close

Enter

Log in using OpenID

Brošura: Operativni program za zaštitu okoliša

embedDownload
Ovaj projekt je sufinanciran
sredstvima Europske unije
KONTAKTI ODGOVORNIH INSTITUCIJA
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP)
Samostalni sektor za Europsku uniju
Ulica Republike Austrije 14
10000 Zagreb
Tel. 01 371 7125
Fax 01 371 7122
www.mzoip.hr
Ministarstvo poljoprivrede (MP)
Uprava vodnoga gospodarstva
Ulica grada Vukovara 220
10000 Zagreb
Tel. 01 630 7411
Fax 01 6307 426
www.mps.hr
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
Ksaver 208
10000 Zagreb
Tel. 01 539 1800
Fax 01 539 1840
www.fzoeu.hr
Hrvatske vode (HV)
Ulica grada Vukovara 220
10000 Zagreb
Tel. 01 630 7333
Fax 01 615 5910
www.voda.hr
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa
i projekata Europske unije
Ulica grada Vukovara 284 (objekt C)
10000 Zagreb
Tel. 01 459 1245
Fax 01 459 1075
www.safu.hr
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
(MRRFEU)
Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1
10000 Zagreb
Tel. 01/4569-205
Fax 01/6303-216
www.mrrfeu.hr
Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj (DEU)
Trg žrtava fašizma 6
10000 Zagreb
Tel 01 489 6500
Fax 01 489 6555
www.delhrv.ec.europa.eu
Operativni program
za zaštitu okoliša
OPZO
OPERATIVNI PROGRAM
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
za više informacija posjetite:
www.opzo.hr
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Sadržaj ove publikacije isključivo je odgovornost konzorcija Safege, Ministarstva zaštite
okoliša i prirode i Ministarstva poljoprivrede i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledište Europske unije.
Europsku uniju čini 27 zemalja članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije
i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.
OPZO
OPERATIVNI PROGRAM
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Očuvanje okoliša i prirode te zaštita zdravlja
građana ustavne su vrednote.
3
5
7
8
9
Uvod
Zašto je otpad jedan od prioriteta
Zašto je voda jedan od prioriteta
Kanalizacija i pročišćavanje otp. voda
Vrste projekata koji će se provoditi
U usporedbi s industrijski razvijenim članicama EU, Republika Hrvatska ima
visoko očuvan okoliš što je posljedica niske razine aktivnosti teške industrije.
Međutim, samo da bi se zadržalo postojeće stanje, a dodatno i poboljšalo,
potrebno je uložiti značajna sredstva.
Operativni program zaštite okoliša (OPZO) podrška je ciljevima zaštite
okoliša, te je usredotočen na ograničeni broj konkretnih ciljeva, prioriteta
i ulaganja. Aktivnosti proizlaze iz glavnih ciljeva, prikazanih u tablici:
Glavni izazovi u zaštiti okoliša su:
1) povećanje pouzdanosti vodoopskrbnog sustava;
2) osiguravanje pročišćavanja otpadnih voda u skladu sa standardima EU;
3) poboljšanje gospodarenja otpadom kako bi se izbjegao štetan utjecaj
na okoliš; i
4) osiguravanje kakvoće zraka.
Prema procjenama Republika Hrvatska će za usklađivanje zakonodavstva s
europskim zakonodavstvom u području zaštite okoliša trebati uložiti gotovo 10
milijardi eura do 2025. godine a što obuhvaća ulaganja u upravljanje vodama,
gospodarenje otpadom i zaštitu zraka.
Tijekom procesa pregovora s EU utvrđena su prijelazna razdoblja i definirana su
ključna područja koja zahtijevaju značajna ulaganja: očuvanje kakvoće pitke
vode, pročišćavanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom, prihvaćena su kao
prioriteti Operativnog programa zaštita okoliša.
Kroz Operativni program zaštita okoliša osigurana su sredstva u iznosu od 154,5
milijuna eura od čega su 131,3 milijuna eura bespovratna sredstva EU, a ostatak
23,1 milijuna eura su nacionalna sredstva.
CILJEVI I PRIORITETI ZAŠTITE OKOLIŠA
U OPERATIVNOM PROGRAMU
CILJ ZAŠTITE
OKOLIŠA NA
NACIONALNOJ RAZINI
Zaštititi i
unaprijediti
prirodni i životni
okoliš u
Hrvatskoj kao
glavni pokretač
budućeg razvoja.
CILJ OPZO-A
Povećati
dostupnost i
učinkovito
pružanje usluga i
objekata iz
domene zaštite
okoliša u
sektorima
otpada i voda.
