List Srednje elektrotehničke škole Ruđera Boškovića Mostar Za osnovce: Upriličen sajam srednjih škola str. 5 ‘Razvoj omladinskog volonterizma u Mostaru’ str. 8 NAJVEĆA RAČUNALA NA SVIJETU str. 32 Rujan 2014. Elektron | 1 SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA A B O Š KOVI R E Đ ĆA U R M O S TA R Srednja elektrotehnièka škola Ruðera Boškoviæa Mostar Kralja Tomislava 2, 88000 Mostar Tel/fax: 036/318-525 E-mail: [email protected] Ravnatelj: prof. Miljenko Miloš 2 | Elektron List List Srednje elektrotehničke škole Boškovića” “Ruđera Srednje elektrotehničke škole “Ruđera Boškovića” Mostar Uredništvo: Učenici i nastavnici Srednje elektrotehničke škole Ruđera Boškovića Mostar Lektura: Josipa-Violeta Kalfić, prof. Grafička priprema i tisak: FRAM Ziral Mostar ELEKTRON Uvodnik Napokon smo dočekali i Elektron, list naše Škole koji izlazi evo već osmu godinu zaredom. Razlog kašnjenju su organizacijski problemi. No, kako kažu: Tko čeka, taj dočeka (mrzovoljni bi rekli: „Taj se načeka...“). Bilo kako bilo osmi Elektron je „ugledao svjetlo dana“ (rekli bi naši profesori hrvatskog jezika i književnosti, ne znamo što bi rekli nastavnici strukovnih predmeta, jer je njima „ugledati svjetlo dana“ obična prirodna pojava koja nema neke pjesničke konotacije: zato ova Škola i ima poseban čar – učenici su „razapeti“ između konkretnih i apstraktnih znanosti). Doveli smo još jednu nastavnu godinu kraju, netko je s lakoćom uspio, netko se mučio i uspio, netko se mučio pa nije uspio, a netko se nije niti trudio, niti mučio, niti uspio. U svakom slučaju truda i znoja nije nedostajalo. Do(pre)živjeli smo ekskurziju, maturu, neke lijepe trenutke u učionici, probleme (a tko ih nema?), školske priredbe, ocjene i izostanke. Doživjeli smo i stvari koje nisu lijepe, ali su sastavni dio života. Umro je naš dragi profesor, učitelj, prijatelj i kolega Ante Polić. Išli smo mu na posljednji ispraćaj, spomenuli ga se u svojim molitvama i spremili u svoje srce i uspomene. O ostalom što se uradilo ove školske godine (pored onoga što je planirano nastavnim planom i programom) možete pročitati u članku „Ostvareno u 2013/14.“ Što još ima u Elektronu pogledajte sami. I jedna lijepa vijest – s radošću možemo objaviti da će se vijesti iz škole uskoro moći čitati na našoj internetskoj stranici (www.elektroskolarb. ba). Učenicima koji su ove godine završili školovanje u našoj školi želimo sve najbolje, onima koji nastavljaju dalje želimo što bolji uspjeh u sljedećoj školskoj godini, a onima koji su nam se pridružili ove godine (2014./15.) želimo dobrodošlicu. Posebna zahvala onima (učenicima i profesorima, naravno i pedago- ginji) koji su sudjelovali u stvaranju ovoga broja Elektrona. Ne navodimo ih posebice u impresumu, njihova imena su ispod tekstova. Uredništvo Elektrona Elektron | 3 IJE C K E S E J AN C E J T A N O 4. 1 0 ŠKOLSK 2 S A T I CIV PROJEKT GRAĐANIN je tjecanje sekcije Civitas održano Školsko općinsko. gonadin r. e u Centru za kulturu Mosta 28. travnja 2014 om „Činimo dobra djela Naša škola predstavila se s tem imo osmijeh na lice“ te i potpunom neznancu izmam ski rad. U ovom projektu osvojila nagradu za najbolji tim škole. Ova tema obuhvaća sudjelovalo je 13 učenika naše te trend današnjeg odgokulturu ponašanja, volontiranje z 4 točke koje su izneseja mladih. Tema je razrađena kro ađene po pravilniku PROne na portofolijama koje su izr alo je desetak škola koje JEKTA GRAĐANIN. Sudjelov korupcija, stop korupciji su imale razne teme kao što su: o tihe ljubavi, psi lutalice, u BiH, nasilje nad ženama, čud obrazovanje mladih, mito komunikacija, utjecaj medija na život mladih, suvereni nai korupcija, utjecaj interneta na sportu, abortus te plesom rodi BiH, neuspjeh mladih u protiv primitivizma. rela Ivanović, Ines Ralenika, Zlatko Učenici koji su sudjelovali: Ma a Krešo, Matea Šakota, Julio Ze An ić, žev Bla rko Ma ić, ov jan dić, Matea Barun, Matea Sto orović. , Franjo Arapović i Marin Majst da van Be rin Ma , ida Dž di i ostalim rko Ma Vučina, sekciji te profesorici Željki Bevan oj ov u i val jelo sud su ji ko a im Zahvaljujemo se svim učenic ijevanju. Marin Majstorović, II. a profesorima na podršci i razum 4 | Elektron Na Sajmu srednjih škola, koji je organiziran u zgradi Vlade F BiH u Mostaru, predstavila se i naša škola. Naime, predstavnici dvadeset i dvije srednje škole iz Mostara izložili su i demonstrirali zanimanja za koja se školuju, projekte i izvannastavne aktivnosti koje njihove škole realiziraju. Za posjetitelje Sajma, učenike osnovnih škola, roditelje i nastavnike, osim pojedinačnih informativnih letaka škola, tiskan je „Informator“ koji sadrži informacije o srednjim školama, adrese i brojeve telefona, kao i podatke o vrstama zanimanja, smjerovima, sekcijama, projektima, te drugim bitnim podacima koji mogu pomoći učenicima pri odabiru srednje škole i budućeg poziva. U pratnji nastavnika, te uz pomoć volontera učenika iz Vijeća učenika srednjih škola Grada Mostara, učenici osmih i devetih razreda mostarskih osnovnih škola posjetili su štandove i informirali se o ponudi u vezi sa srednjim obrazovanjem u Mostaru. Također, za učenike osnovnih škola iz okolnih mjesta organiziran je prijevoz do prostora Sajma. Štandove je, osim ministra Hadžiomerovića, posjetio i ministar građenja i prostornog uređenja HNK, Suad Hasandedić. Sajam srednjih škola; naša škola se predstavljala kod Stare tiskare Za osnovce: Upriličen sajam srednjih škola Elektron | 5 6 | Elektron Elektron | 7 ‘Razvoj omladinskog volonterizma Pedagoginja Vedrana Hasanagić U sklopu projekta Udruženja mladih psihologa “Razvoj omladinskog volonterizma u Mostaru”, koji se provodi u okviru ALL INCLUSIVE PROGRAMA o koji financira Fondacija Mozaik, učenici skoro svih srednjih škola na području Mostara su trebali osmisliti akciju kojom će predstaviti svoju školu. 8 | Elektron Projekt se realizirao u razdoblju od 15.12.2013 do 11. 4.2014. godine u suradnji s Fondacijom Mozaik, Light for the World, Austrijskom razvojnom agencijom, SHL fondacijom, Udruženjem ‘Sunce’ iz Mostara, te Vijećem mladih Grada Mostara. U okviru projekta realizirano je 15 volonterskih akcija u Mostaru. U našoj školi održane su četiri radionice članovima Vijeća učenika nakon čega su se članovi jednoglasno složili da će njihova akcija biti usmjerena k uzdizanju ekološke svijesti srednjoškolaca, tako što će prikupiti stari papir, a dohodak od istog usmjeriti u obnavljanje prostorija škole. u Mostaru’ VIJEĆE UČENIKA - RADIONICA „VOLONTERIZAM“ U VELJAČI 2014. GODINE Elektron | 9 EKOLOŠKA SEKCIJA „KAD SE MALE RUKE SLOŽE, SVE SE MOŽE“ 10 | Elektron Ekološka sekcija svake godine okuplja veliki broj učenika, koji se bave idejnim rješenjima za održavanje čistoće i ljepote u školi i izvan nje. Članovi sekcije uspješno realiziraju mnoge aktivnosti, koje se odvijaju po godišnjem planu rada, napravljenom na početku školske godine. Programom su obuhvaćene aktivnosti koje se realiziraju u skladu sa „Eko kalendarom“, slobodnim izborom tema, koje prezentiraju članovi sekcije i aktivnostima oko uređenja škole i školskog dvorišta. Ove školske godine imali smo dvije velike akcije, 20. 