Poštarina plaćena u HP-u d.d. HRVATSKI u sortirnici 10200 Zagreb UMIROVLJENIČKI list ZAGREB, CIJENA 7,00 KN GODI©TE: LXVIII BROJ 5/2014. ODLIKOVAN ODLUKOM PREDSJEDNIKA REPUBLIKE 30. SVIBNJA 2007. POVELJOM REPUBLIKE HRVATSKE UTEMELJEN 1946. SVIBANJ 2014. JOSIP KOVAČIĆ NOVI PREDSJEDNIK MATICE *** SKUPŠTINA POKAZALA SNAGU I JEDINSTVO *** NOVI PROGRAM RADA 2014-2018 1 3 5 2 4 6 Predstavljamo Višnju Fortunu, kandidatkinju umirovljenika na izborima za članove Europskog parlamenta ŽELIM U EUROPSKOM PARLAMENTU ZASTUPATI UMIROVLJENIKE KandidatKinja HrvatsKe stranKe umirovljeniKa višnja Fortuna, nalazi se na sedmom mjestu zajedničke liste sdP-Hns-Hsu-ids Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvat- ska je prihvatila dokumente i zakone koji reguliraju sva životna područja, za umirovljenike i sve druge društvene grupe. S obzirom da se zakoni uglavnom kreiraju i donose u središtima Europske unije, izuzetno je važno biti na izvoru događaja i utjecati na ključne odluke, osobito u području radno-socijalne politike Europske unije. Kao kandidatkinja Hrvatske stranke umirovljenika, predstavnica sam prvenstveno onih građana koji su gradili i stvarali Lijepu našu i koji zaslužuju imati svoga predstavnika i u EU parlamentu. Želja nam je da postanemo prva umirovljenička stranka u 28 država EU koja ima svog europskog zastupnika. Umirovljenici u Hrvatskoj to zaslužuju! Moje dugogodišnje iskustvo na području socijalne politike podloga je za daljnje europsko djelovanje. Prava osoba starije životne dobi, socijalno isključenih građana, najranjivijih skupina kao što su osobe s invaliditetom, osobe koje su siromašne ili u riziku od siromaštva, žrtve zlostavljanja u fokusu su mog daljnjeg europskog angažmana. Moj profesionalni izbor kroz cijeli radni vijek su borba za ljudska prava, solidarnost i socijalna prava. Na izborima za Europski parlament moguće je glasati ZA određenu osobu na listi i tako poslati jasnu poruku za koje vrijednosti se zalažemo. Ako me građani izaberu u Europski parlament, ne samo da će umirovljenici i radnici imati svog predstavnika na mjestu gdje se donose odluke, nego ćemo ojačati politički utjecaj Hrvatske stranke umirovljenika ovdje, u Hrvatskoj. A dobro znamo što to znači. Jaka Hrvatska stranka umirovljenika znači sigurnija materijalna prava umirovljenika. Ako se sami ne pobrinemo za svoja prava, nitko nam u tome neće pomoći. Zato Vas pozivam da u nedjelju, 25. svibnja 2014. godine izađete na izbore za Europski parlament i podržite svog predstavnika. Zaokružite broj 7 na listi Kukuriku koalicije – biraj Fortunu, glasaj za svoju sreću! Višnja Fortuna Višnja Fortuna: Zašto se kandidiram za Europski parlament Zašto bi građani baš Vas trebali izabrati za predstavnicu u Europskom parlamentu? Prije svega, građani se prvo trebaju odlučiti izaći na izbore. Dosadašnja nam iskustva govore da je izlaznost na izbore bila vrlo mala. Osobno smatram da je to loše, jer svatko od nas mora sudjelovati i doprinijeti demokratskom procesu, izaći na izbore i glasovati sukladno svojoj savjesti i stavovima. Ne možemo očekivati pozitivne promjene koje društvu itekako trebaju ako ne biramo svoje predstavnike. Vjerujem kako sam svojim radnim i životnim iskustvom dokazala da sam spremna prihvatiti izazov, ali i obvezu i odgovornosti koje donosi posao zastupnice u Europskom parlamentu. Moj dosadašnji rad, aktivno sudjelovanje u kreiranju i provođenju socijalnih politika, te zagovaranje i predstavljanje onih najpotrebnijih vrijednosti u našem društvu odlike su koje mi daju kredibilitet za ove izbore. Nalazite se na sedmom mjestu koalicijske liste SDP-HNSIDS-HSU, jeste li zadovoljni tom pozicijom? Ne razmišljam o rednom broju na listi, već sam fokusirana na kampanju i prenošenju poruke svojim biračima. Za mene je biti kandidatkinjom na listi za Europski parlament čast i ponos. Na listi se nalazim kao kandidatkinja Hrvatske stranke umirovljenika, te mi je iznimna čast što mi je ukazano to povjerenje koje želim i opravdati. Nadam se da će i birači u meni vidjeti kvalitete koje posjedujem, a zbog kojih je moja stranka smatrala da sam prava osoba koja može štititi prava umirovljenika u Europskom parlamentu. Pročelnica ste gradskog Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u Zagrebu i bliska ste suradnica Milana Bandića, a na europskim izborima ste na listi s SDP-om. Kako to komentirate? U Gradskoj upravi sam preko 20 godina. Moram istaknuti da sam, radeći u gradskoj upravi, prošla sve stepenice; od savjetnice, načelnice, pomoćnice i zamjenice pa do pročelnice gradskog Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Smatram da je to samo jedan od dokaza da sam na ovom mjestu danas radi svog znanja i iskustva koje sam stekla godinama rada u ovoj profesiji. Na mjestu pročelnice, inicirala sam stvaranje socijalne politike unutar koje je uvedeno mnogo novih mjera, prava, podignuta je kvaliteta života građana, te se kontinuirano skrbi o najranjivijim skupinama. Grad Zagreb danas je jedan od najsocijalnijih gradova u RH. To me posebno veseli jer sam i ja dio uspješnog tima. Nakon toliko profesionalnog iskustva bilo je prirodno politički se angažirati. Smatram kako kroz politiku možemo brže mijenjati i pokretati stvari, a moje mi profesionalno iskustvo pomaže na tom putu. Uloga pročelnice gradskog Ureda za socijalnu zaštitu i osobe sa invaliditetom predstavlja jednu razinu – profesionalnu. I to je moja uloga i zadaća u Gradskoj upravi kao suradnice gradonačelnika Milana Bandića. Politički angažman i europski izbori su druga, ne manje važna razina – ona politička. Što smatrate svojim najvećim uspjehom u profesionalnoj karijeri, a što u privatnom životu? Svakako bih prvo istaknula svoj privatni život jer zahvaljujući njemu mogu reći da sam i postigla zapaženi poslovni uspjeh. Stup i snaga svakog pojedinca svakako je obitelj. Mogu se pohvaliti sa četrdeset godina uspješnog braka, troje prekrasne djece i četvero divnih unuka. Moj najveći životni uspjeh i snaga leži upravo u njima. U ljubavi i podršci koju svakodnevno pružamo jedni drugima. S profesionalne strane, moram reći da je gotovo četrdeset godina, koliko imam radnog iskustva, proletjelo u trenu. Bilo je uspona i padova, kao uostalom sa svime u životu. Sve sam ove godine rada u području socijalne politike posvetila ljudima u potrebi, pomažući svim kategorijama društva. Bila sam socijalna radnica koja je obilazila terene, zatim i voditeljica područnog ureda Novi Zagreb. Aktivno sam sudjelovala u zbrinjavanju i pomoći izbjeglicama i prognanicima u Domovinskom ratu. Već dvadeset godina sam u Gradskoj upravi, od čega posljednjih pet godina na čelu Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Ipak, najvećim poslovnim uspjehom smatram pravi odabir svoga zvanja. Zadovoljstvo u profesiji donosi mi interakcija s ljudima, stvaranje pozitivnih promjena u njihovim životima i zajednici, te osjećaj misije i dužnosti prema osobama koje su u potrebi. Odabrati zvanje koje radiš sa srcem i ljubavlju uistinu je velika sreća. Često se za umirovljenike kaže da pripadaju ranjivoj skupini društva. Zbog čega je tome tako? Umirovljenici, kao i starije osobe u Republici Hrvatskoj u cjelini, sigurno se mogu smatrati ranjivom skupinom. Dokaz tome su brojni osobito ekonomski i socijalni indikatori koji za rezultat imaju socijalnu isključenosti starije populacije. Primjerice, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći već nekoliko godina iznosi oko 40%. Stopa rizika od siromaštva osoba starijih od 65 godina veća je od nacionalne, a rizik siromaštva umirovljenika je oko 30% veći od nacionalnog prosjeka. No, rizik siromaštva starijih osoba bez mirovine mnogostruko je viši od nacionalnog prosjeka. Svakako su u najnepovoljnijoj ekonomskoj poziciji starije osobe bez mirovina koje žive u samačkim kućanstvima. U ovom slučaju radikaliziraju se i regionalne nejednakosti, pa je tako najteža situacija u dalmatinskim županijama i istočnoj Hrvatskoj, gdje živi polovina svih starijih osoba bez mirovinskih primanja. Nije pravedno da umirovljenici koji su svojim mukotrpnim i dugogodišnjim radom izgradili ovo društvo, danas žive vrlo teško. Upravo me ta nepravda motivira na snažan politički angažman. Vaša stranka se zalaže za prava umirovljenika, a što je sa ostalim društvenim skupinama? Iako ime naše stranke sugerira dominantnu orijentaciju i obraćanje umirovljenicima, zalažem se za političku platformu koja u središtu svoga djelovanja ima starije osobe u cjelini i obitelj kao temelj društvene zajednice. Gospodarske i socijalne mjere investiranja u djecu i obitelj, prije svega povećanje zaposlenosti žena, najizravnije osiguravaju demografsku održivost društva, a time i stabilnost mirovinskog sustava. Dakle, naša stranka brine o pravima svih društvenih skupina, a umirovljenici i osobe starije životne dobi u središtu su pozornosti HSU-a. Hoće li izbor predstavnice HSU u Europski parlament imati kakvog učinka na život umirovljenika u HR? Svakako. Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska prihvatila je dokumente i zakone koji reguliraju sva životna područja, za umirovljenike i sve druge društvene grupe. Obzirom da se zakoni uglavnom kreiraju i donose u središtima Europske unije, izuzetno je važno biti na izvoru događaja i utjecati na ključne odluke, osobito u području radno-socijalne politike Europske unije. Ukoliko budem izabrana u Europski parlament osigurat će se zaštita prava i interesa umirovljenika, osoba s invaliditetom i najranjivijih skupina društva. STR. 5-9 Skupština Matice NOVE INICIJATIVE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA UMIROVLJENIKA STR. 10-12 Matica - Dokumenti NOVI PROGRAM AKTIVNOSTI 2014-2018 STR. 13 Osvrt POKAZANO JEDINSTVO I SNAGA MATICE STR. 12 i 13 Iz Hrvatskog Sabora ŠTO JE U DVIJE GODINE REALIZIRANO U MIROVINSKOM OSIGURANJU U sredini glasila HZMO - Mirovinski vodič HZZO - Vodič obveznog zdravstvenog osiguranja FOTOGRAFIJE NA NASLOVNICI: 1i2. Snimci sa Izborne skupštine Matice umirovljenika Hrvatske 3. Članovi udruge iz Krapine na izletu 4. Umirovljenici iz Novske na izletu u Đurđevcu 5. Članice udruge iz Đurđevca u Banja Vrućici 6. Godišnja skupština Podružnice "Croatia " Osijek KOMENTAR OVOG BROJA U OVOM BROJU: Kakvu Hrvatsku i Europu želimo? SOCIJALNA PRAVDA , EKONOMSKA SIGURNOST I LJUDSKO DOSTOJANSTVO Europska unija godinama je počivala na načelima socijalno-tržišne ekonomije i uređenja društva. To ju je činilo bitno drukčijom no što su, na primjer, SAD, gdje je neoliberalna dogma, potpomognuta procesima globalizacije i internacionalizacije, uništila mnoge vrednote, pa i vrijednosne sustave i mjerila, a nije izgradila nove, ali ni potrebne obrambene mehanizme socijalne pravde, ekonomske sigurnosti i ljudskoga dostojanstva. Snažna financijska i gospodarska kriza iz nost „kao proces koji gura pojedince na margine 2008. narušila je još dodatno sva društvena društva i sprječava ih da u potpunosti sudjeluju kretanja i Europu dovela u društvu zbog osobnog sirona rub socijalne krize. To maštva, nedostatka osnovne treba posebno dokanih kompetencija, šansi za zivati. Jaz između uske cjeloživotno učenje ili zbog skupine bogatih i većine diskriminacije“. siromašnoga stanovništva stalno se proširuje. SredRaspoloživi pokazatelji o nja klasa, nosilac ukupnog stanju siromaštva stanovrazvoja, kreativnosti i inništva RH pokazuju da je ventivnosti svakog razvistopa rizika od siromaštva u jenog i sređenog društva, 2012. iznosila 20,5 posto, a uglavnom nestaje. Broj postotak osoba u riziku od mladih koji su nezaposlesiromaštva i socijalne iskljuni u velikom je porastu. U čenosti 32,5 posto. Pritom je ovom trenutku je takvih utvrđeno da veliki dio ukupne čak 5 posto od ukupnopopulacije, njih 15,4 posto, ga broja stanovnika EU. živi u uvjetima teške materiUmirovljenici i u najrazvijalne krize i ne može udovojenijim zemljama EU bore ljavati temeljnim životnim poPiπe: Ante GavranoviÊ se (i boje) za svoju budućtrebama. Stopa rizika prema nost jer im demografski dobnim skupinama najviša je pokazatelji nikako ne idu na ruku. kod osoba starijih od 65 godina i više te iznosi Pojmovi siromaštva i socijalne isključeno- 26,5 posto. Kod nezaposlenih osoba , a njih je u sti međusobno su ovisni i povezani. Naime, prosjeku blizu 400.000, stopa rizika siromaštva iako se siromaštvo ne poistovjećuje sa soci- iznosi 42,9 posto. Zanimljivo je da prema postojalnom isključenosti, uglavnom se najčešće jećim podacima Republičkog zavoda za statistiku smatra njegovim najčešćim uzrokom i obli- ta stopa za kategoriju umirovljenika iznosi 21,8 kom. Zašto? Socijalna isključenost uglav- posto. nom se dovodi u vezu s pojmovima siromaštva, nezaposlenosti i nejednakosti odnosno Veće stope rizika od siromaštva od Hrvatske diskriminacije, pa se tako odnosi i na pitanja unutar EU imaju samo Grčka, Rumunjska, Špaostvarivanja osnovnih ljudskih prava. I dok njolska i Bugarska. Na samom dnu kolone s najse pojam siromaštva uglavnom vezuje uz manjim rizikom od siromaštva su Češka i Nizooskudicu materijalnih ili financijskih sredsta- zemska gdje je ta stopa oko 10 posto. va, pojam socijalne isključenosti znatno je širi jer osim ekonomske uključuje i socijalnu, kulturnu, političku i drugu dimenziju. Europska komisija definirala je socijalnu isključe(nastavak na 3. stranici) HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST - glasilo Matice umirovljenika Hrvatske Za izdavaËa: Josip KOVA»I∆ Glavni urednik: Savan TOMA©EVI∆ Uredniπtvo: Branko CVETKOVI∆, Savan TOMA©EVI∆, Ante GAVRANOVI∆, Jozo PETRI»EVI∆, Ivica KOVA»EVI∆ Tajnica uredniπtva: Ljerka SEDAK Kompjutorska obrada: Lidija TORMA i Gordana PETRINJAK MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Zagreb, PreradoviÊeva 33/I, ADRESA UREDNI©TVA: 10000 ZAGREB, PreradoviÊeva 33/I Tel.: 01/45 50 918 www.muh.hr E-mail: [email protected] (za rukopise) E-mail: [email protected] E-mail: [email protected] (za oglase) MATIČNI BROJ OIB ŽIRORAČUN IBAN SWIFT Tel./fax: 01/45 50 919 (pretplata) Lektorica: Vlasta ANTOLI∆ Tisak: ÆeljezniËka tiskara, Zagreb, Petrinjska 87 Tel./fax: komercijala 01/48 41 382 List izlazi mjeseËno. Rukopisi i fotografije se ne vraÊaju. Anonimne priloge ne objavljujemo. Godiπnja pretplata iznosi 84 kune. Pretplata se uplaÊuje gotovinski, poπtanskom uputnicom na adresu: 03227316 77667944125 2340009-1100010338 HR14 2340 0091 1000 10338 703000-004981-PBZGHR2x (za devizna plaćanja) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 2. stranice) Ante GavranoviÊ: Socijalna PRAVDA, EKONOMSKA SIGURNOST I LJUDSKO DOSTOJANSTVO Hrvatska strategija U tim nepovoljnim uvjetima hrvatska Vlada donijela je Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. kao temeljni dokument koji će omogućiti „sustavan i zajednički pristup svih relevantnih dionika u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva te sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti!. Kako to postići? Hrvatska će strateške programske aktivnosti usmjeriti na tri prioritetna cilja: · osigurati uvjete za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; · osigurati uvjete za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjivanje broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; · uspostaviti koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te sustav praćenja i evaluacije. Usput je obrazovala osam strateških područja koja bi trebala pridonijeti drukčijem položaju dijela stanovništva, a odnose se na: obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost; uravnoteženi regionalni razvoj. Zanimljivo je da pet od spomenutih osam strateških odrednica duboko zadire u život umirovljeničkog korpusa i starijih osoba, a da uopće nismo imali priliku o njima raspravljati. Istina, pojavili su se na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe nakon što je Vlada već prihvatila konačni prijedlog i poslala ga n Saborsku proceduru. Takav pristup izazvao je opravdanu reakciju svih umirovljeničkih udruga. Ovo tim više što iznijeti podaci jasno pokazuju da u hrvatskom društvu postoje velike i neopravdane socijalne razlike, čemu valja dodati i ograničeni pristup mogućnostima. Obveza je države i društva u cjelini propitati uzroke takvim kretanjima i osigurati uvjete da se stanje izmijeni na bolje. Naime, u Strategiji se jasno kaže: „U uvjetima dugoročne krize siromaštvo i socijalna isključenost više se ne mogu smatrati problemom koji se odnosi samo na pojedine dijelove društva, već je ono prijetnja svim slojevima društva i svim generacijama“. Upravo to nas sve zajedno obvezuje na drukčiji pristup i drukčije poimanje društvene i političke odgovornosti za nastalo sadašnje i buduće stanje Jasne obveze prema međunarodnoj zajednici Obveza borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti upisana je u temeljnim međunarodnim dokumentima poput Milenijske deklaracije i Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda, ali i u dokumentima koji proizlaze iz europskih zasada solidarnosti i socijalne države. Tu je najvažnija Europska socijalna povelja koja pravo na 3 zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti navodi kao jedno od temeljnih ljudskih prava. U tom smislu je zanimljiv Manifest AGE platforme za izvore u Europski Parlament. Riječ je o europskoj mreži umirovljeničkih organizacija do oko 165 organizacija kojoj je cilj promicanje i izražavanje interesa 150 milijuna umirovljenika unutar zemalja EU, ali istodobno i podizanje svijesti o pitanjima koja se najviše odnose na umirovljeničko tijelo. Iako cjelokupni Manifest donosimo i na drugom mjestu u ovom broju našega lista, vrijedno je spomenuti sedam temeljnih načela za koja se zalažu i koja bismo morali podržavati i nametnuti kao realan okvir rasprave u domaćim okvirima kad je riječ o izboru naših euro-parlamentaraca. To su: · promicanje jednakih mogućnosti i ostvarivanje ljudskih prava za sve; · jamstvo adekvatnosti, poštenja i održivosti europskog socijalnog sustava i zdravstvenoga osiguranja; · osigurati opći pristup dobrima i uslugama, a osobito izgrađenom okolišu, IT-u, mobilnosti i javnim službama; · podržati pravo na rast i starenje u dobrom mentalnom i fizičkom zdravlju; · stvaranje tržišta rada i gospodarstva susretljivog prema osobama starije dobi; · uključiti starije osobe u sve političke i istraživačke procese koji se odnose na njih, i · zaštititi pravo svima da mogu živjeti i umrijeti u dostojanstvu. Očito je da su umirovljenici i starije osobe ugrožene u svim zemljama EU, bez obzira na razinu ugroženosti, i da je svima zajednički cilj, poštovanje, sigurnost i očuvanje dostojanstva. To nikad ne bismo smjeli zaboraviti ni zapostaviti kao čvrstu društvenu obvezu. Kuda ide Europska unija? Temeljno je pitanje što će donijeti parlamentarni izbori za EU, koja će struja pobijediti. Hoće li prevladati tehno-menadžerska klika koja se sve više približava neobileralnoj koncepciji u kojoj igraju samo učinkovitost, rezanje troškova i u konačnici profit ili će ipak prevladati barem djelomično koncepcija starog socijalno-tržišnog ekonomskog poslovanja i društvenog uređenja. EU je danas načeta brojnim slabostima. Još uvijek na mnogim područjima nema jedinstvenih stavova ni jedinstvene politike (primjer Ukrajine). Premalo je transparentnosti i previše dogovora „u pokrajnim sobama“. Previše je prisutan nacionalni egoizam a nedostaje pravi smisao za zajedništvo. Znaci raslojavanja društva na bogate i siromašne sve su više prisutni. Moglo bi se još mnogo toga nepovoljnoga nabrajati, i to je stvarnost koju nitko ne može poreći. Zagovornici EU, pa čak i njeni ljuti protivnici, ističu da sve to nema veze s idejom zajedničke Europe. Naglasak je na SOLIDARNOSTI, DEMOKRACIJI I MIRU kao najvažnijim komponentama koje je EU, usprkos svim teškoćama, ipak uspijevala sačuvati. Žele EU s jasnim socijalnim standardima, bez siromaštva, nezaposlenosti, Europu pravednih plaća i mirovina. To želimo konačno i u samostalnoj Hrvatskoj! Izbori za Europski Parlament su već ovih dana, 25. svibnja. Započela je javna debata o vrijednostima i vrjiednosnim sustavima koje bi i naši parlamentarci trebali zastupati u okviru svojih obveza. Svaka čast velikim strateškim nacionalnim ciljevima i projektima koji svakako imaju prioritet i na koje će se vjerojatno usmjeriti najveći dio aktivnosti naših budućih parlamentaraca. Međutim, nikako ne bi smjeli smetnuti s uma ovu dimenziju socijalno-ekonomske politike, O njoj samo u Hrvatskoj ovisi čak jedna četvrtina ukupnoga stanovništva. 