qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq
wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw
ertyuiopasdfghjklzxcvbnmqwer
tyuiopasdfghjklzxcvbnmqwerty
uiopasdfghjklzxcvbnmqwertyui
Blog Gorana Hudeca
opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiop
IZRADA TELESKOPA
asdfghjklzxcvbnmqwertyuiopas
dfghjklzxcvbnmqwertyuiopasdf
ghjklzxcvbnmqwertyuiopasdfgh
jklzxcvbnmqwertyuiopasdfghjkl
zxcvbnmqwertyuiopasdfghjklzx
cvbnmqwertyuiopasdfghjklzxcv
bnmqwertyuiopasdfghjklzxcvbn
mqwertyuiopasdfghjklzxcvbnm
qwertyuiopasdfghjklzxcvbnmq
wertyuiopasdfghjklzxcvbnmqw
ertyuiopasdfghjklzxcvbnmrtyui
opasdfghjklzxcvbnmqwertyuiop
[ REIZDANJE ČLANAKA IZ KOSMOPLOVA ]
[ veljača, 2013. godine ]
Goran Hudec
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Riječ urednika
Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, ostat će
zapamćen u svijetu astronomije na prostorima bivše Jugoslavije, po jednome
fantastičnom projektu, koji nikada prije i nikada kasnije nije ponovljen. Mladen i Goran
Hudec pobudili su kod astronoma amatera pravu pomamu za izradom astronomskih
instrumenata - teleskopa. Oni stariji još se sjećaju toga, a oni malo mlađi poput mene,
iako ni ja nisam u cvijetu mladosti, za to su saznali desetak godina kasnije, prelistavajući
sada već požutjele stranice časopisa Kosmoplov koji je tada izlazio.
U Kosmoplovu su Mladen i Goran u nastavcima pisali detaljne upute kako svatko može
izraditi svoj vlastiti teleskop. Tada nije bilo puno mogućnosti kupiti u trgovini gotovi
teleskop, a ako ih se i našlo, bili su basnoslovno skupi. I zbog toga je taj serijal u
Kosmoplovu postigao takav neviđeni uspjeh.
Kako bismo ponovo oživjeli duh tih vremena i izvukli ga iz zaborava, odlučili smo na
stranicama Zvjezdarnice napraviti reizdanje cijeloga serijala, u 13 nastavaka dakako, baš
onako kako je to prije 44 godine išlo u Kosmoplovu. Naravno, sve je osuvremenjeno
kako i dolikuje 21. stoljeću i Internetu, no u samu srž, a to su tekstovi i ilustracije, nismo
previše dirali. Oni zavrjeđuju ostati onakvi kakvi su i bili.
Zahvaljujem se prije svega Goranu Hudecu koji je pristao na ovaj pothvat, koji
će prigodno biti objavljivan u njegovom blogu. Zatim se zahvaljujem Jozefu Šuštaru na
intervjuu koji je napravio s Goranom i na taj način nam omogućio da saznamo detalje
oko cijeloga tog projekta i razjasnio kako je do njega došlo. I na kraju se zahvaljujem
Aleksandru Zorkiću, glavnom uredniku Astronomskog magazina, na ljubaznom
dopuštenju da taj intervju preuzmemo s Astronomskog magazina za potrebe objave na
Zvjezdarnici.
Nadam se da će vam se ovo reizdanje serijala iz Kosmoplova svidjeti, da ćete se prisjetiti
tih trenutaka, a onima mlađima potaknuti znatiželju i možda ih ponukati da se i oni
okušaju u izradi "uradi sam" teleskopa. Koliko to god zvučalo avanturistički, i dan danas
postoje ljudi koji radije sami izrađuju svoje teleskope, nego da ih kupuju gotove. U
opisima se nije ništa posebno promijenilo od tada pa se sve to može primijeniti i danas.
Dokaz su i mnogobrojne teme na našem Astroforumu u kojima astronomi razmjenjuju
iskustva upravo oko raznih izrada i modifikacija teleskopa i astronomske opreme. To
znači samo jedno: duh i ideja koje su "posijali" Mladen i Goran, žive i dan danas! Nadam
se da ćete uživati čitajući ovaj serijal, a u zadnjem članku, kao naš poklon vama, dat
ćemo vam ga kompletnog u PDF formatu, kako biste ga mogli skinuti na svoje računalo i
imati sve na jednome mjestu.
Danijel Reponj
1
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Goran Hudec - Kako sam postao "TV kosmonaut"
Kosmoplov broj 3. - svibnja 1969.
Drug urednik me je zamolio da vam se predstavim
sa nekoliko riječi. Pokušat ću da osvijetlim i neke
trenutke svog života koji još nisu poznati široj
javnosti, da biste dobili kompletniju sliku o tome
kako sam se uopće počeo bavili astronautikom, dok
mi ona nije postala ne samo hobi nego i strast.
Naravno, vas više interesira astronautika i zato ću
se posebno zadržati na tom području. Najznačajniji
trenutak moga života - rođenje - nije se zbio tako
davno; od tada je prošlo jedva nešto više od
devetnaest godina. U svom rodnom Zagrebu nisam
dugo ostao. Moji roditelji su tada bili još studenti istina, tata već pred diplomom. Čim je diplomirao,
on je našao posao u Sarajevu, na fakultetu, i bio
sam primoran da se odselim iz Zagreba. Da li to
želim nije me nitko pitao, a ja sam za vrijeme
čitavog puta glasno protestirao, valjda radi
povrijeđenog ponosa.
Tako se dogodilo da svoje djetinjstvo provedem u
Sarajevu. Već tada sam bio u prilici da se upoznam
sa astronomijom. Moj tata je mnogo svog slobodnog
vremena posvećivao svom najdražem hobiju, izradi
teleskopa. Sam je brusio zrcala za njih, a i sve
ostale dijelove. Nisu to bili baš maleni instrumenti;
jedan od njih je imao povećanja oko 300 puta.
Svatko tko se malo razumije u astronomiju zna da
je to već posve lijep uspjeh, pogotovo ako je
amaterske izrade. Ne znam koliko sam imao godina
kada sam prvi put gledao kroz teleskop - bilo je
tako davno - ali se sjećam da me je to mnogo zabavljalo i da sam volio gledati Mjesec i zvijezde.
Pomalo sam rastao, svi tvrde da sam bio najnemirnije dijete koje su ikad vidjeli, i krenuo u školu.
Razred mi je uvijek bio premalen, nisam volio pisati domaće zadaće ni lijepo pisanje, ali i pored toga bio
sam odličan učenik.
Bilo mi je osam ili devet godina kada sam učestvovao na prvoj naučnoj ekspediciji. Te godine bilo je
totalno pomračenje Sunca. Trebalo je da tata za neku opservatoriju, više se ne sjećam koju, obavi neka
promatranja u blizini Mostara. Krenuli smo naoružani kamerama, teleskopima i željom da ne bude
oblačno. Znam da sam vrlo aktivno učestvovao u pripremama: konstruktivno sam smetao. Kasnije su svi
bili zadovoljni postignutim rezultatima, a meni je za vrijeme čitavog pomračenja bilo strašno zima.
Možda ćete primijetiti da spominjem isključivo astronomiju. Ali, bio sam od samog početka (mislim, od
lansiranja prvog satelita) strašno zainteresiran i za astronautiku. Kada je vijest o lansiranju prvog
satelita objavljena na radiju (televiziju još nismo imali), zavladalo je veliko uzbuđenje u kući. Za sve nas
to je bila senzacija.
2
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Čuli smo i valne dužine radio-signala i mama je odmah pokušala da ih uhvati na radio-aparatu. To joj je
ubrzo i uspjelo. Poslije nije prošao niti jedan prolaz satelita da ne čujem njegove signale. Uvijek sam
znao prvi za sve novosti iz astronautike, za svako lansiranje satelita. Koliko sam stvarno znao o tim
stvarima, to mi nije ni danas jasno. Ta imao sam manje od deset godina.
Vjerojatno je jedan događaj odlučio da se definitivno i nepovratno zainteresiram za astronautiku. Mislim
na Gagarinov let. Ne toliko činjenica da je upravo tog dana bio moj rođendan, nego i sama pomisao na
to da čovjek leti svemirom, da bih to mogao i ja učiniti (te ideje sam već odavno odbacio) bila je
dovoljna da razbudi moju maštu. Te godine vratili smo se ponovo u Zagreb. Bio sam kućni ekspert broj 1
za astronautiku. To sigurno nije bilo lako u kući gdje je tata amater astronom, a mama se također vrlo
interesira za astronautiku. Letova u svemir pratio sam redovno preko radija i novina.
Možda je jedan kvalitativni skok bio kada sam počeo sakupljati članke iz novina. Moji prvi izresci odnose
se na let Coopera 1963. oni u čitavoj gomili izreka, koje danas posjedujem, zauzimaju počasno mjesto.
Nakon osnovne škole odabrao sam XV Matematičko-fizičku gimnaziju, osnovanu upravo te godine. Za
mene je to značilo dolazak među drugove koji imaju slične poglede na svijet kao ja, slične probleme i
interese. Nije prošlo dugo vremena, i nas nekoliko je odlučilo da otiđe na zvjezdarnicu. Tamo smo i
3
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
ostali. Malo je teško objasniti atmosferu u jednoj grupi, gdje je jedini čovjek stariji od 25 godina
upravitelj, gdje je najveći autoritet manji od makovog zrna, a ipak postoji ne samo disciplina nego se i
ozbiljno radi. Možda bi trebalo da se objasni malo detaljnije u čemu se sastojao naš rad. U početku smo
slušali ciklus predavanja o astronomiji i astronautici. Nakon toga snio polagali kolokvij iz tog područja.
Daljnji rad se odvijao po grupama. Grupe dobiju jednog starijeg člana zvjezdarnice da ih orijentira, inače
su pretežno oslonjene na sebe. U mojoj grupi smo pisali referate o raznim problemima, diskutirali o
njima, a jednom smo imali čak emisiju na radiju.
U to vrijeme počeo sam se baviti i starim hobijem moga tate - brušenjem zrcala za teleskope. Zajedno
sa još dva prijatelja prihvatio sam se toga posla i rezultat je bio zrcalo čije su kvalitete bile izvrsne, s
obzirom na naše iskustvo. Nakon toga sam pomagao tati i na drugim zrcalima. Najveće od njih ima 28
cm u promjeru i, koliko nam je poznato, to je najveće zrcalo za teleskope izrađeno u Jugoslaviji.
4
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Sve se ovo dogodilo negdje 1965.-1966. godine. To je bilo vrlo burno vrijeme za mene. Odlazio sam na
zvjezdarnicu dva puta tjedno i ostajao duboko u noć, ponekad i preko plana. Kasnije, naša grupa je
polako zamirala. Sastajali smo se sve rjeđe, bilo nas je sve manje. Tako se konačno i raspala. Od tada
na zvjezdarnicu odlazim mnogo rjeđe nego prije. Počeo sam se baviti sportom - veslanjem - i to mi je
oduzimalo mnogo vremena.
Ali nije mi žao, stekao sam mnogo novih prijatelja. Još prije toga desio se jedan značajan događaj.
Izašlo je drugo izdanje "Drame u svemiru". Sigurno ste čuli za tu knjigu. Napisala ju je grupa djevojaka i
mladića sa zvjezdarnice još prije desetak godina. Djelo je prožeto dubokom željom za mirom. Po svom
sadržaju i načinu kako je nastalo, ono je jedinstveno u svijetu. U drugom izdanju ispod naslova djela
potpisali su se svi aktivni članovi zvjezdarnice, pa tako i ja. To me je neobično obradovalo.
A astronautika? Pratio sam događaje iz nje redovno, ali ona nije bila moja najvažnija preokupacija. Ali,
čim bi se dogodilo nešto interesantno, pretvarao bih se u uho pored radija, dobivao bih gotovo groznicu.
Godine su prošle i došla je matura. Za matursku radnju uzeo sam blisku temu, geometrijsku optiku i
teleskope. Za tu priliku izradio sam i dva teleskopa skromnih dimenzija, jedan refraktor i jedan reflektor.
Uspješno sam položio maturu i najesen se upisao na fakultet. Odabrao sam Elektrotehnički fakultet. To
na izgled nema mnogo veze sa astronautikom, ali prisjetite se kolika je primjena kompjutora u toj grani
nauke.
Poslije svega došao je još i kviz "Znaš - znam". Čim sam pročitao u novinama koja grana nauke je
područje za pojedinca protiv televizije, odlučio sam da se prijavim. Materijal sam sakupio sa
zvjezdarnice, iz raznih časopisa, te od nekih prijatelja razne knjige. Pripreme su bile u najstrožoj
konspiraciji. Nitko nije znao za njih, čak ni moja djevojka. Na prvom testu u Zagrebu dočekala su nas
teška pitanja, ali imao sam sreću i sa još trojicom kandidata ušao u uži izbor.
U drugoj selekciji uspio sam biti najbolji, iako su i ostali kandidati bili isto tako spremni kao i ja. Možda
je odlučila tek sreća ili trenutak koncentracije u najvažnijem momentu. Kako su tekli nastupi u
emisijama, to vam je sigurno poznato. U toku nastupa dobio sam još mnoge materijale, i to mi je
pomoglo da iz emisije u emisiju budem sve spremniji. Pomogli su mi, pored zagrebačke i beogradske
zvjezdarnice, i naši najpoznatiji stručnjaci profesor Bazijanac, inž. Jugin i inž. Kotnik. Najzad se sve
svršilo sretno za mene. Sada sam dobio priliku da se okušam i kao novinar i nadam se da ćemo se u
budućnosti češće sretati na stranicama "Kosmoplova".
Goran Hudec
5
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Intervju: Stari znanac i podsećanje na početak
O Goranu nisam ništa čuo skoro 40 godina, a baš sam se pre desetak dana setio njega, dok sam
prelistavao neke stare beleške. Zapravo ja i Goran se ne poznajemo lično, ali je on imao veliki uticaj na
mene i moje bavljenje astronomijom. Ko je Goran Hudec? Tamo negde 1968. ili 1969. ako se dobro
sećam, u jednom kvizu u igri koja se zvala "Sam protiv svih" ili već tako nekako, Goran Hudec je
brilijantno odgovarao na pitanja iz astronautike i osvojio ogromne simpatije publike. U to vreme je
izlazio časopis KOSMOPLOV koji je objavljivao SF priče i imao par stalnih rubrika vezanih za
astronautiku, astronomiju i raketno modelarstvo.
Redakcija ovog časopisa je povukla pomalo neobičan potez za to vreme: Objavili su izvanrednu seriju
članaka o izradi teleskopa, iz pera Mladena i Gorana Hudeca. Detaljno je opisan postupak od brušenja i
poliranja stakla do posrebrivanja. Izrada tubusa od letvi i ekvatorijalne montaže od vodovodnih cevi, i na
kraju je bilo par članaka o posmatranjima i astrofotografiji. Kao kruna svega bio je izveštaj o
posmatranju prelaza Merkura ispred Sunca 9. maja 1970. Tekstovi su izazvali veliko interesovanje pa je
Kosmoplov otišao i korak dalje: organizovao je nabavku materijala potrebnih za izradu ogledala, kao i
6
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
gotovih ogledala. Tada sam ja kao srednjoškolac poželeo da sam napravim svoj teleskop. Posle par
godina sam prošao kroz "avanturu" izrade teleskopa i napravio svoj njutn 110/1000.
Iz razgovora sa Goranom Hudecom saznajte više o njemu i akciji koju je pokrenuo KOSMOPLOV.
Kako se zvao kviz i njegova rubrika u kojoj ste učestvovali. Mislim da je nešto bilo poput
"Pojedinac protiv TV"?
Kviz je bio "Znaš - znam", a u okviru njega rubrika "Pojedinac protiv televizije" Tema - Astronautika"
7
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Negde u to vreme čovek je sleteo na Mesec. Da li je kviz bio pre ili nakon spuštanja na Mesec?
Kviz je išao neposredno pred spuštanje na Mjesec, u martu i aprilu (7 emisija) 1969. godine, zato je i
postigao tu razinu popularnosti.
Otkud Vaše interesovanje za astronautiku i astronomiju? Imam neki utisak da se više bavite
astronautikom nego astronomijom.
Činjenica je da sam rastao uz oca - Mladena koji je bio vrstan astronom amater i za mene je teleskop bio
dio kućnog inventara. Zaista kao klinac, s 10 godina učestvovao sam u svom prvom znanstvenom
istraživanju, za vrijeme totalne pomrčine Sunca 1960. g. mjerio sam temperaturu zraka. Naravno
ekspediciju i cijelo promatranje je organizirao moj otac - Mladen. Sredinom 60-tih bio sam na
zagrebačkoj Zvjezdarnici, bilo je to mjesto gdje se mnogo i ozbiljno radilo s omladinom i gdje se puno
toga moglo naučiti. Recimo, jedan od predavača po letu Marinera IV pored Marsa bio je Gerard Kuiper
(da to onaj Kuiper koji je predvidio Kuiperov pojas), vodeći istraživač na tom projektu.
8
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Kako su počeli da se bave 'struganjem' Mladen i Goran? Ipak je u to vreme to bio vrlo
neobičan i redak hobi.
Neobičan hobi? Kako za koga, moj otac Mladen je imao punu kuću teleskopa i tu se stalno nešto brusilo.
Dakle, bilo bi neobično da se nisam bavio brušenjem zrcala i izradom teleskopa. Logično i moj maturalni
rad u gimnaziji bio je o teleskopima, uz tekst izradio sam i modele refraktora i reflektora koji su
prikazivali različite konstrukcije teleskopa.
Mladen Hudec
Kako je okolina reagovala na ovaj vaš hobi? Mislim kako na članove porodice tako i na
prijatelje i poznanike. Prve faze brušenja (forsiranje) imaju dosta neprijatan zvuk, potreban
je i prostor jer prah ume da zaprlja, za optičke probe potreban je mrak i prostor... Gde je bila
smeštena vaša radionica?
Većina tog prljavog dijela posla odrađivana je kod Mladena u njegovom laboratoriju na fakultetu, on je
tada upravo osnivao laboratorij za fotoelastiku i bilo je tu prostora i potrebe za optičkim materijalima. A
radilo se svagdje, uključivo i oblačnih dana na za ljetovanja na moru.
9
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Kako ste se snalazili sa nabavkom materijala? Brusni prah, stakla, prah za poliranje... Znate li
koliko je teleskopa nastalo u radionici "Hudec"? Koliki je bio najveći teleskop iz vaše
radionice?
Teško je precizno reći koliko je izrađeno teleskopa, mnogi od njih su poklonjeni na različite strane
svijeta. Najrealnija procjena je negdje između 20 i 30. Najveći od njih je reflektor promjera 28 cm.
Kako je došlo do pisanja članka i saradnje sa KOSMOPLOVOM? Članci su bili ilustrovani jako
dobrim crtežima. Ko je crtao ilustracije? (Ja tipujem na gospodina Mladena.)
Goran Hudec
Suradnja s Kosmoplovom je naravno počela zahvaljujući uredniku Gavrilu Vučkoviću, s njim mi je zaista
bilo prijatno surađivati. Pisao sam tu više članaka s područja astronautike a tada je prilikom jednog
Gajinog posjeta u Zagrebu pala ideja o seriji članaka o izradi teleskopa. I naravno da je Mladen autor
crteža, bio je dobar, odličan crtač.
10
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Kosmoplov je organizovao i nabavku materijala za brušenje, kao i polugotovih kompleta. Da li
znate orijentaciono koliko je kompleta prodato? Imam utisak da je interesovanje bilo izuzetno
veliko, i da je zavladala mala "epidemija" brušenja i izrade teleskopa.
U prvoj seriji distribuirano je 40 kompleta, a kasnije još manji broj. Termin prodano povlači za sobom
neku zaradu, mi smo to zaista distribuirali po nabavnim troškovima, ne uračunavajući svoje vrijeme
provedeno u pakiranju i sl. Bilo nam je najvažnije potaknuti interes za astronomiju.
Da li još uvek izrađuje ogledala, i da li se još bavi astronomijom? Zapravo šta danas radi
Goran Hudec? Vidim da imate neke radove vezane na neki način za astronautiku.
S izradom zrcala ima još nešto kontakata, prošlog ljeta sam posjetio ljetnu školu izrade teleskopa u
Korenici, proveo nešto prijatnih trenutaka s entuzijastima.
Preko izgradnje teleskopa upoznao sam Anu Bedalov (tada još brucošicu), jedna od prvih koja je otkrila
planete oko drugih zvijezda. Bio sam i jedan od (vrlo pozitivnih) recenzenata (studentskog) projekta koji
je vodio Mario Jurić, još jedan od mladih hrvatskih astronoma koju su dostigli svjetsku razinu.
11
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Goran Hudec je danas profesionalno sveučilišni profesor, predaje elektrotehničku grupu predmeta na
Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Uz profesiju je vezan moj rad na e-learningu, tutor sam na CARNetovoj
E-learning Akademiji. Preko Microsofta su stipendirani polaznici iz šire regije, pa sam proteklih godina
imao kao učenike neke nastavnike s Beogradskog i Novosadskog sveučilišta, Tehničkog fakulteta u
Čačku, Osnovne škole Oreškovica.
Na području astronautike surađujem s Tehničkim muzejom u Zagrebu, svake godine održim poneko
predavanje. Nekoliko puta sam pokušao pokrenuti neke ozbiljnije astronautičke projekte. Posljednji put
pred par godina "Venerohod". Nedostajalo je razumijevanja i stručnosti da se kompletira projekt, neki
prijatelji mi danas kažu da je ideja dobra i da sam trebao biti uporniji.
I još par reči o KOSMOPLOVU. Časopis KOSMOPLOV, u podnaslovu "Magazin za kosmonautiku i naučnu
fantastiku", je počeo da izlazi Marta 1969. godine i izašlo je samo 24 broja. Izdavač je bio NIP DUGA iz
Beograda. KOSMPOLOV je izlazio jednom mesečno i bio je formata A5. Kasnije je na temeljima
KOSMOPLOVA nastala mnogo poznatija GALAKSIJA.
Jozef Šuštar
12
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 1. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 7. - rujna 1969. godine
Priznajte da konstruiranje teleskopa, a pogotovo
brušenje teleskopskih objektiva zvuči zastrašujuće.
Naročito ako dodamo da optičke površine moraju biti
obrađene sa greškom znatno manjom od tisućinke
milimetra. Ipak, to nije nedostižno i traži uz nešto
malo vještine samo nešto više strpljenja, jer se za
najveću preciznost brine geometrija.
Ako očekujete da u tom zanatu ručni rad pripada
davno prošlom vremenu pionira optike i astronomije,
varate se. U optičkim tvornicama se samo tzv.
masovna optika - stakla za očale, fotografska optika,
okulari
i
manji
objektivi
izrađuju
posve
mehanizirano, dok se oni najskuplji i najprecizniji
astronomski i mikroskopski objektivi kontroliraju i
korigiraju pojedinačno i - ručno. Baš kao u vrijeme
Galileja, Hershela (Heršel) ili Fraunhofera. U nekim
zemljama je broj amatera astronoma koji si sami
izrađuju optičke dijelove gotovo toliki koliki i broj
radioamatera. Ovi posljednji su samo više poznati.
Jedinstveniji, jeftiniji i za amatera pristupačniji tip
teleskopa je tzv. reflektor, tj. teleskop čiji je objektiv
konkavno (udubljeno) zrcalo. Uostalom, za taj tip su
se davno odlučili graditelji najvećih teleskopa, i to ne
bez dovoljno razloga. Za one koji se time nisu bavili
evo malo objašnjenja.
Konkavno zrcalo djeluje isto kao i sabirna leća (sočivo) i stvara u svom žarištu ispred zrcala umanjenu
sliku udaljenog predmeta. Slika je utoliko veća što je veća žarišna daljina zrcala, pa će kod žarišne
daljine od jednog metra slika Mjeseca imati promjer nešto manji od jednog centimetra. U teleskopu
Newtonovog (Njutnovog) tipa prebacuje se ta slika pomoću malog kosog zrcala bočno i promatra
okularom. Uz te optičke dijelove teleskop mora imati neku konstrukciju koja ih pridržava, a nazivaju je
tubusom. To uopće ne mora biti zatvorena cijev kao kod durbina. Sjetite se izgleda velikog teleskopa na
Palomaru gdje nema nikakve cijevi, i koja bi čak smetala.
Naravno, na jednom teleskopu najvažniji je dio njegov objektiv o kojem ovisi svjetlosna moć, povećanje
i kvaliteta slike. Ako želite da zaista bude dobar, izradite ga sami! Ovdje čak ne vrijedi ni teorija prvih
mačića koji se u vodu bacaju, jer već prvi mora biti dobar, a oni poslije samo bolji i veći!
Obrada optičkih brušenih ploha ima dvije faze, brušenje i poliranje. Brušenjem treba dobiti što precizniju
ravnu ili zakrivljenu površinu, a poliranjem se izravnavaju neravnine od brušenja i postizava puna
prozirnost.
13
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Najjednostavnije je zakrivljenu površinu obraditi na matrici iste tvrdoće i obradivosti kao i staklo, dakle
na staklu. Matrica može biti željezna ploča debljine desetak milimetara, istog promjera kao i staklo za
zrcalo, a sa jedne strane se na tokarskom strugu izradi ispupčenje željenog polumjera zakrivljenosti.
(Žarišna daljina zrcala jednaka je polovini polumjera zakrivljenosti). Na željeznu matricu se pečatnim
voskom nalijepe mali kvadratići stakla debljine oko 5 mm. Ploha koja se tako dobije samo naliči na
kuglin odsječak, ali za početak je to dovoljno.
Brusni prah je korund (šmirgl) ili karborundum u 5 do 6 različitih krupnoća od 1/3 mm do ispod tisućinke
milimetra. U čitavom procesu brušenja, matrica ostaje donja i povremeno je zakrećemo u jednom
smjeru, dok se staklom za zrcalo vrše horizontalni potezi napred-natrag preko središta i povremeno
zakreće u drugom smjeru. Na matricu se stavi nešto brusnog praha, doda vode i izvrši nekoliko poteza
napred-natrag tako da gornja ploča prelazi za 1/5 do 1/3 promjera preko donje ploče. Duži potez i u
kasnijim fazama brušenja smanjuje polumjer zakrivljenosti, a kraći ga produljuju.
Nakon nekoliko poteza zakrenu se zrcalo i matrica u suprotnim smjerovima za neki kut, ponovo poteže i
povremeno dodaje brusni prah i voda po potrebi, i to se ponavlja. Prilično dugo! Doduše, već nakon
desetak minuta brušenja na budućem zrcalu se vidi udubljenje, a na matrici se pločice zaobljuju, ali će
kod zrcala od 10 cm promjera tek nakon sat brušenja najgrubljim korundom biti izbrušene obje plohe.
Tješimo se time da bi mašini za taj posao trebalo samo polovina tog vremena, a mi brusimo na običnom,
malo stabilnijem stolu ili stolici.
14
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Prelazak na finiji prah je procedura koja podsjeća na pripremu za kiruršku operaciju. Sve što je moglo
doći u doticaj sa brusnim prahom treba temeljito oprati. Zamislite "veselja" kad fino izbrušenu plohu
zaparamo kakvim krupnijim "virusom" korunda, koji se stvorio tko zna odakle.
Brušenjem staklene ploče zrcala na staklenoj podlozi matrice obrađuju se istovremeno obje površine i
one su uz sve finiji prah sve manje jedna od druge razlikuju. Kada te dvije plohe savršeno priležu jedna
uz drugu u svim mogućim položajima, onda to mogu biti samo dijelovi površine kugle, jer je
zakrivljenost u svim tačkama ista.
Samim brušenjem na tvrdoj matrici staklo ne može dobiti puni sjaj. Za poliranje treba upotrijebiti mekšu
matricu od smole. Možete je načiniti kao smjesu bitumena (tera), kalofonija i pčelinjeg voska toliko tvrdu
da se u nju teško utisne nokat. Zakrivljenu formu matrice dobijete tako da na još toplu matricu
pritisnete preko mrežaste tkanine lagano zagrijano zrcalo premazano glicerinom.