3. 2014. godine „Ligu papira „ u kojoj su sudjelovali svi učenici naše škole, a sakupljeno je 4 tone papira; i akciju čišćenja i uljepšavanja školskog dvorišta 27. 2. 2014. godine. Glavni cilj sekcije je razvijanje ekološke svijesti i formiranje pravilnih stavova prema značaju i zaštiti životne sredine. Prof. Katica Miličević Elektron | 11 Vijeće učenika u još jednoj akciji – „Rat boja“ Na inicijativu Mreže vijeća učenika(MREVUK), Članovi Vijeća učenika, posebice ističemo učenika II a razreda Marka Blaževića, koji je ujedno i predispred Mepas malla održan je projekt “Rat boja”. Posjetitelji su bojama i kistovima imali priliku ispisa- sjednik našeg Vijeća učenika, sudjelovali su u svim ti ime, stih ili neku šarenu poruku na velikom platnu aktivnostima vezane za mrežu Vijeća učenika HNŽ-a te time doprinijeli u mnogobrojnim akcijama. te time predstavit sebe i svoj indetitet. 12 | Elektron Sportom za zdravije sutra Školska godina 2013./2014. Ni ove školske godine nisu izostale aktivnosti naših učenika u sportskim natjecanjima. Voditelj sportske sekcije naše škole je profesor Robert Čuljak. Ostvarenja i rezultati natjecanja u ovoj školskoj godini su: SPORT MJESEC SPOL -M PLASMAN CROSS RUJAN M 2 MALI NOGOMET LISTOPAD M 12 ODBOJKA STUDENI M 9 ŠAH PROSINAC M 1 STOLNI TENIS VELJAČA M 2 KOŠARKA OŽUJAK M 8 SPOL -Ž Ž Ž Ž - PLASMAN 9 15 6 - U svibnju se održala završna ceremonija u zgradi Vlade F BiH gdje su se dodijelile nagrade i priznanja učenicima. Učenik koji je dao najveći doprinos na sportskim natjecanjima u 2013./2014. godini, te dostojno zastupao našu školu, je učenik IV a Krešimir Bandić, a kod djevojaka učenica IV b Mira Zubac. Elektron | 13 Božićna priredba u našoj školi Učenici, članovi Dramske sekcije Srednje elektro- tehničke škole Ruđera Boškovića Mostar, zajedno s profesoricom Antonelom Vlaho, svojim prijateljima i profesorima, priredili su priredbu u povodu božićnih blagdana. Prigodnim igrokazima, recitacijom,pjesmama te glazbenim i plesnim točkama naši su učenici ponovno pokazali kako ova škola, uz redovitu 14 | Elektron Božićna priredba 22. 12. 2013. nastvu, pridaje veliki značaj i izvanškolskim aktivnostima. Pokazali su kako kroz umjetnost, na zanimljiv način, mogu prenijeti poruke ljubavi i pravih životnih vrijednosti te da se rad i trud isplate. Anđeoskim glasom i pjesmom All I want for Christmas učenica Emili Vričić otvorila je priredbu i dvoranom je zavladalo pravo blagladnsko ozračje. Dalje su se nizale pjesme Bijeli Božić, koju su izveli članovi grupe Modus te Crni leptir u interpretaciji Ante Šunjića. Pjesmom Laku noć učenik David Gagro publiku je podigao na noge. Prigodnu pjesmu Božić, Vladimira Nazora recitirala je Lana Majksner, a pjesmu Stegla zima recitirala je gošća Marinela Šunjić , učenica IV. razreda osnovne škole. Bilo je zanimljivo slušati i božićnu pjesmu Radujte se narodi u izvedbi Nikole Ćorića na harmonici, a posebno oduševljenje publike izazvao je plesni par Marela Ivanković i Ma- teo Crnjac svojom odličnom koreografijom. Kakvi su običaji uoči Božića u Hercegovini prigodnim su igrokazom publici dočarali naši mladi glumci. Učenici: Emili Vričić, Matea Šakota, Lana Majksner, Ella Ljubić, Rudolf Šimić, Nikola Ćorić,Tomislav Rozić, Vjeko Petrina, Ivan Andačić, Marin Majstorović i Ante Marijanović dašak Božića podijelili su s publikom, jer Božić je bogatiji samo ako ga dijelimo s drugima, a to su i pokazali igrokazom Što bismo mogli pokloniti Isusu za Božić. Kroz priredbu su nas vodili Ella Ljubić i Ante Marijanović, a naša pedagoginja Vedrana Hasanagić i ove je godine vrijednim glumcima priredila iznenađenje te je Djed Božićnjak svima podijelio slastice. I naravno, veliko hvala profesoru Dariju Gulinu i učenicima koji su glumili Mariju i Josipa što su živim jaslicama upotpunili ovu priredbu. DAN ŠKOLE Svečanom priredbom koju su za profesore, učenike i naše goste pripremili članovi Dramske sekcije, 19. svibnja obilježen je Dan naše škole. U ugodnoj atmosferi i ovaj smo put uživali u glumi, pjesmi ,plesu i recitacijama naših vrijednih učenika. Ravnatelj škole, Miljenko Miloš, zahvalio se kolegama i učenicima na još jednoj uspješnoj godini koju polako privodimo kraju. Ravnatelj je najavio projekte koje planiramo ostvariti tijekom iduće školske godine, a sve kako bi se kvaliteta nastev u našoj školi podigla na još veću razinu i samim tim škola zauzela vodeće mjesto među strukovnim školama u gradu. Učenica Ella Ljubić je uz pomoć profesora Ivana Bakovića, Josipe-Violete Kalfić, Ivana Baraća i Mire Mihića uradila prezentaciju In memoriam za profesora AntuPolića te smo se time prisjetili ovog velikog intelektualca, čovjeka prije svega, koji, nažalost, više nije s nama. Prigodnim skečom naši su učenici pokazali kako je danas teško pronaći posao, a odličnom glumom publici su izmamili smijeh. Učenica II. razreda Matea Šakota recitirala je pjesmu s kojom je školu predstavila na Županijskom natjecanju recitatora održanom 13.svibnja u Mostaru. Hamletovu dilemu „To be, or not to be...“ na engleskom jeziku prezentirao nam je učenik III. razreda Ante Marijanović, dok je Matoševe mudre misli prezentirao Ante Šunjić. Pjesmom su nas i ovaj put uveselili naši učenici Emili Vričić i Ante Šunjić, a za plesnu koreografiju pobrinuo se plesni par Ema i Mateo. Voditeljski par Ella Ljubić i Branislav Aničić, poput pravih profesionalaca, vodili su nas kroz ovu svečanost. Ravnatelj je ovom prigodom uručio dar, knjigu o Ruđeru Boškoviću, matematičaru, fizičaru i filozofu po kojemu naša škola nosi ime, učeniku IV.b razreda Bruni Belji, koji je zbog odličnog učenja i primjerenog vladanja za sve četiri godine proglašen učenikom generacije. Također, prigodni darovi uručeni su i najboljim sportašima u ovoj školskoj godini, a to su: Krešimir Bandić i Mira Zubac. Elektron | 15 Srednja elektrotehnička škola Ruđera Boškovića Kao što već znamo našu državu i u svibnju 2014. godine sustigla je nezapamćena prirodna nepogoda, poplavljena je desetina, i više, gradova Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Makedonije itd. Naši učenici odlučili su se odazvati apelu za pomoć nastradalima te su u akciji koja je održana 23. svibnja 2014. godine prikupili slijedeće namirnice: 16 | Elektron Kapljice koje život znače U školskoj 2013./2014. godini u našoj školi, u dva navrata, upriličeno je dragovoljno darivanje krvi učenika završnih razreda. Da su naši učenici veliki humanitarci zanili smo to i ranije, ipak iznova nas raduje kad vidimo koliko žele pomoći drugima. I ove godine maturanti su se u velikom broju odazvali akciji te su u dva navrata prikupljene dragocjene 42 doze krvi. Istina, dragovoljaca je bilo puno više, ali neki učenici, nažalost, zbog uzbuđenja i sniženog krvnog tlaka ili malokrvnosti