close

Enter

Log in using OpenID

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

embedDownload
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
TURIZAM I MLADI
Treba se uhvatiti posla
- Radimo ono što želimo i volimo i u čemu uživamo, to nas ushićuje i to nam je
životni moto i životna deviza – kaže tako dubrovačka mladež
Redovito, ali i pomno pratim svakodnevni život
i moderna dostignuća u svijetu većinom
posredstvom postojećih medija i tako stječem
pouzdani dojam da svijet egzistira na tisuće različitih načina prvenstveno radom samog čovjeka, pa mnogima ni ne pada na pamet reći kako
rade ono što vole i kako u tome uživaju (kao
što zna reći dubrovačka mladež), nego naprotiv mukotrpno rade zarađujući kruh za sebe i
obitelj, lokalnu zajednicu i za domovinu u cjelini. Kao prvo napominjem rad u sveukupnom
realnom sektoru u kojeg spada i rad u ugostiteljstvu koji je upravo rudarski te nitko ama
baš nitko neće reći da mu je rad u ugostiteljstvu neka uživancija i ushićenje. Turizam je ipak
nešto sasvim drugo (TZ Grada i Županije, turističke agencije i sl.), tamo se ugura dobar dio
tzv. pričala-papagala, ležonje, pa i parazita –
naravno – čast izuzetcima. Možebitno spominjanje svih mogućih zanimanja daleko bi me to
odvelo, samo ću spomenuti da bi dubrovačka
mladež – u većini slučajeva – htjela kruha bez
motike, a radila bi neki, recimo, činovnički
posao koji se obavlja bez nekog velikog napora, a da je i dobro plaćen. Već spomenuh da
dubrovačka mladež ne bi rado radila u realnom sektoru gdje ponekad treba i fizički „potegnuti“ i ta ista dubrovačka mladež ne bi podizala ništa teže od žlice, pantarula, žmula, olovke,
mobitela, golduna, nekakvog vibratora i sličnih
stvarčica i sličnih stvarčica, ali opet čast izuzetcima. Kao dokaz ovoj mojoj tvrdnji navodim:
Glavna nam je (Dubrovniku, njegovoj rivijeri i
dijelu DNŽ-je) gospodarska grana ugostiteljstvo i turizam u što spada i Zimmer frei, jer da
nam nije spomenutog, bez ustručavanja
rečeno, gladovali bi i gladovali i bili na prosjačkom štapu, jer – praktički – skoro ništa drugo
i nemamo. Primjerice: zanati i slični obrti (skoro svi) odavno su mrtvi, industrije uopće nemamo, Tvornice likera Krilanović – kasnije konfekcija „Jadranka“, Tvornice boja i lakova „Dubravke“, teretne luke Gruž, željezničkog i tramvajskog prometovanja, HTP „Dubrovnika“,
„Budućnosti“, „Minčete“, Dubrovkinje“ i ostalih poduzeća više nema. Sama tvornica TUP
danas životari sa svega šezdesetak zaposlenih, a do domovinskog rata bilo ih je nekoliko
stotina. Nekad gigant Atlantska plovidba isto
samo životari, te ni tamo ne cvjetaju ruže u ovo
svjetsko recesijsko vrijeme. Dakle, spali smo
samo na ugostiteljstvo i turizam uz žalosni konstataciju da su nam skoro svi hoteli u vlasništvu stranaca pa sva zarada (izuzev PDV-a, poreza i pristojbi) ode u torbama po čitavom svijetu. I banke su doživjele istu sudbinu, zar ne?
Tvrdim da Dubrovačka mladež nerado radi u
ugostiteljstvu (konobar, kuhar, slastičar, kuhinjska radnica, sobarica, spremačica, rad u vrtu,
u opskrbi i sl.) i još na nekim iole težim poslovima. A Ugostiteljsko-turistička škola jedva „skrpi“ 3-4 razreda konobar, kuhar, a za slastičare
nijedan. Ali, direktori, menadžeri hotela, šefovi
recepcije i prodaje, žurnalisti hotela, blagajnice,
recepcioneri, glasnogovornici, animatori i slično svi bi željeli biti. Ali – malo
morgen! Svjedoci smo nevjerojatnom
apsurdu. Naime, u Dubrovniku i na
bližoj rivijeri tijekom turističke sezone,
pa i čitave godine radi razne poslove
(ugostiteljstvo, campovi, trgovine, kiosci, u domaćinstvima i drugdje) vjerojatno i preko tisuću većinom mladih ljudi
iz Slavonije i iz ostalih područja kontinentalne Hrvatske, Hrvati iz BiH, mladi
Splita, Šibenika, a bezbeli ponetko i iz
inozemstva. To nije dobro jer Dubrovnik
i okolica ne oskudijevaju u radnoj snazi, ali se treba prihvatiti posla (mladi
nezaposleni). Sramota, sramota, sramota! Sigurno, nitko od tih sa strane
(kao dubrovačka mladež – opet čast
iznimkama) ne govori da uživa u onom
što radi, da ga to ushićuje i da mu je to
životni moto i životna deviza.
Uz sve navedeno i nabrojeno naglašavam da je Grad Dubrovnik veliki rasipnik. Naime, naš Grad iz svog proračuna na godinu izdvaja i to velikodušno
oko 58.000.000,00 kuna za ustanove u
kulturi (kulturne ustanove su nam
neophodne) i to „ide“ iz špagova nas
poreznih obveznika, iako neke od
ustanova u kulturi imaju popriličan vlastiti utržak - od ulaznica. Usprkos tome,
ako idemo u KMD-a, u kino, u Visiu, u
teatar Bursu, na koncert, na Ljetne igre,
u Revelin, u Lazarate, u muzeje i galerije, na Linđa „masno“ plaćamo ulaznice, opravdano se pitam, ne samo
ja, kako to?
Pero Hrdalo, Dubrovnik - Lapad
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Vrijeme je za ukloniti suhe i bolesne grane
U Trstenomu je prije nekoliko dana, bez većih posljedica, pala
velika suha grana s platana na ulicu koja vodi prema moru. Ulica
se zove Potok. Naime, u blizini rastu dva platana, a i jedan i drugi
su potencijalni ubojice. Nikad ne znaš koja će grana, suha ili bolesna, pasti komu na glavu ili na neki od parkiranih automobila.
Sreća u nesreći se tako dogodila prije nekoliko dana, prilikom
2
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
posljednjeg pada grana, kada su dvije žene izbjegle nesreću u
samo nekoliko metara. Istina, postoji upozorenje da se čeljad ne
zadržavaju ispod platana, ali… Vrijeme je da odgovorni poduzmu
akciju uklanjanja suhih i bolesnih grana, tako neće trebati ograda
od pletene žice, koju je i grubo viđet…
Zdravko Trojanović Trojo
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
IZ MOGA KUTA GLEDANJA
Turizam je dobar jedino onda kad
ne smeta lokalnom stanovništvu
Zna se da Grad mogu oživit samo njegovi stanovnici, a ne horde smotanih turista, te da se ničija zarada ne
smije događati “preko tuđih leđa“
20.7.2014. Emisija Zrcalo DU
TV. Voditelj Vido Bogdanović,
samopozvani gost, Andro
Vlahušić, momentalno gradonačelnik Dubrovnika. Teško
je bilo pratiti ovu emisiju i ostati
smiren, slušajući gradonačelnika, njegove stavove, poglede,
vizije i laži. Emisija V.
