš.
Ubrzanim razvitkom industrije, a naročito potrošački organizirano društvo, uzrokuje
globalnu „ekološku“ krizu, koja se u razvijenim državama očituje poglavito kao problem
zbrinjavanja otpada. Nekontrolirano i neodgovorno odložen otpad ugrožava zdravlje ljudi i
okoliš, brojni su primjeri u kojima je dokazano oštećenje zdravlja ljudi zbog neodgovornog
postupanja s otpadom.
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji
način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka.
Za općine i gradove veliki izazov predstavlja proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora
energije te poticanje energetske efikasnosti kojima se može uštedjeti i do 30%energije ali i
otvarati nova radna mjesta kroz tzv. zelene poslove.
64
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
„Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju planirati potrebe i način
opskrbe energijom i donositi programe i planove izgradnje, održavanja i korištenja
energetskih objekata. Programi i planovi moraju uvažavati interese Republike Hrvatske.
Interesi Republike Hrvatske uključuju učinkovito korištenje energije, korištenje obnovljivih
izvora energije i kogeneracije. Povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj
potrošnji i povećanje energetske učinkovitosti među prioritetima su energetske politike,
politike zaštite okoliša i politike održivog razvoja i pomažu pri ispunjavanju obveza koje
proizlaze iz međunarodnih ugovora u vezi sa zaštitom okoliša. Povećanjem energetske
učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije, a to ima i ekonomsku dimenziju. Zbog toga je
javni sektor dužan upravljati neposrednom potrošnjom energije u zgradama i javnoj
rasvjeti na energetski učinkovit način te donijeti programe za učinkovito korištenje energije
na lokalnoj razini. Pokretanje projekata energetske učinkovitosti korištenja obnovljivih
izvora može stvoriti nova radna mjesta. Potencijal tržišta energetske učinkovitosti i
obnovljivih izvora velik je i u porastu.“ 8
Ovaj strateški cilj je razrađen kroz dva prioriteta iz kojih dalje slijede razvojne mjere i
konkretni razvojni projekti.
Strateški cilj 4: Razvoj ljudskih potencijala
Razvoj ljudskih potencijala ponajprije podrazumijeva pojačano ulaganje u obrazovanje. Uz
osiguranje preduvjeta za cjelovito učenje i stalnu prilagodbu obrazovnih programa,
dugoročno se osigurava visoka i optimalna zaposlenost s pretpostavkom da na svim
razinama postoje i da se koriste znanja i iskustva u upravljanju razvojem. Obrazovanje i
osposobljavanje na europskoj su razini prepoznati kao temelji razvoja i uspjeha današnjeg
društva i ekonomije znanja.
Jaz između obrazovnog sustava odnosno znanja i vještina koje učenici i studenti stječu
završetkom školovanja te potreba gospodarstva nužno je smanjivati i posredovati u
nastojanju da se te dvije strane što više približe.
Razvoj ljudskih potencijala unapređuje kvalitetu ljudskog kapitala kroz porast zaposlenosti,
viši nivo prihoda i društvene integracije, koji zauzvrat omogućuju viši životni standard.
Ovaj strateški cilj je razrađen kroz dva prioriteta iz kojih dalje slijede razvojne mjere i
konkretni razvojni projekti.
11.3. Razvojni prioriteti i mjere
U okviru svakog strateškog cilja definirani su prioriteti, a unutar svakog prioriteta određene
su mjere i u konačnici konkretni projekti spremni za realizaciju te projektne ideje.
Četiri strateška cilja ostvaruju se kroz 12 prioriteta i 32 mjere te razvojnim projektima koji
će se provoditi na području Grada Mali Lošinj, kako je prikazano u Tablici 6.
8
Institut za međunarodne odnose, Zagreb 2012., Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i
energetska učinkovitost u gradovima i općinama, str. 11
65
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Tablica 6. Pregled razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera
1. GOSPODARSKI RAZVOJ
1.1. Razvoj poduzetništva
1.1.1. Razvoj nove i unapređenje postojeće poduzetničke
infrastrukture
1.1.2. Uvođenje poticajnih mjera za poduzetnike
1.1.3. Očuvanje tradicijskih obrta/zanata
1.1.4. Educiranje poduzetnika u svim fazama razvoja
1.2. Unapređenje i razvoj
1.2.1. Razvoj novih oblika turizma
turizma
1.2.2. Izgradnja turističke infrastrukture
1.2.3. Educiranje kadrova u turizmu
1.2.4. Promocija turističkih sadržaja
1.3. Razvoj poljoprivrede
1.3.1. Poticanje razvoja ekološke proizvodnje
1.3.2. Poticanje uzgoja autohtonih poljoprivrednih kultura
1.3.3. Uvođenje poticajnih mjera u poljoprivredi
2. ODRŽIV REGIONALNI RAZVOJ
2.1. Unapređenje
2.1.1. Uvođenje javnog prijevoza na otoku
infrastrukture
2.1.2. Razvoj i uređenje lokalnih prometnica, zračnog pristaništa,
obale i ribarskih luka
2.1.3. Uvođenje dodatnih i bržih brodskih i ostalih linija
2.1.4. Unapređenje komunalne infrastrukture
2.1.5. Unapređenje javnih usluga
2.2. Razvoj projekata u
2.2.1. Zaštita i obnova kulturnih objekata i spomenika
kulturi
2.2.2. Unapređenje kulturnih događanja na otoku
2.2.3. Promocija kulturnih događanja
2.3. Unapređenje sportskih 2.3.1. Izgradnja i uređenje novih sportskih objekata
objekata
2.4. Unapređenje
2.4.1. Unaprijediti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite
zdravstva
2.5. Razvoj društvenih
2.5.1. Uvođenje novih nastavnih metoda i tehnologija u školama
djelatnosti –
2.5.2. Proširenje prostornih kapaciteta vrtića i škola
unapređenje odgojnoobrazovnih institucija
3. ZAŠTITA OKOLIŠA
3.1. Zaštita okoliša i
3.1.1. Podizanje svijesti lokalnom stanovništvu o adekvatnom
očuvanje prirodne
zbrinjavanju otpada
baštine
3.1.2. Sanacija divljih odlagališta
3.1.3. Valorizacija prirodne baštine
3.2. Razvoj, korištenje i
3.2.1. Educiranje stanovništva o obnovljivim izvorima energije - OIE
primjena obnovljivih
3.2.2. Uključivanje u/i uvođenje poticaja za obnovljive izvore energije
izvora energije – OIE
– OIE
(sunce, vjetar, voda …)
4. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
4.1. Provođenje formalne i 4.1.1. Unapređenje znanja i vještina
neformalne edukacije
4.1.2. Cjeloživotno učenje
4.2. Unapređenje kvalitete 4.2.1. Razvoj lokalnog tržišta rada
života
4.2.2. Zaustavljanje odljeva mlađe populacije s otoka
66
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
U nastavku je dano kratko obrazloženje svakog prioriteta i mjera unutar pojedinog
strateškog cilja.
1. GOSPODARSKI RAZVOJ
1. Razvoj poduzetništva
Malo i srednje poduzetništvo predstavlja temelj budućeg gospodarskog razvoja. Poticanje
gospodarskog razvoja moguće je razvijanjem stimulativnog poduzetničkog okruženja u
kojem poduzetnici neće nailaziti na prepreke u poslovanju. Kroz ovaj prioritet potrebno je
pridonijeti stvaranju poduzetničke klime stvaranjem povoljnog okruženja za daljnji rast i
razvoj malog poduzetništva razvijajući poduzetničku infrastrukturu zasnovanu na razvoju
poduzetničkog inkubatora, poslovne zone uz osiguranje savjetodavnih, potpornih i
informativnih servisa za poduzetnike. Pored toga potrebno je olakšati pristup financijskim
izvorima, poslovnom prostoru, poticajnim sredstvima i sl., naročito ciljanim grupama
poduzetnika kao što su mladi, žene, nezaposleni i invalidi. Također je potrebno omogućiti
ulazak stranih investicija kroz prezentiranje razvojnih programa te pristup fondovima koji
podržavaju ulaganje stranih investitora, naročito u smislu njihovog korištenja kao osnove
za razvoj lokalnih dobavljača.
1.1.1.
Razvoj nove i unapređenje postojeće
poduzetničke infrastrukture
Naziv mjere
Opis mjere
Poduzetnička infrastruktura ima značaj i utječe na razvoj poduzetništva i
gospodarstva kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. Ona omogućava
razvoj malih i srednjih poduzeća, koji su nositelji razvoja gospodarstva,
kroz fleksibilnost i veću prilagodbu trendovima otvorenog tržišta.
Poduzetnička infrastruktura povećava broj gospodarskih subjekata,
poboljšava njihove poslovne rezultate, povećava konkurentnost
poduzetnika te ujedno povećava zaposlenost. Stoga je cilj ove mjere
podizanje konkurentnosti i efikasnosti postojećih poduzetnika i poduzetnika
početnika na području Malog Lošinja što će doprinijeti povećanju
zaposlenosti te boljem standardu stanovnika. U svrhu razvoja
poduzetničke infrastrukture Grad Mali Lošinj planira izgradnju
poduzetničkog inkubatora koji će doprinijeti stvaranju poslovnih,
tehnoloških i edukacijskih mogućnosti za poduzetnike početnike ali i za
ostale koji planiraju razvoj i usavršavanje novog proizvoda i/ili usluge.
Unutar poslovne zone osigurati poticajne uvjete (prostore s komunalnom i
poslovnom infrastrukturom) koji odgovaraju potrebama poduzetnika s
naglaskom na proizvodne djelatnosti.
67
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
1.1.4.
Educiranje poduzetnika
u svim fazama razvoja
1.1.3.
Očuvanje tradicijskih
obrta/zanata
1.1.2.
Uvođenje poticajnih mjera
za poduzetnike
PUR Grada Mali Lošinj
Poduzetnicima početnicima uvijek je problem iznalaženje financijskih
sredstava. Također, tijekom razvoja imaju potrebu za dodatnim kapitalom
u nove investicije, a često i za obrtnim sredstvima. Cilj ove mjere je da se
kroz komunikaciju s poduzetnicima pokušaju utvrditi prioriteti za pružanje
konkretne podrške gospodarskom razvoju odnosno malim i srednjim
poduzetnicima na području Grada Malog Lošinja. Sufinancirati investicijske
aktivnosti malih i srednjih poduzetnika koji doprinose konkurentnosti i
razvoju poduzetništva na području Malog Lošinja. Osigurati bespovratne
potpore za sufinanciranje poduzetničkih aktivnosti ciljnih skupina – mladi,
žene, početnici te razvoj obrtništva i zadruga. Pored postojećih poticaja
uvesti i dodatne poput poticanja novog zapošljavanja, povoljnih kreditnih
linija za poduzetnike s nižom kamatnom stopom te olakšice za plaćanje
poreza na tvrtku, komunalnu naknadu i komunalne doprinose i dr.
