H R V AT S K A K AT O L I Č K A Z AJ E D N I C A Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg L U DW I GS B U R G - K OR N TA L UREDOVNO VRIJEME: LUDWIGSBURG - Schorndorferstr. 31. Schorndorferstr. 31 71638 Ludwigsburg NAŠA ZAJEDNICA past. referent Božo Tvrdinić: ponedjeljkom: 17.00 - 20.00 sati srijedom: 16.00 - 19.00 sati četvrtkom: 09.00 - 12.00 i 16.00 - 19.00 Telefon: 07141/926971 Fax: 07141/903890 E-Mail: [email protected] www. hkz-ludwigsburg.de Priv. tel. fra Ante: 07141/2679117 mob. od fra Ante župnik fra Ante Maleš - po dogovoru na tel.: 07141/2679117 i 0152/53898217 tajnica Jasmina Lorenz-Hinderer: srijedom 08.00-12.30 sati u Mömpelgardstr. 6. Tel.: 07141/ 921839 [email protected] KORNTAL - Tubizerstr. 5. 0152/53898217 Stan: Mozartstr. 10. 71640 Ludwigsburg župnik fra Ante Maleš - po dogovoru telefonski tajnica Biljana Hellmer po dogovoru i: pon.: 13.30-15.30 sati. Mob.: 0157/79717528 E-mail: [email protected] TJEDNI PROGRAM UTORAK PETAK SUBOTA LUDWIGSBURG KORNTAL LUDWIGSBURG VJERONAUK 10.00 sati Vjeronauk: Pobožnost 13. utoraka sv. Ante i misa u Domu BSH Schorndorferstr. 31. Od 18.03. do 10.06. u 18.30 sati u 15.00 sati LUDWIGSBURG 18.30 sati probe zbora 20.00 sati susreti u kuglani IV.–VII. r. 10.45 sati pjevanje za sve 11.15 sati Vjeronauk: I.-III. r. Pastoralno-informativni list hrvatske katoličke zajednice: Izdaje hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg- odgovara fra Ante Maleš - uređuje fra A.Maleš, župnik "Sv. Petar i Pavao" - Ludwigsburg / "Sv. Ivan Krstitelj"- Korntal god. V. Br. 8./2014. TERMINI Uskrsna ispovijed (Beichte): 14.04.2014. (pon.) - Ludwigsburg , Dreieinigkeit 19.00 sati 16.04.2014. (sr.) - Korntal, St Johannes Ev.-K.irche 18.00 sati Cvjetnica (Palmsonntag) - 13.04.2014. - Blagoslov grančica i sveta misa Ludwigsburg - Schlosskirche Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7. Veliki četvrtak (Gründonnerstag) 11.00 sati 13.15 sati - 17.04.2014. - Misa Večere Gospodnje - Ludwigsburg - Schlosskirche 18.00 sati Veliki petak (Karfreitag) - Obredi - 18.04.2014. muke Gospodnje - Ludwigsburg - Schlosskirche 15.00 sati Velika subota (Karsamstag) - Vazmeno - 19.04.2014. bdijenje i blagoslov jela - Ludwigsburg - Friedenskirche, Stuttgarterstr. 20.30 sati Uskrs (Ostersonntag) - 20.04.2014. Ludwigsburg - Schlosskirche Korntal, St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7. 25.05. 26.05. 15.06. 15.11. 06.12. S 2 11.30 sati 13.15 sati - Prva sv. Pričest u Dreieinigkeit, LB u 11.30 sati - Izlet s prvopričesnicima u Tripsdrill - Hodočašće u Zwiefalten - Susret crkvenih zborova - Bruchsal - Nikolinje u Erich-Lillich-Halle, LB/Eglosheim N a ša z aj e d n i c a 20 1 4 . MISE - AKTIVNOSTI - POBOŽNOSTI MISE LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit, Marktplatz svake nedjelje i blagdana KORNTAL - St. Johannes Ev., Lembergstr.. 7. svake nedjelje, osim za vrijeme godišnjeg odmora u 13.15 sati AKTIVNOSTI PROBE PJEVANJA LUDWIGSBURG - Bischof Sproll Haus zbor djeca - petkom subotom u u 18.30 sati 10.45 sati POBOŽNOSTI LUDWIGSBURG - Bischof Sproll Haus PETKOM - molitva krunice i misa PRVI PETAK - misa i pobožnost prvih petaka 13. UTORAKA SV. ANTE od 18. 