„1914. – GODINA PROMJENA“ – program Dana otvorenih vrata Gimnazije Karlovac, 21. ožujka 2014. Gimnazija Karlovac 21. ožujka obilježava stotinu godina od početka Prvoga svjetskog rata. Na Dan otvorenih vrata škole prisjetit ćemo se najvažnijih trenutaka 1914. godine, ali i nekih događaja i pokreta na koje je Prvi svjetski rat izravno utjecao. Premda se 1914. u kolektivnom pamćenju najčešće povezuje s ratnim događanjima, ona predstavlja prijelomnu godinu i u različitim područjima umjetnosti i znanosti te mnogim aspektima svakodnevnog života. Predmeti izborne, dodatne i fakultativne nastave te izvannastavne aktivnosti ujedinile su se u obilježavanju ove svjetski važne obljetnice kroz niz predavanja, radionica, rasprava, izložbi, dramskih izvedbi, filmskih projekcija i ostalih aktivnosti koje će biti predstavljene na Dan otvorenih vrata škole. Koordinatorica projekta: Andrea Gerčar, dipl. psiholog DRUŠTVENO PODRUČJE PRIPREME EUROPSKIH DRŽAVA ZA RAT Izborna nastava iz povijesti Polaznici izborne nastave iz povijesti ove školske godine proučavaju Prvi svjetski rat. Zbog najavljenog projekta prvo polugodište smo posvetili pripremama europskih sila za rat – naoružavanju i mobilizaciji. Rezultate istraživanja i analize ponudit ćemo zainteresiranim učenicima na sljedeći način: 1) Uvodna prezentacija i izlaganje – (ne)očekivani početak Velikog rata (10 min.) planovi europskih velesila za rat ratna propaganda (plakati, posteri) pozadina Sarajevskog atentata 2) Ulomci svjedočanstava sudionika rata o očekivanom trajanju i rezultatu rata (10 min.) utjecaj rata na promjene u svakodnevnom životu stanovništva 3) Radionica: najmoćnija oružja europskih sila na početku rata (15 min. ) komparativna analiza naoružanja značajnijih europskih država 4) Evaluacija – razgovor: Čimbenici uspješnosti u Prvom svjetskom ratu (10 min.) Voditelji izborne nastave: Snježana Štranjgar, prof. savjetnica Dino Bogović, prof. pripravnik MILAN UZELAC Povijest: Projekt o poznatim bivšim učenicima Milan Uzelac bio je učenik Realke u Rakovcu i učenik Kraljevske Velike Realne Gimnazije u Rakovcu-Karlovac. Uglavnom je nepoznata njegova vrlo uspješna zrakoplovna karijera. Učenici će moći poslušati predavanje profesora Krunoslava Horvata o karijeri Milana Uzelca. Trajanje predavanja bilo bi između 30 i 45 minuta. Nakon toga učenici će na osnovu predavanja i dostupnih materijala napisati tekst o Milanu Uzelcu koji ćemo objaviti na školskoj mrežnoj stranici (dio o poznatim bivšim učenicima). Učenici će istraživati različite materijale - školske svjedodžbe Milana Uzelca, novinske članke objavljene neposredno prije i početkom Prvoga svjetskog rata, biografske podatke o Uzelcu te njegove fotografije. S učenicima će raditi Natalija Jadrić, prof. mentor (inicijator radionice i projekta o poznatim bivšim učenicima), Vlatka Šavor, prof. (suradnica na tekstovima na njemačkom jeziku) i Krunoslav Horvat, prof. (predstavnik Inicijative za očuvanje hrvatske zrakoplovna baštine). Za realizaciju projekta važna je i suradnja s Državnim arhivom u Karlovcu koji nam je ustupio kopije školskih svjedodžbi Milana Uzelca. Daljnja suradnja s Državnim arhivom realizirala bi se 9. lipnja 2014. kada bi dio učenika koji se žele intenzivnije baviti Milanom Uzelcem prezentirao naš rad na Međunarodnom danu arhiva. Voditeljica aktivnosti: Natalija Jadrić, prof. mentor BOŽIĆNO PRIMIRJE 1914. Izborna nastava iz vjeronauka I sama pomisao na bitke I. svjetskog rata neizbježno u sjećanje priziva veliki broj izgubljenih ljudskih života i dugotrajan boravak u rovovima pod kišom protivničkih granata. Ipak, čak i tijekom te mučne četiri godine ratovanja bili su zabilježeni neki rijetko viđeni primjeri prijateljstva i miroljubivosti, ne samo između pripadnika postrojbi iste vojske, već i između boraca sukobljenih vojski. Jedan takav primjer ostao je poznat pod nazivom Božićno primirje, a zabilježen je u prvoj godini ratovanja. Vojnici zaraćenih strana na Zapadnoj fronti na sam su Božić privremeno odložili oružje i sastali se na ničijoj zemlji, međusobno razmjenjujući hranu i cigarete, pa čak i odigravši nogometnu utakmicu. Taj prekid svakog međusobnog neprijateljstva dogodio se spontano i bez ikakvih prethodnih priprema. Neki preživjeli britanski sudionici svjetskog rata kasnije su pričali kako su 1914. čuli njemačke vojnike da u svom rovu pjevaju božićne pjesme, pa su im se pridružili. Frank Richard koji je tada kao običan vojnik bio u sastavu glasovite postrojbe Kraljevskih strijelaca Walesa potvrdio je kako su i iz njegova i iz protivničkog rova počeli iskakati transparenti s natpisima SRETAN BOŽIĆ. Premda su službeni izvori ustrajali na tvrdnjama kako su se vojnici u svoje rovove vratili iste večeri, na mnogim je mjestima primirje potrajalo mnogo duže, ponegdje čak i nekoliko tjedana. 