Tradicijski i umjetnički obrti i zanati najbolji su pokazatelji dugovječnosti i
uspješnosti nekog gospodarstva jer su obrtnici zahvaljujući njima
stotinama godina živjeli od svoga rada, koristili prirodne resurse te
budućim naraštajima ostavljali dobre gospodarske temelje.
Tradicijski i stari zanati jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje
zanatskih vještina i umijeća u
obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretećim udjelom ručnog rada.
Cilj ove mjere je obnoviti stare, ali zaboravljene zanate kojih je nekada bilo
na području Malog Lošinja putem kreativnih radionica pri čemu poznavaoci
određene tradicije prenose i prezentiraju mlađim naraštajima zaboravljene
običaje i tradicije. Mogu se organizirati „mini sajmovi“ i izložbe tradicijskih i
umjetničkih proizvoda čime bi se oživile vještine kojima su se ljudi bavili iz
generacije u generaciju.
Edukacija je potrebna svakom poduzetniku, kako poduzetniku početniku
tako i poduzetniku u rastu i razvoju. Poduzetniku početniku je svaka
edukacija i informacija dobrodošla u njegovom poduzetničkom pothvatu.
Postojećem poduzetniku u potrazi za novim znanjima i vještinama dodatno
educiranje pomaže u unapređenju vlastitog poslovanja i poboljšanja na
tržišnoj poziciji. Educiranje poduzetnika je oblik ulaganja u vlastiti razvoj i
unapređenje poslovanja. Cilj ove mjere je osigurati i omogućiti educiranje i
savjetovanje poduzetnika, kako onih koji tek počinju, tako i onih koji su u
rastu i razvoju organiziranjem edukativnih i informativnih radionica,
okruglih stolova i sl.
s različitim
aktualnim novostima u svijetu
poduzetništva, Zakona i propisa, EU fondova i dr. kako bi im stečena
znanja pomogla u daljnjem poslovanju.
2. Unapređenje i razvoj turizma
Turizam na otoku Lošinju ima dugu tradiciju i jedno je od najposjećenijih turističkih središta
na Jadranu. Poznatiji kao „otok vitalnosti“ zbog svojih brojnih prirodnih prednosti (čisto
more, čist zrak, guste borove šume, ljekovito bilje, morski rezervat dupina…) proglašen je
klimatskim lječilištem. Turizam je jedan od osnovnih pokretača razvoja na otoku Lošinju,
ali potrebno je još dodatno iskoristiti njegov potencijal. Mali Lošinj ima razvijen turistički
sektor ali ga je potrebno kontinuirano unapređivati i usklađivati s tržišnim trendovima.
Stoga je cilj ovog prioriteta doprinijeti razvoju novih oblika turizma, izgradnji nove i
uređenju postojeće turističke infrastrukture, edukaciji kadrova u turizmu i promociji
turističkih sadržaja i destinacije.
68
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
1.2.3.
Educiranje kadrova
u turizmu
1.2.2.
Izgradnja turističke
infrastrukture
1.2.1.
Razvoj novih oblika turizma
Naziv mjere
Opis mjere
Turisti su motivirani za dolazak u neku turističku destinaciju ponajprije
atraktivnošću primarne ponude takve destinacije. U osnovi turiste
zanimanju ambijentalne
vrijednosti, ljepota krajolika, ugodna klima,
kulturna i povijesna baština i slični elementi, a konkretno proizvodi i usluge
kojima se turisti mogu koristiti u takvoj destinaciji imaju samo
drugorazredno značenje za dolazak turista. Potpuno zadovoljstvo turista
stvara se širokom paletom primarne i sekundarne turističke ponude, jer je
to, jedina garancija zadovoljenja turističkih korisnika i njihovih specifičnih
zahtjeva, potreba i sklonosti.
Razvoj novih turističkih oblika ili tema sve više utječe na budući razvoj
turizma. Današnji turisti generalno gledano su zahtjevniji, izbirljiviji i
iskusniji. Stoga je potrebno pravilno se pozicionirati na dinamičnom i
konkurentnom turističkom tržištu praćenjem suvremenih turističkih
trendova. U svijetu raste preferencija turista za specifičnim i novim
oblicima turizma kao npr.: ekoturizam, održivi turizam, kulturni turizam,
tematski turizam, kružna putovanja, kongresni turizam, robinzonski, ruralni,
vjerski turizam, avanturistički turizam i sl. Na otoku Lošinju prevladava
odmorišni, obiteljski, zdravstveni i nautički turizam. Cilj ove mjere je
razvijanje novih oblika turizma poput: kulturnog (kultura,
povijest,
umjetnost, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu), Seoskog ili
agroturizma ("povratak čovjeka prirodi"), Kongresni turizam (poslovna
putovanja), Vjerski turizam ( posjeta svetištima) i dr.
Cilj ove mjere je postizanje potrebne ravnoteže u kojoj zadovoljavanje
sadašnjih potreba turista neće ugroziti zadovoljavanje potreba budućih
generacija.
Cilj ove mjere je izgraditi novu i unaprijediti postojeću javnu turističke
infrastrukture, kako bi doprinijela razvoju turizma povećanjem ukupne
turističke ponude.
Ova mjera usmjerena je na uređenje infrastrukture turističkih mjesta poput:
turističkih informativnih centara, javnih parkova, tematskih parkova, javnih
parkirališta, javnih plaža, brodskih marina, suhih marina, eko naselja,
cesta, putova i staza (kulturne rute, biciklističke rute, planinske staze,
vinske ceste, zeleni putovi, i dr., s pripadajućim objektima), prilazne ceste
turističkim naseljima i dr. Izgradnja i uređenje objekata za smještaj (hoteli,
kuće tradicijske arhitekture, ruralne kuće i sl) objekata kulturne baštine
(muzej Apoksiomen) te drugi objekti javne infrastrukture u turizmu.
Turizam je još uvijek specifičan sektor pa zahtjeva i specifična znanja te
specifična obrazovanja turističkih djelatnika koja su u skladu s trendovima
u turizmu. Brze i stalne promjene u društvu, moderne tehnologije i slično
odražavaju se i na trendove u turizmu koje je potrebno kontinuirano pratiti i
nadograđivati. Cilj ove mjere je kontinuirano ulaganje u edukaciju kadrova
u turizmu kroz stjecanje specifičnih znanja i vještina te poznavanje
informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Stoga je nužna stalna edukacija
kadrova putem raznih tečajeva i edukativnih radionica o kompjuterskim
vještinama, unapređenju stranih jezika, upravljanja destinacijom, razvoju
proizvoda te obrazovanjem u svim pratećim trendovima u turizmu.
69
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
1.2.4.
Promocija
turističkih
sadržaja
PUR Grada Mali Lošinj
Cjelovit pristup turističkom razvoju otoka Lošinja podrazumijeva
odgovarajuće promoviranje turističkih sadržaja. Promocije turističkih
sadržaja potrebno je kontinuirano provoditi putem promotivnih nastupa na
sajmovima, oglašavanja, TV reportaža, web oglašivača i sl. Cilj ove mjere
je sustavno promoviranje turističkih sadržaja na ciljanim tržištima,
obilježavanje atraktivnih turističkih sadržaja, izrada promotivnog materijala
kao i dodatno pozicioniranje turističke destinacije otoka Lošinja.
3. Razvoj poljoprivrede
Klima otoka Lošinja je povoljna za razvoj poljoprivrede. Velika prednost otoka Lošinja je
prirodno nasljeđe te nedirnut i skladan okoliš. Toplina i puno sunca omogućuju ranije
sazrijevanje poljoprivrednih proizvoda kao i duže vegetacijsko razdoblje te mogućnost
razvitka ekološke poljoprivrede i proizvodnja ekološko čistih proizvoda. Zbog ograničenosti
poljoprivrednih površina otoka Lošinja cilj ovog prioriteta je razvoj i proizvodnja
poljoprivrednih proizvoda koji će se prodavati direktno na otoku.
1.3.2.
Poticanje uzgoja
autohtonih
poljoprivrednih kultura
1.3.1.
Poticanje razvoja ekološke
proizvodnje
Naziv mjere
Opis mjere
Ekološki čista poljoprivreda bezopasna je za okoliš, a ekološki rizični
postupci u uzgoju biljaka i stoke su regulirani u Hrvatskoj. Idealno ekološko
poljoprivredno gospodarstvo je mješovito gospodarstvo na kojemu se
provodi uravnotežen uzgoj bilja i životinja. Prema Zakonu o ekološkoj
proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda („Narodne novine” br.
12/2001.,14/2001. i 79/2007.), svrha je ekološke proizvodnje zaštita
zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša te zaštita potrošača. Otok
Lošinj posjeduje čist okoliš i sve preduvjete za razvoj ekološke
poljoprivrede stoga je cilj ove mjere unapređenje kapaciteta i uvjeta za
razvoj ekološke proizvodnje hrane.
Ekološka proizvodnja drži se globalno usvojenih načela koja primjenjuju
lokalna područja uvažavajući njihove regionalne, socio-ekonomske,
geografsko-klimatske i kulturne posebnosti.
Poljoprivredna proizvodnja predstavlja veliki nacionalni interes. S obzirom
na rastući trend proizvodnje ekoloških prehrambenih proizvoda u svijetu,
prirodni geografski uvjeti otoka Lošinja predstavljaju veliki proizvodni
potencijal.
Dosadašnja poljoprivredna proizvodnja bazirana je na uzgoju ovaca,
maslinarstva, vinogradarstva, pčelarstva, školjkarstva, uzgoju ribe, povrću
i voću. Cilj ove mjere je
posvetiti se proizvodnji tzv. zdrave hrane, bez uporabe agrokemikalija
(mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i sl.) te uzgajati sorte voća, povrća
i bilja karakterističnog za otok Lošinj (agrumi, smokve, masline, lavanda,
kadulja…) kao i uzgoj ovaca i koza, ribarstvo i pčelarstvo.
70
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
1.3.3.
Uvođenje poticajnih mjera u poljoprivredi
PUR Grada Mali Lošinj
Pravo na poticaj mogu ostvariti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, te
pravne i fizičke osobe koji ispunjavaju opće i posebne uvjete definirane
zakonom te su upisani u sustavu ARKOD-a. ARKOD je nacionalni program
kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje
poljoprivrednog zemljišta. To je grafička evidencija zemljišnih parcela
poljoprivrednika, te njihovih zahtjeva za plaćanjima po površini. Takav
uređen i transparentan sustav preduvjet je za dobivanje poticaja Europske
unije za poljoprivrednu proizvodnju.