4 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. IZVRŠNI ODBOR MATICE UMIROVLJENIKA HRVATSKE Jednoglasan prijedlog za novo vodstvo Matice Izvršni odbor Matice umirovljenika Hrvatske na prvoj konstituirajućoj sjednici održanoj 16. travnja 2014. godine usvojio je jednoglasno dokumente u sklopu priprema za predstojeću sjednicu Izborne skupštine Matice. Informaciju o provedenim izborima u Matici podnio je glavni tajnik Matice Branko Cvetković. Naglasio je da je postupak provedbe izbora za članove Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske bio u skladu sa Statutom Matice i odlukom Izvršnog odbora. Do sada je izabrano 116 predstavnika u skladu sa Statutom Matice, od 120 koliko ih je trebalo biti, pa će Skupština moći donositi pravovaljane odluke. Izvršni odbor je ovlašten od Skupštine da preispita broj i područja regija i da to bude konačna odluka. Usvojena je samo jedna promjena - da umjesto sedam županijskih organizacija Matice iz Sjeverozapadne Hrvatske zajedničkog potpredsjednika Matice bira njih pet. Istovremeno će Matice iz Zagrebačke županije i Sisačko – moslavačke županije zajednički birati jednog potpredsjednika s Maticom grada Zagreba iz redova svojih članova Izvršnog odbora, a sve drugo ostaje isto kao i prije četiri godine. Po zaključcima Izvršnog odbora potpredsjednici će, osim zastupanja svojih županija, biti zaduženi i za pojedine aktivnosti, odnosno za određene poslove na razini Matice, čime će se u potpunosti ispoštovati članak 30. stavak 3. Poslovnika o radu Skupštine i drugih tijela Matice umirovljenika Hrvatske. Kao što je poznato, nikakve odluke o formiranju bilo kakvih koordinativnih tijela na razini regija Skupština Matice nije donijela niti je Izvršni odbor to predlagao, jer nisu ni mogli biti zato što regije u RH kao administrativne jedinice ne postoje. U članku 35. Statuta Matice stoji da potpredsjednike biraju regije iz redova članova Izvršnog odbora, a njihov izbor potvrđuje Skupština. Potpredsjednici su trebali surađivati sa članovima Izvršnog odbora koji su ih izabrali. U praksi toga u protekle četiri godine nije bilo u dovoljnoj mjeri iz puno razloga, ali osnovni cilj je bio da potpredsjednici budu birani na način da pokriju cijelo područje Hrvatske. Na Izvršnom odboru je konstatirano da su za potpredsjednike Matice izabrani: Marija Kalebota za grad Zagreb, Sisačko – moslavačku i Zagrebačku županiju, Nada Lovrec za sjeverozapadnu Hrvatsku, Aldo Soldatich za petu skupinu,odnosno «regiju» i Marija Sužnjević za slavonsku «regiju» i Luce Gvozden za četiri dalmatinske županije. Potpredsjednici, u skladu sa Statutom, trebaju koordinirati rad s članovima Izvršnog odbora iz županija za koje su izabrani, konzultirati se s njima i informirati ih o stavovima Predsjedništva. To je jedini zadatak, kada je riječ o koordinaciji rada o kojoj se govori u Statutu Matice umirovljenika Hrvatske. Drugih skupova i oblika rada Statut Matice ne utvrđuje, a posebno ne bilo kakva tijela na razini regija u Hrvatskoj koje službeno još nisu formirane. Predsjednica Nadzornog odbora Matice umirovljenika Hrvatske Nada Jakovina opširno je na sjednici Izvršnog odbora obrazložila financijske dokumente - Izvještaj Nadzornog odbora o financijskom poslovanju za 2013. i Planu financijskog poslovanja za 2014 Matice umirovljenika Hrvatske. U skladu sa člankom 33. stavak 8 i 10. Izvršni odbor donosi odluku o financijskom planu i njegovom ostvarivanju i usvaja Izvještaj o financijskom poslovanju za prošlu godinu. Ocijenjeno je da je materijalno financijsko poslovanje bilo uredno, sukladno Zakonu o računovodstvu i drugim financijskim propisima. Iz njih je vidljivo da se Matica, s obzirom na to kolika je sredstva imala na raspolaganju, ponašala vrlo racionalno. Financijski plan izvršen je u potpunosti. Uslijedila je rasprava o prijedlogu za izbor predsjednika Matice i drugih dužnosnika u Matici umirovljenika Hrvatske. Za predsjednika Matice predložen je dosadašnji zamjenik predsjednika Josip Kovačić. Prihvaćajući kandidaturu za predsjednika Josip Kovačić predložio je kandidata za zamjenika predsjednika Matice Tomu Benka iz Zagrebačke županije. Prijedlog što ga je podnio Kovačić prihvaćen je jednoglasno. Izvršni odbor za članove Nadzornog odbora Matice predlažio je Nadu Jakovinu, Ankicu Pavičić, Stjepana Novosela, Zdeku Grilec i Zenitu Orač. Izvršni odbor prihvatio je prijedlog glavnog urednika Hrvatskog umirovljeničkog lista Branka Cvetkovića da se za novog glavnog urednika imenuje Savana Tomaševića, dosadašnjeg pomoćnika glavnog urednika i komentatora u listu. Predsjedavajući–zamjenik predsjednika Matice Josip Kovačić obavijestio je nazočne da je aktualni glavni tajnik Matice umirovljenika Hrvatske Branko Cvetković zamolio da se razriješi dužnosti glavnog tajnika Matice iz zdravstvenih razloga i godina starosti. Izvršni odbor je u načelu prihvatilo prijedlog da na mjestu glavnog tajnika Matice umirovljenika Hrvatske ostane Branko Cvetković i dalje dok se ne nađe adekvatna zamjena. Povela se kraća rasprava i o uvođenju novih jedinstvenih članskih iskaznica Matice umirovljenika Hrvatske nakon čega je najavljeno da će Izvršni odbor Matice saslušati nove prijedloge i o tome zauzeti konačna stav. Jozo Petričević Savan Tomašević NOVI ČLANOVI IZVRŠNOG ODBORA Novi članovi Izvršnog odbora Matice su: Slavica Babić (Ličko-senjska županija), Jadranka Bahlen (Varaždinska županija), Žarko Belošević (Splitsko-dalmatinska županija), Šime Bilan (Šibensko-kninska županija), Zvonko Čorak (Požeškoslavonska županija), Zdenka Čuhnil (Bjelovarsko-bilogorska županija), Jure Čutuk (Vukovarsko-srijemska županija), Boris Dragošević (Virovitičko-podravska županija), Milivoj Dujela (Zadarska županija), Ana Glivetić (Brodsko-posavska županija), Luce Gvozden (Dubrovačko-neretvanska županija), Josip Jakopač (Zagrebačka županija), Marija Kalebota (Grad Zagreb), Ivan Kalić (Karlovačka županija), Božidar Kezele (Koprivničko-križevačka županija), Nadica Lovrec (Međimurska Županija), Aldo Soldatich (Primorsko-goranska županija), Bruno Stermotić (Istarska županija), Marija Sužnjević (Osječko-baranjska županija), Stjepan Šimag (Krapinsko-zagorska županija), Zvonimir Žlof (Sisačko-moslavačka županija). Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. 5 IZBORNA SJEDNICA SKUPŠTINE MATICE UMIROVLJENIKA HRVATSKE Nove inicijative za rješavanje umirovljeničkih problema Skupština je usvojila program aktivnosti Matice za razdoblje 2014-2018. Za predsjednika Matice izabran Josip Kovačić, a za zamjenika Tomo Benko. Izborna Skupština Matice umirovljenika Hrvatske, na kojoj je usvojen novi program aktivnosti Matice od 2014. do 2018. godine, te izabrano novo vodstvo, održana je 5. svibnja u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. U radu tog skupa sudjelovalo je 104 od ukupno 116 po Statutu izabranih predstavnika, a prisutan je bio i velik broj uvaženih gostiju među kojima Mirando Mrsić ministar rada i mirovinskog sustava s pomoćnicom ministra Mirjanom Rađenović, Silvano Hrelja predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Srećko Vuković ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s pomoćnikom ravnatelja Nevenom Spetićem, Stanko Perjan pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Darinko Kosor predsjednik Skupštine gada Zagreba, Jelena Pavičić Vukičević izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, Višnja Fortuna pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom grada Zagreba, Jasna Petrović predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske i Želimir Manenica predsjedavajući Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske. Nakon intoniranje himne Lijepa naša, Skupštinu je otvorio predsjednik Matice Josip Kovačić, pozdravio sve članove slupštine i goste, a potom u ime Izvršnog odbora predložio Radno predsjedništvo us sastavu Tomo Benko (predsjedavajući), Zdenka Čuhnil i Bruno Stermotić. Predsjednik verifikacijske komisije Stjepan Šimag izvijestio je da od ukupno 116, po Statutu Matice, izabranih članova skupštine 104 se odazvalo što znači da je osiguran kvorum i da će sve odluke koje se donose biti pravovaljane. Član Radnog predsjedništva Zdenka Čuhnil pročitala je imena članova Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske koji su u skladu sa člankom 29. Stavak 5. Statuta Matice izabrani na tu dužnost. Ukupno je izabran 21 član Izvršnog odbora, po jedan iz svake županije i iz grada Zagreba, a članovi su još i predsjednik i zamjenik predsjednika Matice koji se izravno biraju na Skupštini. Izabrane članove Izvršnog odbora skupština je glasovanjem jednoglasno potvrdila. U skladu sa člankom 35. Stavak 3 Statuta Matice Skupština je potvrdila i pet izabranih potpredsjednika Matice umirovljenika Hrvatske. Članovi Skupštine su potom usvojili Poslovnik o radu Skupštine i drugih tijela Matice umirovljenika Hrvatske. Referat o dosadašnjem radu i planskim zadacima Matice umirovljenika Hrvatske podnio je zamjenik predsjednika Matice Josip Kovačić. Brzojav predsjednika Vlade Nožarića Vlado Nožarić - predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske uputio je brzojav članovima Skupštine kojeg je pročitao član Radnog predsjedništva Bruno Stermotić: „Poštovani članovi Skupštine Matice umirovljenika Hrvatske, dragi gosti i prijatelji, Žao mi je što zbog bolesti ne mogu biti danas s vama. Čast mi je i ponos što sam bio izabran za predsjednika Matice. Nastojao sam to povjerenje opravdati punim angažmanom. Na žalost bolest me u tom spriječila, ali su članovi vodstva dostojno predstavljali Maticu i ispunili zadatke koje smo prihvatili. Čestitam im na tim rezultatima, a svima vama na podršci koju ste nam davali. Želim i dalje uspješan rad Matice, a novom vodstvu da nastavi s aktivnostima u realizaciji programa kojeg danas prihvatite. Vlado Nožarić“ Matica umirovljenika Hrvatske u proteklom četverogodišnjem razdoblju, u najvećem dijelu je ostvarila planirane zadatke i davala značajan doprinos prijedlozima za rješavanje umirovljeničkih problema. Iz Matice i njenih udruga je izašlo niz inicijativa koje su išle prema organima vlasti kako na razini Republike Hrvatske tako i u općinama, gradovima i županijama od kojih su neke usvojene pa i realizirane, kazao je Kovačić. Najveći broj umirovljenika živi u siromaštvu „Pojedini su prijedlozi prihvaćeni, a odnosi, posebno s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava su dostigli višu razinu, ali moramo kazati da i dalje nismo zadovoljni s položajem umirovljenika u društvu. Stoga i sada moramo konstatirati i upozoriti da najveći broj umirovljenika živi u siromaštvu i da ozbiljnijeg pomaka na bolje nema iako razumijemo probleme u društvu i gospodarske teškoće s kojima smo suočeni. Na početku želim kazati da je posebno mjesto u ostvarivanju naših zadataka pripadalo i Josipu Vinceku predsjedniku Matice koji je, na žalost iznenada preminuo 1. srpnja 2012. godine, na polovici izbornog mandata. Naslijedio ga je Vlado Nožarić koji je poslije uspješnog starta i dobrog vođenja Matice, nakon nekoliko mjeseci, obolio i duže vrijeme pa sve do kraja mandata, nije mogao obavljati tu dužnost. U skladu sa Statutom, za vrijeme njegove bolesti (nastavak na 6. stranici) 6 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 5. stranice) NOVO VODSTVO MATICE JOSIP KOVAČIĆ – PREDSJEDNIK Josip Kovačić se odmah po umirovljenju uključio u rad Matice umirovljenika Hrvatske, bio je dugogodišnji predsjednik Udruge umirovljenika u Mariji Bistrici i jedan od osnivača Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije. Rođen je 14. siječnja 1940. godine u Mariji Bistrici gdje je završio osnovnu školu, a daljnje školovanje nastavio u Zagrebu – u Tehničkoj građevinskoj i na Višoj tehničkoj građevinskoj školi. Radio je u GP Industrogradnja Zagreb na terenu u Sisku u GP Ingrad u Petrinji kao tehnički rukovoditelj. Od 1973. godine radio je u INA-Inženjeringu u Zagrebu kao ovlašteni nadzorni inženjer na izgradnji Rafinerije nafte u Sisku i nizu drugih objekata. Za vrijeme rada u INA Rafineriji nafte bio je predsjednik Sindikata i vrlo aktivan posebno u organima upravljanja. Nakon umirovljenja 1995. godine vratio se u Mariju Bistricu gdje se odmah uključio u rad Udruge umirovljenika koja je članica Matice umirovljenika Hrvatske. Ubrzo je izabran za predsjednika Udruge umirovljenika općine Marija Bistrica koju dužnost je obavljao u više mandata. Član je Skupštine Matice umirovljenika Hrvatske u više mandata, a do sada je bio na dužnosti zamjenika predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske. Na lokalnim izborima 2009. i 2013. godine izabran je za vijećnika Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije gdje obnaša dužnost potpredsjednika Skupštine. Član je Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. došao sam u poziciju da kao zamjenik obavljam i dužnosti koje pripadaju predsjedniku i da zajedno s ostalim članovima vodstva nastavimo provođenje programa kojeg smo zajedno definirali u usvojili. I pored svih tih i drugih ozbiljnih kadrovskih problema, uvjetovanih uglavnom objektivnim okolnostima zbog bolesti i godina života, Matica je pokazala svoju snagu i potencijale i davala puni doprinos u zalaganju za prava umirovljenika i zadržala poziciju najveće udruge civilnog društva s najvećim brojem članova koji stalno raste, a interes za učlanjenje se i povećava. Na početku proteklog mandata, Matica umirovljenika Hrvatske imala je 305 udruga - svojih članica sa 265.000 članova. Danas, nakon četiri godine, Matica im 359 udruga u koje je učlanjeno ukupno 278.000 umirovljenika. U tom razdoblju u Maticu se učlanilo 54 novih udruga, a tendencija rasta se nastavlja. Upravo dobivamo nove zahtjeve za učlanjenje što potvrđuje da umirovljenici žele biti u Matici i da su sadržaji koji im se nude prihvatljivi i privlačni.“ Sada je prosječna mirovina svega 2.252 kune. No, prema podacima koji se službeno objavljuju, međutim počeo se u prvi plan isticati podatak da prosječna starosna mirovina iznosi 3.435 kuna za 40 i više godina mirovinskog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Njen udio TOMO BENKO – ZAMJENIK PREDSJEDNIKA Rođen je u radničko-poljoprivrednoj obitelji u Širincu 1946. godine, a osnovnu školu pohađao i završio u Križu. Nakon toga je u Zagrebu završio srednju metaloprerađivačku školu. Kasnije je stekao zvanje vatrogasnog tehničara, potom nastavio školovanje na Višoj školi za organizaciju rada u Zagrebu. Za vrijeme radnog vijeka proveo je na nekoliko mjesta - u Tvornici autobusa Zagreb 11 godina u proizvodnji, u DIP-u Novoselec kao rukovodilac vatrogasne industrijske jedinice, u Križanki – proizvodnji ženske konfekcije u Križu, na radnom mjestu direktora gdje je vodio i investiciju gradnje tvornice u kojoj je bilo zaposleno 250 radnica. U profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi Ivanić-Grada radio je na mjestu zapovjednika jedinice, a odatle je, zbog zdravstvenih razloga, otišao u mirovinu. Za vrijeme Domovinskog rata bio je na dužnosti ratnog zapovjednika PVJ Ivanić Grad. Po odlasku u mirovinu posvetio se radu s umirovljenicima i predstavljajući umirovljenike bio je u lokalnoj samoupravi vijećnik Općine Križ, načelnik općine Križ i predsjednik Općinskog vijeća općine Križ. U udruzi umirovljenika Križ punih šest godina je obnašao dužnost predsjednika, a šest godina je bio i na dužnosti dopredsjednika Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije. Sada je član Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske. Nije član ni jedne političke stranke. u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj time iznosi 61,87 posto. No, taj podatak je veliko zamagljivanje jer je njime obuhvaćeno svega 12 posto umirovljenika, a 88 posto ne.Takvi podaci su postojali i ranije, ali se nisu stavljali u prvi plan i skrivali stvarno stanje. Dakle, pokušava se statistički povećati mirovine, pozivajući se tobože na Europsku praksu, a umirovljenici još lošije žive s realno daleko nižim mirovinama. Istovremeno upravo za prošlo polugodište nije bilo usklađivanja rasta mirovina što nas dovodi u situaciju sličnu prijašnjem zamrzavanju rasta mirovina. Na konferenciji za tisak u svibnju prošle godine iznijeli smo u javnost podatak da je, prema analizi kretanja prosječnih mirovina Matica umirovljenika pokazala da je drastično pao standard umirovljenika. To smo tada argumentirali zabrinjavajućom činjenicom da čak 876.000 umirovljenika, ili njih 77,5 posto, prima mirovinu koja prosječno iznosi samo 1.680 kuna. Iz tadašnje analize Matice proizlazi i gotovo alarmantan, ali točan podatak, da čak 561.500 umirovljenika prima pro(nastavak na 7. stranici) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. 7 (nastavak sa 6. stranice) POTVRĐEN IZBOR PET POTPREDSJEDNIKA MATICE Skupština Matice umirovljenika Hrvatske potvrdila je izbor pet potpredsjednika Matice. Članica Radnog predsjedništva Skupštine Zdenka Čuhnil objavila je da u skladu sa člankom 35 – stavak 3. Statuta Matice „potpredsjednike biraju regije iz redova članova Izvršnog odbora, a njihov izbor potvrđuje Skupština“ Za potpredsjednike Matice izabrani su: 1. ALDO SOLDATICH - za Primorsko-goransku, Istarsku, Ličko-senjsku i Karlovačku županiju 2. MARIJA SUŽNJEVIĆ - za Brodsko-posavsku, Osječkobaranjsku, Požeško-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku i Virovitičko – podravsku županiju 3. MARIJA KALEBOTA - za grad Zagreb, Sisačkomoslavačku i Zagrebačku županiju 4. LUCE GVOZDEN - za Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Kninsko-senjsku, Šibensku i Zadarsku županiju 5. NADICA LOVREC za Varaždinsku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničkokriževačku županiju sječnu mirovinu od svega 1.247 kuna. Uz sitan porast mirovina od tada, mora se konstatirati da se od toga ne može normalno živjeti jer je to manje od socijalne pomoći. Nacionalno vijeće – dijalog Vlade s umirovljenicima U prošlom mandatu Matica je predložila Vladi i Saboru da se ponovno formira Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske. Tekst Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća usuglasila je Matica sa Sindikatom umirovljenika i Koordinacijom umirovljeničkih udruga Hrvatske i potpisan je u Banskim dvorima 18. prosinca 2012. godine. Uz predstavnike umirovljeničkih udruga Sporazum je potpisao predsjednik Vlade Zoran Milanović. Naravno da potpisivanje takvog dokumenta prate i lijepe riječi, ali su u praksi pokazane, uz sve pozitivne stvari, i negativnosti koje Matica ne može tolerirati. Tipičan je primjer Zakon o mirovinskom osiguranju gdje je prihvaćeno tek nekoliko manjih prijedloga umirovljenika, ali u konačnici ih je previše odbijeno iako je s pozicije umirovljenika bilo dovoljno razumijevanja za gospodarske teškoće i probleme s kojim se društvo nosi. Neki zakoni su prošli bez stavljanja na dnevni red Nacionalnog vijeća, a tiču se upravo i umirovljenika. Govoreći o novoj članskoj iskaznici Kovačić je naglasio: „U prošlom mandatu, nakon donošenje novog Statuta, Matica umirovljenika Hrvatske uvela je jedinstvenu člansku iskaznicu za sve svoje članove. To se pokazalo kao izuzetno dobro rješenje i prihvaćeno je u udrugama i među članovima Matice. Na temelju jedinstvene članske iskaznice krenuli smo u sklapanje ugovora o popustima na cijene roba i usluga s brojnim poslovnim partnerima u Hrvatskoj i u susjednim državama. Do sada je Matica sklopila preko stotinu takvih ugo- Radno Predsjedništvo skupštine vora kojima omogućuje umirovljenicima da lakše prebrode krizu i teškoće u kojima su se našli zbog niskih mirovina. Takve ugovore trebaju još više sklapati i udruge Matice na razini općina i gradova kao i organizacije Matice u županijama. Matica je ponudila tekst Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije dobi koju bi valjalo donijeti u Saboru i to, ukoliko je ikako moguće, konsenzusom svih parlamentarnih stranaka. Treba kazati da su neki stavovi iz Deklaracije već uvaženi, pa su tako ukinute saborske mirovine, te se radi na izdvajanju mirovina koje su stečene po posebnim zakonima. Naravno da je Matica spremna na dijalog o Deklaraciji, ističući da bi valjalo da upravo Sabor Republike Hrvatske donese takav dokument jer u Ustavu Republike Hrvatske se uopće ne spominje bilo kakvo posebno pravo za starije osobe iako su i Ujedinjeni narodi usvojili Rezoluciju koja sadrži načela za starije ljude, a i u Europskoj povelji postoji cijelo jedno poglavlje o pravima starijih osoba. Promjena Švicarske formule U razgovoru Matice s udrugama umirovljenika, Sindikatom umirovljenika, Hrvatskom strankom umirovljenika kao parlamentarnom strankom u Saboru, usuglašeni su stavovi oko zahtjeva za izmjenom Švicarske formule. Iz Vlade, odnosno Ministarstva rada i mirovinskog sustava, su prihvatili da se Švicarska formula promijeni i da se prihvati naš stav da se ide na novu varijabilnu, odnosno promjenjivu formulu i to je ušlo u Zakon. No, pri tome je uvedena čudna inovacija. U tijeku godine bi se mirovine za prvih šest mjeseci i dalje usklađivati sa Švicarskom formulom, a tek istekom cijele godine bi se išlo na korekciju tako da se po novoj varijabilnoj formuli obračuna cijela godina i plati razlika. Osvrćući se na Drugi stup kapitalizirane štednje u koji su se slila ogromna sredstva od blizu 60 milijardi kuna, Kovačić kaže da se pri tome pokazalo niz slabosti i problema. „Ta sredstva i tih pet posto izdvajanja za drugi stup sada fali u prvom mirovinskom stupu i taj se manjak mora pokrivati iz državnog proračuna. Uz to troše se ogromna sredstva na administriranje. Takvo kretanje ozbiljno upozorava da drugi (nastavak na 8. stranici) 8 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 7. stranice) stup treba temeljitije analizirati i vagnuti je li on uopće potreban na ovaj način ili samo kvari odnose u mirovinskom sustavu i navlači vodu na privatne financijske mlinove, a u Europi ge većina zemalja ne uvodi ili ga smanjuju, dok neke zemlje koje su ga uvele sada polako gase.