1. Uvod (kratko predavanje o Božićnom primirju 1914.) 2. Crveni mak – simbol sjećanja na vojnike poginule u ratu (kratko predavanje o simbolici crvenog maka) 3. Projekcija dokumentarnog filma „The Christmas Truce“ (60 min) 4. Rasprava o opravdanosti rata (kao uvod u raspravu poslužit će citat A. Einsteina: „Rat se sastoji u tome da se ljudi, mada jedni druge ne poznaju, međusobno ubijaju na zapovijed ljudi koji se vrlo dobro poznaju, a međusobno se ne ubijaju.“) Voditelj aktivnosti: Tomislav Šegina, mag. paed. relig. et catech. THE GREAT WAR History in English Radionica je zamišljena kao kombinacija povijesti i engleskog jezika. Govorit ćemo o događajima iz 1914., uzrocima i početku Prvog svjetskog rata te o njegovim općim karakteristikama. Povijesne događaje proširit ćemo grupnim radom, diskusijom i kreativnošću učenika. Radni jezik: engleski 1) Uvod: igra asocijacija ili kviz – događaji i ljudi vezani za razdoblje neposredno prije, tokom i nakon 1914. 2) Kratko interaktivno predavanje – svijet početkom 20. stoljeća, uzroci, povod i početak Prvog svjetskog rata (ppt prezentacija + kraći videozapisi sa YouTube-a). Razgovor o opravdanosti rata. 3) Ratna poezija – objasniti način ratovanja tijekom Prvog svjetskog rata (rovovski rat – ppt, videozapis) te predstaviti tzv. 'trench poets' koji su pisali tijekom rata. 4) Grupni rad – pisanje činkvine - pjesme od 5 stihova koja ima zadanu formu (tematika će proizlaziti iz prethodne četiri točke). 5) Izborni (dodatni) sadržaj: pop/rock antiratna pjesma suvremenog izvođača po izboru nastavnika. Voditelj aktivnosti: Denis Plavetić, prof. mentor PARLAONICA: „TREBAMO LI I DANAS RAZGOVARATI O ŽENSKIM PRAVIMA?“ Debatni klub Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu nastaje pokret sufražetkinja. Bile su to skupine žena koje su tražile veća prava za sebe – od prava glasa do prava na rad, nasljeđivanje i podjelu bračne imovine... Sve sufražetkinje, a osobito Emmeline Pankhurst koja je predvodila pokret, inicirale su brojne akcije kojima su željele upozoriti na potrebne promjene. Budući da su ih mediji ignorirali, te su akcije postupno postajale vrlo ekstremne, a uključivale su vezivanja članica pokreta za prugu, štrajkove glađu ili podmetanje požara i eksploziva. Predvodnica pokreta upravo je zbog svojih glasnih zahtjeva i ekstremnih oblika njihova iskazivanja bila i zatvarana. Godina 1914. bila je prijelomna. Naime, početkom Prvog svjetskog rata, zahvaljujući mobilizaciji muškarca i nedostatku radne snage, otvorila se mogućnost za zapošljavanje žena. Zapošljavane su prije svega u industriji oružja, ali i u drugim granama rastuće industrije. Na taj se način neminovno ostvario bar jedan od njihovih zahtjeva. Unatoč tome, do priznavanja prava na glas u Ujedinjenom Kraljevstvu dolazi tek 1928. Parlaonica će pokušati odgovoriti na pitanje trebamo li se i danas, u suvremenom svijetu, još uvijek baviti temom ženskih prava. Diskusiju vode dva moderatora koja usmjeravaju sudionike svojim pitanjima. Sudionici su podijeljeni u dvije skupine, afirmacijsku i negacijsku, u skladu sa svojim mišljenjem. Vođenom diskusijom, u koju ćemo uključiti i nekoliko kratkih filmova koji će nam pomoći odgovoriti na pitanje iz naslova, sudionici će raspravljati o temi ženskih prava danas. Na kraju parlaonice sudionici će odlučiti jesu li, zahvaljujući informacijama koje su dobili i samoj diskusiji, odlučili promijeniti svoje mišljenje. Voditeljica aktivnosti: Martina Vičić Crnković, prof. mentor DRAMSKE TEHNIKE U MIROVNOM ODGOJU: KAZALIŠTE POTLAČENIH Umjesto da na vlastitu budućnost samo čekamo, kazalište nam može pomoći da je gradimo! Augusto Boal, utemeljitelj forum kazališta Ratovi se možda odvijaju među narodima, ali svaka istinska promjena događa se najprije u pojedincu. Razvijanjem i mijenjanjem sebe, istovremeno mijenjamo