STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 2014. – 2016. godine Strateški plan Opdine Ston je iznimno važan alat za upravljanje razvojem Opdine. Njegovi prioriteti i ciljevi moraju se uvažavati prilikom donošenja opdinskog proračuna i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Opdina Ston definira ciljeve koji predstavljaju izjave o tome što se namjerava postidi, tj. određuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u bududem razdoblju od tri godine. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. Sadrţaj 1. PRIPREMA PLANIRANJA ............................................................................................ 2 2. UVODNO O OBVEZNIKU .............................................................................................. 4 2.1. OPĆI PODACI OPĆINE STON ................................................................................... 5 2.1.1. ORGANIZACIJSKA SHEMA ................................................................................... 6 2.1.2. OBAVIJEST O RAZVRSTAVANJU PREMA NKD - U............................................. 7 2.2. POVIJEST OPĆINE STON ......................................................................................... 8 3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE ....................................................................................10 3.1. VIZIJA .......................................................................................................................10 3.2. MISIJA.......................................................................................................................10 ANALIZA STANJA/OKRUŢENJA ................................................................................11 4. 4.1 ALATI ANALIZE STANJA/OKRUŢENJA ..................................................................31 4.1.1. SWOT ANALIZA ....................................................................................................31 5. OPĆI CILJEVI ...............................................................................................................35 6. POSEBNI CILJEVI........................................................................................................35 7. NAĈINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ...........................................36 8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA ...............................................................51 9. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAĈUNOM ...............................................................52 10. PRAĆENJE I EVALUACIJA......................................................................................54 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 1. PRIPREMA PLANIRANJA Strateško planiranje polazi najprije od povijesnih činjenica i osvrta na cjelokupno trenutno stanje u kojem se Općina Ston nalazi, na temelju čega su definirani ciljevi koji ukazuju na to što bi se trebalo učiniti i na koji način djelovati, s obzirom na razvojne prioritete i potencijale, a kako bi se utjecalo na daljnji razvoj Općine Ston. Prije utvrĎivanja ciljeva Općine definirane su i temeljno prilagoĎene vizija i misija s obzirom na djelokrug Općine. Osim analize stanja Općine, analizirano je i vanjsko okruţenje, u čiju svrhu su korišteni alati za analizu internog i eksternog okruţenja (SWOT analiza ). UtvrĎeni su opći i posebni ciljevi, te načini i aktivnosti koje će putem operativnog planiranja dovesti do njihovog ostvarenja, a time i do ostvarenja definirane misije i vizije Općine Ston. Temeljem pokazatelja uspješnosti, konkretnije, pomoću pokazatelja rezultata koji trebaju biti uspostavljeni na razini načina ostvarenja, kao i pokazatelja učinka na razini svakog posebnog cilja, uspostavit će se mehanizam stalnog ocjenjivanja koji će omogućit praćenje i evaluaciju njihova ostvarenja, odnosno realizacije. Strateški plan Općine Ston je izraĎen u skladu sa Programom ukupnog razvoja Dubrovačko-neretvanske ţupanije, Razvojnom strategijom, kao i sa Strategijom regionalnog razvoja RH, te se svi definirani strateški ciljevi i aktivnosti meĎusobno nadopunjuju s navedenim dokumentima i u pravilu doprinose cjelokupnom razvitku Republike Hrvatske. Svrha strateškog planiranja je da Općina Ston aktivno sudjeluje i efikasno upravlja razvojem na način da se utvrdilo postojeće stanje cjelokupnog ţivota, kritične točke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Općine koji su u sinergiji sa ciljevima razvoja kako na regionalnoj tako i na drţavnoj razini. Za strateško planiranje odgovoran je Načelnik Općine Ston, Vedran Antunica, uz suradnju sa djelatnicima Općine. U svrhu strateškog planiranja donesena je i Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana. U ovom dokumentu je, kao prilog, dana navedena odluka. Prilikom izrade strateškog plana proučeni su Zakonski akti i Statut Općine Ston, te je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova za razdoblje 2014. – 2016. izdanih od strane Ministarstva Financija. Definirajući vremensko razdoblje na koje se odnosi ovaj dokument, riječ je o predviĎenom vremenskom roku od 2014. do 2016. godine. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 2. UVODNO O OBVEZNIKU Općina Ston je jedinica lokalne samouprave, a obuhvaća sljedeća naselja: Brijesta, Boljenovići, Broce, Česvinica, Dubrava, Dančanje, Duba Stonska, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putniković, Ston, Sparagovići, Tomislavovac, ZabrĎe, Zamsalina i Zaton Doli i Ţuljana. Općina Ston je pravna osoba sa sjedištem u Stonu, Trg Kralja Tomislava 1. Dan Općine Ston je blagdan Svetoga Vlaha, 03. veljače, koji se svečano slavi kao općinski blagdan. Općina Ston je samostalna u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelovanja u skladu s Ustavom i zakonom. Općina Ston u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graĎana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni drţavnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na: – ureĎenje naselja i stanovanje, – prostorno i urbanističko planiranje, – komunalno gospodarstvo, – brigu o djeci, – socijalnu skrb, – primarnu zdravstvenu zaštitu, – odgoj i osnovno obrazovanje, – kulturu, tjelesnu kulturu i šport, – zaštitu potrošača, – zaštitu i unapreĎenje prirodnog okoliša, – protupoţarnu i civilnu zaštitu, – promet na svom području – te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Poslove iz samoupravnog djelokruga Općine Ston obavljaju tijela Općine Ston, jedinstveni upravni odjel Općine Ston. Jedinstveni upravni odjel Općine Ston obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe načelnika i Vijeća. Priprema materijale za sjednice, izraĎuje prijedloge akata, vodi zapisnike, brine o objavi sluţbenih akata i o pravovremenom obavljanju poslova Jedinstvenog upravnog odjela. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. TakoĎer, sudjeluje u planiranju i izradi proračuna općine, prati njegovo provoĎenje i o tome dostavlja potrebna izvješća nadleţnim drţavnim tijelima, brine o financijskom poslovanju i računovodstveno-knjigovodstvenim poslovima Općine Ston. Općina suraĎuje s ostalim općinama Dubrovačko-neretvanske ţupanije, Ţupanijom Dubrovačko-neretvanskom radi ostvarenja zajedničkih interesa na unapreĎenju gospodarskog i društvenog razvitka. TakoĎer uspostavlja i odrţava suradnju i s drugim jedinicama lokalne samouprave u inozemstvu poštivajući zakon i meĎunarodne ugovore. 2.1. Opći podaci Općine Ston Načelnik: Vedran Antunica Sjedište: Ston Adresa: Trg Kralja Tomislava 1 Telefon: 020 754 009 E-mail: [email protected] STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 2.1.1. Organizacijska shema STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 2.2. Povijest Općine Ston Općina Ston je “ključ” čitavog poluotoka Pelješca, jer on brani kopnenu prevlaku koja spaja poluotok Pelješac s kopnom i stoga je zbog svog iznimnog geografskog i strateškog poloţaja koji zauzima bio oduvijek zanimljiv. Najstariji tragovi ljudskog obitavanja stonskog kraja seţu u prapovijest, u neolitik (mlaĎe kameno doba). Tada je spilja Gudnja koja se nalazi iznad Stona bila središte čovjekovog ţivota u ovom kraju i ona je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta iz neolitika na čitavom juţnom Jadranu. U njoj su pronaĎeni brojni nalazi kamenih i koštanih artefakata i velik broj ostataka keramičkih posuda oslikanih tipičnim šarenim stilom neimenovanih i nepoznatih nam pra-stanovnika Pelješca. Nije naodmet spomenuti da su u spilji pronaĎeni i ostaci školjaka (kamenica i volaka), pa bi i to mogao biti dokaz o ranom čovjekovom prepoznavanju gastronomskih blagodati Stona. Prvi prapovijesni stanovnici jadranske obale kojima znamo barem skupno ime bili su Iliri, stočarski narod koji je tijekom dva posljednja stoljeća stare ere bio pobijeĎen od strane Rimljana, čime započinje višestoljetna vlast moćnog Rima. Stonski i pelješki kraj nastanjivali su Plereji – jedno od manjih ilirskih plemena o kojemu naţalost znamo jako malo. MeĎutim, oni su za sobom ostavili gomile: tipične nadgrobne humke od naslaganog kamena koji se i danas raspoznaju razbacani po čitavom kraju. U doba Rimskog carstva (antika) malo znamo o Stonu, ali ipak, ima sačuvanih latinskih natpisa i nešto arheoloških ostataka, a svjedočanstvo rimske vlasti je i centurijacija (raspored zemljišnih parcela) stonskog polja koja se uz malo truda moţe uočiti i danas. Po ostacima graĎevina (ponajviše crkava) lako je zaključiti da je Ston u doba kasne antike bio već vaţno i veliko naselje. Antičko ime Stona (Stamnes) sačuvano je u nešto kasnijem izvoru, a to je “Kozmografija” Anonima Ravenjanina koja se datira u 7. stoljeće, a grad se spominje i na poznatoj “Tabula Peutingeriana” kao Turris Stagno. Poznati bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet ga spominje kao Stagnon, a Kronika popa Dukljanina ga navodi kao Stantania. Kada su nakon propasti Rimskog carstva područje istočne jadranske obale naselili Slaveni-Hrvati, Ston je postao središte Zahumlja - jedne od slavenskih drţavica zvanih sklavinije – i u njemu su stolovali lokalni vladari i lokalni biskupi koji se spominju u zaključcima crkvenih sabora u Splitu s početka 10. stoljeća. Valja nam imati na umu da tadašnji Ston nije bio na mjestu ovoga današnjega grada, već se nalazio nešto zapadnije, pod brijegom na kojemu se danas nalazi crkva Sv. Mihajla. Sve upućuje na to da je na brijegu bio utvrĎeni vladarski dvor (poznata je vladarska kuća Viševića) s dvorskom kapelom, a da se naselje nalazilo u nizini. Od tog akropolskog sklopa danas je sačuvana jedino crkvica Sv. Mihajla kao jedan od najznačajnijih kulturnih spomenika prošlosti Stona. Nakon razdoblja ranog srednjeg vijeka i prosperiteta u kojemu je Ston bio središte Zahumlja s vlastitim vladarima i biskupima, u 12. i 13. stoljeću postoje brojne nerazjašnjene povijesne činjenice. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. Usponom Raške pod dinastijom Nemanjića Zahumlje dolazi u interesnu sferu raške drţave i to razdoblje obiljeţeno je brojnim dinastičkim borbama za prevlast, a znamo da je Ston pogodio i potres 1252. godine. Ston početkom 14. stoljeća ulazi u interesnu sferu dubrovačke komune koja je upravo tada postajala sve jača i Dubrovčani su iskoristili borbe lokalnih moćnika i 1326. prvo najvjerojatnije dijelom vojnički zauzeli poluotok Pelješac, a potom ga i godine 1333. i sluţbeno kupili od bosanskog bana i srpskog kralja. Od te godine počinje brzi i planirani procvat Stona: Dubrovčani prvo dijele zemljište i crtaju osmišljen plan razvoja i izgradnje, a potom grade zidine, kuće, palače, fontane, crkve i samostane. Ston je postao sjedište lokalnog kneza, biljeţničkih kancelarija i brojnih drugih dubrovačkih upravnih, vjerskih i vojnih sluţbi. Tako se, primjera radi, u Drţavnom arhivu u Dubrovniku čuva 346 knjiga arhivskih dokumenata nastalih djelovanjem stonske kancelarije. Stonska sol je osim opskrbljivanja lokalnog stanovništva bila jedan od glavnih izvoznih artikala Dubrovačke Republike koja je njome trgovala po čitavom Balkanskom poluotoku, a prihodi od soli bili su visoki. Katastrofalni potres koji je 1667. godine pogodio Dubrovnik, djelomično je oštetio i Ston. Ston je bio dio Dubrovačke Republike sve do njezine propasti 1808. godine kada je nakon kratkotrajne francuske okupacije postao dio Austrijskog carstva (kasnije nazvanog Austro - Ugarska) u čijem sklopu ostaje sve do 1918. godine. Premda je Ston postao središte općine, biskupija je ukinuta, a dio zidina je oštećen radi iskorištavanja kamena. Njegova spomenička vrijednost prepoznata je tek u 20. stoljeću ponajviše zalaganjem poznatog dubrovačkog povjesničara Lukše Beritića koji je poveo akciju za spašavanje i obnovu brojnih stonskih spomenika kulture. Ston je, u neku ruku, graĎen po uzoru na Dubrovnik: ima svoj Kneţev dvor, svoju Biskupsku palaču, svoju Glavnu straţu, svoju katedralu, svoju Minčetu, svoju Placu. Dubrovčani su ga unaprijed zamislili kao urbanističku cjelinu i kao cjelinu su ga i izgradili. To ga čini posebnim i jedinstvenim na našim prostorima, a nevjerojatan sklop stonskih zidina, čija je izgradnja započeta odmah po dolasku Stona u vlast Dubrovčana, predstavlja najdulji fortifikacijski sklop u Europi. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE 3.1. Vizija Formuliranje Vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva. U svojoj srţi, vizija predstavlja ţeljeno stanje u budućnosti, koje obuhvaća vremensko razdoblje od 15 – 20 godina. Uspješna vizija ima značajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se Želimo biti učinkovita i transparentna uprava jasno utvrĎuju glavni koja će pružanjem kvalitetnih i svima strategijski ciljevi i očekivani dostupnih javnih usluga uživati povjerenje rezultati strategije. zainteresiranih strana: građana, subjekata u društvenim djelatnostima, gospodarskim subjektima, poslovnim partnerima, nevladinim organizacijama i turistima posjetiteljima Općina Ston je turistička Općine. destinacija visokog društvenog standarda u okvirima uravnoteţenog odrţivog razvoja. Za ovakav status Općine i njezin budući kontinuitet razvoja Općina Ston ima veliku odgovornost i obvezu brzog, transparentnog i učinkovitog djelovanja u opsluţivanju zainteresiranih strana. 3.2. Misija Općinska uprava Općine Ston, obavljanjem poslova iz samoupravnog djelokruga, na zakonit, učinkovit, ekonomičan i transparentan način unapređuje kvalitetu života i rada svim svojim građanima pružanjem izvrsne usluge, omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija, te nadasve ljubaznim i efikasnim radom administracije. Misija objašnjava zašto je ustrojena Općina Ston i čime se treba baviti. Osnivanje Općine Ston temelji se na povijesti i tradiciji, na njezinim resursima i mogućnostima stalnog razvitka. Misija je pisan iskaz o osnovnoj svrsi osiguranja Općine Ston. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 4. ANALIZA STANJA/OKRUŢENJA Analizom stanja/okruţenja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Općina Ston nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u namjeri da te informacije posluţe kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina treba djelovati. Budući da je okruţenje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama, analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje konteksta i okoline, predviĎanje budućih trendova u okruţju, kao i procjenu kapaciteta Općine Ston za ostvarivanje postavljenih ciljeva. TakoĎer omogućava izbjegavanje kriznih situacija, bolju pripremljenost u neizvjesnim situacijama i spremniji odgovor na promjene u vanjskom okruţju. Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju njih, kao i postojeće misije i vizije Općina Ston definira jedan opći cilj, kao i odreĎeni broj posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju od tri godine pridonijeti ostvarenju postavljene misije, te se pribliţiti ţeljenom stanju u budućnosti, odnosno pridonijeti ukupnom razvoju Općine. Alati pomoću kojih se provodi analiza stanja/okruţenja je sljedeći: SWOT analiza STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. Geografski poloţaj Općine Ston Općina Ston je sastavni dio Dubrovačko-neretvanske ţupanije i Dubrovačke regije. Treća je po veličini teritorija (169,51 km2) i meĎu 22 političko teritorijalne jedinice lokalne samouprave u ţupaniji, odmah iza općina Konavle i Dubrovačko primorje. Općina Ston u ţupanijskom prostoru sudjeluje sa 9,57% površine i 2,22% stanovništva, a u broju naselja participira sa 7,11%. Općinsko sjedište Ston udaljeno je od Dubrovnika 55 km, Korčule (63 km + 2 Nm), Metkovića (61 km) i Ploča (65 km). U njezinom neposrednom okruţenju nalaze se Dubrovačko primorje (Ston - Slano 20 km cestom ili 10 Nm morem), drugi dijelovi poluotoka Pelješca (udaljenosti cestom od Stona, kao glavnih istočnih vrata na ovom poluotoku, do Janjine 31 km, Kune Pelješke 45 km, Trpnja 57 km i Orebića 63 km), otoci Mljet (moguće morske veze Prapratna - Sobra 6 Nm i Ţuljana - Polače 8,5 Nm) i Šipan (Ston - Luka Šipanska 10 Nm morem), kao i hercegovačko primorje Neum Klek (Ston - Neum 31 km cestom te Mali Ston - Neum 12 Nm i Brijesta - Neum 8 Nm morem), a sa sjeverne strane kanala je nasuprot i ušće rijeke Neretve. Slika 1. Smještaj Općine Ston u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Izvor: PPU Općine Ston STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. Klimatska i reljefna obilježja Ovo područje ima slična prirodno-geografska obiljeţja kao i drugi dijelovi Dubrovačke regije, Dalmacije i cjelokupnog Hrvatskog primorja. To je tipični bezvodni krški dinarski prostor s nešto većim i manjim plodnim površinama, dok u krajoliku dominiraju pošumljene, dijelom opoţarene površine, oskudni pašnjaci i goli kamenjar. To je dio pravog i izrazitog hrvatskog mediteranskog prostora. Općina Ston, kao dio poluotoka Pelješca, sastavni je dio hrvatskog dinarskog krša i zato sa sličnom granom i sastavom stijena te svojstvenim dinarskim smjerom pruţanja sjeverozapad - jugoistok. Ističe se meĎusobna usporednost uzvisina (vapnenačkih brda i glavica - najistaknutiji juţni priobalni gorski niz Zagorje s najvišim vrhom 632 m i s još nekoliko vrhova iznad 500 m, a u sjevernom dijelu općine ovog dijela poluotoka Ilijino brdo s najvišim vrhom 494 m i još brojnim vrhovima iznad 400 m) i udubljenja (udoline, polja, poljica, doci, uvale, ponikve u mekšim dolomitima najprostranije su plodne udoline Pelješka Crna gora i Ponikve u unutrašnjosti poluotočnog dijela općine te Brijesta polje i Stonsko polje na njezinim krajnjim niţim uzduţnim dijelovima, ali i druge manje površine u blizini pojedinih naselja). Svojstven je “dalmatinski” tip razvedene obale (oko 100 km) s brojnim kanalima (okruţuju ga Kanal Malog Stona, Mljetski kanal i Stonski kanal), zalivima (Malostonski), zatonima (Ţuljana), uvalama s plaţama (Brijesta, Bjejevica, Bistrina, Kuta, Ţuljana, Vučine, Prapratna, Smokvina, Prijeţba, Marčuleti, Prţina i brojne druge), manjim otočićima (Gubavac, Maslinovac, Lovorikovac, Kokošar, Tajan, Pučenjak, Veli Školj, Banja, Govanj ili Otok Ţivota, Crkvica, Bisaci, Škrpun, Lirica i najveći menu njima Olipa), rtovima (Blace, Nedelja, Čeljen, Ostrog, Prezdra, Vratnik i drugi), ali i kamenitim djelomično ili potpuno strmim (klifovima), nepristupačnim ili teţe pristupačnim obalama. One su bile više izloţene moru, odnosno djelovanju valova i vjetra, a uz njih su i veće dubine u moru. Tektonska struktura ovog područja je u izvjesnoj mjeri labilna. Čitavo područje je pod utjecajem visoke seizmičke aktivnosti, jer se nalazi na tzv. velikom seizmogenom dubrovačkom bloku, odnosno na manjem seizmogenom stonskom bloku, gdje dolazi do povremenih unutrašnjih uznemirenosti ili potresne aktivnosti (ulazi u tzv. potresnu zonu IX. stupnja intenziteta prema MCS skali), što predstavlja ograničavajući čimbenik za razvitak nekih djelatnosti i zahtjeva posebne mjere u gradnji. Bezvodica je svojstvena za veći dio poluotoka Pelješca, pa tako i općine Ston te ona nema stalnih vrela i vodenih tokova, osim nekoliko pronaĎenih i kaptiranih podzemnih izvora slabije izdašnosti, koji sluţe samo za lokalne potrebe. Problem opskrbe pitkom vodom je jedan od glavnih problema ovog područja. Općina Ston se nalazi unutar geografske cjeline koju čine poluotok Pelješac i susjedni otoci (Korčula, Mljet i Lastovo), jedne od tri fizički gotovo odjeljenje veće STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. geografske cjeline u Dubrovačko - neretvanskoj ţupaniji (druge dvije su Dubrovačko priobalje i Donjoneretvanski kraj). U prostoru općine se razlikuju i ističu dvije prirodno - geografske cjeline: priobalno područje i središnja viša udolinska i brdovita unutrašnjost pelješkog poluotoka. Većina teritorija općine prostire se na poluotoku Pelješcu, dok je manji dio (područje naselja Zaton Doli) sastavni dio Dubrovačkog priobalja (Dubrovačkog ili u uţem smislu Stonskog primorja), koji su meĎusobno povezani sa svega 1.350 m širokom Stonskom prevlakom. I iz toga slijedi “otočki”, izolacijski i specifični karakter ovog poluotočnog pelješkog prostora. Zbog današnjih geopolitičkih prilika, ne izgraĎenosti potrebne kvalitetne magistralne infrastrukturne mreţe i slabije gospodarske razvijenosti slijedi izvjesna geografska izoliranost, nerazvijenost i depopulacija ove općine. More gotovo u cijelosti okruţuje ovo područje. Njegova temperatura ljeti uz obalu iznosi 22-26 stupnjeva te ljeti i zimi djelotvorno djeluje na klimatske prilike u ovom kraju. Njegova boja je tamnomodra do zelenkasto modra, a prozirnost mora u blizini obale iznosi i do 5 m dubine. Salinitet je prilično visok i iznosi 38%o (posebno pogodna za dobivanje soli u Stonskom kanalu), ali je na nekim mjestima znatno manja zbog podmorskih vrulja (npr. Kanal Malog Stona i zaljev Bistrina). Razlika plime i oseke u ovom dijelu Jadranskog mora ne prelazi 50 cm, ali zbog jačih morskih struja u pojedinim dijelovima moţe doći do povećanja vodostaja - razine mora i do 2 m. Osobito je to svojstveno u Kanalu Malog Stona (tzv. Sejše) i dijelom u Stonskom kanalu, dakle najviše u zatvorenim dijelovima mora. More je vaţno zbog aktivnosti i izvora prihoda stanovništva (ribarstvo, uzgoj školjaka, proizvodnja soli, turizam, rekreacija, pomorske prometne aktivnosti i drugo). Ovo područje ima sve osobine ugodnog mediteranskog podneblja s naglašenim dugim, mirnim, toplim, suhim i vedrim ljetima (višim temperaturama i ljetnim sušama), relativno kratkim, blagim i vlaţnim zimama te toplijim i vlaţnijim jesenima od proljeća. Ipak unutar ovog područja ima izvjesnih razlika izmeĎu pojedinih dijelova poluotoka. Klimatski je pogodnije juţno od sjevernog primorja, dok u unutrašnjim udolinama nešto slabe maritimni utjecaji zbog veće visine i konfiguracije terena. U juţnom priobalnom primorju poluotoka više je vedrih dana, a manje je naoblake, hladnih, oblačnih i kišnih dana, dok količina padalina opada s nadmorskom visinom i od jugoistoka prema sjeverozapadu. Zabiljeţeni su sljedeći prosjeci za meteorološku stanicu Ston (razdoblje promatranja 1950-1965.): srednja godišnja temperatura 15,6, srednja temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24,9 i najhladnijeg mjeseca siječnja 7,3 stupnjeva Celziusovih, prosječna godišnja količina padalina 1414 mm, insolacija preko 2500 sati godišnje ili prosječno 7 sati dnevno, dok od vjetrova najučestalije pušu jugo - SE (najizrazitiji u STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Mljetskom i dijelom Stonskom kanalu ), bura - NE (izrazitija i jača na sjevernom primorju) te maestral - NW u Pelješkom i Mljetskom kanalu. Prava mediteranska vegetacija (česvina - crnika, dalmatinski crni bor, makija, nisko ţbunje, samoniklo ljekovito i aromatsko bilje, a od kultura vinova loza, maslina, duhan, ostalo voće i povrće i drugo) odraţava ekološke prilike i najbolji je pokazatelj klimatskih i pedoloških prilika. Ona samo na većim visinama (iznad 350 m) prelazi dijelom u vegetaciju submediteranskih svojstava. Šuma ima prvenstveno ekološku (protuerozijsku i zaštitnu) funkciju. Stanovništvo i naselja Općina Ston je rijetko naseljeno područje, meĎu slabije naseljenim u Dubrovačkoneretvanskoj ţupaniji. Prema popisu iz 2001. godine imalo je 2.605 stalnih stanovnika, što čini samo 2,22% stanovnika ţupanije. Prema tome, prosječna gustoća naseljenosti općine Ston je iznosila 15,28 stanovnika na km2. Prema popisu iz 2011. godine Općina Ston je imala 2.407 stanovnika što ukazuje na demografski pad stanovništva. Broj stanovnika prema godini popisa Broj stanovnika prema godini popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 3.954 3.975 3.719 3.315 2.819 2.802 2.605 2.407 Izvor: www.dzs.hr Kontingenti stanovništva po općinama, popis 2011. godine Svega 15 – 49 godina od toga 20 29 Radno sposobno stanovništvo (15-64 godine) 502 - - 1.485 687 550 294 43,6 261 241 506 153 756 729 304 383 229 321 111 183 42,0 45,2 Ukupno 0-6 godina 0-14 godina 0-17 godina 0-19 godina Ukup no 2.407 162 372 446 m 1.188 1.219 80 82 203 169 234 212 Spol ţ Ţene u fertilnoj dobi Izvor: www.dzs.hr 60 i više godina 65 i više godina 70 i više godina Prosječna starost STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini, popis 2011. godine Spol Ukupno M Ţ Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 5559 60-64 2.407 1.188 1.219 117 58 59 113 60 53 142 85 57 130 58 72 157 73 84 158 89 69 127 72 