Bogdanovića, kao dubrovčanina i A.Vlahušića, koji to ni po
čemu nije. Iako nije dubrovčanin ipak je nevjerojatno kako ne
shvaća, ne zna i ne razumije
ama baš ništa u svezi s Gradom.
Brkajući pojmove samozadovoljno se hvali kako je Grad
živ, nikad življi, jer je prepun turista, jer mužika dreči najmanje
do ponoća, pa zato dubrovačke
familije dobro živu. Pa tko ozbiljan, iole obrazovan može to tako
reći i još se time hvaliti? Zna se
da Grad mogu oživit samo njegovi stanovnici, a ne horde smotanih turista, te da se ničija zarada ne smije događati “preko
tuđih leđa“! A Vlahušić nam je
čak odredio kad možemo ići
spavat, iza ponoća, ne prije, jer
do ponoća mužika ima prednost! Cijelo predavanje je
održao o ljudima koji su iselili iz
Grada prema njegovoj teoriji
isključivo iz koristoljublja pozivajući se na poštivanje privatnog
vlasništva i druge gluposti potpuno nevažne kad se radi o pravom uzroku iseljavanja većine
građana. Jer, važno je znati da
je prvi i osnovni razlog koji je
otjerao ljude iz Grada isključivo
nemogućnost življenja u Gradu,
nepostojanje osnovnih uvjeta za
život, što Vlahušiću nikako ne
može ući u glavu . Njegov zacrtani cilj je bezobzirno napuniti
Grad turistima i restoranima,
pretvoriti ga u pozornicu za najprizemniju zabavu turista i ono
najvažnije - dobro zaraditi, a
kako će u svemu tome biti građanima, ni malo ga ne interesira.
Zbog zarade su istjerani ne
samo čeljad nego i Ljetne igre,
butige, zanatlije sve što omogućava život u Gradu i čini grad
živim gradom. Voditelj (Vido) je
trebao malo više prostora i
važnosti dati pravim uzrocima
koji su iščerali sve iz Grada, jer
su oni i dalje sveprisutni i prijete pretvoriti Grad u mrtvi grad.
Vlahušić je pokazao kako nema
pojma o kulturi življenja općenito, a posebno u Gradu koji je
oduvijek imao posebno kvalitetnu kulturu stanovanja. Osnovna dužnost gradonačelnika jest
građanima osigurati kvalitetu
života u Gradu, a ne ga
bezobzirno puniti turistima i voditi brigu o njihovoj zabavi! I dok se
neki zabavljaju a neki
zarađuju, lokalno
stanovništvo je prisiljeno trpit, jer je
Vlahušić tako odredio!
Ali, nije on započeo s
tom politikom decivilizacije Grada. Počela je
Šuica i HDZ pa je u
svoja 2 mandata tome
dala veliki doprinos, a
on je to zdušno prihvatio i nastavio u tolikoj
mjeri da je i Šuicu supero. Pretvorio je Grad
u smrdljivi restoran,
najniže kvalitete, cirkus, gumno i još
smatra da ljudi tu
mogu živjeti?! Pa
kakav je to mentalni
sklop koji misli da ljudi
mogu živjeti u sred
restorana i cirkusa u 24
satnoj buci, galami,
smradu, bez odmora i
spavanja, bez normalnog opskrbnog centra, s otetim javnim
površinama, ukratko bez svega
osnovnog potrebnog za normalan život. Prisustvovao je on
raznim sastancima UNESCO-a,
Habitata i td, ali ništa nije ni shvatio ni naučio nego i dalje navija „svoje ploče“ gluposti,
neznanja i laži, s konačnim ciljem-što više zaraditi. Nije razumio ni Predsjednika UN-Habitata dr Joan Clos-a iako nije propustio reći kako su oni prijatelji
(ne znam kako i po čemu?). Dr
Clos je u svojoj završnoj riječi
između ostaloga rekao: „Urbanizacija je izraz kulture, snage i
izvrsnosti ljudi koji su je stvarali,
gdje nestane civilizacija i kultura nestaje i urbanizacija, ljudi
iseljavaju“. Naveo je primjere
kroz razdoblja povijesti kad su
ljudi napuštali urbanizaciju (Rim,
Maje, Asteci...), jer se izgubila
kultura i civilizacija. Ali Vlahušić
ništa od toga nije shvatio, jer
nema mjesta takvim idejama u
glavi punoj računa i inkasa. Nje-
govi planovi t.zv.razvoja Grada
su ustvari planovi uništavanja
kulture i civilizacije a time i urbanizacije Grada. Iz Grada je
maknuo sve što spada pod pojam kulturnog i civiliziranog življenja, a doveo komercijalizirane
sadržaje sedme kategorije,
zapačo javne površine svim i
svačim, pa i papagalima, sam
dava dozvole za upotrebu razglasa po Gradu, u svako doba
dana i noći, a da ga u svemu
tome nimalo ne zabrinjava kakva je kvaliteta života građana u
tom njegovom cirkusu. Kako ga
nije sram davati prednost turizmu pred građanima i još
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
zahtijevat da se građani svemu
tome prilagode?! Novac i zarada zamaglili su mu svijest pa je
zaboravio što je njegova osnovna dužnost kao gradonačelnika, a to je stvoriti uvjete za što
kvalitetniji život građana u Gradu
–Grad po mjeri čovjeka ,kakav
je nekad i bio. Po svemu se čini
da je njegov najveći problem neznanje bez granica, pa mu je
tako nepoznata i
izreka koja govori
da je turizam
dobar
jedino
onda kad ne
smeta lokalnom
stanovništvu. A
što se nama dogodilo? Zahvaljujući vizijama političara
tipa
Vlahušić i Šuica,
lokalni stanovnici
su
postali
nevažni, više kao
smetnja, pa su
prisiljeni ili trpit
nasilje tog „razvoja„ ili se iselit. I to
je prava istina napuštanja Grada, a
ne ono što
Vlahušić napamet talno ponavlja,
kako građani iseljavaju isključivo
radi velikih cijena
koje dobiju za
svoju nekretninu.
To jednostavno
nije istina. Posebno strašno
neznanje i slijepu sklonost materijalnom pokazao je u odnosu prema Srđu, gdje me posebno i uvijek vrijeđa njegova tvrdnja kako je plato Srđa bezvrijedni i neiskorišen krš.
Završit ću također rečenicom dr
Closa: “Važno je Dubrovnik
sačuvati kao živi Grad! Izgubiti
Dubrovnik bila bi izdaja vlastite
povijesti“. Pod pojmom „izgubiti
Dubrovnik“, mislio je na Grad
bez stanovništva, grad muzej,
kamena kulisa, mrtav Grad, sve
ono što predstavlja Vlahušićevu viziju Grada.
Dr Dorina Mitić-Šoša
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PISMO UREDNIŠTVU
Gdje su komentari?
U sve ono što nije učinjeno u općemu dobru i za opće dobro, treba uprijeti
perom, pa ma o komu se radilo, ali malo poznavanja stvari, poštovanja,
kulture i tolerancije ne bi nedostajalo, zar ne?
