KNJIŽNICE U PROCJEPU Stručna obrada neknjižne građe Zbornik radova Glavna urednica Dunja Holcer Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije Sisak, 2014. Stručni skup Knjižnice u procjepu Stručna obrada neknjižne građe Sisak, Hotel Panonija, 13. - 14. prosinca 2012. SSStručni skup Organizator Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije Suorganizator Komisija za katalogizaciju Hrvatskoga knjižničarskog društva Urednički odbor Gordana Bjelovarac Iva Dužić Dunja Holcer Danijela Kulović Dubravka Šurlan Recenzenti prof. dr. sc. Aleksandra Horvat Dorica Blažević, knjižničarska savjetnica Predmetno kazalo Branka Purgarić-Kužić UDK Renata Rupčić Lektura Renata Šurlan Prijevod na engleski Nataša Bujas Korektura Iva Dužić ISBN 978-953-57942-0-2 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 866692. Zbornik radova je tiskan uz potporu Grada Siska SADRŽAJ PREDGOVOR (prof. dr. sc. Aleksandra Horvat) Ana Barbarić BIBLIOGRAFSKI OPIS NEKNJIŽNE GRAĐE PREMA ODREDBAMA OBJEDINJENOGA IZDANJA ISBD-A Vesna Hodak POPRATNA GRAĐA: SADAŠNJA KATALOŽNA PRAKSA I NOVI MOGUĆI NAČINI OBRADE Milka Šupraha-Perišić, Nikolina Papić OBRADA NEKNJIŽNE GRAĐE: POPRATNA GRAĐA (ZVUČNA, VIDEO I ELEKTRONIČKA) – U PRAKSI GRADSKE KNJIŽNICE RIJEKA Vesna Ivanković SKLAD KNJIŽNE I NEKNJIŽNE GRAĐE U GLAZBENOJ ZBIRCI Andrea Šušnjar, Sanja Vukasović-Rogač OBRADA AUDIOVIZUALNE GRAĐE GLAZBENOG SADRŽAJA U KNJIŽNICAMA GRADA ZAGREBA Maja Bodiš, Dubravka Petek, Diana Polanski OBRADA MAPA SITNOG TISKA U FONDU ZBIRKE ZAGRABIENSIA Sanja Mikačić, Diana Polanski OBRADA TRODIMENZIONALNE DIDAKTIČKE GRAĐE U KNJIŽNICAMA GRADA ZAGREBA Vikica Semenski KATALOŽNA OBRADA ELEKTRONIČKE GRAĐE U KNJIŽNICAMA GRADA ZAGREBA Gordana Miolin PRIMJERI I PRAKSA GRADSKE KNJIŽNICE MARKA MARULIĆA U SPLITU U OBRADI NEKNJIŽNE GRAĐE Nataša Bujas OSVRT NA RAZLIKE U KATALOGIZACIJI AUDIOVIZUALNE GRAĐE U HRVATSKIM KNJIŽNICAMA Željka Turk Joksimović STVARANJE NORMATIVNE BAZE ZA AV GRAĐU NA PRIMJERIMA (DOBRE) PRAKSE V 1 17 35 45 57 72 84 99 121 142 153 III Sanja Jurković, Ana Šimić AUDIOVIZUALNI ODJEL GRADSKE KNJIŽNICE “JURAJ ŠIŽGORIĆ” ŠIBENIK: STRUČNA OBRADA GRAĐE Vedrana Lugić, Dubravka Katić STRUČNA OBRADA NEKNJIŽNE GRAĐE U GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI VINKOVCI Danka Hajsig, Vikica Semenski KATALOŽNA OBRADA VIDEOGRAĐE U KNJIŽNICAMA GRADA ZAGREBA PREDMETNO KAZALO (Branka Purgarić-Kužić) IV 168 194 201 227 PREDGOVOR U posljednjih dvadeset godina svjedoci smo brojnih i znatnih promjena u načinu objavljivanja, raspačavanja, priopćavanja i korištenja djela, kao i nastanka novih vrsta građe na novim medijima. Prosječnom su čovjeku ta djela dostupna s radnoga mjesta, iz doma ili s bilo kojeg mjesta s mobitela. Veliki i moćni pretraživači poput Googlea pružaju brzu i barem naizgled relevantnu uslugu svakome tko ima pristup internetu, a u našem je dijelu svijeta on dostupan mnogima. U tako promijenjenoj sredini knjižnice su se našle u nezavidnoj situaciji: koriste li još uvijek svojoj zajednici? Trebaju li promijeniti način poslovanja i jesu li svi dosadašnji stručni i poslovni procesi i postupci doista prijeko potrebni? Posebno se upitnim čini baš onaj dio poslovanja koji se godinama činio najvažnijim: organizacija i održavanje kataloga. U vremenu velikih i moćnih pretraživača koji željenu informaciju ili naslov dohvaćaju u času, s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, trebaju li knjižnice i dalje nastojati minuciozno dotjerivati svoje kataloge? Usto, kataložni formati opiru se pretraživačima pa njihov sadržaj ostaje nedostupan brojnim korisnicima. Dugo vremena jedini izvori podataka o svemu objavljenom pa i o mnogo neobjavljenog sadržaja, katalozi su danas postali samo jedan od mogućih izvora za pribavljanje informacija. Ipak, još ih uvijek odlikuje točnost, pouzdanost i vjerodostojnost i nezamjenljivo su pomagalo za brojne znanstvenike i ljubitelje književnosti, jednom riječi za sve čitatelje. Katalog je nesumnjivo glavno pomagalo knjižnice koje korisnicima pomaže identificirati i pronaći građu koju trebaju, ali je on i svojevrsno ogledalo društva u kojemu se zrcali