15
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Za poliranje se upotrebljava prah željeznog oksida (staklobrusači ga zovu "rus", zbog intenzivne crvene
boje) ili cerium oksida. Polira se na isti način kao što se brusi. U toku poliranja postoji vrlo mnogo
16
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
mogućnosti da se dobro izbrušena. površina pokvari, jer se do potpunog poliranja skida i do tisućinke
milimetra, a to je dovoljno da iz savršene kugle načinimo "optički krumpir"! Prava vještina je, zapravo, u
poliranju koje se vrši uz optičke kontrole svakih desetak minuta. Poliranjem se sferna površina korigira
na paraboličnu formu zrcala.
Staklo za zrcalo može biti i obojeno, svjetlo se i onako reflektira na prednjoj plohi zrcala. Važno je da
nema mjehurića i da je ploča za zrcalo dovoljno debela, i to barem osminu promjera zrcala, inače
deformacije od vlastite težine ili uslijed pridržavanja mogu pokvariti kvalitetu slike. Površina zrcala se
posrebri debljim slojem nego što to obično rade stakloresci, i uz lagani pritisak ispolira jelenskom
kožicom i polirnim prahom. Sloj srebra treba obično nakon nekoliko mjeseci obnoviti, jer srebro oksidira.
Alumiziranje je trajnije, ali ga mogu izraditi samo tvornice ili fizikalni laboratoriji.
Kakve su mogućnosti amatera u izradi teleskopa? Ručno brušenje i poliranje zrcala promjera 10 do 12
centimetara traje ukupno desetak sati efektivnog rada. Granica ručne izrade je oko tridesetak
centimetara promjera, ali će se uloženi trud u tako veliko zrcalo rijetko isplatiti. Najuporabljiviji su
teleskopi sa promjerom zrcala oko 15 cm i žarišnom daljinom 150 do 180 cm. S njima možemo postići
povećanja 100 do 150 puta. Potpuno dovoljno! Za veća povećanja treba imati vanredno čistu atmosferu i
težak stativ sa mehanizmom za praćenje zvijezda, a razlike između onoga što se vidi sa povećanjem 150
i 300 puta nisu tako velike. Bolje je imati kvalitetniju sliku sa nešto manjim povećanjem.
Redakcija "Kosmoplova" dobila je od čitalaca čitav niz pitanja o gradnji teleskopa i neka ova informacija
bude prvi odgovor na pitanja. U nekoliko članaka u idućim brojevima biće detaljnije opisana tehnika
rada. Nadamo se da ćemo do tog vremena naći za čitaoce i mogućnost nabavke potrebnog materijala za
samostalno brušenje zrcala.
17
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 2. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 8. - 15. listopada 1969. godine
Vjerojatno Vas je članak u prošlom broju uvjerio,
da samostalna izrada teleskopa nije velika
mudrost, i da bi to i Vama pošlo za rukom ako se
samo prihvatite posla. Za početak Vam
preporučamo nešto manji teleskop, zadovoljite se
sa 10-12 cm promjera zrcala. Veće promjere
zrcala ostavite za kasnije kada savladate tehniku
brušenja i poliranja i kada Vaš prvi teleskop već
bude u pogonu. Kod prvog primjerka ćete sigurno
biti nestrpljivi da vidite konačan rezultat, a sa
manjim teleskopom to ide brže, a i preciznost se
lakše postiže. Morate ipak računati sa oko mjesec
dana posla svaki dan po sat-dva. Još jedan
savjet! Pokušajte naći prijatelja koji je za isto
zainteresiran
i
izradite
dva
teleskopa.
Razmjenjujući međusobno iskustva obojica ćete
brže i lakše stići do cilja.
Prije početka rada nađite prostoriju u kojoj
nikome ne smetate svojim brušenjem i koja se
može i malo isprljati. Ako baš nemate nikakvu
drugu mogućnost, zavucite se u kupaonu ili
kuhinju, ali tada pazite da sve eventualne ostatke
uklonite za sobom
Metalna zrcala
Sigurno će vam doći na um ideja da zrcalo
izradite od metala! Tako su i izrađivali zrcalo do
pred stotinjak godina. Odustanite od toga, jer se
to ne isplati! Obični metali su suviše žilavi da bi se dali brusiti, trebalo bi nabaviti broncu posebne smjese
tzv špiglmetal, koja je krta kao staklo. Ali takovo zrcalo brzo oksidira i zarđa i daje sve manje svjetla.
Ako bi ga na primjer kromirali, desilo bi se isto, samo malo sporije, a tada bi ga sa jednim čišćenjem od
rđe potpuno optički upropastili. Staklo nema tu manu. Oksidirani sloj srebra ili aluminija se lako skine sa
stakla kiselinama i obnovi a da se pri tome oblik stakla uopće ne promijeni. Na kraju, treba još da znate
da se špiglmetal brusi desetak puta sporije od stakla.
Brušenje
Na nekoliko raznih načina možemo izbrusiti konkavna zrcala. Budući da počinjete, i to sa malim zrcalom,
krenimo najjednostavnije, bez ikakvih naprava i pomoćnih sredstava.
Manja zrcala sa odnosima promjera i žarišne daljine do 1:10 mogu se brusiti bez posebno pripremljene
matrice. Kao matrica će nam poslužiti ravna staklena ploča istog promjera kao i ploča za zrcalo. Za
18
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
matricu uzimamo obično nešto tanju ploču od one za zrcalo; odnos debljine i promjera može biti do
1:12. Ploče za matricu i zrcalo nemojte izrezivati sami, za početak to prepustimo onima koji to dobro
znaju, staklorescima odnosno staklobrusačima. Obje ploče moraju biti okrugle sa okomitim brušenim
bridovima i obrušenim rubovima barem za 1,5 do 2 mm. Time sprečavate odlamanje školjki sa rubova i
čuvate ruke, jer nemojte zaboraviti da se na staklu možete i - porezati.
Slika 1.
Naša "mašina" za brušenje je obična izbrušena kamena ploča 20x20 cm; može poslužiti i obična "teraco"
pločica, ili željezna ploča debljine 8-10 mm. Na tu ploču treba zalijepiti u sredinu staklo za matricu.
Jednostavno rastopite u konzervi malo bitumena, toliko koliko bi stalo u kutiju šibica, i na sredinu glatke
kamene ploče izlijepite okruglu "fleku" promjera oko 5 cm, debljine 4-5 mm. Ne zaboravite prethodno
benzinom obrisati staklo i kamenu ploču. Kada se bitumen malo ohladi, pritisnite na njega staklo za
matricu tako da bitumen istisnite do ruba. Pazite da vam staklo ne pukne; dobro ga je prethodno lagano
zagrijati do 50°C. Sloj bitumena ne bi trebalo biti deblji od milimetra. Ako je previše istisnuto, uklonite
višak zagrijanim starim nožem sa drvenom drškom.
Kamenu ploču ćemo kod brušenja okretati, ali da ne zaparate njime stol na kojem radite, najbolje da se
sa donje strane zalijepi (opet bitumenom ali na nekoliko mjesta) isto tako veliku gumu ili meku plastiku
debljine 2-3 mm ili komad lesonita.
Prije nego što počnete brusiti treba stražnju stranu budućeg zrcala načiniti neprozirnom, ohrapaviti ili
"matirati". Na donju, već zalijepljenu ploču za matricu stavimo pola žličice (kašičice) srednje finog
brusnog praha i isto toliko vode, da se stvori kaša. Ploču za zrcalo dobro pogledajte i za zrcalnu stranu
19
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
odaberite onu koja ima pravilnije obrušene rubove. Onu drugu stranu položite na matricu i pokušajte
prvi puta nježno brusiti.
Najbrže ćemo izmatirati ako gornju ploču vučemo kratkim potezima (oko 2 cm) napred natrag uz lagani
pritisak. Budući da kod matiranja ne trebamo nikakvu preciznost, možemo ravne poteze zamijeniti
kružnim, idi će brže. Nakon desetak minuta možemo obrisati gornju ploču, oprati je i pogledati da li je
gotova. Redovito preostane još nekoliko mjesta koja još nisu matirana, jer staklena ploča ne mora biti
ravna. Sredinu takve "rupe" postavimo na rub donje ploče i kružnim pokretima izbrusimo. Na kraju mora
stražnja strana biti jednolično mutna.
Staklo za zrcalo ćemo zalijepiti za panel ploču istog promjera, samo sa tri veće kapi bitumena na oko
jedan cm od ruba ploče Kada pritisnemo stražnju stranu zrcala (ko ju smo već prethodno matirali) na još
topao bitumen, on će se raširiti na oko dva cm promjera i dovoljno čvrsto zalijepiti. Ako načinite držače,
kako je to pokazano u prošlom broju, ne zaboravite između metala i zrcala staviti komadiće tanke gume.
Konačno su sve pripreme završene i možemo početi brusiti. Budući da su obje ploče ravne, moramo ih
najprije "nagovoriti" da postanu zakrivljene i to baš onoliko koliko želimo. Jedan mali trik u tehnici
brušenja, nazivamo ga "forsiranje". Ako bi brusili normalno (pročitali ste valjda naš prvi članak) drugim
potezima, nakon nekog vremena bi postala gornja ploča lagano konkavna a donja ispupčena tj.
konveksna, ali bi to dugo trajalo.
Slika 2.
Postavimo našu "mašinu" na čvrstu stolicu iste visine kao što je ona na kojoj sjedimo. Na matricu (koja
to još nije) stavimo pola žličice najgrubljeg brusnog praha, dodamo vode da se stvori kaša i poklopimo
sa budućim zrcalom i kruženjem rasporedimo kašu po površini čitave ploče. Držač zrcala uhvatimo tako
(sa obje ruke) da ga palcima možemo gurati naprijed, a kažiprste stavimo na ploču napred. Ostali prsti
neka obuhvaćaju držač.
Zrcalo guramo prema napred za trećinu promjera i vraćamo natrag samo toliko da se ploče poklope. Pri
tome kažiprstima guramo prema dolje i pojačavamo pritisak tako da je najveći kad je zrcalo naprijed.
Ploče moraju stalno biti priljubljene jedna uz drugu. Nakon tri do četiri poteza zakrenemo podlogu za
otprilike desetinu jednog okretaja u lijevo, a zrcalo sa držačem za dvostruko toliko u desno, i izvršimo tri
do četiri poteza. Tada zakretanje ponovimo i to činimo i dalje nakon svaka tri do četiri poteza.
Sa malo vježbe moći ćemo prilikom svakog poteza gornju ploču zakrenuti za neki mali kut u desno, što
je bolje, jer se ploče jednoličnije troše. Naravno da treba neprestano pratiti što se dešava sa brusnim
prahom. Kada zvuk "struganja" postane slabiji, znači da se brusni prah istrošio i smrvio i da treba dodati
novu količinu praha. To se dešava svakih nekoliko minuta. Voda se dodaje prema potrebi, kada se ploče
makar malo osuše. Najbolje je dodavati vodu u isto vrijeme kada i prah, ali i češće.
20
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Krupni brusni prah većim dijelom pada preko ruba matrice i u toku "forsiranja" on se može vraćati
ponovo na ploču i ponovo sa njim brusiti. Kasnije se to više ne smije raditi, pogotovu kad se radi sa
finijim prahom.
Slika 3.
Nakon otprilike pola sata treba prvi puta kontrolirati dubinu udubljenja na zrcalu. Dubinu možemo
izmjeriti dosta jednostavno ako preko sredine zrcala postavimo ravnalo sa milimetarskom podjelom.
Gledajući sa strane prema svijetlu vidi se udubljenje, ako je ono i jako maleno. Iza ravnala spustimo u
sredinu zrcala komad od 50 para koji ima promjer od 25 mm. Ispod ravnala se vidi odsječak
"petobanke". Dužina odsječka se može ocijeniti na ravnalu i ako ona iznosi npr. 6 mm iz tabele možemo
pročitati da je udubljenje duboko 0,36 mm.
21
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Prvi broj u tabeli označava vam dužinu odsječka koji se vidi ispod ravnala, a drugi dubinu udubljenja. Iz
dubine udubljenja na zrcalu nije problem odrediti radijus zakrivljenosti, odnosno žarišnu daljinu zrcala,
što je za nas vrlo važan podatak.
Teleskop ćemo početi graditi tek kada zrcalo bude gotovo, jer postoji ona priča o ražnju i zecu. Nema
neke naročite potrebe da žarišna daljina bude točno baš onolika koliko smo si to u početku zamislili.
Greška od 5% gore ili dolje neće Vas smetati. Žarišnu daljinu vašeg zrcala možete provjeriti i
jednostavnije. Već grubo izbrušeno zrcalo će reflektirati svijetlo ako je - mokro! Namočite zrcalo vodom i
možete pomoću sunca naći žarište, ili navečer sliku niti jake sijalice blizu središta zakrivljenosti. Slika
nije nimalo oštra ali se može odrediti daljina na kojoj je slika najmanja a to je žarište odnosno središte
zakrivljenosti.
22
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Slika 4.
Forsirano brušenje prekidamo kada je udubljenje otprilike 90% onoga koje želimo postići. Jedan primjer
za ilustraciju; ako želimo da naše zrcalo od 120 mm ima žarišnu daljinu od 1200 mm tada ćemo
forsirano brušenje prekinuti kada udubljenje dostigne dubinu od 0,68 mm, to je 90% od 0,75 mm. Ovaj
podatak ćete naći u tablici 2. za promjer od 120 mm i žarišnu daljinu od 1200 mm. Ne prelazeći na finiji
brusni prah treba još barem 10 minuta normalno brusiti.
Slika 5.
Za normalno brušenje selimo mašinu na stol! Ono što nam je kod forsiranja trebalo, bio je jednostrani
pritisak koji više ne smijemo upotrijebiti. Položaj ruku mora biti takav da zrcalo guramo napred-natrag
23
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
sa jednakim pritiskom na prednjem i na stražnjem rubu. Težina ruku je dovoljna za taj pritisak i zato
uopćte više ne pritiskamo na zrcalo, nego samo na nj oslonimo težinu ruku. Potez je sada simetričan:
koliko pređemo sa zrcalom preko matrice napred, toliko ga vratimo natrag prema sebi, prelazeći preko
središta zrcala. Ritam zakretanja gornjeg i donjeg stakla zadržimo isti. Kod zakretanja treba izbjegavati
suviše veliku pravilnost pri radu, jer vraćanje u iste međusobne položaje gornje i donje ploče
prouzrokuje nepravilnost i nesimetričnost. Brzina okretanja gornje i donje ploče ne smiju biti ista; gornju
treba okretati češće.
Dužina poteza utiče na mijenjanje zakrivljenosti. Drugi potezi od 1/3 promjera povećavaju zakrivljenost,
dok kratki od oko 1/5 promjera izravnavaju i smanjuju zakrivljenost. Osim toga, intenzivnije
produbljavanje sredine zrcala se postiže i tzv. tetivnim potezom, pri kojem sredina gornje ploče ne
prelazi preko središta donje neno za oko četvrtinu promjera bočno. Onih desetak minuta brušenja iza
forsiranja ima zadatak da izjednači zakrivljenost obiju ploča. Radi toga treba upotrijebiti srednje poteze
oko 1/4 promjera preko sredine.
Neka se ne ljute zbog ove opširnosti oni koji se ne spremaju brusiti, jer smo postali i dosadni sa tim
potezima amo-tamo. Evo još jedan (posve praktičan) savjet novim optičarima. Bez obzira na vaše
godine sigurno vam ide na živce kada netko strože po loncu ili zdjeli. Ništa ugodniji nisu ni zvukovi koji
nastaju pri brušenju sa grubim brusnim prahom. Čuvajte živce ukućanima! Moglo bi vam se desiti da
dobijete definitivnu zabranu bilo kakvih daljnjih "optičkih djelatnosti", pa radije za brušenje prve dvije
24
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
frakcije izaberite vrijeme kada Vas nitko u kući ne čuje. Brušenje sa finijim frakcijama je gotovo
nečujno, pa nije više tako "opasno".
Nakon što je završeno brušenje sa grubim prahom, prelazimo na finiji. Ne bi bilo loše još jednom pozvali
na oprez! Prije nego što se počne brusiti sa finijim brusnim prahom treba sa matrice i zrcala ukloniti
svaki trag grubljeg brusnog praha. Najbolje je izvršiti ispiranje pod tekućom vodom uz pomoć četkice ili
kista. Za svaku frakciju brusnog praha treba upotrijebiti novu četkicu (kist).
Prema uobičajenim oznakama, za ručno brušenje odgovarao bi ovaj niz krupnoća brusnog praha 90,
200, 400, 600. Zadnji najfiniji korund za optičko brušenje nosi oznaku 3031/2. Krupnoće do 400 mogu
biti karburundum, koji ima nešto više igličaste kristale i radi toga ne može poslužiti za finalno brušenje.
Sa svakom frakcijom (krupnoćom) brusimo otprilike jedan sat. Dobro je pomoću lupe kontrolirati
ujednačenost brušenja na rubu i u sredini tako dugo dok se lupom može nešto vidjeti, a to je do
brušenja sa krupnoćom 400. U pravilu brusimo sa potezima srednje dužine preko središta. To znači da
nam kod poteza napred i natrag gornja ploča prelazi za oko 1/4 promjera. Korekcije zakrivljenosti mogu
se provesti i sa krupnoćom 200.
Najfiniji korund 3031/2 mora se svaki puta prije brušenja "oprati", što zapravo znači da iz njega
odbacujemo najkrupnija zrnca i izdvajamo finija dvije (ili čak tri) frakcije. Za zrcalo od 12 cm dovoljno je
nešto više od pola fildžana praha. Treba ga navlažiti sa jednom žličicom vode i ostaviti da stoji, tako da
se prah provlači. Ne smije se preliti vodom, jer će dosta zrnaca ostati plivati. Za pranje nam trebaju tri
staklene tegle od 1 litre. Prah razmutimo u oko 3/4 litre vode u prvoj tegli i promiješamo. Nakon 10
sekundi prelijemo polagano u drugu teglu, tako da u prvoj ostane talog.
Krupnija zrnca se brže talože i prelivanjem ih odvajamo od sitnijih koje se talože sporije. U posudi B
ostavimo da se taloži 1 minutu i onda vratimo tekućinu (bez taloga) u prvu posudu, ponovo uzmutimo i
nakon 10 sekundi vratimo u drugu. Vodom prenosimo tako tri do četiri puta što više korunda u posudu
B, ali tako da zrnca koja se istalože za 10 sekundi ostanu u prvoj posudi. Sada ponovimo postupak sa
drugom i trećom posudom tako da iz taloga u drugoj posudi prenesemo u treću samo zrnca koja lebde u
vodi i nakon 1 minute. Za jako fine plohe izdvajaju se zrnca koja lebde u vodi i nakon 10 minuta, ali za
naše potrebe su dovoljne i prve dvije frakcije.
Talog između 10 sekundi i 1 minute taloženja koristi se direktno za brušenje. Ne smijemo ga sušiti, nego
se mokri talog prenese u manju posudu. Za brušenje ga na matricu nanosimo sa plastičnom žlicom ili
kistom.
Najfinija frakcija radi mekše ako joj dodamo talka (milovke) koji nabavimo u apoteci. Istaložimo ga na
isti način kao i korund. Talog iza jedne minute pomiješamo u omjeru 1:1 sa odgovarajućim talogom
korunda i spremimo u čistu bočicu od lijekova. Upotrijebiti ga moramo najkasnije za tjedan dana.
Brušenje sa najfinijim prahom završimo tako da zadnjih desetak minuta dodajemo samo vodu. Toga
praha i onako nije bilo mnogo, dovoljno ga je bilo "na vrhu noža". Gotovo izbrušeno zrcalo već reflektira
svijetlo. Pod kosim kutem do 15° možemo u njemu vidjeti nit sijalice.
Na kraju još par napomena!
Grubi brusni prah dodavali smo svakih par minuta, a finiji se dodaje rjeđe i u manjim količinama, tako
da se najfinije frakcije brusnog praha moraju dodavati svakih 5-10 minuta. Najfiniji prah stavljamo samo
prvi put u sredinu, a kasnije sa strane, dužim potezom kista po matrici, a da zrcalo pri tome uopće ne
dižemo sa matrice.
25
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 3. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 9. - 30. listopada 1969. godine
Brušenje
Nema univerzalnog recepta za brušenje. Barem
ne za "mašinu" na kojoj se brusi. Preporučalo se
nekoć da se brušenje staklo na staklo radi na
pivskoj bačvi, visine oko 1 m i to tako da se
donje staklo na kamenoj ili željeznoj ploči
pričvrsti za bačvu. Kod toga brusač obilazi oko
bačve, na primjer ulijevo, i kod svakog poteza
zakreće zrcalo za neki kut u desno.
Neki američki autori i danas preporučuju nešto
slično, s tom razlikom da traže da je ploha koja
se brusi na staklu u visini ramena, da se ne bi
nehotičnim pritiskom deformirala površina
zrcala. Kod toga mora na zrcalo doći uteg tako
da pritisak iznosi oko 100 grama po kvadratnom
centimetru plohe koja se brusi. I ovdje mora
brusač "plesati" oko stakla.
To ima svojih dobrih i loših strana. Pritisak je
svuda jednoličan i rukom izvodimo samo
horizontalne
poteze,
vertikalni
pritisak
prepuštamo utegu. Loše posljedice takvog
načina bi se pokazale jedino ako se donja ploča
ne bi zakretala na svojoj podlozi svakih desetak
minuta, za oko 45°.
U prošlom članku smo preporučili brušenje na
stolu. U svakom slučaju, to je mnogo manje
zamorno, traži manje prostora i posao može biti čišći. Sav pribor koji nam treba može biti u neposrednoj
blizini na stolu, a za samu "mašinu" potrebno nam je mnogo manje materijala.
Osim toga postoji još jedan važan faktor; za brušenje na stolu nije potrebna posebna prostorija, a to je
sigurno velika prednost. Pokušajte smjestiti pivsku bačvu ispred štednjaka, pa ćete vidjeti šta ćete
doživjeti.
Na oba načina može se postići ista preciznost, a to je ipak najvažnije. Treba samo kod finijih frakcija
brusnog praha paziti da pritisak ruku na staklo bude minimalan, tj. rukama samo vučemo i guramo
staklo bez ikakvog pritiska.
Kada se jednom odlučile da brusite i veća zrcala, preporučili bi vam da si izradite okretni stolić za
brušenje. Objasniti ćemo kako smo taj problem mi riješili.
26
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Sastoji se od donje fiksne ploče i gornje ploče koja se može okretati. Promjer gornje ploče je oko 25 cm.
Obje ploče su preko posebno istokarenog ležaja. Ležaj na kome se okreće gornja ploča mora biti izrađen
od 2 debele željezne ploče promjera oko 20 cm. Gornja ploča se kreće po uskom prstenu pri rubu ležaja
i mora imati okapnicu da se spriječi ulaženje brusnog praha u ležaj. Obje panel ploče treba natopiti
lanenim uljem. Gornju ploču treba okovati limom ili presvući ultrapasom (melanit), a rub gornje ploče
treba biti povišen da otpadni materijali od brušenja ne bi kapali okolo. Staklena ili željezna matrica se
zalijepi sa bitumenom na gornju željeznu ploču. Ležajne plohe treba podmazati vazelinom.
Sam proces brušenja odvija se potpuno jednako kao što je opisano u prošlom članku. Čitavu napravu
možemo - bez straha da nešto zaprljamo, smjestiti na stol ili stolicu.
Još nekoliko detalja o brušenju na tokarenoj matrici.
Brušenje na tokarenoj matrici je svakako najugodnije i postoji najmanja opasnost nastajanja ogrebotina,
jer suvišni brusni prah pada u kanale među staklenim pločicama na matrici. Nagrizanje gornje ploče
počinje iz sredine gdje se vrlo brzo stvori udubina sa unaprijed određenim polumjerom. Potezi kod
početnog brušenja, dok čitavo zrcalo ne dobije udubinu, mogu biti kružni ili tetivni; ne moramo koristiti
27
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
nikakvo "forsiranje" kao kod brušenja stakla na staklo. Veće zakrivljenosti vrlo teško bi postigli
"forsiranjem".
Stakleni kvadratići koje lijepimo na željeznu matricu neka budu sa stranicama barem 1/5 do 1/6
promjera zrcala. Rubove pločica treba odbrusiti. Pločice ne moraju biti potpuno točno odrezane i
odbrušene, strane mogu odstupati 1 do 2 mm od odabrane dimenzije kvadratića. Zgodno je koristiti
rebrasto staklo, jer se bolje lijepi. Razmak između pločica treba biti 3-4 mm. Za prvi puta preporučili
bismo ipak da se držite recepata koje smo dali u prošlom članku.
Poliranje
Fino izbrušeno zrcalo treba još ispolirati. Tvrdu staklenu matricu zamijenimo mnogo mekšom od posebno
napravljene smole. Bitni sastojci smole su bitumen, kalofonij i pčelinji vosak. Bitumena ima različitih,
mekših i tvrđih; najbolje je da uzmemo onaj srednji. Samo radi orijentacije uzmite za početak jednake
količine bitumena i kalofonija i tome dodajte, oko 5% voska. Smjesu treba rastopiti, najbolje u konzervi.
Kod topljenja bitumena bilo bi bolje da otvorite prozore da izbjegnete "ugodni" miris rastopljene smjese.
Ukupna količina neka bude oko 1/4 kg. Sa štapićem kapnite nekoliko kapi u hladnu vodu i provjerite
tvrdoću. Smola na sobnoj temperaturi mora biti toliko tvrda da se nokat u nju ne može utisnuti. Ako je
28
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
premekana dodajte malo kalofonija, promiješajte, pričekajte da smjesa u konzervi postane žitka i
ponovo provjerite tvrdoću. Ako jako utisnuti nokat ostavi trag plići od nekoliko desetinki mm provjerite
da li nije smjesa pretvrda. Nije to ništa gadljivo, pokušajte stvrdnutu kapljicu pregristi. Smola ne smije
pod zubima prskati. Ostatke nemojte progutati, iako nije škodljivo za probavu!
Kod dodavanja kalofonija ili bitumena treba uvijek dodati odgovarajuću količinu voska. Ako je smjesa
smole po vašem (gurmanskom) ukusu dobra, pokušajte načiniti matricu. Prije toga preporučljivo je
vruću smolu procijediti kroz platno, da se uklone eventualna zrnca pijeska, u drugu konzervu. Treba vam
i nešto malo pribora. U prvom redu nož sa drvenom drškom, plamenik, 100 gr. glicerina i komadić
mrežaste tkanine (muslin) sa okcima od oko 2 mm. Na matricu, svejedno da li je bila staklena ploča ili
ona sa čeličnom podlogom, treba nanesti sloj smole debeo oko 5-7 mm. Istovremeno treba lagano
zagrijati zrcalo u toploj vodi. Pazite da vam zrcalo ne dodiruje metalni lonac; najbolje da stoji na dvije
29
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
daščice na dnu posude. Zagrijte ga najviše na 50°C, to je toliko da još možete držati ruku u vodi.
Zagrijavanje nekoliko puta prekidajte, jer staklo sporo preuzima toplinu i moglo bi, ako ga prebrzo
zagrijavate, na vaše veliko zadovoljstvo - puknuti.
Na matrici od smole moramo izrezati kanale tako da dobijemo pločice dimenzije 20x20 do 30x30 mm. To
radimo sa zagrijanim nožem. Kanali neka su široki 5-6 mm sa stranicama pod kutem od 45°. Prvo
vrućim nožem zarežemo koso pod 45° jednu siranu kanala, a zatim drugim rezom izvadimo smolu iz
kanala. Nakon svakog reza treba očistiti i ponovo zagrijati nož. Mreža kanala mora biti takva da se
središte matrice ne poklapa sa sredinom pločice, nego leži prema rubu pločice (vidi sliku 5).
30
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Pričekajmo da se smola ohladi na oko 70°C, obrišimo toplo zrcalo od vode i premažimo ga glicerinom.
Smolu pokrijte mrežastom tkaninom koju isto tako treba dobro natopiti glicerinom. Smoli moramo dati
točni sferni oblik zrcala, a to ćemo postići tako da snažno pritisnemo zrcalo odozgo preko tkanine na
smolu i pridržavamo 1-2 min. Ako nam se u međuvremenu smola previše ohladi treba ju zagrijati, ili u
vreloj vodi, ili iznad plamenika. Nakon toga dignemo tkaninu, premažemo matricu polirnim prahom i
ponovo pritisnemo, ali sada malo laganije, da se tragovi tkanine ne bi izgubili. Ako je ploha smole bila
veća od zrcala treba još prije pritiskivanja ukloniti nožem višak smole.
