SPREMNOST DA SE POKRENE PROMJENA SVIJESTI KOD MLADIH LJUDI Nagrada za poslovne ideje mladih ljudi je način da se u ovoj populaciji promijeni njihov apatični odnos prema preduzetništvu. Dvije lokalne zajednice, Tešanj i Laktaši, razvile su modele nagrada za najbolje poslovne ideje mladih. Podatak vrijedan pažnje je rezultat iz općine Tešanj: u posljednje tri godine registrovano je 16 poslovnih subjekata koji zapošljavaju 23 mlada preduzetnika. Nisu u prvom planu efekti u zapošljavanju, najveći dobitak predstavlja pozitivna promjena svijesti kod „mladih sugrađana“ i razvoj preduzetničke inicijative kod navedene populacije. Prije ulaska u navedeni proces, Općina Tešanj je sagledala slične prakse u BH i regionu iz ove oblasti. Opština Laktaši poznata je kao preduzetničko središte u Bosni i Hercegovini. Na osnovu broja registrovanih preduzeća i preduzetničkih radnji (prema podacima APIF-a i Poreske uprave RS) nalazi se u grupi razvijenih opština (prema Odluci Vlade RS). Prema ostvarenom ukupnom prihodu u privredi nalazi se na trećem mjestu mjestu u RS, dok je po glavi stanovnika na četvrtom. Tokom 2012. godine proveli su javni poziv za dodjelu sredstava za sufinansiranje samozapošljavanja mladih preduzetnika. Rezultati poduzete aktivnosti se ogledaju u 10 novoregistrovanih firmi sa 10 zaposlenih. Ovo su dvije sredine sa, možda, najpovoljnijim poslovnim okruženjem namijenjenim preduzetnicima u Bosni i Hercegovini. Zahvaćen disolucijom zajedničkog tržišta i značajnim ratnim razaranjima, cjelokupni prostor exJugoslavije našao se u nezavidnom položaju kada je u pitanju konkurentnost domaće privrede i atraktivnost za direktne inostrane investije u posljednjih 20 godina. Iako se cjelokupni paket mjera za poticanje ekonomskog razvoja i privlačenje inostranih investicija planira na makroekonomskom nivou, ipak je određen prostor za intervencionizam ove vrste ostavljen i za nivo lokalne zajednice. Nadležnost rada jedinica lokalne samouprave je definisana pripadajućim zakonskim rješenjima o lokalnoj samoupravi na prostoru cjelokupnog Zapadnog Balkana. Ipak, većina gradova i općina u manjem broju slučajeva prepoznaje vlastitu odgovornost i obavezu u području lokalnog ekonomskog razvoja, izuzev da samo pružaju šablonizirani servis javne uprave. Navedeni servis javne uprave u većem broju slučajeva je dosta trom i sa umanjenom sposobnošću da promptno reaguje na zahtjeve i promjene koje se dešavaju u dinamičkom poslovnom svijetu današnjeg vremena. Već duže vremena „građanin/građanka“ nisu jedini korisnici usluga lokalne samouprave, već značajno mjesto u uređenim sistemima ovakve vrste zauzimaju „preduzetnici“ i „investitori“. Praksa pokazuje da malo i srednje preduzetništvo predstavlja svojevrsnu klijentelu korisnika usluga jedinica lokalne samouprave, sa osnovnim karakteristikama da se lakše prilagođava zahtjevima tržišta, te uz manja finansijska sredstva ostvaruje pozitivne finansijske rezultate u poslovanju i bilježi stalan rast zaposlenih. Ovo su pozitivni efekti za bilo koju lokalnu zajednicu i ukupan poslovni ambijent. Općina Tešanj nalazi se na prostoru između srednje i sjeveroistočne Bosne, a prema teritorijalnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine (BiH) ona pripada sjeverozapadnom dijelu entiteta Federacije BiH (FBiH) i jedna je od dvanaest općina Zeničko-dobojskog kantona (ZDK). Privrednu situaciju Općine Tešanj možemo okarakterizirati kao perspektivnu i vrlo fleksibilnu s obzirom na velik broj malih firmi, ali i vrlo uspješnih izvoznika. Prema raspoloživim statističkim podacima jasno je vidljivo da se malo i srednje preduzetništvo lakše prilagođava zahtjevima tržišta, te uz manja finansijska sredstva ostvaruje pozitivne finansijske rezultate u poslovanju i bilježi stalan rast zaposlenih. Prema raspoloživim podacima Federalnog