Operativni program pokriva razdoblje 2007.-2013. te će doprinijeti:
razvitku cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
poboljšati sustav vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama
jačanju kapaciteta tijela uključenih u provedbu Operativnog programa.
To će se postići ulaganjem u infrastrukturne projekte izgradnje centara za
gospodarenje otpadom, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te izgradnjom i
obnovom mreže za vodoopskrbu i odvodnju.
Nakon pretpristupnih programa ISPA i IPA, ulaskom u EU od 1. srpnja 2013. RH
će na raspolaganju imati znatno veća sredstva namijenjena upravo za
infrastrukturne projekte u zaštiti okoliša.
PRIORITETNE OSI
POTREBNE INVESTICIJE
Razvoj
infrastrukture
za uspostavu
cjelovitog
sustava
gospodarenja
otpadom u
Hrvatskoj.
Uspostava novih centara za
gospodarenje otpadom na
županijskoj i regionalnoj
razini
Zaštita vodnih
resursa Hrvatske
kroz poboljšanje
sustava
vodoopskrbe te
integriranog
sustava
upravljanja
otpadnim vodama.
Tehnička pomoć
Sanacija lokacija visoko
onečišćenih otpadom
(crne točke)
Uspostava modernih
vodoopskrbnih sustava i
mreža
Izgradnja uređaja za
pročišćavanje otpadnih
voda iz kućanstava i
industrije i poboljšanje
sustava odvodnje
otpadnih voda
Jačanje kapaciteta tijela
uključenih u provedbu
Operativnog programa
Na okoliš negativno utječu razne gospodarske grane: promet, energetika,
industrija, turizam i poljoprivreda. Navedene gospodarske grane doprinose
onečišćenju zraka emisijom štetnih plinova koji uzrokuju efekt staklenika,
proizvodnji otpada i otpadnih voda, te onečišćenju tla.
Strategija održivog razvitka RH iz 2009. godine predložila je načine kojima će se
ostvariti ravnoteža između zahtjeva za unaprjeđivanjem kakvoće života
(ekonomska sastavnica) i zahtjeva za ostvarivanjem socijalne dobrobiti te
zahtjeva za očuvanjem okoliša.
SINERGIJA ODRŽIVOG RAZVOJA
GOSPODARSKI NAPREDAK
SOCIJALNA PRAVEDNOST
ZAŠTITA OKOLIŠA
4
OPZO
OPERATIVNI PROGRAM
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Zašto je gospodarenje otpadom jedan od prioriteta?
Suvremen način života, promjena trendova pri pakiranju hrane i ostalih
proizvoda doveli su do povećanja količina odloženog otpada. Iz tog razloga na
razini Europske unije dane su smjernice za gospodarenje otpadom kroz Okvirnu
direktivu o otpadu, koja je stavila poseban naglasak na prevenciju nastanka,
oporabu i recikliranje, a kao posljednju mogućnost predvidjela je trajno
odlaganje otpada.
Strategija gospodarenja otpadom RH iz 2005. godine preuzela je najvažnija
načela tada važećih EU direktiva, a jedno od njih je hijerarhija gospodarenja
otpadom
HIJERARHIJA GOSPODARENJA OTPADOM
SMANJIVANJE
SASTAV KOMUNALNOG OTPADA1
PONOVNA UPORABA
74,5
6,8
Kuhinjski i biootpad
Staklo
4,1 Metali
1,9
Intertni
12,0
Plastika
0,7
Guma
0,3
Posebni
Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša2 količina odloženog otpada u 2010.
godini iznosila je 1,86 milijuna tona od čega je 1,58 milijuna tona komunalnog
otpada što je značajno povećanje u odnosu na referentnu godinu 1997.
Procjenjuje se da je tri četvrtine (74,5 posto) komunalnog otpada biorazgradivo
što obuhvaća kuhinjski biološki otpad, papir, karton, drvo i tekstil.
Glavni izazovi u području gospodarenja otpadom:
velika količina otpada koji se sakuplja i odlaže bez obrade;
ograničeno odvajanje otpada na mjestu nastanka;
nedostatak postrojenja za obradu komunalnog otpada;
nije riješeno zbrinjavanje značajnih količina nekih vrsta opasnog
otpada na teritoriju RH;
nedovoljna spremnost proizvođača otpada da snose stvarni trošak
gospodarenja otpadom koji su stvorili.
Republika Hrvatska je kao buduća članica preuzela obvezu uspostaviti cjeloviti
sustav gospodarenja otpadom za što je osigurala prijelazno razdoblje do kraja
2018. godine. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom obuhvaća
izgradnju centara za gospodarenje otpadom i sanaciju svih postojećih
odlagališta. Uz navedeno, do kraja 2020. godine dužni smo postupno smanjivati
udio biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima u cilju ostvarivanja
tražene razine od najviše 35% masenog udjela biorazgradivog komunalnog
otpada u odnosu na 1997. godinu.