“ Što se političkih stranaka s umirovljeničkim predznakom tiče, Kovačić ističe. Matica se stoga čvrsto drži stava da se neće politički opredjeljivati, nego da će kao dio civilnog društva zastupati interese umirovljenika. Surađivat će s Vladom, županijskim, gradskim i općinskim vlastima, bez obzira koja je politička opcija, ali s ciljem da se poboljša život umirovljenika i starijih osoba. Ipak, Matica je jasno rekla da neće biti do kraja pasivna, nego da će i dalje javno upozoravati na glavne probleme umirovljenika s ciljem da upravo potakne i stranke da u svojim izbornim programima ponude izlaze iz postojećeg siromaštva u koje su zapali umirovljenici. Poručeno je svim strankama da će najviše privući umirovljenike samo ako se zalažu za bolji položaj umirovljenika u društvu i za dostojanstven život ljudi treće dobi. Međunarodna suradnja Matice je u velikoj mjeri postala važan dio njenog djelovanja. Od 2005. godine Matica je članica EURAGA - Europske federacije starijih osoba koja djeluje u 32 zemlje, a upravo smo primljeni i punopravno članstvo AGE-a - Platforme Europa - mreže od 165 organizacija koje zatsupaju interes građana starijih od 50 godina. Orijentacija Matice je da bude izvorni tumač interesa umirovljenika, tako je bilo desetljećima i tako će biti i u buduće“, kazao je na kraju Kovačić. Pozdravna riječ gostiju Jasna Petrović predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske podsjetila je na uspješnu suradnju s Maticom umirovljenika Hrvatske, posebnio preko Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe. Ipak smo preko tog vijeća uspjeli unijeti neke novine, a uspjeli smo izboriti opstanak dopunskog zdravstvenog osiguranja preko HZZO. Moramo surađivati jer smo zajedno jači, poručila je Petrović. Stanko Perjan pomočnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prenio je pozdrave ravnatelja Siniše Varge i zahvalio na dosadašnjoj uspješnoj suradnji s Maticom posebno i u aktivnostima oko zadržavanja mogućnosti da HZZO pruža i usluge na temelju dopunskog zdravstvesnog osiguranja. Srećko Vuković, ravnatelj Hrtvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje napomenuo je da ove godine Zavod obilježva 93. obljrtnicu postojanja, da se nastoji modernizirati, smanjiti troškove i postaviti efikasnu službu za umirovljenike. Solidarnost i društevna kohezija imaju izuzetnu važnost, a vaša generacija je stvorila sve i dala krupan doprinos upravo toj društvenoj solidanosti koju treba nastaviti, kazao je Vuković. Silvano Hrelja, predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo rekao je da nezadovoljstvo među umirovljenicima postoji. Ali, uz sagledavanje realnosti, može se puno napraviti. Apelirao je na zajedništvo Matice, Sindikata umirovljenika i njihove stranke, koja je u 18 godina postojanja sudjelovala u donošenju svih važnih odluka za umirovljenike, pa je tako utjecala i na 10-postotni porast udjela prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću. Matica je utemeljila Hrvatsku stranku umirovljenika 1996. godine i u proteklih 18 godina smo puno toga zajedno napravili, a da nismo mirovine bi danas bile manje, kazao je Hrelja dodajući da trebamo cijeniti rezultate koje smo zajedno ostvarili. Darinko Kosor, predsjednik Skupštine grada Zagreba, pozdravio je skup umirovljenika najveće umirovljeničke organizacije u Hrvatskoj i naglasio da je grad Zagreb učinio maksimalno napore za pomoć starijim građanima. I ubuduće ćemo to činiti u skladu s mogućnostima gradskog proračuna, kazao je Kosor. Matica će uskoro obilježiti 70. obljetnicu djelovanja i to je respektabilno, rekao je Kosor i zaželio daljnji uspješan rad Matici. Jelena Vukičević-Pavičić izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića naglasila je da se Grad Zagreb može ponositi svojom socijalnom politikom i odnosima prema generaciji treće dobi. Posebno je pri tome naglasila solidarnost građana Zagreba, a naročito je podvukla dobru suradnju grada Zagreba s Maticom umitrovljenika Hrvatske. Mirando Mrsić ministar rada i mirovinskog sustava podsjetio je da je Hrvatska u gospodarskoj krizi punih pet godina i da se zbog pada broja zaposlenih smanjuje uplata sredstava u sustav međugeneracijskoj solidarsnosti. U Europi je panika kad se broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih spusti na 1:2, a mi smo blizu alarmantnog odnosa 1:1. Sada je broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih svega 1:1,19. Jedino je rješenje povećavanje zaposlenosti. Naš cilj je da održimo odnos od 40 posto prosječne mirovine prema prosječnoj plaći. Varijabilna formula koju smo usvojili u skladu s dogovorom s Maticom i udrugama teži upravo tome, kazao je Mrsić. Moramo održati mirovinski sustav i osigurati redovno isplaćivanje mirovina, rekao je Ministar. Zauzeo je stav da se u ovakvim uvjetima drugi stup mirovinskog osiguranja treba zadržati. “Vrlo brzo ćemo doći do toga da jedan zaposleni financira jednog umirovljenika, a takav je sustav neodrživ. Jedina šansa je povećanje broja zaposlenih i zato smo ušli u reformu sustava - da se poveća broj radnika, a zadrži isti broj umirovljenika”, rekao je Mrsić Nakon pozdravnih riječi gostiju nastavljena je rasprava o Izvještaju o radu Matice i Prijedlogu aktivnosti za iduće četverogodišnje razdoblje. Rasprava Milivoj Dujela iz Zadra založio se za to da se članske iskaznice ne izdaju svake godine, nego da se na njiih lijepe markice na kojima piše godina za koju vrijedi. Predložio je također da se Izvršni odbor sastaje tromjesečno kako bi mogao imati jači tjecaj na ukupno funkcioniranje Matice. Zdenka Grilec iz Krapine je upozorila da ima dosta napuštenih objekata u vlasništvu države koji bi se mogli pretvoriti u domove umirovljenika. Umirovljenika je sve više, a mjesta u domovima sve manje. Moramo tražiti rješenja, a privatni domovi su preskupi za prosječnu mirovinu u Hrvatskoj. (nastavak na 9. stranici) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 8. stranice) Zvonko Čorak se založio za redovito održavanje glazbenih i sportskih susreta umirovljenika na razini države. Predlažio je da se galazbeni i sportski susreti održavaju svake godine u jednoj od regija. Kritički je govorio i o HUL-u sugerirajući da daje više informacija s terena, a da potpisane ugovore o popustima prenosi kraće. Ivan Kosec iz Preloga naglasio je da njegova udruga povećava broj članova i naglasio potrebu jačanja Matice kao zajednice udruga. Kod nas svi imaju nove iskaznice i to nije problem. Zanimaju nas popusti i na cijene posjeta muzejima u Europi. Josip Jakopač iz Svete Nedelje naglasio da članske iskaznice trebaju važiti četiri godine s tim da se prve godine plati tri kune, kasnije po jedna kuna članarina. Aldo Soldatich također se založio da iskaznice vrijede četiri godine i da se neko rješenje s tim vezi mora naći. Kod nas je više nezadovoljnih nego zadovoljnih s ovakvom situacijom, rekao je Soldatich. Tomislav Baran iz Rijeke istaknuo je važnost klubova umirovljenika i sadržaja na kojima se okupljaju umirovljenici. Upozorio je na česte pojave rada na crno i izbjegavanje plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje zbog čega svi umirovljenici snose posljedice. Bruno Stermotić iz Pule kritički je govorio o radu Nacionalnog vijeća za umirovljenike pri Vladi RH i upitao kako je moguće da su neke stvari išle mimo stava Nacionalnog vijeća na Sabor, iako je u Sporazumu o Nacionalnom vijeću jasno navedeno da sve što se odnosi na umirovljenike prije Sabora mora biti razmotreno na Nacionalnom vijeću. Miroslav Horvat iz Sisačko-moslavačke županije požalio se na ZAMP i činjenicu da umirovljenici moraju plaćati zaštitu autorskih prava kad njihovi zborvi izvode čak i narodne pjesme. Mi radimo volonterski, okupljamo umirovljenike, a nama to debelo naplaćju. Zenita Orač iz Zagreba upozorila je na to da novi Zakon o udrugama ne štiti umirovljenike, a problem je i ZAMP kao i organiziranje izleta. Vladimir Kos iz Velike Gorice apelirao je na umirovljenike - dignimo glave skupa, i Matica i Sindikat i Hrvatska stranka umirovljenika. Tako smo jači u borbi za prava umirovljenika. Želimir Manenica, predsjedavajući Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske, upozorio je ne nelogičnosti u prijedlogu Zakona o udrugama i zapitao kako je moguće da i pet godine nakon što udruga prestane funkcionirati još uvijek ima određene obveze. Nacionalno vijeće samo izvještava o stavovima Vladu, a prijedlozi iz Nacionalnkog vijeća ne idu na Vladu. Ivan Katalinić iz udruge Pakrac-Lipik smatra da su prozvani u HUL-u da se nisu organizirali po Statutu. A mi smo se u Slavoniji samo sastali da razgovaramo o zajedničkom nastupu. Sad znamo da imamo predstavnika u Predsjedništvu Matice. Matica ispravno kaže da se neće politički opredjeljivati za bilo koju straku, a istovremeno ističe suradnju sa HSU-om. Marija Sužnjević iz Osijeka istaknula je da se stanje u organizaciji Matice poboljšava, a broj članova povećava. Matica i samo Matica, ne zanimaju nas drugi, kazala je Sužnjević. Franjo Dianić iz Čazme je rekao da je članarina mala za Maticu, ali da iskaznice trebaju vrijediti četiri ili osam godina. Upozorio je da je trebao biti i financijski izvještaj o poslovanju Matice na Skupštini. 9 Ljubomir Svetec iz Varaždinskih Toplica smatra da nije dobro funkcionirala veza s potpredsjednicima Matice. Prigovorio je da nisu dobili materijale za izbore potpredsjednika Matice po regijama. Zdenko Vidar kaže da se glas umirovljenika ne čuje. Matica je nestranačka organizacija i takva treba ostati. Josip Pavković iz Rijeke je upozorio da nema financijskog izvještaja na Skupštini i predložio da se pošalje financijski izvještaj i izvještaj Nadzornog odbora. Ivan Uhernik predlaže da se pokrenu pregovori s Hrvatskom turističkom zajednicom oko organiziranja izleta za umirovljenike te da se organizira lokalni turistički vodič na teret Hrvatske turističke zajednice.Troškovi HTZ-i bi time bili zanemarivi, a za umirovljenike bi to puno značilo. Silvano Hrelja je odgovorio na neka pitanja, a potom upozorio da suživot umirovljenika nije nemoguć. Uvijek ću vas slušati. Uvažite i vi našu stranku jer su članovi Matice osnovali Hrvatsku stranku umirovljenika. Mirjana Rađenović pomoćnica ministra za rad o mirovinski sustav je naglasila da je Nacionalno vijeće osnovano krajem 2012. godine, da ima svoj poslovnik i da je to savjetodavno tijelo Vlade. Obavijestili smo sva ministarstva da trebaju dostaviti sve materijale vezane za donošenja zakona koji se odnose i na umirovljenike. Vijeće je pokazalo rezultate, a rasprave su bile dinamične, kazala je Rađenović. Nakon rasprave glasovanjem su usvojeni Izvještaj o radu i plan aktivnosti Matice za razdoblje 2014-2018. godina. Na kraju je Nikola Marijanić iz Karlovca najavio Međunarodni festival nordijskog hodanja 24. svibnja, a Josip Jakopač je upozorio na probleme prijavljivanja jednodnevnih izleta umirovljenika zbog koji treba otići u Zagreb, ali je spomenuo i rigorozne kazne ukoliko se ne učini sve po birokratskoj proceduri.. Ivan Margaretić iz Dubrovnika govorio je o značaju izbora potpredsjednika, a Nada Jakovina je naglasila da zaključci skupštine trebaju biti jasno definirani i pri tome upozorila na oštre kazne za organiziranje izleta, ako se ne ispune svi komplicirani uvjeti, a zatim ZAMP. Domovi umirovljenika se ne grade, a ima umirovljenika koji primaju i manje od 1200 kuna mirovine pa s tim ne mogu živjeti ni u stanu ni u Domu umirovljenika. Zdenka Čuhnil je naglasila da su članovi Izvršnog odbora Matice trebali izvijestiti o rezultatima financijskog poslovanja Matice. Da je bilo podneseno izviješće o financijskom poslovanju lakše bi smo mogli razgovarati i o članarini i iskaznicama, kazala je Čuhnil. Na kraju je Skupština izglasala novo vodstvo Matice. Za predsjednika je jednoglasno izabran Josip Kovačić na prijedlog Izvršnog odbora koji je iznio predsjednik kandidacijske i izborne komisije Ivan Banek. Za zamjenika predsjednika izabran je jednoglasno Tomo Benko, a za članove Nadzornog odbora Nada Jakovina, Ankica Pavičić, Stjepan Novosel, Zdenka Grilec i Zenita Orač. Na kraju je za glavnog urednika HUL-a imenovan Savan Tomašević dosadašnji pomoćnik glavnog urednika i komentator u listu. Jozo Petričević Savan Tomašević 10 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. MATICA - DOKUMENTI Na temelju članka 29. točke 3. Statuta Matice umirovljenika Hrvatske, Skupština Matice, na sjednici održanoj 5. svibnja 2014. donosi PROGRAM AKTIVNOSTI MATICE UMIROVLJENIKA HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2018. I. Matica umirovljenika Hrvatske (u daljnjem tekstu: Matica) svoj Program aktivnosti temelji na Statutu kojim je utvrđena kao dragovoljna, samostalna, interesna, socijalna, humanitarna i neprofitabilna zajednica udruga umirovljenika, koja se zalaže za ostvarivanje prava i općih interesa umirovljenika. U donošenju i provedbi ovog Programa aktivnosti sudjeluju sve udruge – članice Matice na svim razinama organiziranja, koje dio svojih prava i obveza povjeravaju Matici radi jedinstvenog predstavljanja i zastupanja interesa umirovljenika u Saboru i Vladi Republike Hrvatske, u ministarstvima, vladinim i nevladinim institucijama, političkim strankama te mirovinskim, socijalnim, zdravstvenim i drugim ustanovama i organizacijama. U provedbi Programa na toj osnovi Matica je pokazala izuzetne rezultate, djelujući kontinuirano od 1946. godine i štiteći interese i prava svojih članova i umirovljeničke populacije u cjelini. II. U skladu s programima udruga umirovljenika, Skupština i druga tijela Matice utvrđivat će oblike i način djelovanja u ostvarivanju temeljnih ciljeva i interesa umirovljenika i starijih, a posebno u sljedeće četiri godine, u mandatu novoizabranih članova Skupštine Matice i njenog vodstva, kao i izabranih predstavnika u udrugama članicama Matice. Ovim Programom Matica se obvezuje: * Raspravljati i predlagati nadležnim državnim tijelima i drugim institucijama rješenja problema mirovinskog i zdravstvenog sustava za umirovljenike, zatim problema njihovog smještaja, prehrane, materijalnog i pravnog statusa kao i socijalnih, humanitarnih i drugih najznačajnijih pitanja koja se moraju rješavati radi poboljšanja njihovog ukupnog društvenog položaja. * Zalagati se za daljnju reformu mirovinskog sustava na način da se trajno riješi problem usklađivanja rasta mirovina i uvede pravednija raspodjela u društvu koja će osigurati da se smanji prevelika razlika između prosječne mirovine i prosječne plaće. Sadašnjih 40 posto prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću na samom je dnu u Europi. Matica neće dopustiti da se mirovine „statistički“ popravljaju, a da i dalje realno padaju i da ne prate rast troškova života. Ne može se statistički prikazivati da su mirovine na razini čak i više od 60 posto prosječne plaće ako se pri tome uzimaju samo oni umirovljenici koji imaju ostvarenih 40 i više godina staža. Takvih umirovljenika je u Hrvatskoj, na žalost, svega oko 12 posto pa se time zamagljuje stvarno stanje materijalnog položaja umirovljenika. U posljednje se vrijeme, pozivajući se na europska rješenja, pokušava nametnuti taj podatak i sakriti činjenica da od ukupnog broja umirovljenika koji su ostvarili mirovinu prema Zakonu o miro- vinskom osiguranju prosječna mirovina iznosi svega 40 posto prosječne plaće i daleko je niža nego u europskim zemljama. Prosječna mirovina morala bi dostići barem 50 posto prosječne plaće, a onda postupno, u skladu s gospodarskim mogućnostima, ići na veći postotak kakav je i u Europi. Time se Matica nastavlja zalagati za stajališta koja je iznijela u prijedlogu Deklaracije i osnovnim neotuđivim pravima umirovljenika i starijih osoba koja je usvojena na Skupštini Matice 12. prosinca 2012. U novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je usvojen 2013. godine, na prijedlog Matice umirovljenika Hrvatske, Sindikata umirovljenika i Koordinacije umirovljeničkih udruga unesene su promjene o usklađivanju rasta mirovina, ali je očito da će se morati ići na njegovo poboljšanje kako bi se osiguralo da se smanji postojeća prevelika razlika između prosječne mirovine i prosječne plaće. Nedopustivo je da je prosječna plaća dva i pol puta veća od prosječne mirovine jer to govori o nedostatcima u mirovinskom sustavu i društvenoj raspodjeli u cjelini. Prema europskim kriterijima takav odnos pokazuje da je najveći broj umirovljenika doveden u poziciju ozbiljnog siromaštva koju Matica nikad neće prihvatiti, nego će tražiti da se umirovljenicima osiguraju primanja za dostojanstven život u starosti. *Predlagati reformu zdravstvenog sustava na način da se otklone postojeće slabosti, postavi racionalnija organizacija te poboljša kvaliteta usluga, smanje liste čekanja za preglede, unaprijedi primarna zdravstvena zaštita, kao i da ojačaju preventivni programi u zdravstvu. Previše je slabosti u zdravstvenom (nastavak na 11. stranici) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 10. stranice) sustavu. Zdravstvena zaštita umirovljenika i starijih osoba ne zadovoljava osnovne potrebe. Posebno se moramo izboriti za sustav palijativne skrbi i organiziranje hospicija, ali i za ukupno bolju i primjereniju zdravstvenu skrb za umirovljenike i starije osobe na svim razinama pružanja zdravstvenih usluga. * Zalagati se za promjene u socijalnoj politici na način da se učini revizija socijalnih prava, a posebno da se poboljša kvaliteta življenja starijih osoba razvijanjem ponude socijalnih usluga za samostalno življenje starijih, kao što su dnevni boravci i pomoć u kući, te stvaranje zakonskih okvira za poboljšanje kvalitete življenja starijih u lokalnoj zajednici. * U skladu sa svojim mogućnostima moramo skrbiti o cjelovitom poboljšanju položaja umirovljenika i starijih osoba organiziranjem međusobne pomoći kao i drugih oblika pomaganja na načelima uzajamnosti i solidarnosti te volonterskog rada. U tome Matica može dati više i ponuditi programe koji se mogu financirati iz državnog proračuna, ali i iz europskih fondova. Za to je potrebna veća suradnja s državnim institucijama i institucijama lokalne samouprave. * Zahtijevati povećanje kapaciteta smještaja u domove umirovljenika, povoljnije uvjete za korisnike, participaciju u cijenama iz državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna i veću kontrolu kvalitete usluga, posebno u privatnim objektima. Matica se zalaže za to da se Vlada više uključi u rješavanje pitanja izgradnje domova umirovljenika te da se osigura mogućnost smještaja i onim umirovljenicima koji imaju primanja u visini prosječne mirovine. Pri tome supotrebne takve socijalne i druge mjere koje će omogućiti da smještaj u dom ne čekaju i nekoliko godina. * Pomagati i pružati stručnu i drugu pomoć pri osnivanju i funkcioniranju udruga umirovljenika na razini općina i gradova kao i matica umirovljenika u županijama i gradu Zagrebu. * Razvijati prijateljstvo i suradnju među udrugama umirovljenika, njihovim članovima i ostalim građanima te voditi stalnu brigu o poboljšanju sadržaja rada i povećanju članstva. Sve udruge trebaju prilagođavati svoje programe potrebama umirovljenika, predlagati one sadržaje koji ih najviše privlače i koji su im najpotrebniji. Druženje, okupljanje i zajedništvo umirovljenika jedan je od prioriteta. * Organizirati, educirati i pomagati aktiviste – volontere za sve oblike društveno korisnog i humanitarnog rada. Pri tome je potrebno predložiti i programe za volonterske aktivnosti koji se mogu financirati dijelom iz državnog proračuna, a dijelom i sredstava europskih fondova. * Nastaviti i razvijati dosadašnje oblike aktivnosti u podružnicama, udrugama i županijskim organizacijama Matice u pomaganju bolesnim, nemoćnim i nepokretnim starijim osobama, voditi brigu o nabavkama ogrijeva, zimnice i drugih za život potrebnih potrepština po povoljnim uvjetima. Takve aktivnosti treba proširivati na cijelu godinu, a ne samo u povodu blagdana kako se to provodi u nekim udrugama. * Organizirati sportsko-rekreativne aktivnosti, druženja, izlete, društvene zabave, kulturne i umjetničke aktivnosti i druge oblike međusobnog druženja kao važne oblike djelovanja protiv osamljenosti koja je sve prisutnija kao problem osoba treće životne dobi. Matica će se zalagati da se i zakonskim i drugim poticajima takva aktivnost proširi i olakšaju uvjeti za organiziranje izleta i druženja u klubovima umirovljenika. 