zavoda za statistiku na teritoriji općine Tešanj djeluje 2.087 poslovnih subjekata (12,79% u ZDK), od čega: 767 poslovnih osoba (13,55% u ZDK), 408 jedinica u sastavu (10,99% od ukupno u ZDK) i 912 obrta (13,14% u ZDK). Ovo općinu Tešanj svrstava na drugo mjesto u ZDK, odmah nakon Zenice prema broju registrovanih pravnih osoba (12,79%), a na treće mjesto po ukupnom broju poslovnih subjekata (13,55 %) odmah iza Zenice i Visokog. Ovo je posebno značajno ako se ima na umu da se prema površini koju zauzima, općina Tešanj svrstava na 9 mjesto (155,9 km2 ili 4,66% površine ZDK, 0,60% površine FBiH i 0,30% površine BiH) i na na 2. mjesto po broju stanovnika u ZDK (48.351 stanovnika ili 12,09 % stanovnika u ZDK, 1,69% FBiH i 1,07% BiH). To nas dovodi do zaključka da se na relativno malom prostoru nalazi izuzetno veliki broj poslovnih subjekata (1 firma na 23,17 stanovnika), što općinu pozicionira u red sredina koje imaju izuzetno razvijeno preduzetništva i visok stepen razvijenih privrednih djelatnosti. Iz prezentovanih podataka, vidljivo je da privrednu sliku općine Tešanj pretežno oslikavaju prerađivačke djelatnosti (metaloprerada sa proizvodnjom automobilskih dijelova, prerada tekstila i kože, drvoprerada uz proizvodnju namještaja i prehrambena industrija uz punionice mineralne vode) dopunjene uz razvijen sektor trgovine i građevinarstva. Atraktivnost geografskog prostora personificirana kroz gustu naseljenost (310 stanovnika na 1 km2) i veliki broj poslovnih subjekata uticala je na relativno razvijen sektor poslovanja nekretninama i pružanja poslovnih usluga. Prema podacima Poslovnih novina, u posljednje tri godini, među 100 najuspješnijih firmi u BiH u različitim kategorijama našlo bi se svake godine najmanje 13 firmi iz Tešnja. Na temelju podataka koji su dostupni Općini Tešanj, procijenjena vrijednost ukupnih prihoda firmi na teritoriji općine iznosi cca. 1.100.000.000 KM. U toku 2012. godine, izvoz 308 različitih grupa proizvoda sa područja općine Tešanj se plasirao na tržišta 56 država raspoređenih na 6 kontinenata u iznosu od 280.653.659,00 KM. Potrebno je napomenuti da je tokom 2012. godine čak 15 firmi izvršilo registraciju osnivanja u nadležnom sudu kao „direktne strane investicije“ na području općine. Prema pokazateljima Zavoda za zapošljavanje na datum 31. 12. 2012. godine na području općine Tešanj, prema važećoj evidenciji nalazilo se: 9.026 zaposlenih lica i 8.167 nezaposlenih lica. Ovom podatku je potrebno dodati činjenicu da je 1.200 lica zaposleno izvan granica BiH, a ne nalaze se u broju zaposlenih prema zvaničnoj gore datoj evidenciji. Treba naglasiti da su sve općine u FBiH imale porast nezaposlenih i smanjenje zaposlenih u navedenom periodu, a samo je općina Tešanj, pored porasta nezaposlenih, imala i porast zaposlenih. Inostrane investicije su prisutne u vodećim industrijskim sektorima općine Tešanj. U području autoindustrije su prisutne njemačke (Mann Hummel BA) i holandske investicije (BME). U metalopreradi je prisutna još jedna holandska (HVM Inox) i italijanska direktna investicija (East-Inox). Poseban interes holandskih investitora za investiranje u općini Tešanj iskazan je u slučaju firmi Nord Ent (proizvodnja namještaja) i Cotar (proizvodnja cerada i prerada tekstila i plastike). Prerada tekstila i kože su područja u kojima su zabilježeni primjeri direktnih inostranih investicija od strane slovenačkog (Alpina Bromy) i italijanskog partnera (Socksmaker3). Linpac Plastic-Algoja je jedna od direktnih inostranih investicija slovenskog porijekla i bavi se proizvodnjom i prodajom ambalaže i strojeva za prehrambenu industriju, isto kao i firma Silk trade. Također, na prostoru općine Tešanj prisutna je još jedna inostrana, tj. njemačka investicija porijeklom u firmu koja se bavi proizvodnjom i prodajom predmeta i