Prije nego što počnemo polirati treba ostaviti matricu da se ohladi, tako da je još malo topla. Prah za
poliranje treba taloženjem pročistiti tako da se iz praha izdvoje sva zrnca koja se istalože prije 10-15
sek. Budite naročito oprezni ako radite sa crvenim željeznim oksidom. On ostavlja tragove i nećete ga se
riješiti mjesecima iz prostorije u kojoj ste polirali. Preporučujemo vam da upotrijebite cerijum oksid, iako
je nešto skuplji.
31
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Smjesu prah i vode razmažemo, za prvi puta u debljem sloju po matrici i započnemo polirati, srednjim
potezima preko centra. Bolje je da su potezi kraći, najviše 1/4 promjera preko ruba matrice; uostalom
isto tako ste brusili sa finim brusnim prahom. Pripazite da se zrcalo nikada ne osuši, tada ga je vrlo
teško odvojiti od matrice. Već nakon četvrt sata poliranja zrcalo dobiva sjaj i počinje reflektirati svjetlost
i kada je suho.
Za početak pripazite da li poliranje jednoliko napreduje i prekinite ako se brže polira u sredini ili na
rubovima. U oba slučaja je najbolje zagrijati matricu i zrcalo, te ponovo formirati matricu. Prištedjeti
ćete si dosta posla ako odmah u početku izradite 2 matrice; druga treba da bude nešto mekša.
Naizmjeničnim poliranjem na tvrđoj i mekšoj matrici dobiju se najbolje ispolirane plohe. Kod svakog
dužeg prekida u poliranju (jedan dan) treba ponovo formirati plohu matrice, naročito onu mekšu. Ne
32
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
polirajte ni u kom slučaju duže od pola sata bez optičkih kontrola. Tu počinje vještina dobivanja točnih
sfernih ploha, paraboloida i ostalih optičkih finesa.
Sa poliranjem možete biti gotovi zajedno sa optičkim probama za 2-3 sata, uz pretpostavku da je ploha
zrcala bila dovoljno fino brušena i da radite pažljivo. Za ovu fazu posla treba sačuvati maksimum živaca,
jer se svako "nasilje" u toku poliranja neminovno osvećuje.
Proces poliranja gotovo da nikada ne ide savršeno i prava vještina se zapravo sastoji u korigiranju
grešaka. Jedan podatak: korigiranje zrcala za teleskop u Mt. Palomaru trajalo je 12 godina. Nemojte se
uplašiti, za zrcalo od 12 cm potrebne korekture mogu potrajati nekoliko sati. A o optičkim kontrolama i
korigiranju grešaka idući puta.
33
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 4. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 10. - 15. studenoga 1969. godine
Već smo navikli da vam pišemo u nastavcima,
nastojeći da svaki od tih nastavaka predstavlja
neku manje-više zaokruženu cjelinu. U želji da
vam što jednostavnije prikažemo proces izrade
optike morali smo do sada izostaviti razgovor o
optici. Na žalost, dalje bez toga ne ide. Nemojte se
prestrašiti ako ovo prelazi vaše poznavanje
geometrije, pa vam sve baš nije potpuno jasno!
Isto tako neka izvine poznavaoci optike što ne
dajemo detaljnija objašnjenja, ali smo se plašili da
bi ovaj članak bio preopširan i radi toga ne dajemo
za mnoge stvari detaljnija objašnjenja. Ipak
prihvatite zaključke koji slijede iz te "teorije"!
Konkavno zrcalo
Teleskopom se promatraju predmeti koji su toliko
daleko da zrake svijetla dolaze na zrcalo gotovo
paralelno. Konkavno zrcalo "sabire" te zrake u
jednu tačku - žarište. Ako je zrcalo, dio kugline
plohe (lopte), dakle sferno zrcalo, onda žarišna
daljina pojedinih zona, t.j. prstena oko središta
zrcala, nije ista. Optičari to zovu sferna greška, a
njena posljedica je da najmanja moguća slika
zvijezde nije točka nego mali kružić na srednjoj
žarišnoj daljini. Paralelne zrake može u jednoj točki
skupiti samo konkavno zrcalo čiji je presjek
parabola. Sferna greška je utoliko veća što je veći
odnos promjera i njegove žarišne daljine. Taj
odnos zovemo "svjetlosna moć" ili kraće "otvor", a
fotografi ga zovu "blenda", na pr. 1:4,5 ili 1:8.
Obično se za manje teleskope (u odnosu na one Palomarske) odabire otvor oko 1:10, pa iz tablice
vidimo da do tih granica može sferno zrcalo potpuno zadovoljiti. Nije baš ni parabolično zrcalo savršeno.
Ono će perfektno sakupiti zrake koje dolaze u smjeru optičke ose zrcala, ali ne i one koje dolaze malo
ukoso, pa dobivamo drugu grešku koju zovemo "koma". Slika zvijezde nije točka, nego ima odsjaj na
jednoj strani (iz centra vidnog polja). I ovdje treba potražiti granicu do koje se ta greška ne primjećuje.
Na okular treba staviti zaslon (blendu) koji ograničava vidno polje teleskopa kod najvećeg povećanja. Za
srednje povećanje se vidno polje može dva do tri puta povećati. U tablici je vidno polje unutar kojeg
nema ni traga "kome".
34
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Da možete nešto zaključiti o veličini tog vidnog polja evo dva primjera. Mjesec ima promjer otprilike 30'
(kutnih minuta) a disk Jupitera 20" pa iz toga možete zaključiti da "jake optike" t.j. veliki otvori
paraboličnih zrcala daju razmjerno mala vidna polja. I ovo govori u prilog većih žarišnih daljina, odnosno
manjih otvora.
35
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Da vidimo koliko ima posla oko izrade paraboličnog zrcala. Ako želimo parabolično zrcalo, prvo ćemo
ispolirati sferno zrcalo i nakon toga (kod naših "kalibara" do 20 cm promjera) poliranje nastavljamo na
poseban način, tako da produbljujemo sredinu zrcala. O detaljima poslije, a za sada da vidimo koliko
debeli sloj stakla moramo u sredini "izvaditi" tim dodatnim poliranjem. Na tablici je prikazana razlika
između udubljenja sfernog i odgovarajućeg paraboličnog zrcala.
36
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Dodatno udubljenje je izraženo u mikronima-tisućinkama milimetra, a morate znati da je jedan mikron
veoma "veliki" ako ga želimo dodatnim poliranjem pravilno "izvaditi" iz zrcala, ali da je sa druge strane
greška od desetinke mikrona (tolika je razlika između kugle i paraboloida kod manjeg zrcala sa otvorom
1:10) dovoljna da posve promjeni optička svojstva zrcala.
37
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Opet ste na putu da se preplašite, ali nije vrag tako crn kako izgleda! veličine. Šta nam daje promjer
zrcala kao objektiva teleskopa? Očigledno je da zrcalom većeg promjera sabiremo više svjetla i da ćemo
sa većim zrcalom vidjeti zvijezde manjeg sjaja, dakle vidimo "dublje" u svemir.
Koliko? Prostim okom vidimo oko 3000 zvijezda na čitavom nebu, a one su prema sjaju svrstane u 6
veličina. One najslabije su kod toga šeste veličine. Najveći teleskop na svijetu vidi zvijezde 20-te
veličine.
A gdje su naši, amaterski, teleskopi? Neka vam posluži tabela u kojoj su naznačeni promjer i njegov
"domet" uz povoljne okolnosti promatranja. Nije na odmet i broj zvijezda do pojedinih veličina, jer će
Vam to pokazati da teleskopi koje možemo sami izraditi nisu baš neozbiljni instrumenti i da spadaju u
solidnu "artiljeriju". Fotografiranjem sa dužim ekspozicijama (astronomi imaju ekspozicije i do 10 sati)
mogu se postići i dvije do tri zvjezdane veličine više.
38
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Prije nego što počnemo sa optičkim probama, još malo geometrije! Budući da se polira na matrici koja je
mekša od stakla, postoji mogućnost da površina matrice odstupa od idealne kugle. One će jače odnositi
staklo (to se mjeri stotinkama mikrona) ili na rubu ili u sredini. Posljedica toga je da se dobiva ne sferno
zrcalo nego eliptično, parabolično ili hiperbolično, ovisno od toga koliko smo i kako poliranjem deformirali
sfernu plohu. Za sada da se sporazumijemo u nazivima. Poprečni elipsoid nastaje geometrijski rotacijom
elipse oko kraće osi.
Optičke kontrole
Vrijeme je da se već objasne i te misteriozne optičke kontrole. Barem one koje možemo sami provesti
razmjerno primitivnim sredstvima. Sferno zrcalo ima u svim svojim točkama istu zakrivljenost odnosno,
jednostavnije rečeno, samo jedan centar zakrivljenosti. Ako bi u taj centar smjestili točku koja je izvor
svjetla, tada bi se iz svih tačaka zrcala svjetlost vratila u tu točku. Zgodno ali nepraktično, jer mi to ne
možemo vidjeti! Ali to je vidljivo ako samo malo zakrenemo zrcalo, jer će slika svijetle točke nastati
malo postrance. Ako želimo da slika bude bez greške koju smo nazvali "koma", ekscentritet slike mora
biti što manji, najbolje ne veći od nekoliko cm. Svijetlu točku ćemo morati detaljno proučavati tako da
nam oko dođe iza nje. Treba, dakle, prvo načiniti zgodan izvor svijetla u obliku svijetle točke, ili kako je
obično zovemo "umjetna zvijezda". To je izvor sa promjerom 2-3 desetinke milimetra, ali tako izrađen
da mu se sa strane može prići okom na 2-3 cm. Na slici je "umjetna zvijezda" kakvu možete i sami
izraditi iz malo šperploče, nekoliko daščica i par komadića stakla. Opis na slici je, vjerujemo, dovoljan, a
sada da vam objasnimo funkcioniranje.
39
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Svjetlo sijalice ulazi u tunel (eventualno pomoću kondenzora, pa je količina svjetla veća) i od kosog
zrcala se odbija prema otvoru promjera 3-5 mm. U otvoru se nalazi komadić opalnog (mliječnog) stakla,
a u najgorem slučaju komadić paus papira ili komadić običnog stakla koje smo matirali sa obje strane.
Pred otvorom načinimo ili malu polugu sa otvorom u koji ubacimo "umjetnu zvijezdu", ili od tankog lima
izrežemo "džep" u koji se po potrebi može ubaciti lim sa "zvijezdom". Svrha čitavog uređaja je da se na
rupici dobije što manji, ali čim intenzivniji izvor difuznog svijetla.
Nit sijalice se ne smije vidjeti kroz otvor, pa zato umećemo mliječno staklo. Ako smo došli do jedne ili
dvije leće sa kratkom žarišnom daljinom (mogu poslužiti i leće od baterijske džepne lampe), treba
udaljenost leće od sijalice i od otvora sa opalnim staklom odabrati tako da se na otvoru sabire što više
svjetla. Povoljno je koristiti auto sijalice od 40W, ali naravno uz odgovarajući transformator.
Ako ne umetnemo u tunel nikakav kondenzor, treba upotrijebiti sijalicu od 100W ali i tada koristimo vrlo
mali dio svjetla. Čitavo kućište lampe treba iznutra oblijepiti staniolom; tako će se manje grijati a i nešto
od reflektiranog svjetla će doći do otvora. Obična baterija ima preslabo svijetlo za ovakve probe.
Samu "zvijezdu" izradimo iz vrlo tankog lima kakav se na pr. nalazi na poklopcima "instant" kave ili od
debljeg staniola. Izrežemo škarama 4-5 komadića lima 15x20 mm i na gumenoj podlozi ih sve zajedno
probušimo vrhom igle. Jedan od limova će imati rupicu upravo onakvu kakva nam treba. Uostalom,
probanjem ćete ustanoviti koji je najbolji.
40
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Vašu "zvijezdu" možete isprobati prije nego što imate zrcalo i sa svakom sabirnom lećom koju stavite na
dvostruku žarišnu udaljenost od zvijezde i potražite njenu sliku na istoj udaljenosti iza leće. Tako možete
sve kontrole uvježbati i čak ustanoviti greške koje ima leća.
Osim zvijezde treba nam i "optički nož" i jedan okular. Optički nož načinimo običnim žiletom na staklu,
tako da je njegova sredina oštrice na istoj visini kao i zvijezdu, najbolje oko 15-25 cm. Okular ćemo
kasnije koristiti za teleskop; može to biti jači mikroskopski okular ili okular kakvog durbina. Obična
sabirna leća nije dobra.
Optičke kontrole se moraju obaviti u potpunom mraku, jer je svijetlo koje dobivamo od zvijezde slabo i
svako drugo svjetlo bi smetalo. Pri tome treba računati da nam je potreban prostor za dvostruku žarišnu
daljinu zrcala, dakle za zrcalo sa F-150 cm barem 3 metra slobodnog prostora. Ako ne možete u
prostoriju smjestiti dva stola tako da na jedan dođe zrcalo a na drugo zvijezda, upotrijebite dvije stolice.
Nije baš komotno, ali ide.
U polumraku upalimo lampu, skinemo zvijezdu i na otprilike dvostruku žarišnu daljinu smjestimo zrcalo
tako da na komadu papira desno od zvijezde uhvatimo sliku svijetlog otvora. Djelomično ispolirano
zrcalo reflektira posve dovoljno svjetla i ne treba ga prethodno metalizirati. Pomicanjem zrcala napred ili
natrag izoštrimo sliku, a tada točnije namjestimo zrcalo tako da slika otvora "zvijezde" bude na istoj
visini sa otvorom i oko 5 cm daleko od njega.
Ugasite dodatno svjetlo i pokušajte sada uhvatiti okom tu sliku. Sa okom moramo doći u daljinu slike tj.
u ono mjesto gdje se zrake odbijene od zrcala sijeku. Kada nam u oko dođu sve zrake koje se odbijaju
od zrcala ono nam svijetli kao puni mjesec. Izmaknite se sada nekoliko cm u lijevo ili prema gore. Na
površini zrcala se kao sumaglica ili kao sitne zvjezdice vide mjesta koja nisu dovoljno izpolirana. Na taj
način pratimo do kraja proces poliranja a već u početku možemo vidjeti da li poliranje ide jednolično.
41
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
42
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Smjestimo sada naš optički nož tako da slika otvora bude do pola na žiletu, umetnimo lim sa
"zvijezdom" i zamračimo prostoriju. Kada uhvatimo sjecište zraka u oko (sada to ide malo teže) ponovo
vidimo zrcalo jednoliko rasvijetljeno, ali nešto slabije nego prije. Možemo vrlo jednostavno ustanoviti da
li se nož nalazi točno u daljini slike odnosno predviđenom žarištu. Pomičemo lagano nož u desno
neposredno ispred oka. Kada nožem presiječemo zrake svjetla zrcalo se zatamni. Proučite malo crtež!
43
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Ako siječemo zrake ispred prividnog žarišta, zatamniti će prvo lijeva strana zrcala, jer smo te zrake
zaklonili. Obratno, ako je nož iza žarišta, zaklanjamo prvo zrake sa desne strane zrcala, pa nam sjena
putuje preko zrcala suprotnu od smjera kojim pomičemo nož. Potražimo sada žarište, a to je ona daljina
u kojoj se zrcalo odjednom zamrači a da pri tome ne možemo odrediti da li sjena dolazi s lijeva ili s
desna! Možemo sada vrlo točno izmjeriti žarišnu daljinu. Ako su zvijezda i njena slika na potpuno istoj
44
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
daljini od zrcala, tada je to dvostruka žarišna daljina. Ako te daljine nisu potpuno iste, ne smeta mnogo.
Žarišna daljina je četvrtina zbroja daljine zvijezde i njene slike od zrcala, ukoliko ta razlika nije veća od
desetak centimetara.
Sada možemo provesti Fuko-ovu probu polusjene. Vratimo se nožem u žarište i lagano s lijeva u desno
pomičemo nož tako da ga postavimo točno na granicu kada počinje zamračivati zrcalo koje sada u
polusjeni u odnosu na ono što vidimo bez noža. Idealno sferno zrcalo će biti potpuno jednoliko
zasjenjeno. Treba zamisliti da na mjestu zrcala stoji ploča na pr. od gipsa i da na nju pada svijetlost s
boka, gotovo paralelno sa samom površinom (s one strane na kojoj je "zvijezda"). Lagane polusjene
djeluju kao ispupčenja ili udubljenja i, što je najinteresantnije, kod takve predstave vidimo razlike u
odnosu na idealnu sfernu plohu zrcala (vidi sl. 9).
Proba sjene će izvanredno precizno pokazati greške u obliku prstena ili bilo kakve druge nepravilnosti
(vidi sl. 12). Uzdužni elipsoid ima zasjenjenje na lijevoj polovini tj. kao da ima ispupčenje u sredini.
Eliptična, parabolična i hiperbolična zrcala imaju zasjenjenje na desno od središta i djeluju kao da zrcalo
ima udubljenje u sredini. Sjena je utoliko intenzivnija što se zrcalu jače razlikuje od sfernog, pa kod
prekorigiranog - hiperboličnog imamo dojam duboke "rupe" u sredini.
Imamo još jednu kontrolu sa nožem koja je dosta osjetljiva. Ova je proba pouzdanija i lakše provodljiva.
Da budemo iskreni, treba malo vježbe da se ustanovi lagana deformacija sferne plohe prema uzdužnom
elipsoidu ili paraboloidu probom polusjene. Ova proba će vam, međutim, sigurno poći za rukom.
Maknimo nož milimetar dva od žarišta prema zrcalu. Sada smo "unutar" fokusa i lagano pomičemo nož u
desno. Sjena prati pomicanje noža; iako nije oštra, možemo vidjeti da li je ona okomita ili zakrivljena
45
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
(vidi sl. 10). Ako je zrcalo u sredini jače udubljeno (elipsa, parabola ili hiperbola) sjena u početku izgleda
kao srp a nakon toga prolazi kroz sredinu brže u desno od sjene na rubovima. Čim pređemo sredinu na
gornjem i donjem rubu naglo zasjeni središnja zona zrcala. To je radi toga što sredina ima kraću žarišnu
daljinu slike.
46
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
A šta je sa parabolom? Odnosno da postavimo pitanje točnije: kada ćemo znati da li zrcalo koje je
udubljenije od sfernog ima oblik elipse, parabole ili hiperbole?
Već smo u početku rekli da za otvore do 1:10 uopće nema nikakve potrebe izrađivati parabolična zrcala.
Ali često nam probe pokažu da smo sredinu jače ispolirali od rubova tj. da zrcalo nije više sferno nego da
ima "rupu" u sredini. Ako nam se to desi u početku poliranja, treba odmah intervenirati i promijeniti
način poliranja tako da zrcalo vratimo na sferni oblik. O takvim zahvatima idući puta, nije ni to strašno,
al već smo, na užas urednika, za ovaj puta predugački.
Da vam samo objasnimo kako ćemo ustanoviti da li ie zrcalo zaista parabolično. Samo malo računice!
Pred zrcalo namjestimo "blendu" iz kartona promjera kao zrcalo, sa izrezom prema slici 11. Srednji krug
smatramo sfernim zrcalom i nađemo njegovo središte zakrivljenosti sa optičkim nožem. Zona
paraboličnog zrcala koja je za dužinu "y" udaljena od središta ima veći polumjer zakrivljenosti. rugim
riječima, prstenasta zona "y" mora sama za sebe sliku zvijezde formirati nešto dalje od centralne zone.
Zaslon nam pomaže da izmjerimo položaj slike za pojedine zone.
To se radi tako da na plohu stola na kojoj stoji stalak s nožem pričvrstimo bijeli papir i nož pomičemo
uzduž ravnala, tako da se pomiče paralelno. Na papiru zabilježimo položaj noža za fokus centralne zone.
Daljina slike koju daje prstenasta zona na daljini 0,304 D od središta, određuje onaj položaj noža kod
kojeg se istovremeno zatamne sva četiri izreza na prstenu, ako kao obično lagano pomičemo ili
naginjemo nož u desno. Na isti način ćemo naći i položaj slike sa četiri izreza na rubu zrcala. Uz sliku 11.
označeno je kolike su te razlike za parabolu. Ako su razlike manje, imamo posla sa elipsoidom, a ako su
veće, sa hiperbolom. Ove se trebamo čuvati, jer "prekorigirano" zrcalo ponekad je tvrdoglavo i teško ga
je popraviti i vratiti na paraboličan oblik.
47
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Proba sa polusjenom vrlo je efikasna, naročito da nam pokaže nepravilnosti u procesu brušenja. Čest je
slučaj da je na nekom mjestu matrica tvrđa od ostale plohe, ili da neki od kvadratića matrice ne dosiže
do zrcala kada je ono inače priljubljeno uz matricu. Posljedica je da će pojedine zone zrcala biti manje ili
više ispolirane od ostalih i da će se kod probe polusjene pojaviti prstenovi, ili će središte zrcala izgledati
udubljeno ili ispupčeno. Sve se to može ispraviti bez većih poteškoća.
Za danas samo jedan recept za korekturu! Mekša matrica odnosi nešto više u sredini nego na kraju, ali
je podatljivija i gotovo nikad neće prouzrokovati prstenaste greške. Ako smo kod proba primijetili da
nam zrcalo ima prstenove, prekidamo rad na tvrdoj matrici i prelazimo na mekšu, i poliramo najviše pet
minuta, te ponovo optički kontroliramo. Redovito će se desiti da su prstenovi blaži ili da su potpuno
nestali, uz opasnost da istovremeno izdubimo zrcalo u sredini. Upotrebiti kraće poteze! Ako zrcalo nije
48
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
dovoljno ispolirano formirajte ponovo tvrđu matricu i nastavite da polirate normalnim potezima uz
kontrole svakih pet minuta. Naizmjeničnim poliranjem na tvrđoj i na mekšoj matrici moći ćete normalno
završiti zrcalo. Prije svakog prelaza sa matrice na matricu, zagrijte matricu i počnite polirati dok je smola
još topla.
Na kraju još jedna napomena!
Ne izlažete se baš prevelikom riziku ako kod otvora 1:8 polirate i bez optičkih kontrola, ukoliko je zrcalo
bilo vrlo dobro izbrušeno! U 50% slučajeva dobiti ćete zadovoljavajući rezultat, možda ne baš kvalitetu
"super prima", ali ipak podnošlijvu. Bojimo se da smo vas ovim današnjim nastavkom možda prestrašili.
Ipak, ne možete sami brusiti objektiv, ako ne znate bar nešto optike, a i vrapci već pjevaju da nema
solidnog proizvoda bez kontrole u toku proizvodnje. A optiku možete kontrolirati samo - optički!
Za idući puta vam radi toga pripremamo još nešto optičkih kontrola i nekoliko trikova u korekturama, a
nakon toga ćemo početi sa slaganjem teleskopa. Još jedamput molimo sve zainteresirane da nam
pošalju svoje zahtjeve u pogledu materijala za brušenje ili gotovih dijelova za teleskope. Od slijedećeg
broja ćemo početi odgovarati i na vaša pitanja u vezi sa izradom teleskopa, kojih se sakupio već priličan
broj.
49
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 5. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 11. - 30. studenoga 1969. godine
Primili smo mnogo Vaših pisama, dragi čitaoci, i
pomalo počinjemo na njih odgovarati. Odgovore
ćemo za sada ograničiti na ono o čemu je bilo
govora u našim člancima. Prema tome, strpite se!
Već smo ranije bili obećali da ćemo po završetku
brušenja i poliranja opisati vrlo detaljno i gradnju
zrcalnog teleskopa-refraktora. Budući da ima dosta
pitanja i o refraktorima (teleskopima s akromatskim
i neakromatskim objektivima) te o okularima,
odlučili smo da vam napišemo nešto i o tome. Što se
tiče vaših želja u pogledu nabavki materijala i
gotovih optičkih dijelova vjerojatno ste do sada već
uspjeli vidjeti šta možete sami izraditi, kolike su
vaše mogućnosti, te da li ćete se odlučiti da brusite
sami, ili da pribavite gotove dijelove.
U redakciju je već stigao popriličan broj narudžbi,
podjednako za sirovine i za gotove dijelove, ali
odlučili smo da pričekamo još neko vrijeme da
naručimo dijelove od tvornica, svaki dan stižu nove
narudžbe, a cijene ovise o broju naručenih
primjeraka. Još jednom vam preporučujemo da nam
se javite, jer kad jednom naručimo izradu dijelova,
nećemo moći tako brzo ponovo naručiti od tvornica
novu seriju.
A sada ponovo na naše zrcalo! Nemojte misliti da
ste baksuz ako vam se zrcalo kod poliranja
pretvorilo u "rotacioni krumpiroid". Sami ste krivi, jer niste dovoljno pazili! Ali, evo još nekoliko "grifova"
za popravljanje oblika ili kako se to zove "retuširanje". Prije samog zahvata treba pomoću probe
polusjene ustanoviti kako izgleda prividni profil tj. u čemu je zapravo odstupanje od idealne sfere. Mislite
uvijek na to da možemo skinuti ono što je višak, i da se treba vratiti na sferno zrcalo. Ako se radi o
ispupčenom prstenu veće širine ili ispupčenoj sredini zrcala često pribjegavamo tzv. lokalnom retušu. Iz
panel-ploče izrežemo krug 1/6 do 1/5 promjera zrcala. Pripremimo malo mekšu smolu od one za mekšu
matricu (treba je za jednu žličicu) i nanesemo s jedne strane drvene pločice u debljini 2-3 mm.
Toplu smolu formiramo preko mrežaste tkanine (ne zaboravite glicerin!) na zrcalu. Eventualno se vrućim
nožem nanese malo čistog voska i pločica zagrije nad plamenikom i ponovo formira. Onaj dio prstena
koji želimo "izvaditi" laganim kružnim pokretima poliramo uz zakretanje zrcala nakon što prođemo puni
krug. Lokalnim retušem brzo skidamo staklo i radi toga već nakon jedne do dvije minute retuša
prekidamo i poliramo normalno na mekšoj matrici opet minutu do dvije. Naravno da slijedi optička
kontrola, da vidimo rezultat, čim se zrcalo malo ohladi od poliranja.
50
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Lokalni retuš možemo upotrijebiti i kada smo dobili hiperbolično zrcalo. U tom slučaju treba izvaditi tanji
sloj naznačen na slici 1. Naizmjeničnim retuširanjem i poliranjem na mekoj matrici dosta brzo ćemo se
riješiti hiperbole. Naravno, uz kontrolu žarišnih daljina pojedinih zona. Vrlo je efikasno rješavanje istog
zadatka pomoću posebne prstenaste matrice. Oblik matrice, koja se radi iz mekše smole pokazan je na
slici 2. Može se i sa tvrde matrice žiletom izvaditi sredina i vanjski prsten, tako da samo srednji prsten
dodiruje staklo. Aktivni prsten treba u tom slučaju premazati voskom. Polira se sa potezima preko
51
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
sredine kod kojih rub zrcala doseže do ruba prstenaste matrice. I ovdje treba kontrolirati svaku jednu do
dvije minute, i eventualno oštrije rubove retuširane zone "ispeglati" mekšom matricom.
Ako vam se desi nešto što nismo predvidjeli snađite se sami! Ili nam pišite. Uostalom, zapamtite da
nema upropaštenih objektiva, postoje samo nedovoljno korigirani! Konačno, kako parabolizirati solidno
ispolirano sferno zrcalo? Ima nekoliko načina koji se svi izvode sa mekšom matricom. U stvari, treba iz
sredine zrcala izvaditi nešto materijala. Slike su dovoljno jasne, istaknimo samo da treba kontrolirati
52
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
daljine slika pojedinih zona pomoću maske svake dvije minute. Proces ide naravno utoliko brže što je
manji odnos promjera i žarišne daljine.
53
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Izaberite sami što vam se najviše sviđa! Najpolaganije ide po sistemu A, najbrže po C, najpravilnije po
D, a najveću mogućnost da stvar zadržimo u rukama po šemi B.
54
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Obećali smo nešto o okularskim probama. Radi se naprosto o tome da optički nož zamijenimo okularom i
ispitujemo sliku koju dobijemo u žarištu, te ispred i iza njega. Upotrebite najkvalitetniji okular koji
imate! Idealno sferno zrcalo daje u žarištu savršenu sliku "zvijezde", oštro i bez zraka. Ako pomaknemo
okular nekoliko centimetara prema zrcalu (slika unutar žarišta) zvijezda se pretvara u okruglu pločicu
jednoliko rasvijetljenu. Ista slika se dobije i nekoliko centimetara iza žarišta (slika van žarišta). Kod
ostalih oblika van žarišta su okrugle pločice koje nisu jednoliko rasvijetljene (vidi sl. 5). Naročito je to
karakteristično kod hiperboličnih zrcala. Okularskom probom možemo jedino ustanoviti izvitoperenost
plohe tj. astigmatizam.