Cilj ove mjere je dodjela nepovratnih subvencija za određene
poljoprivredne programe za poljoprivrednike s otoka Lošinja. Poticajne
mjere mogu se dodjeljivati za slijedeće poljoprivredne aktivnosti:
- Poticanje proizvodnje uzgoja/autohtonih pasmina i sorti
- Poticanje vinogradarstva i vinarstva
- Poticanje nabave sadnog materijala
- Poticanje proizvodnje ljekovitog bilja
- Poticanje povrtlarstva i voćarstva
- Poticanje pčelarstva
- Subvencioniranje otkupa ovčje vune
- Poticanje nabave ekološkog gnojiva i zaštitnih sredstava
- Poticanje ribarstva
- Poticanje navodnjavanja
2. ODRŽIV REGIONALNI RAZVOJ
1. Unapređenje infrastrukture
Infrastruktura predstavlja mrežu resursa bitnih za ekonomski razvoj koja dozvoljava
proizvodnju dobara i usluga koje nisu dio proizvodnog procesa, kao npr. ceste koje
omogućuju prijevoz sirovina i gotovih proizvoda. Pored toga, prometna infrastruktura je
naročito bitna za turizam. Ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture, jedan je od
preduvjeta kontinuiranog održivog razvitka. Planiranje razvitka prometne infrastrukture
osnovano je na analizi prirode potražnje za prometnim uslugama.
Stoga je ovaj prioritet usmjeren na unapređenje prometne infrastrukture na otoku kroz
mjere uvođenja javnog prijevoza na otoku, razvojem i uređenjem lokalnih prometnica,
unapređenjem javnih usluga te uvođenjem dodatnih i bržih brodskih linija.
71
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
2.1.3.
Uvođenje dodatnih i bržih
brodskih i ostalih linija
2.1.2.
Razvoj i uređenje lokalnih prometnica,
zračnog pristaništa, obale i ribarskih
luka
2.1.1.
Uvođenje javnog prijevoza na otoku
Naziv mjere
Opis mjere
Javne lokalne linije su linije kojima se poboljšava pomorsko prometno
povezivanje naseljenih otoka i naselja na kopnu, otoka međusobno ili
povezivanje naselja na kopnu na području grada. Uvođenje javnih lokalnih
linija utvrđuje gradsko vijeće uz prethodnu suglasnost nadležne Agencije
pri čemu se određuje relacija na kojoj se obavlja prijevoz, minimalna
učestalost prijevoza te vrsta i kapacitet prijevoza sukladno Zakonu.
Linije na kojima se obavlja javni prijevoz prema razdoblju obavljanja
prijevoza mogu biti cjelogodišnje (tijekom cijele godine) i sezonske
(povremeno
odnosno
tijekom
sezone).
Javni cestovni prijevoz putnika obavlja se autobusima kao linijski prijevoz
ili kao slobodni prijevoz u unutarnjem i međunarodnom prometu.
Cilj ove mjere je povezati naselja na otoku Lošinju javnim cestovnim
prijevozom te otoke brodskim linijama kako bi cjelokupna povezanost
otoka Lošinja bila dostupnija. Tijekom sezone trebale bi postojati češće
cestovne i brodske linije, a van sezone rjeđe ali kontinuirane.
Razvojem i uvođenjem javnog prijevoza omogućilo bi se kvalitetnije
povezivanje svih naselja.
U nastojanju da se postojeći otočni potencijali učine dostupnima potrebno
je uređivanje lokalnih prometnica kojim se stvaraju preduvjeti za daljnji
razvoj otoka Lošinja.
Cilj ove mjere je tokom cijele godine voditi brigu o razvoju, održavanju i
uređenju lokalnih prometnica i to: uređenje prilaznih prometnica prema
pojedinim dijelovima naselja na otoku, rekonstrukcija dotrajalih i izgradnja
novih cesta, izgradnja rotora na većim prometnim križanjima, uređenje
zračnog pristaništa, ribarskih luka, uređenje obalnih šetnica i plaža,
izgradnja i uređenje molova, lukobrana i trajektnih rampi, postavljanju i
osvježavanju dijela prometne signalizacije, krpanju udarnih rupa zatim
košnja trave, korova i šiblja, gradnja potpornih zidova radi sigurnosti od
odrona.
Provođenjem navedenih radnji, odnosno uređenjem lokalnih prometnica
doprinosi se kvalitetnijem i sigurnijem životu mještana, a s druge strane
ostavlja se ljepši dojam otoka Lošinja. Modernizacija i sanacija lokalnih
cesta na području otoka predstavlja veliku važnost zbog bolje povezanosti
naselja unutar otoka te povezanosti sa središtem Županije.
U segmentu pomorskog prometa nisu iskorištene mogućnosti značajnijeg
učešća modernijih i bržih plovila u prometnom povezivanju naselja na
području otoka te s drugim središtima. Mogućnost poboljšanja prometne
povezanosti otoka Lošinja s kopnom i ostalim otocima u Primorskogoranskoj županiji te u susjednim leži u alternativnom trajektnom
povezivanju s Istrom (Pula), otocima Rabom i Pagom te Zadrom.
Brzobrodske linije na Jadranu uvedene su radi podizanja razine kvalitete
veza otoka s kopnom, odnosno omogućavanja otočanima da što brže
stignu do kopna. Jedna od mogućnosti je i povezivanje otok s kopnom
putem hidroaviona. Na taj način uspostavile bi se morske “autoceste” koje
će postati sastavnim dijelom europskih, kako kopnenih, tako i zračnih
koridora. Oni bi pored brzog prijevoza imali ključnu ulogu pri promatranju i
spašavanju na moru, a samim time značajno bi se doprinijelo
gospodarskom jačanju turizma na otocima.
72
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
2.1.5.
Unapređenje
javnih usluga
2.1.4.
Unapređenje komunalne
infrastrukture
PUR Grada Mali Lošinj
Izgradnja suvremene komunalne infrastrukture neophodan je pokazatelj
kvalitete života stanovništva kao i razvoja svih djelatnosti na području
otoka Lošinja. Cilj ove mjere je osiguranje aktivnosti na izgradnji
kanalizacijskog sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na
cijelom području otoka Lošinja kao i unapređenje sustava vodoopskrbe te
uređenje i modernizacija javne rasvjete.
Unapređenjem sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih
voda pridonosi se boljem korištenju i zaštiti prirodnih resursa te daje
pretpostavke za održivi razvoj temeljen na prirodnim karakteristikama
otoka.
Cilj mjere je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda iz domaćinstva i
gospodarskih subjekata u svrhu zaštite područja i osiguranje preduvjeta za
ekološke poljoprivredne proizvodnje i očuvanje okoliša.
Javne usluge moguće je definirati kao usluge koje se organiziraju za
dobrobit cjelokupnoga društva, odnosno, kao dobra čija uporaba stvara
zajedničku korist. Treba ih razvijati tako da dostignu visoki standard i
dugoročno ga održavaju. Cilj ove mjere je unapređenje i razvoj javnih
usluga koje će doprinijeti kvaliteti života stanovnika na otoku Lošinju i široj
zajednici.
2. Razvoj projekata u kulturi
Razvoj kulturnih projekata predstavlja dobrobit za društvo i ostvarenje širih gospodarskih
ciljeva. Kultura obuhvaća tzv. opipljivu kulturu muzeje, galerije, koncerte, kazališta,
spomenike i povijesne lokalitete i tzv. neopipljivu kulturu poput običaja i tradicije.
Uključivanjem kulturnih programa i projekta u funkciju turizma, kulturni sektor na taj način
doprinosi određenim direktnim i indirektnim koristima poput novih prihoda, većeg broja
posjetitelja i alternativnim izvorima financiranja. Kulturno turistički proizvodi obogaćuju
turističku ponudu destinacije i doprinose produženju turističke sezone.
Kroz ovaj prioritet razrađene su mjere za zaštitu i obnovu kulturnih objekata, unapređenje i
promociju kulturnih događanja na otoku.
2.2.2.
Unapređenje
kulturnih
događanja na
otoku
2.2.1.
Zaštita i obnova
kulturnih objekata i
spomenika
Naziv mjere
Opis mjere
Otok Lošinj poznat je po izuzetno vrijednoj i bogatoj kulturno-povijesnoj
baštini i ima dugu tradiciju. Sukladno Zakonu i ostalim odredbama
potrebno je štititi arhitektonske, umjetničke ili povijesne spomenike i druga
kulturna dobra. Svrha zaštite kulturnih dobara i objekata odnosi se na
zaštitu i očuvanje dobara u neokrnjenom i izvornom stanju te prenošenje
kulturnih dobara budućim naraštajima. Cilj ove mjere je poduzimanje
aktivnosti za redovito održavanje i zaštitu kulturnih dobara, objekata i
spomenika na području otoka Lošinja poput muzeja, knjižnica, kazališta i
dr.
Unapređenje postojećih i uvođenje novih kulturnih manifestacija i
događanja karakterističnih za otok Lošinj i šire. Cilj mjere je oplemenjivanje
kulturno-umjetničkog života na Lošinju organizacijom različitih umjetničkih
radionica, galerija i kolonija, festivalima,
kazališnim predstavama,
glazbenim nastupima i sl.
73
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
2.2.3.
Promocija
kulturnih
događanja
PUR Grada Mali Lošinj
Otok Lošinj nije dovoljno prepoznat po kulturnim događanjima, stoga je
potrebno medijski promovirati i uzdignuti svaki događaj putem lokalnih
radijskih postaja, web stranica, izdavanjem mini vodiča o kulturnim
zbivanjima i sl. Cilj ove mjere je uspostaviti sustav informiranja, promocije i
distribucije kulturnih događanja kako bi se kultura približila stanovništvu
otoka Lošinja i svim posjetiteljima.
3. Unapređenje sportskih objekata
Tjelesna aktivnost osnovna je čovjekova potreba od njegova rođenja do kasne starosti te
se može reći da je baljenje sporom najbolje iskorišteno „slobodno vrijeme“. Suvremeni
uvjeti života i rada zaokupljaju čovjeka, ograničavajući optimalnu razinu tjelesne aktivnosti.
Stoga je neophodno razviti i unaprijediti sportsku infrastrukturu izgradnjom i uređenjem
sportskih objekata i pratećih sadržaja.
2.3.1.
Izgradnja i
uređenje novih
sportskih objekata
Naziv mjere
Opis mjere
Sport pruža mogućnost učenja, razvoja vještina, preuzimanje rizika,
smanjuje rizike za pojavu bolesti i pomaže izgradnju i održavanje
društvenih odnosa. Sport i fizička aktivnost povećava i kvalitetu života,
zdravlje, mentalnu stabilnost, motivaciju i samopouzdanje. Cilj ove mjere je
omogućiti kvalitetu i bolje standarde kod tjelesnih aktivnosti učenika,
aktivnih sportaša i ostale populacije izgradnjom sportske dvorane i ostalih
sportskih objekata i terena poput boćarskog igrališta, izrada hangara za
jedriličare i dr. Dvorana bi imala višestruku funkciju i korist za učenike,
razne sportske klubove kao i za veća javna okupljanja i manifestacije.
4. Unapređenje zdravstva
Javno zdravstvo predstavlja društveni i politički koncept čiji cilj je unapređenje zdravlja,
produženje i unapređenje kvalitete života naroda kroz zdravstveno prosvjećivanje,
sprečavanje bolesti te druge oblike zdravstvenih i drugih intervencija. Zdravstvo
predstavlja djelatnost od posebnog društvenog interesa. Očuvanjem i unapređenjem
zdravlja cjelokupne populacije, koristeći znanstveno utemeljene programe sprečavanja i
suzbijanja bolesti te promicanja zdravlja predstavljaju glavne aktivnosti usmjerene
postizanju zdravlja stanovništva.