55 124 59 65 125 53 72 182 93 89 191 104 87 154 80 74 137 75 62 Izvor: www.dzs.hr Ston Zahvaljujući osobitom zemljopisnom poloţaju, kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom i iznimnim prirodnim bogatstvima, te plodnim poljima s obiljem vode i solila, stonsko područje postalo je prebivalište čovjeka već u najstarijim vremenima. Gradski prostor ranog srednjovjekovnog Stona bio je smješten na juţnim padinama breţuljka Svetog Mihajla, na čijem je vrhu još od prethistorije postojalo naselje. Crkva Svetog Mihajla, koja se nalazi u neposrednoj blizini današnjeg grada, jedan je od najvrednijih spomenika iz razdoblja ranog srednjeg vijeka. U rimsko doba Ston je nosio ime Turris Stagni. Godine 1333. postao je dijelom Dubrovačke Republike i otada pa sve do njezine propasti 1808. godine, Ston je njezin sastavni dio i drugi grad po vaţnosti odmah poslije Dubrovnika. Dubrovčani su izgradili i utvrdili gradić kao obranu Pelješcu i zaštitu slanicama (solani) od koje su ubirali velike prihode. Kada je 1333. godine završena izgradnja utvrĎenog kompleksa sa zidinama duţine 5,5 kilometara, postao je to najduţi fortifikacijski kompleks Europe i drugi u svijetu, odmah poslije Kineskog zida. Ston je bogata riznica kulturno – povijesnih spomenika od kojih su mnogi nulte i prve kategorije. Pitomi i očuvani mediteranski krajolik čini ovaj gradić i njegov okoliš još ljepšim, a turiste osobito privlače gastronomski specijaliteti ovoga kraja, u prvom redu kamenice i dagnje, te drugi plodovi mora po kojima je Malostonski zaljev nadaleko poznat. Mali Ston Mali Ston se smjestio na sjeveroistočnoj obali stonske prevlake u maloj razvedenoj uvali Malostonskog kanala, na padinama Bartolomije (vidikovac, 224 m). Naselje su u 14. stoljeću osnovali Dubrovčani, koji su sagradili zidine pravokutnog oblika oko naselja s kopnene i s morske strane. Na juţnoj strani u 14. stoljeću započeta je gradnja tvrĎave sa pet kula nazvane Koruna. Od tvrĎave se proteţe Veliki zid s odvojkom do tvrĎave Podzvizd sagraĎen u obrambene svrhe u 14. stoljeću. Zid je dugačak 5,5 km i ojačan je sa 40 kula i 7 straţarnica. Impresivna duljina zida razlog je što je on u svijetu poznat kao 'Europski kineski zid'. 64 i više 550 229 321 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine U sredini naselja nalazi se crkva takoĎer iz 14. stoljeća (sv. Antun). Zid s kopnene strane graĎen je od 1336. do 1347. godine, a onaj s morske strane 1358. godine kada su podignuta i lučka vrata s kasnom romaničkim kipom Svetoga Vlaha. Gradnja zidina je dovršena 1359. godine. Malostonska luka je graĎena u 15. stoljeću po uzoru na dubrovačku staru gradsku luku, pa je valobran sagraĎen u moru ispred luke (Kaše), jednako kao i u dubrovačkoj staroj gradskoj luci. Mali Ston je nadaleko poznato uzgajalište školjki i svjetski je ekološki biser. Idealno je mjesto za odmor s obiljem prekrasnih uvala i plaţa za kupanje. Za ljubitelje ribolova Mali Ston je pravo odredište, a onima koji vole kvalitetne i svjeţe riblje specijalitete uvijek su otvorena vrata nadaleko poznatih malostonskih konoba i restauracija Žuljana Ţuljana se nalazi na juţnom dijelu poluotoka Pelješca u lijepoj pješčanoj uvali okrenutoj prema zapadu. Ova oaza tišine i ljepote nalazi se otprilike na sredini poluotoka. Naselje se spominje u pisanim dokumentima iz 12. stoljeća, a ime je romanskog podrijetla i dobilo ga je po crkvi Sv. Julijana. Osim crkve Sv. Julijana postoje još Sv. Nikola, Gospa od Sedam Ţalosti i Sv. Martin, koji je zaštitnik mjesta i slavi se 11.11. kada se tradicionalno organizira kušanje vina po kojem je Ţuljana posebno poznata u ovom dijelu regije. U mjestu ţivi 200 - tinjak stanovnika koji se uglavnom bave vinogradarstvom, maslinarstvom, ribarstvom i turizmom. Turisti su ovo mjesto otkrili već davne 1924. godine i od tada ga posjećuju u sve većem broju. Ţuljana je meĎu poznatijima na juţnom Jadranu po svojim lijepim i mnogobrojnim pješčanim i šljunkovitim plaţama koje su posebno pogodne za djecu jer su plitke i čiste. Iz Ţuljane se najbolje vidi zalazak sunca i svaki je poseban doţivljaj. U mjestu ima pošta, mjenjačnica, prodavaonica, restoran, caffe-bar, night cafe, 4 mala autokampa i dosta privatnih soba i apartmana. Hodilje Hodilje se nalazi dva kilometra sjeverno od Stona, nasuprot Otoku ţivota. Hodilje je sidrište u Malostonskom kanalu. Stanovnici ovog mjesta bave se uzgojem školjki: kamenica i dagnji. Turističke kapacitete ovog mjesta čine tridesetak privatnih kuća i mali kamp. Čisto i toplo more te pješčane plaţe pogoduju obiteljskom turizmu. Brijesta Brijesta je malo turističko mjestu u istoimenoj uvali u Malostonskom zaljevu. Nekoliko manjih otočića (Tajan, Kokošari, Lovorikovac i Pučenjak), te obala sa ţalima pogodni su za kupanje i sportski ribolov. U mjestu se nalazi auto - kamp Zakono i Vrela sa 400 mjesta i 200 postelja u privatnom smještaju. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Kobaš Uvala Kobaš s pješčanom plaţom i vlastitom marinom sve je popularnija meĎu nautičarima. Nudi smještaj u privatnim kućama i apartmanima, a posjetitelji mogu koristiti i usluge restorana na samoj plaţi. Ponikve Uz glavnu uzduţnu pelješku cestu smješteno je selo Ponikve s dijelovima Metohija, Sparagovići i Boljenovići. Mjesto poznato po dobrim vinima i odličnom maslinovom ulju. Uzgoj i njegovanje vinove loze tradicija je koja se u Ponikvama odrţava više od 100 godina. Paţljivo odabrani poloţaji na području Mila, Crnjave, podno brda Stari grad te cjelodnevna okupanost suncem daju iznimnu kvalitetu vinu ovog kraja. Plavac Mali najpoznatije je vino ovog dijela Pelješca. Ljubazni domaćini ugostit će Vas u svojim podrumima ponuditi Vam kapljicu dobrog vina i domaću hranu, a smještaj moţete naći u privatnim sobama i apartmanima. Prapatno Samo tri kilometra zapadno od Stona nalazi se uvala Prapratno. Jedna od najljepših uvala na ovom dijelu Pelješca sa dugom pješčanom plaţom u predjelu obraslom borovom šumom. Gotovo nigdje more nije tako čisto i toplo. Valovi koje ljetni vjetar maestral donese iz Mljetskog kanala, ovu čarobnu uvalu čini jedinstvenom. U Prapratnu se nalazi veliki auto kamp koji raspolaţe sa 1200 mjesta, potrebnim električnim priključcima, sanitarnim čvorom i sportskim terenima. Uz kamp nalazi se privatni smještaj u privatnim kućama, sa sobama i apartmanima. Iz uvale Prapratno tokom cijele godine prometuje trajekt za otok Mljet. Putnikovići Naselje u unutrašnjem dijelu poluotoka Pelješca, 17 km sjeverozapadno od Stona; nadmorska visina 156 m. Gospodarska je osnova poljodjelstvo i stočarstvo. Na regionalnoj je prometnici koja prolazi uzduţ poluotoka. Crkva sv. Marije Magdalene sagraĎena je 1749. Dubrava je mjesto na juţnodalmatinskom poluotoku Pelješcu koji je osim prometnicom preko Stona, s kopnom povezan trajektnom linijom Ploče - Trpanj. Pelješac je u svijetu poznat po vrhunskim vinima, pa gospodarsku osnovu čine vinogradarstvo, maslinarstvo i ribarstvo te uzgoj školjaka koje Pelješani spravljaju po samo njima znanim receptima. Stari se dio naselja Dubrava nalazi 5 km od uvale u kojoj su tik uz more izgraĎene obiteljske kuće sa sobama i apartmanima za iznajmljivanje. Mjesto je namijenjeno prvenstveno gostima ţeljnima odmora i tišine, pa je i prva trgovina i restoran udaljeni nekoliko kilometara. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Broce Dva kilometra od Stona nalazi se mjestašce Broce. Naselje je okruţeno gustom borovom šumom i pristupačnom obalom. Broce ima i lijepo pristanište za jahte i manje brodice. Smještaj se nudi u privatnim kućama i vilama Duba Sedam kilometara sjeverozapadno od Stona smjestila se Stonska Duba, malo ribarsko naselje s bujnom vegetacijom i dugim pješčanim plaţama, te kvalitetnim privatnim smještajem. Stonska Duba idealno je mjesto za razvoj obiteljskog turizma Luka Dubrava Luka Dubrava je malo naselje u blizini Stona na juţnodalmatinskom poluotoku Pelješcu poznatom po vrhunskim vinima. Mjesto u kojem stalno ţivi svega 60-ak stanovnika razvilo se u turističku destinaciju zahvaljujući lijepom prirodnom poloţaju, smještaj se moţe naći u sobama i apartmanima u privatnim kućama. Uvala u kojoj su izgraĎene skladne moderne kuće ima šljunčanu plaţu, a po sredini se uvale nalaze uzgajališta dagnji i kamenica koja se mogu obići u organizaciji domaćina. Luka Luka je malo ribarsko mjesto u Malostonskom kanalu, smješteno u istoimenoj uvali na jugoistočnoj strani poluotoka Kulina. Uvala je puna ţala i iz nje se pruţa krasan pogled na Otok ţivota i Malostonski zaljev. To je staro mjesto poznato po brodogradnji, obrtu koji se u tom kraju sačuvao do danas Demografski razvoj Općina Ston ima nepovoljne demografske prilike i pokazuje lošu demografsku sliku. Splet okolnosti, a prije svih prirodno-geografski, gospodarski, politički, prometni, infrastrukturni i drugi razlozi, učinili su općinu Ston izrazito depopulacijskim i iseljeničkim krajem. Na području današnje općine Ston, u dugom razdoblju od sredine prošlog stoljeća, od kada se obavljaju sluţbeni popisi stanovništva, najviše je stanovnika ţivjelo davne 1900. godine (4.332), a najmanje prema posljednjem sluţbenom popisu iz 2011. godine (2.407), što znači da se je u tom 100- godišnjem razdoblju smanjio broj stanovnika za više od 1/3. U XX. stoljeću općina Ston je stalno smanjivala broj svojih stanovnika. U ovoj općini preko 100 godina više iseljava postojeće nego useljavano stanovništvo (pretjerani egzodus), dok je već oko 40 godina prisutan prirodni pad stanovništva (više umire nego se raĎa). U meĎu popisnom razdoblju 1981. - 1991. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine nešto se usporilo to smanjenje broja stanovnika (indeks svega 99,40), što je ukazivalo na izvjesno usporavanje negativnih tendencija. MeĎutim, one su ipak nastavljene i poslije posljednjeg popisa stanovništva, jer je utvrĎen prirodni pad stanovništva u svakoj sljedećoj godini, odnosno on je ukupno iznosio u razdoblju 1991. - 2001. oko 80 stanovnika. Razni su razlozi tome, od propasti vinogradarstva koncem XIX. i početkom XX. stoljeća, posljedica I. i II. svjetskog rata, Domovinskog rata i pojedinih potresa, gospodarske nerazvijenosti u krškom prostoru, procesa deagrarizacije i iseljavanja viška stanovništva iz poljodjelstva i ribarstva, koje nije bilo obuhvaćeno procesom industrijalizacije u ovom kraju, dok su tek u začetku procesi tercijarizacije i kvartarizacije, napuštanja ovog kraja zbog odlaska u škole i slično. Sve to imalo je za posljedicu smanjenje nataliteta i fertiliteta, nastupanje prirodnog pada stanovništva i iseljavanje stanovništva, dakle postepenu pojačanu depopulaciju ovog kraja. 1.755 ili 62,63% stanovništva općine stanuje u istom naselju od roĎenja, a doseljeni stanovnici su većinom iz iste sadašnje općine Ston ili bivše općine Dubrovnik (oko 2/3), iz drugih općina u Hrvatskoj (nešto više od 10% doseljenika) te iz susjedne Hercegovine (oko 20% doseljenog stanovništva). Većina stanovnika je ţivjela u zemlji (2.591 ili 92,47%), dok je radilo i ţivjelo u inozemstvu ipak 211 stanovnika ili 7,53% stalnih stanovnika, od kojih 112 na radu, a 99 stanovnika s njima kao članovi obitelji. Došlo je do unutarnjeg neravnomjernog razmještaja i kretanja broja stanovnika. Različito kretanje broja stanovnika u općinskom središtu Ston i ostalim samostalnim naseljima ukazuju na različite prilike i procese koji su tu vladali u pojedinim razdobljima. Do dijelom pozitivnih demografskih kretanja dolazi jedino u lokalnom i danas općinskom središtu Ston. On je bio već 1900. godine prvi put, a 1961. godine drugi put, prešao 500 stanovnika, dok je 1948. dosegao najniţi svoj broj (357) u zadnjih 1,5 stoljeća. Ovaj rast broja stanovnika ukazuje na početak suvremenijeg gospodarskog razvitka i rast njegove privlačnosti (više od 60% je doseljeno stanovništvo), kako zbog bolje povezanosti magistralnim prometnicama s bliţim gradskim središtima, a ostalim cestama s bliţom ili daljom okolicom, te naročito pod utjecajem razvitka sekundarnih, tercijarnih i kvartarnih djelatnosti, osobito začetaka industrije i turizma, ali i drugih usluţnih funkcija. U njemu je takoĎer bio omogućen viši standard i bolja kvaliteta ţivota stanovništva. Na ostalom prostoru u ovom krškom i gotovo pograničnom području, dolazi do preranog napuštanja i propadanja sela, pa je 7 samostalnih naselja 1981. godine, a 10 naselja 1991. godine dostigla svoj najmanji broj stanovnika u posljednjih 140 godina (najveći broj stanovnika su dostizala najčešće prema popisima od 1900. do 1953.). Razloge ovim negativnim kretanjima treba traţiti u propadanju sela zbog neadekvatnog odnosa prema agraru, zbog njihove slabije prometne povezanosti s gradom, zbog nedostatka pitke vode i općenito zbog niţe kvalitete ţivota. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Spolna i dobna struktura stanovništva U općini Ston 2001. godine je spolna struktura stanovništva bila takva da je bilo više ţenskog (51,97%) nego muškog (48,02%) stanovništva, što znači da je na 100 muškaraca dolazilo 107 ţena, odnosno na 100 ţenskih dolazilo je 93,5 muških stanovnika. U 12 samostalnih naselja bilo je više ţenskog stanovništva (najviše u naseljima Zabrne 55,56% i Duba Stonska 55,26%), u 4 naselja je bilo više muškog stanovništva (Boljenovići 55,56%, Česvinica 52,87%, Dubrava 52,17% i Luka 51,57%), dok je u dva naselja (Mali Ston i Dančanje) izjednačen njihov broj. Muških stanovnika ima više u naseljima u kojima je bio veći natalitet, a ţenskih stanovnika u kojima je bio manji natalitet, veća smrtnost muškog stanovništva u ratnim razdobljima, veće iseljavanje muških stanovnika, gdje duţe ţivi ţensko stanovništvo. Tablica 2: Broj stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. godine Izvor: www.dzs.hr Gospodarske djelatnosti Općina Ston pripada slabije gospodarski razvijenim područjima. Na njezinom području razvijaju se sljedeće gospodarske djelatnosti, meĎu kojima su neke od njih meĎusobno komplementarne: agrarna djelatnost, ribarstvo i školjkarstvo (marikultura) meĎu primarnim djelatnostima, neki manji proizvodni i preraĎivački industrijski pogoni i graĎevinska djelatnost meĎu sekundarnim djelatnostima, a zatim začeci prometne djelatnosti, noviji razvitak trgovine, turizma i ugostiteljstva i drugih usluţnih djelatnosti meĎu tercijarnim djelatnostima. To su glavne funkcije, koje su temeljene na oskudnoj prirodnoj osnovi, pokretale ili još uvijek pokreću gospodarski ţivot općine. Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka na teritoriju općine Ston su u današnjim okolnostima u gradu Stonu i cijelom malostonskom zaljevu. To su uz solanu u Stonu, industrija graĎevinskog materijala, pekara, te marikultura. U gospodarskoj strukturi marikultura zauzima najznačajnije mjesto. Gradska struktura ima karakteristike heterogenosti, no najvećim je dijelom vezana na prirodne resurse (more, poljodjelske površine). Čisto more s odgovarajućim osobinama bilo je temelj razvitku marikulture u Malostonskom zaljevu:uzgoj školjaka - prvenstveno kamenica i dagnji, ali moguć je uzgoj i bijele ribe u kavezima, dok je na otvorenom moru bilo zastupano ribarstvo. U Stonskom kanalu tradicionalna je proizvodnja morske soli u solani Ston, a potencijalna razvitak marikulture. Na osnovi takve poljodjelske proizvodnje, sakupljenog ljekovitog i aromatskog bilja, proizvodnje školjaka i ribarstva, u općini Ston su se bili razvili neki STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine manji preraĎivački pogoni (solana, vinarski podrumi, mlinice za masline i proizvodnju ulja) ili su se ti proizvodi (dagnje, riba, duhan, ljekovito i aromatsko bilje i drugo) preraĎivali u susjednim područjima. Već se počela izgraĎivati i razvijati proizvodno servisna - skladišna zona Stona, površine oko 20 ha, smještena uz lokalnu cestu izmeĎu Stona i Česvinice, gdje se već nalaze TS 35/10 kV, pogoni za preradu plastičnih masa, metalopreraĎivački pogoni, prehrambena industrija (vinarija, solana), pogon malih gospodarskih proizvoĎača, skladišta i servisi, proizvodnja graĎevinske stolarije. Na području općine prostornim planom Dubrovačko-neretvanske ţupanije planiraju se još dvije zone gospodarske namjene. Smještene su na lokacijama Zabrne (površine oko 15 ha) i Zamaslina (površine oko 7 ha) i namijenjene poslovnoj, preteţito usluţnoj djelatnosti. U naseljima na području općine Ston registrirano je oko 140 trgovačkih društava ili pojedinih individualnih gospodarskih čimbenika sistematiziranih u većem broju gospodarskih djelatnosti, što pokazuje interes u razvijanju pojedinih grana gospodarstva u ovom kraju. Ipak potrebno je istaknuti da je veći broj tvrtki i registriranih pojedinaca upisano za obavljanje više raznih i brojnih djelatnosti, tako da je teško dati pregled razvitka svake od njih. Oni će se pokušat sistematizirati drţeći se novog sluţbenog registra klasifikacije djelatnosti. Poljoprivreda Ograničene površine plodnog zemljišta i bezvodica oteţavali su razvitak poljodjelstva (više se razvijalo vinogradarstvo, maslinarstvo, te nešto voćarstvo, povrtlarstvo i ratarstvo, kao i proizvodnja duhana). Dopunsko i sezonsko zanimanje je bilo sakupljanje ljekovitog i aromatskog bilja. Prostrane pašnjačke površine bile su, više ranije nego danas, korištene za razvitak stočarstvo (koza, ovca). Posebno vrijedno plodno poljodjelsko zemljište su Brijesta polje i Stonsko polje, udoline Ţuljane, pelješke Crne Gore i Ponikve, ali i neke manje plodne površine (polja, poljica, uvale, udoline) u blizini pojedinih naselja. Brijesta polje prostire se uzduţno od mora do iznad Gornjeg sela, omeĎeno s jedne strane cestom, koja vodi od Bogičevića do obale, a s druge strane maslinicima. To je tlo na vapnencu, što je uz povoljne klimatske uvjete pogodno za uzgoj mandarina i drugih agruma, koštičavog voća, vinove loze i masline. Potrebno je provesti komasaciju i agrotehničke mjere. Stonsko polje se prostire od solane u Stonu prema sjeverozapadu i nastavlja još dalje od naselja Česvinica. Zaprema površinu od oko 100 ha, ali danas nije u potpunosti hidromeliorirano, iako su vršeni značajni zahvati. Zato je potrebno nastaviti hidromelioracijske radove, regulaciju Perunskog potoka, zaštitu od voda (poplave se javljaju na ograničenom području u polju), rekonstrukciju kanalske mreţe i postavljanje drenaţe, provesti agrotehničke i komasacijske mjere, unaprediti proizvodnju i bolje koristiti tlo. Područje Stonske uvale u širem smislu nije dovoljno istraţeno te se predlaţe nastavak hidrogeoloških istraţnih radova i ispitivanje mogućnosti izgradnje mikroakumulacije u gornjem dijelu sliva povremenih vodotoka (na primjer kod Prapatnoga). Donji dio Stonskog polja, ograničen cestom koja vodi od Stona za Česvinicu, zatim potezom od tvornice plastike do naselja Kuta, od Kuta do STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine groblja te od groblja do Stona, predstavlja za poljodjelstvo izuzetnu vrijednost. Plodno tlo, povoljna klima te voda za navodnjavanje (nešto malo se već navodnjava) omogućuju uzgoj osjetljivog juţnog voća (agruma), koštičavog i jabučastog voća, vinove loze, povrća, stočnog bilja i masline. Tu prevladava rigolano tlo polja iz crvenice i smeĎeg tla. Treba riješiti problem navodnjavanja na najniţim terenima pod utjecajem mora, gdje dolazi do zaslanjivanja zemljišta (potrebno uskladiti interese solane i poljodjelske proizvodnje). Udolina Ţuljana tipično je područje uzgoja vinove loze za dobivanje kvalitetnih crnih vina, ali tu je još moguće uzgajati maslinu i neke druge juţne voćke, što je u skladu s tipovima tala i lokalnim klimatskim prilikama. Udoline pelješka Crna Gora i Ponikve, kojima je svojstvena nešto oštrija klima i kvalitetni tipovi tala, posebno su vrijedna područja za uzgoj vinove loze i razvitak vinogradarstva (kvalitetno bijelo vino “mareština”), ali i maslinarstva i uzgoj koštičavog voća. Nema mogućnosti navodnjavanja. Općina Ston se nalazi na istočnom dijelu poluotoka Pelješca i zauzima površinu od 5.627 ha, što je 3,15 % površina Dubrovačko-neretvanske ţupanije. Obradive površine iznose 861 ha, što je 3,80% ukupnih obradivih površina Ţupanije ili 15,30%, od ukupnih površina općine Ston. Obradive površine se sastoje od: 271 ha oranica ili 31,47 %; 398 ha voćnjaka, maslinika ili 46,22 %; 187 ha vinograda ili 21,71 % i 5 ha livada ili 0,60 %. Površine pašnjaka iznose 1.958 ha ili 36,57%. Šume prekrivaju 2.635 ha ili 46,82%. Neplodno tlo prekriva 173 ha. Graf 1: Struktura prihoda prema djelatnostima STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Marikultura Čisto more s odgovarajućim osobinama bilo je temelj razvitku marikulture u Malostonskom zaljevu:uzgoj školjaka - prvenstveno kamenica i dagnji kao i kavezni uzgoj bijele ribe. Lokacije na kojima je dodijeljena koncesija za uzgoj školjki su slijedeće: Teţina, uvala Sutvid, uvala Česvinova, ispod Dube Stonske, Veliki škoj, rt Škrinjica, uvala Bijejavica, Crne stijene, Brijesta Dočine, zapadno od mosta na Bistrini, Pod Borićem, uvala Kuta, sjeverozapadno od Otoka ţivota, Punta Luka, zapadni dio uvale Bijejavica, Ponta Vratušinak, Banja, Cilovac, Otok ţivota, Uvala Ţuronja, Luka Hodilje, Punta Krinica, Kabli, Pještata, Veliki Kabo, Boţac, Bjelilo, Punta Nedjelja, Brijesta, sjeverno od otoka Banja, Ponta Grad, sjeverozapadno od otoka Banja, Bisaci Zaton Loţanj, juţno od otoka Škrpun, sjeverozapadno od hridi Stupica, Stupica, Duba, juţno od otoka Škrpun, uvala Brijesta, uvala Bisaci, uvala Banje. Lokacije na kojoj je dodijeljena koncesija za uzgoj ribe je slijedeća: zapadno od otoka Tajan. Uz lokacije na kojima je dozvoljeno bavljenje marikulturom odreĎeni prostor na kopnu smatra sastavnim dijelom tehnološkog procesa te je na njemu dozvoljen smještaj sadrţaja neophodnih za funkcioniranje uzgajališta. Kulturna baština Na razmatranom području postoji više stotina vrijednih objekata kulturnog nasljeĎa od nacionalnog, regionalnog do lokalnog značaja. Manji dio objekata je zaštićen, dok su ostali stavljeni pod preventivnu zaštitu ili samo evidentirani. Zaštita je odreĎena prema stanju očuvanosti povijesnih struktura po slijedećim kategorijama, a na razmatranom prostoru nalazimo: - Povijesne graditeljske cjeline; urbane cjeline Ston i Mali Ston; 43 polu urbane i ruralne cjeline, Povijesni sklopovi i graĎevine, 60 objekata, Zone arheološke baštine, preko 100 objekata i Etnološke zone, 4 zone. Turizam Općina Ston je vrlo atraktivno područje koje se u pogledu turističke ponude nije previše razvijalo. Područje općine je izrazito prirodno, povijesno, kulturno, arhitekturno bogat prostor, ali nema veliki broj atraktivnih plaţa. Kako je glavni turistički proizvod Hrvatske kroz povijest, ali i u današnje vrijeme proizvod sunca i mora, ovaj prostor u tom pogledu nije bio atraktivan kao neki drugi pa je stoga ostao gotovo netaknut u pogledu turističkog razvoja. Trenutno u općini Ston posluju dva hotela (Villa Koruna i Ostrea) u Malom Stonu, od kojih je samo Ostrea sluţbeno kategoriziran kao hotel i to sa tri zvjezdice. U Stonu kao centru općine postoji jedan hotel, ali trenutno nije u funkciji. Ukupni smještajni kapacitet je 2.509 leţaja; STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Prevladava privatni smještaj sa 1.500 leţaja, a slijede kampovi sa 960 leţaja; Hotelski smještaj trenutno nudi samo 29 leţaja. Unutrašnji dio općine Ston za sada nudi usluge hrane i pića, orijentirane najviše na degustacije lokalnih proizvoda, školjaka i vina. Prometno – tehnološka izgraĊena struktura Cestovni promet Prostor općine Ston je od posebnog drţavnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko - neretvansku ţupaniju zbog svojih izuzetno vaţnih obiljeţja. Ima značajan prometno geografski poloţaj i povoljna geografska obiljeţja, ali i veoma osjetljiv i vaţan geostrateški i geopolitički poloţaj. Prostor općine Ston je danas značajno tranzitno prometno područje s posebnim čvorišno - kriţišnim prometno-geografskim značenjem. Drţavne ceste: - D –8 drţavna cesta Ploče-Dubrovnik - D- 414 Ston-Orebić - D-.416 D-414 – Prapratno Najveći problemi su loši tehničko-prometni uvjeti (loši spojevi, dugi uzduţni nagibi, veliki broj krivina) koji stvaraju probleme u sigurnosti odvijanja prometa. Drţavna cesta D-414 tkz. Pelješka cesta svojom dotrajalošću, malom širinom, velikim brojem krivina sa malim radijusima i sa nekoliko dosta konfliktnih dionica predstavlja veliko ograničenja u povezivanju poluotoka Pelješca s kopnom. Ţupanijske ceste: - Ţ – 6231 Luka-Hodilje-Ston - Ţ – 6226 Ţuljana-Dubrava Ţupanijske ceste su takoĎer u jako lošem stanju. Lokalne ceste: - L – 69030 Brijesta-D-414 - L – 69038 Duba Stonska-Luka - L – 69056 Ston(D-414)- Broce - L – 69039 Česvinica-Ston (Ţ-6231) - L – 69066 Ston (D414) – Marinica – Donta Doli (D8) STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Pomorski promet U općini Ston redoviti pomorski promet odvija se na liniji Prapratno - Sobra. Luke otvorene za javni promet na području općine Ston su: - Brijesta, Broce, Hodilje, Luka, Prapratno, Ston, Mali Ston i Ţuljana. Zračne veze Sada se koristi postojeća zračna luka u Dubrovniku, a u budućnosti će to biti zračna luka na Korčuli, odnosno heliodrom koji se planira na Pelješcu. Granični prijelaz Obzirom da je općina Ston općina koja graniči s Federacijom Bosne i Hercegovine postoji i granični prijelaz II. kategorije Zaton Doli-Neum. Vodno gospodarstvo Vodoopskrba i odvodnja Bezvodica je svojstvena za veći dio poluotoka Pelješca, pa tako i općine Ston te ona nema stalnih vrela i