11 * Uključivati udruge umirovljenika u zajedničke aktivnosti djelovanja civilnog društva kao što je zaštita potrošača, zaštita okoline, zaštita ljudskih prava, humanitarne akcije i drugi oblici djelovanja koji mogu biti od interesa za umirovljenike. III. Radi uspješnijeg djelovanja i ostvarivanja ciljeva i programskih zadataka Matica treba: * Surađivati i povezivati se s nadležnim tijelima državne, županijske i lokalne vlasti te s drugim organizacijama i ustanovama kako bi se osigurala potrebna sredstva i materijalna pomoć za rad i djelovanje Matice, njenih udruga-članica i županijskih organizacija. *Inzistirati na tome da Matica ima svoje predstavnike u tijelima upravnih vijeća u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i radnim skupinama koje pripremaju prijedloge zakona i propisa vezanih za problematiku umirovljenika i starijih osoba. U vezi s tim Matica je posebno pridonijela da se Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske stavi u poziciju po kojoj umirovljenici preko svojih predstavnika mogu davati mišljenja, prijedloge i sugestije za donošenje novih zakona i propisa koji se odnose na umirovljenike i starije osobe. Također će nastaviti zalaganje za jačanje uloge Nacionalnog vijeća i za veće uvažavanje njegovih stajališta. Pokazalo se da Nacionalno vijeće, kao ideja, ima iznimnu važnost, neka pitanja su preko njega riješena, ali je dio prijedloga umirovljenika u Nacionalnom vijeću pri donošenju nekih zakona i propisa odbijen. * Analizirati suradnju i način funkcioniranja Koordinacije umirovljeničkih udruga Republike Hrvatske i poziciju Matice u toj asocijaciji. * Surađivati s umirovljeničkim, oporbenim i strankama na vlasti radi uspješnijeg rješavanja problema umirovljenika i poboljšanja njihovih materijalnih i ukupnih prava. To se odnosi na razinu djelovanja države, županije, gradova i općina. Matica će i u vrijeme parlamentarnih izbora djelovati u skladu sa Zakonom o udrugama i neće se opredjeljivati za političke opcije. Članovi Matice, kao i svi umirovljenici, prepoznat će programe koje stranke nude, a koje se odnose na umirovljeničku populaciju. Matica će i dalje morati pojašnjavati svoju poziciju s koje ne želi djelovati kao politička stranka. U Matici, kao zajednici udruga, djeluju članovi različitih političkih opredjeljenja. Jedni su u članstvu SDP-a, drugi HDZ-a, ili HNS-a, HSS-a, HSLS-a, IDS-a, HSU-a i drugih stranaka. * Surađivati s javnim medijima, objavljivati priopćenja, pozivati na konferencije za tisak, dogovarati nastupe predstavnika Matice na radio i TV postajama i u tisku. Najvažniji oblik informiranja i dalje je Hrvatski umirovljenički list koji treba više promovirati među umirovljeničkom populacijom. Treba imati na umu da je Hrvatski umirovljenički list službeno i informativno glasilo Matice. Udruge trebaju više raditi na povećanju pretplate za svoje glasilo i omogućiti da se umirovljenici bolje informiraju o svojim zajedničkim problemima, o prijedlozima koji se pripremaju i o rješenjima koja se donose. Također treba nastaviti unapređivati sadržaj web stranice Matice na internetu. * Nastojati da što više umirovljeničkih udruga koristi informatičku opremu, a članstvo što više organizirano uključivati u edukaci(nastavak na 12. stranici) 12 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 11. stranice) ju da bi se mogli koristiti računalom i međusobno komunicirati. Matica će pri tome na povoljan način pomoći kako bi se stvorila mreža u kojoj bi naše udruge bile informatički jednostavnije i čvršće povezane. S tim u vezi Matica će predložiti zajednička rješenja i izravno pomagati udrugama svojim članicama u svim sredinama. *Sve matice u županijama trebaju nastojati nabaviti informatičku opremu, otvoriti e-mail adrese kako bi olakšali komunikaciju unutar Matice, ali i s drugim institucijama i organizacijama. U skladu sa svojim mogućnostima to trebaju učiniti i sve udruge – članice Matice. IV. Nakon uvođenja jedinstvene članske iskaznice za sve članove Matice, u programskim aktivnostima treba: * Nastaviti sklapati ugovore s trgovačkim kućama, lječilištima, prijevozničkim, turističkim, hotelsko-ugostiteljskim, kulturnim, sportskim i drugim organizacijama, kako bi ostvarili popust na cijene robe i usluga za umirovljenike uz korištenje članske iskaznice. Takve ugovore trebaju sklapati udruge-članice Matice na razini općina i gradova kao i organizacije Matice u županijama. * U suradnji s državnim institucijama i lokalnom vlašću otvarati mogućnost povremenog zapošljavanja umirovljenika kroz oblike senior-servisa, također na temelju korištenja članske iskaznice Matice. Takav projekt će imati iznimnu važnost i trebat će ga razraditi, ne samo na razini Matice umirovljenika Hrvatske, nego i u županijskim organizacijama Matice kako bi se osiguralo da takav sustav senior-servisa bude zastupljen u cijeloj Hrvatskoj. * S Ministarstvom turizma razgovarati o mogućnosti bolje organizacije socijalnog turizma za umirovljenike, korištenju turističkih kapaciteta osobito izvan sezone. U to bi se umirovljenici mogli uključivati organizirano, ali i pojedinačno, uz korištenje članske iskaznice. U kontaktima s Ministarstvom dobili smo obećanje da za taj oblik postoji interes te da ga Matica umirovljenika može ponuditi uključujući i njenu suradnju s umirovljeničkim organizacijama u drugim zemljama. * Tražiti proširenje prava za sve umirovljenike u cijeloj Republici Hrvatskoj na besplatan gradski i lokalni prijevoz kao što su ga imali u gradu Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i još nekim gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj. V. * Matica će tražiti da se obnove tradicionalni Sportski susreti umirovljenika Republike Hrvatske, koji su se redovito održavali, ali su uvođenjem recesijskih mjera prekinuti 2009. godine. I dalje treba razvijati sportska natjecanja umirovljenika u podružnicama, udrugama i organizacijama Matice u županijama kao i međužupanijskim susretima. U ta sportskorekreativna natjecanja treba uključivati što širi krug umirovljenika da im to postane zdrava životna navika. * Među umirovljenicima valja razvijati kulturno-umjetničke i druge aktivnosti, kao što su uključivanje u pjevačke zborove, plesne večeri, dane poezije, dramsko-recitatorske priredbe, likovne radionice, ručne radove itd. Slično organiziranju sportskih susreta trebalo bi češće i odvojeno organizirati susrete umirovljenika s prezentacijom njihovog kulturno-umjetničkog i kreativnog stvaralaštva. * Pomoć i njegu u kući treba širiti i razvijati što je više moguće i na volonterskoj osnovi. U suradnji s općinskim, gradskim, županijskim i državnim institucijama njega u kući treba obuhvatiti - organiziranje prehrane nabavom i dostavom gotovih obroka u kuću, pomoć u obavljanju kućanskih poslova i na druge načine. * Matica će se zalagati za otvaranje većeg broja klubova umirovljenika u kojima bi se dnevno okupljale osobe starije životne dobi jer im je to jedan od najvažnijih oblika druženja. U vezi s tom aktivnosti udruge umirovljenika trebaju zahtijevati od lokalne vlasti da u tome surađuju i predlagati programe i sadržaje rada klubova koji bi bili u interesu i lokalne zajednice za umirovljenike. VI. * Udruge, zajednice udruga i Matica trebat će se uključivati u programe projekata za starije osobe koji se financiraju iz općinskih, gradskih i županijskih proračuna kao i iz proračuna Republike Hrvatske. To će, uz članarinu, biti jedna od glavnih mogućnosti za osiguravanje sredstava za rad. Stoga i cijela programska aktivnost treba biti prilagođena takvim programima i mogućnostima uključivanja u projekte. Radi toga treba trajno raditi na osposobljavanju kadrova za obavljanje tih važnih poslova. * Matica se zalaže i za veće korištenje sredstava iz europskih fondova namijenjenih starijim osobama. Jedan od takvih je posebno u djelatnosti turizma u sezoni i izvan sezone za umirovljenike i starije osobe. U takve i slične programe treba uključiti što veći broj udruga, županijskih organizacija i Matice u cjelini. U radu na takvim programima udruge i županijske organizacije trebaju međusobno više surađivati kao i s Maticom umirovljenika Hrvatske, razmjenjivati iskustva i jedni drugima pomagati. * Međunarodna suradnja Matice je u velikoj mjeri postala važan dio našeg djelovanja. Od 2005. godine Matica je članica EURAGA - Europske federacije starijih osoba koja djeluje u 32 zemlje, a od prošle godine postali smo i punopravni članovi AGE - Platforme Europa, mreže koja okuplja oko 150 organizacija s 35 milijuna članova - osoba starije dobi. Time želimo biti aktivni sudionici u donošenju važnih dokumenata o umirovljenicima u Europskoj uniji. Stoga se i uključujemo u programe koje Europa prihvaća i financira iz svojih fondova. Suradnju treba nastaviti i razvijati osobito i sa susjednim zemljama. Do sada je najbolji oblik suradnje uspostavljen s Mađarskom s kojom je potpisan Sporazum o suradnji između Matice umirovljenika Hrvatske i Državnog saveza udruga umirovljenika Mađarske. Sporazum je potpisan i s udrugama umirovljenika u Sloveniji i Makedoniji. Kontakti s udrugama iz drugih susjednih zemalja su uspostavljeni i treba nastaviti i razvijati suradnju. Takvim oblikom međunarodne suradnje i njenog proširivanja i na ostale zemlje podrazumijeva razvijanje prijateljstva i zajedništva umirovljenika Europe, jer se time lakše prenose iskustva i pomaže jedni drugima. Mi želimo surađivati s našim prijateljima, razmjenjivati iskustva te pridonositi dobroj suradnji građana naše generacije u Europi i prenositi pozitivna iskustva drugih zemalja. To znači da tražimo da se europska rješenja za umirovljenike primjenjuju i u Hrvatskoj. U Zagrebu, 5. svibnja 2014. Predsjednik Matice Josip Kovačić, v.r. Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. 13 OSVRT Skupština pokazala snagu i jedinstvo Matice Izborna Skupština Matice umirovljenika Hrvatske, uz brojne nove inicijative i prijedloge, pokazala je snagu i jedinstvo u najvažnijim stavovima. Jednoglasno je izabrano novo vodstvo Matice na čelu s predsjednikom Josipom Kovačićem, a jednoglasno je prihvaćan i Izvještaj o radu Matice za proteklih četiri godine, kao i Program aktivnosti za iduće četverogodišnje razdoblje koji je dobio ogromnu podršku. U najvećem broju rasprave predstavnika iz umirovljeničkih udru- „usvaja izvještaj o financijskom poslovanju za prošlu godinu“. Istoga i gostiju upozoravano je na potrebu još većeg zajedništva, bez vremeno u članku 25. Statuta Matice piše da se „redovna Skupštipodjela, jer samo tako umirovljenici mogu predstavljati snagu koja na održava svake dvije godine“. sa 1,2 milijuna glasova može imati presudnu ulogu na svakim izboKada bi izvještaj o financijskom planu usvajala Skupština što bi rima za lokalnu ili vlast na razini države. onda bilo s izvještajima o poslovanju u onim godinama kad se Stoga je i Matica isticana kao stožerna snaga u kojoj je okuplje- redovna skupština ne održava. no najviše umirovljenika i koja predstavlja tumač izvornih stavova umirovljeničke populacije, ali je pokazana i njena Odgovori na neka postavljena pitanja nalaze otvorenost za suradnju sa svima onima koji žele se u Statutu doprinijeti u borbi za prava ljudi treće dobi. Iz toga jasno proizlazi da na Skupštini nije bila Postavljeno je pitanje i zašto nam je potrebno obveza podnijeti financijski izvještaj, jer je taj doku15 umirovljeničkih stranaka po čemu smo svjetski ment usvojen na sjednici Izvršnog odbora i usvaja rekorderi od svih zemalja u svijetu i nije li baš i to se svake godine. U Izvršnom odboru, inače sjedi dokaz dokle nas podjele mogu dovesti i razjediniti 21 član predstavnik Matice iz svih županija i grazbog kojih snosimo velike posljedice. Umirovljenida Zagreba, a to znači da pokriva područje cijele ci su danas, kako je izjavio i predsjednik Matice Hrvatske. Uz to članovi Izvršnog odbora su po poJosip Kovačić, osiromašeni i teško preživljavaju s ložaju predsjednik i zamjenik predsjednika Matice tako niskim mirovinama koje su u europskim raztako da to tijelo Matice ima ukupno 23 člana. mjerima najmanje u odnosu na prosječnu plaću. Materijalno-financijsko poslovanje prati i ocjeNo, Matica je bila jasna kada je riječ i o političnjuje Nadzorni odbor Matice koji se bira izravno kom svrstavanju. Ona se, kao dio civilnog društva, na Skupštini Matice i podnosi izvješće Izvršnom u vrijeme izbora ne opredjeljuje za političku opciju odboru Matice. i na zauzima za koga bi svi umirovljenici konkretPiše: Savan TOMAŠEVIĆ no trebali glasovati. Ali, ne ostaje ni pasivna, nego poziva svoje članstvo da prepozna programe stranaka, dobro uoče Stoga, sva ona pitanja koja su bila vezana za to zašto nije na što nude za umirovljenike i da sami shvate koji je to program koji je skupštini bio izvještaj o financijskom poslovanju imaju odgovor najprihvatljiviji za ljude treće dobi. u Statutu Matice. Sve dok je taj Statut na snazi takva praksa Pozitivna ocjena Nacionalnom vijeću, ali i kritika Postojanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike, koje je na inicijativu Matice, formirano pri Vladi kao savjetodavno tijelo, pozitivno je ocijenjeno i predstavlja značajan korak u utjecaju umirovljenika na donošenje propisa i zakona koji se odnose na njih. Ali, bilo je i kritika i upozorenja da bi to Vijeće u Vladi trebali ozbiljnije shvaćati posebno zbog činjenice da su mirovine godinama zaostajale za plaćama i troškovima života i da se siromaštvo neprestano povećavalo. Skupština Matice, uz spremnost na suradnju, nije ni poštedjela vlast kad je riječ o kritici posebno zbog činjenice da je prosječna mirovina svega 40 posto prosječne plaće, upozoravajući da je to dokaz nepravedne društvene raspodjele na štetu najstarije populacije. Upozoreno je i na to da je Matica predložila donošenje Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i još 2010. godine ponudila cjelovitije rješenje umirovljeničkih problema. Sva ta stajališta, uključujući i prijedlog za preispitivanje postojanja drugog stupa mirovinskog osiguranja, su podržana. Predstavnici u Skupštini su te prijedloge dopunjavali i tražili i konkretnija rješenja koja se odnose na potrebu izmjene nekih propisa koja otežavaju umirovljenicima njihova svakodnevna druženja i okupljanja u klubovima ili na izletima. No, u raspravi je u nekim istupima vezanim za probleme unutar Matice, pokazano i nerazumijevanja, pa i nedovoljnog poznavanja sadržaja koji piše u Statutu Matice umirovljenika Hrvatske. Na primjer, u Statutu Matice, u članku 33. točka 8. jasno piše da „Izvršni odbor Matice donosi odluku o financijskom planu i njegovom ostvarivanju“, a u točki deset istog članka stoji da Izvršni odbor postoji i ostat će sve dotle dok se ta odredba ne promijeni u propisanoj proceduri izmjene ili dopune Statuta. No, ima i logike, da to usvaja i analizira Izvršni odbor koji redovito svake godine održava najmanje dvije sjednice, dok Skupština Matice može imati svečanu, tematsku, izvanrednu ili izbornu sjednicu, ali redovna je po Statutu svake druge godine. U svakom slučaju Statut Matice će se uskoro morati mijenjati, barem u onom dijelu na što ga bude obvezivao novi Zakona o udrugama koji bi uskoro trebao biti usvojen u Saboru, na kojem je već prošao prvo čitanje. Što se upita o članskim iskaznicama tiče, one su također u nadležnosti Izvršnog odbora koji je jednoglasno donio odluku o uvođenju članske iskaznice za svaku godinu i stoga čudno zvuči kad i neki članovi Izvršnog odbora postavljaju pitanje o članskoj iskaznici. No, obećano je da će sva ta i druga pitanja razmotriti Predsjedništvo Matice i Izvršni odbor i ponuditi rješenja koja bi trebala biti prihvatljiva. U svemu tome moraju postojati i jasne kalkulacije koliki je prihod Matice i koliki su materijalni troškovi. Je li realno da članarina za Maticu umirovljenika bude svega jednu kunu kao što je bilo proteklih godina, a da Matica obavlja tako značajne funkcije koje se od nje realno očekuju. No, sve su to samo pitanja koja su spomenuli pojedini sudionici u raspravi i ona će biti razmatrana, ali u cjelini Skupština Matice umirovljenika Hrvatske pokazala je svoju snagu i jedinstvo i to je dobra podloga za nastavak aktivnosti u sljedećih četiri godine na korist njenih članova i svih umirovljenika u Republici Hrvatskoj. 14 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. IZ HRVATSKOG SABORA Realizirano 70 posto „Plana-21“ u mirovinskom osiguranju Uskoro će se navršiti 2,5 godine „kukuriku“ koalicije na vlasti, a od velikih nada i očekivanja malo što je realizirano. Kriza već šestu godinu ozbiljno trese Hrvatsku. Dežurni kritičari iz opozicije često u Saboru prigovaraju: „Sve što je trebalo rasti je u padu, a raste sve što je trebalo pasti“! A je li baš tako? 5. Primjerenije rješavati penalizaciju pri prijevremenom odlaNaravno, da mi umirovljenici pratimo sve ekonomske parametre: proizvodnju, izvoz, BDP, nezaposlenost, zaduženost i javni dug dr- sku u mirovinu vezano uz puni staž – dosad je penalizacija za žave…..Pratimo i potrošačke cijene i bruto plaće, jer od njihovog staž od 40 i više godina iznosila do 9 posto. Po novom ZOMO-u penalizacija je smanjena muškarcima za 39-40 godina i ženama za 38kretanja ovisi i usklađivanje naših mirovina. 40 godina mirovinskog staža, a povećana za manji U uvodnom dijelu „Plana-21“ bile su definirane broj godina mirovinskog staža. Ova preraspodjela smjernice za nastavak mirovinske reforme. Glavni postotaka penalizacije trebala bi biti motiv za duži cilj je postupno povećavati iznos prosječne miroviostanak na radnom mjestu i kasniji odlazak u mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće. Nakon ponu, naravno, onima kojima to poslodavac omogući. lovice mandata definitivno se može provesti anali6. Razlikovati mirovinska prava iz mirovinza realizacije svih ciljeva i obećanja iz „Plana-21“. skog sustava od prava utvrđenih posebnim Evo što je bilo planirano: zakonima – prema novom ZOMO-u u tijeku 2014. 1. Ukinuti sustav povlaštenih mirovina za sagodine razdvojit će se mirovine ostvarene po poborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavsebnim propisima (tzv. „povlaštene“) na dio ostvanog suda – već 25. siječnja 2012. na jednoj od prren po općim propisima i na dio ostvaren po povih sjednica Hrvatskog sabora usvojene su izmjene voljnijim uvjetima, koji se neće usklađivati dok rast Zakona o pravima i dužnostima zastupnika prema BDP-a ne bude 2% i državni deficit manji od 3%. kojima će se navedenim dužnosnicima mirovine 7. Odgovarajuće smanjivati zdravstveni doodređivati prema općim propisima, odnosno prema prinos umirovljenika od 3% – ovo obećanje nije Zakonu o mirovinskom osiguranju. Nekolicina zasturealizirano, jer je Ustavni sud svojim rješenjem nepnika koji su imali uvjete za mirovinu prema starom zakonu po povlaštenim odredbama su iskoristili tu Piše: Željko Šemper, saborski gativno riješio sve zahtjeve za ocjenom suglasnozastupnik sti ove odredbe zakona s Ustavom RH. Tako će mogućnost, bili u mirovini jedan dan (nazvali smo ih „jednodnevni“), zamrznuli je i nastavili raditi kao saborski zastupnici. 34.000 umirovljenika trpiti štetu već šestu godinu. 2. Postojeću razinu mirovina ne smanjivati, a provoditi odgoRealizirano, a nije bilo u Planu-21 varajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i 1. U 2012. riješen je problem naknada na Zavodu za zapošljavanje, troškovima života – odlukom bivše Vlade mirovine se u 2010. i 2011. nisu usklađivale, uveden je zdravstveni doprinos 3% i krizni porez na gdje su žene navršenjem 55 godina života zbog neusklađenosti dva plaće i mirovine. Zbog toga je prioritet bio da se mirovine neće smanji- zakona iz 2011. godine ostale bez ikakve naknade i sredstava za život 2. U 2012. povećan je osobni odbitak za mirovine s 3.200 kn na vati, a u razdoblju 2012.-2013. mirovine su usklađivanjem povećane za 4,3 posto. Prosječna mirovina od 2.151 kn s kraja 2011. godine je 3.400 kn 3. U 2013. na inicijativu HSU-a i izradom Pravilnika Ministarstva porasla i sada krajem 2013. iznosi 2.266 kn. Ukupni rashodi za mirovine u zadnje dvije godine povećani su za 1,050 milijardi kuna. U novom financija onemogućena je ovrha cijelog iznosa mirovina - maksiZOMO-u usvojena je i nova formula usklađivanja u omjeru 70:30 umje- malno 1/3 mirovine 4. Formiran je Centar za medicinska vještačenja koji verificira sto štetne „švicarske“ 50:50. Nažalost, zbog negativnih indeksa bruto plaća i potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2013. godine, u prvom rješenja korisnika invalidskih mirovina i vrši reviziju sumnjivih invalidskih mirovina, a svake tri godine i svih ostalih. polugodištu 2014. nema usklađivanja. 5. U novom ZOMO-u umirovljenicima koji to žele i mogu omogućen je 3. Razmotriti neke parametre mirovinskog sustava, u prvom redu mirovinske dobi i mirovinskog staža promičući vrijednost i reguliran rad bez obustave mirovine korisnicima starosnih i invalidskih dugotrajnog staža – dosad se zakonskim odredbama više značaja mirovina, sezonski rad u poljoprivredi i rad putem drugog dohotka 6. Prijedlogom HSU-a u novom ZOMO-u zaposlenici koji su nedavalo godinama života, a cilj zakonodavca je bio što kasniji odlazak u mirovinu i kraće razdoblje primanja mirovine. Prijedlog HSU-a je posredno pred mirovinu zbog stečaja tvrtke ostali bez posla, a ni bio, da se više vrednuje radni staž, a posebno duži staž od 40 godi- nakon dvije godine provedene na Zavodu nisu pronašli posao, uz na onih koji su u svijet rada došli u svojoj 18 ili 19 godini života. Po potrebne uvjete imaju pravo odlaska u prijevremenu starosnu minovom ZOMO-u u prijevremenu mirovinu uz 60 godina života i s 41 i rovinu bez penalizacije Iako većina građana, pa i umirovljenika nije zadovoljna stanjem više godina mirovinskog staža se može bez penalizacije. 