RECIKLIRANJE
OPORABA
ENERGIJE
ODLAGANJE
Uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom pridonijet će se očuvanju
vodnih resursa adekvatnom zaštitom podzemnih izvora postavljanjem zaštitnih
slojeva na plohama na kojima se odlaže otpad, smanjenju emisije stakleničkih
plinova na način da se odlagališni plin iskoristiti u energetske svrhe.
Daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva na području gospodarenja
otpadom uz poštivanje načela hijerarhije gospodarenja otpadom, predviđa i
određivanje ciljeva za odvojeno sakupljanje i recikliranje pojedinih vrsta otpada
s rokovima za njihovo postizanje, primjerice do 1. siječnja 2015. uspostava
odvojenog sakupljanja papira, stakla, otpadnih guma i do 1. siječnja 2020.
priprema za ponovnu uporabu i recikliranje papira, stakla, metala, odvojeno
sakupljenog iz kućanstva u udjelu od 50% cjelokupne mase pojedinog otpadnog
materijala.
Sukladno tome, utvrdit će se mjere za sprječavanje nastanka otpada i smanjenje
količina koje nastaju, korištenje vrijednih svojstava otpada i gospodarenje
otpadom bez uporabe po okoliš rizičnih postupaka u cilju sprječavanja štetnog
djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš i poboljšavanja učinkovitosti
upravljanja resursima.
1 Prema podacima dostupnim iz Plana za gospodarenje otpadom 2007-2015 (NN 85/07,
126/10 i 31/11)
2 Pregled podataka o odlaganju otpada i odlagalištima otpada Republike Hrvatske, izdanje
ožujak 2012.
6
OPZO
OPERATIVNI PROGRAM
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Zašto je voda jedan od prioriteta
Sustavi odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda
Zbog zaštite zdravlja važno je građanima osigurati priključak na javne sustave
vodoopskrbe i odvodnje. Učinkovito upravljanje i razvoj vodnih resursa nisu važni
samo zato da osiguramo vodu za piće odgovarajuće kakvoće i vodu za osnovne
higijenske potrebe. Naime, vodu je važno zaštiti i kako bismo očuvali prirodni
okoliš, razvijali turizam i imali održivo gospodarstvo.
Najveći izazov u osiguravanju dovoljnih količina pitke vode je zaštita podzemnih
voda, obzirom da podzemna voda čini oko 90 posto svih zahvaćenih količina
voda. Postoji više razloga za to. Prvo, u dunavskom slivu uočava se problem s
neodgovarajućom kakvoćom podzemnih voda uzrokovanom visokom razinom
amonijaka, arsena, željeza i mangana.
Zaštita, očuvanje i održivo upravljanje vodama upravo su zato istaknuti kao glavni
prioriteti u strateškim i planskim dokumentima Hrvatske i EU te u OPZO-u i na
popisu su nacionalnih prioriteta i ciljeva. Sredstva potrebna za provedbu
projekata izgradnje odgovarajućih infrastrukturnih objekata (izgradnja modernih
vodoopskrbnih sustava, sustava odvodnje otpadnih voda, te izgradnja uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda) koji će u konačnici doprinijeti upravo postizanju tih
ciljeva su velika i još uvijek ograničena i nedostatna. Stoga su trenutno dostupna
sredstva, raspoloživa unutar OPZO za sektor voda, usmjerena na nekoliko
značajnijih projekata od kojih se očekuje znatan pozitivan doprinos.
Također je veliki problem ispuštanje sanitarne nepročišćene vode iz
kućanstava, na što otpada gotovo 60 posto zagađenja u riječnim slivnim
područjima. Godine 2009. tek je 44 posto stanovništva imalo priključak na javni
sustav odvodnje, a samo 27 posto ukupnog stanovništva bilo je priključeno na
109 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. No čak i ta voda se podvrgava
razmjerno niskom stupnju pročišćavanja, što nije sasvim u skladu sa
standardima EU (najprije mehanička, a potom biološka obrada). Stoga su
otpadne vode iz kućanstava glavni izvor zagađenja površinskih voda.