i svoje odnose i društvo u kome živimo. Stoga je učenje vještina nenasilnog rješavanja sukoba već desetljećima temelj svakog programa mirovnog odgoja. Dramske tehnike omogućuju stjecanje tih vještina kroz zabavu, spontanost, kreativnost i iskustveno učenje te time predstavljaju fantastičan alat društvene promjene! Po čemu se Kazalište potlačenih razlikuje od “običnog” kazališta? Ono uvijek prikazuje komadić naše stvarnosti, problem koji nam je svima blizak i kojega živimo svaki dan, nasilje koje se događa i pored kojeg većina nas šutke prolazi. Gledatelji pri tome nisu samo pasivni promatrači, već su pozvani da predlože moguća rješenja, ali i da sami zamijene pojedine glumce na sceni. Kroz igru i eksperiment aktivno se istražuje prikazani problem te iskušavaju različita ponašanja koja bi mogla dovesti do drukčijeg, nenasilnog ishoda. Kazalište potlačenih razvija svijest o osobnoj odgovornosti svakoga od nas za ono što činimo (ali i ne činimo), potiče uvid u širok raspon mogućih izbora te povećava naš prostor slobode. Dođite i uvjerite se da je moguće mijenjati svijet! Program: 1. Predstavljanje Kazališta potlačenih – ppt prezentacija (10-15 min) 2. Kreiranje forum scene i njezina izvedba - iskustvena radionica (45 min) Voditeljica aktivnosti: Andrea Gerčar, dipl. psiholog UMJETNIČKO PODRUČJE HRVATSKO SLIKARSTVO I KIPARSTVO OKO 1914. Likovne crtice Početkom Prvog svjetskog rata likovnu scenu u Hrvatskoj obilježila je odsutnost mnogih važnih likovnih umjetnika. Najpoznatiji hrvatski kipar Ivan Meštrović u tom je razdoblju bio u egzilu. Dvojica slikara koji su snažno utjecali na umjetnike tijekom i neposredno nakon rata, Josip Račić i Miroslav Kraljević, pripadnici grupe Münchenski krug, umiru jako mladi prije 1914. Račić je umro u Parizu 1908. pod nerazjašnjenim okolnostima, a Kraljević 1913. od posljedica tuberkuloze. Neki od umjetnika bili su mobilizirani pa su dio ratnih godina proveli na ratištima, poput Zlatka Šulentića i Vilka Gecana. Ipak, pogrešno je misliti da se u hrvatskoj likovnoj umjetnosti tih godina ništa nije događalo. Dvije godine nakon početka rata, 1916., u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu započinju se održavati izložbe pod nazivom Proljetni salon. Manifestacija je to od goleme važnosti za hrvatsku likovnu umjetnost jer je od samog početka Salon bio otvoren za mlade, tada još neafirmirane umjetnike, kao i za različite stilove i pravce. Kroz izložbu koju pripremaju učenice 4. razreda moći ćete upoznati neke od najvažnijih hrvatskih slikara i njihova djela nastala oko 1914. Moći ćete također otkriti je li umjetnička sloboda Proljetnog salona utjecala na oslobađanje njihove kreativnosti, jesu li stilska heterogenost i pluralizam, odnosno paralelno trajanje različitih stilova i pravaca svojstveni za slikarstvo s početka 20. stoljeća prisutni i u djelima naših slikara te u kojoj su mjeri ratna zbivanja utjecala na naše slikare, teme i stilove njihovih djela. Velik dio izložbe bit će posvećen i kiparu Ivanu Meštroviću čija će djela iz ratnih godina biti prikazana uz djela francuskog avangardnog umjetnika Marcela Duchampa što će vam omogućiti da otkrijete Meštrovićev odnos prema tradiciji i suvremenosti, odnosno avangardi te teme kojima se bavio ratnih godina. Također ćete moći prisustvovati nastanku jednog likovnog djela. Naime, tijekom Dana otvorenih vrata 21. ožujka, učenice polaznice slobodne aktivnosti Likovne crtice različitim likovnim tehnikama stvarat će sliku inspiriranu ratom. Bit će to jedna apstraktna kompozicija složena od više manjih kompozicija koje će istovremeno biti i samostalna djela, ali i dijelovi velikog ''mozaika'' koji će konačno biti izložen u školi. Voditeljica aktivnosti: Marina Kubura, prof. READY-MADE I KALIGRAMI Francuski jezik Iako stara ruska poslovica kaže: “Dok oružje zvecka, muze šute”, naše aktivnosti bit će vezane uz likovnu umjetnost i književnost. U samom jeku rata djeluje skupina uglavnom mladih umjetnika iz Francuske, Njemačke i Rumunjske koji se nazivaju dadaistima i koji svojim djelovanjem nastoje izraziti besmisao rata. Svoj bijes protiv društvene elite koja je dovela do tada najkrvoločnijeg rata (ili ga bar nije pokušala spriječiti) izražavaju kroz nihilizam, negiranje tradicije i svih vrijednosti na kojima se temelji zapadna civilizacija. Oni