03. 2014. u 18.00 sati u 18.00 sati u 18.30 sati LUDWIGSBURG - Dreieinigkeit Kirche ČETVRTKOM - misa i sat klanjanja pred Presvetim PETKOM u korizmi - put križa i misa F ra A n t e - Te l . : 07 1 4 1 / 2 67 91 1 7 m o b . : 0 1 5 2 / 5 3 8 98 2 1 7 u 18.30 sati u 19.15 sati S 11 Naša zajednica 2014. ISUSOVA OSUDA - Evanđelje po Marku 15,8-15 VELIKA SUBOTA U FRIEDENSKIRCHE Vazmeno bdijenje i svetu misu, kao i svake godine, slavit ćemo u Friedenskirche (Stuttgarterstr.) u 20.30 sati. Pri svršetku mise: blagoslov uskrsnih jela. ISPOVIJED PRVOPRIČESNIKA I RODITELJA 23.05.2014. (petak) u 19.00 sati u Dreieinigkeit - Ludwigsburg PRVA SV. PRIČEST: 25.05.2014. (nedjelja) u 11.30 sati u Dreieinigkeit, Ludwigsburg IZLET PRVOPRIČESNIKA u TRIPSDRILL iza slavlja prve svete Pričesti u ponedjeljak (26.05.) 15. 06.2014. - HODOČAŠĆE U ZWIEFALTEN Naš crkveni zbor predvodi pjevanje! GODIŠNJI ODMOR: 02.08 - 02.09.2013. U zamjeni: fra Ivica Jurić - član naše provincije, student pastoralne teologije u Rimu 06. 12. 2014. - NIKOLINJSKA PROSLAVA U Erich-Lillich-Halle, Tammerstr. 30. 71634. – Eglosheim/Ludwigsburg Zabavlja grupa "Begini!" S 10 „I iziđe svjetina te poče od Pilata iskati ono što im običavaše činiti. A on im odgovori: Hoćete li da vam pustim kralja židovkoga? Znao je doista da ga glavari svećenički bijahu predali iz zavisti. Ali glavari svećnički podjare svjetinu da traži neka im radije pusti Barabu. Pilat ih opet upita: Što dakle da učinim s ovim kojega zovete kraljem židovskim? A oni opet povikaše: Raspni ga! Reče im Pilat: Ta što je zla učinio? Povikaše još jače: Raspni ga! Hoteći ugoditi svjetini. Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbičeva i preda da se razapne.“ Zašto je Isus bio osuđen? Zašto je predstavljao prijetnju moćnicima? Zašto se nije ustoličio kao kralj poput ostalih svjetovnih kraljeva? Tog istog tjedna su ga priznali kraljem i klicali mu u gradu Jeruzalemu. Zašto su sada promijenili mišljenje? Možda zato što se na njih moglo lako utjecati? Netko nam se sviđa, divimo mu se, ali dovoljne su bilo kakve glasine da nam unište sliku o toj osobi. Zavist je svakako nešto strašno. Kako jezik može imati takvu razornu moć? Većina nas vjerojatno je bila žrtva glasina i sigurno smo patili zbog toga. Ako tako duboko doživljavamo taj bol, zašto ga zadajemo i drugima? „Glasine su poput perja koje se rasiplju i ne mogu se više skupiti. Rasprši ih vjetar“, kaže sv. Filip Neri. Glasine su takve. Ogovaranje je razorno. Prije nego što prozborimo ijednu riječ, odgovorni smo za ono što govorimo. Kad riječi izađu, mi postajemo njihovi robovi. Riječ ima moć stvaranja. Trebali bismo je i koristiti za stvaranje. Kad uništava, riječ to čini na okrutan način. Mnogi brakovi su uništeni lošim riječima, mnoga prijateljstva prestaju zbog ružne riječi. Mnogi ljudi pokušavaju razarati, umjesto da stvaraju. To donosi nesreću životima drugih, a i nama samima. Glasine, ogovaranja, tračanje. A smrt i dalje donosi željene posljedice. Isus je umro da bi nas ponovno povezao s Ljubavlju. Smrt je poput mosta koji vodi u novi život. Mi samo trebamo prijeći njime. Netko drugi je već podnio najteži napor. Netko drugi je već ponio