Usprkos tome što Hrvatska obiluje izvorima pitke vode svi hrvatski građani
nemaju pristup javnom vodoopskrbnom sustavu. U prosjeku oko 80 posto je
priključeno na sustave javne vodoopskrbe – u Mađarskoj je taj postotak 93 posto,
u Austriji 90 posto, a u Slovačkoj 84 posto. Štoviše, priključenost nije ravnomjerno
raspoređena na cijelom području Republike Hrvatske, tako je primjerice u
jadranskom slivu stupanj priključenosti na sustave javne vodoopskrbe viši u
odnosu na crnomorski sliv. Sukladno smjernicama EU za provedbu Direktive o
vodi za piće kao i Strategije upravljanja vodama u RH vrlo je važno svim
građanima omogućiti pristup zdravstveno ispravnoj i kontroliranoj vodi za piće.
Drugi problem su dotrajalost i neodržavanje mnogih postojećih vodoopskrbnih
sustava, zbog čega se gube velike količine vode. Naime, procjenjuje se da se u
prosjeku gubi oko 40 posto vode koja se crpi. Stoga je rekonstrukcija postojećih
dijelova vodoopskrbnog sustava nužna i sastavni je dio velikih infrastrukturnih
projekata iz područja voda (rekonstrukcije postojećih dijelova sustava
vodoopskrbe, kao i izgradnja novih sustava).
Najviše stanovnika je na sustave odvodnje priključeno u velikim gradovima (81
posto), dok je primjerice u naseljima s manje od 2,000 stanovnika taj postotak
gotovo zanemariv (samo 6 posto). To predstavlja ključan problem jer u takvim
malim naseljima živi gotovo 40 posto stanovništva. Uz to, može se pretpostaviti
kako je, zbog starosti, većina sustava odvodnje otpadnih voda vrlo porozna, što
predstavlja dodatni mogući izvor zagađenja podzemne vode, koji treba hitno
ukloniti.
Drugi važan izvor zagađenja su industrijske otpadne vode. Oko 50 posto svih
industrijskih otpadnih voda ispušta se u javne sustave odvodnje nakon
prethodne obrade. Oko 30 posto industrijskih otpadnih voda ispušta se izravno u
prijemnik uz slabu ili nikakvu obradu. Iz toga proizlazi, da se samo 20 posto
industrijske otpadne vode u zasebnim, industrijskim uređajima za
pročišćavanje pročisti do te sigurnosne mjere (dovoljne) da se može ispustiti.
Zemljopisno gledano, većina predloženih projekata sustava javne odvodnje i
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nalazi se u crnomorskom slivnom
području, uz iznimke projekata u području jadranskog bazena, u Kninu i Drnišu.
Tome je razlog činjenica što u crnomorskom slivnom području ima najviše
problema s kakvoćom vode.
PRIKLJUČCI NA SUSTAVE ODVODNJE PO RIJEČNIM SLIVOVIMA (2007.)
STANOVNIŠTVO
(U MIL.)
PRIKLJUČENI
NA SUSTAVE
ODVODNJE(%)
PRIKLJUČENI NA
UREĐAJ ZA PROČ.
OTPADNIH VODA (%)
Sava
2,2
47
29
Drava / Dunav
0,8
28
12
Primorje - Istra
0,5
58
49
Dalmacija
0,9
31
29
Ukupno:
4,4
43
28
RIJEČNI SLIV
Izvor: Strategija upravljanja vodama, ožujak 2009.
8
OPZO
OPERATIVNI PROGRAM
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrste projekata koji će se provoditi
U skladu s potrebama i ciljevima koje je postavila Strategija gospodarenja
otpadom RH, OPZO će biti podrška u:
Uspostavi županijskih/regionalnih centara za zbrinjavanje otpada;
Postupnom zatvaranju i sanaciji svih postojećih odlagališta otpada;
sanaciji visoko onečišćenih lokacija otpadom (crnih točaka).
OPZO u području voda predviđa sljedeće mjere:
uspostavu modernih vodoopskrbnih sustava kroz:
povećanje stupnja priključenosti stanovništva na sustav javne
vodoopskrbe uz osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode;
osiguranje racionalnijeg korištenja voda skroz smanjenje gubitaka iz
vodoopskrbne mreže te primjenu adekvatnih zaštitnih mjera u
vodozaštitnom području i zonama sanitarne zaštite.
Poboljšanje sustava javne odvodnje uz izgradnju uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda kroz:
povećanje stupnja priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje
kroz mjere izgradnje novih te obnove postojećih sustava;
izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;
smanjenje poroznosti sustava javne odvodnje.
Provedbom ovih mjera doprinijet će se ispunjavanju ciljeva i odrednica
Strategije upravljanja vodama.
Zaštita, očuvanje i održivo
gospodarenje vodama istaknuti su
kao glavni prioriteti u strateškim i
planskim dokumentima Hrvatske i EU
te u OPZO-u
i na popisu su
nacionalnih prioriteta i ciljeva.
foto: V. Aužina
10
OPZO
OPERATIVNI PROGRAM
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
3 280 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content