odraz tog društva u raznim vremenskim razdobljima. Katalozi velikih knjižnica zapravo su bibliografije iz kojih se dade iščitati ne samo što je napisano i/ili objavljeno, već i razumjeti razvijenost i težnje društva u određenom razdoblju. Naizgled skromni katalozi lokalnih knjižnica često svjedoče o jedinstvenoj građi nekog kraja ili mjesta i svojevrstan su doprinos nacionalnom katalogu. I jedni i drugi ostat će potrebni barem do trenutka dok pretraživači ne nauče razlikovati građu po obliku, sadržaju i vjerodostojnosti za razliku od posvemašnje indiferentnosti prema tim obilježjima koja ih sad odlikuje. Jedna je od glavnih zadaća kataloga okupiti sve pojavne oblike djela na bilo kojem mediju. Činjenica je da naše knjižnice uz standardnu knjižnu građu u sve većem broju nabavljaju i neknjižnu građu pri čijoj se katalogizaciji ne mogu osloniti na hrvatski kataložni pravilnik, jer on ne sadrži pravila za tu vrstu građe. Da bi podsjetili na tu činjenicu i ukazali na posljedice, ali i kako bi se pokušali dogovoriti o mogućim rješenjima, knjižničari okupljeni u Knjižničarskom društvu Sisačko-moslavačke županije, u suradnji s Komisijom za katalogizaciju Hrvatskoga knjižničarskog društva, organizirali su stručni skup posvećen katalogizaciji neknjižne i elektroničke građe. U ovom su zborniku objavljeni radovi izloženi na skupu koji je pod naslovom Knjižnice u procjepu, održan u prosincu 2012. u Hotelu Panonija u Sisku. V U radovima uvrštenim u zbornik opisuje se praksa pojedinih knjižnica u stručnoj obradi neknjižne i/ili elektroničke građe i pokazuju rješenja za koja su se knjižnice odlučile. Neke su knjižnice izradile i na mrežnoj stranici objavile vlastite upute za postupak s tom vrstom građe. U traženju odgovarajućih rješenja oslanjale su se i na praksu većih knjižnica u svijetu ili na njihove objavljene upute ili smjernice, kao i na dostupne međunarodne bibliografske standarde (ISBD) odnosno objedinjeni ISBD. Koristile su i hrvatski prijevod Smjernica za audiovizualnu i multimedijsku građu u knjižnicama i drugim ustanovama u izdanju Hrvatskog knjižničarskog društva. Dakako, činjenica da svaka knjižnica donosi vlastita rješenja, neizbježno ima za posljedicu neujednačenost kataložnih zapisa. Objavljeni radovi zorno pokazuju da su za katalogizaciju neknjižne građe IFLA-ini bibliografski standardi preopćeniti, jer dopuštaju pojedinačna pa onda često i različita tumačenja pojedinih katalogizatora. Iz objavljenih se radova dadu iščitati i specifična obilježja o kojima treba voditi računa pri stručnoj obradi neknjižne i elektroničke građe. Vidljivo je, na primjer, da ta građa zahtijeva navođenje daleko većeg broja podataka o odgovornosti, a ponekad i većeg broja stvarnih naslova, nego knjižna građa. Ta činjenica ukazuje i na povećanu važnost preglednih kataložnih zapisa i potrebu da se oni izrade za mnogo veći broj osoba/korporativnih tijela nego što se to dosad činilo. Treba međutim imati na umu i da je za mnoge osobe/korporativna tijela teško pronaći odgovarajuće podatke potrebne za izradu preglednog kataložnog zapisa, jer ih nema u referentnim izvorima. Mnogi su podatci o odgovornosti za knjižničare novi, jer ih nema na knjigama pa trebaju odlučiti kako nazvati osobu koja obavlja određen posao, kad se na predlošcima javljaju različiti nazivi, zatim treba li pojedine podatke uopće uvrstiti u opis i kojim redom. Da bi mogli odlučiti trebaju znati koji posao osobe rade, koja je njihova uloga pri izradi djela, kako djelo nastaje i sl. Posve je jasno da se odluke pojedinih katalogizatora mogu i razlikovati. Različita su rješenja zabilježena i u navođenju nekih drugih elemenata u pojedinim skupinama opisa. Organizatori skupa dobro su izabrali temu i sudionike, a okupljanjem priloga u zborniku i odlukom da ga objave pomogli da šira knjižničarska zajednica stekne uvid u osobitosti neknjižne i elektroničke građe i potrebu da se obrada te građe ujednači u svim hrvatskim knjižnicama. Dakako, autori priloga ponudili su i moguća rješenja, koja bi sastavljači budućih hrvatskih kataložnih pravila svakako trebali razmotriti. prof. dr. sc. Aleksandra Horvat VI