ovaj put nisu mogli dati krv. Liječnici su ih savjetovali kako u kratkom vremenskom roku prehranom mogu poboljšati opće zdravstveno stanje te su ih pozvali da se iduće godine, u statusu studenata, obvezno odazovu ovom pozivu. Ne sumnjamo kako će to sa zadovoljstvom i učiniti. Također, u prvom obrazovnom razdoblju, u prostorijama naše škole upriličeno je redovito, ujedno i posljednje, cijepljenje učenika zvaršnih razreda. Uz stručni nadzor liječničkog i medicinskog osoblja Doma zdravlja Mostar sve je proteklo uredno i svi su učenici na vrijeme cijepljeni. DJEČJA HRANA: • 51 KOM ČOKOLINA • 51 BOČICA DJEČJE HRANE • • • • • • • 2 JUMBO PAKETA PELENA DJEČJA HIGIJENA ULJE : 15 LITARA VODA : 200 LITARA BRAŠNO: 62 KILOGRAMA MLIJEKO: 111 LITARA KONZERVIRANA HRANA: 172 KOMADA KONZERVIRANE HRANE Pedagoginja Vedrana Hasanagić Elektron | 17 Otvorimo srca i pomozimo Nikoli da ozdravi! I ove školske godine, kao i dugi niz godina, učenici naše škole i Vijeće učenika organiziralo je različite humanitarne akcije. Cilj ovogodišnje akcije bio nam je pomoći Nikoli Ragužu (21) koji je nastradao u prometnoj nesreći 27. rujna 2013. godine i od tada se nalazi u komi. Zbog otežanog oporavka i nepredviđenih, dodatnih troškova Nikolinog liječenja, te potrebe odlaska u Krapinske Toplice, obitelj Raguž nije u mogućnosti sama snositi troškove njegovog oporavka, zbog toga smo se odlučili na ovu akciju. Ukupno je skupljeno 810 konvertibilnih maraka, svaki od učenika darovao je najmanje 1 konvertibilnu marku i tako je od učenika prikupljeno 588,75 a od djelatnika 224,25. Profesori su taj dan imali domjenak organiziran i pripremljen od strane učenica naše škole, te su novac koji bi dali za objed, dali u humane svrhe. Obraćanje učenica na organiziranom domjenku „ Drage naše profesorice i profesori, kao što vam je naravno poznato u nedjelju je počelo vrijeme došašća, no nažalost nemaju svi razloga za slavlje. Učenici naše škole preko Vijeća učenika svake godine, već tradicionalno, u ovo vrijeme organizira humanitarnu akciju za potrebite. Ove godine smo odlučili pomoći našem vršnjaku Nikoli Ragužu koji je stradao u prometnoj nesreći... Učenici su već prikupili određena sredstva u ovu namjenu, a mi smo vama pripremili domjenak s namjerom da danas ne kupujete užinu nego da sredstva koja ste namijenili u tu svrhu darujete za ovu akciju. Želimo vam svima sretno predbožićno i božićno vrijeme. Vijeće učenika Srednje elektrotehničke škole Ruđera Boškovića“ Pedagoginja Vedrana Hasanagić 18 | Elektron Maturalna zabava 2013./2014. godine Napokon je došao i taj dan!!! Četvrtak 8. 5.2014. godine, dan naše zrelosti, naša maturalna zabava. Počeli smo svetom misom koja se održala u Katedrali, pomolili smo se Bogu s vjerom da će nam oprostiti za sve nestašluke koje smo radili protekle 4 godine. U 19. sati počeli smo se okupljati već tradicionalno pred hotelom Ero. Ponosno roditelji, braća, rodbina došla je ovjekovječiti taj trenutak, neki su i zaplakali, od ponosa ili od nevjerice da smo i mi uspjeli završiti školu, hahaha. Nakon fotografiranja s partnericama, u ovom slučaju 5 cura, kojim se zahvaljujemo iz dubine duše, uslijedio je ulazak u dvoranu. Gromoglasnim pljeskom nagradili smo ulazak naših dragih profesora i napokon večer je mogla krenuti… Bila je to nezaboravna noć gdje su naši „veliki“ profesori postali prijatelji koji su zajedno s nama plesali i pjevali do ranih jutarnjih sati. Cijeli program te večeri vodili su Marija Pandža, Ivana Filipović i Mirko Šaravanja, inače učenici 4. a razreda. Naravno maturanti kao i svake godine sjetili su se svojih razrednika te im uručili prigodne poklone, a posebno su nagradili profesora generacije Miru Mihića. Bila je to burna noć, plesalo se, pjevalo uz genijalca Vlahu, koji je bio neumoran kao i mi sami. Ova noć ostat će mi u sjećanju i budit će u meni posebna osjećanja, mješavinu tuge i sreće, tuge jer napuštam svoje prijatelje, profesore , a sreće što krećem k novim pobjedama u životu. Elektron | 19 20 | Elektron Elektron | 21 Maturanti školske g 22 | Elektron godine 2013./2014. Elektron | 23 Čišćenje kabineta radioničkih vježbi Radovi u školi 24 | Elektron Obnavljanje dvorane još 2012./2013. školske godine Elektron | 25 SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA RUĐERA BOŠKOVIĆA MOSTAR Aktivnosti u Srednjoj elektrotehničkoj školi Ruđera Boškovića od siječnja 2013. godine do ožujka 2014. godine - 31. 1. 2013. godine – suradnja s OSCE -om „ Program prevencije nasilja“ - siječanj 2013. godine - suradnja O.Š. Ilije Jakovljevića – radionica - 13. 2. 2013. godine – suradnja s MUP-om - 20. 3. 2013. godine – suradnja s Vijećem učenika Grada Mostara – „Dvije strane na jednoj“ - ožujak 2013. godine – suradnja s razrednicima – indeks inkluzivnosti predavanje na svim satima SOZ –a - 12. 4. 2013. godine posjet Sajmu gospodarstva, gdje su učenici naše škole imali svoj štand 5 + škola pod EU krovom (Marinko Brkić) - 19. 4. 2013. godine – Festival za djecu s posebnim potrebama - 19. 4. 2013. godine – Socijalni upitnik proveden u školi od strane Ministarstva civilnih poslova - travanj 2013. godine – za Crveni križ donirane 52 doze krvi - 24. 4. 2013. - sekcija Civitas je sudjelovala na natjecanju i osvojila nagradu za najbolju prezentaciju - 25. 4. 2013. godine - sudjelovanje na Smotri Sveučilišta – završni razredi - 6. 5. 2013. godine – suradnja s Filozofskim fakultetom sveučilišta u Mostaru – anketa prevencije nasilja - 14. 5. 2013. godine - akcija prikupljanja novca – Crveni križ (123 km) - 18. 5. 2013. godine – ekološka sekcija organizirala čišćenje dvorišta – let’s do it - 27. 5. 2013. godine - zajednički projekt Europske unije i Vijeća Europe - 30. 5. 2013. godine - konferencija Program prevencije i postupanja u slučaju nasilja u školi (sudjelovanje u radnoj grupi za izradu izvješća) - svibanj 2013. godine – sudjelovanje u Tjednu mira (prof. Zdravko Kordić) 26 | Elektron - 2. 9. 2013. godine – sudjelovanje u projektu Volontiraj - kreditiraj - 18. 9. 2013. godine - suradnja sa Zavodom za statistiku HNŽ-a - 28. 10. 2013. godine - suradnja s Cijepnim centrom - cijepljenje završnih razreda - 29. 10. 2013. godine – suradnja s FPMOZ, pedagoškim studijem – anketa (nasilje) - Listopad 2013. Godine – suradnja s OSCE-om i Zavodom za školstvo – stručno usavršavanje - 14. 11. 2013. godine – transfuziologija - darivanje krvi - 19. 11. 2013. godine - Sajam srednjih škola - 28. 11. 2013. godine – Konferencija o prevenciji nasilja „Konjic“ - 16. 11. 2013. godine – suradnja sa studentima novinarstva – anketa (Facebook) - 6. 12. 2013. godine – Humanitarna akcija pod nazivom „Otvorimo srca i pomozimo Nikoli da ozdravi – skupljeno 810 konvertibilnih maraka i uručeno roditeljima - 10. 12. 2013. godine – suradnja s Gradom Mostarom – stručno usavršavanje za pedagoge – Mostarski teatar mladih - 10. 12. 2013 godine - stručno usavršavanje - CDF - 20. 12. 2013. godine – Božićna priredba - 23. 12. 