najteži križ. Otac je ispunio svoje obećanje. Mi samo trebamo prihvatiti to spasenje tako što ćemo iz dana u dan živjeti u ljubavi. Križ je središnji događaj u povijesti spasenja. Da nije bilo smrti, ne bi bilo ni Uskrsnuća. Smrt je znak Isusove poslušnosti Ocu. To je poslušnost koja ne završava smrću, jer je Bog veći od smrti. Križ je znak davanja, grljenja. Kad nekoga volimo raširimo ruke, napravimo križ prema njemu i zagrlimo ga. Križ je najveći dokaz ljubavi. Po muci Njegovoj i križu, k slavi uskrsnuća budemo privedeni! Sretan Uskrs želi vam fra Ante s pastoralnim osobljem i suradnicima! N a ša z aj e d n i c a 20 1 4 . F r a A n te - T el . : 0 7 1 4 1 /2 67 9 1 1 7 mo b .: 0 1 52 / 53 8 98 2 17 S 3 POSLJEDNJA VEČERA Kapela uz Dvoranu posljednje večere (Ad Coenaculum) VELIKI ČETVRTAK Dvorana posljednje večere Krenuti na put znači: Tražiti savjet i birati - pravi put. Povjeriti se Gospodinu, da životnom putu dade pravi smjer i smisao. Da možemo krenuti i ići, za mnoge, neobične i neshvatljive putove! Naći – moj, svoj, tvoj – životni put. Dragi vjernici, dragi prijatelji! "Ovdje sam nazočna sve vrijeme...", objavila je majka Božja Catalini, ".. jamčim ti, ni na jednom mjestu,.. ni na jednom dijelu svijeta nisam toliko nazočna kao na Svetoj misi. Na podnožju oltara na kojem se slavi sv. misa, moći ćete me uvijek sresti. Boravim i na podnožju svetohraništa i ostajem zajedno s anđelima, budući da sam jednostavno uvijek kod Njega i s Njim." Ovo je sjedočanstvo posebno vidno u kapelici uz Dvoranu posljednje večere gdje je umjetnik postavio kip Gospin pokraj oltara u čijoj se pozadini nalazi reljef posljednje večere. (slika gore!). Na ovom je mjestu u VI . st. podignuta bazilika Sancta Sion, koju 614. ruše Perzijanci. Obnovljena je pa opet rušena. Križari podižu veličanstvenu baziliku Mater omnium Ecclesiarum. Franjevci su tu podigli samostan. Muslimani ih tjeraju 1551. Tek im je 1936. omogućen povratak, ali samo u blizinu ovog svetog mjesta, gdje podižu Kapelu uz Dvoranu p o s l j ed n j e v eč e re - s ad a š n j i Coenaculum. S 4 Vazmeno trodnevlje Krista umrlog, ukopanog i uskrslog, u koje se broji Veliki petak, Velika subota i Nedjelja uskrsnuća, započinje liturgijski misom večere Gospodnje. U njoj se spominjemo ovih triju stvarnosti: Ustanove presvete euharistije, te nove Isusove Pashe ili Vazma; Ustanove novozavjetnog svećeništva; Isusove zapovijedi ljubavi. (Pranje nogu) To je sve objava načina njegove prisutnosti među svojim vjernicima. On će biti trajno prisutan u svojoj Crkvi po ovim znakovima: Znakom euharistije, spomena njegove smrti i uskrsnuća koji se trajno među nama obnavlja; Znakom svećeništva kao Kristove učiteljske, posvetiteljske i pastirske službe; Znakom sveopće ljubavi kao pokazateljem pripadnosti Kristu. Misa večere Gospodnje: Schlosskirche - Ludwigsburg u 18.00 sati N a ša z aj e d n i c a 20 1 4 . Na putu smo pripreme, obnove i nove orjentacije u ovo korizmeno, preduskrsno vrijeme. Na dan Pepenlice – početku korizmenog vremena- dobili smo znak križa od pepela - kao znak ovozemaljske, ljudske prolaznosti, žalosti i pokore. Pepeo je znak za to, da se svaki, križom označeni čovjek, oslobodi grijeha