55
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Konačnu optičku kontrolu dati će tek gotovi teleskop na pravoj zvijezdi. Kod toga će samo parabolično
zrcalo dati jednoliko rasvijetljene pločice unutar i izvan žarišta, jedino što nam se u sliku miješa
zasjenjenje dijagonalnim zrcalom.
Dosta sa struganjem i glancanjem. Nadamo se da ste ipak dovoljno uporni i da vas nismo uspjeli toliko
prestrašiti da odustanete od posla. Samo hrabro! Kada prvi puta pogledate Mjesec teleskopom čije ste
zrcalo sami izradili, neće vam biti ravan ni Karl Zeiss! Garantiramo vam da će rezultat daleko preći ono
što ste očekivali. Čak i profesionalni optičari priznaju da su zrcala koja si amateri sami bruse po pravilu
daleko preciznija nego ona serijska iz tvornica. Naprosto zato što ih radimo za sebe i što rijetko
odustajemo od korigiranja prije nego što ih smatramo savršenim. Samo pazite, kada jednom zagrizete u
taj posao nećete se zadovoljiti svojim prvencem (gorko iskustvo autora)!
ODGOVORI ČITAOCIMA
Veljko Kašić - Rijeka.
Začudio nas ja veliki broj pisama čiji autori napominju da već imaju iskustva u gradnji teleskopa. Neki od
njih primijenili su i vrlo originalna rješenja, koja zaslužuju i veću pažnju. Izdvojili smo instrument koji je
izradio Veljko Kašić iz Rijeke, prije svega radi jednostavnosti i jeftinoće. Kao objektiv upotrijebio je leću
od naočala (+ 0,75). Ali za vas bi sigurno bilo interesantnije da vam on sam objasni detalje. Veljku smo
napisali pismo u kojem ga molimo da za "Kosmoplov" napiše kraći članak sa opisom svog teleskopa.
Nadamo se da će on biti tako ljubazan da se odazove našoj molbi i da ćemo već u jednom od idućih
brojeva pročitati njegov članak. Inače, u svojim pismima Veljko nam je postavio i neka pitanja. Tuži se
da mu je slika obojena i pita kako da se tog nedostatka os-lobodi. Obzirom da je njegov objektiv
neakromatski, obojanje slike se ne da ukloniti, ali ga je moguće ublažiti postavljanjem blende ispred
objektiva: Otvor blende mora sam odrediti, nije teško načiniti više blendi iz kartona različitih otvora,
isprobati ih i odabrati onu koja mu najbolje odgovara. Time će, doduše, izgubiti nešto svjetla, ali će
kvaliteta slike biti znatno bolja.
Drugi Veljkov problem je određivanje žarišne daljine okulara. On je kod toga nešto pogriješio, tako da
mu povećanje teleskopa koje je izračunao prelazi stvarno povećanje. Kada se radi o okularu složenom iz
više raznih leća najbolje je žarišnu daljinu naprosto izmjeriti. To je vrlo jednostavno, snop sunčanog
svjetla skupimo u točku i izmjerimo udaljenost između središta okulara i svjetla točke. Povećanje ćemo
izračunati tako da žarišnu daljinu objektiva podijelimo sa žarišnom daljinom okulara. Uostalom, o tome
ćete dobiti detaljnije informacije u našem sljedećem članku.
Zlatko Smolčić - Beli Manastir
Čini nam se da Zlatka muče slični problemi kao i mnoge od vas. On se interesuje da li se za izgradnju
teleskopa mogu koristiti leće sa raznih drugih optičkih instrumenata, pa navodi fotoaparate, dvoglede i
džepne svjetiljke. Jedna stvar je sigurna, sa džepnom svjetiljkom se sigurno nećete pomoći! Kvaliteta
leća na džepnim svjetiljkama je na takvom nivou da tako nešto nije moguće. Ali ove druge dvije
mogućnosti nisu za odbaciti. Neki fotoaparati imaju vrlo kvalitetnu optičku opremu ali sumnjamo da ćete
naći leću sa žarišnim daljinama koje bi omogućile veća povećanja. Osim toga, jedno upozorenje! Ne
rastavljate upotrebljive fotoaparate, lakše je nabaviti jednu leću za teleskop nego čitav fotoaparat. Što
se tiče dvogleda, stvar je u redu. Ako iz neupotrebljivog dvogleda izvadite leću, od nje ćete moći načiniti
teleskop, sa istim optičkim sposobnostima, kakve je imao i dvogled. Ali, zar tada nije lakše
upotrebljavati dvogled za promatranje neba?
56
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Drugo pitanje odnosi se na mogućnost nabavke materijala za brušenje. Popis materijala koji se može
nabaviti preko "Kosmoplova" već je objavljen u broju 8. Ali kako nam se čini da je dio čitalaca propustio
ili zagubio ovaj broj, popis ponavljamo u ovom broju.
MATERIJAL ZA TELESKOPE
U međuvremenu od posljednjeg članka prikupili smo neke informacije o mogućnostima nabavke
materijala i dijelova za teleskope u našoj zemlji. Na tržištu tog materijala nema i radi toga treba tek
organizirati izradu i isporuku. Ipak Vam možemo dati neke orijentacione podatke koji još nisu fiksni, jer
jako ovise o broju naručenih primjeraka. Pri svemu tome smo vodili računa da su najzainteresiraniji baš
đaci i srednjoškolci koji raspolažu sa relativno malo sredstava i da cijene moraju biti što je moguće niže.
Sirovo staklo za 12 cm zrcalo (2 kom.): 25,00-30,00 din.
Brusni materijal za 2 zrcala: 30,00-40,00 din.
Leće za okular: 20,00-40,00 din.
Aluminizirano zrcalo žarišne daljine 1200 mm: 100,00-120,00 din.
Dijagonalno zrcalo, aluminizirano: 15,00-25,00 din.
Kompletan okular: 70,00-100,00 din.
Prizma umjesto dijagonalnog zrcala: oko 50,00 din.
Sirovo staklo za 16 cm zrcalo: 30,00-40,00 din.
Isporuke bi bile organizirane preko Zagrebačke zvjezdarnice ako se nađe dovoljno zainteresiranih.
Budući da do sada unatoč Vaših mnogobrojnih pisama niti približno ne znamo koliko bi koje vrste
materijala trebalo, molimo vas da se sa svojim konkretnim zahtjevima u pogledu količina i vrsta
potrebnog materijala javite redakciji.
57
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 6. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 12. - 15. prosinca 1969. godine
REFRAKTOR
Kako smo u početku naglasili da je reflektor
(teleskop sa zrcalom) pravi teleskop za amatera,
ipak ne treba zanemariti ni refraktor, tim više što je
on po konstrukciji jednostavniji i pristupačniji i onim
najmlađima. Konstrukcija klasičnog astronomskog
teleskopa je Keplerov tip (v. sl. 2) koji ima "manu"
da je slika u njemu obrnuta. Prave astronome to ni
najmanje ne smeta pa neće valjda ni vas! Istina je,
doduše, da je Galileo prvi promatrao nebo tzv.
holandskim teleskopom, koji daje uspravnu sliku, ali
je u tome ostao usamljen, jer se takvim teleskopom
nisu mogla vršiti mjerenja niti se mogao poboljšati
okular.
Sva ostala astronomska otkrića do polovine XVIII
stoljeća postignuta su teleskopima Keplerovog tipa
sa neakromatskim objektivima. To je i danas
najjeftiniji "top", ali sa vrlo ograničenim dometom.
Pogledajte sliku Hevelovog teleskopa zvjezdarnice u
Danzigu (Dancig). Žarišne daljine objektiva bile su
tada i do 30 metara, a da pri tome promjer
objektiva nije prelazio desetak centimetara. Trebalo
je zaista upornosti da se s takvim čudovištem
pronađe neki zvjezduljak na nebu.
Zašto su ti teleskopi morali biti tako dugački?
Obična jednostavna leća (sočivo) trebala bi u svom žarištu sakupiti sve zrake koje dolaze od zvijezde.
Kad bi barem htjela! Bijelo svjetlo sastavljeno je od sedam glavnih boja (sjetite se duge!) a svaka od tih
boja ima svoju žarišnu daljinu. Umjesto savršene točke, leća će u svom žarištu stvoriti sliku koja nije ni
bijela ni točka. Na sl. 3 je jasno što se događa. Zrake se kod žarišta poklapaju i rezultat toga je žućkasta
pločica sa plavoljubičastim obrubom.
Ako je ta pločica dovoljno malena a da to ne primijetimo ni kod najvećeg povećanja, imamo savršeni
objektiv! A takvu jednostavnu leću za objektiv možemo lako nabaviti, jer to može biti obična leća očala
za dalekovidne. Samo, ne garantiramo za puni uspjeh u svakom slučaju. Preciznost kojom se proizvode
ta stakla je znatno manja od one koja se traži za teleskopske objektive, pa će se ponekad desiti da
stakla imaju grešaka. Treba možda isprobati nekoliko stakala i odabrati najbolje.
Stakla za očale se označavaju dioptrijama, pa +1 dioptrija znači da leća ima žarišnu daljinu od 1 metar.
U tablici su dati podaci za dioptrije od +0,5 do +2,5. Ako smanjimo otvor objektiva na promjer označen
u tablici sa D-I neće slika imati ni traga obojenja. Lagano obojenje slike se može dozvoliti a to će se
58
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
dobiti ako korisni promjer objektiva uzmemo veličine D-II. Daljnje povećanje promjera bi već jako
kvarilo kvalitetu slike!
Još dva podatka; objektiv promjera 5 cm morao bi imati žarišnu daljinu 17,5 m, a 10 cm čak 70 metara.
Dakle, od neakromatskih objektiva većih promjera nema ništa, ali zadovoljimo se sa onim što možemo
načiniti.
Pretpostavimo da ste se odlučili za leću +1. Iz tablice vidimo da je uporabivi promjer približno 24 mm, a
s njime možemo postići povećanja do dvadesetak puta i vidjeti zvijezde do 8. veličine. S tom igračkom
dakle prodiremo tri puta dalje u svemir nego li prostim okom, a da ne govorimo o detaljima na Mjesecu.
Jupiterove mjesece vidimo kao na dlanu, a ako smo imali malo sreće sa staklom za objektiv moći će se
nazrijeti i Saturnov prsten i Venerine faze. A za ovo sve vrijedi žrtvovati nekoliko poslijepodneva i
pokušati sam izraditi takav teleskop. To će moći svaki osnovac iz viših razreda uz malu pomoć tate i
susjeda stolara.
Za refraktor obično radimo tubus - cijev na čijem se jednom kraju nalazi objektiv, a na drugom okular.
Pokušajte prvo naći zgodnu laganu cijev promjena 35 do 45 milimetara, možda iz aluminija sa stjenkom
1-1,5 mm ili iz papira, a takvu ćete naći u svakoj roli paus-papira ili u kakvoj tekstilnoj radnji, jer se
ponekad i tekstil namata na takve papirnate cijevi. Ako niste našli ništa pogodno, načinite je sami! Treba
vam za to dva do tri araka plavog papira za umatanje (pakpapira) malo ljepila (stolarskog tutkala ili
ljepila za tapete), jedna okrugla drvena ili metalna motka promjera oko 40 mm za kalup i - malo
vještine!
Motku prethodno namažite parket pastom sa silikonom, i nakon što se osuši dobro je "naglancajte"! Nije
zgodno da rub papira odmjerite oko 15 cm., spojite sa desnim uglom i odrežite trokut. Na papiru treba
zacrtati traku širine opsega kalupa uvećanog za 2 cm. Rijetkim ljepilom namažite tu traku i na nju
nalijepite crni papir kojim se zamataju fotopapiri. Ako nemate takvog papira premažite tu unutrašnju
traku krpicom namočenom u tuš.
Iza toga premažemo ljepilom oko 50 cm papira van crne trake ljepilom sa druge strane, i to postepeno,
kako napredujete sa namatanjem. Namjestite motku (kalup) na vrh papira i na stolu namatajte
valjanjem papir na kalup. Zatim namažite ostatak papira sa ljepilom i nastavite valjanjem. Budući da je
stjenka cijevi još pretanka, namažite idući papir i nastavite namatanjem dok stjenka ne bude debela od
2,5 mm.
59
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Još nekoliko savjeta: pazite da čitavu kuhinju ne zalijepite! Stol na kojem radite pokrijte sa nekoliko
slojeva starih novina. Čim ste završili prvi namotaj, treba suhom krpom, istovremeno sa valjanjem,
istjerivati mjehuriće zraka i suvišak ljepila, tako da krpu povlačimo uzduž kalupa preko onog dijela koji
smo upravo zalijepili. Ako na rubu papira ima tragova ljepila koje smo povlačenjem krpe istjerali, treba
ga obrisati i iza toga vanjski rub posipati talkom. Preko zadnjeg papira namotati nenamazani novinski
papir, da se papir na rubu ne bi odmatao.
Tubus je skoro gotov, treba ga ostaviti da se na kalupu suši preko noći a iza toga ga oprezno svučemo
sa kalupa i ostavimo da se okomito suši dan-dva. Suhu cijev treba odrezati na dužinu oko 6 cm. kraću
od žarišne daljine objektiva. To je najjednostavnije pilom sa sitnim zubom a možemo i oštrim nožem
neposredno prije nego tubus skinemo sa kalupa. (Sve je ovo prikazano na sl. 4).
Sada treba načiniti kućište za objektiv. Ako ste majstor u obradi metala ili plastike, snađite se sami, a za
naše osnovce imamo na slici 5. takvo kućište izrađeno od šperploče. Pretpostavimo da ste kupili novo
staklo za očale (košta 6,00 din.) i da ga niste dali obraditi na rubu. Ono ima promjer 55 mm i negdje oko
sredine označenu bijelu točku, koja predstavlja njegovo optičko središte. To središte mora biti u osi
teleskopa, pa rupa 57 mm na dijelu kućišta koji smo nazvali nišan neće biti potpuno u sredini. Ako
koristite staklo od kakvih starih očala vašeg djeda ili čak pradjeda, odnesite staklo optičaru da pronađe
njegovo središte i da vam ga obradi da bude okruglo. Vjerojatno će vam takva stara stakla i bolje
poslužiti od novih.
60
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Kao veza između kućišta i tubusa služi deblja šperploča, nosač, sa repom takvog promjera da tijesno
naliježe na tubus. U prednjoj pločici izrežemo otvor korisnog promjera objektiva i rubove malo zakosimo
turpijom. Nakon što smo - bez stakla - spojili sva tri dijela kućišta vijcima, rastavimo ga ponovo i nosač
namažemo iznutra ljepilom i natisnemo na tubus. Kod toga trokutom ili kutomjerom provjerimo da li je
nosač okomit na tubus. Neka se to dobro osuši, a onda treba centrirati objektiv.
Optička os objektiva mora odgovarati optičkoj osi teleskopa. Ne možemo biti sigurni da je nosač potpuno
okomit na tubus! Na rubu stakla možemo brusom zaparati "marku", a isto tako u šperploči na kojoj je
nišan naznačimo točku koja odgovara marki na staklu. Tubus sa nosačem, bez prednje pločice
namjestimo uvečer tako da kroz tubus prolazi svjetlo neke udaljene lampe. Krug svjetla mora biti potpun
i u sredini sjene nosača. Taj krug zacrtamo na komadu papira na žarišnoj daljini objektiva. Sada stavimo
u nosač objektiv. Slika svjetiljke mora biti u sredini kruga i ne smije imati postrane odsjaje. Ako nije u
sredini kruga treba objektiv naginjati podmetanjem kartonskih ili papirnatih podmetača koje na kraju
zalijepimo na nosač.
Staklo mora imati u kućištu slobodnog prostora na sve strane, a da bi ga mogli pridržavati uvijek u istom
položaju, treba ugurati tri manja gumena klina (od meke gumice za brisanje) u slobodan prostor između
vanjskog ruba stakla i unutrašnjeg ruba rupe u "nišanu". Tri tanja klina koja stavljamo na prednju stranu
stakla pritegnuti će staklo uz nosač. Sila pridržavanja mora biti mala, tek tolika da se staklo ne miče u
kućištu kada sve vijke pritegnemo. Unutrašnje dijelove kućišta treba obojiti crno - najbolje sa lakom za,
školske ploče, a za silu i običnim tušem.
Drugi isto toliko važan dio teleskopa je okular, pa pročitajte poglavlje o okularima. Za vaš teleskop je
posve dovoljno upotrijebiti kao okular bilo kakvu leću sa žarišnom daljinom oko 5 cm. (Leća od
baterijskih lampi ne valja!). Ako nemate ništa takvo nabavite običnu lupu takve žarišne daljine ili možda
čak aplanatsku lupu 8x ili 10x. Koštaju 20,00 do 25,00 din, a moći će vam i inače poslužiti. Imaju
žarišnu daljinu 37,5 odnosno 30 mm. Povećanja koja bi dobili sa lećom 5 cm. žarišne daljine bila bi za
leću +1, 20 puta a sa aplanatskim lupama 27 odnosno 30 puta. Ovo posljednje je i previše za vaš
objektiv.
61
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Ako imate neku manju leću za okular pogledajte na sl. 6. kako bi takav okular trebao izgledati. Ako vam
je leća veća, načinite za nju kućište slično onome za objektiv, samo ne zaboravite na zaslon u
okularskom tubusu. Pretpostavimo da ste nabavili lupu koja već ima svoju metalnu cijev, ili da ste se
domogli kakvog mikroskopskog okulara. Za okular treba načiniti papirni tubus u kojem je fiksiran okular.
Nađite kakav komad cijevi ili dršku od metle ili bilo što drugo okruglo, dužine dvadesetak centimetara, a
promjera nešto tanjeg od okulara, za kalup. Na taj kalup nalijepimo nekoliko slojeva tanjeg papira, da
mu promjer potpuno izjednačimo sa vanjskim promjerom okulara. Tako pripremljen kalup osušimo i
namažemo pastom za parkete. Pripravimo si trake od pakpapira širine 15 cm, unutrašnji dio tubusa
prelijepimo crnim papirom i načinimo cijev sa stjenkom debljine oko 2,5 mm isto kao što smo prije
načinili veliki tubus.
62
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Treba nam još jedna kratka papirna cijev, dužine svega oko 5 cm. kao umetak između okularskog
tubusa i glavnog tubusa. Kao kalup nam služi gotov okularski tubus na njegovom kalupu. Na papirnu
traku iz koje ćemo raditi umetak nalijepimo komad sukna (najbolje čohe) ili samta (somota) tako da je
unutrašnja strana umetka mekana i da se okularski tubus po njemu može uzdužno pomicati. Sukno
mora biti dugačko točno toliko koliki je vanjski opseg okularskog tubusa, ne smije imati prehvata, a
nalijepimo ga na papir tankim slojem gustog ljepila. Ljepilom namažemo papir, a ne sukno, koje bi od
suviška ljepila postalo kruto.
I ovaj umetak izradimo namatanjem na kalup, kao i ostale cijevi, a vanjski promjer mu mora biti jednak
unutrašnjem promjeru glavnog tubusa u koji mora točno ulaziti. Kada smo sa umetkom gotovi,
namažemo gušćim ljepilom početak velikog tubusa iznutra i umetak izvana i utisnemo umetak u tubus
do kraja. Ne zaboravite ukloniti suvišak ljepila! Kada se sve osuši, treba prekontrolirati da li okular
"sjedi" dobro u svom tubusu. Ako ima previše zraka, nalijepite u tubus komadić crnog papira, a ako ne
ulazi unutra, izbrusite finijim "glaspapirom" tubus iznutra! Okularski tubus se mora u umetku pomicati
naprijed natrag, ali tako da se u svakom položaju zadrži.
Sada još jednom treba provjeriti da li je objektiv centričan, a to ćemo provjeriti promatranjem daleke
sijalice ili zvijezde. Zvijezda ne smije davati odsjaj na jednu stranu, pa ako ga imamo, treba
podmetanjem podmetača u nosaču objektivu izbjeći jednostrani odsjaj i postići simetričnu sliku. Ako ste
kicoš, obojiti ćete sve izvana nitro lakom kakvim modelari boje svoje modele aviona i brodova. Dobro je
to, barem nećete sa vašim teleskopom bježati od svake kapi kiše, ali vam ipak ne preporučujemo da ga i
nakon lakiranja namačete u vodi.
63
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
A stativ? Ako imate teleskop koji povećava više od 15 puta, ne možete ga rukom pridržavati jer on
povećava isto toliko puta i drhtanje vaše ruke! Nešto malo će pomoći ako u težištu teleskopa zavežete
konop i teleskop objesite na gornji rub prozora ili u dvorištu uz kakav okomiti stup. Stativ će vam
svakako dobro doći. Na sl. 7. smo vam prikazali jedan jednostavan azimutalni stativ koji može zadovoljiti
do povećanja i do 100x, samo ako je dovoljno - težak! Snađite se malo sami, a da vam ga samo u
glavnim crtama opišemo.
Iz komada panel ploče treba izrezati kvadrat sa rupom u koju točno ulazi tubus. Sa strane izbušimo dvije
rupe 7 mm u koje ušarafimo vijke M8. Na vijak prethodno navijemo krilnu maticu i dvije podložne
pločice. Viljuške načinimo od plosnog željeza 3 do 4 mm i na njihovom vrhu načinimo proreze u koje
mogu ući vijci, tako da teleskop možemo skinuti sa viljuške.
Podnožje stativa je okrugla panel ploča u koju su sa donje strane usađene tri noge od betonskog željeza
8 mm debljine. Visina podnožja neka je oko 25 cm. Na panel ploču u koju su ušarafljene vilice treba sa
druge strane staviti protuuteg, tako da teleskop ne preteže. Kada stavljamo teleskop na viljušku mora sa
svake strane viljuške biti po jedna podložna pločica. Ne mora to sve baš tako izgledati ali u principu
treba stativu omogućavati pomicanje oko vertikalne osi i oko horizontalne osi, a da se svakom položaju
može krilnim maticama učvrstiti.
64
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
A što se može početi sa Galilejevim durbinom? On ima kao okular udubljenu leću, pa se može načiniti
okular od stakla za očale -8 do -10. Treba samo kod toga paziti na dužinu teleskopa koja je jednaka
žarišnoj daljini objektiva umanjenoj za žarišnu daljinu okulara, dakle za +1 objektiv i -10 okular dužina
teleskopa je 90 cm i daje povećanje 10x. Ako želite obje kombinacije sa istim objektivom, morali bi imati
vrlo dugi okularski tubus za Keplerov teleskop.
Što mislimo o akromatskim objektivima t.j. onim sa korigiranom kromatskom greškom? Sve najbolje, ali
ipak pitajte vašeg "ministra financija" što misli o njima. Zeissov akromatski objektiv 80 mm promjera
65
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
košta oko 800,00 din. a nešto bolji apokromat od 130 mm promjera čak 7500,00! Jeste li se ohladili?
Možda ćete negdje iskopati kakav neuporabivi fotoaparat na ploče, oni imaju akromatske objektive
obično sastavljene od dviju jednakih lijepljenih (korigiranih) leća. Svaka od njih bi mogla poslužiti kao
objektiv, jer imaju žarišne daljine između 25 i 40 cm, ali i jedan "ali". U vrijeme tih objektiva bili su u
upotrebi ploče i filmovi neosjetljivi na crveno i žuto svjetlo i ti objektivi su kromatski korigirani, tako da
zadovoljavaju za ortokromatski film, a ne za ljudsko oko. Možemo ih upotrijebiti za objektiv za neko
teleskopče, ali sa povećanjem treba biti vrlo obazriv i ne tražiti od objektiva ono za što on nije rađen.
Rijetko kada ćete uspjeti sa takvim objektivom postići povećanja veća od 20x a da vas kvaliteta slike ne
razočara. Možda je bolje takav objektiv upotrijebiti za "astrokameru", kako se učeno naziva običan
fotoaparat, ako je okrenut u - nebo!
OKULARI
Da se razumijemo, ovo o okularima vrijedi za sve vrste teleskopa, i refraktore i reflektore. Sigurni smo
da ćete sakupljati na sve strane sve moguće leće i lećice i pokušavati u raznim kombinacijama s njima
složiti okulare. U redu, ali kod slaganja takvih okulara treba poštovati izvjesna "pravila igre", jer je
optika ponekad strašno tvrdoglava i ne podnaša nasilje! Jedan savjet! Nemojte rastavljati kompletne
okulare da bi iz njihovih dijelova složili neke nove kombinacije. Oni su obično najbolji onakvi kakvi jesu i
ne treba ih "popravljati".
Najjednostavniji okular je obična plankonveksna leća (s jedne strane ravna a s druge ispupčena) koju je
bolje okrenuti ispupčenom stranom objektivu. Ona ima svoje greške, ali će kao i neakromatski objektiv
do izvjesne granice dati savršenu sliku. Pri tome treba vidno polje okulara ograničiti zaslonom (blendom)
koji postavljamo u prednje žarište okularske leće. Promjer zaslona ne smije biti veći od jedne petine
žarišne daljine. Okular ima pri tome samo 10° vidno polje, što je razmjerno malo, ali će nam baš ti
okulari izvrsno poslužiti za najveća povećanja gdje nas malo vidno polje i ne smeta. Upotrebljivost
plankonveksne leće za okular ovisi o otvoru (odnos promjera objektiva i žar. daljine) objektiva, pa u
tabeli 2. dajemo podatke o najvećim žarišnim daljinama do kojih možemo koristiti pojedinačnu leću kao
okular.
Tablica pokazuje da će kod neakromatskih objektiva sa malim otvorima plankonveksna leća moći
zadovoljiti za sva povećanja. Na slici je prikazana prosta konstrukcija okulara koju će malo vještiji tokar
izraditi. Preporučujemo vam da kod toga vanjski promjer cijevi okulara bude ili 23,2 mm ili 24,5 mm
koliko iznose standardni promjeri mikroskopskih odnosno teleskopskih okulara. Sve dijelove okulara
pridržavamo u cijevi pomoću otvorenog prstenastog pera koje se utisne u cijev. Prednja pločica na
okularskoj cijevi upasovana je i utisnuta u cijev i ne skida se. Leću treba kod optičara dati obraditi na
potrebni promjer, (sl. 8).
66
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Ako nemate baš plankonveksnu leću nego bikonveksnu (obostrano ispupčena) i s njom možete gotovo
sa istim uspjehom načiniti okular. Treba eventualno isprobati taj okular sa malo manjim vidnim poljem.
Savršeniji okular je onaj Huygensov (Hajgens). Takvi su gotovo svi mikroskopski okulari naročito oni sa
većim žar. daljinama. Vidno polje mu je 4 puta veće od okulara sa pojedinačnom lećom. Ako umjesto
dvije plankonveksne leće upotrebimo bikonveksne treba otvore zaslona smanjiti na tri četvrtine. Obično
je žarišna daljina prve leće dva do dva i pol puta veća od one za zadnju leću.
67
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Treći tip okulara koji se više primjenjivao kod astronomskih durbina je Ramsdenov, koji se sastoji od
dvije identične plankonveksne leće. Za silu će opet poslužiti i bikonveksne, ali sa smanjenim zaslonima.
Te leće bi, prema Huygensovom pravilu, bile na međusobnoj udaljenosti koja je jednaka njihovoj
žarišnoj daljini, ali to baš nije zgodno. Vidjela bi se svaka dlaka na prednjoj leći okulara, a oko bi trebalo
ugurati u zadnju leću da se vidi čitavo vidno polje. Radi toga se izvodi Ramsdenova kompromisna
konstrukcija sa dimenzijama koje su pokazane na slici 11. Takva je i konstrukcija ranije spomenutih
aplanatskih lupa.
68
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Kompliciraniji (a i skuplji) su oni sa akromatskim elementima. Poljski dvogledi 6x30 i slični imaju
Kellnerove okulare koji su obično vrlo kvalitetni i sa vidnim poljem i do 45°. Žarišna daljina im je oko 20
mm i vanredno mogu poslužiti kod reflektora za srednja povećanja. Nemojte radi toga odmah rastaviti
prvi dvogled do kojeg dođete!