Kroz ovaj prioritet razrađena je mjera unapređenja dostupnosti i kvalitete zdravstvene
zaštite kako bi se unaprijedio zdravstveni sustav na otoku Lošinju.
2.4.1.
Unaprijediti
dostupnost i
kvalitetu
zdravstvene
zaštite
Naziv mjere
Opis mjere
Cilj mjere je uređenje i proširenje postojećih ambulanti koje predstavljaju
osnovu za kvalitetnije pružanje zdravstvenih usluga. Potrebno je osigurati
uvjete za odgovarajuću zaštitu i skrb, odnosno modernizacija medicinske
opreme, veći broj stručnog zdravstvenog kadra te osiguranje adekvatne
mreže turističkih ambulanti i bolničkih kapaciteta. Na području otoka
osigurati smještaj za starije i nemoćne osobe uz poboljšanje skrbi o
spomenutoj populaciji.
74
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
5. Razvoj društvenih djelatnosti – unapređenje odgojno-obrazovnih
institucija
Odgojno-obrazovni sustav provodi djelatnost odgoja i obrazovanja usmjeren na opće
dobro svih sudionika i društva u cjelini, kako bi se povećala kvaliteta obrazovanja u funkciji
kulture življenja, gospodarstva i društva temeljenoga na znanju i demokratskim načelima
te osiguralo pravo na obrazovanje.
Odgoj i obrazovanje imaju kljucnu ulogu u osposobljavanju djece, mladih i odraslih ljudi
za ravnopravno uključivanje u društvenu zajednicu i svijet rada, bez obzira na njihovo
društveno podrijetlo.
Kroz ovaj prioritet razrađene su mjere za uvođenje novih nastavnih metoda i tehnologija u
školama i potrebama proširenja kapaciteta vrtića i škole.
2.5.2.
Proširenje
prostornih
kapaciteta vrtića
i škola
2.5.1.
Uvođenje novih nastavnih metoda i
tehnologija u školama
Naziv mjere
Opis mjere
Cilj mjere je unapređenje formalno stečenih znanja i vještina te prilagodba
potrebama tržišta rada.
Kod unapređenja obrazovnog sustava posebna pozornost usmjerena je na
osuvremenjivanje sadržaja i metoda rada u školama, vrednovanju
postignuća i trajnom stručnom usavršavanju nastavnika.
Cjelokupan sustav odgoja i obrazovanja u svojoj ponudi i provedbi osnažit
ce se usklađivanjem s obrazovnim standardima Europske unije. Potrebno
je poboljšati kvalitetu učenja i poučavanja u vrtićima, osnovnim i srednjim
školama kao temelj cjeloživotnom učenju.
Pristupanje Europskoj uniji donosi nove izazove hrvatskom obrazovnom
sustavu, kao što
su postizanje veće kvalitete, fleksibilnosti, mobilnosti te mogućnosti
odgovaranja na potrebe i promjene kako u hrvatskom društvu tako i
europskoj zajednici.
Brojni poslovi zahtijevat ce iznimno dobro poznavanje moderne tehnologije
te će se stručno usavršavanja razvijat prema europskim standardima. Pred
obveznim sustavom odgoja i obrazovanja kao i stručnim usavršavanjem
naglašavaju se zajednički ciljevi poučavanja i razvijanja jezičnih i
komunikacijskih vještina, informacijsko-komunikacijske pismenosti (ICT),
razumijevanje matematike i prirodnih znanosti, strani jezici, socijalne
kompetencije i poduzetništvo, opća kultura i sl..
Cilj ove mjere je unapređenje sustava predškolskog odgoja i
osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Nedovoljni prostorni
kapaciteti za odvijanje aktivnosti predškolskog odgoja i osnovnoškolskog
obrazovanja nameću potrebu proširenja prostornih kapaciteta vrtića i
izgradnje škola. Stvaranje kvalitetnih preduvjeta predškolskog odgoja i
obrazovanja čini iznimno važan segment nematerijalne infrastrukture
potreban za zadržavanje postojećeg i privlačenje novog stanovništva na
područje otoka Lošinja.
3. ZAŠTITA OKOLIŠA
1. Zaštita okoliša i očuvanje prirodne baštine
Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji
način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka.
75
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje
onečišćenja i zagađenja okoliša i mora, sprječavanje nastanka šteta, a svim ovim
aktivnostima doprinosi se očuvanju i zaštiti prirodne baštine otoka Lošinja. Očuvani okoliš i
visoki standardi njegove zaštite temelj su za održivi razvoj na otoku Lošinju.
Ovaj prioritet razrađen je kroz mjere osvještavanja stanovništva
o adekvatnom
zbrinjavanju otpada, sanacije divljih odlagališta i valorizacije prirodne baštine.
3.1.3.
Valorizacija
prirodne
baštine
3.1.2.
Sanacija
divljih
odlagališta
3.1.1.
Podizanje
svijesti
lokalnom
stanovništvu o
adekvatnom
zbrinjavanju
otpada
Naziv mjere
Opis mjere
Organiziranim predavanjima, radionicama i stručnim skupovima u
vrtićima, školama kao i širu javnost informirati o nastanku i zbrinjavanju
otpada te ponovnom korištenju otpada kao sirovine i/ili energenta. Cilj
ove mjere je uskladiti sustav zbrinjavanja otpada s direktivama EU, te
uspostava sustava koji je primjeren najvišim eko-načelima na dobrobit
lokalnog stanovništva.
Uskladiti gospodarenje otpadom na području otoka Lošinja i time
doprinijeti poboljšanju kvalitete života. Identificirati lokacije divljih
odlagališta na otoku, napraviti prijedloge njihove sanacije uz
predlaganje mogućih rješenja koja će doprinijeti ne stvaranju divljih
odlagališta.
Prirodna baština otoka Lošinja izuzetno je vrijedna za očuvanje
različitosti prostornih cjelina. Potrebno je zabraniti izgradnju koja može
narušiti vrijedne elemente prirodne baštine te dodatno zaštiti područja
od osobite vrijednosti u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode.
Radi očuvanja i zaštite bogatstva prirodne baštine, istu je potrebno
valorizirati, zaštiti i održivo koristiti.
2 Razvoj, korištenje i primjena obnovljivih izvora energije- OIE
(sunce, vjetar, voda...)
S vremenom se udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji energenata u Hrvatskoj
povećava i u budućnosti će se još više povećavati zbog neminovnog smanjivanja
proizvodnje fosilnih energenata. Budući da se problemi pretjeranog iskorištavanja izvora
energije i klimatskih promjena pripisuju industrijski najrazvijenijim zemljama, one se
smatraju odgovornima razvijati održiv energetski sustav i znatno pridonijeti smanjenju
emisije stakleničkih plinova. Na temelju do sada utvrđenih podataka i relevantnih
pokazatelja procjenjuje se da će borba za ublažavanje posljedica klimatskih promjena ili
oporavak od šteta izravno ili neizravno uzrokovanih posljedicama globalnog zatopljenja
utjecati na gospodarski razvoj svih zemalja. Obnovljivi izvori energije su razvojna prilika
domaćoj industriji, otvoriti će se nova radna mjesta, otvaraju se mogućnosti investiranja na
svim razinama, od kućnih investicija u male fotonaponske elektrane do velikih
vjetroelektrana.
U okviru ovog prioriteta razrađene su mjere o educiranju stanovništva o obnovljivim
izvorima energije te uvođenjem poticaja za iste.
76
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
3.2.2.
Uključivanje u/i uvođenje
poticaja za obnovljive
izvore energije - OIE
3.2.1.
Educiranje
stanovništva o
obnovljivim
izvorima energije
- OIE
Naziv mjere
Opis mjere
Na temelju do sada utvrđenih podataka i relevantnih pokazatelja
procjenjuje se da će borba za ublažavanje posljedica klimatskih
promjena ili oporavak od šteta izravno ili neizravno uzrokovanih
posljedicama globalnog zatopljenja utjecati na gospodarski razvoj svih
zemalja.
Stoga je cilj ove mjere obrazovanje stanovništva o učinkovitosti i
obnovljivim izvorima energije putem raznih informativnih i stručnih
predavanja.
Budući da se problemi pretjeranog iskorištavanja izvora energije i
klimatskih promjena pripisuju industrijski najrazvijenijim zemljama, one
se smatraju odgovornima razvijati održiv energetski sustav i znatno
pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova.
Očuvanjem prirodnih resursa i smanjenjem onečišćenja zraka moguće
je postići simulacijom korištenja ekološki prihvatljivih energenata (sunce,
vjetar, voda, biomasa). Potrebno je izraditi programe i projektnu
dokumentaciju za male sustave proizvodnje električne energije
korištenjem obnovljivih izvora energije. Cilj ove mjere je stvaranje
preduvjeta za smanjenje stvaranja emisije štetnih tvari i mogućnostima
dodjele poticaja od strane Grada Mali Lošinj, Županije i ostalih institucija
i fondova.
4. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
1. Provođenje formalne i neformalne edukacije
Obrazovanje kao pojam ima višestruko značenje. Pod obrazovanjem se podrazumijeva
institucija, proces, sadržaj i rezultat organiziranog i/ili slučajnog učenja u funkciji razvoja
različitih kognitivnih sposobnosti, kao i stjecanja raznovrsnih znanja, umijeća i navika.
Obrazovanje ljudi obično se dijeli na formalno - u školama, i neformalno - izvan škole.
Formalno obrazovanje podrazumijeva ono znanje stečeno u obrazovnim institucijama školama, na stručnim i sveučilišnim studijima - dok neformalnom obrazovanju nije nužan
pristup obrazovnim institucijama.
Mogućnost i dostupnost obrazovanja jedan je od glavnih preduvjeta povećanja
atraktivnosti nekog mjesta za stanovništvo.
77
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
4.1.2.
Cjeloživotno učenje
4.1.1.
Unapređenja znanja i vještina
Naziv mjere
Opis mjere
Znanje je oduvijek bilo jedan od osnovnih instrumenata razvoja
društvenih zajednica i uspješnih nacionalnih gospodarstava. U
suvremenim uvjetima, osobito globalizacijskim, inovacije i novostvoreno
znanje kao rezultat istraživanja postaje ne samo temelj razvoja već i
ključni čimbenik nekog društva.
Polazeći od činjenice da je ljudski kapital glavni izvor konkurentske
sposobnosti poduzeća, zaposlenici, njihove potrebe, motivacija i
zadovoljstvo postaju ili bi trebali biti prioritetni upravama poduzeća i
menadžmentu ljudskih potencijala. Stoga je nužno intenzivno ulagati u
učenje i razvoj pojedinaca kako bi znanja, vještine i sposobnosti
zaposlenika bili u funkciji ostvarivanja strateških ciljeva poduzeća.
Cilj ove mjere je omogućiti stjecanje znanja i vještina lokalnog
stanovništva koje želi držati korak s neprestanim promjenama u okolini i
napretku tehnoloških i tržišnih promjena.