i duševnih tereta, kako bi mogao započeti novi život. Znak križa pepelom je znak naše povezanosti s Isusom Kristom, koji je, kao i svaki drugi čovjek, morao umrijeti, ali koji je od Boga Oca Svemogućega, uskrišen od mrtvih, na Novi Život. To je garancija i našem životu – životu vjere, ufanja i ljubavi! Ovo korizmeno vrijeme – vrijeme odricanja i posta - služi u svrhu iskrene i skrušene pripreme na naš najveći blagdan – Uskrsnuća našeg Gospodina Isusa Krista! Ovo vrijeme treba biti vrijeme za spoznanje „bitnoga“ u našem životu! Treba biti vrijeme za obraćenje - odricanje – od loših navika i djela, kako bi se istinski pripremili na naš najveći blagdan i centralni događaj naše kršćanske vjere – blagdan Uskrsnuća Isusa Krista! U Velikom tjednu doživjet ćemo sve ovo gore spomenuto: Cvjetnica /Veliki Četvrtak – radost i veselje, ali i naznaka na dolazeću žalost; Veliki Petak: dan žalosti, muke i bola; Velika Subota: dan radosti, dan novog Života – Uskrsnuće! S time se želi posvjedočiti, da će Život pobjediti smrt; da će Istina pobjediti laž; da će Pravda i Pravednost pobjediti nepravdu, te da će Ljubav pobjediti mržnju. S dubokim poštovanjem i s najboljim željama za nadolazeće blagdane. Vaš Božidar (Božo) Tvrdinić, PR F r a A n te - T el . : 0 7 1 4 1 /2 67 9 1 1 7 mo b .: 0 1 52 / 53 8 98 2 17 S 9 Crkvene odredbe uz post i nemrs više su preporuke nego doslovni imperativi, iako 5. crkvena zapovijed kaže: "Obdržavaj propisani post i nemrs". Što doslovno znači postiti? Uzdržati se od jela tako da se ujutro i navečer uzme samo malo hrane – ne do osjećaja sitosti, a u podne jedan potpuni obrok. Postoje i stroži oblici posta: o kruhu i vodi. No, Crkva dopušta mogućnost izbora svakome po savjesti. Nemrs, pak, znači uzdržavanje od mesa i masnih jela. Strogi nemrs isključuje ne samo meso, već i jaja, sir i ostale mliječne proizvode. Tijekom crkvene godine, samo su dva dana strogog posta i nemrsa: Pepelnica i Veliki petak. U starini se postilo uoči svih većih blagdana, pa je tako i post na Badnjak – ne zapovijed, već trag starih vremena. (No, taj Badnji post ne podrazumijeva skupi bakalar i slične riblje delicije!) Nemrs se preporuča kroz sve petke u godini (usp. kan. 1251). U kojoj životnoj dobi vrijede ove odredbe? Kan.1252.: „Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života. Zakon posta obvezuje sve punoljetne, i to sve do započete 60. godine života. Neka se pastiri duša i roditelji ipak brinu da se oni koji zbog maloljetnosti nisu obvezni na post i nemrs pouče o pravom smislu pokore.“ Sve ovo o postu i nemrsu nema smisla ako ne vodi do nutarnjeg obraćenja i promjene srca. Potvrda te želje za promjenom najsnažnije se može doživjeti u Sakramentu pomirenja - /svete ispovijedi/, kojega smo posebno pozvani slaviti u Korizmi. Nakon 25-godišnjeg rada u bivšoj Misiji i današnjim Hrvatskim Zajednicama – Ludwigsburg / Korntal, u dubokoj poniznosti izričem veliko - Hvala! Na putu... Na putu života. Na putu kroz uske i tjesne životne staze na putu kroz tamu i strah. Na putu kroz patnju i bol, na putu mnogih umiranja i odricanja, prate me mnoge stranputice i obilazni putevi, skretanja na daleke i neizvjesne staze. Ne imati