smatraju kako velike ideje humanizma i prosvjetiteljstva ljude nisu ničemu naučili, a niti su ih učinili boljima. Unatoč nihilizmu, dadaizam je i afirmativan jer nastoji pronaći nove načine izražavanja, a sve to kroz igru, humor, sarkazam i ironiju, što je, uostalom, zajedničko svim mladim ljudima bez obzira na okolnosti u kojima žive i stvaraju. Važnu ulogu u dadaizmu ima i francuski umjetnik Marcel Duchamp koji je 1913./14. svojim ready-made djelima (odbačeni svakodnevni predmeti koji su uzdignuti na razinu umjetničkog djela umjetnikovim izborom, potpisom i izlaganjem) doveo do revolucije u umjetnosti. Umjetnost je to koja više ne pruža estetski užitak, već se seli na područje filozofije, stavljajući u prvi plan ideju, a ne predmet. Nakon Prvog svjetskog rata dadaizam se transformirao u nadrealizam, a njegovi odjeci prisutni su i danas u konceptualnoj umjetnosti ili u djelovanju naše grupe LET 3. Drugi dio aktivnosti vezan je uz francuskog pjesnika Guillaumea Appolinairea, odnosno uz njegove kaligrame – pjesme koje povezuju književnost i likovnu umjetnost. Naime, u kaligramima raspored slova i riječi tvori crtež koji je u pravilu povezan s temom pjesme. Apollinaire nije prvi koji je pisao kaligrame (njihova tradicija datira još iz doba antike), ali je on taj koji ih je popularizirao. Njegova zbirka Calligrammes nastajala je tijekom rata u kojem je aktivno sudjelovao od 1914. sve do ranjavanja 1916., od čijih je posljedica dvije godine kasnije i umro. Jedan dobar primjer kaligrama vezanog uz rat je La colombe poignardée et le jet d'eau (Ranjena golubica i fontana) - elegična pjesma u kojoj pjesnik žali za bivšim ljubavima i prijateljima od kojih ga je rat razdvojio, a čiji su forma i sadržaj u savršenom skladu. Program: 1. Predstavljanje dadaizma i kaligrama kroz plakate, ppt prezentacije i razgovor 2. Izrada ready-madea 3. Pisanje kaligrama Voditeljica aktivnosti: Nataša Pavlović, prof. DADAIZAM Deutsche Sprach Diplom (DSD) Na satovima DSD-a učenici su stvarali vlastitu umjetnost u duhu njemačkih i švicarskih predstavnika dadaizma: Huga Balla, Hansa Arpa, Kurta Schwittersa i Sophie Taeuber. Radionica u sklopu Dana otvorenih vrata nadopunjavat će aktivnosti učenika koji pohađaju fakultativnu nastavu iz francuskog jezika i umjetnosti. Program: 1. Uvod u temu: dadaizam i umjetnici njemačkog govornog područja 2. Izložba učeničkih radova 3. Radionica: stvaranje poezije u duhu dadaizma 4. DADA performans/audiosnimke Voditelji aktivnosti: Sophia Ziannis, volonterka Mirjana Bošnjak, prof. Josipa Uzelac, prof. KAFKIN PROCES I SUVREMENO DRUŠTVO: U TRAGANJU ZA IDENTITETOM Dramska skupina Kada bismo trebali izdvojiti književnike koji su se isticali od drugih, koji su „iskakali“ iz granica prosječnog, tada bismo zasigurno naveli i Franza Kafku, češkog autora osebujnog načina pisanja. Njegova su književna djela i danas predmet mnogih rasprava, a zbog utjecaja različitih tradicija, možemo ih promatrati s više aspekata. Kafka u svojim djelima isprepliće banalnu svakodnevicu s elementima apsurda. U ratnoj, 1914. godini, počinje rad na Procesu, možda i njegovu najutjecajnijem romanu. U njemu Josef K. na 30. rođendan biva “uhapšen”, mada ne i priveden i zatvoren; njegov proces je krenuo, ali ne miče se s mjesta; on ima odvjetnika koji ga brani, ali koji ne izlazi iz kreveta; njegova saslušanja nisu radnim danom, nego nedjeljom, i nisu u sudnici, nego po potkrovljima baraka; sudovi na koje odlazi su mračne stambene zgrade na periferiji; njegov proces je proces u kojemu zapravo ništa nije precizirano. Roman obiluje „nepostojećim“ stvarima (Josef K. nije kriv, sud nije sud i proces nije proces), a sve se svodi na potragu za istinom i otkrivanjem identiteta. Pitanje koje postavljamo jest gubimo li i mi vlastiti identitet pod raznim utjecajima suvremenog društva i kako se to očituje, a odgovor ćemo pokušati dati izvedbom jedne scenske igre, kojom ćemo Kafkin Proces prilagoditi duhu vremena. Voditeljica aktivnosti: Mirela Matešić, prof. pripravnik EKSPRESIONIZAM U FILMSKOJ UMJETNOSTI Filmska mjetnost i kultura Zbivanja Prvoga svjetskoga rata utjecala su na umjetničke pravce u prvoj polovici 20. stoljeća. Tema straha, aktualna i danas u mnogim životnim područjima, nakon 1918. godine postala je provodni motiv u filmskoj industriji europskoga, a