igračaka od drveta. Na drugom kraju BiH, nalazi se opština Laktaši. Opština Laktaši poznata je kao preduzetničko središte u Bosni i Hercegovini. Na osnovu broja registrovanih preduzeća i preduzetničkih radnji (prema podacima APIF-a i Poreske uprave RS) nalazi se u grupi razvijenih opština (prema Odluci Vlade RS). Prema ostvarenom ukupnom prihodu u privredi nalazi se na trećem mjestu mjestu u RS, dok je po glavi stanovnika na četvrtom. Preduzetnička historija u Laktašima počinje već 80-ih godina prošlog vijeka otvaranjem prvih privatnih radnji i od tada ide uzlaznom putanjom. Međutim, prosječna starost postojećih preduzetnika je značajno prekoračila 40 godina. Analizom koja je odrađena za potrebe izrade Omladinske strategije opštine Laktaši za period 2010–2013. godine, utvrđeno je da je u ukupnom broju preduzetnika samo 20% mladih do 30 godine starosti. Razlozi ovakvog stanja su nedovoljna finansijska sredstva mladih, nedostatak kreditne sposobnosti, te nedovoljna podrška lokalne i šire društvene zajednice za mlade preduzetnike koji žele pokrenuti sopstvene biznise. Međutim, negativan imidž koji je dodijeljen Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina, zbog unutrašnje političke nestabilnosti i izraženih efekata ekonomske krize, u znatnoj mjeri je uticao na pad konkurentnosti nacionalne ekonomije prema nalazima časopisa „Doing Business“. Stara izreka kaže: „kapital je najplašljivija zvjerka“, tako da administrativne barijere i politička nestabilnost su znatno polučile evidentan pad „direktnih stranih investicija“ na prostoru cijele države. U takvoj situaciji, općine sa izraženim liderstvom u preduzetništvu počele su da se okreću prema direktnim domaćim investicijama i poticanju preduzetništva kod mladih. Neki će reći da to nije primarni zadatak lokalne administracije i da viši nivoi vlasti u BiH imaju to za svoju zadaću. Ekonomija obima u lokalnim zajednicama Tešnja i Laktaša je doprinijela da su ove sredine „etiketirane“ kao lideri u nacionalnim okvirama za brojne kategorije roba i usluga. Sa druge strane, mladi ljudi žive u ambijentu gdje je, ukupno gledano, veoma niska stopa preduzetništva i mali broj njih se nakon školovanja opredjeljuje za pokretanje „vlastitog biznisa“. Cilj većine njih predstavlja obezbjeđenje zaposlenja u javnom sektoru, misleći da im to donosi sigurnu egzistenciju. Pri tom zaboravljaju da već u ovom času broj zaposlenih u administraciji i javnom sektoru značajno prevazilazi dozvoljene standarde u visini javne potrošnje. Uvidom u iskustva institucionalnog poticanja razvoja preduzetništva kod mladih, pronađeni su primjeri BIT Centra u Tuzli, RARS (Republička agencija za mala i srednja preduzeća u RS) i BSC Spark u Zenici. Sve tri navedene organizacije djeluju na višem nivou vlasti od lokalnog, dok su neki od pobrojanih ekspoziture međunarodnih organizacija i projekata, čijim završetkom projekta se završava i sistemski oblik podrške preduzetništvu mladih. Jedan od najuspješnijih projekata takve vrste u BiH je BSC (Business Service Center) Spark koji je uspostavljen kroz projekat sa holandskim partnerom ATA u državama Zapadnog Balkana, a sjedište za BiH je bilo u Zenici. Tokom svoga rada, BSC Spark je uspostavio instrument podrške razvoju preduzetništva kod mladih kroz takmičenje za izbor najboljih poslovnih planova. Najbolja poslovna ideja mladog preduzetnika je dobila priliku da se realizuje useljenjem u prostor BIZ Inkubatora Zenica i podrškom njenom razvoju tokom perioda inkubacije biznisa. Osim prve nagrade, još 20 takmičara je steklo pravo na korištenje plaćene registracije i vaučera za konsultantske usluge u vrijednosti od po 2.500 EUR. Osim toga, 5 takmičara je osvojilo plaćenu registraciju, vaučer i mogućnost korištenja mikro kredita, a 5 najboljih poslovnih planova osvojili su mogućnost korištenja