Cjeloživotno učenje odnosi se na "svaku aktivnost učenja tijekom
cijeloga života radi unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru
osobnoga, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja
pojedinca".
Unapređivanje cjeloživotnog učenja nužno je za uspješnu tranziciju
prema društvu utemeljenom na znanju.
Cjeloživotno učenje vodi prema rastu i zapošljavanju te daje svakome
priliku potpune uključenosti u društvo.
Koncept cjeloživotnog učenja zamisao je usustavljivanja učenja u svim
životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u
kojima se ostvaruje (formalno, neformalno). Učenje je pritom
kontinuirani proces Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju
ciljevi ekonomske prirode, primjerice postizanje veće konkurentnosti i
trajnog zapošljavanja.
2. Unapređenje kvalitete života
Motiviranost stanovništva da doprinese društvenom i kulturnom životu, unapređenjem
zdravstva, razvojem infrastrukture, dodatnim obrazovanjem te pokretanjem sportskih
aktivnosti poboljšat će se kvaliteta života i na taj način doprinijeti ostanku i povratku
mladog stanovništva.
4.2.1.
Razvoj
lokalnog
tržišta
rada
Naziv mjere
Opis mjere
Uskladiti uravnoteženost potražnje i potrebe za radnom snagom u cilju
osiguranja optimalne uposlenosti. Kreirati aktivno i fleksibilno tržište
rada, omogućiti da informacije o ponudi i potražnji budu ažurne.
Uspostaviti mehanizam da ponuda radne snage odgovara potrebama
poslodavaca.
78
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
4.2.2.
Zaustavljanje
odljeva mlađe
populacije s otoka
PUR Grada Mali Lošinj
Odlazak mlađe populacije s otoka Lošinj utječe na manjak radne snage
koja negativno utječe na gospodarski razvoj. Mlada generacija i oni koji
dolaze za njom trebaju ostati na otoku Lošinju kako bi se poremećena
demografska i kvalifikacijska struktura stanovništva poboljšala i
pretvorila u dugoročni razvojni potencijal otoka. Stoga je potrebno
osmisliti poticaje za privlačenje i ostanak mladih na otoku poput poticaja
za školovanje i edukaciju, stambenih poticaja, poduzetničkim poticajima,
osigurana mjesta za djecu u vrtiću i sl. kako bi se poboljšala
demografska struktura i unaprijedila kvaliteta obiteljskog života.
11.4. Popis projekata i projektnih ideja
Nakon određivanja strateških ciljeva i razrade pojedinih mjera, potrebno je definirati
detaljnije aktivnosti, odnosno projekte/investicije/projektne ideje koje ce omogućiti
realizaciju razvojnih opredjeljenja i vizije Grada Mali Lošinj.
U nastavku je dan pregled projekata i projektnih ideja od strane Grada Mali Lošinj, ostalih
institucija i tvrtki na području otoka Lošinja te popis prikupljenih projektnih ideja od kojih su
pojedine spremne za realizaciju i u visokom stupnju spremnosti dok su pojedine isključivo
na nivou promišljanja i prijedlozima.
79
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
11.4.1. Projekti Grada Mali Lošinj
Nositelj projekta
Status projekta – razdoblje
provedbe
Naziv projekta
Vrijednost projekta u
kunama
219.000.000
Nije spreman – u planu za
provedbu
15.000.000
Djelomično spreman
2.3.1.
6.200.000
Spreman
2.2.1.
Grad Mali Lošinj
Produljenje piste, proširenje
stajanke i izgradnja
pristanišne zgrade s
pristupnim prometnicama na
zračnom pristaništu Mali
Lošinj
Sportska dvorana Osnovne
škole (Mali Lošinj)
Rekonstrukcija Gradske
knjižnice i čitaonice
Muzej Apoksiomena
22.000.000
2.2.1.
Grad Mali Lošinj
Osorski bedemi
6.000.000
Spreman – u tijeku realizacije
2012.
Djelomično spreman
Grad Mali Lošinj
Muzej maslinarstva-Tuorić u
Nerezinama
Pristupna cesta
infrastrukturne skladišne
zone Kalvarija
Pristupna cesta za stanove
na Kalvariji
Heliodrom Ilovik
2.500.000
Djelomično spreman
2.2.1.
1.530.000
Djelomično spreman
2.1.2.
2.500.000
Djelomično spreman
2.1.2
100.000
Nije spreman
2.1.3.
5.650.000
Nije spreman
2.1.2.
13.500.000
Spreman
2.1.4.
2.800.000
Spreman
2.1.4.
5.000.000
Djelomično spreman
2.1.4.
2.500.000
Spreman
2.1.2.
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Izgradnja operativne obale
na otoku Iloviku
Izgradnja komunalne
infrastrukture Poljane-Škverić
Proširenje kanalizacije Mali
Lošinj
Izgradnja vodospreme na
Kalvariji
Rekonstrukcija mola na
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
POVEZANOST S
CILJEVIMA,
PRIRORITETIMA I
MJERAMA
2.1.2.
2.2.1.
PUR Grada Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Malim Srakanama
Parkiralište Nova obala
100.000
Nije spreman
2.1.5.
Grad Mali Lošinj
Parkiralište Sunčana uvala
200.000
Nije spreman
2.1.5.
Grad Mali Lošinj
Izgradnja komunalne
infrastrukture Priko i Velopin
Pristupna cesta-infrastruktura
Galboka, Nerezine
Pristupna cesta na otoku
Susku
Izgradnja objekata
komunalne infrastruktureprojekt Jadran, Izrada
glavnog pročišćivača
otpadnih voda Kijac
Proširenje javne rasvjete
500.000
Nije spreman
2.1.4.
200.000
Nije spreman
2.1.2.
3.000.000
Nije spreman
2.1.2.
17.000.000
Spreman
2.1.4.
800.000
Spreman
2.1.4.
500.000
Djelomično spreman
2.1.2.
450.000
Nije spreman
2.1.2.
1.000.000
Nije spreman
2.1.2.
18.000.000
Djelomično spreman
3.1.2.
800.000
Spreman
3.2.2.
10.000.000
Spreman
2.1.4.
15.000.000
Djelomično spreman
1.1.1.
Nije spreman
1.2.2.
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Grad Mali Lošinj
Rekonstrukcija raskršća Mali
Lošinj-Veli Lošinj
Parterno uređenje rive Priko
(Mali Lošinj)
Ribarska luka TovarKovčanje
Sanacija odlagališta Kalvarija
Projekt poboljšanja
energetske učinkovitosti i
smanjenje potrošnje
el.energije
Izgradnja dovodnog
vodovodnog sustava Lošinj Ilovik
Poduzetnički inkubator (Mali
Lošinj)
Marina Velopin
-
81
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
11.4.2. Projekti ostalih institucija na području Grada Mali Lošinj
Nositelj projekta
Naziv projekta
Županijska lučka uprava Mali
Lošinj
Izgradnja operativne obale i
lukobrana te trajektne rampe,
otok Lošinj - luka Martvaska
Dogradnja operativnog mola i
trajektne rampe, otok Susak luka Susak
Status projekta – razdoblje
provedbe
POVEZANOST S CILJEVIMA,
PRIRORITETIMA I MJERAMA
25.550.000
Spreman
2.1.2.
7.300.000
Spreman
2.1.2.
Županijska lučka uprava Mali
Lošinj
Dogradnja operativnog mola i
trajektne rampe, otok Unije luka Unije
24.090.000
Spreman
2.1.2.
Županijska lučka uprava Mali
Lošinj
Dogradnja pristana na otoku
Iloviku
5.656.060
Spreman
2.1.2.
Županijska lučka uprava Mali
Lošinj
Sanacija zapadne operativne
obale luke Osor
1.500.000
Djelomično spreman
2.1.2.
Jadranka d.d. Mali Lošinj
Uvala Čikat-izgradnja centra
zdravstvenog turizma s
luksuznim vilama i eko naseljem
318.000.000
Nije spreman
1.2.2.
Jadranka d.d. Mali Lošinj
Punta-The Mediterranean
Hotel&Village
88.200.000
Spreman
1.2.2.
Jadranka d.d. Mali Lošinj
Proizvodnja autohtone hrane
5.000.000
Spreman
1.3.2.
Jadranka d.d. Mali Lošinj
Lošinj-centar medicinskog
turizma
58.000.000
Nije spreman
1.2.1.
Jadranka kampovi d.o.o.
Kamp Čikat „vrtovi sunca i
zdravlja“
Lječilišni centar Veli Lošinj
16.280.000
Spreman – realizacija 2013.
1.2.1.
110.000.000
Priprema u tijeku
1.2.1.
Županijska lučka uprava Mali
Lošinj
Lječilište Veli Lošinj
Vrijednost projekta u
kunama
82
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
11.4.3. Projektne ideje
Nositelj projekta
Naziv projekta
David Kučić
Lošinjski muzej
Eko selo UI - Parhavac
Obnova Lošinjske regatne
pasare „Ilirija“
Maslinik kamena – kuća
maslinovog ulja
Festival otočkih amaterskih
kazališta
Tehničko uređenje pozornice u
zgradi Kina VI. Nazora u Malom
Lošinju (uređenje rasvjete i
tona)
Uređenje sale za probe
kazališnih predstava u prostoriji
Osnovne Glazbene škole u
Malom Lošinju
Pokrivanje boćarskog igrališta
Podizanje trajnih nasada
(maslinik, vinograd)
Kamenolom „Mažova gora „ u
Osoru
Putevi mirisa i šapata cvijeća
Dunja Janković
Art galerija
130.000
Dunja Janković
Dunja Janković
Art rezidencija
Škver art festival
80.000
117.300
OPG Danilo i Stanka Ivković
Nabava opreme za pogon uljare
-
OPG Gadža Lettich
Kazalište JAK Mali Lošinj
Kazalište JAK Mali Lošinj
Kazalište JAK Mali Lošinj
Boćarski klub „Lošinj 90“
Igor Hinić
Apsyrtides d.o.o.
EUROPA NOVA d.o.o. Mali
Lošinj
Vrijednost projekta u
kunama
Status projekta – trajanje
projekta
POVEZANOST S CILJEVIMA,
PRIRORITETIMA I MJERAMA
80.000
Nije spreman
Spreman
1.2.1.
1.1.3.
-
spreman
1.2.1.
40.000
spreman
2.2.2.
150.000-200.000
Nije spreman – 3 mjeseca
2.2.1.
20.000
Nije spreman – 1 mjesec ili
manje
2.2.1
280.000
Nije spreman – 1 godina
2.3.1.
1.3.2.
Postoji projektna
dokumentacija
Projektna dokumentacija
djelomično postoji –
dugogodišnji projekt
Djelomično spreman – tokom
cijele godine
Djelomično spreman
Spreman i provodi se svake
godine
Postoji projektna
dokumentacija
1.1.1.
817.000
1.2.1.
2.2.2.
2.2.2.
2.2.2.
1.3.3.