više cilja i ne znati kamo i kuda krenuti. Na putu, na putu života, na putu, koji me vodi u daljinu, na putu u svjetlost, na putu u radost. Na putu u naše, - moje i tvoje uskrsnuće -. S 8 N a ša z aj e d n i c a 20 1 4 . KALVARIJA - GOLGOTA VELIKI PETAK Spominjemo se najpotresnijeg događaja ljudske povijesti: Isus Sin Božji umire na križu za spasenje ljudi. Pristupamo danas tom svetom znaku našeg spasenja i odajemo mu svoje poštovanje. Neka naš poljubac križu bude naš poklon toj božanskoj dobroti i ljubavi koju je u najvećem stupnju pokazao kad je umro za nas najstrašnijom smrću i neka bude naša molba za oproštenje i da i mi mognemo opraštati. Po svetoj pričesti koju ćemo primiti neka i u nas uđe Isusova dobrota, ljubav i Aramejska riječ Golgota, latinska Kalvarija, znače snaga da i mi budemo slični lubanja. Smatra se da ime potječe od stijene koja Kristu u njegovoj dobroti. je imala oblik lubanje (a nikako ne u smislu gubilišta ili zbog navodne Adamove lubanje koja bi bila tu zakopana). Golgota - gdje je Isus raspet, je mjesto koje je bilo izvan Jeruzalemskih zidina. Potvrđeno je to iskapanjem. Uz Isusov grob Golgota je najsvetije mjesto kršćanstva. Oltar razapinjanja podignut je iznad ostatka kalvarijske litice, koja se odnedavna može vidjeti ispod zaštitnog stakla. Crvene mrlje po njoj razvile su maštu prvih kršćana koji su u njima vidjeli tragove Isusove krvi, što kasnije (oko 570) posvjedočuje anonimni hodočasnik iz Piacenze. Ispod oltara nalazi se udubljenje gdje je stajao križ Isusov. S desne strane oltara opaža se raspuklina koja je nastala u trenutku Isusove smrti. (Usp. Mt 27,51) Fra M. Modrić, Isusova Domovina, str. 63. Obredi Velikog petka: Schlosskirche - Ludwigsburg u 15.00 sati F ra A n t e - Te l . : 07 1 4 1 / 2 67 91 1 7 m o b . : 0 1 5 2 / 5 3 8 98 2 1 7 S 5 VELIKA SUBOTA Mali korizmeni vodič Vazmeno bdijenje ove noći je slavlje Isusova uskrsnuća i s njime slavlje početka naše vjere i našega kršćanskoga života. Crkva ove noći bdijući čeka Isusovo uskrsnuće i susret s Isusom uskrsnulim. I taj se susret ostvaruje. Isus dolazi u susret svojoj Crkvi u svetim znakovima koje Crkva prepoznaje i u kojima se raduje prisutnosti Uskrsnuloga. Isusa uskrsnuloga susrećemo u svjetlu uskrsne svijeće. Zato tako radosno triput kličemo svijeći: „Bogu hvala“, zato što to svjetlo označuje i ostvaruje prisutnost Uskrsloga. Zatim nam Uskrsnuli navješta Božju Riječ, osobito Riječ Evanđelja. Jer on govori kad se u crkvi čita Sveto pismo. Po svetom krštenju obnavlja novokrštenike koji se krste ove noći, a po obnovi krsnih obećanja i sve nas. Konačno je s nama u sakramentu svetoga tijela i krvi pod prilikama kruha i vina, da bude hrana našim dušama. Mi dakle ove uskrsne noći istinski susrećemo Uskrsnuloga, s njime drugujemo i postajemo dionicima otajstva njegova uskrsnuća. Vazmeno bdijenje, sv. misa i blagoslov jela: Ludwigsburg, Friedenskirche - 20.30 sati USKRS Slavlje Kristova uskrsnuća je temeljno slavlje cijele liturgijske godine, jer slavi povijesnospasenjski događaj od najveće važnosti za vjeru i vječnu sudbinu čovjeka. Na činjenici uskrsnuća se naime temelji vjera svakog vjernika. Svjedočanstvo apostola o Kristovu