69
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Da ne zatupimo sada još i sa eventualnim brušenjem leća za okulare, ostavimo to eventualno za poslije,
iako to ide vanredno brzo i jednostavno. Unatoč svih podataka koje smo vam ovdje dali, pokušajte si
nabaviti barem jedan "pravi" okular, barem za veća vidna polja...
70
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 7. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 13. - 30. prosinca 1969. godine
Dugo vam već obećavamo priču o montiranju
zrcalnog teleskopa, pa je vrijeme i da održimo
obećanje. Preporučili smo vam za početak zrcalo
odnosa 1:10 promjera 10 cm i treba da shvatite
odmah u početku da to nije nimalo neozbiljan
posao.
Njegov domet su zvijezde do 12. veličine, sve
planete osim Plutona, Jupiterovi i Saturnovi
sateliti, velik broj planetoida, maglica, dvojnih
zvijezda i divni detalji na Mjesecu, Jupiteru, a pod
povoljnim okolnostima čak i na Marsu. Prvi
instrument kojim se uputite u "šaranje" po nebu
ne bi smio biti veći - da se ne izgubite! Da,
doslovno izgubite, nemojte se smijati!
Traženje nekog objekta na nebu sa većim
teleskopom (koji ujedno ima i manje vidno polje)
nije nimalo jednostavno, ponekad je čak i
uzaludna stvar, a da ne govorimo da sa
zvijezdama treba prvo sklopiti poznanstvo. Za
sistematsko upoznavanje onoga što možete
vidjeti sa vašim "velikim okom" treba vam barem
godinu-dvije.
Vjerujte da ćete i onda, ako jednog dana nabavite
ili izradite veći objektiv, radije upotrijebiti stari
čije sposobnosti bolje poznajete. On će vam dati
ono što može i onda ako vam Kamenko (novinarmeteorolog Kamenko Katić op.ur.) ne osigura
savršeno vedro nebo, a da ne govorimo o tome da ga lako možete ponijeti sobom na kakav izlet na
planinu ili na ljetovanje.
Newtonov teleskop
Funkciju objektiva na svim reflektorima preuzima konkavno, sferno ili parabolično zrcalo. Sliku koju u
svom fokusu stvori zrcalo treba povećati okularom, dakle, treba do fokusa doći s prednje strane s
okularom! Ako to pokušate, zakloniti ćete glavom sve zrake koje dolaze na zrcalo i od teleskopa ništa!
Osim za one na Palomaru, koji si kod zrcala od 5 metara mogu priuštiti da sjednu - u fokus. Newton je u
konstrukciju umetnuo koso - dijagonalno - ravno zrcalo. Dijagonalno zrcalo zaklanja srednji dio zrcala i
time nešto malo svjetla gubimo, ali bez toga ne ide. Zrcalo bi moralo biti što manje, da nam oduzme
manje svjetla, ali opet ne premaleno, jer nam u tom slučaju ne bi u okular skrenulo sve zrake koje
glavno zrcalo skuplja u fokusu. Treba još misliti da i za zvijezdu čija slika pada na rub vidnog polja
okulara trebamo sve zrake.
71
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Ravninu slike t.j. žarište treba za dužinu "c" prebaciti iz osi glavnog zrcala. Ta dužina mora biti za barem
6-8 cm veća od polumjera zrcala, naprosto jer ne možemo bliže doći zbog - nosa!
72
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Ako želimo da dijagonalno zrcalo zaklanja što manje svjetla, ono mora imati eliptičan oblik, a bokovi mu
moraju biti koso odbrušeni, tako da ono izgleda kao da je iz valjka odsječeno pod 45° sa dva paralelna
presjeka. U tom slučaju ono baca na glavno zrcalo kružnu sjenu, a ako ga gledamo kroz okularsku cijev
opet izgleda okruglo.
Nešto veće gubitke svjetla (mačku o rep s time) dobit ćemo ako zrcalo načinimo pravokutno, sa
odnosom strana a:b = 1:1,41 i ako samo kraće strane odbrusimo pod 45°. Pogledajte na sliku 2); takvo
zrcalo zaklanja samo 1,25 puta više svjetla od idealno eliptičnog i čitav cirkus sa rezanjem elipse otpada.
Da bi vam prištedjeli trud oko izračunavanja dimenzija dijagonalnog zrcala, dajemo vam u tablici veličine
manje osi elipse "a" (odnosno manje stranice pravokutnika) za promjere zrcala od 80 do 200 mm i
odnose otvora 1:6 do 1:16. Kod toga smo uzeli u obzir promjer vidnog polja okulara 15 mm i bočnu
udaljenost od ruba zrcala ("e") 70 mm. Uz svaki podatak o dimenziji zrcala "a" dali smo i podatak o
procentu zaklanjanja površine glavnog zrcala.
73
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Za one koji će si graditi teleskop iz gotovih optičkih dijelova briga oko izrada dijagonalnog zrcala otpada,
a iz niza razloga preporučujemo i svima koji će brusiti sami glavna zrcala od 12 ili 16 cm da za prvi puta
nabave gotovo, aluminizirano dijagonalno ravno zrcalo.
Ako i izrađujete sve dijelove teleskopa iz drveta, jer je ono pristupačnije i lakše se obrađuje, iako je
neophodno barem držač dijagonalnog zrcala načiniti od metala. Vjerujemo da će vam za obradu biti
daleko najprikladniji aluminij, a da budemo iskreni i mi smo ga do sada najviše koristili za one dijelove
koje smo sami izrađivali. Pretpostavljamo da u obradi metala niste "velemajstori" i nemojte se ljutiti ako
vam solimo pamet sa stvarima o kojima već i bravarski vrapci pjevaju.
74
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Držač dijagonalnog zrcala mora omogućiti zakretanje zrcala oko optičke osi teleskopa i precizno
reguliranje ravnine zrcala. Ako nemate neku drugu ideju kako to načiniti, poslužite se detaljima na slici
broj 3.
Ležaj načinimo iz komada aluminijske ili mesingane cijevi sa stjenkom od 1 mm. Od tvrdog drveta
(bukovine) izradite okrugao komad koji lagano ulazi u cijev. Cijev zajedno sa uloškom možemo
umjereno pritegnuti u škripac ("mengele"), a da pri tome ne oštetimo cijev. Sada otpilimo cijev zajedno
sa uloškom pod 45°. Preostaje vam da još izradite 4 šapice, koje će pridržavati zrcalo. Šapica je široka
4-5 mm, a mjereno u pravcu osi cijevi oko 2 mm. Drveni uložak pomaknemo za tih 2 mm u cijev,
obilježimo šapice, a ostatak cijevi uklonimo turpijom. Šapice laganim udarcima čekićem zavrnemo tako
da zahvaćaju oko 1 mm na kosu plohu zrcala.
Drugu stranu cijevi odrežemo ravno. Na bokovima cijevi na tri mjesta izbušimo rupe za vijke, a onda
okruglom turpijom proširimo rupice u smjeru osi teleskopa tako da budu duguljaste. Možda će vam biti
najzgodnije izbušiti dvije rupice jednu kraj druge i onda ih malom turpijom za ključeve, spojiti. Komadić
lima sa druge strane uloška ima u sredini rupu 4 mm, eventualno s druge strane proširene za glavu
vijka, ili, ako nemamo vijak s upuštenom glavom, ukopamo u sredini čela drvenog uloška rupu u kojoj
ima dovoljno mjesta za glavu vijka. Kroz rupicu proturimo vijak M4 dužine 20 mm i sa druge strane
čvrsto stegnemo sa dvije matice, tako da se vijak ne može u pločici okretati. Pločicu sa tri mala vijka sa
upuštenom glavom pritegnemo uz drveni uložak koji smo prethodno skratili na potrebnu duljinu. Sada
75
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
na pločici i cijevi načinimo marke koje će nam osigurati da uvijek možemo postaviti uložak u cijev u
pravom položaju. Uložak fino odbrusimo brusnim papirom i na njegovu kosu plohu nalijepimo komadić
sukna (čohe) da dijagonalnom zrcalu stvorimo "udoban ležaj". Treba izbjegavati pritezanje stakla
metalom, pa radi toga šapice s unutrašnje strane prelijepimo plastičnom ljepljivom trakom ili
selotejpom. Pokušajmo sada ležaj složiti.
Na čohu kapnemo u sredinu malu kap OHO ljepila i zrcalo prilijepimo, pa uložak sa stražnjom pločicom i
zrcalom namjestimo u cijev i obilježimo položaj izduženih rupica na drvenom ulošku. Pazite! Metalizirano
zrcalo ne smijete nikako dirati prstima, jer je vrlo lako oštetiti tanak sloj metala na zrcalu. U sredini
rupica ćemo označiti mjesto za vijke i svrdlom nabušiti rupice za vijke i time je ležaj gotov. Ipak,
rastavite prije bušenja sve, jer ima još posla.
Nosač se može najjednostavnije načiniti od komada ugaonog aluminijskog profila 30x30 dužine oko 10
cm, ali tako da onaj dio nožice profila koji bi zaklanjao zrake svjetla odrežemo. Preostali dio profila je
dovoljan da osigura dosta stabilan položaj zrcala. Prema veličini ležaja zrcala izrežemo nožicu profila i na
mjestu gdje treba doći vijak koji strši iz ležaja zrcala izbušimo rupu 4 mm za prolaz vijka. Položaj zrcala
ćemo regulirati sa tri vijka za koje treba u nožici vijka narezati navoj. Pazite da ne dođu baš na glave
vijaka kojima smo limenu pločicu vezali uz uložak i da su približno raspoređeni pod 120°.
Ovdje smo se malo posvadili. Goran sumnja da ćete uspjeti sami narezati navoj, a "senior" (kako ga je
urednik nazvao) tvrdi, da su jugoamateri vještiji nego što to on misli i da, prema Bobiju, tu "problema
nema"! Treba nabaviti ili posuditi alat za narezivanje navoja. To su tri navojna svrdla za M4 vijke i ručica
za narezivanje navoja. Izbušimo rupice 3 mm i u ručicu stavimo navojno svrdlo broj jedan. Nosač
učvrstimo u škripac i okomito, ali zaista okomito na plohu uz umjereni pritisak ušarafimo svrdlo u rupu.
Obično to ide najbolje ako se svrdlo zakrene za 45° i malo vrti i natrag i zatim zaokrene za daljnjih 45°.
Nije loše u rupu kapnuti kap ulja ili za aluminij bolje ugurati malo sapuna. Nakon što smo i svrdlo broj
dva protjerali kroz rupu pokušamo vijak ušarafiti u rupu. Obično već ide, a ako ne, pročistimo rupu sa
svrdlom broj 3. Vidite da to nije tako teško. Ako nam ne vjerujete, zamolite komšiju mehaničara da vam
pokaže kako se to radi.
Drugu stranu nosača nemojte obrezivati prije nego što složite tubus, mogli bi se prevariti u dužini
nosača.
Ploču na koju ćete sa jedne strane pričvrstiti okularski tubus, a sa druge strane nosač kosog zrcala,
nemojte isto tako odrezati prije nego što dovršite tubus, opet su u pitanju definitivne mjere. Može biti i
od šperploče, ali je bolje da i nju izradimo od polutvrdog aluminijskog lima debljine 2 mm. Hotimično
vam nismo dali nikakve mjere, jer one ovise o tome iz kakvog ćete materijala izraditi tubus. Kada vam
budu gotovi tubus, ležaj i nosač kosog zrcala i okularski tubus nacrtajte taj detalj u mjerilu 1:1 i iz
nacrta si uzmite mjere...
Počnimo sada sa okularske strane. Najjednostavnije će vam biti izraditi okularski tubus iz papira, kako je
to opisano u prošlom broju. Okularski tubus vežemo za ploču pomoću komada panel ploče u koju
jednostavno ulijepimo papirnu cijev po kojoj se pomiče okularski tubus. Na slici su vam prikazani svi
dijelovi a i kompletna ploča sa svim dijelovima.
76
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Veza nosača kosog zrcala sa pločom ostvaruje se preko komada kutnog "L" profila. Kod toga treba,
unatoč tome što ste točno mjerili, kasnije još točnije regulirati položaj kosog zrcala. Radi toga su rupe na
nosaču duguljaste, da biste zrcalo mogli precizno dovesti u sredinu tubusa. Na kutnom komadu trebati
će još tri rupe, a isto tako i tri rupe na ploči. I rupe kroz koje pritežemo kutni komad za ploču su
duguljaste, da bi i u tom smjeru mogli točnije namjestiti zrcalo u os. Da vas dalje ne gnjavimo, mislimo
77
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
da su slike dovoljno jasne. Isti detalj pokazali smo u još jednoj ozbiljnijoj varijanti, kod koje ima
tokarskog posla. Ako se ne možete sami odlučiti na izradu svega po onoj prvoj varijanti, moći će vam
ovakav ležaj, nosač i okularsku cijev izraditi tokar. Treba ipak malo objašnjenja.
Na cijevi moramo imati jednu duguljastu rupu kroz koju ušarafimo vijak u drveni umetak. Pločica na čelu
umetka i cijev se spajaju navojem, pa taj vijak ima samo svrhu da spriječi zakretanje umetka. Nosač je
ploča aluminijskog lima 3 mm koja ulazi u prorez na osovini, ili da osovinu stanjimo do pola. Osovina
završava vijkom kojim se priteže okrugla ploča. Okularska cijev ima pravokutni ili trapezni navoj sa
hodom barem 1,0 do 1,5 mm, pa se izoštravanje vrši okretanjem okularskog tubusa. Okularski tubus
treba izraditi iz tanke mesingane ili bakrene cijevi.
Obično nećete naći takvu koja ima unutarnji promjer baš kao vaš okular, pa moramo uzeti najbližu širu
cijev. Tome se može pomoći tako da se iz željeza izradi kalup sa rupom koja ima promjer koji nam
treba, a na dužini od 10 mm načinimo konični prijelaz. Pomoću jakog škripca možemo cijev utisnuti u
kalup i time joj smanjiti promjer. Taj smanjeni promjer nam treba na dužini od 15 do 20 mm. Nakon
toga treba još cijev na glodalici obraditi na točnu mjeru. Na kraju suženog dijela te cijevi izbušimo 4
rupice i suženi dio raspilimo uzduž osi. Ovo je radi toga da okular možemo dovoljno čvrsto pridržavati, a
da pri tome lako vadimo iz cijevi.
Ako imate kakvu refleksnu foto kameru, kojoj se može skidati objektiv (na primjer Exacta ili Praktica)
sjetiti ćete se jednog dana da vaš teleskop upotrijebite kao objektiv kamere. Treba zato predvidjeti
dodatak kojim ćete moći fotoaparat učvrstiti na mjesto okulara. Ali o tome drugom prilikom detaljnije.
U broju 7 smo već u prvom članku prikazali kako izgleda kućište objektiva i gotovi teleskop. Sa ovim što
smo sada opisali o montaži dijagonalnog zrcala možete si stvoriti i predstavu čitavog teleskopa. Ipak, za
idući nastavak ostavljamo detaljnije o montaži glavnog zrcala, izradi tubusa i centriranju dijagonalnog i
glavnog zrcala, te posrebrivanje zrcala.
BRUŠENJE DIJAGONALNOG ZRCALA
A sada, da bi ostali dosljedni sami sebi a i zadovoljili vašu znatiželju, opisati ćemo vam i rezanje i
brušenje dijagonalnog zrcala. Za rezanje stakla treba nam stolna bušilica sa vrlo malim brojem okretaja
(60 do 90 u minuti). Rezanje je moguće i sa ručnom bušilicom bez motora koju na stalku pridržavamo u
okomitom položaju, s time da se čitava bušilica može samo vertikalno lagano pomicati.
Staklo režemo sa posebno izrađenom krunom iz mesingane, bakrene ili željezne cijevi sa stjenkama od 1
mm. Kruna može na donjem dijelu biti nazubljena (vidi sliku!) ili naprosto na svakih 5-10 mm po opsegu
pilom zarezana. Na gornjem dijelu kruna ima ploču ili zavarenu ili zalemljenu za cijev i osovinu 3-10 mm
koju stegnemo u glavu bušilice. Na ploči treba načiniti bliže rubu nekoliko otvora kroz koje se dodaje
brusni prah (200) i tekućina za hlađenje (voda ili terpentin).
Na staklo koje se reže krunom treba sa donje (eventualno i sa gornje) nalijepiti zaštitnu ploču stakla,
obično staklo debljine 2 mm. Lijepiti možemo ili kanadskim balzamom ili kalofonijem. Oba komada stakla
zagrijemo nad plamenikom (špirit, plin) tako da ih pridržavamo drvenom štipaljkom za rublje 5-30 cm
iznad plamena, stalno pomičući. Kada se dovoljno zagriju stavimo na jedan komad grudicu kalofonija i
nastavimo grijanje dok se kalofonij ne rastopi. Tada na suhoj krpi poklopimo stakla, dobro krpom
pritisnemo i pustimo da se pod pritiskom lagano ohlade.
Da bi kalofonij bio žilaviji dobro je prethodno rastopiti kalofonij u posebnoj posudi i na otprilike 5 ccm
kalofonija dodati dvije-tri kapi terpentina ili 10% bitumena. Za dijagonalno zrcalo pripravimo stalak koji
ima gornju plohu pod 45° i istovremeno sa međusobnim lijepljenjem stakla zalijepimo kalofonijem
78
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
zaštitno staklo za stalak. Kod rezanja treba biti strpljiv, jer traje najmanje jedan sat. Na isti način
možemo rezati pločice za leće okulara, na primjer iz razbitih stakala od naočala i ploče za zrcala do 15
cm promjera, samo ovo posljednje mora biti obavezno na stolnoj bušilici.
79
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Bušenje optički ravnih ploha je teže od brušenja sfernih površina. Da bi bili sigurni da smo stvarno
izbrusili ravnu površinu moramo istovremeno brusiti tri okrugle ploče istog promjera, nazovimo ih "A",
"B", i "C". Budući da će nam već sirovo staklo biti približno ravno možemo odmah početi sa finijim
brusnim prahom na primjer sa br. 400. Brusimo kao normalno ploču "A" na "B" kratkim potezima oko 5.
min. Sada zamijenimo podlogu i kao podlogu uzmemo ploču "C". Nakon 5 min. prekinemo i na ploči "C" i
nastavimo brusiti ploču "B". Iduća faza je postavljanje ploče "A" kao podloge za "B". Sami si složite
šemu rada tako da nikada ne brusite dulje od 5 min. u istom poretku. Ako sve tri ploče jedna na drugu
savršeno pristaju, tada to mogu biti samo potpuno ravne plohe. Geometrija, šta ćete!
80
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Da bi proces brušenja tekao kako treba, potrebno je već izrezano dijagonalno zrcalo nadopuniti do
punog kruga. Dijagonalno zrcalo treba izrezati (krunom) iz okrugle ploče nešto većeg promjera i nakon
rezanja ostatak ploče dijamantom rasjeći na 4 komada. Na ravnoj staklenoj podlozi premazanoj (na
primjer silikonskom pastom za parkete), složimo natrag sve dijelove, ali sa razmacima od 3 mm. Oko
dijelova postavimo metalni otvoreni obruč ali tako da je barem 1 mm iznad podloge.
Privremeno zatvorimo otvore uz podlogu i razrez prstena ljepljivom trakom i zalijemo staklene dijelove u
prstenu sa 5-6 mm debelim slojem tek umiješanog gipsa. Daljini prostor ispunimo naizmjence slojevima
raščešljane vate i rijetkog gipsa, dok ne ispunimo prsten. Gipsom učvršćene plohe treba brusiti nakon i
do 3 sata stajanja, a kod prekida rada omotati vlažnom krpom. Najbolje je ipak kompletno brušenje i
poliranje dovršiti za dva do tri dana. Nakon brušenja i poliranja otvorimo izvijačem metalni prsten tako
da gipsani blok ispadne. Ako se ne usudite gipsani blok razbijati (ipak, oprez!) dlijetom, ostavite sve u
posudi sa solnom kiselinom, nakon 24 sata gips će omekšati.
Neki predlažu da se dijagonalno zrcalo prvo izbrusi i ispolira u formi veće staklene ploče i da se rezanje
vrši na već ispoliranoj plohi, ali smatramo da je to stvar ukusa. Izbrušena ploha se može kod rezanja
oštetiti, a isto se može desiti i kod razbijanja gipsanog bloka. Izaberite sami!.
ODGOVORI NA PISMA
Božić Aleksandar - G. Milanovac
Pišete nam: "Po vašim stručnim save tima počeo sam brušenje zrcala ali mi od početka nije išlo za
rukom, tako da sam razljućen razbio već upola izbrušeno zrcalo. Ponovo ne bih želeo da započnem
posao". Mi se ne ljutimo, jer smo kao prvo napisali da za brušenje optike treba prije svega živaca i
strpljenja. Zao nam je da nam niste napisali sa kakvim ste materijalom radili. Možda je greška bila u
tome?
Pishić Rizah - Rijeka
Zaprepastili ste nas! Pišete nam da Vam je već prema prvom našem članku uspjelo da izbrusite dva
zrcala od 22 cm promjera! Doduše, bez optičkih proba, ali nadamo se da su Vam uspjela; uostalom,
najbolja kontrola je konačna slika u montiranom teleskopu, a za tu tvrdite da Vas zadovoljava. A sada
ono rudi čega nam pišete. Započeli ste brusiti zrcalo od 50 cm promjera sa žarištem od 800 cm! Šta ćete
s njime početi? Takav "komad" traži veliku i tešku konstrukciju, a veliko je pitanje da li to možete sami
izvesti. A na onaj način kako to mislite - da lovite sliku s okularom u ruci - sumnjamo da ćete mnogo
postići. U najmanju ruku okular ćete teško zadržati u blizini osi. Greška koju imate je očigledna, zrcalo
ima u srednjem dijelu manji promjer zakrivljenosti nego li uz rub. Pokušajte to izjednačiti prstenastom
matricom, i - kontrolirajte optički!
Kašić Veljko - Rijeka
Vaš članak o teleskopu koji ste izradili primili smo i biti će objavljen u sljedećem broju. Prema skicama
koje ste nam postali načiniti ćemo crteže za štampu. Hvala na suradnji i nadamo se da ovo neće biti Vaš
posljednji prilog za "Kosmoplov".
OBAVIJEST ČITAOCIMA ZAINTERESIRANIM ZA BRUŠENJE OPTIKE
U početku serije o gradnji teleskopa nismo niti približno mogli ocijeniti koliki će biti broj onih koji su
zainteresirani bilo za samostalno brušenje optike, bilo za gradnju teleskopa iz gotovih dijelova. Da
budemo iskreni, nismo ni izdaleka očekivali toliki odaziv, jer nam još uvijek svakodnevno stižu narudžbe.
81
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Čitaocima koji su tražili brusili materijal možemo saopštiti da smo pristupili kompletiranju paketa.
Imamo malo poteškoća i sa ambalažom, ali i to će kroz koji dan biti gotovo. Pošiljke ćemo poslati
pouzećem, tako da otpadaju pitanja oko toga komu slati novac za isporučenu robu. Molimo vas da
odmah na pošti otvorite paket iz dva razloga - radi kontrole da li isporučeno odgovora Vašoj narudžbi i
da li je sve u redu stiglo. Pošiljke su osigurane i oštećenje paketa treba odmah reklamirati.
Za optičke tvornice predstavlja poteškoću uključivanje manjih serija u proizvodnju. Škola za preciznu
mehaniku i optiku "Ruđer Bošković" u Zagrebu voljna je izraditi i manju seriju sfernih zrcala, ravnih
(dijagonalnih) zrcala, te leća za okulare.
Izgleda prema sadašnjem stanju da nećemo moći ispuniti obećanje o isporuci prizmi umjesto
dijagonalnih zrcala. Do sada smo čekali sa definitivnom narudžbinom, jer smo time samo koristili
zainteresiranima. - I škola, naime, mora u cijenu uračunali troškove izrade matrica i potrebnog alata, pa
će zbog ovoga zakašnjenja cijene moći biti otprilike onakve kakve smo predviđali, ili čak i nešto niže.
Vjerujemo da ćemo moći održati rok koji vam je urednik najavio u prošlom broju. Naručeno ćemo vam
isto tako poslati pouzećem. Ispričavamo se onima koji su naručili gotova zrcala od 16 cm. promjera. Broj
pristiglih narudžbi je suviše malen da bi se isplatilo ulaziti u proizvodnju, te predlažemo da se zadovoljite
sa zrcalima od 120 mm. Poteškoće su iskrsle sa staklom. Nismo mogli naći potrebnu količinu stakla
debljine 15 mm. Za zrcala od 12 cm može se tolerirati i odnos debljine i promjera 1:10 pa ćemo vam
takva stakla poslati. Tražeći raznorazne mogućnosti pronašli smo slučajno manju količinu gotovih ploča
od PYREX stakla promjera 15 cm. debljina 20 mm. Ovo staklo se posebno odlikuje vrlo malim
deformacijama uslijed promjena temperature - i od njega je izrađena većina zrcala za srednje i velike
teleskope. Cijena mu je nešto viša od običnog, pa takva ploča staje oko 60,00 din.
82
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 8. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 14. - 15. siječnja 1970. godine
U prošlom članku na sl. 3 i sl. 4 smo dali detalje i
opisali montažu kosog (dijagonalnog) zrcala i
okulara za Newtonov teleskop. U principu se neće
ništa promijeniti ako umjesto zrcala stavimo
pravokutnu prizmu sa metaliziranom kosom
stranom (slika 1.). Ne morate biti "veliki
kombinator" da prema prikazanom nosaču kosog
zrcala načinile nosač prizme. Ipak neka "mali
kombinatori" pogledaju sliku 2.
Šta je bolje, prizma ili zrcalo? Gotovo je isto.
Dijagonalno zrcalo u obliku elipse zaklanja manju
površinu ali ga treba, kao i glavno zrcalo, svaki
puta prekrivati, da se ne praši. Vremenom će
zrcalo reflektirati manje svijetla, naročito ako je
posrebreno. Prizma će sama apsorbirati nešto
svjetla, ali sa posrebrenom kosom stranom to
vraća pa je ukupni gubitak svjetla gotovo isti kao i
kod zrcala. Ona zaklanja veću plohu, ali će u
"pogonu" zadavati manje briga, jer je samo
ponekad treba obrisati od prašine.
Ipak malo objašnjenja o kućištu prizme na sl. 2.
Sve je izrađeno od aluminijskog kutnog prolila
30x30x2 mm i nekoliko vijaka M3 (moraju biti
sitni). Mjere su predviđene za prizmu 28x28x28
mm, a naravno da ćete vi morati sami prema
veličini vaše prizme promijeniti dimenzije. Mislimo
da vam neće biti problem odgrickati pilom i
turpijom komade L profila prema skicama i
narezati navoje kako treba. Rupa u koju se narezuje navoj M3 mora biti 2,5 mm, a one kroz koje prolazi
vijak naravno 3,0 mm. Najbolje je oba komada, koja treba vezati vijcima, zajedno stegnuti ručnom
stegom i izbušiti istovremeno rupe 2,5 mm, pa ih naknadno na jednom proširiti na 3,0 mm. Prizma mora
u svoje ležište ulaziti lagano, pa ćete nekoliko puta morati komadiće koji pridržavaju prizmu skidati i
dotjerivati dok prizma lagano ne ulazi. Pazite da prizmu ne pretegnete; na gornju i donju stranu prizme
nalijepite komadić mekog upijaćeg papira.
MONTAŽA TELESKOPA
Malo smo se poduže zadržali sa sklopom okularskog tubusa i nosača kosog zrcala ili prizme. To je, u
stvari, i najkompliciraniji dio Newtonovog teleskopa, jer je ono ostalo razmjerno jednostavnije. Ali prije
nego se definitivno odlučite da idete dalje, dozvolite da malo prodiskutiramo o samom teleskopu. Navikli
ste vjerojatno da čim se kaže "teleskop" zamislite sliku neke zvjezdarnice sa kupolom, nekim strašnim
stativom i impozantnom cijevi uz čiji kraj sjedi privilegirano biće, koje ima pravo da kroz tu cijev baci
83
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
pogled među zvijezde! O nečem takvom ne treba ni sanjati, ako vam tata nije Onazis, pa prema tome
moramo malo smanjiti apetit. Ostaje nam da razmišljamo samo o teleskopu, jer ste vi utuvili u glavu da
"ono gore" malo iz bližega pogledate. Osim toga nam se žuri, jer ste nestrpljivi da to bude što prije!