kasnije i holivudskoga filma. Filmska povijest pamti mnoga zrela filmska ostvarenja u godinama što slijede Prvi svjetski rat, no Nosferatu Friedricha Wilhelma Murnaua (1922.) i Metropolis Fritza Langa (1927.) i danas su zapamćeni kao temelji filmskoga promišljanja o temi straha od budućnosti i novoga rata, fascinacije strojevima i straha da će jednoga dana stroj zamijeniti čovjeka, ali sugeriraju i otuđenost koja nam je stotinu godina nakon Rata itekako poznata. Atmosferu straha u modernom filmu dočarava Tim Burton svojim filmovima i Danny Elfman kao kompozitor filmske glazbe i njegov bliski suradnik. Stoga će filmska umjetnost 1914. godinu obilježiti sljedećim aktivnostima: a) projekcijom kratkih filmova o fobijama, koji su nastali metodom kolažne stop animacije (autori i autorice: treći razredi koji pohađaju filmsku umjetnost); b) kratko izlaganje o filmu Nosferatu, uz projiciranje odabranih isječaka iz filma (Lara Manojlović i Petra Hrelić); c) kratko izlaganje o filmu Metropolis, uz projiciranje odabranih isječaka iz filma (Drini Maloki); d) izbor iz filmske glazbe Dannyja Elfmana i malena izložba fotografija najpoznatijih prizora Burtonovih filmova (Mia Bjeloš). Voditeljica aktivnosti: Sandra Živanović, prof. IZLOŽBA I KVIZ O A. G. MATOŠU Aktivnosti u školskoj knjižnici 1. Izložba o A.G.Matošu povodom stote obljetnice njegove smrti Sadržaj izložbe: 1. dio: biografija A. G. Matoša koja se temelji na njegovim autobiografskim zapisima 2. dio: stvaralaštvo A. G. Matoša (sadržaj izložbe povezan s recitalom o A. G. Matošu) 2. Online kviz znanja (Antun Gustav Matoš – biografija i stvaralaštvo) Cilj: na poučan i zabavan način omogućiti svim posjetiteljima gimnazijske mrežne stranice da provjere svoje znanje o Antunu Gustavu Matošu Voditeljica aktivnosti: Sanda Furjanić, prof. DIGITALIZACIJA ZBIRKE „HRVATSKA MALADA LIRIKA“ Aktivnosti u školskoj knjižnici U fondu gimnazijske knjižnice nalazi se i 1. izdanje Hrvatske mlade lirike, zbornika iz 1914. godine koji, uz Matoševu smrt, označava kraj hrvatske moderne. U zborniku su sakupljene pjesme dvanaest pjesnika: Ive Andrića, Vladimira Čerine, Vilka Gabarića, Karla Hauslera, Zvonka Milkovića, Stjepana Parmačevića, Janka Polića Kamova, Tina Ujevića, Milana Vrbanića, Ljube Wiesnera, Nikole Polića te Frana Galovića. Ciljevi: obilježiti 100. obljetnicu izdavanja knjige na dva načina: - zaštititi staru knjižnu građu - učiniti je dostupnom svim korisnicima gimnazijske knjižnice i svim posjetiteljima gimnazijske mrežne stranice Voditeljica aktivnosti: Sanda Furjanić, prof. A. G. MATOŠ, HRVATSKA MLADA LIRIKA I M. KRLEŽA – performans Hrvatski jezik Početak 20. stoljeća u svjetskoj je književnosti bio vrlo dinamičan. Razdoblje je to u kojem supostoje različiti književni pravci obuhvaćeni zajedničkim književnopovijesnim nazivom avangarda. Ni u hrvatskoj književnosti nije bilo drugačije. Iako pod utjecajem avangardnih književnih strujanja, hrvatska se književnost najviše razvija pod utjecajem francuskoga simbolizma i autora Charlesa Baudelairea. Godine 1914. umire Antun Gustav Matoš, najznačajniji predstavnik simbolizma u hrvatskoj književnosti, koji je svojim stvaralaštvom utjecao na djelovanje mlađih mu pjesnika suvremenika. To je naročito vidljivo u pjesničkoj zbirci „Hrvatska mlada lirika“ objavljenoj upravo 1914. godine. Autori čije su pjesme u zbirci objavljene bili su tada još vrlo mladi (Ivo Andrić, Tin Ujević, Vladimir Čerina, Fran Galović, Janko Polić Kamov…), neki od njih čak u srednjoškolskoj dobi. Zanimljivo je da se tada u njihovom izričaju ne nalaze nagovještaji ratnih zbivanja iako je Prvi svjetski rat pred vratima. O strahotama će rata svakako progovoriti Miroslav Krleža, tada perspektivan mladić koji će, kako je vrijeme pokazalo, svojim djelovanjem obilježiti dvadeseto stoljeće hrvatske književnosti. Mladi je Krleža neposredno osjetio užase rata boraveći na bojištu u istočnoj Europi. Povodom stote obljetnice 1914. godine dat će se živa slika tadašnje hrvatske književne stvarnosti – prikaz osoba, događaja i književnih djela koja su 1914. godinu i obilježila. Voditeljice aktivnosti: Sandra Jurić, prof. Tanja Brozović Novosel, prof. Snježana Srdić, prof. Ivanka Vuglešić, prof. Andrea Gerčar, dipl. psiholog MAURICE RAVEL / ATONALITETNOST I NEDETERMINACIJA Glazbena umjetnost 