plaćene registracije, vaučera, mikro kredita i prostora u poslovnom inkubatoru BIZ (Poslovni Inkubator Zenica). Nažalost, okončanjem navedenog projekta i navedena inicijativa se ugasila. Povlačenjem inostranog donatora, jedan odličan instrument podrške razvoju preduzetništva je prestao sa radom jer niko od domaćih javnih institucija nije prepoznao potrebu da preuzme jednu „dobru praksu“. Općina Tešanj putem javnog poziva za najbolje poslovne ideje mladih u posljednje tri godine podržava razvoj preduzetništva kod mladih. Bili su motivisani činjenicom da se uslijed teškog socijalnog položaja u društvu i visokog nivoa nezaposlenosti, mladi ljudi nakon bezuspješne prve potrage za zaposlenjem, odlučuju za odlazak iz države. Dodatni razlog za odlazak iz države sve većeg broja mladih ljudi predstavljaju trenutno stanje u privredi, neadekvatni obrazovni sistem, nemogućnost sticanja radnog iskustva i nedostatak novih znanja i vještina. Indikativan podatak da svaka četvrta zaposlena mlada osoba radi posao za koji se nije školovala, predstavlja još jedan od razloga zbog kojih je Općina Tešanj 2011. godine pokrenula projekat nagrada za najbolje poslovne ideje mladih. Slika 1. Javni poziv za podršku preduzetništva mladih a) Općina Tešanj b) Opština Laktaši. U cilju rješavanja veoma ozbiljnog problema za svaku lokalnu zajednicu, Općina Tešanj je poduzela niz mjera i aktivnosti kako bi se podstaklo poduzetništvo i zapošljavanje nezaposlene mlade populacije, a time i kreirali uslovi za njihovo zadržavanje u državi. Upravo zato, otpočelo se sa općinskim poticajima za preduzetništvo kao podrška povećanju samozapošljavanja. Slika 2. Plakat javnog poziva. Slika 3. Edukacija mladih u pisanju poslovnih planova. Razvoj preduzetništva je proizilazio iz strateških dokumenata Općine Tešanj, što je kao praksa nastavljeno kroz nedavno usvojenu Strategiju razvoja općine Tešanj 2013–2018, koja predviđa nastavak projekta „Najbolje poslovne ideje mladih“. Vodilja koju slijede u općini Tešanj predstavlja osnovni zadatak da se educiraju i ojačaju kapaciteti mladih ljudi, kako bi isti u budućnosti bili nosioci razvoja lokalne zajednice. Na javni poziv za koji je izrađen identitet cjelokupne kampanje mogu se prijaviti sve punoljetne osobe starosti do 35 godina, sa stalnim mjestom prebivališta na području općine Tešanj, koje imaju interesantnu poslovnu ideju i žele da je realizovati kroz započinjanje vlastitog poslovnog poduhvata na području općine Tešanj. Podržava se prijavljivanje i učešće timova u kojima se oko jedne poslovne ideje okupi veći broj osoba. Jedan tim, odnosno samostalni podnosilac zahtjeva, može prijaviti više biznis-planova. Ista osoba ne može biti član dva tima, niti istovremeno prijaviti ideju kao samostalni podnosilac i biti član jednog tima. Slika 4. Potpisivanje ugovora sa nagrađenima. Slika 5. Nagrađeni za najbolju poslovnu ideju mladih. Kako bi bili u stanju da vlastiti poslovnu ideju prikažu u prihvatljivom formatu, organizovana je obuka iz pripreme poslovnih planova na temu „Kako pripremiti poslovni plan“ za sve zainteresovane osobe. Šansa da biznis-plan bude realizovan, uz saglasnost podnosioca plana, veća je ukoliko biznis-plan bude imao sve relevantne i realne pokazatelje uspješnosti. Pošto se ovlada vještinama poslovnog planiranja, naredni korak je registrovanje djelatnosti, osiguranje adekvatnog prostora za rad i pokretanje samog biznisa. Ukoliko se to ne obezbijedi, onda su ideja i poslovni plan osuđeni na propast. Osim toga, potreban je i novac za pokretanje biznisa jer bez početnog kapitala nema ni pokretanja biznisa. Nakon što mladi čovjek ipak pokrene biznis, potrebno je naći i određene poslovno-savjetodavne usluge koje će omogućiti da njegov biznis ojača. Poslovna ideja koja se prijavljuje mora se obraditi kao biznis-plan, a