4. Zalagati se za nagrađivanje duljeg radnog staža od pu- u državi, kao i učincima Vlade od koje se mnogo očekivalo, mi uminoga staža – dosad se zakonskom odredbom nagrađivao svaki rovljenici trebamo gledati što se radi u našem „resoru“, a to je miromjesec staža po 0,15 posto nakon 65. godine života, što je mogao vinski sustav. Ova analiza dovoljno govori o našim rezultatima, ali ostvariti vrlo mali broj osiguranika (profesori, liječnici, odvjetnici….), štogod se radi, naše mirovine su nedostatne za bezbrižnu starost. kojima je poslodavac odobrio rad nakon 65. godine života. HSU Šesta je godina krize, nije lako svaki mjesec prikupiti tri milijarde je predložio, da se isto tako nagrađuje svaki mjesec mirovinskog kuna za mirovine, što je godišnje 36 milijardi, a doprinosima zastaža nakon 41 godine staža, uz navršenih 60 godina života. No, poslenih se godišnje prikupi tek 19 milijardi. Nedostatak od čak 17 zakonodavac je taj problem riješio na neprihvatljiv način, pa je HSU milijardi kuna, ide iz državnog proračuna, odnosno od prikupljenih poreza i trošarina. već predložio hitnu izmjenu članka 85. stavka 4. ZOMO-a. MIIR RO OV V II N I VVO M NS SK KI ODDI Č IČ PR R II LL O OG G P H R V A T S K OM M H R VAT S K O UM M II R RO OV VL L JJ E EN N II Č ČK KO OM M U L II S ST TU U L Hrvatski zavod zavod za za mirovinsko mirovinsko osiguranje osiguranje Hrvatski GODINA XI., X., RUJAN 2013., BROJ 6 5 GODINA SVIBANJ 2014., BROJ AKTUALNOSADRŽAJ - ZABILJEŽILI SMO • Povećanje aktualne vrijednosti mirovine za 1% U• Potvrde Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko o životu osiguranje, 14. travnja 2014. ministar austrijskog rada i mirovinskoga • Savjetodavni dani s predstavnicima mirovinskog sustava prof. dr.osiguranja sc. Mirando Mrsić, dr. med., predstavio je • Novi broj informacija rezultate radaStatističkih HZMO-a u protekle dvije HZMO-a godine. • Pitate - odgovaramo Predstavljajući rad Zavoda novinarima, ministar je istaknuo • Statistika projekt elektroničkih prijava na mirovinsko osiguranje (e-prijave), prikupljanja OIB-a korisnika mirovina te POVEĆANJE AKTUALNE MIROVINE uspostavljanje elektroničke VRIJEDNOSTI razmjene podataka s višeZAod1%40 ustanova u Hrvatskoj Upravno vijeće Zavoda jei inozemstvu. na temelju objavljenih službenih podataka Državnog zavoda za statistiku o nominalnom indeksu bruto plaća Istaknuto je da sucijena u Zavodu za 22% ukupni na i indeksu potrošačkih za razdoblje I.-VI.smanjeni 2013. u odnosu troškovi poslovanja, smanjenjem unutarnjih razdoblje VII.-XII. 2012. donijelo Odluku o broja aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2013.i zaposlenih, a istovremeno je ustrojstvenih jedinica povećan korisnika internetskih Nova aktualnabroj vrijednost mirovine za jedanusluga osobni Zavoda bod, radi određivanja mirovine s 40 000 na 125 000.i usklađivanja mirovina i ostalih prava iz mirovinskog osiguranja, od 1. srpnja 2013. iznosi 60,92 kn. Sustavom OIB-a dodatno su smanjeni rizici od nepripadno Mirovine povećane premaprimanja novoj aktualnoj vrijednosti mirovine isplaćenih mirovinskih kao i troškovi dosadašnjeg isplaćuju se u rujnu (mirovina za kolovoz), zajedno s razlikom načina provjere činjenice života/smrti (ušteda od oko 1.000.000 za srpanj. kn godišnje). Također je donesena i Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2013., kojom najniža mirovina za svaku godinu mirovinskog staža od 1. srpnja iznosi 59,05 kn te Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog oštećenja od 1. srpnja 2013., kojom osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, od 1. srpnja iznosi 1.213,03 kn. POTVRDE O ŽIVOTU ZA KORISNIKE KOJIMA SE MIROVINA ISPLAĆUJE U INOZEMSTVO HZMO svake godine dostavlja na ovjeru potvrde o životu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvo. U Središnjoj službi Zavoda automatskim se putem tiskaju potvrde o Konferenciji zagodinu medijezasuove prisustvovali pomoćnica ministrao životu za 2013. korisnike, a i uz tiskanicu potvrde životu korisnicimaUpravnog mirovine vijeća dostavlja se i tekst izjave Rađenović korisnika o i predsjednica HZMO-a Mirjana tome jesu li uHZMO-a radnom odnosu, li samostalnu i ravnatelj Srećko odnosno Vukovićobavljaju sa zamjenicom i djelatnost ili ne. pomoćnicima. Navedene potvrde se ne šalju se svim korisnicima u isto vrijeme, već tijekom godine prema sljedećem u veljači ZANIMALO VAS JE,rasporedu: PITALI STE NAS se tiskaju i otpremaju potvrde o životu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u►Bosnu Hercegovinu,mjesečno u travnju potvrde o životu korisnicima Svota i prosječne isplaćene netoplaće po kojima se mirovina isplaćuje u Srbiju, u rujnu korisnicima kojima zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za se mirovina isplaćuje u sve ostale države osim Njemačke, a u 2013. godinu iznosi 5.515,00 kn isplaćuje (NN broju Njemačku. 32/2014.) i listopadu korisnicima kojima se mirovina primjenjuje se pri izračunu jednog dijela mirovinskog Potvrdu je potrebno ovjeriti kod inozemnog nositelja osiguranja, u primanja na kojem sepredstavništvu, provodi ovrha. diplomatsko-konzularnom u upravnim tijelima ili kod ► Roditelj kojeg je treba osiguranik korisnik potpisati prava javnog bilježnika, a izjavu popuniti ili i vlastoručno uzdržavao do tesvoje smrtnadležnoj (prema službi zakonski utvrđenim korisnik mirovine, je vratiti Zavoda u roku navedenom potvrdi o životu. Korisnicimamirovinu mirovine koji uvjetima) naima pravo na obiteljsku akoneje vrate do ovjerenu o životu roka navedenog u potvrdi, smrti potvrdu osiguranika ili do korisnika prava navršio 60 obustavit godina će života. se isplata mirovine. Korisnici inozemnih mirovina koji žive u Republici Hrvatskoj mogu Ako je roditelj mlađi od 60 godina, ali je do smrti osiguranika dvojezične potvrde koje dobivaju od inozemnog nositelja osiguranja ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak ovjeriti u područnim službama, područnim uredima i ispostavama radne sposobnosti, ima pravo na obiteljsku mirovinu sve Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. dok takva nesposobnost traje, a ako za vrijeme trajanja ovog prava navrši 60DANI godina života, trajno zadržava SAVJETODAVNI S PREDSTAVNICIMA pravo AUSTRIJSKOG na mirovinu. MIROVINSKOG OSIGURANJA ► Dospjela novčana potraživanja se uisplaćuju HZMO i nositelj mirovinskog i invalidskog koja osiguranja Republici nasljedniku prema rješenju o nasljeđivanju doznačuju Austriji tradicionalno održavaju razgovore - savjetodavne dane s osiguranicima radi na rješavanja problema se isključivo redovitipojedinačnih račun fizičke osobevezanih koja jeuz provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne zakonski ili oporučni nasljednik. sigurnosti. Hrvatski osiguranici koji su radili u Republici Austriji na Iznimno, novčano potraživanje iz rješenja o nasljeđivanju tim razgovorima moći će dobiti detaljne obavijesti o ostvarivanju isplaćuje na redoviti tekući račun sljedećih fizičkih svojih prava izsemirovinskog i invalidskog osiguranja u toj državi. osoba: opunomoćenika/ovlaštenika, skrbnika te druge Razgovori će se održati: fizičke osobe (koja može biti i jedan od nasljednika • 18. rujna 2013. u Varaždinu (u prostorijama HZMO-a, Područne prema istom rješenju o 20nasljeđivanju) koja satije službe u Varaždinu, Kolodvorska c) s početkom u 9,00 • posebnom 19. rujna 2013. u Čakovcu (u prostorijama punomoći ovjerenom kod HZMO-a, javnog Područnog bilježnika ureda u Čakovcu, I. Mažuranića(takva 3) s početkom 9,00 sati imenovana opunomoćenikom punomoćusadrži osobne • podatke 24. rujna 2013. u Beču nasljednika opunomoćitelja, opunomoćenika te • rješenje 25. rujna o2013. u Klagenfurtu. nasljeđivanju). ► Ažurirana je online usluga informativnog OBJAVLJEN NOVI BROJ izračuna mirovine (dostupnaSTATISTIČKIH na www.mirovinsko.hr preko izbornika INFORMACIJA HZMO-a“Korisničke stranice“) - informativni izračun mirovine se radi prema Na internetskim stranicama Zavoda, u rubrici Publikacije, odredbama novog Zakona o mirovinskom osiguranju od 24. srpnja 2013. je dostupan treći ovogodišnji broj Statističkih (NN broj HZMO-a. 157/2013.). informacija U ovom tromjesečniku objavljuju se statistički podaci iz područja mirovinskog osiguranjaizračuna i doplatka na za djecu ► Smanjena cijena informativnog samou RH,70a kuna radi cjelovitijeg pregleda2014., kretanja na području mirovinskog - od 1. svibnja određena je nova cijena osiguranja i doplatka za djecu, objavljuju podaci o informativnog izračuna mirovine kojise sei višegodišnji obavlja na zahtjev korisnicima, osiguranicima i doplatku za djecu. osiguranika, odnosno cijena mu je smanjena sa 150,00 na 70,00 kn. PITATE - ODGOVARAMO ► Osoba koja je u invalidskoj mirovini zbog profesionalne PITANJE: Isplaćujezamirad se može najniža mirovina. li pravo nesposobnosti raditi posao Imam u svojoj struci na u dodatak uz mirovinu? inozemstvu, ali o činjenici zaposlenja u inozemstvu mora ODGOVOR: Dodatak na mirovinu odredit će Vam se od mirovine obavijestiti Zavoda koji mu isplaćuje mirovinu, utvrđene na službu/ured temelju Vašeg ukupnog staža za određivanje kako bi mu se invalidska mirovina odredila s mirovinskim mirovine, ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja. faktorom 0,5. Ako svota mirovine zajedno s dodatkom prelazi svotu najniže mirovine, isplaćivat će Vam se umjesto najniže mirovine ► Korisnik prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg Vaša mirovina ostvarena na temelju plaća, odnosno osnovica osiguranja ne može nastaviti raditi do polovice punog osiguranja i dodatka na mirovinu. Ako je svota mirovine radnog na vremena. To pravo staža, imaju samo korisnici određena temelju ukupnog ostvarenih plaća,starosne odnosno mirovine. osnovica osiguranja s dodatkom manja od svote najniže INFOTELEFONI (DOSTUPNI RADNIM DANOM OD DO 16 SATI): 0800 63 63 63 (BESPLATNI BROJ) I 01 - 48 91 666 Pravo mjesto za8vaše informacije – www.mirovinsko.hr M M II R RO OV V II N NS SK K II V VO OD D II Č Č H H ZZ M MO O 11 www.mirovinsko.hr KORISNICI MIROVINA I PROSJEČNE MIROVINE - U TRAVNJU 2014. VRSTE MIROVINA PROSJEČNA MIROVINA U KUNAMA UMANJENA ZA POREZ I PRIREZ BROJ KORISNIKA i. kORiSNici MiROViNA prema zakonima o mirovinskom osiguranju* starosna i prijevremena starosna 654040 2.458,51 invalidska 232610 1.975,87 obiteljska 230578 1.905,11 UKUPNO 1117228 2.243,81 II. HRVATSKA VOJSKA prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO, PS i OSO) starosna 2643 4.459,66 invalidska 8908 3.215,94 obiteljska 745 3.583,19 UKUPNO 12296 3.505,53 III. Korisnici mirovina kojima je mirovina određena prema ZOPHBDR-u 476 2.453,32 invalidska 58238 4.827,20 obiteljska 13777 6.424,07 UKUPNO 72491 5.115,10 Najniža mirovina (čl. 31. st. 3. ZOPHBDR) IV. Korisnici mirovina ostvarenih prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji - HVO (“NN”, broj 2/06.) invalidska 6328 obiteljska 593 3.094,73 UKUPNO 6921 2.805,92 1208936 2.432,03 SVEUKUPNO (I+II+III+IV) 2.778,85 NAPOMENA: * Najniža mirovina priznata prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br.174/2004.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2005. Od obrade mirovina za siječanj 2014. (isplata u veljača 2014.) u primjeni je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/2013.). KORISNICI MIROVINA PREMA SVOTAMA MIROVINA, VRSTAMA MIROVINA I PROSJEČNIM MIROVINAMA KOJI SU PRAVO NA MIROVINU OSTVARILI PREMA ZAKONIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU - U TRAVNJU 2014. SKUPINE SVOTA MiROViNA 0 do - 500,00 M UKUPNO I R O V I STAROSNA N A iNVALiDSkA OBITELJSKA BROJ kORiSNikA PROSJEČNA MiROViNA BROJ kORiSNikA PROSJEČNA MiROViNA BROJ kORiSNikA PROSJEČNA MiROViNA BROJ kORiSNikA PROSJEČNA MiROViNA 1 2 3 4 5 6 7 8 82033 239,88 50810 232,14 16814 259,99 14409 243,71 500,01 - 1.000,00 90248 768,11 46754 754,12 16964 753,76 26530 801,91 1.000,01 - 1.500,00 132274 1.273,54 63761 1.275,99 32113 1.285,73 36400 1.258,49 1.500,01 - 2.000,00 234452 1.802,64 102285 1.799,32 70270 1.799,56 61897 1.811,63 2.000,01 - 3.000,00 317718 2.450,60 186710 2.478,96 66423 2.410,27 64585 2.410,06 3.000,01 - 4.000,00 163920 3.444,57 123132 3.457,22 21368 3.392,79 19420 3.421,28 4.000,01 - 5.000,00 61779 4.420,86 50244 4.423,32 5930 4.402,04 5605 4.418,64 5.000,01 - 6.000,00 21297 5.436,54 18079 5.446,43 1785 5.415,25 1433 5.338,24 6.000,01 - 7.000,00 8026 6.433,62 7145 6.435,29 656 6.424,37 225 6.407,59 7.000,01 - 8.000,00 3731 7.383,01 3417 7.388,04 271 7.312,00 43 7.430,39 veće od - 8.000,00 1750 8.828,34 1703 8.826,09 16 9.002,28 31 8.862,29 1117228 2.243,81 654040 2.458,51 232610 1.975,87 230578 1.905,11 UKUPNO NAPOMENA: Od mirovine za siječanj 2012. (isplata u veljači) primjenjeni su zakoni: Zakon o dopuni zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/2011.), Zakon o dopuni zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/2011.) i Zakon o dopuni zakona o mirovinskom osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN, br. 114/2011.). Od obrade mirovina za ožujak 2014. (isplata u travnju 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u (Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju - NN 112/2013.) obustavljena je isplata mirovina za 12 306 korisnika (583 korisnika mirovina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 11 723 u inozemstvu). NAKLADNIK: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba A. Mihanovića 3, 10 000 ZAGREB www.mirovinsko.hr 2 Za nakladnika: Srećko Vuković Lektorirala: Davorka Harasim Tekstove pripremila: Marica Imprić-Jurić e-mail: [email protected] Grafički uredila: Maja Kos faks: 01/4595-168 M I R O V I N S K I V O D I Č H Z M O IZ SadrŽaja: VODI» OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA PRILOG HRVATSKOM UMIROVLJENI»KOM LISTU NOVINE U HZZO-U U PROVOĐENJU PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U 2014. GODINI HZZO ćE PRATITI USPJEšNOST I kVAlITETU RADA BOlNIčkIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA GODINA VIII. - BROJ 5 - SVIBANJ 2014. NOVINE U HZZO-u U PROVOĐENJU PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U 2014. GODINI Upravno vijeće HZZO-a održalo je 61. sjednicu 25. travnja 2014. godine te su na sjednici razmatrane slijedeće teme u domeni obveznog zdravstvenog osiguranja: 1. Izvješće o poslovanju HZZO u 2013. godini noj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja Izmjenama i dopunama Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja izvršene su manje korekcije u kurativnoj zdravstvenoj zaštiti djece do 18 godina života te je Pravilnikom utvrđena izmijenjena tiskanica potvrde o dentalnim pomagalima/napravama, a koja se odnosi samo na preglednije označavanje pomagala koja se propisuju za donju ili gornju čeljust. 3. Pravilnik o izmjenama i dopunaU poslovanju HZZO-a ostvareni su ma Pravilnika o ortopedskim i drugim ukupni prihodi-primici u iznosu od pomagalima 23.301.822.804,00 kune, a izvršeni su rashodi-izdaci u iznosu od 24.202.834.953,00 Izmjenama i dopunama Pravilnika izvršekuna te je obvezno zdravstveno osigura- na je izmjena u Popisu ortopedskih i drugih nje ostvarilo negativan financijski rezultat u pomagala na način da su iz Popisa brisana određena pomagala (elastični trbušni poiznosu od 988.780.820,00 kuna. jas, elastična maska za lice pojedinih proZa zdravstvenu zaštitu je utrošeno izvođača) te je produžen rok uporabe za 21.418.831.286,00 kuna što je 88,49% pomagala uređaj za potpomognuto disanje ukupnih rashoda a za novčane naknade je (CPAP) sa pet na osam godina, te za boce utrošeno 2.322.645.714,00 kuna ili 9,60% sa kisikom sa tri na deset godina, te za boce sa kisikom sa tri na deset godina. ukupnih rashoda. 2. Pravilnik o izmjenama i dopuna- 4. HZZO financira pripravnički staž 1 ma Pravilnika o dentalnoj zdravstve- za 216 pripravnika HZZO će financirati pripravnički staž za 216 pripravnika zdravstvene struke, a od toga 34 doktora medicine, 100 doktora dentalne medicine, 67 magistara farmacije i 15 magistara medicinske biokemije u 2014. godini. Kandidati su utvrđeni Listom prvenstva na temelju provedenog Javnog natječaja koji je objavljen 5. ožujka 2014. godine. Pripravnički staž izabrani kandidati obavit će u zdravstvenim ustanovama i to: bolničkim zdravstvenim ustanovama, poliklinikama i ljekarničkim zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači županije i Grad Zagreb, ustanovama hitne medicinske pomoći, domovima zdravlja i zavodima za javno zdravstvo, te poliklinikama i ljekarničkim zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači druge pravne i fizičke osobe i kod privatnih zdravstvenih radnika. je o uspješnosti i kvaliteti bolničkih zdravstvenih ustanova HZZO će pratiti uspješnost i kvalitetu rada bolničkih zdravstvenih ustanova HZZO započinje s projektom kojim će se pratiti uspješnost i kvaliteta rada bolničkih zdravstvenih ustanova. Pokazatelji rada bolničkih zdravstvenih ustanova uključuju odabrane ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) i pokazatelje kvalitete (QI). Razvoj ovog sustava omogućit će praćenje ishoda liječenja, te osiguravanje određene razine kvalitete pružene zdravstvene zaštite za sve osigurane osobe HZZO-a. Isto tako, time će se omogućiti prikaz cje5. Bolnički limiti usklađeni s izmje- lovite slike zdravstvenog sustava s praćenama i dopunama Državnog proraču- njem napretka kroz vrijeme, pravovremeno na reagiranje kod odstupanja i adekvatnih promjena organizacije zdravstvenih ustanova. Produljeni su maksimalni iznosi sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama („limi- HZZO je u suradnji s radnom grupom ti“) do 30. lipnja 2014. godine kada se oče- sastavljenom od eminentnih stručnjaka iz kuje donošenje Nacionalnog plana razvoja određenih područja definirao inicijalni set kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, pokazatelja rada bolničkih zdravstvenih klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj ustanova za koje su podaci dostupni u suod 2014. do 2016. godine. Isto tako, zbog stavu zdravstva, a koristeći najbolju svjetusklađivanja s izmjenama i dopunama Dr- sku praksu i nacionalno zakonodavstvo. žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, smanjeni su maksimalni Od navedenih pokazatelja rada, KPI mjeiznosi sredstava bolničkim zdravstvenim re učinkovitost zdravstvenih ustanova, dok ustanovama. QI služi mjerenju kvalitete pruženih zdravstvenih usluga. Ovi parametri ujedno će Nakon sjednice Upravnog vijeća biti temelj za način vrednovanja učinkoviodržana je konferencija za medije na tosti zdravstvene zaštite te način obračukojoj je iznesen sažetak prezentaci- na za dio zdravstvenih ustanova, odnosno 2 HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja 2 ostvarivanja prihoda u 2015. godini, dok će Naime, ponudu dopunskog zdravstvenog se tijekom 2014. godine raditi intenzivne osiguranja HZZO-u je moguće poslati onlianalize i usporedbe. ne putem web stranice HZZO-a na adresu: www.hzzo.hr. Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju HZZO-a je sklopljen nakon proteka 8 dana za prihvat ponude, te se nakon toga osiguraniku šalje polica dopunskog zdravstvenog osiguranja čime se potvrđuje da je ugovor sklopljen uz obavijest o rokovima dospijeća za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Cijena dopunskog zdravstvenog osiguraPolica dopunskog zdravstvenog nja je, kao što Vam je poznato jedinstvena osiguranja HZZO-a može se ugovoriti za sve osiguranike i iznosi 70,00 kuna mjeonline sečno. HZZO na Večernjakovoj konferenciji 28. travnja 2014. godine održan je okrugli stol sa temom S obzirom na nove tehničke mogućnosti u dopunskom zdravstvenom osiguranju koje provodi HZZO, a kako bi se budućim osiguranicima dopunskog zdravstvenog osiguranja omogućio što jednostavniji i praktičniji način postupka osiguranja odnosno slanja ponude dopunskog zdravstvenog osiguranja, bez potrebe osobnog dolaska u područnu službu, odnosno regionalni ured HZZO-a, navedeno je omogućeno ugovaranjem online. „Zdrava i sigurna budućnost- kako je osigurati?“ Tema je konferencije Večernjeg lista koja je održana u zagrebačkom hotelu Esplanade. Cilj konferencije je prema riječima glavnog urednika Večernjeg lista Gorana Ogurlića, HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja 3 je otvoriti širu javnu raspravu o pitanju kako je opasnost, a drugo prilika! Mi smo u siosigurati budućnost novim generacijama i tuaciji da iz čiste nužde moramo stvoriti stvoriti platformu za nova rješenja. priliku“ kazao je prim. Varga. Podsjetio je na osamdeset godina postojanja fonda za S obzirom da Republici Hrvatskoj nije u zdravstveno osiguranje (pravnog prednika široj javnosti prihvaćen model osiguranja HZZO-a) i na najvažniju činjenicu, da unakao oblik štednje za starije dane ili osigura- toč mnogim poteškoćama nije došlo do ponje u slučaju nesretnog događaja odnosno goršanja zdravstvenih pokazatelja. smrti kada je moguće ugovaranje naknade u korist druge osobe Večernjakova konfe- Izlazak HZZO-a iz Državne riznice, narencija imala je za cilj otvoriti raspravu o glasio je prim. Varga, donijet će smanjetemi osiguranja u budućnosti između osta- nje deficita u zdravstvenom sustavu, a u loga i kako organizirati zdravstveno osigu- raspodjelu resursa unijeti transparentnost, ranje u vremenu kada nedostaje sredstava pravednost i održivost. u sustavu zdravstva i kada se povećavaju liste čekanja za specijalističku i bolničku Ministar rada i mirovinskog sustava prof. zdravstvenu zaštitu te koja je uloga HZZO- dr.sc. Mirando Mrsić predstavio projekcia u budućnosti kao javne ustanove izvan ju mirovinskog sustava od 2020. do 2050. sustava državne riznice. godine, dok su na panelima i radionicama sudjelovali predstavnici i drugih osiguraU tom smislu je na Večernjakovoj konfe- vajućih kuća, dr. Mario Bagat iz Croatia renciji o budućnosti Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranja, Željko Jukić iz zdravstveno osiguranje (HZZO) govorio Croatia osiguranja, Damir Grbavac iz Raravnatelj prim. Siniša Varga. iffeisen mirovinskog društva za upravljanje Raiffeisen obveznim mirovinskim fondom, Prim. Siniša Varga svoje je predavanje Milan Krizmanić iz Uprave Merkur osiguzapočeo citirajući: „Na mandarinskom je- ranja d.d., te Mladen Gavrančić iz uprave ziku kriza se sastoji od dva slova, jedno Societe Generale osiguranja d.d.. BESPLATNI TELEFONSKI BROJEVI za informacije obveznog zdravstvenog osiguranja 0800 7979 za informacije dopunskog zdravstvenog osiguranja 0800 7989 4 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - direkcija Margaretska 3, 10000 ZaGrEB www.hzzo-net.hr Za nakladnika: ravnatelj prim. Siniša Varga, dr.med.dent. Urednice priloga: Jasenka Pap, dipl. iur. HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. 