Poštovano Uredništvo, lijepo je od vas što kojoj je dopušteno sve ono što nije dopušotvarate svoje stranice i uradcima iz drugih teno drugima. Zašto niste komentirali da su
lokalnih medija, i što prenosite ono što nije i HDZ-ova i SDP-ova konferencija tek sitne
„proizvedeno“ u vašoj „uredničkoj kuhinji“, političke podvalice s ciljem da se „udari“ po
ali što vas košta da uz to što prenosite to i gradonačelniku Andru Vlahušiću i njegovoj
komentirate s jednom, dvjema rečenicama? ideji da u Gradu ostane još tridesetak i više
Eto, prenijeli ste tekstove iz Dubrovačkog milijuna kuna od ulaznica od zidina? E, pa
vjesnika o konferencijama za tisak HDZ-a i na zdravlje!
SDP-a, o Odluci Ustavnog suda o „novom Isto tako, saborskog zastupnika Frana MaZakonu o obnovi Dubrovnika“, kao i tekst s tušića ste pustili neokrznutog, a riječ je o
dubrovnikneta o najrastrošnijem saborskom nečemu što je sinonim za Hrvatsku. Mnogi
zastupniku u Hrvata Franu Matušiću, ali da više koštaju državu, nego što učine za nju.
ste barem komentirali, ali niste.
A on je na vrhu te piramide. Što je to Frano
Što su to HDZ i SDP učinili da bi odnos Gra- Matušić učinio za dubrovački i kraj i Hrvatsku,
da i DPDS-a profunkcionirao za opću do- koji su njegovi uspjesi i neuspjesi kao sabbrobit, a ne samo u ovom slučaju – nakon orskog zastupnika. Zašto tu niste malo
Odluke Ustavnog suda – na dobrobit Udruge „začeprkali“. Strah, interes?
Društva prijatelja dubrovačke starine, koja Isto tako, ovih dana čitam na nekim duje nakon Udruge „Dinamo“, poput „Ličkog brovačkim portalima kako su „kilometarske
medvjeda“, najzaštićenija udruga u zemlji, i kolone“ i velike gužve u prometu na ulazu s
petlje u Grad, te u Župi dubrovačkoj zbog
uključenih semafora u Srebrenom. A stvarno stanje za sve koji imaju oči i pamet je, da
nikakvih nesnošljivih gužvi (kao što je to bilo
proteklih godina), unatoč većem prometu,
nije bilo i nema na ulasku s petlje u Grad, jer
je to, napokon, riješeno prošle godine, dok
je u Župi dubrovačkoj problem kad semafori
rade, a ne kada ne rade. Naravno, najlakše
je isključiti struju, a što kada se dogodi
prometna nesreća s teškim posljedicama?
Župa traži cjelovito prometno rješenje u Srebrenom, a ove „nesnosne gužve“ na ulazu
u Grad su samo još jedne ciljane podvalice,
da se „udari svim sredstvima“ po gradonačelniku Andru Vlahušiću. Gospodo iz
dubrovačkih medija, možete vi tamburati
udarati po Andru Vlahušiću koliko hoćete i
kako hoćete, ali zahvaljujući njemu i njegovom timu prometnih gužva i problema kako
je bilo proteklih godina više nema. Dakako,
u sve ono što nije učinjeno u općemu dobru
i za opće dobro, treba uprijeti perom, pa ma
o komu se radilo, ali malo poznavanja stvari,
poštovanja, kulture i tolerancije ne bi nedostajalo, zar ne?
T.M. (Podaci poznati Uredništvu)
PRIOPĆENJE KANDIDACIJSKE LISTE GRUPE BIRAČA NOSITELJA IGORA MIOŠIĆA
Napokon radno tijelo za pregovore - više ljudi više zna
Kandidacijska lista grupe birača Srđ je Grad
ponosna je na činjenicu da se danas
oživotvoruje ono što je započela u travnju,
prikupljanjem potpisa za tematsku sjednicu
Gradskog vijeća. Na toj se sjednici odlučivalo o budućem tijeku pregovora između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine.
Pozdravljamo odluku Ustavnog suda koja
osnažuje načelo vladavine prava u Hrvatskoj. Da je predloženi zakon ostao u potpunosti na snazi, bio bi to težak presedan
– takvim načinom donošenja i provođenja
zakona stvorila bi se pravna nesigurnost za
svakog građanina Hrvatske.
Odlukom Ustavnog suda dodatno je
potvrđeno ono za što smo se otpočetka
zalagali, a to je da Gradsko vijeće ima ak-
tivnu ulogu, koja mu po zakonu i logici pripada, u reguliranju odnosa Grada i DPDSa. Stoga od danas svaki budući korak u vezi
s upravljanjem gradskim zidinama mora biti
rezultat djelatnosti Radnog tijela koje
potvrđuje Gradsko vijeće, a ne samovolje
nositelja izvršne vlasti. Već je gradonačelnikova izjava nakon odluke Ustavnoga suda
u kojoj najavljuje tužbu protiv DPDS-a kršenje zaključka Gradskog vijeća od 7. travnja
2014. godine.
Pogubnost gradonačelnikove pohlepe u
ovom se Zakonu odražava i u činjenici da
će Grad Dubrovnik od sada morati u potpunosti financirati Zavod za obnovu Dubrovnika. Štetne posljedice ovakve samovolje, osnažene stranačkom vertikalom u
Ministarstvu kulture, mjere se milijunima
kuna troškova za proračun Grada.
Još se jednom pokazalo da individualni
snovi ljudi na javnoj funkciji lako mogu
postati noćna mora građana. Tako je i gradonačelnikova vizija grada kao „kese pune
novaca“ dovela u pitanje i status na
UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Ova odluka Ustavnog suda trebala bi potaknuti na razmišljanje i one vijećnike koji
nekritički daju svoj glas za takav način upravljanja gradom, što je očito naslijeđe Dubrovačkog dogovora.
Ako je nešto iz dubrovačke tradicije danas
životno i vrijedno, onda je to načelo mudre
vlade u kojoj za zajednicu važne odluke
donose kolektivna tijela, a ne pojedinci
opijeni ambicijom bez mjere.
KLGB Srđ je Grad
DUBRAVKA ŠUICA EUROPSKOJ KOMISIJI:
Prioritet - nastavak izgradnje Pelješkog mosta
U konačnim nacrtima Operativnih programa
koje je Vlada predala Europskoj komisiji 22.
srpnja navodi se potreba „cestovnog povezivanja juga Dalmacije“, no izostala je stavka o nastavku izgradnje Pelješkog mosta i
prometnog povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske. Na tu
činjenicu reagirala je zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica obrativši
se za pomoć Europskoj komisiji.
