Bioteka Nek' ti edukacija bude zanimacija Zanimljiv svijet morskih algi Alge Autor : Agata Kova?ev Objavljeno : 03.6.2014. Biljaka u moru baš i nema puno, iako nam se ponekad ?ini da ih ima na sve strane. Imamo livade morskih cvjetnica i to je uglavnom to. No, postoje još neki organizmi koji žive u moru, a nisu biljke iako im možda na prvi pogled (ali, samo na prvi pogled) sli?e. Da, to su alge i sve o njihovom zanimljivom svijetu saznaj u nastavku. Morske alge igraju veliku ulogu u morskom ekosustavu. One spadaju u glavne primarne proizvo?a?e mora što zna?i da im je potrebna jaka sun?eva svjetlost kako bi proces fotosinteze bio uspješan. Osim što proizvode kisik i organsku tvar, služe kao hrana i sklonište mnogim vrstama beskralježnjaka i ribama. Za razliku od morskih cvjetnica, naselja algi razvijaju se na ?vrstim podlogama gdje mogu biti pri?vrš?ene za neki kamen ili živjeti na drugim organizmima. Page 1 / 6 Bioteka Nek' ti edukacija bude zanimacija Unato? velikim dubinama mora, alge su se prilagodile na one manje i one ve?e dubine. Alge koje vole okoliš sa pove?anom koli?inom svjetlosti, zovu se fotofilne (svjetloljube) alge i nalazimo ih na dubinama do 30-ak metara, dok su scijafilne (sjenoljube) alge one alge koje nastanjuju podru?ja sa smanjenom koli?inom svjetlosti, i njih nalazimo na malo ve?im dubinama, od 30-ak metara pa dublje. U Jadranskom moru zabilježeno je oko 640 vrsta algi koje se dijele, s obzirom na boju pigmenta koju sadrže u stanicama za upijanje sun?eve svijetlosti, na sme?e (Phaeophyta), zelene (Chlorophyta) i crvene (Rhodophyta). Sme?e alge Sme?e alge najbrojnija su skupina algi u Jadranskom moru. Zauzimaju veliki dio morskog dna te pružaju sklonište mnogim morskim beskralježnjacima zahvaljuju?i velikim koli?inama škroba, še?era i vitamina. Me?u njima najzna?ajnije su alge cistozire koje mogu dose?i visinu i do pola metra. Zanimljive su po svojim razgranatim i gustim naseljima kojima prekrivaju velike površine morskog dna. Njihova naselja u moru možete zamisliti kao tropske šume u malom. Kako su krošnje stabala u tropskim šumama naseljene epifitskim biljkama i životinjama, tako je i tijelo cistozire naseljeno sitnim algicama i životinjicama. Osim cistozira, jedna od prepoznatljivijih sme?ih algi je Jadranski bra?i? (Fucus virsoides). On je ujedno i naš endem, što zna?i da ga nalazimo samo u Jadranskom moru i nigdje više. Budu?i da raste samo u zoni plime i oseke, njegovo sluzavo tijelo omogu?ava mu preživljavanje za vrijeme oseke na na?in da ga štiti od isušivanja. Jadranski bra?i? jedan je od najvažnijih bioindikatora ?istog mora. Kada nai?emo na naselja ove alge, možemo sa sigurnoš?u re?i da se radi o ?istom i bistrom moru. Što su bioindikatori, možeš saznati na ovom linku. Page 2 / 6 Bioteka Nek' ti edukacija bude zanimacija Lijeva alga je jadranski bra?i? Kao jednu od glavnih stanovnika stijenovitih obala moramo izdvojiti i algu padinu (Padina pavonica) koja naseljava osvijetljena morska staništa sve do 20-ak metara dubine. Ona je kozmopolitska vrsta, što zna?i da je osim u Jadranskom moru, ima i u svim drugim morima i oceanima. Prepoznatljiva je po svom lepezastom izgledu, a i sigurno se pitate zašto ona spada u sme?e alge, kad je bijele boje? Razlog bijele boje je kalcijev karbonat kojeg ugra?uje u svoje tijelo. Page 3 / 6 Bioteka Nek' ti edukacija bude zanimacija Herbarizirana padina Sargasumi tako?er spadaju u sme?e alge, a karakteristi?ni su po tome što svojom uspravnom gra?om podsije?aju na prave kopnene biljke. Jedne su od ve?ih algi Jadranskog mora, a visina im može narasti i do nekoliko metara. Najve?e koli?ine ovih morskih algi nalazimo u Sargaškom moru koje je i dobilo ime zahvaljuju?i njima. Zanimljivosti o Sargaškom moru možeš prona?i ovdje. Zelene alge Page 4 / 6 Bioteka Nek' ti edukacija bude zanimacija Od zelenih algi svima nam je najpoznatija morska salata (Ulva rigida). Iako izgledom podsije?a na zelenu salatu, za neke je ?ak i puno ukusnija od nje. Zaviri trenutak na ovaj link i uvjeri se kako alge mogu biti jako fine i ukusne. Za razliku od Jadranskog bra?i?a, morsku salatu smatramo bioindikatorom one?iš?enog mora. Zapamtite! Jadranskog bra?i?a i morsku salatu nikad ne?ete na?i zajedno u moru. Jedna od zanimljivijih algi u našem moru sigurno je klobu?i? (Acetabularia mediterranea) koji svojim izgledom više sli?i na gljivu nego na algu. Za vrijeme rasploda, tijekom prolje?a i ljeta, na tankoj nožici razvija se klobu?i?, a svaki od njih predstavlja jednu stanicu koja ima više jezgara. Iako je klobu?i? alga koja voli osvijetljena dna, ne odgovaraju joj baš visoke temperature, tako da se najbolje ponaša u moru pri temperaturama do 18°C. Klobu?i? i okruglasti kodij Alga kojoj odgovaraju nešto ve?e temperature je okruglasti kodij (Codium bursa) ?iji oblik nas ?esto može zbuniti, pa na prvu pomislimo da je rije? o spužvi. Zbog svog zanimljivog oblika, svilenkaste teksture i lakog održavanja, ovu zelenu algu ?esto ?emo prona?i me?u glavnim stanovnicima jadranskih akvarija. Crvene alge Page 5 / 6 Bioteka Nek' ti edukacija bude zanimacija Crvene alge definitivno su jedne od najljepših algi u Jadranskom moru, koje svojim prekrasnim crvenim bojama uljepšavaju izgled stijenovite morske obale i podmorja. Za razliku od zelenih algi, njih ?emo na?i samo u ?istom i bistrom moru. Najpoznatije crvene alge su koralinske alge koje u svoja tijela ugra?uju kalcijev karbonat. Crvena koraligena alga Lithophyllum sp. U Jadranskom moru, na dubinama izme?u 20 i 100 metara ?esto nailazimo na koralinske alge roda Lithothamnion i Phymatolithon. Koralinske alge, zajedno sa koraljima, spužvama, mahovnjacima, mekušcima, rakovima i ribama ?ine jedinstvenu koraligensku biocenozu koja je svojom šarolikoš?u vrlo atraktivna za ronioce. Koraligenska biocenoza karakteristi?na je za Jadransko more, te zbog svoje biološke raznolikosti i osjetljivosti, Europska unija i Hrvatska uvrstili su je u ugrožena i rijetka staništa. Page 6 / 6