2013 godine – razvojni plan obnova toaleta za učenice i profesore - 27. 2. 2014. godine – čišćenje dvorišta - ekološka sekcija - 19. 2. 2014 godine – u mjesecu veljači Vijeće učenika imalo je 4 radionice na temu volonterizma – suradnja s FPMOZ, pedagoškim studijem - 20. 3. 2014 godine – Liga papira – učenici naše škole skupili su 4 tone papira - 27. 3. 2014. godine – suradnja s MUP-om, radionice na temu Prevecija nasilja i droge - 1. 4. 2014. Godine - suradnja s Mrevuk-om – projekt „Rat boja“ - Vijeće učenika Mostar, 31. 3. 2014. godine Ravnatelj: Miljenko Miloš, prof. Elektron | 27 Unatoč problemima zapaženi uspjesi ETŠ Ruđera Boškovića – izdvojeno iz razgovora – S ravnateljem Srednje elektro- tehničke škole Ruđera Boškovića Mostar Miljenkom Milošem razgovarali smo o sustavu obrazovanja u BiH, o aktivnostima vezanim za našu školu, kao i planovima za budućnost. Što mislite o budućnosti školstva u Bosni i Hercegovini? U prvom redu ustroj školstva u BiH morat će se prilagoditi novoj administrativnoj podjeli BiH. Dakle, ovako ustrojena BiH, sa skupim državnim aparatom i slabim gospodarstvom, je neodrživa. Iskreno vjerujem kako mora doći do teritorijalnog preustroja BiH kako u određenim sredinama Hrvati ne bi bili izloženi majorizaciji brojnijeg naroda, bili to Bošnjaci ili Srbi. U svakom slučaju BiH mora biti decentralizirana država gdje bi tri konstitutivna naroda: Hrvati, Srbi i Bošnjaci bili u pravom smislu ravnopravni. Isto tako moraju postojati tri sustava školstva gdje bi se nastava izvodila po programima i na jezicima konstitutivnih naroda. Država bi trebala znatno više ulagati u razvoj i modernizaciju školstva. Ukoliko bi se Hrvati u BiH uspjeli izboriti i dobiti svoju federalnu jedninicu, u što čvrsto vjerujem, bilo bi potrebno na toj razini urediti i školstvo, naravno, vodeći raču28 | Elektron na o prohodnosti prema drugim regijama, kako unutar BiH, tako i šire. Smatram kako je potrebno, od predškolskih ustanova pa preko osnovnih i srednjih škola do sveučilišta, urediti institucije koje bi imale ovlasti i skrbile o hrvatskom školstvu i kulturi općenito. Dakle, u političkom smislu bilo bi to Ministarstvo obrazovanja, prosvjete, kulture, znanosti i športa. U stručnom smislu za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole krovne institucije trebale bi biti Zavod za školstvo ili Agencija za školstvo, koje bi imale svoje odjele sa stručnim i odgovornim osobama. Također, smatram da je potrebno izvršiti reorganizaciju Sveučilišta te isto materijalno i stručno ojačati. Kako gledate na sadašnje stanje u školama u BiH u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku? Mreža škola s NPP-om koji se izvodi na hrvatskom jeziku, osnovnih i srednjih, dosta je razvijena na prostoru Federacije BiH, a donekle i na prostoru Republike Srpske, ovisno o broju povratnika u prijeratna hrvatska mjesta. Međutim, dosta škola radi u otežanim uvjetima pa bi osnivači trebali povesti više računa o materijalnom stanju škola i posvetiti više pozornosti njihovom opremanju. Školama su potrebna suvremena nastavna učila i pomagala. Također, postojeći NPP-i su zastarjeli i potrebna je njihova modernizacija, a posebice u oblasti tehničkih znanosti kako bi se mogao pratiti razvoj suvremenih tehnologija. U strukovnim školama radionice za praktičnu nastavu, laboratoriji, športske dvorane u većini škola skromno su opremljene, vrlo često zastarjelom opremom. Što možete reći o tekućoj nastavnoj godini u Srednjoj elektrotehničkoj školi Ruđera Boškovića? U školskoj 2013./2014. godini upisali smo jedan odjel više u odnosu na ranije godine ( I d – Tehničar za telekomunikacije). Školska godina je počela u punom kapacitetu što se tiče stručne zastupljenosti nastavnog kadra. Sveukupna nastava izvodi se u II. smjeni što se može uzeti kao otežavajuća okolnost. Radionice za izvođenje praktične nastave dosta su prostorno skučene što otežava izvođenje radioničkih vježbi. Nastava tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se u športskoj dvorani koju je potrebito temeljito obnoviti do početka sljedeće školske godine. Škola nema vanjskih športskih terena što je veliki nedostatak, a o čemu bi se trebao pobrinuti osnivač koji je detaljno upoznat sa svim poteškoćama i nedostatcima. I pored navedenih otežavajućih okolnosti naši učenici ostvaruju zapažene rezultate u športskim natjecanjima. Što se tiče uspjeha u učenju očekivao sam znatno bolje rezultate od postojećih. Zabrinjava me vladanje učenika i često izostajanje s nastave pa ćemo za sljedeću školsku godinu morati pooštriti mjere i u postojećem Pravilniku o disciplinskim mjerama smanjiti granicu neopravnadih izostanaka za izricanje određenih disciplinskih mjera. Kad je riječ o profesorima, za većinu njih se mogu pohvalno izjasniti, jer na znak školskog zvona blagovremeno odlaze na nastavu i u većini slučajeva održavaju potrebitu radnu disciplinu. Učenici završnih razreda (106 učenika) 8. svibnja imali su maturalnu zabavu u hotelu „Ero“ u Mostaru koja je protekla u veselom ozračju i u najboljem redu. U razdoblju od 2. do 10. lipnja obavit će se završni ispiti za maturante gdje očekujem solidan uspjeh. 19. svibnja smo obilježili Dan škole koji je i ove godine protekao u radno-zabavnom tonu. šire. Kad je u pitanju upis nove generacije učenika prvih razreda, Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-e poslali smo plan upisa te očekujemo odobrenje za upis učenika: 1 odjel – Tehničar za elektroenergetiku 2 odjela - Tehničar za računalstvo trajanje obrazovanja četiri godine 1 odjel - Elektrotehničar 1 odjel - Elektromehaničar/Elektroničar trajanje obrazovanja tri godine Poduzeli smo konkretne korake, zajedno sa Srednjom ekonomskom školom Joze Martinovića, u cilju obnove športske dvorane koju zajedno koristimo. Kako se praktična nastava odvija u skromno opremljenim radionicama, poduzet ćemo potrebite korake na njihovom opremanju suvremenim nastavnim sredstvima. Naravno, za sve što sam naveo bit će nam potrebna pomoć osnivača pa i šire društvene zajednice. Nastojat ću uspostaviti što bolje odnose s upravom Elektroprivrede HZ HB koji posljednjih godina, njihovom krivnjom, nisu bili na potrebnoj razini. Želimo unaprijediti dobre odnose s ostalim školama u HNŽ-i, Zavodom za školstvo Mostar, Ministarstvom prosvjete, znanosti, kulture i športa kao i određenim političkim institucijama. Dakle, očekujem Kakvi su planovi za da Srednja elektrotehnička škola 2014./2015. školsku godinu? Ruđera Boškovića Mostar zauzZa sljedeću školsku godinu me ugledno mjesto među ostalim imamo više konkretnih planova srednjim školama u HNŽ-i i šire. kako bi se škola razvijala i zauzela ugledno mjesto u odnosu na Uredništvo ostale srednje škole u HNŽ-i i Elektron | 29 Moderni načini pretvorbe energije Sunca u električnu energiju - fotonapon U osnovi postoje dva principa iskorištavanja Sun- čevog zračenja, pretvaranje solarne energije u toplinsku te direktno pretvaranje u električnu