1. dio: Joseph-Maurice Ravel Joseph- Maurice Ravel (7. ožujka 1875. - Pariz, 28. prosinca 1937.) jedan je od najpoznatijih impresionističkih skladatelja s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća. Široj publici Ravel je poznat po orkestralnom djelu Boléro koje je napisao u svojoj impresionističkoj fazi. No, jedno možda manje poznato Ravelovo djelo je „Le tombeau de Couperin“ (Koperinov grob), nastalo u razdoblju Prvoga svjetskog rata kao reakcija na ratna stradanja kolega glazbenika. PROGRAM: 1. Glazbeni primjer: Le tombeau de Couperin - Likovno izražavanje učeničkih impresija - Razgovor o crtežima - Upoznavanje učenika s povijesnom pozadinom skladbe - Zanimljivosti iz Ravelovog života - Kratka interaktivna tribina 2. Atonalitetnost i atonalitet kao anticipacija DODEKAFONIJE – radionica s učenicima 3. Nedeterminacija (aleatorika) – radionica na notnom primjeru s učenicima (grupno skladanje bacanjem kocki) Voditelj aktivnosti: Zoran Štefanac, prof. savjetnik FOKSTROT Tjelesna kultura FOKSTROT (eng. fox trot; lisičji hod) - društveni ples odmjerenog brzog tempa u 4/4 mjeri sa sinkopiranim ritmom. Razvio se u prvim godinama 20. st. iz Ragtimea, premijerno je predstavljen 1914. godine, a poslije Prvog svjetskog rata proširio se po cijelom svijetu postavši standardni ples. RAGTIME (isprekidani takt) - prvobitna vrsta američke popularne klavirske glazbe s karakterističnim sinkopiranim ritmom – pravilnim dvodijelnim ritmom koračnice 2/2 ili 4/4. Ragtime se razvija oko 1870. g. iz afro-američkog glazbenog folklora. Potkraj 19. st. proširio se po SAD-u (pijanisti Scot Joplin, Jelly Roll Morton, James Scott), a početkom 1900. počeli su ga izvoditi i posebni instrumentalni sastavi. JAZZ - glazbeni stil koji se razvio potkraj 19. st. u južnim državama SAD-a (Luisiana, New Orleans), odakle se oko 1914. g. proširio po Americi, a poslije Prvog svjetskog rata i po Europi prošavši različita stilska razdoblja. Razvoj jazza povezan je s muziciranjem posebnih crnačkih puhačkih sastava (tzv. Marching Bands, Street Bands) koji su 80-ih godina 19. st. u New Orleansu svirali na uličnim povorkama, svečanostima i pogrebima, izvodeći vlastite verzije radničkih i duhovnih pjesama te bluesa. Od 1895. g. počinju se formirati manji sastavi koji izvode plesnu glazbu pod utjecajem tada popularnog ragtimea (klarinet, truba, saksofon, trombon, klavir). Plesovi crnačkog porijekla: ragtime, one step, foxtrot, swing, charleston, rumba, lambeth-step Novi plesovi: samba, boogie-woogie, calypso, cha-cha-cha, rock and roll, madison, letkiss Na Dan otvorenih vrata učenici će demonstrirati plesanje fokstrota te zainteresirane posjetitelje upoznati s osnovnim koracima ovog plesa koji slavi stogodišnjicu svoje premijere. Voditelj aktivnosti : Branka Knežević, prof. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE OGIB VALOVA NA OPTIČKOJ REŠETKI Eksperimentalna fizika Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1914. godine bio je njemački fizičar Max Laue (1879. -1960.). On je otkrio ogib (difrakciju) rendgenskih zraka na kristalima. Ogib ili difrakcija je pojava karakteristična za valove. Budući da su rendgenske zrake elektromagnetski valovi one bi trebale pokazivati pojavu ogiba. Međutim, ako takvo zračenje propustimo kroz optičku rešetku, ne događa se ništa jer je ona pregruba za tako male valne duljine. Max Laue dolazi na ideju da bi kristali mogli poslužiti kao difrakcijska rešetka za rendgensko zračenje. Na kristal se usmjeri uski snop rendgenskih zraka dok se u smjer reflektiranih zraka postavi ploča detektor. U sklopu radionice pokazat ćemo ogib valova laserske svjetlosti na optičkoj rešetki i objasniti princip ogiba rendgenskih zraka. Računat ćemo valnu duljinu laserske svjetlosti koja pokazuje ogib i govoriti o životu i radu Maxa Lauea. Voditeljica aktivnosti: Tanja Mihaljević, prof. mentor SVIJET KRISTALA Eksperimentalna kemija Kristal je krutina u kojoj su atomi, molekule ili ioni koji ju čine pravilno raspoređeni po određenom uzorku koji se ponavlja u svim trima dimenzijama. Dakle, to su simetrijska tijela. Imaju tri vrste simetrijskih elemenata koje možemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su ravnina simetrije, os simetrije i centar simetrije. Što sve možemo saznati o svijetu kristala, dakle o njihovoj građi, podjeli