vodenih tokova, osim nekoliko pronaĎenih i kaptiranih podzemnih izvora slabije izdašnosti, koji sluţe samo za lokalne potrebe. Problem opskrbe pitkom vodom je jedan od glavnih problema ovog područja. Ston sa bliţim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Stonska Duba, Broce, Prapratno) ima riješenu vodoopskrbu. Vodovod se opskrbljuje sa izvorišta Studenac u Stonskom polju. Sadašnji kapacitet izvorišta (10 l/s) ne zadovoljava. Detaljnim hidrogeološkim ispitivanjima na izvoru “Oko” potvrĎene su nove količine vode 15 l/s koje bi zadovoljile potrebe područja. Kanalizacija i odvodnja Kanalizacijski sustav Neum-Mljetski kanal je izgraĎen zbog zaštite Malostonskog zaljeva od daljnjeg onečišćenja otpadnim vodama grada Neuma i ostalih naselja smještenih uz obalu: Zamasline, Malog Stona, Hodilja, Luke, Dube, Komarne, Duboke i Kleka. Kapacitet sustava je 220 l/s, od čega je za područje Stona osiguran kapacitet od 40l/s. Prikupljene otpadne vode Neuma se dugim gravitacijskim kolektorom poloţenim uz Jadransku magistralu dovode do bazena izgraĎenog na poziciji gdje je Malostonski kanal najuţi. Otpadne vode se dalje odvode gravitacijskim kolektorom poloţenim uz cestu Ston-Hodilje-Duba do distribucijske komore “Ston”, te tlačnim kolektorom preko Stonskog polja do ureĎaja za čišćenje u tunel “Prapratno”. Pročišćene otpadne vode se gravitacijskim kolektorom provedenim kroz tunel i obalom uvale Prapratno prebacuju u poziciju podmorskog ispusta kojim se upuštaju u STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine otvoreno more kod Mljetskog kanala. Tijekom rata je ureĎaj pretrpio veća oštećenja što je rezultiralo ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u more. Elektroopskrba Elektroenergetsku mreţu na području općine Ston čine objekti napona 35, 10 i 0,4 kV. Cijelo područje Pelješca napaja se s 35/10 kV trafostanica. Spojna točka je za sve trafostanice na Pelješcu trafostanica 110/35 kV “Ston” instalirane snage 40 MVA. Preko prostora općine Ston, poloţene su trase 110 KV dalekovoda, iz razloga snabdijevanjem električnom energijom cijelog poluotoka Pelješca i susjednih otoka. Poloţene su trase: - DV 110 kV Neum-Ston - DV 110 kV Komolac-Ston - Dv 110 kV Blato-Ston. Paralelno sa polaganjem trase 110 kv dalekovoda poloţene su i trase 35 kv dalekovoda za potrebe snabdijevanja općine Ston i susjednih općina. Znamenitosti Općine Ston Stonske zidine Stonske su utvrde bez ikakve sumnje najveći graditeljski pothvat Republike izvan Grada; cjelokupna im je duljina dosezala oko 5.500 m, a obuhvaćale su zidine Stona i Maloga Stona, Veliki zid s trima tvrĎavama i Veliki kaštio (TvrĎava sv. Jerolima), izdvojenu utvrdu podignutu radi zaštite stonskih solana. Zidine i tvrĎave flankirane su s deset okruglih i trideset jednom četvrtastom kulom te sa šest polukruţnih bastiona. Obrambenu su ulogu sačuvale do početka 19. stoljeća. Nakon pada Republike stonske utvrde gube vojni značaj, no u prvoj polovici 19. stoljeća fortifikacijski se kompleks nije uništavao, ali se, isto tako, nije ni obnavljao. Carskim dekretom 27. veljače 1858. godine utvrde se predaju Upravi drţavnih dobara i ona započinje s rasprodajom gotovo čitavoga sklopa, osim tvrĎave Veliki kaštio, koja je nešto kasnije doţivjela istu sudbinu. Pojedini se dijelovi zidina prodaju privatnim osobama, izvor su graĎevinskoga materijala, ruše se „iz higijenskih razloga“ ili čak, godine 1874., u sklopu priprema za dolazak cara Franje Josipa. Stonske su utvrde stradavale u potresima, kako onomu 1667. godine, tako i 1995. godine, u Drugomu svjetskom ratu, kad ih najprije Talijani, a potom Nijemci, „prilagoĎavaju“ vojnim potrebama. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Stonska solana U gospodarskom ţivotu Stona proizvodnja, promet i trgovina soli imala je izuzetno vaţno mjesto. Sol je bila posebna vaţna za područja koja su svoje privreĎivanje i egzistenciju zasnivala na uzgoju stoke. Proizvodnja i promet soli naročito njena prodaja u zaleĎu Republike, postali su osobito aktualni i za drţavnu blagajnu izuzetno značajni nakon što je Republika u svoj drţavni teritorij, putem kupnje, uključila poluotok Pelješac sa Stonom i njegovim solilima. "Stonska solana" postala je i ostala stalnom brigom Republike i njenih organa sve do utrnuća Republike 1808. godine. Sol je postala isključivo drţavni monopol. On se učvršćivao sve većom brigom drţavnih organa o proizvodnji u "Stonskoj solani ". Solana je bila drţavna, te se Drţava i trudila da se usavrši, pospješi i uveća proizvodnja. Uzgajalište kamenica Tragovi uzgoja kamenica u Malostonskom zaljevu postoje još iz razdoblja rimske vladavine ovim prostorom. Prvi pisani dokumenti o izlovu školjaka potječu iz 16 - og stoljeća, a o uzgoju iz 17 - og stoljeća, zapisi iz vremena Dubrovačke Republike. Njima se organizira uzgoj dodjelom koncesija i povlastica koje uţivaju uzgajivači. Do većeg razvitka uzgoja dolazi početkom dvadesetog stoljeća kada se osnivaju prve kompanije za uzgoj školjki. To rezultira dobivanjem Grand Prixa i zlatne medalje za kakvoću stonskih kamenica na Svjetskoj izloţbi 1936. u Londonu, dodijeljenoj poduzeću "Bistrina" - gojenje i prodaja kamenica i drugih Ijuskavaca, Dubrovnik. Pelješka vina Poloţaj Pelješca i njegova klima "jadranskog"tipa, ugodna mediteranska uvelike je uvjetovalo za razvoj ponajprije vinogradarstva i maslinarstva na poluotoku. Uzgoj i njegovanje vinove loze stogodišnja je tradicija peljeških vinogradara. Vrhunski odabiri terena, cjelodnevna okupanost suncem daje vinima ovog kraja iznimnu kvalitetu. Rezultati svega toga su vrhunska kvaliteta paţljivo čuvanih i njegovanih vina Napoleonova cesta Dionicom Ston-Gornje Selo, Ponikve u duţini od 7 km ravnog srednjeg uspona moţe se šetati. Šetnja traje cca 2,5h, a započinje iz Stona cestom uz Solanu do Sumića mosta gdje ćete dobiti prve podatke o Napoleonovoj cesti na info tabli. Slijedeća 2,5 sata uţivati ćete u prirodnim i kulturnim znamenitostima, udaljeni od suvremene svakodnevnice. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Napoleonov put na Pelješcu proteţe se od Stona jugoistočno od Orebića i Vignja na sjeverozapadu poluotoka. Taj filijalni pravac francuske ceste uzduţ istočne obale Jadranskog mora dug je 61.364 metra. Strateška nuţnost pelješkog puta predodreĎena je potpunom inferiornošću Francuza na Jadranu, kojim u to vrijeme vladaju njihovi neprijatelji Englezi i Rusi. Put graĎen etapno, a izgradnja je nastavljena i pod austrijskom vlašću, kada su povezana sva veća mjesta na poluotoku. Pored francuske vojske u gradnji je bilo prisiljeno sudjelovati i lokalno stanovništvo, pa su zamjetne znatne razlike u načinu i kvaliteti gradnje pojedinih dionica. Francuski put na Pelješcu jedno je od rijetkih preostalih svjedočanstava iz razdoblja na dubrovačkom području. Trasa je zbog strateških razloga tako poloţena da nerijetko prolazi nepristupačne gorske predjele, otkud se pruţaju atraktivne vizure, što omogućuju potpuno nov doţivljaj prostora. Napoleonov put na Pelješcu prolazi u neposrednoj blizini 48 manje poznatih lokaliteta iznimnog spomeničkog značaja, čija se datacija kreće u rasponu od pretpovijesti do 19. stoljeća. Budući da Napoleonski put prolazi gotovo čitavom duţinom poluotoka, mnoga nalazišta neminovno se nalaze na samoj trasi puta ili u njenoj blizini. U okolici Stona nalazi se nekoliko vaţnih ranih sakralnih spomenika, meĎu njima ranokršćanska crkva sv. Mandaljene ranosrednjovjekovna crkva sv. Mihovila. Pod vrhom grebena koji odvaja Stonsko polje od Ponikava smještena je špilja Gudnja, višeslojno pretpovijesno nalazište koje pokriva razdoblje od 6.-og tisućljeća prije Krista do brončanog doba. Sama udolina Ponikava sadrţi jednu od najimpresivnijih koncentracija velikih pretpovijesnih grobnih gomila i gradina na čitavom poluotoku. Slične gomile i gradine niţu se dalje prema zapadu duţ velikog dijela trase puta. Mnoge krševite glavice nad putem okrunjene su slikovitim srednjovjekovnim i kasnijim crkvicama. Napokon, na nakovanjskoj visoravni smještena je nakovanska Spila, višeslojno pretpovijesno naselje s kontinuitetom korištenja od 6.-og tisućljeća prije Krista do kraja pretpovijesti, kada ju je lokalno ilirsko stanovništvo koristilo kao svetište. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Izvori financiranja Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postaju dostupni strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU: Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Ston, mogu se predvidjeti: - sredstva proračuna Ţupanije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih komunalnih poduzeća - sredstva drţavnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva javnih poduzeća - sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje, - sredstva domaćih i meĎunarodnih financijskih institucija – domaće financijske institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, - sredstva iz privatnih izvora - sredstva investitora: trgovačka društva, razne ustanove, udruge, pojedinci itd. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 4.1 Alati analize stanja/okruţenja 4.1.1. SWOT analiza SWOT analiza je sredstvo koje pomaţe prepoznati, otkriti i utvrditi ključne čimbenike razvoja, potencijale za razvoj, kao i ograničenja u razvoju, u ovom slučaju razvoju Općine Ston. Sukladno SWOT (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats) analizi identificirane su slijedeće snage, slabosti, prilike i prijetnje, koja se odnose na Općinu Ston. Prednosti Nedostatci Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Bogati i raznoliki prirodni resursi Kulturno – povijesni značaj područja bogata baština Povoljni klimatski uvjeti Relativno razvijena prometna infrastruktura Jadransko more kao resurs za razvoj gospodarstva i kao vaţan ekološki sustav Veliki potencijal za daljnji razvoj turizma (izvanredna prostorna i klimatska osnovica, tradicija i prepoznatljivost na emitivnim trţištima) Duga tradicija u ribarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu IzgraĎenost osnovne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, otpad, plin, distribucija električne energije) Infrastruktura, tradicija i znanje u turizmu Očuvani prirodni resursi i brojna posebna vrijedna zaštićena područja i cjeline zaštite Visoko razvijena svijest o potrebi zaštite okoliša Gospodarstvo Ekološka sačuvanost Raznolikost ponude Kultura stanovništva Sigurnost destinacije Regionalni poticaji za razvoj malog i srednjeg poduzetništva Neadekvatan standard postojeće ţupanijske i lokalne cestovne infrastrukture Neuravnoteţen razvoj vodoopskrbne i kanalizacijske mreţe Neodrţavana i zastarjela komunalna infrastruktura Smanjenje krajobrazne i bio-raznolikosti (ugroţenost vrsta i staništa) zbog neodgovarajućeg sustava upravljanja zaštitom Neiskorišteni potencijali obnovljivih izvora energije Nedovoljno razvijeni mehanizmi za zaštitu okoliša Kulturna baština nije valorizirana na zadovoljavajući način Gospodarstvo Nema jasnog pogleda u budućnost Nepostojanje politike i planova razvoja i turizma Nedostatak mladih stručnih ljudi Nedovoljna suradnja izmeĎu općina na turističkom razvoju STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Dinamičan razvoj malog i srednjeg poduzetništva Relativno razvijena poduzetnička infrastruktura Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Multikulturalnost i tolerancija kao osobine koje se tradicionalno veţu uz stanovništvo ovih prostora Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo Razvijena turističko – ugostiteljska tradicija Kvaliteta ţivljenja Radno aktivno stanovništvo Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb Relativno dobro razvijena infrastruktura društvenih djelatnosti Relativno dobra teritorijalna mreţa zdravstvenih i institucija socijalne skrbi Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije Mali broj i nedovoljna kvaliteta smještajnih jedinica Nedostatak specifičnih dokumenata za prostorno planiranje Neiskorištenost postojećih objekata i infrastrukture Nedovoljna diversifikacija ponude kao ograničavajući faktor za rast prometa i prihoda izvan glavne turističke sezone Nedostatak i neiskorištenost sportskih sadrţaja Nedovoljna suradnja izmeĎu poslovnih turističkih i gospodarskih subjekata te lokalne uprave Neprepoznatljivost kulturne ponude na domaćem i stranom trţištu, kao i slaba iskorištenost kulturne baštine u gospodarske svrhe Negativni demografski trendovi - izraţena depopulacija Teška zapošljivost odreĎenih skupina stanovništva Nepovoljna dobna piramida stanovništva Neodgovarajuća kvalifikacijska struktura radne snage Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe Nedovoljna izgraĎenost objekata za predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje Nedostatak kulturnih sadrţaja Nedostatni i neadekvatni sportski objekti Nedostatak sredstava za ulaganje i odrţavanje sportskih objekata i rekreacijskih sadrţaja STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Prilike Prijetnje Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Jačanje prometne infrastrukture Registar i valorizacija kulturne baštine – izvori financiranja odrţivog korištenja Porast ulaganja u obnovljive izvore energije i upotrebu novih tehnologija Povećanje interesa za korištenjem obnovljivih izvora energije (sunce, plin, vjetar, voda) Razvoj postojećih šetnica, biciklističkih staza i ureĎenje okoliša Nova arheološka nalazišta Gospodarstvo Izgradnja malih obiteljskih hotela Razvoj eno – gastro destinacije Razvoj seoskog turizma Blizina Dubrovnika Razvoj novih sadrţaja Produţenje sezone Sačuvanost ruralnih objekata Podizanje kvalitete ugostiteljskih objekta i usluga Razvoj kapitalne turističke infrastrukture Razvoj dodatne prepoznatljivosti destinacije Pristup novim tehnologijama Povećanje kvalitete i brojnosti smještajnih jedinica za dugoročno osiguranje rasta prometa i prihoda Novi trendovi rasta potraţnje (ruralni, wellness, zdravstveni, avanturistički, kulturni, nautički i drugi selektivni oblici turizma), i općenito rast potraţnje za turističkim uslugama Razvoj selektivnih oblika turizma – kongresni, kulturni, ruralni i dr. Suradnja udruga u svrhu razvoja turizma Povećanje poticaja za poljoprivrednu proizvodnju Umreţavanje i razmjena iskustva Privlačenje investitora Razvoj prekogranične suradnje Razvoj meĎuregionalne suradnje Rastuće mogućnosti korištenja EU Postojanje potencijalnih izvora onečišćenja voda i mora NeusklaĎenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša Neefikasno upravljanje kulturnopovijesnom baštinom Elementarne nepogode Devastiranje okoliša Gospodarstvo Neadekvatna struktura kadrova Neadekvatna zakonska regulativa Nekontrolirana gradnja uzrokuje devastaciju prostora Prenapučenost plaţe dovodi do smanjenja kvalitete i kvalitetnog razvoja destinacije Zaostalost u kvaliteti, smanjenje turističkog prometa Kriza i recesija u hrvatskom gospodarstvu Nepovoljno poslovno okruţenje Smanjenje prihoda iz drţavnog proračuna i poreza Spori gospodarski oporavak na globalnoj i nacionalnoj razini Nepovoljni uvjeti financiranja gospodarstva STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine sredstava za financiranje gospodarskih projekata i jačanja ljudskih potencijala, posebno u ruralnim područjima Povećani interes stranih ulagača uslijed ulaska u EU Razvoj postojećih i osnivanje novih potpornih institucija za razvoj poduzetništva u ţupaniji Korištenje nacionalnih programa za poticanje poduzetništva Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Otvaranje novih radnih mjesta Razvitak i unapreĎenje sustava cjeloţivotnog učenja Podizanje kvalitete radne snage ProvoĎenje populacijskih mjera Daljnji razvoj obrazovnog sustava Povećanje dostupnosti svih informacija vezanih uz trţište rada/ponude i potraţnje za radnom snagom UnapreĎenje postojećih programa poticanja zapošljavanja Izrada novih programa poticanja zapošljavanja i njihova provedba Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb Razvijanje zajedničkih projekata organizacija civilnog društva Razvoj i unapreĎenje sustava cjeloţivotnog učenja Podizanje kvalitete radne snage ProvoĎenje populacijskih mjera Daljnji razvoj obrazovnog sustava Nepovoljne migracije Fluktuacija radne snage Odljev kvalificiranih kadrova Nepostojanje sustava identifikacije i praćenja potrebnih kompetencija na trţištu rada NeusklaĎenost obrazovnih programa s potrebama trţišta rada (manjak ponude pojedinih programa i nedostatna kvaliteta postojećih programa) Crno trţište i siva ekonomija Negativan demografski trend Depopulacijski proces u Hrvatskoj Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb Financijska ovisnost o drţavnom proračunu Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti Nedovoljna uključenost civilnog sektora u razvojno planiranje Negativan demografski trend STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 5. OPĆI CILJEVI Na temelju provedenih analiza stanja/okruţenja Općina Ston definira opći cilj koji predstavljaju izjave o tome što se namjerava postići u naredne tri godine, tj. odreĎuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a njihova realizacija će pridonijeti ostvarenju postavljene vizije i misije. Opći cilj Općine Ston je slijedeći: Opći cilj 1. Unaprjeđenje infrastrukture u cilju uravnoteženog razvoja gospodarstva i opće kvalitete života u Općini Ston. 6. POSEBNI CILJEVI Na temelju postavljenog općeg cilja, proizlazi posebni cilj koji ukazuje na prioritete prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju očekivane rezultate, odnosno ţeljene promjene koje su posljedica niza specifičnih aktivnosti usmjerenih postizanju općih ciljeva. Cilj koji se odnosi na Unaprjeđenje infrastrukture u cilju uravnoteženog razvoja gospodarstva i opće kvalitete života u Općini Ston, ima sljedeće posebne ciljeve: Posebni cilj 1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture Posebni cilj 1.2. Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštine Posebni cilj 1.3. Poboljšanje kvalitete življenja stanovništva Općine Ston kroz unapređenje društvene infrastrukture Navedenim ključnim ciljevima potrebno je pristupati metodološki i multidisciplinarno, rješavanjem različitih prioriteta i njima pridruţenih mjera i aktivnosti. U realizaciji prije navedenoga, nuţna je suradnja i koordinacija sa svim subjektima koji su prisutni na području Općine Ston, ali i stvaranje potencijala za buduću suradnju sa novim, potencijalnim subjektima. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 7. NAĈINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI Opći cilj 1. Unaprjeđenje infrastrukture u cilju uravnoteženog razvoja gospodarstva i opće kvalitete života u Općini Ston. Općina Ston će razvojem infrastrukture uţivati povjerenje zainteresiranih strana: graĎana, subjekata u društvenim djelatnostima, gospodarskih subjekata, poslovnih partnera, nevladinih organizacija i turista posjetitelja, te na taj način djelovati u smjeru ostvarenja navedenog cilja, odnosno postojeću infrastrukturu potrebno je modernizirati te osigurati njen razvoj na nepokrivenim područjima radi pruţanja podrške gospodarskim aktivnostima. Pravilnim razvijanjem infrastrukture, mogu se izbjeći problemi s prometom, očuvanjem okoliša i oteţavanjem lokalnog ţivota. Dugogodišnja nerazvijenost i nedjelotvornost gospodarskih i društvenih funkcija u naseljima općine Ston još je više naglašena zbog posljedica Domovinskog rata i posljednjeg razornog potresa, ali i zbog brojnih šumskih poţara. Brojni raniji negativni procesi, trendovi, promjene, nedostaci i problemi pogoršali su se i još više došli do izraţaja zbog ratnih šteta i potresnih rušenja i oštećivanja objekata, višegodišnje isključenosti pojedinih sustava i djelatnosti iz funkcije, gospodarske stagnacije, mirovanja i propadanja u ovom tranzicijskom razdoblju pretvorbe vlasništva i nedovršenosti tih tijekova u gospodarstvu, što je dovelo do gubljenje identiteta, prekidanja nekih pozitivnih stremljenja, izgubljenih prihoda i neostvarene dobiti u gospodarstvu, osobito u nerazvijenim i naročito ugroţenim dijelovi općine, te je potrebno razvijati infrastrukturu zbog cjelokupnog razvoja gospodarstva unutar Općine Ston. Općina Ston u provoĎenju ţeljenog pravca razvoja infrastrukture treba imati na umu sveukupno okruţenje sa tradicijom, okolišem, obalom, bioraznolikošću, poviješću, itd. Općina Ston na temelju navedenog definira ciljeve za ostvarenje općeg cilja, a koji su, prije svega, usmjereni na razvoj infrastrukture u cilju razvoja gospodarstva. Pravilnim razvijanjem i upravljanjem gospodarstva, mogu se izbjeći problemi s prometom, komunalnom infrastrukturom, očuvanjem okoliša i oteţavanjem lokalnog ţivota. Stoga, razvoj gospodarstva Općine Ston omogućava: razvoj infrastrukture koja je neophodna za ţivot lokalnog stanovništva, a samim time poboljšanje turističke ponude. javljanje novih vidova turizam, primjerice eko turizam (kroz postojanje biciklističkih staza i pješačkih zona) ili u poboljšanju proizvoda i usluga koji „zaustavljaju“ turiste prolaznike neko vrijeme na vlastitom području kako bi se osjetile ekonomske koristi. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine potpora lokalnoj ekonomiji kroz promocije lokalnih proizvoda, minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, skrb lokalne samouprave za smanjenje negativnih utjecaja na stanovništvo kao što su onečišćenja, prometne guţve i sl. oţivljavanje maslinarstva, brodogradnje Posebni cilj 1.1. Unapređenje komunalne infrastrukture Vaţan je cilj i opredjeljenje da se razvoj objekata i mreţe infrastrukture uskladi s planiranim ukupnim razvojem u prostoru radi ostvarenja prostorne integracije i prevladavanja razlika u uvjetima ţivota i rada meĎu pojedinim prostornim cjelinama. Infrastrukturno opremanje naselja je jedan od primarnih ciljeva koji se moraju realizirati u slijedećem planskom razdoblju. Komunalnu opremljenost naselja karakteriziraju neodgovarajuća elektroopskrba, vodoopskrba i mreţa nerazvrstanih prometnica. Nedostatna infrastrukturna opremljenost je ograničavajući faktor razvoja ovog područja. Stoga je za izgradnju i ureĎivanje prostora prioritetno planiranje i izgradnja mreţe lokalnih i nerazvrstanih prometnica, izgradnja planiranih sustava vodoopskrbe, te posebno planiranih sustava odvodnje otpadnih voda. Vaţan je cilj i opredjeljenje da se razvoj objekata i mreţe infrastrukture uskladi s planiranim ukupnim razvojem u prostoru radi ostvarenja prostorne integracije. Kao najznačajniji posebni ciljevi i zadaci u razvoju infrastrukture se ističu: Izgradnja cesta Proširenje javne rasvjete Izgradnja kanalizacijskog sustava Izgradnja riva UnapreĎenje vodoopskrbe Izgradnja školske sportske dvorane Izgradnja javnih površina Izgradnja ekološke rasvjete Izgradnja groblja STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Načini ostvarenja 1.1.1. Izgradnja cesta Prometna povezanost s ostalim prostorima ţupanije još uvijek je nezadovoljavajuća, kao i stanje ostale komunalne i društvene infrastrukture. Aktivnosti kojima će Općina Ston djelovati u smjeru razvoja prometne infrastrukture, a time i podizanja razine kvalitete ţivljenja svojih graĎana odnose se na razvoj prometne infrastrukture. Cilj je osiguranje najpovoljnijeg koridora cestovne infrastrukture/rekonstrukcije drţavne ceste, realizacija obilaznice Stona i dostupnost do trajektnog pristaništa. 1.1.2. Proširenje javne rasvjete Javna rasvjeta ima dvojaku funkciju primarna funkcija je da osigura sigurni promet ljudi i vozila noću kroz gradske i seoske javnoprometne površine, te sekundarno da svjetlom istakne ambijentalnost prostora, ali tako da to ne ide na štetu sigurnosti prometa te da ne uzrokuje svjetlosno zagaĎenje 1.1.3. Izgradnja kanalizacijskog sustava Velika je vaţnost izgraĎivanja kanalizacijskog sustava jer on predstavlja osnovu sanitarno zdravstvenih standarda i značajnog elementa zaštite prostora i izvora vode za piće. Osnovni cilj izgradnje kanalizacije jest zaštita podzemnih voda i obalnoga mora, a time i ljudskoga zdravlja. Kako bi se taj cilj ostvario, Općina Ston u suradnji sa svim jedinicama lokalne samouprave kontinuirano rade na izgradnji kanalizacijske mreţe, a isto tako i na izgradnji ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta. Izgradnja kanalizacijskih sustava ima višestruko značenje u zaštiti voda. Dosadašnji sustavi gradili su se u naseljima – sjedištu općine ili nekim specifičnim gospodarskim pogonima, ne postoji razraĎen i organiziran sustav odvodnje, a parcijalna rješenja teško je povezati u suvisli sustav, te optimalno postaviti ureĎaj za pročišćavanje otpadnih voda prije ispusta u recipijent. 1.1.4. Izgradnja riva Ovo područje je u dosadašnjoj turističkoj valorizaciji zapostavljeno, unatoč značajnim prirodnim predispozicijama za turistički razvoj. Niz ograničavajućih faktora usporavalo je ovaj razvoj, meĎu kojima, neizgraĎenost infrastrukture, ali i značajan dio zaštićene prirode (specijalan rezervat u moru), Malostonski zaljev, kao i orijentacija na druge djelatnosti (školjkarstvo, ribarstvo, vinogradarstvo, poljoprivreda). Temeljno usmjerenje ove općine, njegovih naselja i stanovništva je prema turizmu, koji treba postati jedna od glavnih djelatnosti u ovom području. To se prvenstveno odnosi na STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine razvitak ljetnog kupališnog stacionarnog turizma, ali i mogućnosti seoskog, nautičkog, tranzitnog, izletničkog, športsko - rekreacijskog, lovnog, ribolovnog i drugih vrsta turističkog usmjeravanja. Pod tim se podrazumijeva izgradnja riva u obalnom području. 