energiju putem fotonaponskih ćelija. Solarni fotonaponski pretvornici služe za izravnu pretvorbu Sunčeve svjetlosti u električnu energiju, a izvedeni su kao fotonaponske ćelije, koje mogu biti načinjenje od monokristaličnog i polikristaličnog silicija, amorfnog silicija, kadmij-telurida. prekrivač, a može biti i neki drugi materijal, koji štiti ćeliju od vremenskih uvjeta. Sljedeći sloj je anti-reflektirajući koji sprečava reflektiranje svjetlosti natrag. Dva poluvodička sloja solarne ćelije uzrokuju gibanje elektrona. Solarne ćelije imaju i dvije metalne mreže, tj. dva električna kontakta. Jedna se nalazi ispod poluvodičkog materijala, a druga iznad. Gornja mreža ili kontakt skuplja elektrone s poluvodiča i vodi ih k vanjskom potrošaču. S donjim kontaktnim slojem zatvara se električni krug. Polje fotonaponskih sustava Osnovna građa fotonaponske ćelije Fotonaponske ćelije ili solarne ćelije pretvaraju Sunčevu energiju direktno u električnu. Proizvode električnu energiju bez pokretnih dijelova, operiraju tiho bez emisija i bez nekog većeg održavanja. Fotonaponske ćelije rade na principu fotoelektričnog efekta, a služe za direktno pretvaranje solarne energije u električnu. Vrlo tanke pločice kristaličnog silicija s primjesom arsena izložene Sunčevom zračenju ponašaju se kao poluvodički spojevi. Čestice svjetlosti (fotoni) atomima silicija izbijaju elektrone iz kristalne rešetke pa se na jednoj strani poluvodičkog spoja stvara višak negativnog naboja, a na drugoj strani pozitivnog uslijed čega dolazi do protoka struje. Fotonaponske ćelije imaju više slojeva načinjenih od različitih materijala. Gornji sloj je stakleni 30 | Elektron Fotonaponski sustavi predstavljaju integriran skup fotonaponskih modula i ostalih komponenata, projektirani tako da primarnu Sunčevu energiju izravno pretvaraju u konačnu električnu energiju kojom se osigurava rad određenog broja istosmjernih i/ili izmjeničnih trošila, samostalno ili zajedno s pričuvnim izvorom. Postoje fotonaponski sustavi u obliku malih krovnih sustava za domaćinstva (manje od 10 kW), sustavi srednje veličine (od 10 do 100 Kw) i veliki sustavi (preko 100 kW) koji su spojeni na distribucijsku mrežu. Troškovi solarnih sustava opadaju dramatično posljednjih dvadeset godina. U ranim 1980-ima troškovi su iznosili $25/W, a danas oko $4/W i smatra se da će još opadati. Izlazna snaga ćelija ovisi o orijentaciji i nagibu modula pa je moguća ugradnja kontrolnog sustava kojim se mijenja orijentaciju i kut prema dnevnom i godišnjem gibanju Sunca kako bi se maksimizirala izloženost zračenju. Solarni moduli zbog svojih električkih svojstava proizvode istosmjernu struju (istu onakvu koju dobijemo iz džepnih baterija). Komponente kao što su izmjenjivači, baterije i inverteri reguliraju, pohranjuju i isporučuju električnu energiju krajnjem potrošaču. Ovisno o načinu rada, postoje dvije vrste fotonaponskih sustava: • samostalni (autonomni), za čiji rad mreža nije potrebna • mrežni, spojeni na električnu mrežu Kod samostalnih (autonomnih) sustava spoj na električnu mrežu nije nužan uvjet za njihov rad. Kada kod njihove primjene električnu energiju treba isporučivati tijekom noći ili u razdobljima s malim intenzitetom Sunčevog zračenja, potrebno je imati spremnik električne energije, za što se u tom slučaju koriste akumulatori (baterije). Hibridni fotonaponski sustavi, koji nastaju povezivanjem samostalnih s drugim alternativnim izvorima električne energije. Mogu biti povezani u kombinaciji s vjetroagregatima, hidrogeneratorima, pomoćnim plinskim ili dizelskim agregatima. Njihova moguća prednost pred samostalnim fotonaponskim sustavima je svakako veća sigurnost i raspoloživost isporuke električne energije. Iskorištavanje energije Sunca u svijetu Instalirani kapaciteti fotonaponskih elektrana i koncentriranih elektrana svake godine sve više rastu i predstavljaju sve značajniju ulogu u ukupnoj elektroenergetskoj potrošnji, a dugogodišnja tržišta dobivaju sve značajniju konkurenciju unatoč trenutnoj financijskoj i gospodarskoj krizi. Na svjetskoj razini kapaciteti fotonaponskih sustava spojenih na mrežu povećali su se za 27,7 GW u 2011. godini te trenutno iznose 67,4 GW, čime je Sunčeva energija na trećem mjestu, nakon hidroenergije i energije vjetra, po iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Sedam zemalja ima instaliranih elektrana više od 1 GW, a to su: Italija, Njemačka, Kina, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Japan i Španjolska. U novije vrijeme, posljednjih nekoliko godina, svjetski lideri u proizvodnji električne energije iz solarnih elektrana postali su Njemačka i Španjolska. Njemačka s čak 43% svjetskog tržišta ili 17193MW, a Španjolska s 3784MW odnosno 10% svjetskog tržišta. Iza njih dolaze Japan i Italija s 9%. Postoji nekoliko razloga zašto baš nekoliko država prednjači u proizvodnji solarne energije. Prvi i osnovni je njihov geografski položaj i prosječna godišnja ozračenost, gdje Španjolska svojim položajem ima velike prednosti i iznadprosječnu godišnju ozračenost (1900kWh/m2). Drugi razlog koje je doveo ove države do liderstva u proizvodnji solarne energi- je je i politika vlada ovih država i osiguravanje velikih poticaja za proizvođače tzv. čiste energije. Razvoj kapaciteta FN sustava od 2000. do 2011. Godine Narančastom bojom su označeni kapaciteti u Europi, žutom bojom u ostatku svijeta Iskorištavanje energije Sunca u Bosni i Herrcegovini Bosna i Hercegovina, osobito područje Hercegovine, ima veliki potencijal za iskorištavanje energije Sunca. Međutim, ulagači koji bi željeli uložiti u izgradnju solarnih elektrana nailaze na mnoge prepreke. Neke od njih su velika papirologija i birokracija koja u samom početku odbija ulagače, potom uvelike prisutna korupcija te, u konačnici, nesigurnost ulaganja. Postoje zakonske norme i regulative koje definiraju ovo područje proizvodnje električne energije, ali zbog navedenih razloga teško se mogu provesti u praksi. Mogućnost izgradnje solarne elektrane očituje se i kroz povećanje cijene električne energije koja je proizvedena iz solarnih elektrana s 85,25 eura za 1 MWh u 2002. godini na 264,10 eura za 1 MWh u 2012. godini. Država osigurava najmanje 12 godina subvencioniranje nabave električne energije proizvedene u solarnim elektranama. Nadležne elektrodistribucije su po zakonu obvezne osigurati kupnju cjelokupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Unatoč nekim prednostima koje su navedene, ovo područje proizvodnje električne energije još uvijek se ne razvija kako bi trebalo, s obzirom na geografski položaj na kojem se Bosna i Hercegovina nalazi. Za razvoj na ovom području, Bosna i Hercegovina će čekati neke bolje dane, kao i na mnogim drugim područjima razvoja koja bi omogućila kakav takav korak naprijed za sve nas. Prof. Vedran Bukovac Elektron | 31 NAJVEĆA RAČUNALA NA SVIJETU Pojava osobnih računala početkom 80-tih godina prošlog stoljeća napravila je velike