21 Sveti Petar Čvrstec Novi predsjednik s novim programom Izborna skupština Matice umirovljenika Dubrovačke županije Dubrovnik Jačanje zajedništva i aktivnosti udruga Matice Matica umirovljenika Dubrovačko-Neretvanske županije održala je izbornu skupštinu dana 07.03.2014. u Dubrovniku te izabrala organe upravljanja Matice i članove Skupštine i Izvršnog odbora MUH-a Zagreb. Ivan Šunjić, diplomirani ekonomist iz Rogotina, novi je predsjednik Matice umirovljenika Dubrovačko-Neretvanske županije. Odlučili su to delegati na izbornoj skupštini Matice održanoj u Dubrovniku. Uz Šunjića, koji je ujedno predsjednik Matice umirovljenika u Pločama, izabrano je dvoje dopredsjednika županijske Matice: Luce Gvozden i Igor Kršinić. Osim članova Izvršnog i Nadzornog odbora, izbrano je i troje članova MUH-a Zagreb. To su Ivan Šunjić, Luce Gvozden i Ivan Margaretić, dok je Luce Gvozden izabrana i u Izvršni odbor MUH-a Zagreb i u Koordinaciju umirovljenika Dalmacije. Matica umirovljenika Dubrovačko-Neretvanske županije u proteklom je razdoblju ostvarila dobre rezultate zahvaljujući financijskoj pot- Novska pori iz Županije, a u proteklom četverogodišnjem razdoblju rad Matice osjetio se na terenu kroz jačanje zajedništva i aktiviranje rada svih Matica. „Naše aktivnosti rezultirale su povećanjem broja članova, a uz pomoć MUH-a Zagreb dosta je učinjeno na poboljšanju standarda umirovljenika, sklapanjem ugovora s trgovinama, bolničkim lječilištima, ban jama i prijevoznim i ugostiteljskim tvrtkama, od kojih smo dobivali popust od deset do trideset posto. Nesuradnja lokalnih vlasti s Maticama jedini je loš rezultat u prethodnom razdoblju, ali ćemo ubuduće i taj problem nastojati riješiti. Umirovljenicima treba omogućiti dostojan život i standard kakav su zaslužili“, rekao je Šunjić. Ivan Šunjić IZLET U ĐURĐEVAC Udruga umirovljenika Novska često organizira izlete diljem Hrvatske. Zadnji izlet 11. travnja 2014. bio nam je u grad Đurđevac koji je smješten u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a pripada Koprivničko-križevačkoj županiji. Smješten između sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave u Podravskoj nizini, te je stoga i područno središte toga dijela Podravine. Ugodno putovanje od Novske do Đurđevca udaljenog oko 150 kilometara brzo smo prevalili. Uz razgledanje prekrasnog kra- jolika kroz koji smo putovali neki od nas su prvi puta imali priliku proći tim dijelom Lijepe Naše. U hotelu PICOK dočekalo nas je ljubazno osoblje. Trudili su se da nam pruže što ugodniji boravak. Kupanje u bazenu, ručak i ples, te lijepa šetnja gradom učinili su nam jedan predivan dan u našem umirovljeničkom životu. Planiramo i dalje ići na izlete u mjesta u kojima do sada nismo bili, kako bi što bolje upoznali i mjesta i ljude diljem Hrvatske. Marija Solomun Proteklu godinu dana - od obnoviteljske skupštine Podružnice Trema – Sveti Petar Čvrstec, Udruge Matice umirovljenika i starijih osoba Križevci, nije bilo dovoljno aktivnosti predviđenih u programu, prije svega zbog bolesti predsjednika Vinka Nemčeca. To je rečeno na izvještajnoj skupštini ove Podružnice, na kojoj se upravo zbog bolesti na dosadašnjoj dužnosti zahvalio dosadašnji predsjednik. Skupština je potom jednoglasno za novog predsjednika izabrala Dražena Lukinovića koji je izložio i program aktivnosti za ovu godinu. U njemu posebno ističe praćenje socijalno-zdravstvene problematike uz posjećivanje umirovljenika u domovima, te starih i bolesnih u njihovim domovima. Organizacija izleta i druženja te po mogućnost dočeka Nove godine, kao i obilježavanje blagdana zaštitnika župe također su u planu. Susreti s policijom uz informiranje o opasnosti mogućih prijevara ili krađa od strane raznih prevaranata, kao i suradnja s drugim udrugama, također su dio programa. Možda ipak, najznačajnije od svega je povećanje broja članstva. Ova podružnica mogla bi, naime, okupljati i do stotinu umirovljenika, umjesto sadašnjih tridesetak. Zbog toga, a i drugih aktivnosti, rekao je da je svim članovima na raspolaganju 24 sata dnevno. Dodajmo na kraju da je na skupštini kojoj su prisustvovali i predsjednik susjedne Udruge umirovljenika iz Svetog Ivana Žabna Ante Brković, te predstavnici matične križevačke Udruge, za tajnicu izabrana Marica Roncelj. S.Kramar Dosadašnji i novi predsjednik s tajnicom za vrijeme skupštine Novi predsjednik Matice umirovljenika Rijeke Aldo Soldatich Rijeka Aldo Soldatich novi predsjednik Redovna Skupština Matice umirovljenika grada Rijeke, koja je zbog ranije ostavke prijašnjeg predsjedništva pretvorena u izbornu Skupštinu, održana je 24. travnja 2014. godine. Jednoglasnom odlukom prisutnih delegata za novog predsjednika je izabran Aldo Soldatich, a za dopredsjednika Andrija Tkalčević, inače dugogodišnji volonteri u Matici i predsjednici dvaju klubova umirovljenika u Rijeci. Na Skupštini su gosti, između ostalih i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, istaknuli kako je Matica umirovljenika grada Rijeke udruga koja provodi mnoge programe u korist svojih članova i kako njezin rad može poslužiti kao putokaz drugim udrugama. Unatoč teškom stanju u gospodarstvu, riječki umirovljenici se još uvijek umiju organizirati i uz veliki udio volonterskog rada održati dosadašnje aktivnosti pa čak i osmisliti nove. Novoizabranom predsjedništvu su prisutni poželjeli uspjeh u radu, a Soldatich i Tkalčević su obećali da će uložiti napore da opravdaju povjerenje članova i da će se u svim institucijama zalagati za prava riječkih umirovljenika. Petar Nikolić 22 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. Trnovec Bartolovečki Važno je sudjelovati, a još ljepše pobijediti S ponosom možemo reći da smo Udruga koja ima najveći broj članova od svih udruga naše općine. Kao i svi umirovljenici tako i mi volimo putovati, družiti se i uživati u malim i nama dostupnim stvarima. Znamo da je treća životna dob teška, pogotovo za umirovljenike. Zato se trudimo dokazati da puno toga možemo sami napraviti da bi nam umirovljenički dani bili ljepši, a u tome imamo veliku potporu naše Općine. Svake srijede družimo se u prostorijama „Sportskog centra Trnje“ gdje provodimo vrijeme rekreirajući se uz pikado, šah, karte i razne druge aktivnosti. Pozivamo i sve ostale umirovljenike naše općine da nam se pridruže. Kao i prijašnjih godina, naša je Udruga i ove godine sudjelovala na 20. Županijskim sportskim igrama koje su se održavale 24. travnja u sportskoj dvorani „Arena“ u Varaždinu. Članovi naše udruge natjecali su se u četiri discipline: pikadu, šahu, streljaštvu i kuglanju. Možemo se pohvaliti izvanrednim rezultatima. Između trideset i dvije ekipe koje su se natjecale u ukupnom poretku osvojili smo četvrto mjesto. Najbolji rezultat postigla je ekipa koja se natjecala u pikadu, osvojivši ukupno prvo mjesto. Posebno ističemo uspjeh naša članice gospođe Žmuk, koja je u pikadu i pojedinačno osvojila prvo mjesto. Gospođa Žmuk će predstavljati našu Udrugu na Međužupanijskim sportskim igrama, na kojima joj želimo puno sreće i uspjeha. Zahvalni smo svim sudionicima na trudu i postignutim rezultatima i želimo im puno uspjeha na budućim igrama. Gabrijela Vincek Krapina Zagorci posjetili Baranju Na blagdan Cvjetnice umirovljenici udruge Krapina posjetili su Kopački Rit, Tikveš, Kneževe vinograde sve do Batine na Dunavu „gdje Dunav ljubi nebo“. U pratnji vodiča iz Zagreba put nam je bio zanimljiv i brzo smo stigli na cilj putovanja. U Tikvešu smo se, uz prikazani film, upoznali sa florom i faunom Kopačkog rita, razgledali dvorac Tikveš i upoznali se sa njegovom poviješću. Slijedila je vožnja brodom po jezeru. Dan je bio sunčan, lijep i topao. Komaraca, kojih u kopačkom ritu ima 21 vrsta, nije bilo, pa nismo strahovali od njihovih uboda. Krenuli smo put Kneževih vinograda gdje smo bili na degustaciji kulena u domaćinstvu Petra Dobrovca i opskrbili se tim specijalitetima. Nakon toga smo imali degustaciju 4 vrste vina uz ručak u domaćinstvu Kolar. Tu smo se zabavili uz pjesmu i harmoniku našeg Japeka, pa čak i zaplesali. Zadovoljni i siti otišli smo do Batine. Uživali smo na suncu u pogledu na Dunav i zajedničkom fotografijom obilježili naš posjet Baranji. Izlet je bio sadržajan, edukativan a uz to i zabavan pa smo se puni dojmova vratili kućama u naše prelijepo Zagorje. Đurđa Krleža Međunarodni program Udruge Vrbovca i Ivanić Grada surađuju sa Slovencima Gradske udruge umirovljenika grada Vrbovca i Ivanić Grada otpočele su suradnju s Društvom upokojencov Logatec ( Slovenija). Na prvom sastanku održanom u Vrbovcu tri su se izaslanstva udruga međusobno upoznala te zacrtala okvire buduće suradnje. Društvo upokojencov Logatec ima 1400 članova, Gradska udruga umirovljenika Ivanić Gradu 800, a Vrbovec 1300 članova. Suradnja će se prije svega održavati na razini razmjene kulturnoumjetničkih programa, te sudjelovanja u manifestacijama u tim gradovima kao što je turističko kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ u Vrbovcu ili Bučijada u Ivanić Gradu. Za očekivati je da bi i na ovaj naćin moglo doći i do suradnje na gospodarskom planu. Za ovakvu suradnju veoma je zainteresirana Europska unija koja da bi financirala zajedničke umirovljeničke programe i projekte uvjetuje da ih realiziraju najmanje dvije udruge umirovljenika iz Hrvatske pored jedne iz Slovenije. U razgovorima su sudjelovali: Vladislav Puc, predsjednik, Janez Ćuk, potpredsjednik Društva upokojencov Logateca, te Tončka Rudolf, predsjednica Pjevačkog zbora. U Ime Gradske udruge umirovljenika Vrbovec sudjelovala je Ankica Pavičić- predsjednica, Ljubica Smogor i Ivan Tomašinec- dopredsjednici, te Željko Brezovečki-Brzi predsjednik Gradske udruge umirovljenika Ivanić Grada. Ankica Pavičić: Gradska udruga umirovljenika Vrbovec zdušno je prihvatila prijedlog o ovoj suradnji. Imamo se čime podičiti i to želimo pokazati: od zborske pjesme, do ručnih radova naših članica te njegovanja etnografske baštine našeg kraja. Željko Brezovečki-Brzi: I ovo je jedan među načinima da svekolike vrijednosti Ivanić Grada ali i čitavog kraja dođu do izražaja na međunarodnom planu. Naše članove veseli ova suradnja i uzajamno druženje. Vladislav Puc: Mi već imamo iskustva u apliciranju programa kako bismo dobili sredstava iz europskih fondova. Uvjeren sam da će ova suradnja polučiti rezultate na obostrano zadovoljstvo. Izaslanstva udruga umirovljenika Logateca, Ivanić Grada i Vrbovca primio je i Vladimir Bregović gradonačelnik grada Vrbovca te podržao spomenutu inicijativu o suradnji. Dragan Vicković Suradnja s umirovljenicima Slovenije - susret u Vrbovcu Novi Vinodolski Skupština nakon sportskih i kulturnih aktivinosti Susreti umirovljenika s područja Primorsklo-goranske županije održani su 11. travnja 2014. godine povodom dana Županije. Organizatori su bili Matica umirovljenika Primorsko-goranmske županije Rijeka i Dom za starije i nemoćne osobe „Mali Kartec“ na otoku Krku, a dok je pokrovitelj bila Primorsko-goranska županija. Naša Udruga sudjelovala je u svim disciplinama koje su bile na programu za muške i ženske natjecatelje. Od rezultata u šahu prvo mjesto osvojio je Mladen Hušner, prvo mjesto u pikadu Davorin Bekl, te treće mjesto za nabacivanje koluta Ivan Karlović. Dva tjedna kasnije, 25. travnja održali smo redovnu godišnju skupštinu-izvještajnu s osvrtom na godišnji rad Udruge, financijski izvještaj nadzornog odbora, plan rada za 2014. godinu, te plan prihoda i rashoda također za 2014. godinu. Nakon Skupštine delegati i gosti počašćeni su skromnom zakuskom. Posjetili smo HNK „Ivan pl.Zajc“ u Rijeci. Pogledali smo dramu AMERIKA prema romanu Kafke u koprodukciji s Kazalištem „Gavela“ iz Zagreba i operetu J.Gotovca „Ero s onoga svijeta“. Nažalost, više se ne održava tečaj yoge u organizaciji „Anastazija“ pod rukovodstvom Branke Tepavac, jer je premali broj naših članova zainteresiran za ovaj vid rekreacije. Nikola Mudrovčić Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. Koprivnica Zabrinjavajući položaj umirovljenika Umirovljenici Matice udruga Koprivničko-križevačke županije, u Koprivnici, održali su skupštinu kojoj je 38 nazočnih delegata analiziralo djelovanje u 2013 godini. Uvodno je predsjednik Ivan Matušin izvijestio o aktivnostima županijske umirovljeničke organizacije u kojoj djeluje 15 udruga sa 7800 članova. Nažalost, prosječna visina mirovine od 1913 kuna je zabrinjavajuća u županiji, ali je i učešće prosječne mirovine u Hrvatskoj u prosjećnoj plaći svega 39 posto po čemu smo među najlošijima u Europi, rekao je Matušin upozoravajući u kakvom su teškom materijalnom i socijalnom položaju umirovljenici. Predstavnici Matice početkom godine su posjetili vodstvo Županije informiravši o problematici umirovljeničke populacije te načinima daljnjeg financiranja. Razgovarali su i s vodstvom Udruge umirovljenika iz Kaposvara i županije Somogy iz Mađarske s kojima imaju čvrste prijateljske odnose i suradnju na kulturnom, sportskom i zabavnom planu. Na domaćem „terenu“, osim tradicionalnih organizacija izleta umirovljenika, najviše su bile zastupljene kulturne i sportske aktivnosti. Tako je Koprivnica bila domaćin Sportskih susreta četiriju županija - gdje je nastupilo 180 natjecatelja. U Koprivnici je organizirana prošle godine županijska smotra pjevačkih zborova, na kojoj je bilo165 pjevača, a bili su gosti i iz Mađarske. Sve ovo uspješno smo proveli zahvaljujući pomoći vodstva Županije, Klubu za starije osobe „Mariška“ te koprivničkom Domu za starije i nemoćne osobe. Posebno ističem tu dobru suradnju sa županijskim čelnicima županom Darkom Korenom i dožupanom Ivanom Palom bez čega bi naša aktivnost bila upitna, rekao je Ivan Matušin. Nakon što je Božidar Kezele iznio kratki osvrt na Izbornu skupštinu Matice umirovljenika Hrvatske kojoj je, kao žuDetalji sa Skupštine panijski predstavnik nazočio, govorili su gosti. Dožupan Ivan Pal rekao je da bi se mnoge udruge trebale ugledati na županijsku umirovljeničku, a kroz Maticu i udruge borit ćemo se za minimum ispod kojeg se ne može ići, rekao ja Pal. Na skupštini su potom govorili i Vesna Križan, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe u Koprivnici Valentina Čadavec, predsjednica popularnog Kluba za starije osobe „Mariška“ i Željko Pintar, predsjednik županijske Hrvatske stranke umirovljenika. Slavko Petrić Osijek SKUPŠTINA PODRUŽNICE „CROATIA“ U travnju ove godine održana je godišnja Izvještajna skupština Podružnice umirovljenika „Croatia“ Osijek. Skupštini su prisustvovali i predsjednica Matice umirovljenika grada Osijeka Marija Sužnjević i predsjednica „Rijeke ljubavi“ Štefica Čučak i gosti - predsjednici iz drugih umirovljeničkih podružnica, kao i naši članovi. Predsjednica Podružnice gospođa Ljubica Anić otvorila je Skupštinu, pozdravila je prisutne i podnijela je za proteklu godinu izvješće o radu i blagajnički izvještaj, što je jednoglasno prihvaćeno zajedno s planom rada za iduće razdoblje. Nakon službenog dijela Skupštine nastavljeno je druženje uz domjenak, kolače, piće i živu glazbu. Ana Vukasović 23 PODSTRANA Izabrano novo vodstvo na čelu s Petrom VlaŠIćem Matica umirovljenika općine Podstrana (kod Spliita) 16. ožujka održala je svoju izbornu skupštinu, kojoj je nazočilo 78 članova. Iz referata o prošlogodišnjem djelovanju i diskusije u kojoj je sudjelovalo 15-ak članova, dalo se zaključiti da je dosta toga učinjeno, ali i da će novi Izvršni odbor trebati uložiti dodatne napore da poboljša aktivnosti na koje su ukazivali članovi. „Premda je suradnja između naše Matice i Općine Podstrana tijekom posljednje četiri godine bila korektna i puna razumijevanja nvoizabranom vodstvu neće biti lako, jer su nam već za ovu godinu upola smanjena sredstva,pa će biti veliki problem kako uspješno raditi, barem kao do sada, kazao je tajnik Matice, Branko Vranić. Općina Podstrana nas jedina financira, i pomaže vezano za socijalne slučajeve i teško bolesne članove, te posebice donira naše autobusne karte na relaciji Podstrana-Split i obratno. Zahvaljujući razumijevanju bivšeg rukovodstva Općine, danas imamo vlastite prostorije, gdje se svakodnevno družimo, i to uz TV, šah, karte, kavu, sokove. Uza sve te teškoće tijekom prošle godine organizirali smo jednodnevno hodošašće u Međugorje, te trodnevne izlete u Krapinsko-zagorsku županiju i u Vukovar, Vinkovce, Ilok i Đakovo. Matica je uvijek financirala troškove prijevoza autobusom i u 2013. godini, od svojih skromnih sredstava dodijelila jednokratnu financijsku pomoć 20-torici socijalno-ugroženih i teško bolesnih članova u iznosu od po 400 kn, kao i Božični poklon. Isto tako sufinancirala je 6-oricu svojih članova za liječenje u „Biokovki“ Makarska, a ne zaboravljajući posjetiti ni bolesnike u bolnicama ili kod kuće, jasno uz poklon, a obitelji preminulog člana daje se financijska pomoć od 500 kuna“, rekao je Branko Vranić. Diskusija je ukazala na nedostatke financiranja autobusnih karata, jer ono što je bilo do sada ne smije se ukinuti, pa večina njih skoro jednoglasno zahtjevaju: „Malo je to karata, mi trebamo skoro svakodnevno putovati u Split, i šta možemo sa nekoliko karata. Drugi pak vele, zašto je kartu dobio on a ne ja, i tako u nedogled...“ Očito je da će po ovom pitanju novo vodstvo trebati poraditi znatno više, kako bi se udovoljilo većini. Obzirom da se je veliki broj diskutanata javio za diskusiju, vrijeme je ograničeno na 5 minuta, tako da su „ispucani“ oni najzahtjevniji i najopravdaniji. Skupština je za predsjednika izabrala Petra Vlašića, za dopredsjednika Ivana Ruščića, za tajnika Branka Vranića, a pored njih Izvršni odbor čine još: Ivica Ružić i Marija Franjić. Skupštini je nazočio i Miljenko Boban, dojučerašnji predsjednik Matice umirovljenika Splitsko-dalmatinske županije, koji je ustvrdio kako unatoč živahnoj i temperamentnoj diskusiji, ova Matica djeluje jako dobro, i svi njeni pomaci su prepoznati kod ostalog stanovništva ove općine, pa i na nivou Županije, a sve to zahvaljujuči dobroj organizaciji i sposobnosti dosadašnjeg vodstva. Davor GRGAT Članovi i gosti na Skupštini Matice umirovljenika Podstrane 24 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. Sirač: Europska Unija S novim elanom u 2014. godinu Matica umirovljenika općine Sirač održala je redovnu godišnju skupštinu 27. travnja 2014. godine. Skupštinu je otvorio predsjednik Mirko Marin, odsvirana je himna, a pjevački zbor umirovljenika otpjevao je nekoliko pjesama za bolje raspoloženje prisutnih. Skupštini su prisustvovali i gosti, među kojima i načelnik Općine Branimir Miler sa zamjenikom, predsjednik Općinskog vijeća Stjepanom Juraićem, predsjednik vatrogasaca Ivan Koler. Svojim prisustvom godišnju skupštinu uveličali su predstavnici susjednih Matica iz Končanice, Grubišnog polja, Dežanovca i Daruvara. Podnesena su izvješća o prošlogodišnjem radu Matice, a u diskusiji je riječ uzeo i načelnik Opčine, koje je zadovoljan radom umirovljenika sa željom da Matica tako nastavi i u buduće. Materijalna pomoć neće izostati, a ovisit će o mogućnostima Opčine. Istaknuo je: „Vaša aktivnost velik je doprinos građanima Sirača, ako budemo zajedno surađivali bit ćemo jači“. U diskusiju uključili su se i gosti susjednih Matica, pohvalivši aktivnosti, zaželjevši još više međusobnih suradnji i zdravlja svim umirovljenicima. U ovoj godini u suradnji s Općinom proveden je program pomoći starijim osobama prema socijalnom statusu. Uručeno je 75 skromnih poklona u živežnim namirnicama. Posjetili su ih u Uskrsnom tjednu uz želju da ih provedu u zdravlju i zajedništvu svojih najbližih. Uslijedilo je razmatranje prijedloga plana rad, financijskog plana Matice za naredno jednogodišnje razdoblje. Sve dosadašnje aktivnosti bit će nastavljene, a kao novina, postojat će mogućnost nabave ogrjevnog drveta. Predložena je i suradnja sa susjednim Maticama u organizaciji izleta, jer se ne javlja dovoljan broj umirovljenika za određene izlete. Umirovljenik Antun Kukec predložio je da se naša Matica aktivira kod Hrvatskih željeznica za ostanak željezničke linije od Banove Jaruge do Virovitice. Tom linijom se mnogo služe umirovljenici za odlazak na preglede u bolnice: Pakrac i Virovitica. Izvršni odbor Matice donio je odluku da se dodjeli priznanje Franji Miku za deset godišnji rad u udruzi za marljivo obavljanje poslova na mjestu tajnika i voditelja pjevačkog zbora. Priznanje je također dodijeljeno i Pjevačkom zboru umirovljenika za mnoge nastupe u gostima, smotri pjevačkih zborova za Bjelovarsko-bilogorsku županiju i na svečanostima u Siraču. Poslije završetka skupštine priređen je skromni ručak, uz raznovrsna pića, kolače i kavu. Glazbena grupa „Veseljak“ ubrzo je zasvirala i od prvih taktova i zvuka bilo je veselo dočekana. Marija Pika POLIKLINIKA dr. BLAŽENKA NEKIĆ spec.fizijatar ZAGREB, DALMATINSKA 3 Telefon: 01 4848 