Dakle, treba ići najjednostavnijim ali i najjeftinijim putem.
Stativ?? Za sada ne, ako nas slušate, jer njega možete mirno, natenane, raditi a da vam je za to vrijeme
vaš teleskop u punom pogonu.
A tubus? Da li zatvoreni, kao što imaju "oni pravi teleskopi", ili otvoreni? Ne zaboravite da smo se
odlučili za teleskop sa zrcalom, a "onih pravih" ima i zatvorenih i otvorenih dakle može i jedno i drugo.
Kod teleskopa sa zrcalom, objektiv (glavno zrcalo) nalazi se na donjem kraju tubusa, pa tubus ne može
biti nikada potpuno zatvoren! Zapravo se, dakle, moramo odlučiti da li će tubus imati samo rupu na vrhu
kroz koju prolazi svijetlo (ali i zrak) ili će tih rupa biti malo više.
Da vidimo šta vama zapravo treba! Normalno ćete teleskop držati negdje u stanu i za vedre večeri ga
iznijeti na balkon, terasu ili u dvorište. Nećete nikada gledati kroz prozor, jer su tu zračne struje toliko
jake da slika naprosto podivlja!
Najosjetljiviji dio teleskopa je objektiv-zrcalo, koje je metalizirano sa prednje strane i taj metalni sloj
treba čuvati. Čim je van pogona mora biti pokriveno, da se na njemu ne skuplja prašina i da što manje
oksidira. Moramo, dakle, lako u svakom momentu doći do objektiva, a isto tako i do dijagonalnog zrcala.
Osim toga, kada teleskop iznesemo van, mora zrcalo dobiti temperaturu okolnog zraka. Ako u toku tog
hlađenja zrcala pogledate kroz teleskop sa većim povećanjem slika će se nadimati i splašnjavati, onako
84
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
kako to izgleda kada ljeti gledamo uz zagrijani krov. I ovo govori u prilog otvorenog tubusa, jer će nam
se zrcalo sa otvorenim tubusom ohladiti već za pet minuta, a kod zatvorenog to će trajati bar tri puta
duže i pri tome će još i zrak strujati iznutra uzduž osi teleskopa.
Dakle, mi smo za otvoreni tubus! A da li on baš mora biti okrugao? Zaista nema nikakvih razloga, osim
recimo estetskih, a oblikovanje je stvar o kojoj bi se dalo dugo pričati. Svjetlu koje dolazi s Mjeseca
zaista je posve svejedno da li ga ganjamo kroz okrugao ili četvrtasti tubus. Sa okruglim tubusom ne
možemo ništa početi bez stativa! Četvrtasti otvoreni tubus će nam omogućiti da teleskop naslonimo na
stolicu, postavimo na stol, prislonimo bilo gdje i da njime dopremo do bilo koje točke na nebu. Malo
vježbe u nišanjenju, preko ruba - i za dan-dva - nema problema. Do povećanja od 100 puta možemo
živjeti bez stativa. To što na pr. Mjesec, "bježi" iz vidnog polja ne smeta kod manjih povećanja, jer ako
samo malo pomaknemo našu "sandučaru", on je opet u vidnom polju. Obećavamo da ćemo se nakon
kraće pauze ponovo javiti sa serijom članaka o izradi stativa, savršenijih teleskopa i astro-kameri.
Kućište objektiva
Glavno zrcalo treba smjestiti u neku kutiju (kućište) koju možemo otkriti kada nam treba. Osim toga,
kućište mora biti postavljeno tako da možemo regulirati njegov položaj. Na sl. 3 vidite detaljno kako
možemo složiti kućište iz jedne panel-ploče, limene trake i malo šperploče. Panel ploču izrežemo u krug
85
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
čiji je promjer za 10 mm veći od promjera stakla zrcala, a u sredini izbušimo rupu 7 mm i ukopamo rupu
za glavu vijka. Lim za kućište neka je malo krući, može to biti mesingani lim 0,8 do 1 mm ili obični crni
ili pocinčani lim 0,6 do 0,8 mm debljine. Na širini trake nemojte suviše štedjeti, zbrojite debljinu panelploče i zrcala i dodajte tome 20 mm. Dužina neka je točno jednaka opsegu okrugle panel-ploče i bolje ju
je spojiti bakrenim ili crnim zakovicama nego lemiti, jer meko lemljenje ne drži dovoljno čvrsto. Prije
nego što traku savijete, izbušite na njoj rupe, njih 6 do 8 uz rub, kroz njih ćete vijcima limenu traku
vezati uz panel-ploču. Traku savijete na komadu željezne cijevi, izrežete komad lima za vezicu i zakujte
zakovice. Pazite da pri tome ne strše glave zakovica na unutrašnju stranu.
Vijak M8 možete u rupu Ø 7 mm u sredini panel ploče uz malo nasilja - i malo sapuna - pritegnuti do
kraja, a ako ste pesimista, onda sa druge strane pritegnite i maticu da glava vijka ne može ošteti zrcalo
86
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
kada ono dođe na svoje mjesto. Sada još malo obradite rubove na cijevi od limene trake i pričvrstite je
na panel ploču.
Obruč od šperploče kojim poklapamo zrcalo ima rupu koja je zapravo korisni otvor zrcala. Nemojte da se
posvadimo zbog jednog milimetra! Ako ste sami brusili zrcalo onda su neminovno milimetar do dva uz
rub (zbog poliranja na mekoj matrici) malo zaobljena prema dolje i bolje ih je zakloniti. Dakle unutrašnji
promjer obruča je za 4 mm manji od promjera ispolirane plohe zrcala. Vanjski promjer obruča mora biti
takav da teže ulazi u kućište i da može pridržavati zrcalo. Najbolje ga je izrezati malo većeg pa turpijom
i brusnim papirom dotjerati na pravu mjeru.
Ako vam se desilo da baš ne stoji čvrsto, ili ako mu ne vjerujete, možete ga fiksirati sa 3 ili 4 vijka M4 sa
maticama. Vijci će obuhvatiti samo, lim, a matice služe za to da ne dozvoljavaju drvenom obruču da
ispadne iz kućišta. Rupe za te vijke moraju biti jajaste, da bi maticama mogli drveni obruč pritisnuti
prema zrcalu. Zrcalo treba ležati na komadu deblje tkanine (štofa, sukna ili čoje) ili barem na desetak
slojeva novinskog papira. Gumene čepiće u obliku klina izrežemo žiletom iz meke gumice za brisanje;
oni moraju biti toliko veći od slobodnog prostora između zrcala i limenog obruča da ih olovkom možemo
ugurati u taj prostor i tako spriječiti pomicanje zrcala po kućištu.
Ne zaboravite poklopac, koji ćete najlakše načiniti od dviju okruglih ploča lesonita, međusobno spojenih
čavlićima. Ručica na poklopcu nije neophodna.
Otvoreni tubus
Pretpostavljamo da vam više "leži" drvo, pa ćemo za sada samo o takvoj konstrukciji govoriti. Metalci
neka kombiniraju sami!
Treba vam kvadratična donja panel ploča za koju ćemo vezati kućište zrcala. Očito mora biti oko
centimetar veća od vanjskog promjera kućišta. U sredini dobiva rupu 9-10 mm tako da centralni vijak iz
kućišta lagano prolazi. Osim toga moramo dobiti još tri rupe od Ø 7 mm za vijke M8 kojima ćemo
centrirati zrcalo. Neka su oko centimetar - dva od ruba kućišta i raspoređeni pod 120°. Na srednji vijak
navucite probušeni gumeni čep ili gumeni odbojnik za vrata između kućišta i donje ploče, naprosto zato
da kućište ne pleše. Nije loše sa donje strane kućišta na onim mjestima gdje dolaze vijci pričvrstiti
komadiće lima da se vijcima ne ošteti ploča kućišta. Sa donje strane na srednji vijak pritegnemo dvije
matice jednu prema drugoj, tako da se ne mogu pomicati, i sada možemo sa ona tri vijka fiksirati zrcalo
i naginjati ga kako nam treba.
Glavni nosači za tubus su 8 letvica, npr. 1,5x3 cm (za 120 cm dug tubus). Njihova dužina neka je bar 5
do 10 cm veća od žarišne daljine teleskopa. Ako vam sve ispadne predugo, lakše je skratiti nego
produžavati. Po dvije letve spojimo čavlićima (ekserima) ili bolje vijcima za drvo na svakih 25 cm, u
kutnu letvicu.
Pogledajte sliku 4, gdje smo dali i par detalja koje nismo ranije pokazali. Kutne letvice prelaze preko
donje ploče za 1 cm više od vijaka za centriranje. Letvice vežemo jačim vijcima za donju ploču, a preko
letvica uz rub dolaze 4 daščice kojima povežemo letvice međusobno. Isto takve četiri daščice stavimo na
gornji kraj tubusa. Tubus je gotov, samo mu još treba na gornjem kraju ploča (može šperploča) sa
okruglom rupom oko 1,5 cm većeg promjera od efektivnog otvora zrcala.
87
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Ostalo je još da izradimo okularsku ploču, kojoj nismo ranije odredili mjeru. Ona će, kako se vidi na sl. 3
dostizati od ruba do ruba tubusa izvana. Na okularsku ploču pričvrstimo okularsku cijev i privremeno
nosač zrcala, pazeći pri tome da sredina kosog zrcala dođe što točnije u os teleskopa.
CENTRIRANJE
No pretpostavimo da je i to gotovo i da je zrcalo na svom mjestu. Odredite otprilike položaj okularske
ploče - okular mora bili točno na žarišnoj daljini od objektiva - i privremeno pričvrstimo okularsku ploču
sa 2 vijka.
Centriranje ide ovim redom:
a) Središte kosog zrcala ili prizme mora doći točno u osovinu okularske cijevi. Na početak i kraj
okularske cijevi (bez okulara) nalijepimo ljepljivom trakom dva komadića crnog papira sa rupicama od 5
mm u sredini. Istovremeno, zrcalo (ili prizmu) prekrijemo bijelim papirom koji ima nacrtan križ (krst) u
sredini zrcala. Za reguliranje položaja zrcala imamo na raspolaganju vijke kojima je nosač zrcala vezan
uz kutni profil i profil uz okularsku ploču.
88
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Postavite oko desetak centimetara iza okulara i kontrolirajte da li kroz rupice na okularskoj cijevi vidite
križ na zrcalu. Nakon nekoliko pokušaja to će vam uspjeti i sada možete definitivno pritegnuti vijke
kojima je vezan nosač zrcala za okularsku ploču.
b) centriranje kosog zrcala (prizme). Skinite papir sa križem sa dijagonalnog zrcala. Glavno zrcalo
pokrijte njegovim poklopcem. Ako na njemu niste stavili na sredinu ručku, nalijepite u sredinu poklopca
krug promjera dva do tri centimetra izrezan iz bijelog papira. Skinite privremeno one crne papirne
krugove sa rupicama sa okularske cijevi i pogledajte kroz okularsku cijev. Sliku bijele točke sa okulara
moramo imati, točno u sredini kosog zrcala. To sigurno neće biti "od šuba". Zrcalo treba prvo oko osi
teleskopa zakretati lijevo-desno tako da sliku dobijemo u sredinu u tom smjeru. Imate ona tri vijka na
nosaču kosog zrcala kojima možete točno regulirati položaj ravnine zrcala.
Sada vratite one crne krugove na okularsku cijev i još malo korigirajte ako treba. Koso zrcalo ne treba
više dirati! Skinite crne krugove!
c) centriranje objektiva. Sa objektiva skinite poklopac i pogledajte objektiv kroz okularsku cijev preko
kosog zrcala. Ako zrcalo baš nije jako koso vidjeti ćete u njemu bar dio okruglog otvora na gornjem
dijelu tubusa i koso zrcalo. Sa ona tri vijka na ploči ispod kućišta objektiva treba dovesti objektiv u
centrični položaj. Što to znači? Sliku kosog zrcala moramo vidjeti u sredim glavnog zrcala. Opet će biti
malo lutanja lijevo-desno i gore-dolje, ali na kraju, kad je sve gotovo, kroz okularsku cijev vidite u
sredini glavnog zrcala sliku kosog zrcala, okularske cijevi i - svoje oko u sredini svega. Oba zrcala
moraju biti centrirana, jer inače veliki dio svjetla gubimo, a i slika koju bi dobili kosim položajem zrcala
ima više grešaka radi kosog upada zraka.
Na kraju treba na pravom mjestu pričvrstiti okularsku ploču. Otvorite prozor, stavite teleskop na stol i
okrenite prema susjednoj kući ili prema horizontu. Stavite okular sa najvećom žarišnom daljinom u
okularsku cijev, koju izvučete do kraja. Pogledajte u okular. Ako se ne vidi ništa, zakrećite lagano
teleskop dok vam kroz okular ne proleti kakva sjena. Pokušajte izoštriti sliku, ali samo pomicanjem cijele
okularske ploče sa kosim zrcalom i okularom, objektivu ili od njega. Ovo vam je zapravo prva slika koju
ste teleskopom uhvatili. Držite je čvrsto, tj. zapravo zabilježite položaj okularske ploče i pričvrstite je
samo jednim vijkom. Izvadite okular i nemojte se razočarati jer ćete u prvom momentu pomisliti da vam
je čitavo centriranje bilo uzaludno. Nije! Samo pomicanjem okularske ploče naći ćete njen pravi položaj i
sada je pričvrstite sa sva četiri vijka. Možda će trebati malo korigirati ravninu kosog zrcala, ali to je sve.
I teleskop je konačno gotov.
Uputno je ipak na dijelu uz okular malo zatvoriti tubus. Na dužini oko 20 cm, na tri strane koje su
nasuprot i bočno od okulara, možemo sa unutrašnje strane tubusa pričvrstiti crno obojene šperploče ili
lesonit ploče. Ovo će mnogo smanjiti tzv. parazitno svjetlo. U početku će vam biti malo teže naći
teleskopom ono što tražite. Možete si na rubu tubusa načiniti nišan pomoću kojega ćete lakše naći ono
što tražite, ili ćete pričvrstiti mali dalekozor sa povećanjem 5x do 10x kao "tražilac". Najjednostavnije je
nišaniti preko ugla vašeg četverokutnog tubusa.
89
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 9. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 16. - 15. veljače 1970. godine
POSREBRIVANJE
Nemojte vaše zrcalo odnijeti ravno staklaru i
naručiti da vam ga posrebri, jer iako je on
dobar majstor neće u prvi mah znati što da s
njim učini. Ako bi ga "tretirao" onako kao što
to radi sa zrcalom u kome se ogledate u
kupaoni, mogao bi vaše zrcalo optički "udesiti".
Ako ste sami brusili, znate vrlo dobro koliko je
truda uloženo u njega, a i to da s njime treba
postupati nježnije, pa ćete to najbolje učiniti
sami. Ako se bojite kemije, zamolite
stakloresca da vam posrebri, ali vi sami očistite
zrcalo i zamolite majstora da prisustvujete
srebrenju i da radi po vašim uputama.
Dozvolićete jednu malu anegdotu. Svoje prvo
zrcalo odnio je Hudec "senior" jednom
majstoru da mu ga posrebri, onako kako naš
objektiv treba biti posrebren, s prednje strane.
Majstor je prvo izjavio da to ne ide, a poslije je
rekao da će potrošiti previše srebrne otopine,
jer je zrcalo udubljeno! Nisu pomogla
razuvjeravanja i na kraju je "senior" zamolio
majstora da mu da recept za posrebrenje da bi
mogao sam posrebriti. Nije od toga bilo ništa,
jer se majstor počeo smijati i rekao da nije pao
s kruške. On je dvije godine špijunirao
majstora kod kojeg je učio zanat, kako on
mućka otopine, dok je došao do recepta! Kada
je "senior" nakon tjedan dana prokopao po
kemijama i donio zrcalo posrebreno nije se naš
majstor mogao načuditi kako je sloj srebra čvrst i ne može se sa zrcala obrisati. Tražio je recept za
takvo zrcalo, i ovoga puta nije morao - gledati kroz ključanicu! Ne morate ni vi! Ako nemate nikakvog
iskustva sa kemijskim pokusima, nemojte se sami upuštati u ovo. Zamolite vašeg nastavnika ili
profesora kemije da vam pomogne, ili barem prisustvuje vašim prvim "mućkanjima"; uvjereni smo da će
vam vrlo rado pomoći. Isto toliko stručna i korisna može biti i pomoć farmaceuta.
PRIPREMA OTOPINA
Za srebrenje su nam potrebne dvije otopine - otopina srebra i otopina za redukciju. Kemikalije nabavite
u apoteci. Na slici je prikazano kako to ide. Pazite prvo na vodu, ona mora biti destilirana i ne smije
sadržavati klora, koji može proći i kroz destilacioni aparat. To lako ustanovimo.
90
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
91
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
U desetak kubnih centimetara vode stavimo kristalić srebrnog nitrata, pa ako ima klora, voda postane
malo mliječna. Ne preostaje nego potražiti drugu vodu, ili u vodu prije destiliranja staviti malo sode.
Amonijak koji upotrebljavamo mora biti vrlo koncentriran. Srebreni nitrat (AgNO3) - poznat pod imenom
lapis - je kod svega najskuplja kemikalija. Pazite da ga ne dotičete prstima, pocrniti će vam koža, a isto
tako i sve s čime se nitrat doći u dodir. Ne nabavljajte rezervu nitrata! Rastopite nitrat i kalijevu lužinu,
svaku za sebe. Od otopine nitrata odvojite desetak ccm u posebnu posudicu. U otopinu nitrata
kapaljkom dodajemo amonijak uz stalno intenzivno miješanje. U početku otopina tamni, a kasnije se
počinje bistriti.
Dodavanje amonijaka treba prekinuti prije nego se otopina posve razbistri. Mora biti prozirna sa
plavkastom bojom. Ako ste dodali koju kap amonijaka previše, dosipajte otopine nitrata iz treće posude.
Sve naravno uz stalno miješanje staklenim štapićem. Sada odjednom usipamo svu količinu otopine
kalijeve lužine u prvu posudu uz stalno miješanje. Talog koji bi nastao kada ne bi miješali je eksplozivan!
Otopina je postala tamno smeđa. Ponovo uz stalno miješanje dodajemo koncentrirani amonijak kap po
kap dok se ne razbistri. Sada u nju dodamo ostatak otopine nitrata i pustimo da malo odstoji - desetak
minuta i nakon toga je profiltriramo.
Jedno objašnjenje o toj "eksplozivnosti". Srebrili smo oko stotinu puta, i imali smo samo jednu malu
nezgodu, i to pod nešto posebnim uslovima. Koncentracija srebra bila je oko 5 puta veća od ove u
normalnom receptu, a otopina stara oko 14 dana. U posudi sa otopinom srebra stvorio se talog debljine
oko 1 mm, koji je nakon potresanja posude izbacio svu otopinu na strop, uz prasak. Čaši je pri tome
puklo dno. Ako se radi normalno, nema gotovo nikakve opasnosti, jedino pazite da vam lice nije nikada
iznad otopine, dok ju miješate. Suhi talog između prstiju pucketa, jer uslijed trenja nastaju male
eksplozije. Redukcijsku tekućinu je lakše spremiti. Otopimo grožđani šećer (ima ga u apotekama) i
dodamo 5 ccm čistog alkohola. Kada je sve gotovo, dodajte dvije-tri kapi srebrne otopine u redukcijsku.
Nakon par sati dobiti će otopina boju meda i sada je sve "spremno za paljbu".
ČIŠĆENJE ZRCALA
Treba nam žličica "brdske krede" u prahu, koja se upotrebljava za bojenje zidova. U staklenoj posudici
smiješamo po žličicu krede, alkohola i amonijaka i poklopimo. Osim toga treba nam i nekoliko kubnih
centimetara dušične (azotne) kiseline - HNO3. OPREZ!!! Vrlo je opasna! Sve ovo je najbolje da radite u
većoj emajliranoj "tacni" za razvijanje fotografija. Pripremite par štipaljki za rublje, paketić vate i bocu
destilirane vode. Na zrcalo izlijemo dvadesetak kapi dušične kiseline i u štipaljku uhvatimo mali grumen
vate. Vatom razvučemo kiselinu po čitavoj površini zrcala i pri tome držimo nos po strani i čuvamo prste.
Kiselina može jako izgristi kožu, a u nosu neugodno štipa. Dušična kiselina će za minutu-dvije uništiti
masne mrlje (od prstiju) na zrcalu i otopiti staro srebro, ako ponovo posrebrujemo zrcalo.
Sa drugom štipaljkom i novim grumenima vate malo natopljenima destiliranom vodom uklonimo
kiselinu, nakon čega možemo još sa malo destilirane vode zrcalo isprati. (Ovdje može dobro poslužiti i
destilirana voda koju dobijete na benzinskim pumpama). Sada novi grumen vate namočimo u smjesu
krede i amonijaka i tom smjesom pređemo čitavu površinu zrcala. Amonijakom vežemo pri tome ostatak
kiseline (malo se kod toga puši), a kreda će nam poslužiti za mehaničko uklapanje eventualnih taloga.
Sada pet-šest puta uzimamo čisti suhi komad vate i njime čistimo plohu dok potpuno ne nestanu tragovi
krede. Onda kad mislite da je dobro, ponovite čišćenje, vatom još dva puta. Pazite da pri tome ne
dotaknete prstima plohu zrcala, jer inače morate početi iznova! Najbolja kontrola kod čišćenja je ako
dahnemo na zrcalo i kontroliramo da li se u pari koja se kondenzirala vide tragovi poteza vatom.
Ako želite čvrst sloj srebra, morate načiniti od zrcala posudu! Pripremite 4 cm široku traku pergament
papira (domaćice njime zatvaraju boce pekmeza!) dugu barem dva opsega zrcala i gumenu traku.
Namočite pergament da se rastegne, a zrcalo položite na stol. Po obodu treba čvrsto zategnuti
92
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
pergament, tako da dobijemo posudu koja liči na kućište zrcala! Pergament stegnemo gumenom trakom
tako da je najmanje dva puta čvrsto omotamo i čvrsto zavežemo. Isperite sada tacnu za razvijanje i u
nju položite zrcalo zajedno sa papirnom posudom. Po zrcalu polijete malo destilirane vode da provjerite
da li pergamentska traka propušta. Zrcalo je spremno za srebrenje! Zrcalo će biti bolje ako je
temperatura viša, između 25 i 30°C. Nemojte zagrijati otopine, nego prostoriju u kojoj radite! Srebrena
otopina i redukcijska otopina reagiraju međusobno odmah čim ih pomiješate.
Za operaciju miješanja pripremite se, jer čim smiješate morate raditi vrlo brzo. U posebnu posudu od
stakla odlijete toliko srebrne otopine koliko će vam biti potrebno da na zrcalu bude sloj od 1 cm. U drugu
posudu spremite četvrtinu te količine redukcijske otopine (odnos mora biti 4:1). Najbolje je oboje mjeriti
menzurom. Sa zrcala odlijemo destiliranu vodu. Ulijte redukcijsku otopinu u srebrnu i nakon samo
nekoliko sekundi miješanja prelijte preko zrcala. Tekućina postaje tamnija i sada laganim ljuljanjem
posude sprječavati taloženje sivih pahuljica koje nastaju kao "nusprodukt". Ispod sive "juhe" na staklu
se formira zrcalo, a kad se, nakon dvije-tri minute malo razbistri ne djeluje baš ohrabrujuće, jer se preko
metalnog srebrnog zrcala naslagalo srebro u obliku crno-sivih pahuljica. Ali nije vrag tako crn kako
izgleda i sve je u redu! Nakon tri do pet minuta treba odliti tekućinu i odmah doliti istu količinu
destilirane vode. Uzmite grumen vate i lagano i nježno pokušajte uklanjati talog. Ono što se ispod
pojavljuje vrijedno je truda! Odlijte prljavu vodu i dolijte čistu i vatom uklonite ostatke taloga. Ovo
ponovite dok zrcalo nije potpuno čisto do rubova i sjajno.
Ako želite da vam zrcalo dulje traje, dodajte još jedan sloj i to odmah, što znači da ponovno smiješamo
istu količinu srebrne i redukcijske tekućine i prelijemo preko zrcala. Između dva srebrenja zrcalo se ne
smije sušiti pa ponovo odlijemo destiliranu vodu sa zrcala neposredno prije nego smo smiješali otopine
za drugi sloj. Isprano zrcalo ne smijemo odmah dirati prstima! Uklonite pergamentsku traku i još jednom
vatom natopljenom u destiliranu vodu bez pritiska prevučete zrcalo, a posebno rubove zrcala. Osovite ga
i naslonite da se voda sa njega ocijedi i da se potpuno osuši.
Opet privremeno razočaranje! Suho zrcalo je plavičasto i - nije "ono pravo". Ali sada ga treba samo još
ispolirati! Uzmite komadić jelenske kožice - dosta je 3x3 cm, i nasipajte ga sa prahom za poliranje
(cerium oksid ili "ruš"). Samo jednim prstom sa malim pritiskom lagano kružite zrcalom i polirajte ga.
Ubrzo će dobiti puni sjaj po čitavoj plohi i sada odmah s njime u kućište! Srebrno zrcalo nije trajno. Ako
ga stalno držite pokriveno i otkrivate samo kada koristite teleskop onda će nakon mjesec-dva postati
malo žućkasto. Možete ga poliranjem opet malo povratiti, ali kada nakon 4-5 mjeseci postane plavičasto
- spasa mu nema; sloj srebra treba obnoviti.
Upozorenje: sa kemikalijama za srebrenje nema šale! Čuvajte se kiseline i nitrata! Otopinu srebra ne
pokušavajte spremiti za drugi puta. Nastojte je čitavu u par dana utrošiti ili ostatak baciti. Posuda u
kojoj ste miješali otopine dobit će iznutra zrcalo. Uklonite ga dušičnom kiselinom. Isto tako možete malo
razrijeđenom dušičnom kiselinom očistiti i sve ostale posude u kojima ste miješali otopine. Iza toga pod
tekućom vodom isprati dobro kiselinu. Ako vam kiselina dođe na prste, odmah isperite vodom i iza toga
istrljajte vatom natopljenom u amonijak. Mrlje od srebrnog nitrata možete ukloniti sa otopinom tzv.
crvene krvne soli koju upotrebljavaju fotografi. Sve u svemu preporučujemo upotrebu plastičnih zaštitnih
naočala i gumenih rukavica! U pismima čitalaca bilo je pitanja o trajanju aluminiziranih zrcala. Ona su
vrlo trajna; barem nekoliko godina ne primjećuje se gotovo nikakva razlika. Ako se nakon nanašanja
metalnog sloja nanese istim postupkom (isparavanje u vakuumu) i sloj silicija debljine nekoliko
molekula, trajnost se penje na desetak godina - uz normalno čuvanje od navlaživanja i zaprašivanja.
POVEĆANJE TELESKOPA
A sada još jedan ozbiljan razgovor o povećanjima! Mnogi će za vaš teleskop prvo pitati: A koliko puta
povećava? Jasno, vi ćete ponovo izbaciti cifru do koje ste dotjerali - možda i uz malo dodatka, jer vas
93
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
nitko ne može kontrolirati. To zadovoljstvo si priuštite, jer takvo pitanje i ne zaslužuje drugačiji odgovor!
Za vas je mnogo važnije što i kako možete vidjeti sa vašim "topom". Ako nigdje, a ono ovdje vrijedi ona
narodna "Prema svecu, tropar!", jer na nebu ima mnogo "svetaca". Da bi vam ovo bilo jasnije, vratimo
se malo u "teoriju". Već smo nekoliko puta rekli da se povećanje dobiva ako se žarišna daljina objektiva
podijeli sa žarišnom daljinom okulara, ali pri tome postoji još jedna važnija zavisnost. Svaki teleskop (i
refraktor i reflektor) podešen za promatranje beskonačno dalekog predmeta je u stvari afokalan sistem.
Zajednička žarišna daljina sistema objektiv plus okular, je beskonačno velika, pa teleskop onaj paralelni
snop zraka koje ulaze u objektiv propušta kroz okular opet kao snop paralelnih zraka, ali sa smanjenim
promjerom, (vidi sliku 2.) Odnos promjera ulaznog snopa i izlaznog snopa (pupile) jednak je povećanju,
a to se može naći i iz geometrijskih odnosa na slici.