83
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Ribarska zadruga Eko riba Cres
- Lošinj
Pčelarska udruga „Kuš“ Mali
Lošinj - Cres
Udruga lošinjskih mažoretkinja
Siniša Dakić - Baričević
Kornu d.o.o.
OPG Tomislava Žic-Tomić
OPG Tomislava Žic-Tomić
OPG Tomislava Žic-Tomić
OPG Tomislava Žic-Tomić
JK „Jugo“
Živko Zuber
Mirna Hromadko Reiser
Ivan-Jani Budinić
OPG Goran Jančić
Malonogometni klub Lošinj –
MNK Lošinj
Plodine d.d.
Zavičajno društvo „Puntari“
Punta Križa
Zavičajno društvo „Puntari“
Punta Križa
Ustanova za obrazovanje
odraslih Adrianus
Anamarija Pažin Morović,
Veletržnica ribe
-
1.1.1.
-
Spreman za provedbu, postoji
dokumentacija
-
Ogledni pčelinjak
Za bolji okoliš – oslikavanje
postojećih kontejnera
Odlagalište plovnih objekata
Osor
Kamp Studenčić
Kozarska farma
Ruralni turizam na otoku
Sušara za aromatsko bilje,
ljekovito bilje i voće
Ekološki uzgoj i prerada lavande
Nova lokacija za klub te izrada
hangara i pripadajuće
infrastrukture
Azil za životinje (pse, mačke)
Mini zoološki vrt
Ako-agro park Male Orjule
Konoba – kućica za privremeni
boravak, prezentaciju, kušanje
maslinovog ulja i prodaja na
kućnom pragu
Ruralni turizam „Trasorka“
Organizacija škole malog
nogometa u kategorijama a)
pioniri i b) kadeti
Otvaranje marketa „Plodine“
Etnografska zbirka Punta križa
-
Spreman
3.1.1.
100.000
Spreman – 6 mjeseci
1.2.2.
-
U tijeku procjena troškova
-
1.2.2.
1.3.2.
1.2.1.
1.3.2.
-
Djelomično spreman
1.3.1.
2.3.1.
100.000-150.000
Nije spreman 1-2 godine
2.1.5.
-
U tijeku procjena troškova
-
1.3.1.
1.3.2.
150.000
2 godine
Spreman - kontinuirano
1.2.2.
2.3.1.
15.000.000
-
2 godine
kontinuirano
1.1.1.
3.1.3.
Obnova gromača u naselju
Punta Križa
Škola aromaterapije – program
„Aromaterapeut“
Radionice iz aromaterapije za
-
2 godine
2.2.2.
8.500 po polazniku
2012.
4.1.2.
18.000
1 godina
4.1.2.
1.3.2.
84
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Laurus – studio za
aromaterapiju
Ljiljana Vidas
Lošinj usluge d.o.o.
Vodovod i čistoća Cres Mali
Lošinj d.o.o.
Željko Jovi, Dario Ileš, Elvis
Padovan
Eko tour Croatia d.d.
Pero Martinović
Aldo Valenčić
Moto klub Lošinj
Diver Lošinj d.o.o.
Diver Lošinj d.o.o.
lokalno stanovništvo na temu:
Aromaterapija kao osobni dio
ekologije
Robinzonski turizam
Mini kružno raskrižje
Odlagalište građevinskog
otpada
Izgradnja automatske
autopraonice
RIBARSKO ETNO SELO Mali
Lošinj
Proširenje kapaciteta za
potrebe vile Favorite i vile
Jelene
Robinzonski turizam
Prostorije za rad MK Lošinj
Razvoj nautičkog turizma i
nautičke infratsrukture gradske
regije – uvala Kirica
Razvoj nautičkog turizma i
nautičke infrastrukture grada
200.000-250.000
-
1- 2 godine
2 mjeseca
1-2 godine
1.2.1.
2.1.2.
3.1.2.
750.000
15-20 godina
1.1.1.
150.000.000-400.000.000
3 godine
1.2.1.
-
-
1.2.2.
-
kontinuirano
1.2.1.
2.3.1.
1.2.2.
1.2.2.
85
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
Iz gore navedenih i popisanih projekata, koji su razvrstani prema razvojnim ciljevima,
prioritetima i mjerama, u slijedećoj tablici prikazana je rekapitulacija očekivanih izdataka
koja iznosi 1.049.287.360 kuna.
Tablica 7. Iznos potrebnih financijskih sredstava za realizaciju projekata i projektnih
ideja
Rekapitulacija očekivanih izdataka prema ciljevima
1. Gospodarski razvoj
627.507.000
2. Održiv regionalni razvoj
402.962.360
3. Zaštita okoliša
18.800.000
4. Razvoj ljudskih potencijala
18.000
Ukupno planirani izdaci
1.049.287.360 kn
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
12. Mogući izvori financiranja projekata Malog Lošinja
Osiguranje i pribavljanje potrebnih financijskih sredstava za realizaciju projekata unutar
razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera, kao i upravljanje tim sredstvima i praćenje njihova
korištenja predstavljaju važan aspekt provedbe ukupnog razvoja. Mogući izvori
financiranja, uobičajeno se odnose na vlastita, nepovratna ili povratna sredstva.
Financiranje razvojnih projekata moguće je iz nekoliko izvora i to:
- vlastita sredstva iz proračuna Grada Mali Lošinj
- Županijski proračun
- Državni proračun
- Kreditne linije
- Leasing
- Municipalne obveznice
- Javno privatno partnerstvo - JPP
- Ostali domaći izvori financiranja
- Sredstva Europske unije i drugih međunarodnih financijskih institucija
Prilikom odabira odgovarajućeg i najpovoljnijeg načina financiranja, Grad Mali lošinj mora
voditi računa o dozvoljenoj granici zaduženosti propisanoj zakonskom regulativom.
-
Vlastita sredstva iz proračuna Grada Mali Lošinj
Svaka jedinica lokalne samouprave, pa tako i Grad Mali Lošinj osiguravaju prihode za
financiranje svojih aktivnosti i slobodno njima raspolažu. Proračun lokalne samouprave
prilično je složen i obuhvaća različite izvore prihoda, uključujući poreze, neporezne
prihode, kapitalne prihode i subvencije. Iz proračuna Grada Mali Lošinj financiraju se
prioritetni razvojni projekti koji su od interesa za ukupna razvoj otoka.
-
Županijski proračun
Sukladno dostavljenom prijedlogu i potrebama jedinica lokalne samouprave o potrebnim
sredstvima za realizaciju kapitalnih projekata, Županija prema svojim mogućnostima
osigurava određeni dio sredstava u svome proračunu za pojedine jedinice lokalne
samouprave.
-
Državni proračun
Sredstva iz državnog proračuna dodjeljuje se putem određenih potpornih programa
pojedinih Ministarstava za određene namjene. Javni pozivi po pojedinim programima se u
pravilu objavljuju jednom godišnje na internetskim stranicama pojedinog Ministarstva i
otvoreni su određeni vremenski period ili do iskorištenja sredstava.
-
Kreditne linije
Zaduživanjem kod poslovnih banaka mogu se financirati razvojni projekti lokalne
samouprave. Jedinice lokalne samouprave često koriste ovaj oblik financiranja projekata,
mada njihovo zaduživanje ne može biti veće od 20% prihoda ostvarenih u godini koja
prethodi godini u kojoj se zadužuje.9
9
Zakon o izvršavanju Državnog proračuna RH, NN 28/08
87
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
-
Leasing
Leasing predstavlja oblik financiranja u kojem davatelj leasinga, tj. leasing društvo
odobrava pravo korištenja određenog objekta leasinga na određeno razdoblje. U odnosu
na bankarski kredit za čije osiguranje treba založiti nepokretnu imovinu veće vrijednosti od
iznosa kredita, za leasing nisu potrebna dodatna osiguranja ili su potrebna u znatno
manjoj mjeri. Stoga je leasing financiranje fleksibilnije i uvjeti otplate prilagođavaju se
korisniku leasinga.
-
Municipalne obveznice
Municipalne obveznice (obveznice lokalne uprave i samouprave) su dužnički vrijednosni
papiri kojima se lokalna uprava kao izdavatelj obvezuje da će u određenom roku vratiti
pozajmljena sredstva uz određenu kamatu. Identična im je svrha kao i državnim
obveznicama, s time da se prikupljena sredstva ulažu u projekte od lokalnog i regionalnog
značaja dok državne obveznice financiraju projekte od općeg nacionalnog i državnog
interesa. Municipalne obveznice predstavljaju obveznice jedinice samouprave za
prikupljanje potrebitih sredstava. Jedan od prevladavajućih načina prikupljanja potrebitih
sredstava, osobito za financiranje rasta i razvoja jedinica lokalne samouprave, je
emitiranje municipalnih obveznica. Redovito je to povoljniji način od uzimanja kredita. Ono
što je bitno je da jedinica lokalne samouprave pri emitiranju municipalnih obveznica sama
određuje uvjete pod kojima će dobiti novac. Uz to, viša i promjenjiva kamatna stopa, te vrlo
složen postupak odobravanja kredita kod poslovnih banaka otvara prednosti emisijama
vrijednosnih papira.
Emisijom obveznica poglavito je isplativo financiranje gospodarskih razvojnih projekata te
za izgradnju lokalne infrastrukture kao što su škole, bolnice, ceste, kanalizacija ali i
financiranje drugih projekata koji imaju karakteristike javnih dobara i/ili usluga.
Međutim, u svim tranzicijskim zemljama lokalna samouprava se tek počela samostalno
pojavljivati na financijskom tržištu, pa se najčešće koriste krediti od financijskih institucija.
-
Javno privatno partnerstvo
Javno privatno partnerstvo – JPP je sustav koji rezultira osnivanjem javnog ili privatnog
poduzeća ili institucije preko partnerstva vlade, javne institucije i poduzeća. U nekim
oblicima javne institucije upotrebljavaju javne prihode da bi osigurale kapital za investiciju.
U drugim slučajevima, kapital za investiciju osiguravaju privatna poduzeća. Ponekad javne
institucije u projektu surađuju i sa sredstvima u prirodi (tzv. in kind contribution). Oblici
suradnje javnog i privatnog interesa protežu se od investicija u ceste, javne usluge ( npr.
Bolnice i škole) do investicija u komunalnu i turističku infrastrukturu.
- Ostali domaći izvori financiranja
Važan izvor financiranja razvojnih projekata lokalne samouprave su sredstva:
-
Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR)
-Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odobrava zajmove, subvencije,
financijsku pomoć i donaciju temeljem provedenog javnog natječaja za projekte i slične
aktivnosti u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora
energije.
88
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
- Fond za regionalni razvoj RH putem kredita , bespovratna sredstva i subvencija kamata
na kredite HBOR-a, financira pripremu i provedbu razvojnih projekata iz područja
komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja-kanalizacija, plinovod, lokalne ceste,
nogostupi, parkirališta, pristaništa, luke i drugo u sklopu komunalne infrastrukture),
gospodarske infrastrukture (poduzetničke zone, poduzetnički inkubatori, razvojne agencije
i drugo u sklopu gospodarske infrastrukture), ruralnog razvoja (komunalna infrastruktura
za poljoprivredu, programi poduzetništva, ruralni turizam i drugo u sklopu ruralnog
turizma), te ostalih područja od važnosti za regionalni razvoj.