„Predstudija izvedivosti potvrdila je kako je
most najbolje rješenje za povezivanje krajnjeg hrvatskog juga i zato ne vidim opravdani
razlog da se u Partnerskom sporazumu s
Komisijom
nije- našao
vitalni1. projekt
4 GlasGrada
489 - petak
8. 2014.nasta-
vaka izgradnje Europskog-Pelješkog mosta. Budući da na hrvatskom jugu vlada velika zabrinutost, te s obzirom na nemogućnost
dobivanja pravih informacija iz Vlade i resornih ministarstava, obratila sam se za pomoć EK“ naglasila je zastupnica Šuica. Ona
je tražila od Komisije da se pismeno očituje
o tome u kojoj je fazi projekt nastavka izgradnje Europskog-Pelješkog mosta te jesu li hrvatska upravna tijela pripremila studiju izvedivosti. Također, tražila je da precizan odgovor iz kojeg fonda Hrvatska može sufinancirati nastavak izgradnje Pelješkog mosta,
odnosno koje radnje Komisija očekuje od
Vlade i hrvatskih ministarstava u ovoj fazi pro-
jekta. Podsjetimo, povjerenik Europske komisije Siim Kallas potvrdio je u odgovoru zastupnici Šuici, još u ožujku 2014. godine, kako
Hrvatska može računati na bespovratna
sredstva i za izgradnju Jadransko -jonskog
koridora, što znači i izgradnja autoceste do
Dubrovnika, zbog prometne izoliranost
regije. Stoga je Šuica upitala Komisiju je li
Vlada u Partnerskom sporazumu navela potrebu financiranja ovog prometnog koridora
iz Kohezijskog (KF) i Europskog fonda za
regionalni razvoj (EFRR) budući da je Unija
prepoznala ovaj projekt kao žilu kucavicu
ovog dijela Europe.
Alen Legović
POKUŠAJ DA SE OD GORUŠIČINOG ZRNA NAPRAVI SMOKVIN
LIST (3)
Eliminacija
paušalnim
argumentima
Ima bit da je jedini i isključivi normalni svijet, onaj svijet
u kojem se kreće, živi i radi gospar Drago Pilsel
Gospar Drago Pilsel, glavni urednik portala Autograf.hr, te urednik biblioteke Znakovi vremena u izdavačkoj kući Synopsis,
nikako se ne može načuditi
meni kao autoru, što sam se
usudio pokloniti toliku vjeru njegovom glavnouredničkom
kritičkom osvrtu i iscrpnom intervjuu s autorom knjige
„Bogozaborav“, da sam iste
smatrao dovoljno informativnim
za zauzimanje načelnog stava
o cijeloj knjizi, ali i za polemiziranje sa stavovima iznesenim
u samim tim člancima objavljenim na Pilslovom portalu. Kao ni
glavnom uredniku ovog tjednika, koji od uljudnog uvodnog
„Poštovanog glavnog urednika“, nakon par rečenica degenerira u nepoznavatelja elementarnog značenja „etike pisane
riječi“. A „etika pisane riječi“, po
neprikosnovenom etiku za
pisanu riječ u Hrvata, Ti je, dragi Antune, ispaliti u obliku
pisane riječi npr. da moj članak
„nema čak ni najnižu razinu…
kritike“, odnosno „razmišljanja“;
te da se „takav način pisanja u
normalnom svijetu, naziva besmislica.“ Pri tome je ima bit jedini i isključivi normalni svijet,
onaj svijet u kojem se kreće, živi
i radi gospar Drago Pilsel, a Ti,
Antune i ja život(inj)arimo i
škrabuckamo u dijametralno
suprotnom, dakle paranormalnom odnosno abnormalnom
(dubrovačkom odnosno konavoskom) svijetu, u kojem je
moguće objaviti i članak u
kojem se kritički zbori o knjizi
koju je uredio Njegov genij, o
kojoj je osobno On na Svom
portalu napisao hvalospjevnu
kritiku na valjda najvišoj spisateljskoj razini, a čije glavne stavove
je baš On definitivno preispitao
i verificirao rešetajući, na samo
sebi i svojoj urođenoj argentinskoj hrabrosti svojstven način,
nesretnoga autora Frana Prcelu. O.P.; a da se ta knjiga ni ne
pročita.
Čini mi se, zapravo sam, dragi
Antune, sikur, da nijesam pošteno priznao ( a ne „hvalio se“
kako mi g.Pilsel imputira) da
knjigu nijesam čitao, da on ni po
čemu iz moga članka ne bi
mogao zaključiti da je tome
tako. Jer ja se isključivo referiram na stavove eksplicite iznesene u odnosnim člancima i intervjuima na Pilslovom portalu.
I još eksplicitnije iznosim svoje
(protu)stavove. Koji su, ima bit,
iz određenoga razloga, gosparu Pilslu neprihvatljivi i/ili nesimpatični. Ali nema petlju (argentinski: hrabrost) polemizirati s njima, pa nas eliminira paušalnim argumentima „ad hominem“, jer ja da pišem, a ne čitam, a Ti da uređuješ a da
nemaš pojma o „etici napisane
riječi“.
Darko Kaciga Dubrovčanin
PRIOPĆENJE-POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO
NERETVANSKA
Zapljena heroina na GP
Karasovići
Ulaznoj graničnoj kontroli na
međunarodnom cestovnom
graničnom prijelazu Karasovići,
jučer, 29. srpnja oko 12 sati,
pristupio je osobni automobil albanskih nacionalnih oznaka
kojim je upravljao 39-godišnjak,
a u kojem se kao putnik nalazio
također 39-godišnjak, obojica
državljani Albanije.
Tijekom obavljanja granične
kontrole suradnjom policijskih
službenika Policijske postaje
Gruda i djelatnika mobilne jedinice carine uočene su preinake
ispod upravljača vozila zbog
čega se posumnjalo na krijumčarenje. Temeljem naloga
Županijskog suda u Dubrovniku obavljena je detaljna pretraga automobila kada je u posebno napravljenom spremniku ispod instrument-ploče u automobilu, pronađeno 20 paketića
u kojima se nalazio heroin, uk-
upne težine 10.754 kg.
Vrijednost zaplijenjenog heroina
procjenjuje se na iznos veći od
četiri milijuna kuna, dok bi miješanjem s raznim punilima radi
povećanja mase, u uličnoj preprodaji na teritoriju Republike
Hrvatske dosegla i puno veći
iznos.Dvojica državljana Albanije su uhićena i dovedena u
prostorije policije na kriminalističko istraživanje zbog sumnje
u počinjenje kaznenog djela
neovlaštene proizvodnje i
prometa drogama.
Glasnogovornica,
Marija Gjenero
PS
Ceterum censeo…uostalom
mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji
ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu
preko Rijeke dubrovačke vratiti
njegovo časno, izvorno ime –
Most Dubrovnik.
www.effect-dubrovnik.com
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
5
ATLANTSKA PLOVIDBA
PROJEKT
Posada Astaree spasila Drugo lice invalidnosti
kubanske izbjeglice
Pomorci Atlantske plovidbe
su iznova pokazali iznimnu
dužnu pažnju i solidarnost
na moru. U nedjelju, 27. srpnja tijekom plovidbe
Karipskim morem, posada
m/b AP Astarea je uočila
splav s pet osoba. Uspješnom akcijom spašeno je pet
kubanskih izbjeglica koje su
provele 18 dana na splavi
nošeni strujom i vjetrom.
Dana 29. srpnja, tijekom
ranih jutarnjih sati, spašene
osobe sigurno su iskrcane i
predane američkim vlastima,
te je brod nakon toga nastavio svoje komercijalno putovanje. U obavijesti iz Ureda predsjednika Uprave Atlantske plovidbe ističu kako
su ponosni na svoje pomorce te ovim putem zahvaljuju zapovjedniku, kap. Anti
Dujiću, i posadi broda m/b
Astarea na humanosti i
poduzetoj akciji koja će
zasigurno biti zabilježena i od
strane pomorske administracije SAD-a.