prihvatljive su ideje u svim djelatnostima osim trgovine i ugostiteljstva (izuzev originalnih ideja vezanih za turizam i domaće proizvode), pod uslovom da se realizuje na području općine Tešanj. Zamišljenu poslovnu ideju treba pretočiti u biznis-plan prema originalnom obrascu prijave koji je sastavi dio javnog poziva i popunjava se kako je objašnjeno u „Uputstvu o načinu popunjavanju prijave“. Poslovna ideja mora biti predana pod šifrom, a šifra sa imenom i prezimenom u predana zasebno u zatvorenoj koverti. Odgovornost za originalnost poslovne ideje je isključivo na podnosiocu poslovne ideje. Komisija za ocjenjivanje dostavljenih poslovnih planova je sastavljena 9 članova, koji su svi privrednici i ljudi koji su u svom životu napravili“ biznis. Komisija će izvršiti vrednovanje biznis-planova prema jedinstvenim kriterijumima, a prednost imaju nezaposleni podnosioci planova kao i timski prijedlozi, ukoliko je utvrđen približa kvalitet podnesenih planova (do 5%). Općina Tešanj je prve godine (2011.) objavila javni poziv za najbolje poslovne ideje mladih na koji je dostavljeno 12 biznis-planova, od kojih je sa 5 potpisan ugovor o finansiranju i realizaciji biznisplanova. Nakon što je javni poziv ocijenjen kao uspješan, odlučeno je da Općina Tešanj ovaj vid poticaja za mlade nastavi po javnom pozivu u 2012. godini dostavljeno 10 biznis-planova, od kojih je sa 4 potpisan ugovor o finansiranju i realizaciji biznis-plana. U prve dvije godine primjene poticaja, direktan rezultat podrške je 9 registrovanih firmi i 13 novozaposlenih osoba. Općina Tešanj je finansirala poslovne planove u iznosu 4.100 KM do 14.800 KM, i to iz slijedećih djelatnosti:        knjigovodstvene, softverske i usluge dizajna; usluge proizvodnje u metalskoj industriji; predškolska ustanova i igraonica za djecu; izrada suvenira i reklama; upravljanje elektronskim otpadom; centar za marketing, edukaciju i IT konsalting; aparati za samoposluživanje toplih napitaka. Slika 6. Analiza poticaja za najbolje poslovne ideje mladih u općini Tešanj a) 2011. godina b) 2012. godina Općina Tešanj se obavezala da će za uspješno ocijenjene biznis-planove osigurati troškove registracije firme, dio ili u cijelosti troškove zakupnine prostora u prve tri godine obavljanja djelatnosti, te dio ili u cijelosti trošak zdravstvenog i penzionog osiguranja u prvoj godini obavljanja djelatnosti. Ukoliko biznis-plan bude uspješno ocijenjen, a podnosilac biznis-plana ga nije spreman sam realizovati, takav plan će se ponuditi bilo kome za realizaciju uz dogovorenu naknadu sa podnosiocem aplikacije. Općina Tešanj će podnosioce biznis-planova, koji budu uspješno ocijenjeni, uputiti na određene adrese radi podrške izvora finansiranja. Nakon provedenog javnog poziva u 2013. godini, za tri godine potpisano je 16 ugovora i zaposlena su 23 mlada čovjeka. Na raspisani javni poziv u 2013. godini ukupno je pristiglo 15 prijava, a Komisija je sedam biznis-planova ocijenila uspješnim. Za ovu namjenu u budžetu je izdvojeno 48.900 KM. Strategijom razvoja Opštine Laktaši prepoznat je problem razvoja preduzetništva i definisan cilj „uspostavljanje visokokvalitetne preduzetničke infrastrukture“. U Strategiji razvoja omladinske politike predviđeno je otvaranje inkubatora koji bi mladim ljudima pomogao kako kroz pružanje potrebnih savjeta u početnom poslovanju tako i kroz smanjenje početnih troškova u vidu minimalnih režijskih troškova i besplatnog zakupa prostora u prvim godinama poslovanja. Opšti cilj projekta u opštini Laktaši je bio smanjiti broj nezaposlenih mladih ljudi na području opštine, te povećati broj mladih preduzetnika, tj. dati im povoljnije uslove i podsticaje za osnivanje vlastitog biznisa u skladu sa njihovim obrazovanjem i kvalifikacijama. Sticanjem zaposlenja mladi će pored toga biti u prilici da riješe i