- Fond za razvoj i zapošljavanje financira razvojne programe u gospodarstvu i
infrastrukturne projekte kroz kreditiranje, subvencije ili potpore. Sredstva se nude i za
programe zapošljavanje, razvoj poduzetništva i izgradnju gospodarske infrastrukture
- Poslovno inovacijski centar Hrvatske – BICRO, pruža financijsku podršku za
pokretanje, razvoj i unapređenje tehnologijskih infrastrukturnih institucija koje osiguravaju
prostorije, savjete, usluge i podršku za komercijalizaciju znanstveno-istraživačkih rezultata,
transfer tehnologije i pomoć novoosnovanim inovativnim trgovačkim društvima u
većinskom vlasništvu države ili jedinice lokalne samouprave kako bi ona postala uhodana i
profitabilna.
- HEP ESCO 10
HEP ESCO je tvrtka za pružanje usluga u energetici koja razvija, izvodi i financira projekte
energetske učinkovitosti na tržišnom utemeljenju. Usluga obuhvaća razvoj, izvedbu i
financiranje projekata na način da se kroz uštede u troškovima za energente i održavanje
ostvari povrat investicije. ESCO projekt obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje s ciljem
poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje.
Cilj projekta je smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije
opreme i optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz
uštede u razdoblju do 5, odnosno 8 godina ovisno o klijentu i projektu.
-
EU fondovi
Sredstva iz EU fondova su jedan od najpovoljnijih izvora financiranja, međutim zahtijevaju
vrlo dobro poznavanje regulative EU i pravila pisanja projekata, stoga je potrebno imati
kadar koji je upoznat i upućen u sve novosti vezane za EU financiranje kao i stručnost
tima za upravljanje i provedbu projekata.
Proces pristupanja u članstvo Europske unije postavlja pred Hrvatsku izazov prilagodbe
zajedničkoj pravnoj stečevini, ali otvara i mogućnost korištenja financijskih sredstava iz
proračuna Europske unije. Stupanjem u punopravno članstvo Hrvatskoj će se otvoriti izvori
financiranja koji će poduprijeti naše razvojne ciljeve i ubrzati rast i razvoj hrvatskog
gospodarstva i društva u cjelini. Europska komisija provodi svoje programe pomoći u
mnogim zemljama svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Programi pomoći razlikuju se prema šest
kategorija: programska pomoć (pomoć strukturnim prilagodbama), pomoć u hrani
(zemljama u razvoju), humanitarna pomoć, pomoć nevladinim organizacijama, projektna
pomoć (pomoć proizvodnim sektorima, socijalnoj infrastrukturi, upravi i civilnom društvu te
10
Izvor: http://www.hep.hr/esco/onama/default.aspx
89
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
višesektorska pomoć) i ostala pomoć. Te kategorije mogu se sumirati u četiri glavna
financijska pravca:
- vanjska pomoć, Hrvatska ju je primala tokom devedesetih godina i bila je
namijenjena prvenstveno humanitarnim svrhama, demokratizaciji, slobodi medija i
za obnovu razorenih područja i povratak izbjeglica.
- pretpristupna pomoć, Stjecanjem statusa zemlje kandidata 2004. Hrvatskoj su se
otvorila 3 pred pristupna fonda, odnosno programa EU: PHARE (jačanje institucija),
ISPA (veliki infrastrukturni projekti) i SAPARD (poljoprivreda), iz kojih je osigurano
245 milijuna eura. Između 2001. i 2004. Hrvatska je bila korisnica programa
CARDS iz kojeg su se podupirali projekti jačanja institucija i demokratizacije
Hrvatske, rekonstrukcija, zakonodavni okviri, održivi razvoj i socijalni okviri.
- programi zajednice koji jedinicama lokalne samouprave omogućavaju vođenje
vlastitih velikih međunarodnih projekata po specifičnim poljima poput jačanja
poduzetništva, obrazovanja, kulture, jednakosti spolova i socijalne ravnopravnosti.
- strukturni fondovi koje će Hrvatska moći koristiti ulaskom u EU za povećanje
gospodarskog razvoja, posebno na regionalnoj razini te za konvergenicu prema
razvijenim zemljama EU, a u službi Kohezijske politike.
Od 2007. Hrvatska ima pravo na sredstva iz programa IPA koja iznose oko 150 milijuna
eura godišnje i koji predstavljaju nastavak prethodnih pred pristupnih programa. Program
IPA predstavlja pripremu Hrvatske za članstvo u Uniji i korištenje Strukturnih fondova (oko
1 milijarda Eura godišnje), a više novaca biti će alocirano na jedinice lokalne samouprave.
Uz IPA-u Hrvatskoj su otvoreni i
•
Instrument for Pre-accession Assistance (IPA)
Instrument pred pristupne pomoći IPA je novi, instrument pred pristupne pomoći za
razdoblje 2007. – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i
SAPARD. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama
potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te
priprema za korištenje Strukturnih fondova. Republika Hrvatska korisnica je IPA programa
i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo EU. Za sveukupnu koordinaciju
programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju
fondova Europske unije (SDURF) a za sveukupno financijsko upravljanje Ministarstvo
financija. U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike
potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih
zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i
pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.
Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica (komponenti):
1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
2. Prekogranična suradnja
3. Regionalni razvoj
4. Razvoj ljudskih potencijala
5. Ruralni razvoj
Za jedinice lokalne samouprave bitne su komponente II (prekogranična suradnja), III
(regionalni razvoj), dio komponente IV (razvoj ljudskih potencijala) i komponenta V(IPARD
- poljoprivreda. Sredstvima iz tih komponenti JLS mogu financirati različite projekte.
Ukoliko su sredstva iz druge komponente onda se radi o projektima koji se uključuju
prekograničnu suradnju Hrvatska-Italija, Hrvatska-Slovenija i Hrvatska-Mađarska, a
90
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
najviše odgovaraju pograničnim gradovima i općinama. U suradnju dviju takvih općina
(jedna iz RH i jedna ili više iz npr. Slovenije) mogu se raditi ekološki projekti, gospodarska
suradnja, kulturna suradnja, infrastruktura, promoviranje EU itd. Dosadašnje iskustvo
pokazuje da se tu radi o projektima između 50 i 250 tisuća eura.
Sredstvima iz komponente III, IV,V mogu se financirati projekti vezani uz ova područja:
- Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj i regionalnoj razini
- Uspostava modernog sustava vodoopskrbe
- Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te modernizacija kanalizacijskog
sustava
- Priprema projekata koji će se financirati sredstvima Europske unije u sektorima
gospodarenja otpadom i upravljanja vodama
- Ulaganja u poslovnu infrastrukturu u područjima koja zaostaju u razvoju
- Savjetodavna pomoć i obuka potpornim institucijama za poduzetništvo te poduzetnicima
- Oprema i obuka za pružanje e-business usluga u poduzetničkim centrima
- Promicanje poslovne i ulagačke klime (certifikacija regija za ulaganja)
- Podrška razvoju klastera
- Infrastruktura za inkubaciju i komercijalizaciju u sektoru bioznanosti
- Podrška istraživačkim institucijama u komercijalizaciji i transferu tehnologije
- Provođenje aktivnih mjera zapošljavanja
- Podrška pri uključivanju na tržište rada za skupine kojima je takav pristup otežan
- Jačanje sustava za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, unutar Nacionalnog
kvalifikacijskog okvira
- Jačanje sustava za obrazovanje odraslih
- Tehnička pomoć u provedbi Operativnog programa
- Diversifikacija i razvoj ruralnih i poljoprivrednih aktivnosti (ruralni turizam, tradicionalni
obrti, obnovljiva energija, gljivarstvo, slatkovodno ribarstvo itd.)
- Razvoj mljekarskog gospodarstva
- Biocentri
- Poboljšanje okoliša i krajolika
Svi fondovi EU koji su dostupni u RH mogu biti od izuzetne pomoći jedinicama lokalne
samouprave. Svaki grad, općina ili županija sredstvima EU mogu graditi ili obnoviti
infrastrukturu (ceste, kanalizacija itd.), poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, ojačati
poduzetništvo, obrazovanje, kulturu, socijalnu i spolnu jednakost, jačati turizam i
međunarodnu suradnju. Uspješno provedeni projekti jamče rast proračuna JLS,
konkurentnost poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta mimo lokalnog proračuna ili
državne potpore.
•
IPARD – Mjera 202. „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja„
unutar IPARD programa
Sukladno Pravilniku o provedbi Mjere 202. „Priprema i provedba lokalnih strategija
ruralnog razvoja„ unutar IPARD programa (NN 53/2012 i 75/2012), povezivanje svih
sektora, civilnog, gospodarskog i javnog te zajedničko osmišljavanje strateških ciljeva i
prioriteta pojedinog ruralnog područja, odnosno decentralizacija donošenja odluka i
odgovornosti na ovu razinu, počelo se osmišljavati u ruralnim područjima kroz LEADER
pristup, odnosno stvaranje lokalnih akcijskih grupa (LAG) u okviru određene mikroregije.
Međusektorska suradnja, informiranje i edukacija stanovništva o mjerama razvoja ruralnih
područja, izrada i provedba lokalne strategije razvoja koja se temelji na interakciji između
sudionika i projekata različitih sektora lokalne ekonomije, osmišljavanje, prijava i realizacija
91
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
projekata od strane dionika u LAG-u glavne su postavke ovakvog javno-privatnog
partnerstva koji se temelji na pristupu odozdo prema gore.
LEADER – "Links between actions for the development of the rural economy", je
mehanizam provedbe mjera politike ruralnog razvoja Europske unije, a temelji se na
realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe.
LAG (Lokalna akcijska grupa) – je partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i
civilnog sektora određenog ruralnog područja koje je osnovano s namjerom izrade i
provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, a čiji članovi mogu biti fizičke i pravne
osobe. LAG predstavlja ruralno područje s više od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika.
Naselje u sklopu LAG-a ne smije imati više od 25.000 stanovnika i sjedište LAG-a se
nalazi na području koje LAG obuhvaća.
LEADER pristup unutar IPARD programa sastoji se od tri podmjere:
 Podmjera 202.1: Stjecanje vještina, animiranje stanovnika LAG teritorija,
 Podmjera 202.2: Provedba lokalnih strategija razvoja,
 Podmjera 202.3: Projekti suradnje
U upravljačkoj strukturi LAG-a sudjeluju predstavnici gospodarskog i civilnog sektora s
najmanje 50%, predstavnici izvršnog ili upravnog tijela jedinica lokalne samouprave koji
pripadaju naselju iz LAG-a s najmanje 20%, žene s najmanje 30% te najmanje 1 osoba do
29 godina, 1 osoba od 29-50 godina i 1 osoba preko 50 godina. LAG mora imati izrađenu
lokalnu razvojnu strategiju koja je u suglasju s IPARD programom i postojećim razvojnim
dokumentima.