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
Rezultati upisa u I. roku
Završen je postupak upisa u
I. godinu preddiplomskih
studija za akademsku 2014./
2015. godinu u I. (srpanjskom) roku na Sveučilište u
Dubrovniku. Od ukupne upisne kvote od 366 mjesta za
redovite studente kroz sustav Državne mature upisalo
se njih 304. Gotovo svi preddiplomski studiji za redovite
studente su popunjeni. I ove
se godine nastavlja povećani interes za upis na pomorske studije – studije Nautika, Brodostrojarstvo i Pomorske tehnologije jahta i
marina, pa su popunjena
sva mjesta a velik broj prijavljenih kandidata nije se
mogao upisati.
Povećan je interes i za upis
na studij Poslovne ekonomije, a popunjeni su i studiji
Mediji i kultura društva, Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu i Restauracija te
stručni studij Financijski
menadžment gdje se svi
kandidati upisuju u statusu
izvanrednih studenata. Slobodnih mjesta za redovite
studente ostalo je tek neko-
liko na studijima Odjela za
ekonomiju i poslovnu
ekonomiju, Primijenjeno/
poslovno računarstvo i Akvakultura. Na nekim je studijima ostalo nepopunjeno više
mjesta što je posljedica
odustajanja kandidata koji su
ostali na rang listi sve do zaključenja postupka, kao
primjerice na studiju Sestrinstvo. Također, preraspodjelom kvota iz grupacije starijih od 24 godine, a zbog velikog interesa kandidata ispod
24 godine, za rujanski rok su
otvorena dodatna mjesta u
kategoriji redovitih studenata
preko sustava Državne mature za studije Mediji i kultura
društva (4 mjesta), Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu (3 mjesta) i Restauracija (4 mjesta).
U usporedbi s upisima u prvom roku akademske 2013./
2014. godine ove akademske
godine kroz sustav državne
mature upisano je oko 10%
više redovitih studenata.
Očekujemo da će se u II. upisnom roku u cijelosti popuniti upisni kapacitet.
Sandra Buratović
Projekt Drugo lice invalidnosti provodi Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije u partnerstvu sa
Udrugom za rehabilitaciju i edukaciju VISOKI JABLANI. U sklopu projekta lansirana je web platforma:
www.drugo-lice-invalidnosti.org. Uspostavljena on-line komunikacijska
platforma ima za cilj unaprijediti mogućnosti zapošljavanja za osobe s
invaliditetom motiviranjem poslodavaca za zapošljavanje i pružanje podrške osobama s invaliditetom na
slobodnom tržištu rada. Korisnički forum namijenjen je svima koji su na
bilo koji način u doticaju s problematikom osoba s invaliditetom i obuhvaća 6 skupina: osobe s invaliditetom, obitelji osoba s invaliditetom,
poslodavce, politiku, javne osobe i
širu društvenu zajednicu. Kako je cilj
povezivanje osoba s invaliditetom s
potencijalnim poslodavcima na Burzi
rada nalazi se oglasnik poslova kao
i poslovni profili osoba s invaliditetom.
Na održavanju platforme zaposlene
su dvije osobe s invaliditetom kao web
administratori. Oni su upravo završili
obuku za navedeno radno mjesto
kojoj je prethodila i edukacija za osobe s invaliditetom o korištenju
društvenih medija u svrhu zagovaranja i promocije. Zagovaračka kampanja za podizanje javne i institucionalne
svijesti, a posebice svijesti poslodavaca o znanjima, vještinama i sposobnostima osoba s invaliditetom te
društvenim koristima njihovog zapošljavanja nosi naziv „Pobjednici“. Kampanja je planirana za Osijek 10.09.,
Varaždin 23.09., Zagreb 02.10., Dubrovnik 05.11., Pulu 26.11., i Split
19.12. Ukupna financijska vrijednost
projekta je 129.952,90 EUR-a, a projektne aktivnosti financirane su sredstvima Europske unije, iz Europskog
socijalnog fonda i Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge.
ZELENI FORUM, ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI, MLADI LAVOVI MOKOŠICE
Kada ćemo dobiti fontane?
Kada ćemo dobiti kamenu fontanu s pitkom vodom kraj dječjeg igrališta
u Novoj Mokošici, Ulici Između dolaca 20, gdje je zadnja stanica 1b –
pitaju odgovorne u komunalnim službama Grada iz Zelenog foruma te
dodaju kako su još 2004. napravili projekt koji je i prihvaćen tada od
Grada Dubrovnika, pod nazivom „Četiri kamene fontane za mlade Mokošane“. Plan je bio da se naprave fontane s pitkom vodom ispred dječjeg
igrališta, zatim igrališta Naš dom, ispred Osnovne škole Mokošica i Dječjeg
vrtića Pčelica u Eko parku Ombla... Samo je jedna kamena fontana
napravljena u N.Mokošici i to u Eko parku Ombla, 14. 02. 2006. Dubrovnik je Grad prijatelj djece i svoj djeci treba učiniti život ljepšim, kvalitetnijim i zdravijim. Predsjednica Jadranka Šimunović
EKO-FON 020 453 850
Turisti sami
čiste plažu u
Uvali Lapad?
Već danima nas zovu naši sugrađani iz Lapada na naš Zeleni telefon Eko fon 020 453 850 i žale nam
se kako je plaža u Uvali Lapad prilično zapuštena, kako gotovo da i
nemaju mjesta prići moru od
brojnih ležaljki koje je koncesionar
postavio te da u prvom dijelu plaže
nema tuševa. Što je još zanimljivije,
kažu, turisti sami čiste plažu jer ne
mogu ležati na šugamanima, a
okolo im smeće… Gdje to ima?
S ogorčenjem i zabrinutošću naši
Lapađani kod Pomorske škole
kažu nam... kako se tamo stvorilo
divlje odlagalište smeća (kućnog) i
šuta, i pitaju ima li im itko pomoći!?
Gdje su odgovorni?
Voditeljica Zelenog telefona
Eko-fona Jadranka Šimunović
PREMIJERNO PRIKAZAN FILM DUBROVAČKIH MLADIH FILMAŠA
Luzer: tinejdžerska ljubavna priča nasmijala lapadske tribine
Dječji kratki igrani film “Luzer”, kojeg su snimili polaznici
filmske radionice AVCD-a, premijerno je prikazan 26. srpnja u sklopu filmskih večeri Soundest Raguse na teniskim
terenima u Lapadu. “Luzer” je već na prvoj projekciji pobrao simpatije publike koja je sa smijehom pratila svih 14
minuta ovog kratkog igranog filma. Film “Luzer” je priča o
tinejdžerskoj ljubavi, prijateljstvu i “problemima” s kojima
se susreće jedan mladi čovjek. Glavni glumac Maroje zal6 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
jubljen je u svoju najbolju prijateljicu Stelu i već neko vrijeme pokušava
joj to i priznati. Međutim, svi njegovi pokušaji propadaju jer ga Stela gleda samo kao prijatelja. Nakon što Maroje doživi nesreću u posjet u bolnicu
dolazi Stela i govori mu kako je konačno shvatila neke stvari i da ima
odličnu vijest za njega. U filmu glume: Ivan Hrnić, Doris Miladin, Joško
Bjelopera, Korina Puškarić, Stijepo Radić, Josip Lazić, Lukas Dražić. Filmske večeri Soundset Raguse trajale su do nedjelje 27. srpnja i ulazak na
sve projekcije filmova je bio slobodan, kao i sok i kokice. Marina Majić
ORGANIZATORI: MJESNI ODBOR CAVTAT I TURISTIČKI I UGOSTITELJSKI OPERATORI
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
7
8
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA UPUTIO ZAHTJEV:
Za prethodnu suglasnost za koncesiju za žičaru
Zahtjev za davanjem prethodne suglasnosti
na koncesiju žičare za prijevoz osoba Dubrovnik-Srđ Ministarstvu financija, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture i
Državnom uredu za upravljanje državnom
imovinom, uputio je 28.srpnja gradonačelnik Andro Vlahušić. Sukladno
odredbama Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o žičarama za prijevoz
osoba, Grad Dubrovnik je od trgovačkog
društva Excelsa nekretnine d.d. 17. lipnja
2014. zatražio dostavljanje zahtjeva za izdavanjem koncesije za već postojeću žičaru, no navedeno do danas nije dostavljeno
što rezultira oštećenjem gradskog proračuna, navodi se u dopisu. Slijedom navede-
nog, povjerenstvo za žičaru za prijevoz osoba Dubrovnik-Srđ donijelo je prijedlog da
se trgovačkom društvu Excelsa nekretnine
d.d. dodijeli koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra. Žičara Dubrovnik-Srđ je u neprekidnoj funkciji od 10.