uskrsnuću trajno odzvanja u Crkvi i svijetu. Petrova riječ: „Mi smo ga vidjeli“ i „Mi smo s njim jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih“ trajno je svjedočanstvo u svakom vremenu. Svakoga Uskrsa izlaze Petar i apostoli ponovno pred čitav svijet i ponavljaju: „Mi smo ga vidjeli“ i „Mi smo s njim jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih“. Svake nedjelje vjernik to obnavlja u slavlju svete mise. Jer nedjeljna okupljanja vjernika potječu od Isusa: On se je od dana uskrsnuća svakog „prvog dana po suboti“ ukazivao svojim apostolima, svojim prvim vjernicima, i time je započeo kršćansku praksu da se svake nedjelje slavi dan uskrsnuća i dan prisutnosti Uskrsnuloga svojim okupljenim vjernicima. Sveta misa: S. 6 Ludwigsburg, Schloskirche Korntal, St. Johannes Ev.-Kirche - 11.30 sati 13.15 sati N a ša z aj e d n i c a 20 1 4 . Katekizam Katoličke Crkve Korizmu ubraja u jako vrijeme pokore kroz crkvenu godinu. Ono, osim 40 dana priprave za Uskrs, uključuje i svaki petak kao spomen Isusove smrti. „Korizmenim“ putem prvi je prošao Isus. Radi se o kušnjama kojima je – kao čovjek – bio izložen u pustinji uoči početka svojega javnog djelovanja. Zašto je Isus bio napastovan od Zloga? Da nam pokaže na konkretnim primjerima kako se ostaje Božji i na pravom putu, unatoč tome što Zli nudi prečace i, za oko, misli i društveni status, primamljive ponude. Naime, čovjek se s napastima susreće od početka – od zmije u Rajskom vrtu. I samo milošću Božjom koja mu daje snagu može se oduprijeti zlu. Smisao pustinje: odricanje od Sotone! Osim s Isusom koji je 40 dana bio u pustinji, u ovom se vremenu sjećamo i Izabranog naroda koji je 40 godina lutao pustinjom (Jš 5, 10-12). I također je milošću Božjom oslobođen. No, nerijetko mnogi ostaju zarobljeni samo tjeskobom pustinje i teretom tih 40 dana odricanja ili 40 godina lutanja, ali nemojmo izgubiti iz vida da je Isus nakon 40 dana pustinje, započeo svoje javno djelovanje! Pismo kaže da je Isusa Duh vodio kroz pustinju. „Napastovanje Isusa očituje kakvo je mesijanstvo Sina Božjega, suprotno onome što mu ga predlaže Sotona i koje mu ljudi žele pripisati. Zato je Krist pobijedio napasnika za nas... Crkva se svake godine četrdesetdnevnom Korizmom sjedinjuje s Isusovim Otajstvom u pustinji“ (KKC, br. 540). A zbog ovoga susreta s brojem 40, Korizma se naziva i Četrdesetnica. I druge biblijske epizode vezane su uz broj 40 kao pokornički broj: toliko je dana trajao potop, Mojsije je na Sinaju bio 40 dana, isto toliko putovao je Ilija do Horeba, a 40 dana propovijedao je i Jona Ninivljanima da se obrate. Nakon ispunjenog vremena u znaku broja 40 događalo se Božje očitovanje! Kako se broji Korizma? Korizma počinje na Pepelnicu i završava Misom Večere Gospodnje na Veliki Četvrtak. U Korizmu, po svome sadržaju, ne pripadaju nedjelje, jer je svaka nedjelja Dan Gospodnji, dan u kojem slavimo Kristovo uskrsnuće. Međutim, matematički gledano, brojimo li dane, do Velikog Četvrtka dobit ćemo 43, odnosno 44 dana. Njihova bit nije u doslovnom tehničkom brojenju, nego u smislu. F r a A n te - T el . : 0 7 1 4 1 /2 67 9 1 1 7 mo b .: 0 1 52 / 53 8 98 2 17 S. 7
© Copyright 2024 Paperzz