1.1.5. Unapređenje vodoopskrbe Bezvodica je svojstvena za veći dio poluotoka Pelješca, pa tako i općine Ston te ona nema stalnih vrela i vodenih tokova, osim nekoliko pronaĎenih i kaptiranih podzemnih izvora slabije izdašnosti, koji sluţe samo za lokalne potrebe. Problem opskrbe pitkom vodom je jedan od glavnih problema ovog područja. Ston sa bliţim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Stonska Duba, Broce, Prapratno) ima riješenu vodoopskrbu. Da bi se omogućio gospodarski razvitak i podizanje kvalitete i standarda ţivota u naseljima današnje općine Ston potrebno je riješiti problem opskrbe pitkom vodom, što je moguće pomoću regionalnih vodovoda sa susjednih područja (regionalnim vodovodima iz Neretve i Omble) te optimalno koristeći skromne lokalne izvore. 1.1.6. Uređenje javnih površina Obavlja se tekuće i investicijsko odrţavanja javnih površina, odnosno sanirat će se nerazvrstane ceste prema naseljima i obavit će se potrebno odrţavanje ureĎaja komunalne infrastrukture u parkovima. Zelene površine podiţu se i oblikuju prema projektu o izgradnji i ureĎenju zelenih površina u skladu s detaljnim urbanističkim planovima. Kod izgradnje novih stambenih, gospodarskih i ostalih objekata investitor je duţan urediti pripadajući okoliš neovisno o uporabnoj dozvoli objekta. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 1.1.7. Izgradnja ekološke rasvjete U sustavu javne rasvjete širom Hrvatske ubuduće će se primjenjivati svjetiljke koje daju isti svjetlosni učinak kao dosadašnje, no uz manju potrošnju energije i manje raspršivanje svjetlosti prema nebu. To, izmeĎu ostalog, propisuje novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja čiji je cilj zaštita ljudskog zdravlja od štetnog utjecaja svjetlosnog onečišćenja i bliještanja svjetla s javnih površina, ali i manja potrošnja električne energije, te bolja sigurnosti u cestovnom promet. Svjetlosno zagaĎenje jedan je od najvećih problema današnjice i nuţno je apelirati na savjest ljudi da bi se potaknulo društveno odgovorno ponašanje. Nove tehnologije i štedljivi izvori svjetlosti, kao što je LED rasvjeta, u gradovima/ općinama mogu do 80 posto smanjiti utrošak energije. Zaštitom okoliša od svjetlosnog onečišćenja osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, što je osnovni uvjet zdravog ţivota i temelj odrţivog razvitka. Promišljanje o smanjenju svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj traje godinama, a projekte uvoĎenja ekološke javne rasvjete u RH je već provelo 159 gradova i općina. 1.1.8. Uređenje groblja Općina Ston će u narednom razdoblju osigurat financijska sredstva za ureĎenje groblja. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1. UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Posebni cilj 1.1. Naĉini ostvarenja 1.1.1. Izgradnja cesta 1.1.2. Proširenje javne rasvjete 1.1.3. Izgradnja kanalizacijskog sustava UnapreĊenje komunalne infrastrukture Pokazatelj rezultata (output) 1.1.1.1. Metri izgraĎenih cesta 1.1.2.1. Broj rasvjetnih tijela 1.1.3.1. Metri izgraĎenog kanalizacijskog sustava Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja koji se iskazuje iznosom metara asfaltiranih cesta m (metri) 0 Općina Ston 1300 1000 3000 2000 2000 4000 Prema broju postavljenih rasvjetnih tijela mjeri se pokrivenost izgradnje javne rasvjete Izgradnjom komunalnog sustava stvorit će se preduvjeti za povećanje razine kvalitete ţivljenja graĎana, a mjeri se metrima izgraĎenog kanalizacijskog sustava. Općina Ston Broj m (metri) 0 Općina Ston 41 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 1.1.4.Izgradnja riva 1.1.4.1. Metri izgraĎene rive 1.1.5. UnapreĎenje vodoopskrbe 1.1.5.1. IzgraĎen vodoopskrbni sustav 1.1.6. UreĎenje javnih površina 1.1.6.1. UreĎene javne površine u Općini Ston 1.1.7. Izgradnja ekološke rasvjete 1.1.7.1. Izgradnja nove javne rasvjete-provedba projekta led rasvjete 1.1.8. UreĎenje groblja 1.1.8.1. UreĎena groblja Izgradnjom rive stvorit će se preduvjet za poboljšanje turističke ponude i razvoj turizma. Izgradnja i obnova infrastrukture za opskrbu pitkom vodom mjerit će se metrima provedenog sustava UreĎenje javnih površina mjerit će se postotkom ureĎenih javnih površina u Općini Ston m (metri) 0 Općina Ston 300 600 400 m (metri) 0 Općina Ston 5000 4000 3000 % UreĎenih javnih površina 30 Općina Ston 25 25 15 Provedba projekta će se mjeriti u broju postavljenih rasvjetnih tijela Broj 0 Općina Ston 600 150 150 Provedba projekta će se mjeriti u postotku . % 20 Općina Ston 25 25 25 42 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine TABLICA POKAZATELJA UĈINKA (OUTCOME) Opći cilj Posebni cilj 1.1. UnapreĎenje komunalne infrastrukture 1. UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Pokazatelj uĉinka (outcome) Postotak obuhvaćenog stanovništva Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Razvojem infrastrukture (izgradnja cesta, izgradnje kanalizacije, proširenje javne rasvjete, izgradnja vodoopskrbe) stvorit će se preduvjeti za povećanje razine kvalitete ţivljenja graĎana, poticanje razvoja gospodarstva. % 15 Općina Ston 60 15 10 43 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Posebni cilj 1.2. Razvoj turizma kroz očuvanje povijesno kulturne baštine Povijesno kulturna baština izloţena je trajnim utjecajima i pritiscima modernizacije te je zbog svoje materijalne strukture osobito osjetljiva i sklona propadanju. Porazan je zaključak da je degradacija dijela graditeljske baštine dosegnula takve razmjere da se moţe govoriti o ugroţenosti mnogih kulturno-povijesnih cjelina, pa i pojedinačnih kulturnih dobara. Takvom stanju pridonijeli su: ratna razaranja, nebriga i neodrţavanje, nedostatna financijska sredstva, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nepoštivanje zakonskih propisa i neprimjenjivanje sankcija, nedovoljna svijest o vrijednosti baštine, te prirodne nepogode. Graditeljsku baštinu ugroţavaju i neodgovarajući graĎevinski zahvati, koji ne uvaţavaju konzervatorske uvjete i često se izvode bez stručno verificirane konzervatorske i tehničke dokumentacije Načini ostvarenja 1.2.1. Obnova Stonskih zidina i utvrda Stonske su utvrde bez ikakve sumnje najveći graditeljski pothvat Republike izvan Grada; cjelokupna im je duljina dosezala oko 5.500 m, a obuhvaćale su zidine Stona i Maloga Stona, Veliki zid s trima tvrĎavama i Veliki kaštio (TvrĎava sv. Jerolima), izdvojenu utvrdu podignutu radi zaštite stonskih solana. Zidine i tvrĎave flankirane su s deset okruglih i trideset jednom četvrtastom kulom te sa šest polukruţnih bastiona. Obrambenu su ulogu sačuvale do početka 19. stoljeća. Nakon pada Republike stonske utvrde gube vojni značaj, no u prvoj polovici 19. stoljeća fortifikacijski se kompleks nije uništavao, ali se, isto tako, nije ni obnavljao. Carskim dekretom 27. veljače 1858. godine utvrde se predaju Upravi drţavnih dobara i ona započinje s rasprodajom gotovo čitavoga sklopa, osim tvrĎave Veliki kaštio, koja je nešto kasnije doţivjela istu sudbinu. Pojedini se dijelovi zidina prodaju privatnim osobama, izvor su graĎevinskoga materijala, ruše se „iz higijenskih razloga“ ili čak, godine 1874., u sklopu priprema za dolazak cara Franje Josipa. Stonske su utvrde stradavale u potresima, kako onomu 1667. godine, tako i 1995. godine. Općina Ston će tijekom ove godine uloţiti značajna financijska sredstva u obnovu Stonskih zidina. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. 1.2.2. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu Kronike govore da se već 1342. godine započinje graditi prva crkva sv. Vlaha kao stolna crkva na mjestu sadašnje. Kako je Ston postao biskupsko središte ova crkva postaje katedrala. Stradala je u velikom potresu 1667. godine. Odlukom dubrovačkog Senata nakon potresa pristupilo se odmah gradnji nove katedrale na mjestu porušene. Ponovni potres iz god.1850. porušio je i ovo zdanje te se 1870. godine sagradila na pribliţno istom mjestu današnja crkva sv. Vlaha koja je izvedena u pseudo - bizantskom stilu. 1996. godine stradala je u razornom potresu te će se započeti tijekom ove godine sa rekonstrukcijom / obnovom. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1. UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Posebni cilj 1.2. Naĉini ostvarenja 1.2.1. 1.2.2. Razvoj turizma kroz oĉuvanje povijesno kulturne baštine Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Općina Ston 15 5 5 35 20 5 Obnova Stonskih zidina i utvrda 1.2.1.1. Obnovljene Stonske zidine i utvrde Provedba projekta će se mjeriti u postotku realiziranih radova % završenih radova 10 Rekonstruk cija crkve sv. Vlaha u Stonu 1.2.2.1. Rekonstruirana crkva sv. Vlaha u Stonu Provedba projekta će se mjeriti u postotku realiziranih radova % završenih radova 30 Općina Ston 46 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine TABLICA POKAZATELJA UĈINKA (OUTCOME) Opći cilj Posebni cilj 1.2. Razvoj turizma kroz očuvanje povijesno kulturne baštine 1. UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Pokazatelj uĉinka (outcome) Povećanje broja turista Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Realizacijom navedenih aktivnosti stvaraju se preduvjeti za razvoj turizma, odnosno povećanje broja turista Broj 30 Općina Ston 30 20 5 47 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Posebni cilj 1.3. Poboljšanje kvalitete življenja stanovništva Općine Ston kroz unapređenje društvene infrastrukture Općina Ston unaprjeĎivanjem društvene infrastrukture osigurava razvoj gospodarstva, a samim time i turizma na nepokrivenim područjima. UnapreĎenje društvene infrastrukture vodi do poboljšanja kvalitete ţivota mještana. Načini ostvarenja 1.3.1. Izgradnja školske sportske dvorane Općina Ston tijekom iduće dvije godine planira uloţiti značajna financijska sredstva u školsku sportsku dvoranu u Putnikovićima, kako bi se zadovoljile potrebe za sportskim aktivnostima mještana, posebice mladih. 1.3.2. Obnova knjižnične građe Načinom ostvarenja se doprinosi poticanju odrţavanja kulturno-turističkih manifestacija i obogaćivanje kulturnog ţivota na području Općine te poticanje knjiţnične djelatnosti. 1.3.3. Uređenje domova kulture Općinska uprava Općine Ston planira tijekom 2014, godine ureĎivati Domove kulture na području Općine. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1. UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Posebni cilj 1.3. Naĉini ostvarenja 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. Poboljšanje kvalitete ţivljenja stanovništva Općine Ston kroz unapreĊenje društvenih sadrţaja Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Općina Ston 30 15 5 Izgradnja školske sportske dvorane 1.3.1.1. IzgraĎena školska sportska dvorana Provedba projekta će se mjeriti u postotku realiziranih radova % radova 5 Obnova knjiţnične graĎe 1.3.2.1. Nabava nove knjiţne graĎe Provedba projekta će se mjeriti u broju novih knjiga. Broj 20. 000 Općina Ston 1000 1000 1000 UreĎivanje domova kulture 1.3.3.1. UreĎeni domovi kulture u Općini Ston Provedba projekta će se mjeriti u broju ureĎenih domova kulture Broj 0 Općina Ston 3 3 3 49 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine TABLICA POKAZATELJA UĈINKA (OUTCOME) Opći cilj Posebni cilj 1.3. Poboljšanje kvalitete ţivljenja stanovništva Općine Ston kroz unapreĎenje društvenih sadrţaja 1. UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Pokazatelj uĉinka (outcome) Postotak završenih radova Definicija Završeni planirani radovi na unapreĎenju društvene infrastrukture mjerit će se postotkom obuhvaćenog stanovništva Jedinica % Polazna vrijednos t Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 15 Općina Ston 40 15 15 50 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA 1. UnaprjeĎenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Opći cilj Posebni cilj 1.1. UnapreĎenje komunalne infrastrukture 1.2. Razvoj turizma kroz očuvanje povijesno kulturne baštine 1.3. Poboljšanje kvalitete ţivljenja stanovništva Općine Ston kroz unapreĎenje društvenih sadrţaja Pokazatelj uĉinka (outcome) Postotak obuhvaćenog stanovništva Povećanje broja turista Postotak završenih radova Naĉin ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output) 1.1.1. Izgradnja cesta 1.1.1.1. Metri izgraĎenih cesta 1.1.2. Proširenje javne rasvjete 1.1.2.1. Broj rasvjetnih tijela 1.1.3. Izgradnja kanalizacijskog sustava 1.1.3.1. Metri izgraĎenog kanalizacijskog sustava 1.1.4. Izgradnja riva 1.1.4.1. Metri izgraĎene rive 1.1.5. UnapreĎenje vodoopskrbe 1.1.5.1. IzgraĎen vodoopskrbni sustav 1.1.6. UreĎivanje javnih površina 1.1.6.1. UreĎene javne površine 1.1.7. Izgradnja ekološke rasvjete 1.1.7.1. Izgradnja nove javne rasvjeteprovedba projekta led rasvjete 1.1.8. UreĎenje groblja 1.1.8.1. UreĎena groblja 1.2.1. Obnova Stonskih zidina i utvrda 1.2.1.1. Obnovljene Stonske zidine i utvrde 1.2.2. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu 1.2.2.1. Rekonstruirana crkva sv. Vlaha u Stonu 1.3.1. Izgradnja školske sportske dvorane 1.3.1.1. IzgraĎena školska sportska dvorana 1.3.2. Obnova knjiţnične graĎe 1.3.2.1. Nabava nove knjiţne graĎe 1.3.3. UreĎivanje domova kulture 1.3.3.1. UreĎeni domovi kulture u Općini Ston 51 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 9. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAĈUNOM Strateške ciljeve Općine Ston nemoguće je provesti bez izvora financiranja zbog čega je od iznimne vaţnosti povezivanje s proračunom jer se njime definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu istih. 1. UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Opći cilj Posebni cilj Program u proraĉunu Pokazatelj uĉinka (outcome) Naĉin ostvarenja posebnog cilja 1.1.1. Izgradnja cesta 1.1.2. Proširenje javne rasvjete 1.1.3. Izgradnja kanalizacijskog sustava 1.1. UnapreĎenje komunalne infrastrukture 1.2. Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštine A 03 Postotak obuhvaćenog stanovništva Povećanje broja turista A06 Kapitalni projekt/ aktivnost u proraĉunu A03 1001 K100001 Pokazatelj rezultata (output) 1.1.1.1. Metri izgraĎenih cesta A03 1001 K100002 1.1.2.1. Broj rasvjetnih tijela A03 1001 K100004 1.1.3.1. Metri izgraĎenog kanalizacijskog sustava A03 1001 K100006 1.1.4.1. Metri izgraĎene rive A03 1001 K100005 1.1.5.1. IzgraĎen vodoopskrbni sustav A03 1001 K100003 1.1.6.1. UreĎene javne površine 1.1.7. Izgradnja ekološke rasvjete A03 1001 K100010 1.1.7.1. Izgradnja nove javne rasvjete-provedba projekta led rasvjete 1.1.8. UreĎenje groblja A03 1001 K100011 1.1.8.1. UreĎena groblja 1.2.1. Obnova Stonskih zidina i utvrda A06 1001 K100002 1.2.1.1. Obnovljene Stonske zidine i utvrde 1.2.2. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu A06 1002 K100001 1.2.2.1. Rekonstruirana crkva sv. Vlaha u Stonu 1.1.4. Izgradnja riva 1.1.5. UnapreĎenje vodoopskrbe 1.1.6. UreĎivanje javnih površina 52 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 1.3. Poboljšanje kvalitete ţivljenja stanovništva kroz unapreĎenje društvene infrastrukture A11 A06 Postotak završenih radova 1.3.1.Izgradnja školske sportske dvorane 1.3.2. Obnova knjiţnične graĎe 1.3.3. UreĎivanje domova kulture A11 1000 K100001 A06 1000 K100001 A06 1001 K100001 1.3.1.1. IzgraĎena školska sportska dvorana 1.3.2.1. Nabava nove knjiţne graĎe 1.3.3.1. UreĎeni domovi kulture u Općini Ston 53 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 10. PRAĆENJE I EVALUACIJA Praćenje provedba (monitoring) i vrednovanje (evaluacija) sastavni su dijelovi strateškog plana kojima se procjenjuje i ocjenjuje učinkovitost u provedbi strateškog plana. Praćenje postignuća planiranih ciljeva će se odvijati tijekom same provedbe strateškog plana, te nakon završetka analizirajući učinak strateškog plana. Evaluacija (kao analiza podataka i donošenje ocijene o uspješnosti) vršit će se povremeno - periodično i pratit će odreĎene faze realizacije. Evaluacija strateškog plana je periodičko ocjenjivanje djelotvornosti (efikasnosti), učinkovitosti (efektivnosti), učinka, odrţivosti i relevantnosti programa/projekta u kontekstu utvrĎenih ciljeva. Odnosi se na opći cilj projekta i njegovu svrhu, odnosno bavi se tzv. dugoročnim učinkom te se od praćenja provedbe razlikuje u vremenskom intervalu u kojem se provodi. Provodi se kao neovisna analiza okruţja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloţenih sredstava, radi donošenja zaključaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za buduće odluke. S obzirom na faze evaluacijskog ciklusa razlikujemo sljedeće evaluacije: prethodna evaluacija prije provedbe programa/projekata, evaluacija u tijeku ili periodična evaluacija ili srednjoročna evaluacija tijekom provedbe programa/projekta, naknadna (ex-post) evaluacija nakon provedbe programa/projekata. Na razini programa, pored evaluacija učinka, moguće su i druge vrste evaluacije (tematske evaluacije, strateške evaluacije, evaluacije politika od zajedničkog interesa, evaluacija evaluacije itd). Glavni kriteriji evaluacije koji se primjenjuju u evaluacijama programa i ciljeva usmjerenim na socio-ekonomski razvoj su sljedeći: Relevantnost ili potreba za programom; Kriteriji povezani s pitanjem korisnosti programa; Učinkovitost (efektivnost) programa; Djelotvornost (efikasnost) kojom je program proveden; Pitanja u vezi s odrţivosti programa. Evaluacije uspješnosti implementacije obavljat će se jednom godišnje, na kraju godine, kroz izvještaj o evaluaciji koji je sastavni dio godišnjeg izvještaja. Provedbu strateškog plana potrebno sustavno i redovito pratiti i mjeriti. Svrha praćenja je pravovremeno uočavanje odstupanja od plana te ocjena hoće li planirane aktivnosti imati ţeljeni učinak na postavljene ciljeve. Na temelju definiranih STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. pokazatelja rezultata i učinaka omogućit će se vrlo uspješan sustav praćenja, pošto se na temelju navedenih pokazatelja moţe utvrditi u kojem smjeru realiziraju ciljane veličine. Putem tabela, odnosno obrazaca danih u nastavku vršit će se praćenje i evaluacija strateškog plana i ostvarenja strateških ciljeva. Ovisno o potrebi, odgovorna osoba odreĎuje u kojem trenutku će se ocjenjivati i mjeriti realizacija strateškog plana. To moţe biti minimalno jednom godišnje, polugodišnje, kvartalno te mjesečno ovisno o dinamici postavljenog cilja. Za svaki posebni cilj dodjeljuje se odgovornost za provedbu, ali isto tako i za svaki način ostvarenja. Navedena osoba je odgovorna za realizaciju i mjerenje posebnog cilja, odnosno načina ostvarenja. Čelnik će odrediti vrijeme evaluacije provedbe za pojedini posebni cilj, a odgovorna osoba bit će zaduţena za popunjavanje podataka u obrascima te podnošenje izvještaja čelniku. U obrazac se upisuje datum ocjenjivanja strateških ciljeva, te se usporeĎuju i upisuju trenutne vrijednosti pokazatelja rezultata sa zadanim, odnosno ciljanim vrijednostima. Jedan obrazac se koristi više puta ovisno o potrebi. U prilogu su dani ogledni primjeri koji se koriste prilikom svakog mjerenja ostvarenja strateških ciljeva. STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Praćenje i evaluacija strateškog plana 2014. godina Ciljana vrijednost 2014. god Pokazatelj rezultata (output) 3 4 5 7 8 9 10 11 12 1.1.1. Izgradnja cesta 1.1.1.1. Metri izgraĎenih cesta 1.1.2. Proširenje javne rasvjete 1.1.2.1. Broj rasvjetnih tijela 1.1.3. Izgradnja kanalizacijskih sustava 1.1.3.1. Metri izgraĎenog kanalizacijskog sustava 1.1.4. Izgradnja riva 1.1.4.1. Metri izgraĎene rive 1.1.5. UnapreĎenje vodoopskrbe 1.1.5.1. IzgraĎen vodoopskrbni sustav 1.1.6. UreĎenje javnih površina 1.1.6.1. UreĎene javne površine 13 14 Godišnja Sredstava EU Naĉini ostvarenja Odgovorna osoba za realizaciju naĉina ostvarenja Evaluacija provedbe (Ostvarena vrijednost) Polugodišnja Sredstva drţavnog proraĉuna 6 Planirana financijska sredstva Kvartalna Vlastita sredstva 2 Iskorištena financijska sredstva Sredstva EU 1 UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Sredstva drţavnog proraĉuna Odgovorna osoba za ostvarenje posebnog cilja 1.1. UnapreĊenje komunalne infrastrukture Posebni cilj 1. Vlastita sredstva Opći cilj 15 56 1.3. Poboljšanje kvalitete ţivljenja stanovništva Općine Ston kroz ureĊenje društvene infrastrukture 1.2. Razvoj turizma kroz oĉuvanje kulturno povijesne baštine 1.1. UnapreĊenje komunalne infrastrukture STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 1.1.7. Izgradnja ekološke rasvjete 1.1.7.1. Izgradnja nove javne rasvjete-provedba projekta led rasvjete 1.1.8. UreĎenje groblja 1.1.8.1. UreĎena groblja Pokazatelj uĉinka (outcome): Postotak obuhvaćenog stanovništva 1.2.1. Obnova Stonskih zidina i utvrda 1.2.1.1. Obnovljene Stonske zidine i utvrde 1.2.2. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu 1.2.2.1. Rekonstruirana crkva sv. Vlaha u Stonu Pokazatelj uĉinka (outcome): 1.3.1. Izgradnja školske sportske dvorane 1.3.2. Obnova knjiţnične graĎe 1.3.3. UreĎivanje domova kulture Pokazatelj uĉinka (outcome): Povećanje broja turista 1.3.1.1. IzgraĎena školska sportska dvorana 1.3.2.1. Nabava nove knjiţne graĎe 1.3.3.1. UreĎeni domovi kulture u Općini Ston Postotak završenih radova 57 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Praćenje i evaluacija strateškog plana 2015. godina Ciljana vrijednost 2015. god Pokazatelj rezultata (output) 3 4 5 7 8 9 10 11 12 1.1.1. Izgradnja cesta 1.1.1.1. Metri izgraĎenih cesta 1.1.2. Proširenje javne rasvjete 1.1.2.1. Broj rasvjetnih tijela 1.1.3. Izgradnja kanalizacijskih sustava 1.1.3.1. Metri izgraĎenog kanalizacijskog sustava 1.1.4. Izgradnja riva 1.1.4.1. Metri izgraĎene rive 1.1.5. UnapreĎenje vodoopskrbe 1.1.5.1. IzgraĎen vodoopskrbni sustav 1.1.6. UreĎenje javnih površina 1.1.6.1. UreĎene javne površine 13 14 Godišnja Sredstava EU Naĉini ostvarenja Odgovorna osoba za realizaciju naĉina ostvarenja Evaluacija provedbe (Ostvarena vrijednost) Polugodišnja Sredstva drţavnog proraĉuna 6 Planirana financijska sredstva Kvartalna Vlastita sredstva 2 Iskorištena financijska sredstva Sredstva EU 1 UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Sredstva drţavnog proraĉuna Odgovorna osoba za ostvarenje posebnog cilja 1.1. UnapreĊenje komunalne infrastrukture Posebni cilj 1. Vlastita sredstva Opći cilj 15 58 1.3. Poboljšanje kvalitete ţivljenja stanovništva Općine Ston kroz ureĊenje društvene infrastrukture 1.2. Razvoj turizma kroz oĉuvanje kulturno povijesne baštine 1.1. UnapreĊenje komunalne infrastrukture STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 1.1.7. Izgradnja ekološke rasvjete 1.1.7.1. Izgradnja nove javne rasvjete-provedba projekta led rasvjete 1.1.8. UreĎenje groblja 1.1.8.1. UreĎena groblja Pokazatelj uĉinka (outcome): Postotak obuhvaćenog stanovništva 1.2.1. Obnova Stonskih zidina i utvrda 1.2.1.1. Obnovljene Stonske zidine i utvrde 1.2.2. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu 1.2.2.1. Rekonstruirana crkva sv. Vlaha u Stonu Pokazatelj uĉinka (outcome): 1.3.1. Izgradnja školske sportske dvorane 1.3.2. Obnova knjiţnične graĎe 1.3.3. UreĎivanje domova kulture Pokazatelj uĉinka (outcome): Povećanje broja turista 1.3.1.1. IzgraĎena školska sportska dvorana 1.3.2.1. Nabava nove knjiţne graĎe 1.3.3.1. UreĎeni domovi kulture u Općini Ston Postotak završenih radova 59 STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine Praćenje i evaluacija strateškog plana 2016. godina Sredstava EU Ciljana vrijednost 2016. god Pokazatelj rezultata (output) 3 4 5 7 8 9 10 11 12 1.1.1. Izgradnja cesta 1.1.1.1. Metri izgraĎenih cesta 1.1.2. Proširenje javne rasvjete 1.1.2.1. Broj rasvjetnih tijela 1.1.3. Izgradnja kanalizacijskih sustava 1.1.3.1. Metri izgraĎenog kanalizacijskog sustava 1.1.4. Izgradnja riva 1.1.4.1. Metri izgraĎene rive 1.1.5. UnapreĎenje vodoopskrbe 1.1.5.1. IzgraĎen vodoopskrbni sustav 1.1.6. UreĎenje javnih površina 1.1.6.1. UreĎene javne površine 13 14 Godišnja Sredstva drţavnog proraĉuna Naĉini ostvarenja Odgovorna osoba za realizaciju naĉina ostvarenja Evaluacija provedbe (Ostvarena vrijednost) Polugodišnja Vlastita sredstva 6 Planirana financijska sredstva Kvartalna Sredstva EU 2 Iskorištena financijska sredstva Sredstva drţavnog proraĉuna Posebni cilj 1 1.1. UnapreĊenje komunalne infrastrukture Odgovorna osoba za ostvarenje posebnog cilja UnaprjeĊenje infrastrukture u cilju uravnoteţenog razvoja gospodarstva i opće kvalitete ţivota u Općini Ston Vlastita sredstva Opći cilj 1. 15 60 1.3. Poboljšanje kvalitete ţivljenja stanovništva Općine Ston kroz ureĊenje društvene infrastrukture 1.2. Razvoj turizma kroz oĉuvanje kulturno povijesne baštine 1.1. UnapreĊenje komunalne infrastrukture STRATEŠKI PLAN OPĆINE STON 2014. – 2016. godine 1.1.7. Izgradnja ekološke rasvjete 1.1.7.1. Izgradnja nove javne rasvjete-provedba projekta led rasvjete 1.1.8. UreĎenje groblja 1.1.8.1. UreĎena groblja Pokazatelj uĉinka (outcome): Postotak obuhvaćenog stanovništva 1.2.1. Obnova Stonskih zidina i utvrda 1.2.1.1. Obnovljene Stonske zidine i utvrde 1.2.2. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu 1.2.2.1. Rekonstruirana crkva sv. Vlaha u Stonu Pokazatelj uĉinka (outcome): 1.3.1. Izgradnja školske sportske dvorane Postotak završenih radova 1.3.1.1. IzgraĎena školska sportska dvorana 1.3.2. Obnova knjiţnične graĎe 1.3.2.1. Nabava nove knjiţne graĎe 1.3.3. UreĎivanje domova kulture 1.3.3.1. UreĎeni domovi kulture u Općini Ston Pokazatelj uĉinka (outcome): Postotak završenih radova 61
© Copyright 2024 Paperzz