srpnja 2010., te za to vrijeme vlasnik Gradu
Dubrovniku nije plaćao naknadu za korištenje. Prema prijedlogu, koncesija se dodjeljuje u trajanju od 50 godina, a visina se
sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio iznosi 10 tisuća kuna mjesečno, a
varijabilni iznosi 24 posto od ostvarenih neto
prihoda od prodaje karata, stoji u dopisu.
Nakon što nadležna ministarstva i DUDI
izdaju prethodnu suglasnost i Grad Du-
SUSRET GRADONAČELNIKA VLAHUŠIĆA S JAPANSKIM MINISTROM
PRAVOSUĐA SADAKAZUOM TANIGAKIJEM
Japanski ured u Dubrovniku
S japanskim ministrom
pravosuđa
Japana
Sadakazuom Tanigakijem, koji je u Dubrovniku boravio s delegacijom
u
sklopu
prvog
službenog posjeta Hrvatskoj od 26. do 28. srpnja, sastao se 27.srpnja gradonačelnik Andro
Vlahušić. Ministar Tanigaki je izrazio zainteresiranost za temu razvoja
Grada Dubrovnika kao turističke destinacije, posebice u segmentu kruzing turizma. U narednom razdoblju
japanska vlada ima namjeru usmjeriti aktivnosti upravo na razvoj ove
vrste turizma i japanske obalne destinacije napraviti konkurentnima na
tržištu kao jedne od stanica brodova
na kružnim putovanjima, rekao je
Tanigaki. Godišnji broj turista koji
posjete Japan iznosi oko 10 posto
od ukupnog broja stanovnika te zemlje, pa tu ima mjesta za daljnji napredak, smatra Tanigaki. Gradonačelnik
Vlahušić je istaknuo da je glavni efekt
ove vrste turizma zadovoljan
gost koji kratko
boravi u destinaciji, ali koji se
ponovno vraća
u isti grad na
dulje razdoblje
i direktno ga
preporučuje
kao mjesto za
odmor svojoj
okolini. Ministar Tanigaki i gradonačelnik Vlahušić
razgovarali su i o političkim i diplomatskim odnosima dvaju zemalja,
kao i situaciji u regiji. Tanigaki je od
same uspostave diplomatskih odnosa
između Hrvatske i Japana predsjednik Japansko-hrvatske parlamentarne
lige prijateljstva. Izrazio je zadovoljstvo dobrom bilateralnom suradnjom te
rekao kako smatra da takve odnose
treba održavati i produbljivat. Gradonačelnik Vlahušić izrazio je spremnost za suradnju na različitim razinama i predložio otvaranje japanskog
ureda u Gradu Dubrovniku.
brovnik zaprimi zahtjev za izdavanjem koncesije, ista dokumentacija će se dostaviti
na konačnu odluku Gradskom vijeću Grada Dubrovnika.
URED GRADONAČELNIKA
Prijam za predstavnike Strabaga
Franza Burgstallera, komercijalnog direktora Strabaga
AG Beč za jugoistočnu Europu i Almu Kahler, komercijalnu direktoricu Pomgrada i Strabag Hidroinženjeringa,
primio je 24.srpnja gradonačelnik Andro Vlahušić. Sudionike sastanka gradonačelnik Vlahušić je ukratko upoznao s privatnim i javnim investicijama i projektima u
Gradu Dubrovniku vezanima za građevinski sektor. Burgstaller i Kahler su predstavili gradonačelniku djelatnost
Strabaga, europske građevinske firme koja je već dugi
niz godina prisutna u Hrvatskoj i sudjeluje u projektima
diljem svijeta.
PROJEKT PAMETAN GRAD
Grad Dubrovnik „Grad na dlanu“
Na temu razvoja Grada Dubrovnika u smjeru pametnog grada kroz implementaciju projekta „Smart City“, gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić sa suradnicima sastao se
24.srpnja s Jensom Gerhardom
Hartmannom i Renatom Totićem,
predstavnicima Hrvatskog Telekoma d.d. Projekt „Pametnog grada“
uključuje više aspekata razvoja, od
pametne mobilnosti, energetske
učinkovitosti, infrastrukture do
pametnog upravljanja. Gradonačelnik Vlahušić je istaknuo
kako za njega ovaj projekt u prak-
tičnom smislu znači „grad na dlanu“, odnosno
približavanje usluga građanima na brz i jednostavan
način, bez obzira jesu li kod kuće ili na putu. Predstavnici Hrvatskog Telekoma izrazili su interes za provedbu
projekta u Gradu Dubrovniku. Nakon provedenog
istraživanja i razrade strateškog plana provedbe projekta, kroz implementaciju Grad Dubrovnik i DURA će unaprijediti vlastite procese poslovanja i povećati efikasnost,
a svojim građanima približiti sustav javne uprave te omogućiti jednostavan pristup uslugama Grada i gradskih
tvrtki.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 9
GRAD DUBROVNIK
28.SRPNJA 2014.
29.SRPNJA 2014.
Gradonačelnik Vlahušić
čestitao Ramazanski bajram
Nije postignut dogovor s Općom bolnicom
Dubrovnik oko naplate dugovanja
Povodom Ramazanskog bajrama gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je čestitku dubrovačkom imamu Salkanu ef. Heriću i svim sugrađanima islamske vjeroispovijesti. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:
“Poštovani gospodine Herić, Vama i svim građanima
islamske vjeroispovijesti upućujem čestitke u povodu
Ramazanskog bajrama, uz najljepše želje za mir, zdravlje i sreću. Bajram je veliki praznik radosti, nadahnuća
i mira. Neka vam bude poticaj za obnovu ljubavi, vjernosti, izgradnju mira i uspostavljanje što boljih odnosa
među ljudima. Ponosni smo na toleranciju i uzajamno
razumijevanje i poštivanje između pripadnika različitih
naroda i kultura u našem Gradu, želim vam da se taj
duh međusobnog uvažavanja, suradnje i mira širi i dalje.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!”