druga osnovna životna pitanja, kao što je stanovanje i osnivanje porodice. Projekat je u skladu sa Strategijom razvoja opštine Laktaši za period 2007-2013, strateškim ciljem „uspostavljanje visokokvalitetne preduzetničke infrastrukture“, Strategijom razvoja omladinske politike opštine Laktaši za period 2010-2013. godine, Strategijom razvoja MSP RS i BiH i Srednjoročnom razvojnom strategijom BIH. Kao doprinos dostizanju postavljenog cilja, opština Laktaši je 2012. godine, objavila javni poziv za dodjelu sredstava za sufinansiranje samozapošljavanja mladih preduzetnika. Finansijska sredstva se u obliku granta dodjeljuju preduzetnicima i mikro privrednim društvima u vlasništvu mladih osoba za sufinansiranje nabavke opreme, uvođenje novog proizvoda, nabavku repromaterijala, podmirenje troškova različitih usluga (konsultantskih, marketinških, računovodstvenih, troškova obuke zaposlenih i dr.), te ostalih troškova koji doprinose pokretanju i razvoju biznisa. Ukupan iznos sredstava koji se dodijelio korisnicima iznosio je 25.000 KM. Maksimalan iznos granta po korisniku je iznosio 2.500 KM. Osim navedene podrške, Opština Laktaši je plasirala sredstva u visini 100.000 KM na subvencije kamatnih troškova kod poslovnih subjekata. Ostvareni rezultati predmetnog konkursa su 10 firmi korisnika i 10 novozaposlenih osoba. Uslovi za korištenje sredstava poticaja za preduzetnike u opštini Laktaši su slijedeći:            da aplikant nije stariji od 30 godina; da je aplikant registrovan u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima; da je aplikant prvi puta registrovao pretežnu djelatnost šest mjeseci, prije objave javnog poziva; da aplikant ima sjedište na području opštine Laktaši; da vlasnik poslovnog subjekta ima prebivalište na području opštine Laktaši; da pretežna djelatnost aplikanta nije u području: „G Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala“, „I Djelatnost pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hoteli i ugostiteljstvu“, „K Finansijske djetatnosti i djelatnosti osiguranja“, i da se ne radi o djelatnostima koje predstavljaju „Igre na sreću“. Izuzetno pravo korištenja sredstava imaju i korisnici čija je pretežna djelatnost „45.20 Održavanje i opravka motornih vozila“, iako se djelatnost nalazi u području G; da je korisnik-preduzetnik uskladio djelatnost u skladu sa Zakonom o zanatskopreduzetničkoj djelatnošću (Službeni glasnik RS, BROJ 117/11); da aplikant ima do 10 zaposlenih (da je vlasnik jedan od zaposlenih); da aplikant izmiruje obaveze po osnovu poreza i doprinosa; da je aplikant likvidan; da prema aplikantu nije otvoren stečajni, odnosno likvidacioni postupak. Aplikant je tokom prijeve dužan dostaviti čitav set dokumentacije propisan javnim pozivom. Cjelokupni konkursni postupak provodi komisija od tri člana imenovana od strane načelnika opštine. Nakon provedene ocjene podnesenih aplikacija, komisija formira i dostavlja prijedlog korisnika za dodjelu sredstava načelniku opštine, koji donosi odluku o izboru korisnika sredstava. Potom se sa izabranim korisnicima sredstava potpisuje ugovor kojim se definišu uslovi pod kojim se bespovratna sredstva dodjeljuju i način isplate. Šta možemo izvesti kao zaključak iz gore navedenog teksta?  općina Tešanj i opština Laktaši spadaju među dvije lokalne zajednice u BiH sa najvišom razinom izraženog preduzetništva i obimom ekonomskih aktivnosti;  prezentovana dva modela podrške preduzetništvu mladih imaju određenih sličnosti, ali i značajnih međusobnih razlika;  oba primjera uporište nalaze u odrednicama Strategija razvoja i Strategija podrške mladima, kako na lokalnom, tako i na višim nivoima političko-administrativne organizacije Bosni i Hercegovini;  prethodna praksa u BiH govori da su pokušaji podrške preduzetništvu mladih, isključivo dolazili sa viših nivoa od