promje- ne u načinu života i rada. Do tada su se koristila samo velika računala, takozvani višekorisnički računalni sustavi. Koristila su ih velika poduzeća, znanstvene ustanove i sveučilišta. Pojavom osobnih računala velika računala pomalo su „zaboravljena“. Međutim, velika računala imaju i danas vodeću ulogu u znanstvenim istraživanjima, velikim računalnim mrežama, komunikacijama i općenito u obradi velikih količina podataka. Razvoj računalne znanosti potiče želja da se nadmaši Mooreov zakon – trend da se broj tranzistora na integriranim sklopovima udvostručuje otprilike svake dvije godine – što znači da svake godine Intel i AMD izbacuju nove procesore koji višestruko premašuju prethodne generacije, što dovodi do stalnog unapređenja novog softwarea i novog hardwarea. Ovaj trend je najvidljiviji na primjeru razvoja superračunala, masivnih paralelnih sustava, koji obilježavaju prve dane razvoja računalstva, koji zauzimaju velike prostore i zahtijevaju trafostanice za vlastito napajanje. PRVA SUPERRAČUNALA Riječ „superračunala“ prva je upotrijebila ame- Ferranti Pegasus 1 i zahtijeva stručno osoblje, rička tvrtka Control Data 1960. godine za svoje snažno napajanje i odgovarajuće hlađenje. računalo CDC 66000. Koncept Supercomputing seže još dalje. Britanska tvrtka Ferranti je 1956. napravila veliko računalo pod nazivom Pegasus. To je najsnažnije i najbrže računalo u to vrijeme od nekoliko tisuća operacija u sekundi, što danas višestruko nadmašuje najskromniji smartphone. Svaka generacija superračunala u pravilu najmanje udvostručuje učinkovitost svojih prethodnika, bilo kroz tehnološke inovacije ili dodavanjem više komponenti i sklopova. Ipak, neke stvari u računalnoj industriji se ne mijenjaju. Tipično superračunalo i danas zauzima dobar dio prostora, kao i 32 | Elektron Superačunalo Ferranti Pegasus 1 NAJVEĆE DANAŠNJE SUPERRAČUNALO Najveće današnje superračunalo Titan Današnje najveće superračunalo na svijetu je Titan, izrađeno od 18.688 AMD Opteron 6274 procesora sa 16 jezgara (16 core) koje tvrtka prodaje u manjim količinama proizvođačima poslužitelja, kao i jednak broj Nvidia Tesla K20 grafičkih procesora. Dakle, Titaj je izrađen od ukupno 37.376 procesora. Titan je iznad svih svojih suparnika s više od 17.590 trilijuna operacija s pomičnim zarezom u sekundi (17.59 petaFLOPS)... Možda ne iznenađuje činjenica da je izrada ovog superračunala koštala 97 milijuna US dolara, ali je svakako iznenađenje da 90% svojstava računala dolazi od grafičkih procesora. Na primjer, Nvidia grafički procesor Tesla K20X obavlja algebarske operacije u znanstvenim programima osam puta brže od najsnažnijeg Intelova procesora Xeon. Grafički procesori ili GPU (Graphic Processing Unit), naspram centralnih procesira ili CPU (Central Processing Unit), koriste takozvane paralelne algoritme, odnosno operacije izvršavaju paralelno ili istovremeno. Centralni procesori ili CPU koriste serijske algoritme, odnosno operacije izvršavaju serijski, jednu iza druge. Zato su grafički procesori višestruko brži i snažniji od centralnih procesora. Superračunala se koriste u znanstvenim istraživanjima za izvršavanje najsloženiji algoritama iz područja matematike, fizike, kemije i ostalih oblasti, koja se primjenjuju u istraživanju građe materije, svemira, komunikacijama i slično. Pripremio Miro Mihić, prof. (Izvor: časopis PC pro) Elektron | 33 MEHATRONIKA Upoznajmo se s termiom “mehatronika”. Prvi put upotrebljen je godine 1975. u elektroničkoj tvrtci Yaskawa u Japanu, kao kombinacija riječi Mehanika-Elektronika-Kontrola. Mehatronika je bila zamišljena kao sredstvo dopunjavanja mehaničkih komponenti elektroničkim u preciznoj mehanici (refleksna kamera bi bila tipična mehatronička naprava). S vremenom se koncept mehatronike promijenio i proširio. Cilj ove znanosti je poboljšanje funkcionalnosti tehničkih proizvoda i sustava spajanjem svih komponenti u jednu cjelinu. Za mehatroniku se često povezuje spajanje mikroelektronike i informatike s mehaničkim sustavima kako bi se postiglo najbolje moguće rješenje. Priznaje se kao nova disciplina u znanosti i inženjeringu, a definicija i načina objašnjenja njezine funkcije je puno. Izdvajamo sljedeće - mehatronika je: „...područje studije koje spaja osnove mehaničkog, električnog i računalnog inženjeringa”, “...spajanje softwarea i hardwarea poradi dizajna i analize naprednih tehnika upravljanja i regulacije”, “...kombinacija preciznog mehaničkog inženjeringa, elektroničkog upravljanja i sistematskog razmišljanja u dizajnu proizvoda i proizvodnih procesa”, “...tehnologija koja kombinira mehaniku s elektronikom i informatičkom tehnologijom kako bi uvela funkcionalnu i prostornu integraciju u komponente, module, proizvode i sustave” Sada možemo spomenuti i definicija mehatronike ponuđenu od strane EEC/IRDAC radne skupine: mehatronika je interaktivna kombinacija finomehanike, elektroničke kontrole i sistemskog pristupa u oblikovanju proizvoda i procesa. Mehatronika nije nova tehnička grana, ona je novonastali pristup koji daje naglasak na ujedinjavanju i snažnom međudjelovanju različitih područja tehnike. Discipline koje sačinjavaju srž mehatronike 34 | Elektron su mehanika i elektronika. Značenje dijelova riječi mehanika su “meha” dinamički proces, sadrži mehanizme i sve potrebne izvršne elemente, bez obzira na to jesu li oni pneumatski, hidraulički, električni ili ručno upravljani. Sve je to vezano za konstrukcijske dimenzije, dok “tronika” kontrolni proces koji sadrži signalizaciju, upravljanje, regulaciju i vizualizaciju koje komuniciraju međusobno preko mrežne tehnologije pomoću računalne informacije. Mehatronika nije isto što i automatika, robotika ili automatizacija proizvodnje, svi navedeni termini koji su paralelni i upućeni jedni na druge. Mehatronika se može prepoznati kao moderna upotreba automatizacijske tehnologije za širok spektar potreba inženjeringa i edukacije. Tu povezanost, upućenost do konačnoga cilja mogli bismo prikazati ovako: Pripremila prof. Željka Bevanda Vjerom kroz adolescenciju Nerealno bi bilo, ako ne i ap- surdno, koristiti se stručnim jezikom teologije, psihologije i drugih sličnih disciplina te u isto vrijeme govoriti o našim adolescentima. Stoga, izbjegavajući također moderni način “copy” - “paste” pisanja, osjeća se potreba da se otvoreno progovori o izazovima vjere i nade u životu našega adolescenta i adolescentice. Adolescencija je vrijeme kada želimo obuti cipele naših roditelja, u isto vrijeme odbacivajući njihov autoritet. Ovo je nešto sasvim prirodno što se događalo, događa svakom od nas. Ipak vrlo je bitno istaknuti odbacivanje roditeljskog autoriteta i roditeljskih savjeta. U drugom slučaju dolazi do lutanja po raznim stranputicama. Doista, postoji jedna rušilačka energija koje smo svjesni, ali u isto vrijeme zbunjeni i nemoćni pred njom. Otkud dolazi? Kako je usađena u nas? Najbitnije pitanje od svih jest što učiniti s tom energijom i