080 od 07 do 20h UDARNI VAL I LASER VISOKOG INTENZITETA, NOVO U LIJEČENJU BOLOVA I OZLJEDA KRALJEŠNICE, RAMENA, ŠAKA, LAKTOVA, KUKOVA, KOLJENA I STOPALA UMIROVLJENICIMA POPUST NA STANDARDNU FIZIKALNU TERAPIJU Aktivnosti u svrhu promocije prava starijih osoba Na temelju Ugovora o Europskoj Uniji, donositelji odluka u EU prilagođavaju zakonske prioritete i postupke pokretanja za njihovu provedbu. Glas starijih osoba u donošenju zakona Kao što je vidljivo iz najnovijeg Eurobarometra za javno mijenje u Europskoj Uniji , povjerenje u EU palo je od jeseni 2011. godine, a sada stoji na najnižoj razini ikada. Europska Unija i njezina različitih tijela pate od nedostatka demokracije i čine se nedostupnima običnom građaninu, jer je njihov način poslovanja vrlo složen. To je još više slučaj od početka krize u 2008. godini. U rujnu 2012. samo se 31% građana izjasnilo da vjeruje u Europsku Uniju u odnosu na 57 posto njih iz rujna 2007. godine. Vjerujemo da će se nakon izbora za novi EU parlament stanje poboljšati. Uvodi se obveza konzultiranja udruga civilnog društva Da bi se premostio jaz između EU i njezinih građana, novi članak 11. o participativnoj demokraciji uveden je Lisabonskim ugovorom. Ovaj članak prepoznaje važnost civilnog dijaloga i povećava mogućnost za udruge civilnog društva da sudjeluju u europskom procesu stvaranja politike. On uvodi obvezu konzultiranja organizacija civilnog društva u procesu kreiranja politika: Institucije će “dati građanima i reprezentativnim udrugama priliku obznaniti i javno razmjenjivati svoja stajališta u svim područjima djelovanja Unije”, “održavanje otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s reprezentativnim udrugama i civilnim društvom” i “u svrhu osiguranja dosljednosti i transparentnosti djelovanja EU-a, Komisija će provesti široke konzultacije sa zainteresiranim stranama”. Dobro je znati Ne treba brkati “civilni dijalog” i “socijalni dijalog “, to su dva različita koncepta. Civilni dijalog je više uopćen i odnosi se na javnu politiku u cjelini, dok socijalni dijalog točnije pokriva makroekonomsko područje i usredotočuje se na jasno definirane ciljeve i standardne aktiviste kao što su: Vlada, poslodavaci i radnici. AGE Platfortma, čija je članica i Matica umirovljenika Hrvatske, je objavila “Vodič za civilni dijalog o promicanju socijalne uključenosti starijih osoba”, koji predstavlja zadatke i uloge za realizaciju civilnog dijaloga od strane organizacija za starije osobe i javnih institucija. Europska građanska inicijativa Jedna od inovacija koja je sadržana u sklopu Lisabonskog sporazuma je Europska građanska inicijativa, ima za cilj jačanje participativne demokraciju i povećanje sudjelovanja građana u odlučivanju EU-a, moguće ju je koristiti od 1. travnja 2012. godine. Taj novi instrument omogućuje najmanje milijun grđana/stanovnika iz najmanje jedne četvrtine zemalja članica EU da pozovu Europsku komisiju na dostavu zakonskih prijedloga u područjima pod njezinom jurisdikcijom. Jednom kada su potpisi prikupljeni i ovjereni od strane država članica EU, inicijativa građana mora se podnijeti Komisiji.Od tog trena Komisija ima tri mjeseca za razmatranje zahtjeva. U međuvremenu, organizatori će biti primljeni od strane Komisije te će imati mogučnost predstaviti svoju inicijativu na javnoj raspravi u Europskom parlamentu. Komisija će zatim detaljno objasniti svoje stavove i akcije koje namjerava poduzeti u javnom dokumentu, ako ih ima, te razloge za svoju odluku. Praktični dogovori, uvjeti i postupak definirani su od strane Europske građanske inicijative u novom propisu, predloženi od Europske komisije, a usvojeni u Europskom Parlamentu i Vijeću. Hrvoje Svilković Korisni linkovi i resursi: Za više informacija o inicijativi Europske građanske: • www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:0 65:0001:0022:FR:PDF WEB stranice Europske građanske inicijative: www.ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o građanskoj inicijativi: www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:06 5:0001:0022:FR:PDF Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. 25 Novosti u financijskom poslovanju udruga Financijsko izvještavanje neprofitnih organizacija 1. Obveznici financijskog izvještavanja u sustavu neprofitnih organizacija Sukladno čl. 2. st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 isp. i 44/14) obveznici izrade i predaje financijskih izvještaja jesu: udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, udruge poslodavaca, umjetničke organizacije, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija. Sindikati, političke stranke i druge neprofitne organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj matični broj i OIB) podnose jedan financijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno jednim financijskim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice) bez pravne osobnosti ne podnose financijske izvještaje FINA-i. Detaljne Upute o primjeni članka 71. Uredbe nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr→ Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo→ Uputa o primjeni članka 71. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija). 2. Obveza, način i rokovi predaje financijskih izvještaja Financijski izvještaji neprofitnih organizacija jesu (članak. 65): ‒ bilanca, ‒ račun prihoda i rashoda, ‒ skraćeni račun prihoda i rashoda i ‒ bilješke uz financijske izvještaje. Prema čl. 71. Uredbe financijske izvještaje nisu obvezne sastavljati niti predavati neprofitPiše: mr.sc. Andreja Milić, ne organizacije1: savjetnica urednica HRVATSKA ZAJEDNICA ‒ čija je vrijednost imovine uzastopno u preRAČUNOVOĐA I thodne tri godine manja od 230.000,00 FINACIJSKIH DJELATNIKA kuna na razini godine i ‒ godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 230.000,00 kuna na razini godine. Financijski izvještaji sastavljaju se za razdoblja: ‒ 01. siječnja do 31. ožujka (financijski izvještaji za I. kvartal) ‒ 01. siječnja do 30. lipnja (polugodišnji financijski izvještaji) ‒ 01. siječnja do 30. rujna (financijski izvještaji za III. kvartal) ‒ 01. siječnja do 31. prosinca (godišnji financijski izvještaji) Financijski izvještaji sastavljaju se na sljedećim obrascima (članak 67.): ‒ Bilanca na Obrascu: BIL-NPF, ‒ Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu: PR-RAS-NPF, ‒ Skraćeni račun prihoda i rashoda na Obrascu: S-PR-RAS-NPF. Budući da je do kraja 2013. godine limit određivanja vrijednosti imovine i prihoda iznosio 100.000 kuna, određeni broj neprofitnih organizacija čija je vrijednost imovine u 2011., 2012. i 2013. godini bila veća od 100.000 kuna, ali manja od 230.000 kuna i prihod u 2011., 2012. i 2013. godini veći od 100.000 kuna, ali manji od 230.000 kuna, mogu prestati voditi dvojno knjigovodstvo i voditi jednostavno. Za njih više ne vrijedi niti obveza sastavljanja i predaje financijskih izvještaja u 2014.g. Za razdoblje 01. siječnja do 31. prosinca (godišnji financijski izvještaji) sastavljaju se: ‒ Bilanca, ‒ Račun prihoda i rashoda i ‒ Bilješke uz financijske izvještaje Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva za 2014. godinu morao je donijeti osnivač najkasnije do roka u kojem je trebalo podnijeti financijske izvještaje za prethodnu 2013. godinu, dakle do 3. ožujka 2014. godine. Neprofitna organizacija u tom slučaju ima obvezu Ministarstvu financija dostaviti promjenu podataka u matični registar u roku 2 radna dana od dana nastanka promjene na Obrascu Promjene u registru neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO-P). Neprofitne organizacije koje su osnovane nakon 1. siječnja 2012. godine i kasnije moraju voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati financijske izvještaje sljedeće tri godine, dakle za 2012., 2013 i 2014. godinu, neovisno o visini prihoda i imovine. Godina osnivanja neprofitne organizacije priznaje se kao prva godina poslovanja neovisno od datuma osnivanja u toku godine. Istekom treće godine određuju jesu li stečeni uvjeti za prelazak na vođenje jednostavnog knjigovodstva. Za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna sastavlja se Skraćeni račun prihoda i rashoda. 1) Za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. (polugodišnji financijski izvještaji) sastavlja se Račun prihoda i rashoda. Financijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja neprofitne organizacije u određenom razdoblju i na određeni dan. Za objektivnost i realnost financijskih izvještaja odgovara zakonski zastupnik. Financijski izvještaji sastavljaju se na hrvatskom jeziku i izražavaju u kunama - valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Način i rokovi predaje financijskih izvještaja propisani su člankom 70. Uredbe: (nastavak na 26. stranici) Izmjenama i dopunama Uredbe NN br.44/14 koje se primjenjuju od 1. siječnja 2014. iznos od 100.000,00 kuna povećao se na 230.000,00 kn. 26 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 25. stranice) Financijski izvještaji za razdoblje 01. siječnja do 31. prosinca (godišnji financijski izvještaji) predaju se: ‒ Državnom uredu za reviziju i ‒ FINA- i - instituciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za je 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja – u slučaju vikenda ili praznika prvi slijedeći radni dan. Račun prihoda i rashoda sastavljen za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja predaje se FINA-i (instituciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku) Rok za predaju financijskog izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja je 30 dana od isteka izvještajnog razdoblja –30. srpnja, u slučaju vikenda ili praznika prvi slijedeći radni dan. Skraćeni račun prihoda i rashoda, sastavljen za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna, predaje se FINA-i (instituciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku). Rok za predaju financijskih izvještaja za I. odnosno III. kvartal je 20 dana od isteka izvještajnog razdoblja: ‒ Skraćeni račun prihoda i rashoda za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka – 20. travanj, u slučaju vikenda ili praznika prvi slijedeći radni dan, ‒ Skraćeni račun prihoda i rashoda za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna – 20. listopad, u slučaju vikenda ili praznika prvi slijedeći radni dan, Financijske izvještaje na propisanim obrascima moguće je predati: ‒ u elektronskom obliku s ugrađenim kontrolama koji se može pronaći na web stranicama FINA-e i Ministarstva financija, ili ‒ putem papirnatih obrazaca (Narodne novine) Uz elektronske verzije obrazaca predaju se i izlisti financijskih izvještaja s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom. Zbog pogrešaka koje su moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u bazu FINA-e, preporuka je predavati izvještaje u elektronskom obliku. Članak 70. Uredbe propisuje se da neprofitne organizacije ne predaju se bilješke instituciji ovlaštenoj za obradu podatka, međutim to istovremeno ne znači da ih nisu obvezne sastavljati. Bilješke su sukladno čl. 65. obvezni financijski izvještaj te će ih neprofitne organizacije i dalje sastavljati ali ih neće predavati u FINA-u već ih čuvaju u svojim arhivama. Neprofitne organizacije sukladno čl. 66. Uredbe čuvaju financijske izvještaje za razdoblja u toku godine do dana predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje slijedeće godine, dok financijske izvještaje sastavljene za poslovnu godinu čuvaju trajno i u izvorniku. Svi financijski izvještaji neprofitnih organizacija imaju jednaka zaglavlja i podnožja. Njihovo pravilno popunjavanje omogućava točno učitavanje financijskih izvještaj u bazu financijskih izvještaja. Ministarstvo financija preko Registra neprofitnih organizacija i RNO broja prati i kontrolira predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija. 3. Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja 3.1. Bilanca na Obrascu (BIL-NPF) Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vlastitih izvora na određeni datum i u Obrazac: BIL-NPF upisuju se sljedeći podaci: ‒ stupac 1 – broj računa iz računskog plana; ‒ stupac 2 – naziv računa; ‒ stupac 3 – AOP oznaka; ‒ stupac 4 – stanje 1. siječnja godine za koju se sastavlja izvještaj, odnosno na dan početka poslovanja u toku godine; ‒ stupac 5 – stanje 31. prosinca godine za koju se sastavlja izvještaj, odnosno na dan prestanka poslovanja; ‒ stupac 6 – indeks promjene stanja (upisuje se cijeli broj bez decimala). U bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se razlikovati. Iznosi se upisuju kunama bez lipa, a ako nema iznosa upisuje se crtica. Imovina ‒ Na AOP – ima 002 do 073 unose se podaci o stanju nefinancijske imovine na početku i na kraju izvještajne godine. ‒ Na AOP – ima 074 do 144 unose se podaci o stanju financijske imovine na početku i na kraju izvještajne godine. Obveze ‒ Na AOP –ima 147 do 173 unose se podaci o stanju obveza za rashode na početku i na kraju izvještajne godine, ‒ Na AOP –ima 174 do 181 unose se podaci o stanju obveza za vrijednosne papire na početku i na kraju izvještajne godine, ‒ Na AOP –ima 182 do 189 unose se podaci o stanju obveza za kredite i zajmove na početku i na kraju izvještajne godine. ‒ Na AOP –ima 190 do 194 unose se podaci o stanju odgođenih rashoda i prihoda budućih razdoblja na početku i na kraju izvještajne godine. Vlastiti izvori ‒ Na AOP – u 197 unose se podaci o stanju vlastitih izvora na početku i na kraju izvještajne godine, ‒ Na AOP – u 198 unose se podaci o stanju revalorizacijske rezerve na početku i na kraju izvještajne godine, ‒ Na AOP – u 199 unose se podaci o viškovima prihoda na početku i na kraju izvještajne godine, ‒ Na AOP – u 200 unose se podaci o manjku prihoda na početku i na kraju izvještajne godine. Kontrole u Obrascu: BIL-NPF ‒ U Bilanci uvijek mora biti zadovoljen osnovan bilančna jednakost: ukupna imovina jednaka je ukupnim obvezama i vlastitim izvorima. AOP 001 = AOP 145 ‒ Viškovi/manjkovi U Obrascu: BIL ne mogu istodobno biti popunjeni podaci na AOP 199 Višak prihoda i AOP 200 Manjak prihoda već se podaci o viškovima odnosno manjkovima u jednoj godini u izvještaj unose prebijeno. Podaci o višku (AOP 199) ili manjku prihoda (AOP 200) obvezno se unose kao pozitivne (apsolutne) vrijednosti. Usporedba Obrasca: BIL-NPF i Obrasca: PR-RAS-NPF U ovisnosti koji je rezultat neprofitna organizacija iskazala na AOP – ima 199 odnosno 200 na 31. prosinca isti taj rezultat mora biti iskazan i na AOP – ima 138 odnosno 139 u Obrascu PR-RAS Obrazac: BIL-NPF AOP 199 = AOP 138 Obrazac: PR-RAS-NPF Obrazac: BIL-NPF AOP 200 = AOP 139 Obrazac: PR-RAS-NPF (nastavak na 27. stranici) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 26. stranice) Isječak iz Obrasca BIL-NPF Račun iz rač. plana 1 5 51 511 512 5221 5222 OPIS 2 Vlastiti izvori (AOP 196+199-200) Vlastiti izvori (AOP 197+198) Vlastiti izvori Revalorizacijska rezerva Višak prihoda Manjak prihoda AOP 3 195 196 197 198 199 200 Stanje 1. siječnja Stanje 31. Index prosinca (5/4) 4 5 6 Isječak iz Obrasca PR-RAS-NPF 5221 5222 UKUPNI RASHODI (AOP 044-131 ili 044+132) VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133) MANJAK PRIHODA (AOP 133-001) Višak prihoda – preneseni Manjak prihoda – preneseni Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134+136-135-137) Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134-136) 133 134 135 136 137 138 139 Stanje novca u banci i blagajni iskazano na AOP 075 Obrasca: BIL mora odgovarati stanju novčanih sredstva na kraju godine AOP 143 Obrasca: PR-RAS-NPF 3.2. Račun prihoda i rashoda (Obrazac PR-RAS-NPF) Račun prihoda i rashoda je sustavni pregled prihoda i rashoda, te financijskog rezultata za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 31. prosinca. Sukladno čl. 68. u Obrazac PR-RASNPF upisuju se slijedeći podaci: ‒ stupac 1 – broj računa iz računskog plana; ‒ stupac 2 – naziv računa; ‒ stupac 3 – AOP oznaka; ‒ stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine; ‒ stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine; ‒ stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). U Obrascu: PR-RAS-NPF stupac 4 Ostvareno prethodne godine ne popunjavaju novoosnovane neprofitne organizacije do slijedećeg financijskog izvještaja za isto razdoblje. U elektronskoj verziji Obrasca: PR-RAS-NPF potrebno je u svako polje stupca 4 upisati 0 kako bi se zadovoljile kontrole. ‒ NA AOP - ima 001 do 043 unose se podaci o ostvarenim prihodima u izvještajnom razdoblju; u prethodnoj godini i tekućoj godini ‒ Na AOP - ima 044 do 128 unose se podaci o ostvarenim rashodima u izvještajnom razdoblju; u prethodnoj godini i tekućoj godini ‒ Na AOP – ima 129 do 132 unose se podaci o stanju zaliha u izvještajnom razdoblju u prethodnoj godini i tekućoj godini ‒ Na AOP – ima 134 i 135 unose se podaci o rezultatu poslovanja u izvještajnom razdoblju, u prethodnoj godini i tekućoj godini ‒ NA AOP - ima 136 i 137 unose se podaci o prenesenim viškovima i manjkovima. Podaci o prenesenim viškovima i manjkovima jesu stanja odjeljka 5221 Višak prihoda i 5222 Manjak prihoda u Bilanci prije utvrđivanja rezultata poslovanja u izvještajnom razdoblju. 27 ‒ Na AOP –ima 138 i 139 izračunavaju se raspoloživi viškovi prihoda i manjkovi za pokriće u slijedećem razdoblju i ovi iznosi moraju odgovarati AOP – ima 199 i 200 u Obrascu BIL-NPF. Kontrole u Obrascu: PR-RAS-NPF ‒ AOP 138 i 139 u Obrazac: PR-RAS- NPF moraju odgovarati AOP – ima 199 i 200 u Obrascu BIL-NPF ‒ AOP 134 Višak prihoda poslovanja i AOP 135 Manjak prihoda poslovanja odnosno AOP 136 Višak prihoda – preneseni i AOP 137 Manjak prihoda – preneseni u koloni jedne godine ne mogu biti istovremeno popunjene (obveznik može iz prethodnih razdoblja imati ili preneseni višak ili preneseni manjak - ne oboje istovremeno) ‒ Istovremeno ne mogu biti popunjeni AOP 138 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju i AOP 139 Manjak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju. Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF 5221 5222 VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133) MANJAK PRIHODA (AOP 133-001) Višak prihoda – preneseni Manjak prihoda – preneseni Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134+136-135-137) Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134-136) 134 135 136 137 138 139 Popunjavanje dodatnih podataka o stanju novčanih sredstava u Obrascu: PR-RAS-NPF Podaci na AOP 143 Stanje novčanih sredstava na razdoblja u Obrascu: PR-RAS-NPF moraju biti jednaki AOP 140 Stanje novčanih sredstava na početku godine + AOP 141 Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne – AOP 142 Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni U dodatnim podacima na AOP-ima 140 do 143 prati se stanje novčanih sredstava na početku i na kraju godine. To znači da se u AOP 140 uvijek unosi stanje novčanih sredstava 01.01. Početnom stanju novčanih sredstava dodaju se ukupni dugovni prometi preko računa i blagajni u izvještajnom razdoblju (AOP 141) a od ukupnog zbroja oduzimaju ukupni potražni prometi novčanih računa i blagajni. Kao rezultat dobiva se stanje novčanih sredstava na kraju izvještajnog razdoblja koje mora odgovarati zbroju stanja na izvacima računa. Novčani računi uključuju sve kunske i devizne račune koje neprofitna organizacija ima otvorene u poslovnih bankama, a blagajna uključuje sve kunske i devizne glavne i pomoćne blagajne. Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF DODATNI PODACI 11 11-dugovno 11-potražno 11 Stanje novčanih sredstava na početku godine Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja (AOP 140+141-142) Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj) 140 141 142 143 144 145 3.3. Skraćeni račun prihoda i rashoda (Obrazac S-PR-RASNPF) Skraćeni račun prihoda i rashoda je sustavni pregled prihoda i rashoda za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna. (nastavak na 28. stranici) 28 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. (nastavak sa 27. stranice) U Obrazac: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci: ‒ stupac 1 – broj računa iz računskog plana; ‒ stupac 2 – naziv računa; ‒ stupac 3 – AOP oznaka; ‒ stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine; ‒ stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine; ‒ stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). U Obrascu: S-PR-RAS-NPF stupac 4 Ostvareno prethodne godine ne popunjavaju novoosnovane neprofitne organizacije do slijedećeg financijskog izvještaja za isto razdoblje. U Obrascu S-PR-RAS–NPF prati se ostvarenje prihoda i rashoda u istom izvještajnom razdoblju prethode i tekuće godine na razini skupine računskog plana i ne sadrži podatke o rezultatu poslovanja. Za potrebe Državnog zavoda za statistiku Obrazac: S-PR-RAS-NPF sadržava i dodatne podatke o prihodima i rashodima na razini podskupine i odjeljka ostvareni u istom izvještajnom razdoblju prethode i tekuće godine (AOP 017 do 039). 3.4. Bilješke uz financijske izvještaje Bilješke su obvezni financijski izvještaj i dopuna podataka uz financijske izvještaje koji se predaju na propisanim obrascima. Njima se riječima obrazlažu značajni podaci kako bi se financijski izvještaji pravilno razumjeli i protumačili. U Bilješkama se prezentiraju i podaci koji nisu navedeni u financijskim izvještajima a koji su važni za poslovanje neprofitne organizacije. Formalni izgled Bilješki nije propisan. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Podaci u Bilješkama mogu također biti prikazani u tablicama, grafovima ili slikama. Kako bi se podaci koji se navode u Bilješkama lakše povezivali sa podacima u obrascima financijskih izvještaja koji se pojašnjavaju potrebno ih je označiti rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku u izvještaju na koju se odnose. Sukladno odredbama čl. 69. Uredbe obvezne Bilješke uz Bilancu jesu: ‒ pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u tijeku…); ‒ pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i financijskih najmova (leasing). 4. Dodatni podaci u financijskim izvještajima Dodatni podaci sastavni su dio financijskih izvještaja i prikupljaju se za potrebe Državnog zavoda za statistiku. U Obrascu: PR-RAS – NPF nalazi se nešto manje dodatnih podataka jer je sam obrazac dosta detaljan tako da se za potrebe statističkih istraživanja koriste ti podaci. Međutim, Skraćeni račun prihoda i rashoda u redovnom dijeli izvještaja sadržava podatke na razini skupine što je za potrebe statistike nedostatno. Zbog toga Obrazac: S-PR-RAS-NPF sadržava nešto više dodatnih podataka od Obrasca: PR-RAS –NPF. Ono što je zajedničko u oba obrasca to su podaci o vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu2. 5. Kontrole u financijskim izvještajima Svi elektronski obrasci financijskih izvještaja sadržavaju matematičke i logičke kontrole. Prije popunjavanja obrazaca svakako treba proučiti dane kontrolne čime će se uvelike olakšati popunjavanje obrazaca. Neke od kontrola su obvezne, što znači da FINA neće preuzeti obrazac koji ih ne zadovoljava, dok su neke od kontrola neobvezujuće i o njihovom zadovoljavanju neće oviti predaja financijskih izvještaja. 6. Upis u Registar neprofitnih organizacija Sve neprofitne organizacije koje do danas nisu ispunile obvezu upisa u Registar neprofitnih organizacija dužne su to učiniti odmah. Na Internet stranici Ministarstva financija nalazi se Obrazac: RNO i sve potrebne upute za ispunjenje navedene obveze. Napomena: Ministarstvo financija ne izdaje izvadak iz Registra neprofitnih organizacija već je kao dokaz o upisu neprofitne organizacije u Registar dovoljno izlistati stranicu s podacima dobivenim nakon pretrage Registra na Internet stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Neprofitno računovodstvo). 7. Posebne napomene udrugama i ostalim neprofitnim organizacijama koje u svom sastavu imaju podružnice (ogranke) U financijskim izvještajima neprofitnih organizacija koje u svom sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost (npr. sindikati, podružnice i sl.) uočene su određene nepravilnosti vezane uz vođenje računovodstva i predaje financijskih izvještaja. Obveza je neprofitne pravne osobe da u financijskim izvještajima iskaže objedinjene podatke za cjelovitu neprofitnu organizaciju u cijelosti uzimajući u obzir i središnjicu i organizacijske jedinice. Ovaj izvještaj mora obuhvatiti podatke iz jedinstvene glavne knjige, a organizacija računovodstva ustrojava se na način da je poslovanje i središnjice i organizacijskih jedinica vidljivo u jednoj glavnoj knjizi odnosno na razini neprofitne pravne osobe. Način na koji organizacijske jedinice dostavljaju podatke za evidencije u jedinstvenoj glavnoj knjizi, određuje se statutom i drugim internim propisima neprofitnih pravnih osoba (sindikata i dr.) Iz navedenog proizlazi kako organizacijske jedinice ne mogu samostalno sastavljati i predavati financijske izvještaje za eksterno izvještavanje. Gore navedeno primjenjuje se i u slučaju kada organizacijske jedinice neprofitnih pravnih osoba (sindikalne podružnice, ogranci i sl.) imaju svoj transakcijski račun (žiro-račun). Podatke za knjigovodstvene evidencije osiguravaju po nastanku poslovnog događaja na način kako je to uređeno u internim aktima neprofitne pravne osobe. Financijski izvještaji sastavljaju se i predaju isključivo za neprofitnu organizaciju u cjelini (središnjicu i organizacijske dijelove). Detaljno tumačenje za popunjavanje podataka o vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu (od AOP-a 041 do AOP-a 046 u Obrascu: S-PR-RAS-NPF i od AOP-a 146 do AOP-a 151 u Obrascu: PR-RAS-NPF) može naći na Internet stranici www.dzs.hr i www.mfin.hr. 2) Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. 29 PARTNERI MATICE - POPUSTI ZA ČLANOVE (28.) POLIKLINIKA OPTOTIM POLIKLINIKA OPTOTIM za oftalmologiju, Bogovićeva 1, III. kat, 10000 Zagreb, OIB 62564272207, zastupana po dr. Deanu Šariću (u daljnjem tekstu: Poliklinika Optotim) i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/I, 10000 Zagreb, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Matice Josipu Kovačiću, (u daljnjem tekstu Matica) zaključili su u Zagrebu dana 07. svibnja 2014. UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i poliklinike Optotim radi osiguranja povlastica iz programa usluga poliklinike, a temeljem korištenje jedinstvene članske iskaznice Matice umirovljenika Hrvatske, koja vrijedi uz osobnu iskaznicu. Članak 2. Ovim ugovorom Poliklinika Optotim se obvezuje članovima Matice osiguravati popust na redovne cijene od 30% na kompletni oftalmološki pregled. Kompletni oftalmološki pregled uključuje: - kompjutorski i subjektivni pregled vida - mjerenje očnog tlaka - korekcije za naočale - pregled prednjeg segmenta oka - pregled očne pozadine - jednokratno savjetovanje temeljeno na rezultatima pretrage. Poliklinika u kojoj se može ostvarit popust se nalazi na sljedećoj adresi: Poliklinika Optotim, Bogovićeva 1, III. kat, Zagreb, 01/4832-395 OPTIKA OPTIMUM OPTOTIM d.o.o., Zagreb, Bogovićeva 1, OIB 31014464222 zastupano po direktoru Mihaela Đipala, (u daljnjem tekstu: Optika Optotim), i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1, 10 000 ZAGREB, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Matice Josipu Kovačiću, (u daljnjem tekst Matica), zaključili su u Zagrebu dana 07.05.2014. godine UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Republike Hrvatske u dijelu osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa proizvoda i usluga optike Optotim. Članak 2. Ovim ugovorom optika Optotim članovima Matice osigurava sljedeće popuste: - 25% popusta (slovima: dvadesetpet) na kompletnu izradu naočala iz redovnog programa na ukupnu cijenu bez obzira na način plačanja. Popust se ne odnosi na robu koja se već nalazi na sniženju ili trenutnim akcijama. Prodajna mjesta u kojima se može ostvarit popust se nalaze na sljedećim adresama: ZAGREB: · Bogovićeva 1, 01/4810-909 · Ilica, 28, 01/4833-223 ZADAR: · Narodni Trg 5, 023/254-583 · Supernova – Akcija Maslenica 1, 023/327-706 DELNICE: · Supilova 1, 051/811-57 TOP – TERME TOPUSKO TOP – TERME D.O.O., Trg bana Jelačića 16, 44 415 Topusko, OIB 93566581281, zastupana po direktoru mr.sc. Gordanu Žurga dipl.ing. (u daljnjem tekstu Top – Terme d.o.o.) i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1 Zagreb, OIB 77887944125, zastupana po predsjedniku Vladi Nožariću, (u daljnjem tekstu Matica), zaključili su 20.3.2014. UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja između Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Republike Hrvatske i društva Top – Terme d.o.o. oko osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem jedinstvene članske iskaznice Matice za usluge iz programa djelatnosti Top – Terme d.o.o. Članak 2. Ovim ugovorom Top –Terme d.o.o. udrugama i članovima Matice osigurava slijedeće popuste: · Cijena za individualne goste – na redovne cijene smještaja odobravamo 5% popusta na boravak duži od 14 dana. · Jednodnevni izleti za organizirane grupe od ponedjeljka do petka cjelodnevno kupanje, ručak (paprikaš/gulaš s tijestom/naravni i pekarski krumpir/špageti bolognese; salata te po izboru juha ili desert), glazba, po cijeni od 60 kn po osobi; na svakog 25-og gosta odobravamo jedan gratis · Jednodnevni izleti za organizirane grupe – cjelodnevno kupanje, ručak(juha, glavno jelo prilog, salata, desert) po cijeni od 75 kn po osobi; na svakog 25-og gosta odobravamo jedan gratis · Popust na usluge njege tijela – ručna masaža cijelog tijela po cijeni od 130,00 kn (redovna cijena 150,00 kn), ručna masaža parcijalna po cijeni od 70,00 kn (redovna cijena 80,00 kn), klasična pedikura 60,00 kn (redovna cijena 70,00 kn). Članak 3. Rezervacija za individualnog gosta na broj 044/886-001, 044/886-423 a za grupe na 044/886-006, 044/886-886 ili putem [email protected] (nastavak na 30. stranici) 30 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. POEMA SPLIT (nastavak sa 29. stranice) AQUAPARK ADAMOVEC Aqua-Diamantum d.o.o. D. Domjanića 39, Adamovec, 10 363 Belovar, OIB: 53923587033 Zastupano po direktoru Stjepanu Culifaj (u daljnjem tekstu Aquapark Adamovec) i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, 10000 Zagreb, Preradovićeva 33/1, OIB 77667944125 Kojeg zastupa predsjednik Josip Kovačić (u daljnjem tekstu Matica) Sklapaju dana 06.05.2014. POEMA d.o.o. iz Splita, Kranjčevićeva 45, OIB:39895360058, zastupano po direktorici Miri Marić-Banje, kao pružatelj usluga (dalje: Poema doo), s jedne strane i MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1, Zagreb, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Josipu Kovačić (u daljnjem tekstu Matica) Sklopili su 05.05.2014. godine, sljedeći UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI Članak 1. Predmet ovog ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske oko osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa djelatnosti Aquaparka Adamovec. Članak 2. Ovim ugovorom Aquapark Adamovec udrugama i članovima Matica Umirovljenika Hrvatske osigurava slijedeće popuste: Vodeni park a) Za organizirane grupe udruga članica Matice umirovljenika Hrvatske (min. 20 osoba): BAZENI + RUČAK – radnim danom 75kn/osobi, vikendom i praznikom 85kn/osobi 3 sata ŽIVA MUZIKA GRATIS uz program kupanje + ručak ( min. 40 osoba) b Za individualne dolaske odobravamo 20% popusta na redovne ulaznice za bazene c) ORGANIZACIJA SEMINARA, SKUPŠTINA I SL. Ručak sa pićem već od 75 kn/osobi Članak 3. Način rezervacije: Rezervacija za svakog umirovljenika ili grupu umirovljenika obavlja se telefonom na broj: 01/2043-014 ili na e-mail: [email protected] ili na faks 01/2042-029. Članak 1. Predmet ovog ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske, oko osiguravanja povlastica za članove Matice, temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa djelatnosti tvrtke Poema doo za pružanje usluge skrbi Članak 2. Ovim Ugovorom rezidencija za seniore Poema doo, udrugama i članovima Matice u svom luksuzno uređenom prostoru osigurava sljedeće popuste: a) Za korisnike odobravamo popust na redovnu cijenu smještaja/boravka sa prehranom u našoj rezidenciji - 15% za stalni boravak - 10% za boravak od 15 do 30 dana b) c) - 10% popusta na usluge Wellness centra (masaže, frizerske i kozmetičke usluge). Usluge bazena, saune i teretane se ne naplaćuju već su uključene u cijenu smještaja - 10% popusta na usluge Centra za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju u sklopu objekta INFORMACIJE I REZERVACIJE Tel/Fax: 021 585 103, Splitska kuća zdravlja, E-mail: [email protected] Top - Terme d.o.o. Trg J. bana JelaËiÊa 16, 444 15 Topusko Tel.044/886-006; 886-886, fax 044/886-499 E-mail: [email protected] ili [email protected] www.topterme.hr PONUDA ZA UMIROVLJENIKE * * * * * * smještajnabazipunogpansiona(kupaonicatuš,telefon,tv/sat,balkon) doruËakšvedskistol,ruËakiveËeratrimenu-anaizbor korištenjespecijalistiËkogpregledaiterapijatemeljemuputniceobiteljskoglijeËnika gratissadržaji:cjelodnevnokorištenjebazenastermalnomvodom,uljetnim mjesecimakorištenjevanjskihbazena,korištenjefitnessa,plesneveËeri(zagrupe) boravišnapristojbaiosiguranje cijenauslugesmještaja241,00knpoosobi TOP - TERME TOPUSKO - VRIJU∆IH VODA MO∆, MILOSNI ZDRAVLJA DAR Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. 31 PRAVNIK SAVJETUJE PROVJERA POLAZNOG FAKTORA I PRAVO NA NAKNADU ZA TJELESNO OŠTEĆENJE PITANJE: Rješenjem od 3. 7. 2012. priznato mi je pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 26. 6. 2012. u svoti od 3456.33 kn mjesečno, u koju svotu je uračunat i dodatak na mirovinu. Svota prijevremene starosne mirovine nije pravilno izračunata zbog nepravilno utvrđenog polaznog faktora, stoga molim provjeru, odnosno obrazloženje na koji način je utvrđen iznos polaznog faktora od 0,8560 (prilog fotokopija rješenja). Osim toga, molim za pomoć, što mi je činiti u pogledu mogućnosti ostvarenja novčane naknade za tjelesno oštećenje koje kod mene postoji od 27. 3. 1997. Rješenjem Područne službe u Zagrebu, broj: OP-912/77 od 27. 3. 1997. doneseno je rješenje kojim je pod I. utvrđen ukupan postotak tjelesnog oštećenja od 80% (III. stupanj), a pod II. navedeno je da će posebnim rješenjem biti odlučeno o pravu na novčanu naknadu za utvrđeno tjelesno oštećenje. Nekoliko puta sam se usmeno i telefonom obraćao mjerodavnoj službi mirovinskog osiguranja, no do danas nisam dobio rješenje o pravu na naknadu za tjelesno oštećenje. Kad sam pokrenuo postupak za mirovinu rečeno mi je da nemam pravo jer tjelesno oštećenje nije nastalo zbog nesreće na poslu ni profesionalne bolesti. Smatram da sam nakon više od petnaest godina čekanja već trebao dobiti posebno rješenje o svoti naknade za tjelesno oštećenje (prilog, fotokopija rješenja od 27. 3. 1997.). Čitatelj Z. D. iz Zagreba od 38 godina, trajno umanjenje polaznog faktora pri određivanju prijevremene starosne mirovine iznosi 0,24% po mjesecu. Rješenjem kojim Vam je određena prijevremena starosna mirovina utvrđeno je da su osobni bodovi pravilno utvrđeni prema članku 79. i 184. ZOMO-a (najpovoljniji vrijednosni bodovi 1,4145 pomnoženi s 38 godina i 2 mjeseca staža navršenog do dana prestanka radnog odnosa, koji iskazan u decimalnom broju od 38,1805 i pomnožen s pravilno utvrđenim polaznim faktorom od 0,8560 iznosi 46,2294 osobnih bodova). Kada se osobni bodovi (46,2294) pomnože s mirovinskim faktorom (1,000) i aktualnom vrijednošću mirovine od 58,87 kn (važeća Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine za razdoblje u kojem je priznato pravo na mirovinu) to iznosi 2721,52 kn mjesečno. U svotu mirovine uračunat je dodatak na mirovinu u svoti od 734,81 kn i sastavni je dio mirovine, tako da mirovina s dodatkom iznosi ukupno 3456,33 kn mjesečno i nema mogućnosti za ostvarivanje prava na priznanje veće svote mirovine. II. Pravo na naknadu za utvrđeno tjelesno oštećenje od 80% (III. stupanj) Pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje prema članku 78. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (skraćeno: ZOMIO), koji se primjenjivao do 31. prosinca 1998., stjecao je osiguranik i osigurana osoba ako je tjelesno oštećenje nastalo tijekom osiguranja, a prouzročeno je bolešću ili ozODGOVOR: I. U vezi s Vašim traženjem da se ljedom izvan rada – uz iste uvjete navršenog miOdgovara provjeri polazni faktor utvrđeno je sljedeće. rovinskog staža potrebnog za ostvarivanje prava Smiljana KAČIĆ, dipl. pravnik na invalidsku mirovinu, a ako je tjelesno oštećenje Prema članku 78. stavku 1. Zakona o mirovinskom prouzročeno ozljedom na radu ili profesionalnom osiguranju (skraćeno: ZOMO), koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999., bolešću – bez obzira na dužinu mirovinskog staža. polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na miNovčana naknada za tjelesno oštećenje određivala se, ovisno rovinu. Polaznim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju u o postotku tjelesnog oštećenja, u odgovarajućem postotku od obzir vrijednosni bodovi pri utvrđivanju mjesečne svote mirovine. Vri- osnovice za novčanu naknadu, prema članku 58.stavku 1. Statuta jednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1,0) i ne Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguutječu na visinu mirovine: 1) kod invalidskih mirovina, 2) kod obiteljskih ranja (skraćeno: Statut), koji se primjenjivao do 31. prosinca 1998. mirovina nakon smrti osiguranika i 3) kod starosnih mirovina. Novčana naknada za tjelesno oštećenje od 100% (1. stupanj) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine iznosila je 40% od osnovice, od 90% (2. stupanj) 36%, od 80% (3. utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. navedenog članka stupanj) 32 %, od 70% (4. stupanj) 28%, od 60% (5. stupanj) 24%, (iznosi 1,0) za svaki kalendarski mjesec smanjuje za 0,34% osigu- od 50% (6. stupanj) 20% i od 30% (8. stupanj) 12%. raniku prije navršene 65. godine života- muškarcu, odnosno 60. Pravo na novčanu naknadu na temelju tjelesnog oštećenja progodine života – ženi. uzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću stjecao je Postotak smanjenja prijevremene starosne mirovine preko pola- osiguranik ako je to tjelesno oštećenje iznosilo najmanje 30%, a znog faktora za izračun mirovine ne ovisi samo o dobi osiguranika na temelju tjelesnog oštećenja prouzročenog bolešću ili ozljedom na dan stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu (u kon- izvan rada ako je iznosilo najmanje 50%. kretnom slučaju osiguranik ima navršenih 60 godina života), već smanjenje ovisi i o broju navršenih godina mirovinskog staža na Prema fotokopiji rješenja koje ste priložili (rješenje od 27. 3. 1997.) dan stjecanja prava na mirovinu. vidi se da je kod Vas 27. 3. 1997. utvrđeno tjelesno oštećenje u visiPropisani su postoci trajnog umanjenja polaznog faktora pri ni 80% (III. stupanj) i da će posebnim rješenjem biti odlučeno o praodređivanju prijevremene starosne mirovine, i to: vu na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje, koje nije doneseno. - s navršenih 36 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu S obzirom na to da Vam je djelomično rješenje doneseno 27. 3. - s navršenih 37 godina mirovinskog staža - za 0,29% po mjesecu 1997., prema članku 215. Zakona o općem upravnom postupku - s navršenih 38 godina mirovinskog staža - za 0,24% po mjesecu (skraćeno: ZUP), koji se primjenjivao do 31. prosinca 2009., pred- s navršenih 39 godina mirovinskog staža - za 0,19% po mjesecu laže se da zatražite pisanim putem donošenje dopunskog rješenja - s navršenih 40 godina mirovinskog staža - za 0,15% po mjesecu. prema članku 216. ZUP-a, koja obveza već proizlazi iz navedenog S obzirom na to da Vam do navršenih 65 godina nedostaje pet rješenja koje ste dobili, a u kojem će biti odlučeno o pravu na novgodina života, odnosno 60 mjeseci, a imate navršen mirovinski staž čanu naknadu za tjelesno oštećenje. 32 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014. SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE Gajeva 2, 49 217 Krapinske Toplice Tel.: 049 383 100 Fax: 049 232 140 www.sbkt.hr Spoj tradicije i moderne medicine Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice je suvremena bolnica za rehabilitaciju bolesnika s kardiološkim, neurološkim, reumatskim, ortopedskim oboljenjima te rehabilitaciju djece. POPUST ZA UMIROVLJENIKE Cijena 7-dnevnog programa – 1.540,00 kn Cijena 10-dnevnog programa – 2.200,00 kn (cijene se odnose na dvokrevetne sobe) CIJENA PROGRAMA UKLJUČUJE: • smještaj u dvokrevetnoj sobi na bazi punog pansiona (doručak, ručak i večera na πvedskom stolu) • pregled liječnika fizijatra pri dolasku • 2 terapije dnevno (prema liječničkoj preporuci) • korištenje bazena od kojih se jedan nalazi na samom izvoru ljekovite vode (jedan od rijetkih primjera u Europi) • mogućnost korištenja dodatnih terapija na uputnicu HZZO-a Napomena: Cijene vrijede za hrvatske umirovljenike. Rezervaciju izvršiti: tel.: 049 383 373 ili na e-mail: [email protected] KRASS TRAVEL “Uz dol i gorice na vikend uz zabavu u Krapinske Toplice” SVIBANJ 2014. pogodnosti za umirovljenike: Uključeno: prijevoz, boravak na bazi 2 polupansiona, popratne aktivnosti, posjet muzejima i dvorcima. Uz predočenje MUH iskaznice odobravamo 20% popusta na mjesečne ulaznice za hotelski bazen Cijena: 499,00 kn - po osobi - BORAVAK I FIZIKALNE TERAPIJE (individualno) Soba/usluga Kalkulacija je na bazi 45 osoba – Zagreb i bliža okolica! DVOKREVETNA JEDNOKREVETNA SOBA SOBA PUNI PANSION 230,00 Doplata 50,00 kn POLUPANSION 210,00 Doplata 50,00 kn - minimalan boravak 5 noćenja Povodom praznika rada i Dana mladosti, nudimo pakete za grupe sa smještajem u Toplice Hotelu po cijeni od 210,00 kn i moguÊnošÊu organizacije izleta u Kumrovec! - BORAVAK I FIZIKALNE TERAPIJE (grupno) Soba/usluga DVOKREVETNA JEDNOKREVETNA SOBA SOBA PUNI PANSION 220,00 Doplata 50,00 kn POLUPANSION 200,00 Doplata 50,00 kn Poštovani umirovljenici, ako imate ugovorenu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja kod HZZO-a, a plaćate dopunsko zdravstveno osiguranje na rate, putem uplatnica i sl., možda niste znali da možete izbjeći dodatno plaćanje troškova ili provizije. Stoga Vas obavještavamo da obrazac administrativne zabrane na mirovinu možete preuzeti u udrugama - članicama Matice umirovljenika Hrvatske, ili u najbližoj službi HZZO-a, što će Vam bitno pojednostaviti proceduru plaćanja premije dopunskog osiguranja, uštedjeti vrijeme, a ujedno ćete izbjeći i dodatne troškove. Dovoljno je samo popuniti obrazac administrativne zabrane i predati ga najbližoj područnoj službi HZZO-a, osobno ili poštom. www.hzzo.hr Vaš HZZO
© Copyright 2024 Paperzz