S poštovanjem, Andro Vlahušić, Gradonačelnik
PROSLAVA RAMAZANSKOG BAJRAMA
Mir, međusobno uvažavanje
i tolerancija
Zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Željko
Raguž, predsjednik Gradskog vijeća Niko Bulić i
pročelnik Milan Perić sudjelovali su 29.srpnja u proslavi Ramazanskog bajrama u dubrovačkoj Islamskoj
zajednici. Zamjenik Raguž je ovom prigodom u ime
Grada Dubrovnika i gradonačelnika Andra Vlahušića
još jednom domaćinima, glavnom imamu Salkanu
ef. Heriću i predsjedniku Islamske zajednice u Dubrovniku Harisu Bilaloviću, te svim sugrađanima islamske vjeroispovijesti čestitao Bajram i istaknuo
važnost suradnje svih vjerskih zajednica u Dubrovniku, što predstavlja temelj za mir i međusobno
uvažavanje i toleranciju. Grad Dubrovnik uvijek je bio
grad tolerancije, a ponosni smo što danas kada imamo i do 3 milijuna posjetitelja godišnje imamo izrazito nisku stopu kriminaliteta, ispod jedan posto, rekao je zamjenik gradonačelnika Raguž.
Nakon višemjesečnih neuspješnih razgovora koje su predstavnici Grada Dubrovnika imali sa sanacijskim upraviteljem i zamjenikom sanacijskog upravitelja Opće bolnice Dubrovnik o rokovima i načinu podmirenja dugovanja Opće
bolnice Dubrovnik prema Gradu Dubrovniku i trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika ( Vodovod Dubrovnik d.o.o., Čistoća d.o.o.
Dubrovnik i Sanitat Dubrovnik d.o.o. ), Grad Dubrovnik i navedena društva
pristupaju izvršenju naplate dugovanja prisilnim putem. Sukladno usuglašenim zaključcima s prethodnih sastanaka, o svemu navedenom izvješten je resorni ministar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, gosp. Siniša Varga, kao
i Dubrovačko - neretvanska županija.
ZA NASTAVAK PREGOVORA S DRUŠTVOM PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
Konstituirana radna skupina
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
predsjedavao je 28.srpnja
konstituirajućom sjednicom
radne skupine Gradskog
vijeća Grada Dubrovnika o
međusobnim odnosima i
nastavku pregovora Grada
Dubrovnika s Društvom prijatelja dubrovačke starine.
Na tematskoj sjednici Gradskog vijeća
održanoj 7. travnja 2014. usvojen je
zaključak o formiranju radnog odbora nakon odluke Ustavnog suda, a u
svezi Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o obnovi
spomeničke cjeline Dubrovnika. U
radu tijela, osim gradonačelnika, sudjeluje predsjednik Gradskog vijeća
Niko Bulić, predstavnici svih političkih
opcija zastupljenih u Gradskom
vijeću, te četiri pročelnika gradskih
upravnih odjela nadležnih za predmetnu tematiku. Pozivu na sudjelovanje u ovoj sjednici nisu se odazvali
predstavnici DDS-a i SDP-a.
Usuglašeno je kako će se osnovati uže
povjerenstvo za neposredne pregovore s Društvom prijatelja dubrovačke
starine. Gradonačelnik Vlahušić uvodno je izložio analizu podataka te rekao kako je, unatoč povećanju cijene
ulaznice za gradske zidine, ove godine u prvih šest mjeseci prodano osam
posto više karata i ostvareno 23 posto
povećanje prihoda. Nakon što je Čl.
36. predmetnog zakona stavljen van
snage, Grad Dubrovnik će od ulaznica za zidine uprihoditi 30 do 32 milijuna kuna. Proračun je stabilan, no bit
će potreban rebalans i usporenje ostvarenja u drugoj polovici godine, rekao je gradonačelnik Vlahušić.
Predložio je da bude isključen iz rada
povjerenstva, te da u njegovom radu
sudjeluju Niko Bulić kao predsjedavajući, tajnik radne skupine Ivan Viđen i
odgovarajući broj članova. Ova sugestija je prihvaćena, a formalizirat će
se na sljedećoj sjednici Gradskog
vijeća. Cilj djelovanja radne skupine i
povjerenstva je unaprjeđenje odnosa
i dogovor s Društvom prijatelja dubrovačke starine, na dobrobit Grada
Dubrovnika i njegovih građana.
POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE RADA AUTOTAKSI PRIJEVOZNIKA
Taksisti sankcionirani oduzimanjem dozvole za rad
Povjerenstvo za praćenje rada autotaksi prijevoznika donijelo je šest odluka o sankcioniranju autotaksi prijevoznika zbog kršenja Odluke o autotaksi prijevozu donesenoj od strane Gradskog vijeća
Grada Dubrovnika. Donesene su tri odluke o trajnom prestanku važenja dozvole za obavljanje autotaksi prijevoza, od čega dvije pravomoćne a jedna s mogućnošću žalbe. Povjerenstvo je donijelo i tri
odluke o privremenom uskraćivanju dozvole na rok od pet dana, od 1. do 5. kolovoza 2014. godine,
a nakon sljedeće opomene istim prijevoznicima uslijedit će sankcija trajnog oduzimanja dozvole.
10 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
GRAD DUBROVNIK
ODMOR U DUBROVNIKU
Gradonačelnik Vlahušić primio njemačkog
reprezentativca Bastiana Schweinsteigera
Gradonačelnik Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić i direktorica Turističke
zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić susreo se 25.srpnja s njemačkim
nogometašem Bastianom Schweinsteigerom i njegovom
djevojkom Sarah
Brandner koji nakon
pobjede na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu borave u Gradu
Dubrovniku na godišnjem odmoru. U
njihovoj pratnji sastanku su se pridružili
i Robert i Anica Kovač. Gradonačelnik
Vlahušić čestitao je gostima na uspjehu i osvajanju prvenstva, te im poželio
dobrodošlicu u Grad Dubrovnik i
poželio im da se
odmore i uživaju u
boravku u Gradu.
Schweinsteiger i
njegova pratilja zahvalili
su
gradonačelniku na
gostoprimstvu i
srdačnoj dobrodošlici, te su iskazali oduševljenje prirodnim ljepotama
Grada i povijesnim
znamenitostima.
JADRANSKE IGRE U ZATONU
Schweinsteiger je s gradonačelnikom razgovarao o
daljnjem planovima u nogometnoj karijeri nakon osvajanja prvenstva, kao i o nedavnom posjetu kancelarke Angele Merkel Dubrovniku. Gradonačelnik
Vlahušić ovom prigodom mu je osobno uručio pozive
za suigrače u njemačkoj nogometnoj reprezentaciji, a
Schweinsteiger je njemu poklonio dres njemačkog
kluba Bayerna iz Munchena sa svojim imenom.
FA LINĐO
Umjesto srijede, subota 2.kolovoza Mlađi sastav nastupio na Mljetu
Zbog lošeg vremena odgođene su Jadranske igre koje su se trebale održati u srijedu 30.07.2014. u Zatonu. Novi termin održavanja
igara je subota 2.8.2014., a osim datuma mijenja se i satnica
događaja – Jadranske igre Junior održat će se u 16,30, a igre za
seniore startaju sat vremena kasnije, u 17,30 sati.