Promjer izlaznog snopa (pupile) može se izmjeriti i na taj način ustanoviti povećanje nekog teleskopa.
Pred objektiv stavimo papir sa kvadratnim izrezom, tako da je dijagonala kvadrata jednaka promjeru
objektiva. Teleskop okrenemo prema svijetlim oblacima ili nekoj drugoj osvijetljenoj bijeloj plohi. Iza
okulara potražimo umanjenu sliku kvadratnog izreza i izmjerimo (pod lupom) stranicu slike kvadrata.
Povećanje dobijemo ako dužinu stranice kvadrata na zaslonu podijelimo sa dužinom stranice njegove
slike. Ponekad će se desiti, naročito kod gotovih dalekozora, da ne vidimo sliku kutova kvadrata. To
znači da je nekim unutarnjim zaslonom u stvari smanjen efektivni otvor objektiva i da ponekad veći
vidljivi otvor objektiva služi samo za reklamu. Trgovačka posla! Ako se to desilo kod vašeg teleskopa,
znači da nešto nije u redu sa konstrukcijom teleskopa - prekontrolirajte konstrukciju!
Dimenzija promjera izlaznog snopa - pupile - je za onoga koji koristi teleskop izvanredno važna! Promjer
zjenice našeg oka ovisi o intenzitetu svjetla; zjenica se kod jake rasvjete sužava da bi oko zaštitila od
prevelike količine svjetla, odnosno, u mraku se širi da bi u oko ušlo što više svjetla. Slično kao kod
mačke! Promjer naše zjenice varira između 1,5 i do 7 mm. Oko postavljamo kod promatranja direktno
iza okulara, pa ako je izlazni snop širi od promjera otvora zjenice, ona služi kao zaslon koji smanjuje
promjer izlaznog snopa. U stvari time je smanjen korisni otvor objektiva! Iz toga slijedi važan zaključak
da ćemo najmanje povećanje nekog teleskopa dobiti ako promjer objektiva podijelimo sa najvećim
mogućim promjerom izlaznog snopa, odnosno promjerom, otvora naše zjenice, a taj je oko 6 mm. Manje
94
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
povećanje ne bi imalo nikakvog smisla! Otprilike takvu pupilu imaju tzv. poljski durbini (dvogledi) sa
oznakom 6x30, što znači šest puta povećanje uz otvor objektiva 30 mm. Izlazni snop ima kod toga
promjer 5 mm, a isto takav imaju i dvogledi 8x40 ili 10x50.
Kada takvim minimalnim povećanjem promatramo neku svjetlu plohu, onda bi osvijetljenost ploha ostala
ista kao i pri promatranju prostim okom, kada se pri prolazu kroz leće i pri refleksiji ne bi nešto svjetla
izgubilo. Kod većih povećanja intenzitet osvijetljenosti ploha opada sa kvadratom promjera izlaznog
snopa! Ako izlazni snop ima 2,5 mm, ploha ima 4 puta manje svjetla od onog pri 5 mm promjera pupile.
Zaključak koji iz toga slijedi je prilično jasan. Teleskopom ćemo svakako promatrati i svemirske maglice
ili komete, čija je površina jedva malo svjetlija od tamne pozadine neba, a kod njih ćemo razabrati
detalje i vidjeti ih najbolje baš sa takovim minimalnim povećanjem! Isto tako ćete sigurno vaš teleskop
često "zloupotrebiti" i za ovozemaljske svrhe! Razočarali bi se sa povećanjem mnogo većim od
minimalnog. Drugo ograničenje povećanja je minimalni snop koje može naše oko primiti i iz njega
"složiti" točku. To je negdje kod izlazne pupile između 0,7 i 1 mm. Ali istovremeno to je i granično
područje objektiva! Da ne ulazimo predaleko u optiku, zadovoljimo se činjenicom, da ni najidealniji
objektiv nije čak ni teoretski (zbog ogiba ili difrakcije) u stanju formirati sliku zvijezde u obliku tačke,
nego u obliku pločice ograničenog promjera. Ono što se pri ekstremno velikom povećanju vidi od neke
zvijezde nije njena slika, nego difrakcijski kružić koji je u sredini najjače osvijetljen. Toj neminovnoj
greški treba sada pribrojiti sve moguće, "grijehe" objektiva - sfernu, kromatsku, sekundarni spektar kod
akromata, komu kod paraboličnog zrcala i još koješta drugo, a da pri tome ne zaboravimo čopor grešaka
koje unosi okular. Da li onda uopće nešto možemo početi sa takovom slikom? Ipak dosta toga!
Kada na pr. želimo "rastaviti" neku dvojnu zvijezdu, nimalo nam neće smetati činjenica što njihove slike
koje vidimo nisu idealne tačke. Sa takvim maksimalnim povećanjem ćemo ih najviše razmaknuti, pa bi
sa okularom u kojem bi imali nitni križ i podjelu mogli čak i mjeriti razmak između središta difrakcijskih
kružića dvojne zvijezde. Ali takva mjerenja ostavimo opservatorijima koji se time bave, pa imaju i nešto
bolje mogućnosti od vas za precizna mjerenja. Povećanje sa izlaznim snopom od oko 1 mm podnosi još i
Mjesec. Najfinije pukotine i sitne kratere na granici svjetla i sjene možemo zamijetiti takvim
povećanjem, iako je intenzitet osvjetljenja pri tome znatno smanjen. Ako sve skupa zbrojimo, vidimo da
maksimalno povećanje može biti uz izlazni snop oko 1 mm, što znači da bi povećanje teleskopa bilo
toliko puta koliko iznosi promjer objektiva u milimetrima. Ali pomirimo se odmah s time da kvaliteta slike
neće kod toga nikoga, pa ni vas same, oduševiti; ali to je ono najviše što možete iz vašeg objektiva
izvući! Šta da onda uopće počnemo sa našim teleskopom?
Najveće moguće povećanje je pet puta veće od onog najmanjeg, pa je normalno da ono pravo, radno,
leži negdje između toga. Treba ga odabrati tako da ipak bude nešto veće, ali opet ne toliko da se
uočavaju greške objektiva. Najkvalitetnije slike Mjesec i planeta, a isto tako i dvojnih zvijezda dobiti ćete
sa izlaznom pupilom između 1,5 i 2 mm. jer ćete pri takvim povećanjima moći uočiti najviše detalja na
svijetlim plohama. Zaključak je očigledan: za naš teleskop bi zapravo trebalo barem tri okulara - jedan
za minimalno - drugi za "radno" i treći za maksimalno! Naravno da se privremeno možemo odreći onog
prvog i posljednjeg i zadržati se samo na jednom, ali prvi slijedeći korak je brušenje ili nabavka okulara
za minimalna povećanje. Ono maksimalno može pričekati, osim ako se ne želite hvaliti sa velikim
povećanjem vašeg teleskopa. Ako se podsjetite onoga što je ranije bilo rečeno o okularima, onda će za
najveće povećanje biti redovito dovoljan okular sa plankonveksnom lećom, a za ona druga dva,
Ramsdenov ili Huygensov okular. Tako, sada vam je valjda i priča o povećanjima jasnija! Neka sa ovime
i ovaj naš "roman u nastavcima" (neki su to čak nazvali i teorijom!) o teleskopima bude za sada završen.
Kroz nekoliko brojeva ćemo se ograničiti samo na odgovore na pristigla pitanja. Spremamo vam nekoliko
kraćih članaka o malko suvremenijim amaterskim teleskopima, fotografiranju Sunca, Mjeseca i zvijezda,
i sl. Dozvolite da na kraju zaželimo mnogo uspjeha onima među vama koji su se ovim našim člancima
našli ponukani da sami izrađuju svoje teleskope. Red bi bio da im zaželimo "sretno", kako se
pozdravljaju rudari, ili možda "bistro", što važi za ribolovce, ili još bolje : "VEDRO!!!"
95
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
OBAVIJESTI I ODGOVORI ČITAOCIMA
Pribor za brušenje zrcala
Čitaocima koji su se javili razaslali smo sirova stakla za zrcala i brusni materijal, i vjerujemo da već
uveliko "stružu". Mnogo uspjeha! Moramo naglasiti da nam ovo ne bi bilo moguće da nam Optička
industrija GHETALDUS iz Zagreba nije poklonila potrebnu količinu finog korundovog praha i polirnog
praha, u želji da time pomogne onima koji se žele baviti amaterskim brušenjem optike za teleskope.
Zahvaljujemo organima upravljanja tvornice u vaše ime i ovim putem. Računali smo s time da ima
zainteresiranih koji nam se još nisu javili, pa objavljujemo konačne cijene kompleta za brušenje zrcala,
jer smo pripremili još desetak kompleta.
a) komplet za brušenje jednog zrcala promjera 12 cm.
dva sirova stakla Ø 120 mm/ 12 mm debljine
pet frakcija brusnog i polirnog praha: Din 56,40
b) komplet za brušenje dva zrcala promjera 12 cm
tri sirova stakla Ø 120/12 mm
pet frakcija brusnog materijala Din 72,10
c) komplet za brušenje jednog zrcala promjera 15 cm
sirovo pyrex staklo Ø 150/ 20mm
sirovo staklo za matricu Ø 150/12 mm
pet frakcija brusnog praha Din 107,60
U cijenu je uračunato pakovanje, pa im treba dodati samo još poštanske troškove.
Šaljemo pouzećem. Upozoravamo čitaoce koji su kasnije počeli pratiti "Kosmoplov" da su članci o
bušenju izašli u brojevima od 7 do 15.
Gotovi optički dijelovi za Newtonov teleskop
Škola sa praktičnom obukom za optiku i preciznu mehaniku "Ruđer Bošković" u Zagrebu, preuzela je
izradu jedne serije optičkih elemenata teleskopa. Glavno sferno zrcalo ima promjer 120 mm, žarišnu
daljinu 1200 mm, a pripadni okular Ramsdenovog tipa žarišnu daljinu 15 mm, pa će povećanje biti 80 X.
Dijagonalno zrcalo je pravokutno i isto kao i glavno zrcalo, aluminizirano.
Čitaocima koji se odluče ili su se već odlučili za samostalnu gradnju teleskopa preporučujemo da se drže
uputa u člancima u brojevima 13 i 14. Cijene gotovih dijelova:
Sferno zrcalo Ø 120 mm F 1200 mm, aluminizirano = 140,20 n.d.
Dijagonalno zrcalo 30x42 mm, aluminizirano = 16,31 n.d.
Ramsdenov okular F 15 mm, promjer tubusa 23,2 mm = 74,82 n.d.
Prizma 28x28x28 mm = 74,82 n.d.
Cijena objektiva nešto je veća nego što smo predviđali, međutim to je posljedica tražene veće
preciznosti obrade za postizavanje većeg povećanja. Sva zrcala će biti poslije izrade optički
prekontrolirana i odbačeni svi primjerci koji ne zadovolje kontrolu.
Mnogo, naročito onih mlađih, čitalaca interesira se za nabavku objektiva i okulara za samostalnu gradnju
teleskopa sa neakromatskih objektivom. Molimo ih da se strpe do idućeg broja. Nastojat ćemo da i za
njih nešto pronađemo. U odnosu na rokove koje smo vam ranije obećali, kasnimo. Molimo vas da
96
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
shvatite da nije bilo baš tako jednostavno sve to organizirati i nabaviti sa mnogo strana. Iako su sa
strane redakcije i sa naše strane sve pripreme bile izvršene na vrijeme, na rokove isporuke utjecali su i
faktori na koje mi nismo mogli utjecati. Vjerujemo da ćete konačnim rezultatima biti na kraju zadovoljni.
Da bi skratili proceduru, molimo čitaoce koji žele nabaviti bilo brusni materijal, bilo gotove dijelove od
optičke škole, da nam pišu direktno na našu adresu (Zagreb, Čazmanska bb/A).
Da bi vam ipak dali neku orijentaciju o "svjetskim" cijenama analognih instrumenata, dajemo izvod iz
kataloga jedne američke firme (instrumente ne možemo nabaviti!)
Komplet za brušenje zrcala 11 cm 94,00 Din
komplet za brušenja zrcala 15 cm 149,00 Din
zrcalo 11 cm 187,50 Din
zrcalo 15 cm 743,00 Din
okulari 48,00 do 113,00 Din
teleskop sa zrcalom 11 cm, paralaktično montiran, 993,00 Din
isto sa zrcalom 15 cm 2440,00 Din
Ovo je bez carine i poštarine, pa sad sračunajte koliko će vaš teleskop vrijediti!
Jedno od čestih pitanja (radi toga ne navodimo imena čitalaca) je pitanje zvjezdanih karata (atlasa
neba) i karti Mjeseca, te pitanja kako pronaći pojedine planete. Redakciji smo predložili da u tu svrhu
iskoristimo drugu stranu priloga u koloru, tako da bi dobili (u nastavcima!!) kompletan, zvjezdani atlas
do 6. veličine. Ukoliko bi se ova ideja ostvarila, počeli bi sa kartom Mjeseca. Astronomi, jeste li time
zadovoljni?
***
Gajić Dragomir, Kruševac - Za bojenje unutarnjih dijelova optičkih instrumenata je najbolji crni mat
lak koji se pod imenom "kamera lak" može nabaviti u trgovinama sa fotografskim priborom. Jeftiniji je
lak za školske table.
Glavaš Tonči, Split - Staklo za objektiv ti je manje od promjera tubusa za refraktor. Nema problema!
Ili izradi okruglo kućište iz tri šperploče koje čitavo ulazi u tubus, ili između nosača i "nišana" umetni još
po jednu šperploču sa manjim otvorom. Pogledaj još jednom slike u "Kosmoplovu"!
Vlasenko Mirko - vojnik, Karlovac - Pokušao si brusiti staklo sa VIM-praškom za čišćenje. To zaista ne
može dati rezultate. Nabavljeni streljački durbin 35x50 može ti vrlo dobro poslužiti za promatranje
zvjezdanih skupina, zvijezda, Mjeseca, pa i planeta.
Čunko Boris, Varaždin - Imate nabavljeni teleskop sa oznakom 20x60x50, što znači da ima povećanje
od 20 X do 60 X, promjer objektiva mu je 50 mm. Široka lepeza oko diska Venere znači da Vam objektiv
nije savršen. Pročitajte pažljivo dio o povećanjima u ovom broju.
Sabo Ferenc, Kula - Interesirate se za gradnju teleskopa tipa Cassegrain i Greggori koji imaju
ispupčeno odnosno udubljeno sekundarno zrcalo i okular iza glavnog zrcala. Ne bi vam preporučili da se
odmah na početku prihvatite takvog posla. Optičke kontrole kod sekundarnog zrcala su neophodne a
nisu tako jednostavne. Za Greggoriev teleskop mora sekundarno zrcalo biti eliptično. Bušenje rupe u
glavnom zrcalu treba izvršiti prije brušenja na isti način kao što je u broju 13 pokazano za dijagonalna
zrcala.
Radičević Radomir, Beograd - Pišete nam da ste izradili refraktor sa lećom 0,75 i da vam funkcionira.
Vaš je prvi, koliko mi znamo, pa čestitamo!
97
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 10. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 17. - 28. veljače 1970. godine
JEDNOSTAVNI PARALAKTIČKI STATIV
Svaki amater koji ima teleskop već sa povećanjem
od nekoliko desetaka puta zna da mu zvijezde
bježe iz vidnog polja zbog prividnog okretanja
nebeskog svoda oko osi koja prolazi nebeskim
polovima. Što je povećanje veće, to će se ta
rotacija više primjećivati, pa ima posla da se
zadrži u vidnom polju ono što se želi promatrati.
Sve je to mnogo lakše ako se teleskop na stativu
može okretati oko dvije ma kakve međusobno
okomite osi. Ako je jedna od tih osi paralelna sa
osi oko koje se vrti Zemlja, to jest ako se poklapa
sa osi oko koje prividno rotira nebeski svod, tada
je praćenje objekta na nebu još jednostavnije.
Treba samo lagano pomicati oko te tzv. polarne
osi (sl. 1.). Svi veći teleskopi moraju imati takav
stativ, a zovemo ga paralaktični. Ideju za izradu
jednostavnog i, što je još važnije, vrlo jeftinog
paralaktičkog stativa pozajmili smo od američkog
autora Thompsona, koji u svojoj knjizi "Making
Your own telescope" (Izrada vlastitog teleskopa)
opisuje sličnu montažu. Malo smo je adaptirali
našim prilikama (i neprilikama na tržištu) i što je
za vas isto tako važno provjerili i ustanovili da
stvar izvanredno funkcionira. A sve kompletno vas
neće koštati mnogo više od 50 din! Izraditi ga
možete gotovo sami uz malo posla za varioca i
malo prekopavanja po kakvom stovarištu starog
željeza.
Osnovni dijelovi za osovine i stativ su tzv. fazonski dijelovi za instalacije vodovoda, plina ili centralnog
grijanja. Asortiman tih dijelova je kod nas nešto ograničeniji ali i sa onim što možete nabaviti u stanju
ste izraditi solidan stativ. Da bi se razumjeli, na slici 2. prikazani su dijelovi koje možete nabaviti u svim
prodavaonicama vodovodnog materijala. Sve ove dijelove možete nabaviti u raznim veličinama koje su
vezane za osnovni unutarnji promjer cijevi kojoj pripadaju; tzv. nazivni promjer. Za nas dolaze u obzir
veličine od 1" (jedan "col" ili palac - 24,35 mm), 1 1/4 ili kako ih obično zovu 5/4" a ponekad ćete
trebati i 1/2" ili 3/2". Dimenzija koju ćemo odabrati ovisi od težine i veličine teleskopa. Za one manje
dovoljno je 1", a za srednje - i do težine od 5-10 kp dovoljna je veličina 5/4".
Osnovna ideja te jednostavne montaže je u tome da ne izrađujemo nikakve skupe osovine, nego
namještamo teleskop okretanjem pojedinih fazonskih dijelova u navoju. U stvari ćemo uvijati i odvijati
šarafe! Dovoljno nam je u svakom smjeru okretanje za nešto više od punog okretanja. Iz vlastitog
98
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
iskustva vam preporučujemo da stativ ili nogu načinite posebno tako da se glava stativa može skidati i
mijenjati. Radi toga ostavimo za sada "nogu" i počnimo odozgo!
Da li je slika 3. dovoljno jasna? Na njoj je prikazana paralaktična montaža i svi potrebni dijelovi.
Teleskop će biti čvrsto vezan na prirubnicu P i spojku N 1, a navoj spojke se mora lagano okretati u
navoju komada T1. Mala je nezgoda što su svi navoji na fazonskim dijelovima malo konični; to je zato da
bi se cijevi mogle spojiti tako čvrsto da ne propuštaju vodu ili plin. Nama to ne treba i malo smeta, pa
moramo navoj "nagovoriti" da se lagano i jednolično okreće. Ako imate brusnog praha br. 200 ili 400,
zamiješajte ga sa žličicom mašinskog ulja ili masti za podmazivanje i dobili ste perfektnu brusnu pastu.
Možete upotrijebiti i brusnu pastu (grubu) kojom automehaničari bruse ventile, ili sastružite sa finijeg
"šmirglpapira" korundov prah i zamiješajte ga sa uljem ili masti (nejestivom!). Sa tom brusnom pastom
namažete oba navoja i onaj na N spojci i onaj na T komadu, pritegnite spojku u škripac (mengele) i
komad "zašarafljujte" i "odšarafljujte" oko pet minuta dok navoje dobro ne razradite do kraja.
Povremeno ćete trebati dodavati brusne paste, a na kraju dobro naftom, lož-uljem ili petrolejem isperite
navoje od korunda.
99
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Na onaj drugi kraj spojke dolazi prirubnica P. Kada potpuno pritegnemo N spojku u prirubnicu, odrežemo
onaj kraj spojke koji viri iz prirubnice. Prirubnicu ćemo vijcima stegnuti za ploču - nosač teleskopa.
Prirubnica može i izostati, možda je nećete kao ni mi moći kupiti, u tom slučaju N spojku propustimo
kroz rupu na sredini ploče i sa druge strane pritegnemo maticom. Kolika će velika biti ploča za
pridržavanje teleskopa zavisi od teleskopa. Teleskop sa zrcalom koji ima sandučast oblik pritegnemo
vijcima uz prirubnicu, ali pri tome ne zaboravimo prethodno oko teleskopa načiniti na tom mjestu
ukrućenje sa četiri panel ploče. Teleskop sa okruglim tubusom vežemo pomoću dva držača i jedne ili
100
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
dviju zatega. Držači mogu biti od panel ploče a zatega od limene trake, koju na jednoj strani čvrsto
vežemo a na drugoj strani pomoću vijka pritežemo koliko je potrebno da se tubus fiksira u držačima.
Teleskop mora biti što bolje izbalansiran, jer će samo u tom slučaju ostati u svakom položaju u koji ga
namjestimo. Prva nam je briga zato da sam teleskop pritegnemo uz ploču tako da mu je težište točno u
osi oko koje će se okretati. Ako na teleskopu imamo ekscentrično mali tražilac - dalekozor, moramo na
suprotnoj strani tubusa dodati protuuteg da ga uravnotežimo.
101
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Nastavimo sa montažom dalje i vratimo se na sliku 3. T1 komad u koji ulazi N spojka sa nosačem
predstavlja nam tzv. deklinacijsku os koja će se okretati oko navoja na spojci N2. S druge strane T
komada (od položaja teleskopa) mora doći protuuteg koji namjestimo na nešto tanjoj cijevi (ne mora biti
baš tako), priključenoj preko reduktora R. Oblik utega? Kakav god hoćete, odnosno kakav god nađete na
starom željezu. Važno je da mu rupu izbušite u težištu i da mu položaj na cijevi možete regulirati. Za to
služe dvije matice M2 i drugi narezani navoj na cijevi.
Spojnica S nije neophodna, ali služi kao protumatica koja ne dozvoljava odvijanje susjedne matice.
Položaj i težinu utega moramo odrediti tako da cijeli sklop - teleskop sa pločom, T komad i cijev sa
utegom ima težište točno u sredini bočnog otvora na T1 komadu. Ne bi bilo teško proračunati potrebnu
težinu utega - niste se valjda posvadili sa zakonom poluge - ali je jednostavnije naći otprilike povoljan
uteg, odrezati duži komad cijevi i na njoj narezati navoj i pritegnuti reduktor. Cijeli sklop objesimo preko
T2 spojke i isprobamo pravi položaj utega. Sada treba samo cijev skratiti toliko da na njoj sa vanjske
strane utega ima mjesta za maticu, i spojnicu i narezati navoj na potrebnu dužinu.
Druga spojka N2 mora se lagano okretati u navoju T2 komada. Ponovićemo operaciju "razrađivanja"
navoja sa brusnom pastom. Iza pranja možemo sa drugom stranom tu spojku čvrsto pritegnuti u T1.
Polarnu os (komad T2) treba fiksirati pod približno 45°, što odgovara našoj geografskoj širini. Kod toga
treba misliti da "nogu" ne smijemo opteretiti suviše ekscentrično. Najbolje je da nam držač te osi
završava prema dolje pločom preko koje ga vežemo sa stativom i to tako da je težište čitavog sistema
iznad sredine te ploče.
Na slici 5. su prikazana još dva načina kako to možemo izvesti. Luk od 45° teško ćete nabaviti, rijetko ih
ima u prodavaonama, a možemo si pomoći tako da obično koljeno raspilimo na pola. Pitajte ipak prije
varioca da li se može odlučiti na to da privari lijevano željezni dio koljena na podložnu ploču. Samo
dobar majstor će to znati! Inače vam preostaje druga mogućnost sa sl. 5 a to je da na podložnu ploču
privarite komad koso odrezane cijevi. Na gornjem kraju cijevi treba prethodno narezati navoj. Podložna
ploča neka ima šest rupa i to tri sa navojem M8, a tri za slobodari prolaz takovih vijaka. Kroz ove
posljednje ćemo provući vijke kojima ploču pritežemo uz nogar, a one prve tri možemo iskoristiti za tri
vijka pomoću kojih ćemo preciznije regulirati položaj polarne osi.
Jedan sitni trik za namještanje polarne osi. Vi nećete vrlo vjerojatno vašim teleskopom (barem ne onim
prvim!) ništa mjeriti, nego će vam paralaktična montaža služiti za lakše praćenje objekata na nebu. U tu
svrhu vam ne treba savršeno poklapanje vaše polarne osi sa onom stvarnom, dovoljan je samo približan
položaj. U komadu T1 treba izbušiti točno u sredini rupu promjera 8-10 mm, a isto toliku i u sredini
čepa. C. Kada kroz te rupe nanišanite na Sjevernjaču, dobili ste dovoljno točno paralaktično montiran
teleskop! Greška neće biti veća od 1-2°.
Vratimo se malo natrag! Svi navoji osim ona dva koja treba "razraditi", moraju biti vrlo čvrsto stegnuti,
a poteškoća vam može zadati samo onaj koji veže podnožje sa T2, t.j. sa polarnom osi. Taj komad mora
biti pritegnut na spojku ili na kosu cijev točno pod 45° i mora biti u ravnini simetrije podložne ploče.
Pokušajte to montirati, s tim da sve nije baš pritegnuto do kraja. Ako bi trebalo zategnuti još malo da bi
os došla u pravi položaj, odvijte i navoj namažite minijem i zategnite i to junački, dok ne postignete
pravi položaj. Može vam se desiti da ni najjačim pritezanjem ne možete postići onaj pravi položaj - treba
sa brašnom pastom prethodno razraditi navoj. A ako smo u zategnutom položaju prešli preko pravog
položaja, poslužite se trikom koji primjenjuju vodoinstalateri. Navoj se prije pritezanja obavija kudjeljom
malo natopljenom u minij ili bilo kakvu uljenu boju (može i obični konac umjesto kudjelje!). Jedan od
komada stegnite u škripac a dragi jakim papagajskim ili cijevnim kliještima pritegnite u pravi položaj.
102
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
103
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Treba pretpostaviti da ćete se vremenom sjetiti da nešto mijenjate u vašoj montaži. Podmažite sve
nareze prije definitivnog pritezanja sa tovotnom masti i - stežite čvrsto. Ako ih suhe pritegnete, mogu
vam zahrđati i kasnije ih nećete moći ponovo otvoriti. Kada ste složili čitavu glavu, pređite sve željezne
dijelove sa minijem, a kad se on nakon nekoliko dana osuši, obojite na primjer sa "efekt" lakom koji se
suši na zraku.
104
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
A sada nogar! Ima tu nekoliko mogućnosti, a koju ćete odabrati, odlučite sami! Fotografski stativi ne
dolaze u obzir, ali ako ste malo vještiji možete iz nekoliko letava složiti vrlo lijep i stabilan nogar. Ovako
nešto bi vam preporučili ako nemate stalna mjesta za vašu "opservatoriju", a o takvom stativu drugom
prilikom. Ako možete za vaš teleskop rezervirati stalno mjesto, na pr. u dvorištu, najjednostavnije je
pribaviti cijev 7,5 ili 10 cm unutrašnjeg promjera i navariti na njenom gornjem kraju ploču sa tri rupe za
vezu sa podložnom pločom glave.
Donji kraj cijevi ćete jednostavno ubetonirati u temelj veličine 40x40x40 cm. Ako tu cijev obojite (osim
onog dijela koji ulazi u beton) sa minijem i iza toga uljanom bojom, moći ćete svake vedre večeri iznositi
glavu stativa i teleskop i - "radnja radi"! Jedino pazite na visinu cijevi; za reflektor ova mora biti barem
tolika da vam teleskop ne zapne za zemlju, a da pri tome možete okom doseći okular u najvišem
položaju. Ako imate reflektor cijev mora biti duža. Računajte s time da stojeći možete bez napora gledati
kroz horizontalno postavljen teleskop, ali i na to da ne morate leći na zemlju kada uperite teleskop u
zenit.
105
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 11. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 20. - 15. travnja 1970. godine
Vaše veliko oko
AMATERI GRADE TELESKOPE
Svi astronomi svijeta zovu od milja teleskop na Mt.
Palomaru "Veliko oko". Iako će Vaš teleskop imati
nešto manji promjer objektiva od palomarskih 5
metara, ipak je on vaše "Veliko oko". Ovo tek toliko
da objasnimo naslov nove serije članaka.
Serija "Kako da sami izradimo teleskop" najzad je
završena. I vrijeme je! Svima koji se nisu prihvatili
posla da sami izrađuju teleskop sigurno smo i
dosadili, a i čuli smo od znanaca da smo "zatupili do
balčaka" i "zakomplicirali do zla boga". Dakle, dosta
gnjavaže! Ipak, živjeli smo u uvjerenju da je
astronomija kao hobi rijetka pojava kod nas.