na koji je način usmjeriti u svrhu dobra. “Naš adolescent” rastegnut je između neperspektivne budućnosti, besposlice, kladionica, kafića (posebno onih u blizini škola) s popratnim “sadržajima”. Ipak postoje mnogi ljudi, institucije i udruge koje ulijevaju vjeru i nadu. Mnogi mladi članovi su župnih karitasa, zborova, civilnih udruga za pomoć najpotrebnijima... Vjera i molitva koju su nam ulili naši roditelji i koja se razvija u našim srcima vodi nas kroz poteškoće na koje nailazimo na putu odrastanja. Raduje i ispunja srce svaka do- bra ideja i poticaj za pomoć drugima od strane adolescenata. Lijepo je kada nas uvjere kako nisu samo MTV i Facebook generacija koja se ne zna družiti i nema sluha za drugoga. Vrlo je bitno osluhnuti njihove prijedloge i razmišljanja te zajednički ih provesti u praksu. Prof. Dario Gulin Elektron | 35 WISH YOU WERE HERE? In just a few years from now your local travel agent may well try to tempt you in this way into taking a short break in a futuristic space hotel, with the chance to look down on all the sights of our planet over 60 miles up. Not so long ago the idea of space travel for all was just a dream. Now it is beginning to become a reality. With the first short commercial passenger flights into space already fully booked, private companies are now turning their attention to holidaymakers wanting to spend longer periods of time outside the Earth’s atmosphere. Tourists will soon be preparing to stay for several days in an orbiting space hotel, such as the one designed by American construction company, Gerard and Burns. The hotel will rotate as it orbits the Earth every 90 minutes, resulting in weightlessness at its centre and 20% of normal gravity in all other areas. It will probably take some two years to assemble and fit out the hotel, which is expected to travel about 200 miles above the planet. Mark Levy of Gerard and Burns says: ‘We are currently working out that experiences we can provide for the 200 guests which the hotel will accommodate - a 30 minute space walk, for example, or maybe one day an optional trip orbiting the Moon’. He also forsees games played in weightless conditions including ‘zero-gravity basketball’ and ‘air tennis’. Before that can happen engineers have to develop safe and low-cost spacecraft to transport us there. NASA has already invested a billion dollars in a project to build a reusable space vehicle. And more than a dozen small private companies in the US and Europe are racing to do the same. One such company, Dream Ships of California, is about to start building its Cosmos Freeway hypersonic aircraft, which will be capable of travelling at a height of 65 miles and able to fly from NY to London in 20 minutes. But there are one or two potential problems which might make people think twice before heading for space. Thousands of small objects orbiting the Earth – parts of old satellites and other space debris travelling at several thousand mph-could do serious damage to spacecraft. Even if they do manage to get there safely, many of the passengers are likely to suffer space sickness: feel dizzy, sweat and maybe vomit. And everyone will notice the effects of space adaptation syndrome, which affects one’s sense of direction and causes bodily fluids to move towards the head. But for those who are prepared to put up with the lack of comfort in space, the view will definitely make up for the drawbacks. ‘From nowhere else can you appreciate the full size and wonder of the Earth’, says Mark Levy. ‘It’s a chance not to be missed.’ So, book your tickets now! The holiday of a lifetime awaits you! 36 | Elektron Koliko Matoš ima imena? Je li poznati hrvatski kniževnik Matoš imao jedno ili dva imena? U jednoj emisiji popularnog televizijskog kviza postavljeno je pitanje:“ Kako glase oba imena hrvatskoga književnika Matoša?“ Znamo li da je Matošu ime Antun Gustav, iz postavljenog pitanja slijedi zaključak da Matoš ima dva imena, Antun i Gustav. To bi značilo da i Silvije Strahimir Kranjčević i Ivan Goran Kovačić i Ksaver Šandor Gjalski imaju po dva imena. Je li baš tako? Kažemo li umjesto Antun Gustav Matoš samo Antun Matoš ili Gustav Matoš priznat ćete da takvoj antroponimijskoj formuli nešto nedostaje. Ona je okrnjena za jedan dio, jednu sastavnicu Matoševa osobnoga imena. Ono nije potpuno bez nje. Obje riječi, i Antun i Gustav, zajedno čine jednu cjelinu koja je službeno ime dotičnoga književnika. Njegovo ime nije ni samo Antun ni samo Gustav, nego Antun Gustav. Svatko od nas ima jedno ime, druga je stvar što se imena nekih sastoje od dvije riječi. Takva imena nazivaju se dvostruka ili dvočlana imena. U nekim krajevima BiH pojedinci imaju tzv. zamjenska imena. Na primjer, osobu kojoj je službeno ime Marko svi zovu Mile. Za njih bi se moglo reći da imaju dva imena od kojih jedno pripada službenoj, a drugo neslužbenoj komunikaciji. Upamtite, svatko od nas po zakonu ima ime i to jedno ime, a ono se može sastojati od jedne ili najviše dviju riječi. Prema tome, pravilno postavljeno pitanje o Matoševu imenu trebalo je glasiti : „Kako glasi puno Matoševo ime?“ Točan je odgovor Antun Gustav. a ne „Idemo u posjetu.“ „Bili smo u posjetu“, a ne „Bili smo u posjeti.“ Natpisi u bolnicima kojima se obavještava o vremenu u kojemu je dopušteno posjećivati bolesnike glase: „Posjeti od 15 do 16 sati.“ Bolesnicima koji sami ne mogu otići do ambulante liječnici dolaze u kućni posjet. Upamti, imenica posjet muškog je roda te je sklanjamo kao sve imenice muškog roda na suglasnik: posjet, posjeta, posjetu itd. Onome tko nas posjeti zahvalit ćemo na posjetu i pozove li nas k sebi obećati da ćemo mu posjet uzvratiti. Put ili puta? „Hoće li treći puta biti bolje?“, pitao je učenik nakon što je dva puta pokušavao dobiti dovoljan iz staroga gradiva, ali bez uspjeha. „Neće“, odgovorio je profesor, „ne naučite li pravilno upotrijebiti česticu puta.“ U čemu je pogrješka? Čestica puta uz riječi za količinu, među kojima su i glavni brojevi, izriče ponavljanje radnje, odeđenu ili neodređenu količinu radnje ili zbivanja. Može se reći da se radnja ponavljala tri, pet, deset ili mnogo puta. Čestica put uz glavni broj može biti upotrebljena samo ako se broj i čestica izgovaraju zajedno, s jednim naglaskom: jedanput, dvaput, stoput. Čestica put izgubila je svoj naglasak, te su riječi složenice i pišu se kao jedna riječ. Kad se umjesto glavnog rabi redni broj kao dio izraza kojim se izriče brojevni, vremenski ili kakav drukčiji odnos prema radnjama i zbivanjima, ne upotrebljava se čestica puta, nego put. Budući da treći nije glavni, nego redni broj, uporaba priložnoga izraza treći puta nije ispravna. Ispravi li se treći puta u gramatički Posjet ili posjeta? ispravno treći put učenik će ispravno upitati za priliku za dobivanje bolje ocjene. Međutim, valja još znati da osim Jesu li u bolnicama dopuštene posjete ili dopušteni posjeti? Na ulazu u naselja primijetili ste ploče sa službenim rednih brojeva s česticom put spomenuti odnos mogu imenom ( Mostar, Čapljina, Stolac, Čitluk i sl.) Osim tih izreći i druge vrste riječi: pridjevi i pokazne zamjenice. službenih natpisa mještani pojedinih naselja postavljaju Vrlo se često čestica put povezuje s pridjevima prošli i i svoje ploče. Na njima je osim imena naselja katkad i sljedeći te je pravilno: „Prošli put nije znao odgovoriti grb naselja, slika nekog važnog objekta u naselju i rječ- na pitanje, ali će zato sljedeći put sigurno naučiti. Treći ju iskazana dobrodošlica. S druge strane ploče također će put dobiti odličan pet, iako već dva puta nije.