lokalnog, i da prezentovana dva primjera predstavljaju svojevrsne „pionire“ dobre prakse u predmetnom području;  primjer općine Tešanj govori o brižljivo pripremljenom postupku koji je omogućio punu uključenost ljudi iz biznisa, kao svojevrsnih mentora, predavača pri pripremi biznis-planova i ocjenjivača najboljih poslovnih ideja;  primjer opštine Laktaši govori da je cjelokupni proces usmjeren u djelatnosti za koji lokalna zajednica posjeduje interes da se razvijaju i stoga ih stavlja u preferencijalni položaj;  Općina Tešanj već tri godine na ovaj način pruža podršku mladim ljudima da svoje ideje pretoče u biznis. Za tri godine potpisano je 16 ugovora i zaposlena su 23 mlada čovjeka. Značajno je napomenuti, da će Općina Tešanj i u narednim godinama podržavati mlade ljude i njihove ideje;  Općina Tešanj se obavezala da će osigurati za uspješno ocijenjene biznis-planove troškove registracije firme, dio ili u cijelosti troškove zakupnine prostora u prve tri godine obavljanja djelatnosti, te dio ili u cijelosti trošak zdravstvenog i penzionog osiguranja u prvoj godini obavljanja djelatnosti. Ukoliko biznis-plan bude uspješno ocijenjen, a podnosilac biznis-plana ga nije spreman sam realizovati, takav plan će se ponuditi bilo kome za realizaciju uz dogovorenu naknadu sa podnosiocem aplikacije. Općina Tešanj će podnosioce biznisplanova, koji budu uspješno ocijenjeni, uputiti na određene adrese radi podrške izvora finansiranja.  prve dvije godine podrška općine Tešanj poslovnim idejama mladih je iznosima cca. 50.000 KM godišnje;  Opština Laktaši je prezentovani model podrške preduzetništvu mladih realizovala samo tokom 2012. godine. Tom prilikom podrška je pružena za 10 firmi i rezultirala je sa 10 novozaposlenih osoba. Iskreno se nadamo da će predstavnici Opštine Laktaši u narednom periodu nastaviti sa navedenom praksom podrške mladim preduzetnicima;  Ukupan iznos sredstava koji se dodijelio korisnicima od strane opštine Laktaši iznosio je 25.000 KM. Maksimalan iznos granta po korisniku je iznosio 2.500 KM. Osim navedene podrške, Opština Laktaši je plasirala sredstva u visini 100.000 KM na subvencije kamatnih troškova kod poslovnih subjekata. Lideri među općinskim načelnicima/gradonačelnicima u stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta: Milovan Topolović je prije stupanja na poziciju „prvog čovjeka“ opštine Laktaši obavljao različite dužnosti, među kojima izdvajamo dužnost poslanika u Narodnoj skupštini RS. Iako je po vokaciji prosvjetni radnik, došao je na poziciju „prvog čovjeka“ lokalne zajednice sa veoma izraženom preduzetnošću i gdje se od načelnika očekuje da posjeduje izgrađen osjećaj za poticanje razvoja povoljnog poslovnog ambijenta. Sa kolikim uspjehom je to uspio, najbolje govori podatak da je tri puta zaredom (2004., 2008. i 2012. godine) na lokalnim izborima biran na poziciju opštinskog načelnika. Tokom 2011. godine dobio je priznanje za najnačelnika jugoistočne Europe. Fuad Šišić je nosilac brojnih priznanja za postignute rezultate u radu, obavljajući različite poslove u privatnom i javnom sektoru tokom 30godišnje profesionalne karijere. U dva navrata je obavljao dužnost općinskog načelnika 1994–2000. godine, i 2008–2012. godine, a trenutno se nalazi na poziciji predsjedavajućeg Općinskog vijeća (OV) općine Tešanj kao najvišeg predstavničkog organa lokalne zajednice. Tokom 2011. godine dobio je priznanje za naj-načelnika jugoistočne Europe. Autor je nekoliko knjiga iz područja organizacije, rukovođenja i planiranja poslovnih procesa sa primjenom u javnoj upravi, što ga svrstava među najveće poznavaoce navedenog područja u BiH i šire. Autor teksta i fotografija: Doc.dr. Ismar ALAGIĆ dipl.inž.maš. [email protected] ; [email protected] ; [email protected] GSM: +387(0)61 79 28 08; 62 99 30 55 Skype: ismar_alagic