u 32 kristalna razreda i još mnogo toga pokazati će učenici eksperimentalne kemije kroz sljedeće aktivnosti: 1. aktivnost: Prezentacija o kristalima 2. aktivnost: Radionica: Izračunavanje (udaljenost između središta najbližih atoma; udio šupljina i popunjenost prostora u kristalima metala) 3. aktivnost Radionica: Pokus- Kristalizacija 4. aktivnost Izložba: KRISTALNE TVARI – izlaganje učenika Voditeljica aktivnosti: Jasminka Žiža, prof. savjetnik OTKRIĆE NEOBIČNE BAKTERIJE("Weizmannov organizam") Biologija, biokemija i ekologija Tehnologiju ABE (acetonsko-butanolno-etanolnog) vrenja primjenom bakterije Clostridium acetobutylicum (danas poznate kao "Weizmannov organizam") na škrobnom supstratu razvio je nakon njene izolacije kemičar Chaim Weizmann 1914. godine. Tehnologija je razvijena s namjerom što jednostavnije i jeftinije proizvodnje acetona, važnog otapala u proizvodnji sintetske gume za kojom su bile sve veće potrebe. Tijekom Prvog svjetskog rata ovo je bio primaran proces za dobivanje acetona važnog u proizvodnji bezdimnog eksploziva, ključnog za Saveznike. Nakon rata sporedni produkt vrenja butanol postaje sve traženija sirovina u proizvodnji lakova u automobilskoj industriji kao i etanol i vodik za druge potrebe. Snažan razvoj petrokemijske industrije 70-ih godina prošlog stoljeća potisnut će ovu tehnologiju koja danas postaje ponovno vrlo aktualna u energetici, medicini, farmaciji i biologiji. Znanstvenici su otkrili kako se isti proces koji se nekada koristio u destruktivne svrhe može uspješno koristiti za proizvodnju obnovljivog dizelskog goriva. Učenici će ABE vrenje i "Weizmannov organizam" moći upoznati kroz sljedeće aktivnosti: 1. Upoznavanje biologije vrste C. acetobutylicum, njene povijesne i današnje važnosti za čovjeka čitanjem priče u prvom licu na 11 A4 plastificiranih listova. Svaki list tematski je jedna mala cjelina povezana svojim sadržajem sa sljedećim listom. 2. Mikroskopiranje trajnog preparata Clostridium acetobutylicum 3. Postersko izlaganje: 1) Životni ciklus C. acetobutylicum 2) Biokemijski procesi u ABE vrenju 3) Pojednostavljen slikovni prikaz biokemijskog ciklusa Nakon upoznavanja vrste i pažljivog čitanja čitalac može riješavati pitalicu na računalu i ako odgovori na svih 5 pitanja slijedi nagrada - animacija "Nestašni dječak". 4. Pitalica i računalna igra. Voditelj aktivnosti: Antun Milinković, prof. KRISTALI U BILJNIM STANICAMA Eksperimentalna biologija Svi smo mi sastavni dio prirode. Naša je sudbina usko povezana s biološkom raznolikošću, ogromnom raznolikošću životinja i biljaka, mjesta gdje one žive i okolišem koji ih okružuje. Oslanjamo se na raznolikost života kako bismo si osigurali hranu, gorivo, lijekove i druge potrepštine bez kojih jednostavno ne možemo živjeti. Vrlo važnu ulogu u tome imaju biljke jer pokreću i održavaju procese koji direktno i indirektno održavaju svijet. Sastavni dio biljaka su organske kiseline poput oksalne, vinske, askorbinske kiseline i njihove soli u obliku kristala. Biljni kristali u biljci sudjeluju u regulaciji različitih iona u staničnim procesima, detoksifikaciji od teških metala, pružaju zaštitu od biljojeda, prikupljaju ili reflektiraju svjetlost i učvršćuju tkiva. Naše tijelo također sadrži kristale navedenih organskih kiselina jer naše stanice rutinski pretvaraju neke nutrijente u kristale, npr. vitamin C koji je askorbinska kiselina prevodi se u oksalate. Oksalati u naše tijelo mogu doći i izvana - iz određenih namirnica koje ih sadrže u različitim omjerima. Među voćem i povrćem najveći izvor oksalata su kupine, maline, jagode, grožđe, špinat, blitva, poriluk, kakao, crni i zeleni čaj. Smatra se da ovi kristali mogu doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca koji zatim ometaju funkcioniranje bubrežnog kanala. Kristali u biljnim stanicama biti će predstavljeni kroz sljedeće aktivnosti: 1. 2. 3. 