•
IPARD – Mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture
Korisnici sredstava iz IPARD programa za ulaganja u sklopu Mjere 301. su jedinice
lokalne samouprave - općine i gradovi do 10.000 stanovnika prema službenim rezultatima
zadnjeg Popisa stanovništva. Prihvatljivi sektori za ulaganje unutar Mjere 301 jesu:
– kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda (korisnik mora provoditi ulaganje u
županijama s usvojenim regionalnim operativnim programom (ROP) i/ili Županijskom
razvojnom strategijom (ŽRS)).
– lokalne nerazvrstane ceste (JLS u svojim prostornim planovima mora imati naznačene
javne nerazvrstane ceste u poljoprivrednim zonama te imati donesen opći akt (Odluka o
nerazvrstanim cestama).
– toplane (korisnik mora u poslovnom planu prikazati učinkovitost ulaganja analizom
troškova i koristi te posjedovati minimalno dvogodišnji ugovor za opskrbu organskim
otpadom).
– protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste (korisnik mora provoditi ulaganje
u području koje se nalazi u zonama I. i II. razine opasnosti od požara).
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljuje minimalno dva
puta godišnje Natječaj za korisnike Mjere 301. koji se objavljuje na stranici Agencije
/www.apprrr.hr/ i u Narodnim novinama.
92
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
•
Programi Unije11
Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora dosadašnji naziv ''Programi Zajednice'' je
izmijenjen te se koristi naziv ''Programi Unije'' (osim u slučajevima kada se u imenu samog
programa nalazi termin ''Zajednica'', kao što je to kod Drugog programa aktivnosti
Zajednice u području zdravstva 2008. - 2013.)
Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu
promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa
zajedničkim politikama EU. Programi Unije su, temeljem posebne stavke u Općem
proračunu EU, u pravilu namijenjeni državama članicama Europske unije, ali neki od njih
otvoreni su i državama koje se nalaze u procesu približavanja Uniji. Smatraju se jednim od
važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja država kandidatkinja
za članstvo u EU s metodama rada Europske unije te njihovu integraciju u sektorske
politike Unije u očekivanju pristupanja. Države koje nisu članice Europske unije, i kao
takve ne doprinose zajedničkom proračunu Unije, dužne su platiti članarinu za
sudjelovanje u Programima Unije, a iznos članarine razlikuje se od programa do
programa. Dio nacionalnog financijskog doprinosa kojeg je Republika Hrvatska obvezna
platiti za sudjelovanje u pojedinom programu, financira se iz pretpristupnih fondova (IPA).
Temelj za sudjelovanje Republike Hrvatske u Programima Unije čini Okvirni sporazum
između Republike Hrvatske i Europske zajednice o općim načelima sudjelovanja
Republike Hrvatske u Programima Zajednice kojim se Hrvatskoj otvorila mogućnost
sudjelovanja u 25 programa. Članak 5. Okvirnog sporazuma osigurava temelj za kasnije
potpisivanje memoranduma o razumijevanju za sudjelovanje u pojedinim Programima
Unije.
•
Strukturni fondovi
Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska će za povećanje gospodarskog razvoja,
naročito na regionalnoj razini, te za konvergenciju prema razvijenim zemljama EU moći
koristiti Strukturne fondove, a u službi Kohezijske politike12.Ova je politika osmišljena u
svrhu smanjenja gospodarskih i socijalnih razlika između država članica, odnosno regija,
Europske Unije. Kohezijska se politika EU-a ostvaruje putem strukturnih fondova i
Kohezijskog fonda čija će značajna sredstva namijenjena razvoju tada moći koristiti i
Republika Hrvatska. EU doprinos održivom gospodarskom rastu zemalja članica ostvaruje
se usmjeravanjem EU sredstava, a time i nacionalnih sredstava (sufinanciranje), na
prioritetna ulaganja (ona s izraženim ekonomskim doprinosom) te uvođenjem kvalitetnijeg
pristupa razmišljanja o razvoju u nacionalnu praksu zemalja članica, utemeljenog na
strateškom planiranju.
Instrumenti kohezijske politike generički je termin za
 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), ima za cilj jačanje ekonomske i
socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU.
Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju
otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Republici Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja. Pomoć iz ovog fonda
usmjerava se na statističke prostorne jedinice prema EU klasifikaciji tzv. NUTS
regije.
11
12
Izvor: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=518
Izvor: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=551
93
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Europski socijalni fond (ESF), ciljevi ovog fonda su smanjenje razlika u životnom
standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te
time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje
zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem
suočavanju s globalnim izazovima, sljedećim djelovanjima:
-Sredstva se dijele u cijeloj Zajednici i u svim regijama, posebno u onima gdje gospodarski
razvoj usporen.
- Poboljšanje kvalitete života građana EU omogućavanjem njihovog stjecanja vještina i
boljih mogućnosti zapošljavanja.


Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih
projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja
gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja.
Kohezijski fond financira intervencije na području:
o Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša
o Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
o Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)
o Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koja doprinosi okolišno
održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža
diljem EU te potiče inter-modalne prometne sustave.
94
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
13. PROVEDBA PLANA UKUPNOG RAZVOJA
Plan ukupnog razvoja – PUR Grada Malog Lošinja za razdoblje od 2012.-2020. godine
temeljen na viziji, a putem razvojnih ciljeva i prioriteta unutar njih te mjera unutar prioriteta
potrebnih za ostvarenje planiranih ciljeva kojima će se nastojati realizirati postavljena
vizija.
Nadzor nad provedbom ovog Plana ukupnog razvoja vršit će stručno tijelo, odnosno
Povjerenstvo koje će imenovati Gradsko vijeće Grada Mali Lošinj. O sastavu povjerenstva
treba nastojati postići suglasnost svih stranaka koje su zastupljene u Gradskom vijeću, a
ono treba osim gradskih vijećnika uključiti i gradske službenike zadužene za određena
područja rada, kao i stručnjake iz određenih područja kao vanjske suradnike.
Nadzorno povjerenstvo treba barem jednom godišnje podnijeti Gradskom vijeću pismeno
izvješće o provedbi Plana ukupnog razvitka, s pravom da vijeću može sugerirati i
određene izmjene u nekim prioritetnim ciljevima, a također može davati i prijedloge za
dopunu plana uvrštavanjem nekih novih projekata.
95
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
14.
ZAKLJUČAK
Uloga jedinica lokalne samouprave je da postanu središte razvojnih aktivnosti te iniciraju,
pokreću i usmjeravaju sustavne razvojne aktivnosti u svojoj lokalnoj sredini.
Pri tome naročito su važne slijedeće funkcije:
- povezivanje i razvoj partnerstva s tijelima na županijskoj i nacionalnoj razini, te s
nositeljima razvoja i interesnim skupinama (poljoprivrednici, poduzetnici, obrt, udruge
civilnog društva, itd.) na lokalnoj razini, uspostavljanje poticajnog okruženja;
- iniciranje i motiviranje stanovništva te lokalnih proizvođača, poduzetnika i drugih nositelja
razvoja za uključivanje u razvojne aktivnosti i programe, a naročito:
- informiranje i razvoj svijesti o mogućnostima,
- izrada ponude tipskih projekata i savjetodavnih paketa,
- organizirani prijenos znanja i vještina na stanovništvo i lokalne poduzetnike,
kako bi lakše pronašli vlastite putove razvoje, osmislili i pokrenuli vlastite
projekte,
- organiziranje stručne podrške i slično.
Sve u svemu, lokalna samouprava ima zadatak i misiju da lokalnoj zajednici ponudi lepezu
mogućnosti i rješenja, da uspostavi sustav lokalnog razvoja i osigura temeljne
infrastrukturne i institucionalne uvjete za razvoj, te da razvija poticajno okruženje, motivira,
integrira, povezuje i koordinira lokalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i nositelje
razvoja na putu osmišljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata i oblika
zajedničkog nastupanja kojima se ostvaruje učinkovit razvoj.
Planom ukupnog razvoja Grada Mali Lošinj za razdoblje od 2012. do 2020. godine
definirane su strateške smjernice razvoja Grada. Razvojna vizija Grada Mali Lošinj ostvarit
će se kroz četiri strateška cilja koji sadržavaju 12 prioriteta i 32 mjere usmjerene na
realizaciju utvrđenih strateških ciljeva. Strateški razvojni ciljevi nadovezuju se na strateške
ciljeve sadržane u Razvojnoj strategiji Primorsko-goranske županije i predstavljaju njihovu
daljnju razradu prilagođenu specifičnostima Grada Mali Lošinj.
Realizacija i implementacija plana ukupnog razvoja predstavlja zahtjevan posao koji će
angažirati sve raspoložive ljudske resurse, od predstavnika jedinice lokalne samouprave
do vanjskih stručnjaka, poduzetnika, obrtnika, hotelijera i ostalih institucija. Sinergijsko
djelovanje i timski rad neophodni su u provedbi plana razvoja Grada Mali Lošinj.
96
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
PUR Grada Mali Lošinj
Popis tablica i grafikona
Tablice:
Tablica 1. Broj stanovnika 2001./2011. i gustoća naseljenosti
Tablica 2. Broj kućanstva 2001./2011.
Tablica 3. Količine odloženog komunalnog otpada na odlagalištu Kalvarija – Mali Lošinj u
razdoblju od 2000. - 2007. godine
Tablica 4. Pregled javnih cesta na području Grada Mali Lošinj
Tablica 5. Plan financiranja razvojnih programa Grada Mali Lošinj u periodu od 2012.2014. godine
Tablica 6. Pregled razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera
Tablica 7. Iznos potrebnih financijskih sredstava za realizaciju projekata i projektnih ideja
Grafikoni:
Grafikon 1. Usporedni prikaz broja stanovnika 2001./2011.
Grafikon 2. Kretanje broja stanovnika Grada Mali Lošinj u razdoblju 1961-2011.
Grafikon 3. Pregled nezaposlenih osoba po mjesecima u 2011. godini
Grafikon 4. Pregled nezaposlenih osoba prema postignutom stupnju obrazovanja
Grafikon 5. Pregled nezaposlenih osoba prema starosti
Grafikon 6. Pregled temperature zraka po mjesecima u 2009. godini
Grafikon 7. Godišnji hod količine oborina za 2009. Godinu
Grafikon 8. Pregled broja poduzetnika po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Grafikon 9. Pregled ukupnih prihoda po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Grafikon 10. Pregled ukupnih rashoda po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Grafikon 11. Pregled ostvarene dobiti po djelatnostima u 2011. i 2010. godini
Grafikon 12. Prosječan broj zaposlenih po djelatnostima
Grafikon 13. Prosječne mjesečne plaće po djelatnostima u 2010. godini
Grafikon 14. Pregled registriranih obrta prema djelatnostima
Grafikon 15. Udjeli vlasništva u obrtu
Grafikon 16. Struktura javnih cesta
Grafikon 17. Pregled broja noćenja turista u periodu od 2007-2012.
Grafikon 18. Struktura zaposlenika Grada Mali Lošinj
97
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.