“ natpis Doviđenja, Sretan put, Hvala na posjeti. Lijepo je Na kraju upozorimo na još jednu pogrješnu uporabu čekad nas tko pozdravi i zaželi nam sretan nastavak puta stice put. Riječ je o vezi često puta u kojoj je čestica zalište zahvali što smo posjetili njegovo mjesto, ali u zahvali na, nepotrebna, jer sam prilog često znači mnogo putaJ se potkrala pogreška. U razgovornome se jeziku često čuje: Idemo u posjetu. Bili smo u posjeti. Hvala na posjeti. Jezične savjete priredila Međutim, u hrvatskom standardnom jeziku imenica poAntonela Vlaho, prof. sjet muškog je roda. Stoga valja reći: „Idemo u posjet“, Elektron | 37 In memoriam Ante Polić (1958. - 2014.) diplomirani inženjer elektrotehnike, profesor, kolega, prijatelj Naša škola je ove godine ostala bez još jednog divnog čovjeka, profesora Ante Polića koji je preminuo 7. siječnja 2014. g., pokopan u rodnim Vinjanima. Prof. Polić rodio se 9. prosinca 1958. g. u Vinjanima kod Posušja, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Posušju, a Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (smjer elektrotehnika, odjel elektroenergetika) u Splitu. Jedno vrijeme bio asistent na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, zatim je radio u Rudniku boksita u Posušju, nakon preseljenja u Split radio na projektu hidroelektrane Peruča i jedno vrijeme u Njemačkoj. Dragovoljac Domovinskog rata u 114. brigadi Hrvatske vojske. Od 2002. g. do prerane smrti radio je u našoj i njegovoj Elektrotehničkoj školi Ruđera Boškovića Mostar. Prof. Polić je plijenio svojim osebujnim karakterom, nekonvencionalnim nastupom, širinom znanja i vedrinom duha, zbog čega je bio omiljeni učitelj svojim učenicima. Nažalost životne tegobe koje je podnosio pok. prof. Polić ostavljale su traga na njegovom radu i životu te nas je prerano napustio. I kad nije ispadalo najbolje, mogli ste biti sigurni u njegovo htijenje da bude dobro. Škola je puno „tiša“ otkad ga nema. Zbogom, dragi Profesore Kroz granje golog i suhog zimskog drveća, gledam sunčano nebo. No, ovaj put ga vidim kao dom jednom anđelu. Čvrstom i jakom anđelu, koji je ostavio traga u našim srcima, u našim dušama i u našim životima. Predivno ljudsko biće napustilo je ovaj okrutni i hladni svijet i iz Elektrotehničke škole odnio je pjesmu i smijeh. Ništa više nije isto. „Makar umro,ove godine ću vas voditi na izlet.“ Tako je i bilo. Išli smo na izlet. U rodno mjesto tog anđela, da ga posljednji put ispratimo i pozdravimo. Sjedili smo u tišini, svi, profesori i učenici, prisjećajući se svega što je učinio za nas. Misli su letjele i suze su tekle. Izvukao bi se na kraju i pokoji osmijeh, kroz prolivene suze zbog pozitivne energije koja danas sije iz sviju nas. Svima nam mnogo nedostaješ, Profesore! Ella Ljubić 38 | Elektron Čovjek bez snova i nadanja samo je mjerač vremena (Školska pismena zadaća) Još od malena imamo ciljeve i snove koje želimo ispuniti tijekom života. Borimo se za mjesto pod plavim nebom, divimo se nedokučivim a tako savršenim mogućnostima koje posjedujemo. No što će se dogoditi ako prestanemo sanjati i nadati se? Život bismo smatrali suviše dosadnim i predugim, samo bismo gledali istrošene kazaljke na satu što se kreću presporo. Skoro nitko više ne misli na sutra, ne bori se za uspjeh u ovom surovom i pretrpanom svijetu. Puštamo da prolaze sati, dani, mjeseci, pa čak i godine. Vrijeme leti... Taj veseli razigrani osmijeh nestaje, ostaje nam samo kajanje zbog neostvarenih ciljeva i neiskorištene mladosti. Od male vesele djece rumenih obraza pretvaramo se u odrasle osobe u kojima se polako gasi plamen za istinskim uspjehom. A onda u našim očima više neće sijati vatra požude i nadanja, naše razigrano srce će lupati uobičajenim ritmom bez imalo ubrzanja od sreće. Bili bismo zarobljeni u vlastitom tijelu koje je nekad bilo razigrano i poletno. S dlanovima bismo čuvali samo ovu tešku i izluđenu glavu. Snovi i nadanja vladaju našim srcem i bićem, pomažu nam da ne izgubimo vjeru u samoga sebe. Zato se nikada ne treba opirati snovima i ludim željama koje nam izmame osmijeh na blijedoliko lice. Živimo život u ludom ritmu bez stanke. Neka nam sati lete kao sekunde i potrudimo se bezbrižno proživjeti sve snove. Zar nije bolje da ostvarimo naše šarolike snove nego samo sanjamo i izgubimo vjeru u nadu, jer ništa nije ostvareno? A toliko smo toga mogli ostvariti, samo da smo iskreno i čvrsto željeli i živjeli svoje snove. Sat, dva... I lagano bismo koračali sigurnim koracima u blistavu budućnost. Ovako lijeni pustili smo sreću da prođe kroz naše prste. Na ulici je bezbroj prosjaka u slijepoj ulici koji se bore za mrvicu kruha, kapljice bistre vode i pokoji pogled iz sažaljenja, koji nam nude i naše stare školske kolege. Svi smo pod istim nebom, svi zaslužujemo mjesto na ovom svijetu, u ovom gradu. Razlika je sitna, ali bitna... Netko ima svijetlu predožbu o svojoj vrijednosti i mjestu pod plavim nebom, netko zamagljenu. Zato živimo brzo i u punom dahu svoje snove i najdajmo se, ne gledajmo zamišljeno u kazaljke što bacaju krugove, ne budimo mjerači vremena, budimo sanjari ostvarenih snova. Idimo za njima baš kao za mjestom u hladovini na plaži. Tko dođe prvi, njegovo je. David Karlušić, III b Ljepša strana škole iliti učenički biseri SUPER-MAMA PIJANI ŠENOA Na satu razrednika odvijao se sljedeći dijalog: Ulazi učenik u knjižnicu: - Imate li „Pijanog Lovru“ Augusta Šenoe? (Misleći na Prijana Lovru). - Zašto nisi bio na prvom satu prošlog četvrtka? – pita razrednik učenika. - Pa, bila mi je mama jučer na informacijama, zar ona nije opravdala taj izostanak? – učenik će. TEGOBE S PISMENOM ZADAĆOM (ILI MUKE PO HRVATSKOM JEZIKU) - Jest, bila je, ali nije bila baš uvjerljiva, čini mi se da ne zna gdje si bio. Zato tebe pitam. –odgovara razrednik. Moja stvar izbora je da postanem nekoji nešto. (Tema: Sve je u životu stvar izbora) Uto se javlja drugi učenik: - Profesore, a čija mama najbolje „mulja“? Neki seljak odlučio da svjetsku poznatu predstavu izvede u svom selu. A ne’ko je sve to odlučio zapisati i prodati Ivi (Brešanu, op. a.) kako bi on dobio velike pare od drugih ljudi i sad nama soli pamet. (Tema: Predstava Hamleta u selu Mrduša) Ivan Baković, prof. Elektron | 39 DUGA Biograci d.o.o. 3URL]YRGQMDLGLVWULEXFLMDNDUWRQVNHDPEDODçH www.duga.ba
© Copyright 2024 Paperzz
