PAMĆENJE I DEFICITI PAMĆENJA Pamćenje i vrste pamćenja Zaboravljanje Poremećaji pamćenja Ispitivanje pamćenja Pamćenje definiramo kao mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija Ispremiješane rečenice Podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja Pronalaženje Senzorno pamćenje Pažnja Kratkoročno pamćenje Dosjećanje Dugoročno pamćenje Ponavljanje, Kodiranje Senzorno pamćenje Vidno senzorno pamćenje = ikoničko pamćenje • Prolazna vizualna slika – od 200 do 500 ms • Primjer: krug cigarete Slušno senzorno pamćenje = ehoičko pamćenje • 2 do 4 sekunde • Riječ koju čujemo još “zvoni u uhu” Funkcije kratkoročnog pamćenja 1. Ako nam informacija ne treba za kasnije, ponavljanjem je zadržavamo u nepromijenjenom obliku, a onda se gubi • Primjer 2. 3. Ako nam treba informacija, kodiramo je kako bi je što uspješnije pohranili Iz dugoročnog pamćenja informaciju koja nam je potrebna vratimo u kratkoročno Kapacitet kratkoročnog pamćenja 7 ± 2 čestice Radno pamćenje Kad nešto “radimo” s informacijom Očuvano radno pamćenje vrlo je važno u govoru Primjer: pamćenje brojeva unazad Model radnog pamćenja (Baddeley i sur. 1983) Vidnoprostorna petlja Centralni izvršitelj Fonološka petlja • Prečeoni (prefrontalni) korteks Dugoročno pamćenje Ima praktički neograničeni kapacitet Mnoge informacije ostaju cijeli život Dobro je organizirano Pri dosjećanju vrlo su važni znakovi za dosjećanje Važna smislena organizacija Vrste dugoročnog pamćenja Prema informacijama: • Motoričko & verbalno Prema modalitetu: • • • • • Vidno Slušno Dodirno Njušno Okusno Vrste dugoročnog pamćenja Prema namjeri: • Eksplicitno = namjerno • Implicitno = nenamjerno • npr. usvajanje pravila sintakse, semantike, gramatike tijekom razvoja govora Vrste dugoročnog pamćenja Automatsko pamćenje & pamćenje koje zahtijeva napor 1. Informacije se pamte automatski (npr. gdje se što nalazi i kuda se krećemo; primjer “Treći put idemo na piće”); ne možemo ga “isključiti”, otporan na stres, umor, bolest, raspoloženje 2. Potreban značajan napor i aktivacija pažnje (npr. učenje anatomije, učenje pravila stranog jezika!) Vrste dugoročnog pamćenja Proceduralno & deklarativno Proceduralno = kako? nešto učiniti (vještine i navike) Deklarativno pamćenje = znanje činjenica Epizodičko Semantičko Epizodičko pamćenje Pamćenje vlastitog iskustva • “Epizode”, događaji, objekti, ljudi • Kada i gdje? • Može se lokalizirati u vremenu i prostoru • Izvor informacija: osobno iskustvo Autobiografsko pamćenje – značajni autobiografski događaji Semantičko pamćenje Općenita naučena znanja i činjenice o svijetu Informacije organizirane u sheme ili kategorije • Jezik - pamćenje značenja riječi i pojmova, gramatičkih pravila • Izvor informacija: apstrakcije iz ponovljenog iskustava ili generalizacije naučene od drugih • Pronalaženje informacija se odvija automatski Vrste dugoročnog pamćenja Prospektivno & retrospektivno 1. Pamćenje onog što se treba tek napraviti, pamćenje namjera, značajno za cilju usmjereno ponašanje 2. Pamćenje prošlih događaja Blic pamćenje “Flashbulb memory” Vezano uz istaknute događaje u našim životima Potpunost, točnost, živost i otpornost na zaboravljanje Vratimo se na ispremiješane rečenice … O zaboravljanju … Postoje li ljudi koji ništa ne zaboravljaju? Dob i pamćenje Pamćenje i kontekst Poremećaji pamćenja Hipomnezija = smanjena mogućnost pamćenja Hipermnezija Paramnezije = lažna sjećanja • “Deja vu” Slučaj A.J. 41godišnja administrativna tajnica Izuzetno autobiografsko pamćenje Parker, ES, Cahill, L & McGaugh, JL. (2006). A case of unsual autobiografical remembering. Neurocase, 12, 35-49. Poremećaji pamćenja Što su amnezije? Amnezija na filmovima http://www.pubmedcentral.nih.gov/ articlerender.fcgi?artid=535990 Amnezije = gubitak pamćenja za određeno vremensko razdoblje ili određene događaje • Razlikovati psihogeno uvjetovane amnezije od organski uvjetovanih Anterogradna amnezija = nemogućnost dosjećanja događaja koji slijede nakon ozlijede mozga Bolesnici nesposobni za učenje i imaju deficite u recentnom pamćenju Normalno se dosjećaju informacija koje su pohranjene u dugoročno pamćenje prije pojave amnezije Najpoznatiji slučaj: pacijent H.M. Zbog epilepsije u 27. godini odstranjen medijalni dio oba sljepoočna režnja (veći dio hipokampusa, amigdala i susjednog korteksa) Sjećao se davnih događaja Kratkoročno pamćenje očuvano (opseg pamćenja brojeva = 6) Iznadprosječne rezultate na testu inteligencije Nije mogao stvarati nova dugoročna pamćenja: kad jednom prestane misliti o nekom novom iskustvu, ono je zauvijek izgubljeno Čitao je iste novine, ne prepoznajući da se radi o istom sadržaju … Pola sata nakon ručka nije se sjećao što je jeo "Svaki je dan za sebe, štogod me je razveselilo ili rastužilo“ Nije mogao upamtiti novu adresu nakon preseljenja 28 godina nakon zahvata: i dalje anterogradna amnezija medijalni temporalni režanj uključen u pamćenje hipokampus uključen u pamćenje kratkoročno pamćenje očuvano – mehanizmi uskladištenja kratkoročnog i dugoročnog pamćenja su različiti njegov specifični problem je prebacivanje eksplicitnog kratkoročnog u dugoročno pamćenje amnestički pacijent se ne sjeća prijašnjih zadataka (eksplicitno, deklarativno pamćenje), ali poboljšanim uratkom pokazuje da ih pamti (implicitno, proceduralno pamćenje) Retrogradna amnezija = Gubitak dosjećanja događaja prije oštećenja mozga Često se događa kod različitih povreda glave Obično je kratka (do 30 minuta) No može biti i godinama unazad Amnestički sindrom Posljedica organskog oštećenja mozga Djelomični gubitak starog pamćenja, i gotovo potpuna nemogućnost upamćivanja novih informacija - teško oštećenje Konfabulacije Teže kraniocerebralne ozljede, najčešće i subkortikalne lezije, frontalni sindrom Posttraumatska amnezija PTA uključuje razdoblje kome i nastavlja se sve dok pamćenje ne postane pouzdano, konzistentno i točno PTA u korelaciji s trajnim fizičkim i kognitivnim smetnjama kao i s razinom samostalnosti i povratkom na posao Alzheimerova bolest Oštećenje epizodičkog pamćenja, kasnije i semantičkog pamćenja Područja važna za pamćenje Radno pamćenje Kretanje, položaj Osjećajno pamćenje Oblici i boje Navike i vještine Dugoročno p. Na svim razinama mogu biti problemi: • usvajanja (enkodiranja) • dorzomedijalni talamus, sustavi frontalnog režnja • zadržavanja • hipokampus, medijalni temporalni režnjevi (anoksija temporalna oštećenja, encefalitisherpes, AD) • dozivanja informacija • frontalni režanj Smetnje pamćenja prema vrsti informacija Oštećenje lijeve hemisfere verbalni materijal Oštećenje desne hemisfere neverbalni materijal Smetnje pamćenja prema sadržaju Verbalno pamćenje: brojevi, priče, rečenice, liste riječi Vidno: likovi Prostorno: prostorni odnosi Ispitivanje pamćenja Kako bi ispitali pamćenje? Koje vrste pamćenja bi ispitali? Koje bi druge funkcije trebali ispitati jer mogu utjecati na pamćenje? Ispitati različite sadržaje: Vidno Verbalno (slova, riječi, liste riječi, rečenice, priče, brojevi) Prostorno Prema trajanju: Kratkoročno & dugoročno Radno pamćenje • Oduzimanje unatrag (MMSE) i sl. Raspon pamćenja brojeva – diktiramo im u razmaku od jedne sekunde, bez grupiranja • Unaprijed • Unazad Svakodnevne aktivnosti: upotreba telefona, novca, praćenje razgovora Bolesti i poremećaji: • • • • CP ADHD – poremećaj pažnje/ hiperaktivni poremećaj Parkinsonova bolest Multipla skleroza Testovi Rivermead Behavioural memory test (RBMT) – Rivermead bihevioralni test pamćenja Doors & People test – vidno prepoznavanje (fotografije vrata) i dosjećanje (crtanje), verbalno prepoznavanje imena i dosjećanje Kako deficiti drugih kognitivnih funkcija utječu na pamćenje i učenje? Smetnje pažnje i koncentracije Senzorna disfazija – loši rezultati na zadacima verbalnog pamćenja Smetnje vidne percepcije – vidno pamćenje
© Copyright 2024 Paperzz