4. Prezentacija Pokus: Dokazivanje oksalne kiseline i njezinih soli u biljkama Pokus: Dokazivanje slobodne vinske kiseline i njezinih soli u biljkama Pokus: Dokazivanje askorbinske kiseline u biljkama Voditeljica aktivnosti: Ivana Huljev, prof. mentor FIZIKA ORUŽJA/ RENDGEN I RADIOLOGIJA Fizika S obzirom na događanja u fizici početkom Prvog svjetskog rata, radionica je zamišljena kao spoj uloge samih fizičara u ratu i fizike tadašnjeg oružja. U prvom dijelu radionice pozvan je gost, profesionalni vojnik, koji će nas kratkom prezentacijom uvesti u vrste oružja i fiziku oružja u smislu određivanja načina uništenja ciljeva, računanja putanje projektila, dometu projektila i slično. Učenici će zatim moći sami izraditi pušku, ciljati u metu te računati domet, brzinu i kinetičku energiju projektila. U drugom dijelu dolazi druga gošća kojoj je zadatak da nas kratko upozna s rendgenom i radiologijom s obzirom da je fizičarka Maria Curie poznata po svom nesebičnom radu i prvoj primjeni rendgena na pacijentima. Naime, početkom rata upotrijebila je svoje otkriće radioaktivnosti i zračenja Becquerela i Röntgena te na taj način pomogla u liječenju ranjenih vojnika. Osnovala je privatni institut za radiologiju i organizirala mala sanitetska vozila opremljena rendgenskim aparatima čime je uvelike pomogla ranjenicima te smanjila infekcije i smrtnost vojnika. Voditeljica aktivnosti: Edita Erdeljac, prof. mentor BOJNI OTROVI Kemija U Prvom svjetskom ratu prvi su puta masovno korišteni bojni otrovi kao sredstva brzog uništenja neprijateljskih snaga. Prvi eksperimenti započeli su već 1914. upotrebom suzavca, danas poznatijeg kao proizvoda za samoobranu. Na radionici koju su pripremili učenici imat ćete priliku upoznati se s nekim zanimljivim činjenicama vezanima uz povijest korištenja i djelovanje bojnih otrova, ali i kako se ti isti kemijski spojevi mogu koristiti u humane svrhe. PROGRAM: 1.Slikovna prezentacija 2. Kratki film 3. Igra asocijacija Voditeljica aktivnosti: Anita Grabovac, prof. MATEMATIČKO PODRUČJE 1914. U MATEMATICI Već ste se na satovima matematike susretali s brojem 1914, provlačili ga kroz razne probleme i na sve moguće načine koristili, analizirali, rastavljali i ponovno sklapali... Tijekom radionice osjetit ćete mirise nastave matematike školske godine 1913/14. Mislite li da je vama danas teško na matematici, možete se slobodno okušati u zadacima starima stotinu godina (koji su, kao i vino, samo produbili aromu). Kojim preračunavanjima su se sve bavili u istim ovim klupama prije stotinu godina, koje su sve pojmove morali savladavati, kako su plaćali tadašnje sendviče i kako su izgledali udžbenici: sve to možete saznati u samo pola sata...Okušate li se sami u rješavanju zadataka i u tome budete i uspješni, možete postati ponosni vlasnici svjedodžbe iz matematike jednog od osam razreda Kraljevske velike realne gimnazije u Rakovcu šk. god. 1913./14. Trajanje radionice: intervali od pola sata 1. Pregled udžbenika i bilježnica onog doba (i usporedba sa sadašnjim) 2. Novac = preračunavanje, mijenjanje, (varanje:) 3. Odabir zadataka iz nekog od razreda (više njih) 4. Ukoliko rješavanje bude uspješno - podjela svjedodžbi Voditeljica aktivnosti: Zrinka Tomašković, prof. STOGODIŠNJI ZADACI/MALA GLORIJETA I ARKADE KARLOVAČKOG GROBLJA Nacrtna geometrija i arhitektura 1) Nacrtna geometrija: U realnom dijelu Gimnazije slušalo se Opisno mjerstvo koje bi se u današnjim terminima nazivalo nacrtna ili deskriptivna geometrija. U ljeto 1914. godine školska zadaća iz nacrtne geometrije imala je tri zadatka koji su po sadržaju aktualni i danas; u 100 godina poglavlja se nisu promijenila i zadaci su svevremenski. Ipak, zahvaljujući modernim tehnologijama pristup rješavanju zadaća je drugačiji. U sklopu radionice pokazat će se jedan ili više „stoljetnih zadataka“ riješenih klasično, crtanjem pomoću geometrijskog pribora, a s druge strane taj isti zadatak bit će riješen matematičkim programom (Geogebra) uz animaciju, boje i sve mogućnosti za razvoj prostornog zora. 2) Arhitektura: Dva značajna objekta posvećena Prvom svjetskom ratu na našem teritoriju su Arkade i kapela na Vojničkom groblju, nedovršen rad poznatog graditelja tog vremena Hermana Bollea te paviljon spomenik Mala glorijeta s kipom Hrvatskog sokola. U tijeku je izrada makete Male glorijete te je u planu i izrada plakata (ili PowerPoint prezentacije) o njenoj prošlosti. Na drugom plakatu bit će povijesni prikaz Arkada i njihov umjetnički stil neoromanike u opusu Hermana Bollea. Bit će izloženi crteži učenika s detaljima tih objekata. Uz crteže, posjetitelji će moći vidjeti i trodimenzionalne prikaze tih objekata u nekim računalnim programima (google sketchup). Voditeljica aktivnosti: Vera Glazer, prof. mentor