Posljednjih godina je u svijetu porastao interes za
ovu granu nauke, a već i prije toga je u mnogim
zemljama postojao velik broj astronoma - amatera.
Činjenica je da godine ne igraju nikakvu ulogu,
astronomija i astronautika interesiraju sve od 9-99
godina! I nama su se proteklih mjeseci javljali kako
pioniri tako i penzioneri, osnovci i profesori. Iako je
u pravilu astronomija hobi starijih, od nekoliko
stotina pisama koje smo primili najviše je od onih
mlađih, a više od polovine je iz manjih mjesta.
Imali smo zapravo i prije kontakte sa pojedincima i,
naravno, sa grupom amatera oko zagrebačke
Zvjezdarnice, ali broj čitalaca "Kosmoplova" koji nam se do sada javio sa željom da se oboružaju "astroartiljerijom" prešao je sva naša očekivanja. Za isporuku materijala koju smo organizirali preko
"Kosmoplova" javilo se preko 100 čitalaca, a osim toga održavamo kontakte sa više pojedinaca koji su i
bez naše pomoći priskrbili potreban materijal i već izradili teleskope. Nemojte ovaj broj podcijeniti! Sa
ovom akcijom će se broj teleskopa većih od 10 cm (promjera objektiva) u Jugoslaviji višestruko
povećati.
Da bismo provjerili da li su naši članci bili dovoljno jasni i detaljni, to jest da li netko tko nikad nije video
proces brušenja i poliranja može sam izraditi zrcalo za teleskop, zamolili smo jednog od mladića koji
nam se javio, Polak Marijana iz Zagreba (učenik 8. raz. osnovne škole) da nas izvještava o napretku
svog rada. Mi smo ga opskrbili potrebnim materijalom kojeg nije mogao sam nabaviti, ali mu nismo dali
nikakva dodatna uputstva koja nisu objavljena u "Kosmoplovu". Njegov izvještaj objavit ćemo u
slijedećem broju.
106
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Želimo da ovo ne bude samo naša serija članaka i da nam se pridruže i čitaoci sa svojim iskustvima.
Smatrajte nas ubuduće samo urednicima ove rubrike. Radi toga nemojte očekivati neki kontinuitet u
člancima; svaki od njih će biti posebno zaokružena cjelina i neće biti međusobno povezani. Sadržaj naših
priloga već smo najavili - to su stativi, fotografiranje neba, registriranje pojava na Suncu, niz detalja iz
izrade teleskopa i pribora. Na sva složenija pitanja čitalaca odgovoriti ćemo kratkim člancima.
Pozivamo vas na suradnju ne samo sa vašim samostalnim prilozima, izvadcima i prijevodima iz stranih
knjiga i časopisa, nego i sa vašim prijedlozima tema koje bi bilo interesantno obraditi. Naravno da ćemo
svaki vaš objavljeni prilog honorirati. Jedino bismo vas zamolili da vaši prilozi budu već pripremljeni za
štampu (otkucani na pisaćoj mašini a crteži tuširani) jer nam time znatno olakšavate i skraćujete vrijeme
do objavljivanja u listu. Dakle, očekujemo Vaše priloge i pitanja na adresu: Goran Hudec Zagreb,
Čazmanska bb/A.
Promatranje i snimanje Sunca
Za direktno promatranje Sunca kroz teleskop potrebna su posebna crna stakla koja se stavljaju ispred ili
iza okulara. Ona su vrlo skupa i sigurno ih nećete moći nabaviti, a osim toga postoji opasnost da oštetite
vid zato je najbolje da unaprijed odustanete. Objektiv sa otvorom 1:10 je dovoljan da u svojem žarištu
upali papir (ili cigaretu), pa vam je onda jasno da tamo ne treba gurati oko.
A uz toliko svjetla koliko nam šalje Sunce, to nam uopće ne treba! Sunčane pjege se vrlo lijepo mogu
vidjeti na projekciji koju možemo dobiti sa svakim pa i najmanjim teleskopom ili dalekozorom. Treba
uperiti teleskop prema Suncu, i kada primijetimo da svijetli snop sunčanih zraka prelazi kroz okular,
izvlačimo okular prema van dok na daljini pola metra iza okulara ne dobijemo oštru sliku Sunca.
Uz malo spretnosti možemo promatranje te projekcije načiniti ugodnijom. Kod okulara treba na teleskop
(ako je refraktor) učvrstiti komad tvrdog kartona ili lesonita, tako da nam pravi sjenu. Projekciju
hvatamo na dasci sa bijelim papirom, koju isto tako možemo eventualno vezati na teleskop. Da bi na
projekciji vidjeli i fine detalje na površini Sunca treba prvo sliku dobro izoštriti namještanjem okulara.
Osim toga, da ne bi miješali greške na papiru sa Sunčevim pjegama, položimo na ploču za projekciju
komad bijelog kartona kojeg brzo pomičemo gore-dolje i lijevo-desno. Time se izgube sve greške papira
i možemo primijetiti ne samo najsitnije pjege, nego i svjetlije plohe na Suncu (baklje) i strukturu
Sunčane površine - granulaciju (vidi si. 1)
Ako odmičemo ploču za projekciju od okulara, slika će biti sve veća, ali i manje svijetla. Veliku i oštru
sliku ćemo dobiti samo sa vrlo kvalitetnom optikom. Potražite sami daljinu na kojoj možete vidjeti
dovoljno detalja uz solidnu oštrinu slike. Slika ne treba biti veća od dvadesetak centimetara. Mnogo ćete
popraviti situaciju ako možete gledati sliku u inače zamračenoj prostoriji. Na prozor pričvrstite tamnu
neprovidnu dvodjelnu zavjesu tako da kroz nju napolje prolazi samo objektiv teleskopa, a kvalitetu slike
ćete možda moći popraviti smanjivanjem otvora objektiva.
Ako se na to odlučite, možete redovno pratiti aktivnost sunčeve površine. Ona se po Wolfu računa tako
da se broj grupa sunčevih pjega pomnoži sa deset i tome doda ukupni broj pjega. Na pr. ako na Suncu
vidite 16 pjega koje su raspoređene u 6 grupa, Wolfov broj je 76. Svakodnevnim bilježenjem možete
dobiti dijagram sunčeve aktivnosti. Evo posla za naše amatere!
Praćenje aktivnosti će biti još potpunije ako kod svakog promatranja nacrtate što točnije i položaj pjega.
Možete vrlo lijepo pratiti razvoj i nastajanje pojedinih grupa pjega - slika se svakodnevno mijenja - a isto
tako pratiti rotaciju Sunca (oko 25 dana). Vašu opservatoriju možete i usavršiti ako te pojave fotografski
registrirate. Svi rezultati dobivaju time na vrijednosti. Ima nekoliko mogućnosti za to!
107
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
1. Teleskop i običan fotoaparat
Teleskop treba izoštriti na beskonačno daleki predmet za normalni vid. Fotoaparat se izoštri na
beskonačno, i potpuno otvori zaslon i pridržava na nekoliko cm iza okulara (nije važno koliko, ali bolje je
što bliže!). Iz teleskopa izlazi paralelan snop zraka koji objektiv fotoaparata transformira u oštru sliku.
(sl. 2). Sam fotoaparat bi stvorio sliku Sunca koja bi imala u promjeru F/u mm/: 115. Na pr. objektiv
fotoaparata F=50 mm daje sliku Sunca promjera 50:115=0,435 mm. Ako teleskop povećava 44 x, slika
Sunca na negativu će imati promjer 0,435x44 = 19 mm. Ako snimate na taj način, morate prvo sa
nekoliko probnih snimaka odrediti jednom za uvijek položaj okulara koji daje najoštriju sliku. Ako
snimate fotoaparatom sa malim formatom (24 x 36 mm) upotrijebite tzv. dokument film, on je najmanje
108
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
osjetljiv. Uz ekspoziciju od 1/500 do 1/1000 sek. treba pred objektiv teleskopa staviti zaslon čiji je
promjer najviše jednak promjeru slike Sunca na negativu. Dokument film se razvija pri crvenom svjetlu
u razvijaču za papir, pa ćete to moći uraditi sami, u zamračenoj kupaoni i u slučaju da nemate
fotolaboratorij. Na ovaj način možete dobiti vrlo uspjele slike faza pomrčina Sunca pa i većih grupa
sunčanih pjega.
NABAVKE - GOTOVI DIJELOVI ZA NEWTONOV TELESKOP
Redakcija je naručila materijale i čim dijelovi budu gotovi, kontrolirani i isporučeni biće razaslani
naručiocima pouzećem. Na žalost, nećemo moći isporučiti to svima koji su i se interesirali. Kod
zaključenja ugovora smo naručili dvostruko više nego što smo u tom momentu imali konkretnih
narudžbi, ali ih je do danas stiglo 30 više od naručene količine. Nastojati ćemo da ponovimo izradu
serije, ali ne možemo još reći u kojem roku, a niti garantirati cijene, koje su kod prve narudžbine bile
vrlo povoljne. Vjerujemo da će biti otprilike iste, t.j. oko 240,00 din. za sve optičke dijelove - sferno
zrcalo Ø 20 cm, dijagonalno zrcalo i leće za okular za povećanje cca 80 x. Molimo zainteresirane da nam
se radi predbilježbe jave na adresu: Goran Hudec, Zagreb, Čazmanska bb/A.
MATERIJAL ZA BRUŠENJE ZRCALA
Brusni materijal i stakla 12 cm smo razaslali. Ima ih još, te ih možete dobiti. Ne šaljite novac! Radi kraće
procedure javite se Goranu.
Sa Pyrex staklima 15 cm nismo riješili devizna pitanja. Strpite se još malo!
GOTOVI DIJELOVI ZA AKROMATSKI TELESKOP 44 x
109
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Od serije teleskopa koje je izradila tvornica VEGA u Ljubljani preostalo je još desetak objektiva i okulara.
Akromatski objektiv ima promjer 48 mm, žarišnu daljinu 700 mm, a dvije leće za Ramsdenov okular
daju žar. daljinu oko 16 mm. Cijene: objektiv 80,00 din, leće za okular 40,00 din. Naručite direktno od
tvorničkog servisa na adresu: TEHNOOPTIK, Ljubljana, Novi Trg 2.
110
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 12. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 21. - 30. travnja 1970. godine
Vaše veliko oko
SNIMANJE SUNCA
Kao što smo obećali u prošlom broju, nastavljamo
sa opisivanjem raznih metoda snimanja Sunca.
Ovoga puta ćemo opisati neke složenije načine
snimanja.
a) Snimanje sa neakromatskim objektivom
Kao objektiv može poslužiti obična leća za naočale
+0,50, +0,75 ili +1,00. One će dati slike Sunca u
promjeru od 17,5, 11,7 odnosno 8,8 mm. Za naš
"objektiv" treba načiniti dugi tubus na čijem se
donjem kraju nalazi fotoaparat bez objektiva, ali
sa zaporom. Dalje je valjda jasno!
Film ("dokument"), otvor objektiva jednak
promjeru slike i ekspozicija kao i prije, 1/1000.
Imat ćete malo više posla oko određivanja točnog
položaja objektiva za oštru sliku, a isto tako neće
biti baš jednostavno natjerati sliku Sunca u
fotoaparat, ali snađite se malo i sami. Za ovakvo
snimanje je najpovoljnija neka refleksna kamera
(Praktica, Exacta ili sl.).
b) Direktno snimanje kroz teleskop
Ako objektiv teleskopa ima žarišnu daljinu veću
od 1 m, možemo skinuti okular sa teleskopa i
objektiv sa fotoaparata i kutiju fotoaparata pričvrstiti na mjestu okulara, naravno u takvom položaju u
kojem je slika najoštrija. Pred objektiv teleskopa (ili zrcalo Newtonovog teleskopa) stavimo papir sa
otvorom promjera slike Sunca na negativu. Ovdje je refleksna kamera gotovo neophodna, jer jedino
pomoću nje možemo lako izoštriti sliku i uhvatiti trenutak kada je čitava slika Sunca na negativu.
Čuvajte fotoaparat! Ne pokušavajte tražiti sliku sa punim otvorom objektiva, jer možete spaliti zaslon na
fotoaparatu!
Za fotografiranje Sunca može izvrsno poslužiti sferno zrcalo koje nije posrebreno. Da ne bi došlo do
suvišnog odraza na zadnjoj ravnoj plohi stakla, ona mora biti matirana i premazana crnim mat lakom.
Otvor takvog objektiva mora biti 1:30, dakle promjer od oko 7 cm za žarišnu daljinu od 2 m. Obzirom na
mali otvor, napravi za fotografiranje ne treba kosog zrcala ni prizme, a dužina kamere se može precizno
brušenim ravnim zrcalom skratiti na polovinu.
111
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
c) Direktno snimanje projekcije
Pojedine grupe pjega mogu se vrlo dobro snimati postavljanjem fotoaparata bez objektiva u ravninu
oštre projekcije iza teleskopa. Na zaslonu fotoaparata vidimo sliku pjege prije okidanja i odaberemo
položaj i trenutak kada slika grupe pjega koju želimo snimiti bude približno u optičkoj osi teleskopa i
sredini zaslona.
Opet dokument film, ali nešto duže ekspozicije 1/50 do 1/250 ovisno o veličini projekcije i otvoru
objektiva. Slike bez parazitnog osvjetljenja sa strane možemo do-biti samo u potpuno zamračenoj
prostoriji.
d) Snimanje na ploče ili film većeg formata
Instrument za takvo snimanje je nešto kompliciraniji, a sastoji se od objektiva teleskopa (ili zrcala) sa
većom žarišnom daljinom (na pr. 1000 mm) fotoaparata na ploče - bez objektiva, i objektiva za fotoaparat sa žarišnom daljinom 35 ili 40 mm. Taj objektiv zamjenjuje okular jer je višestruko precizniji od
njega, a treba ga montirati na mjesto objektiva fotoaparata na ploče. U principu sistem djeluje kao
običan teleskop kod projekcije Sunca, pa ćemo dobiti to veću sliku što je mijeh fotoaparata više izvučen.
Slika se izoštrava pomicanjem čitavog fotoaparata prema objektivu teleskopa ili od njega.
Budući da se slika Sunca brzo pomiče u ravnini filma, treba na teleskop postaviti mali durbin-tražilac i
kroz njega projicirati Sunce na pomoćni ekran. Na tom ekranu mora se označiti krugom položaj
projekcije Sunca kod kojeg se istovremeno projicira Sunce na sredinu mutnog stakla fotoaparata. Bez
112
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
teškog stativa kakvog smo već opisali, snimanje neće ići, a osim toga takvom spravom ćete teško
rukovati sami, potrebna su barem dvojica.
e) Filmovanje pomrčina
Filmsku kameru treba opremiti objektivom takve žarišne daljine da slika Sunca zauzima barem polovinu
formata slike. Filmu 36 mm odgovara žarišna daljina objektiva 400 do 600 mm, a za kameru 8 mm oko
200 mm. Otvor objektiva treba zasloniti tako da korisni otvor ne bude veći od promjera slike i još
zamračiti sa 2 do 3 jaka filtera, najbolje crvenim i zelenim. Kao objektiv može posve dobro poslužiti
obična leća za očale +2 ili +2,5, odnosno +5.
Uz takvu kameru potreban je tražilac sa krugom na ekranu u kojem treba stalno držati projekciju Sunca.
Zapor kamere mora biti podešen na pojedinačne snimke a treba snimiti svakih 15 do 20 sekundi po
jedan snimak. Prije svakog snimka moramo namjestiti položaj sunca, pa je neophodna paralaktička
montaža sa pružnim pogonom. Bez satnog mehanizma, kojeg sigurno nemate, snimanje je vrlo naporno
i traži više uvježbanih ljudi koji se neprestano izmjenjuju na instrumentu.
113
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
9. MAJA 1970. MERKUR ISPRED SUNCA
Merkur i Venera su bliže Suncu od Zemlje i ponekad se desi da nam prirede malu "pomrčinu"
(pomračenje) t.j. da prođu ispred Sunca. Sunce se neće zamračiti, jer je vidljivi promjer Merkura mnogo
manji od Sunčevog, pa se Merkur vidi kao crna pločica koja polako prelazi preko Sunčane ploče.
Prije svega, točni podaci! Pojava počinje 9. maja u 5h 20 min. po srednjoevropskom vremenu, a traje do
13h 30 min. Sunce tog dana izlazi oko 4h 30 min, dakle postoji mogućnost da vidite sve faze.
114
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Kada bi Merkur i Zemlja obilazili Sunce u istoj ravnini, vidjeli bismo takav prolaz svaki puta kada Merkur
prestigne Zemlju (svakih 116 dana). Ali putanja Merkura nagnuta je prema ravnini putanje Zemlje
("ekliptike") za 7° i takav prolaz možemo vidjeti samo onda kada se Merkur i Zemlja nađu na pravcu u
kojem se ravnine obih putanja sijeku. Iz slike 1. se vidi da se to može dogoditi samo u maju ili
novembru. Ovoga puta prolaz traje skoro 8 sati i Merkur će proći gotovo kroz sredinu Sunčane ploče, a
to se neće ponoviti sve do 2016. godine (sl. 2.)
Zagrebačka zvjezdarnica organizira ekspediciju svojih članova na Cres, radi posmatranja prolaza
Merkura, jer je veća vjerojatnost vedrog vremena u to doba na otocima nego u unutrašnjosti. Imate,
dakle, priliku da promatrate zaista rijetku pojavu, i nemojte tu priliku propustiti! Nema potrebe da idemo
svi na more. Može se dogoditi da baš na Cresu bude oblačno a u Donjoj Rekavici - sunčano!
Vidljivi promjer Merkura iznosi svega oko 12" (kutnih sekundi) a to je stopedeseti dio vidljivog promjera
Sunca, tako da prostim okom (uz pomoć zacrnjenog stakla) nećete ništa vidjeti, nemojte ni pokušavati!
Jedini - i najefikasniji - izlaz je promatranje Sunca na projekciji kroz teleskop ili dalekozor (durbin ili
dvogled, kako god hoćete). Dovoljan je i obični tzv. poljski dvogled 6 x 30, durbin nekog geodetskog
instrumenta ili čak kazališni (pozorišni) dvogled, samo ovi manji traže malo više priprema. O tome smo
već pisali u prošlom broju.
Preporučujemo da pokušate durbin učvrstiti na neki masivniji fotostativ sa kugličnim zglobom ili kakvu
sličnu improviziranu napravu i smjestiti ga na prozor koji gleda na jugoistok. Treba spriječiti ulazak
direktnog svjetla u prostoriju neprozirnom zavjesom ili zamračiti tamnim papirom prozorska krila.
115
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Sunčano svjetlo ne smije prolaziti kroz prozorsko staklo na objektiv durbina! Slika bi se potpuno
pokvarila!
Na durbinu treba namjestiti masku od kartona tako da spriječimo i prolaz zraka neposredno uz sam
tubus. Ako se okular durbina nešto malo više izvuče nego što je potrebno za normalno promatranje, a
objektiv uperi u Sunce, iza okulara možemo uhvatiti projiciranu sliku Sunca na bijelom kartonu. Iz
običnog durbina 6x30 projekcija Sunca na oko 1 m iza okulara ima promjer 5 cm, a na 2 m oko 10 cm,
što je za ova i puta dosta jer će promjer Merkura biti 2/3 mm, dakle dovoljno da ga uočite. Nastojte da
vam slika Sunca ne pokazuje obojenje na rubovima, a to ćete postići ako je Sunce u sredini vidnog polja.
Svakih par minuta morati ćete da malo pomaknete durbin da bi ponovo dobili Sunce u sredini vidnog
polja.
Usput ćete možda imati priliku da vidite i poneku grupu Sunčanih pjega i baklji, pa pripazite da Merkur
ne zamijenite sa kakvom pjegom. Vašu opservatoriju spremite nekoliko dana ranije i provjerite da li sve
funkcionira. Mnogi od vas će sigurno i fotografirati Merkur ispred Sunca. Bilo bi nam drago ako bi u
nekom od sljedećih brojeva mogli objaviti neki od vaših snimaka ove izuzetne pojave.
Mnogo sreće i - vedro!
116
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 13. dio
Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 23. - 30. svibnja 1970. godine
Vaše veliko oko
KAKO SMO SNIMILI MERKUR
Vrijeme nas je ipak poslužilo (iako ćemo kasnije
imate i neke pritužbe na njega) i prolaz Merkura
nam nije promakao. Ostavimo komentare i
rezultate mjerenja astronomima od zanata; mi
smo jedino željeli da vidimo taj spektakl,
pretposljednji u ovom stoljeću za nas jugoslavene
(idući prolaz 10.11.1973, od 7 h 48 min do 13 h
18 min). Ako ste propustili ovu priliku, pripremite
se za sljedeću!
Nije nas mrzilo da ustanemo u pet sati i da na
terasu prenesemo naše dan ranije spremljeno
naoružanje. Ništa osobitoga. Newtonov reflektor
(sa posrebrenim zrcalom Ø 130 mm, F 1800 mm)
za vizualna promatranja povećanja 60-150 X, bez
stativa.
Upotrijebili
smo
ga
samo
za
fotografiranje, a za promatranje na projekciji
instrument koji ćemo vam opisati jednom drugom
prilikom. Fotografirali smo Merkur desetak puta u
raznim položajima, ponekad i sa manje uspjeha
jer je vjetar na terasi bio vrlo jak. Odabrali smo
dvije snimke, pa ocijenite sami rezultat. Na
fotografiji vidite i naš "instrument" sa kojim smo
snimali. Okularska cijev je skinuta a uz otvoreni
tubus je iz panel ploče načinjen držač kamere.
Upotrijebili
smo
fotoaparat
"Praktica"
sa
objektivom Tessar 1:2,8 i tubusom za snimke iz blizine dužine 15 cm. Tako opremljen fotoaparat
povećava približno tri puta sliku Sunca koju stvara objektiv teleskopa. Naravno da se na filmu ne može
vidjeti čitava ploha Sunca nego samo jedan njezin dio. Radi izoštravanja slike fotoaparat smo pričvrstili
na donju ploču tako da se može pomicati napred-natrag. Upotrijebili smo FK-dokument film sa
ekspozicijom 1.500 sec uz masku na objektivu teleskopa korisnog promjera 2,5 cm.
Na tražilo fotoaparata pričvrstili smo selotejpom komadić tamnog stakla sa zaštitnih naočala za varioce,
jer je slika Sunca suviše svijetla da bi se mogla izoštravati prostim okom. Dakle, vidite i sami da se
protiv Sunca može i sa "lakom artiljerijom".
117
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
ČITAOCI NAM PIŠU
Prije nekoliko brojeva uputili smo vam poziv na suradnju. Dobili smo više konkretnih prijedloga, a jednu
od najinteresantnijih ideja, koju smo dobili u zajedničkom pismu Jovanića Predraga i Milana Mujića
iznosimo u ovom broju.
118
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
"Želio bih najprije da tebi i tvome ocu stisnem ruku i čestitam na ovoj divnoj ideji i inicijativi. Vašim
postupkom je amaterski pokret u Jugoslaviji krenuo krupnim koracima napred. Želeo bih da i dalje
nastaviš tako. Ako u suradnji sa "Kosmoplovom" uspeš da stvoriš mrežu klubova koji će uperiti svoje
durbine na nebo, to bi zaista bila impozantna armija mladih astronoma-amatera. Dalje bi bilo najbolje da
preko "Kosmoplova", kao što si, vidim, počeo, donosiš uputstva o posmatranjima raznih nebeskih
pojava. Takođe predlažem da osnuješ centralu, u koju bi se svi astronomi-amateri, naoružani
teleskopima koje su preko vas nabavili, slali svoje mesečne izvještaje, jer bi bilo zaista šteta da tako
važan materijal propadne. Predlažem da ih prvenstveno orijentišeš na one oblasti koje od profesionalca
iziskuje najviše vremena a za amatera su najpodesnije. Npr. Sunce, kartografija Meseca, promjenjive
zvezde, traženje kometa i slično. Zato napred! Ne dozvolite da ovaj organizovani rad zamre...
... Takođe bi želio da stupiš u kontakt sa opservatorijama u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu i pokušaš da
organizuješ zajedničke službe posmatranja meteora, kometa, veštačkih satelita i slično, što bi bilo
korisno za sve jugoslovenske amatere."
Jovanić Predrag, Beograd Drinčićeva 7 Milan Mujić, Beograd, Kulina Bana 19
119
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
Dragi Predraže!
Zahvaljujemo na komplimentima. Inicijativu da se rezultati amaterskih osmatranja ili mjerenja
sakupljaju i koriste smatram više nego korisnom i potrebnom. Kao primjer navodimo predratnu
inicijativu pok. prof. Dr. Mohorovičića, koji je sakupljao rezultate osmatranja Sunca od desetak amatera
iz čitave Jugoslavije (i "Senoir" je kao srednjoškolac bio jedan od njih!) i slao te podatke u međunarodni
centar amatera astronoma u Švicarskoj. Pojedinačni rezultati se nadopunjuju, i baš osmatranja sa
različitih mjesta i sa različitim instrumentima mogu pružiti vrlo korisne rezultate. Ipak, nismo
profesionalni astronomi i predlažemo našim amaterskim zvjezdarnicama da ozbiljnije promisle o Tvojem
prijedlogu. Sa naše strane ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se ova stvarno vrlo korisna inicijativa
ostvari.
Merkur neposredno prije nestanka sa Sunčeve plohe (povećanje oko 500 puta)
120
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.com
Zvjezdarnica | Astronomski internetski web portal za popularizaciju astronomije, astronautike i znanosti | www.zvjezdarnica.eu
A sada da najzad objavimo i pismo Marijana Polaka, koji nam se javio još prije nekoliko tjedana:
Završio sam konkavno zrcalo za teleskop sa promjerom 150 mm i žarišnom daljinom oko 2 metra. Tek
kod poliranja shvatio sam i da sam trebao skratiti fokus povećanjem udubljenja, jer što je fokus kraći, to
je potrebna manja preciznost. Slučajno, jer sam novajlija u poslu, matrica za poliranje se izobličila i
prvih pola sata poliranja sam iskopao takvu rupu u sredini zrcala koju za sada nisam mogao potpuno
ispraviti. Inače, za forsiranje mi je trebalo oko 5 sati, za brušenje oko 3 sata i za poliranje, zbog rupe u
sredini, oko 8 sati posla.
Sada se spremam da izradim konstrukciju teleskopa i da vam zrcalo ne isklizne, jer je namazano posao,
već kod nabavke materijala obratite pažnju na debljinu stakla za zrcalo. Što je deblje, to bolje. Brušenje
će vam ići od ruke ako dobro proučite članke i toga se pažljivo pridržavate. Dok forsirate, brusite ili
polirate, ploče bezuvjetno moraju biti priljubljene. Nemojte zaboraviti na pranje korunda i praška za
poliranje tzv. taloženjem, jer i jedno jedino krupnije zrnce može cijelo zrcalo izgrepsti. Dok formirate
matricu pazite da vam zrcalo ne isklizne, jer je namazano glicerinom koji se kliže. Meni je ispalo i skoro
se razbilo!
Za optičke probe izradite si solidnu umjetnu zvijezdu i kupite si solidan okular. Time ćete najbolje znati
na čemu ste i šta trebate početi. Ne prestajte sa korekturama sve dok vas zrcalo neće podsjećati na
ravnu plohu prilikom probe sa polusjenom. Prije definitivne montaže, ja ću pokušati svoje zrcalo još
bolje dotjerati. I ovom prilikom želim se još jednom zahvaliti porodici Hudec na pomoći koju su mi
pružili."
Važna napomena za kraj
Sve ovo što je ovdje objavljeno, a tiče se cijena i načina nabave, danas više ne
vrijedi. To znači da se materijali i dijelovi za izradu teleskopa ne mogu nabavljati putem
Zvjezdarnice u Zagrebu ili bilo koje organizacije spomenute u tekstu. Isto tako ne vrijede
niti cijene koje su navedene. Ta pravila vrijedila su u vrijeme kada su članci izlazili u
Kosmoplovu ali danas više ne vrijede. Molimo čitatelje da uvaže ovu napomenu.
121

Zeljko Ivezic –– poznati hrvatsko

4. Svjetlost