UPRAVNO VIJEĆE DUBROVAČKIH KNJIŽNICA DUBROVNIK
Godišnja upisnina u knjižnice 10 kuna
Godišnja upisnina u Knjižnice od
1. kolovoza iznosit će 10 kn za
sve građane. Riječ je o još jednoj mjeri iz socijalnog programa
Grada Dubrovnika koju je usvojilo Upravno vijeće Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik.
Prema dosadašnjem cjeniku
usluga upisnine iznosila je 80
kn godišnje, dok su umirovljenici i studenti ostvarivali pravo na popust od 50 posto. Svi
oni od 1. kolovoza godišnju
upisninu plaćat će 10 kn. I
B sastav Folklornog ansambla Linđo nastupio je u ponedjeljak
21.07. na Mljetu u hotelu Odisej gdje su predstavili pjesme i plesove iz cijele Hrvatske. Nastupajući u originalnim nošnjama predstavili su bogatstvo hrvatske kulture kao i mladu, buduću generaciju linđovaca.
dalje počasni članovi i korisnici
socijalne iskaznice ne plaćaju
upisninu.
U skladu s Pravilnikom o korištenju građe članom Narodne
knjižnice Grad može postati svaki građanin Grada, odnosno
građanin Republike Hrvatske koji
ima boravište ili prijavljeno privremeno boravište na području grada Dubrovnika, odnosno Županije. Upis se može obaviti u svakom Ogranku koji djeluju u sastavu Narodnih knjižnica. Za upis
je potrebna osobna iskaznica (indeks za studente, kulturna kartica, socijalna iskaznica), a za
djecu do 14 godina osobna iskaznica roditelja. Upisom u bilo
koju od ustrojbenih jedinica u
sastavu Knjižnica stječe se pravo korištenja građe i usluga u
svim ustrojbenim jedinicama u
sastavu Knjižnica. Upisi za Znanstvenu knjižnicu obavljaju se
u Narodnoj knjižnici.
Ivana Burmas
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
DUBROVAČKI OGRANAK MATICE HRVATSKE
Predstavljena zbirka pjesama Feđe
Šehovića „Danak ljubavi“
Autor zbirke Feđa Šehović kazao je kako su pjesme u zbirci
‘s pravom nastale’, ali i istaknuo kako mu je najveća snaga
bila u tome da je s dozom humora uvijek uspio razbiti ‘te
sante’
Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u srijedu 23.srpnja navečer zbirku
pjesama Feđe Šehovića „Danak ljubavi“ u
atriju Poslijediplomskog središta.
Predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna
Čučić na početku se kratko osvrnula na
bogatu biografiju Feđe Šehovića. Nakon
završenog studija književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Šehović postaje
ravnatelj Drame u HNK Split (1965.-1967.),
nakon čega seli u Dubrovnik, gdje se
angažira u Studentskom teatru Lero. Od
1972. godine ravnatelj je Znanstvene biblioteke u Dubrovniku. Utemeljio je Memorijalni muzej Marina Držića i bio njegov prvi
voditelj, sve do umirovljenja 1996. godine.
Prve drame objavio je 1969. godine, a pokazao se kao izvrstan romanopisac (neke je
objavio pod pseudonimom Raul Mitrović).
Prve pjesme objavio je upravo u Matičinom časopisu „Dubrovnik“, a „Danak ljubavi“
mu je prva zbirka pjesama.
Urednik izdanja, akademik Luko Paljetak
istaknuo je kako su pjesme
u zbirci nastajale kroz dulje razdoblje.
- Kod Feđe osjećaj krajnje
gorčine i beznađa postaje
temelj pogleda na svijet, oslobođen primjesa bilo kakve romantike. „Danak ljubavi“ je
knjiga duše posvećene našem Gradu, knjiga sna o mogućem drukčijem stanju.
Šehović ovom knjigom uspijeva nadrasti samog sebe, u njoj pratimo to nadrastanje
kroz mnoštvo pitanja koja ga prate - kazao
je Paljetak.
- Sve su pjesme u zbirci „Danak ljubavi“
zapravo jedna pjesma. Tako se „Danak
ljubavi“ unatoč svemu isplatio, nagrada za
ukupno djelo što ga je Šehović do danas
ostvario, a pjesme ove zbirke nezaobilazan
su tumač, naputak za spas, iako su nastojale u doba pustoši misli - dodao je Paljetak.
Antun Česko Šehovićevu zbirku pjesama
nazvao je ‘izvanrednom, iznenađujućom,
šokantnom, vrlo vrijednom i potresnom’.
- Zbirka ima svega 50 pjesama, ali je toliko
bogata, poetski zrela, stilski izražajna,
dovršena i cjelovita. U njoj je sadržan cijeli
proživljeni život, većinom težak i mučan, ali
baš zato velik. Šehović je ponosno nosio
svoj životni križ, koji nije bio nimalo lak,
upravo zbog toga što je bio kritičan i uvijek
je želio reći istinu. Zato je bio nepodoban i
nepoželjan - istaknuo je Česko te najavio
skoru objavu Šehovićeve autobiografije
„Živjeti kao drukčiji“.
Autor zbirke Feđa Šehović kazao je kako
su pjesme u zbirci ‘s pravom nastale’, ali i
istaknuo kako mu je najveća snaga bila u
tome da je s dozom humora uvijek uspio
razbiti ‘te sante’. U popratnom programu
nastupili su glumac KMD-a Edi Jertec i
konavoski lijeričar Ivo Mihanić.
Baldo Marunčić
PONEDJELJAK, 28. SRPNJA 2014.
Matica hrvatska predstavila knjigu
„Jedna Yeatsova pjesma“
Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u ponedjeljak,
28. srpnja u čitaonici Narodne knjižnice Grad knjigu Marine Vukašin Nodilo „Jedna Yeatsova pjesma“.
- Knjiga je to jedne snažne opsesije koja se ostvarila tek nakon
Marinine smrti. Bit će 1. rujna već četiri godine otkako nas je napustila, ostavivši nam svoju jedinu zbirku pjesama „Anđeo bez
ogledala“ - kazao je uvodno akademik Luko Paljetak, naglasivši
kako knjiga obrađuje pjesmu Williama Butlera Yeatsa ‘A Crazed
Girl’.
- Što je Marina vidjela u toj pjesmi nikad nećemo moći do kraja
spoznati, ali nju možda možemo prepoznati u njoj, baš kao što se
12 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
ona prepoznala u svakom od u knjizi otisnutih prijevoda - dodao
je Paljetak. Antun Nodilo nastojao je na filozofski način prikazati
navedenu pjesmu, posebno istaknuvši značaj bogobojaznosti kao
biti umjetnosti te pjesništva općenito.
- Ono što pjesnik jest, to je svijet. Pjesnik ne osjeća svijet, on to
jest. A svijet je mjesto približavanja i udaljavanja bogova i ljudi, a
nikako samo puki subjektivni doživljaj - istaknuo je Nodilo, koji je
knjigu Marina Vukašin Nobilo nazvao ‘neobičnom’.
- Ukoliko uspijemo razumjeti barem jednu Yeatsovu pjesmu, bilo
koju veliku pjesmu, onda nam se život približava onom što je dostojno života čovjeka. Umjetnost nema ulogu kulturno nas uzdizati,
već odgojiti za život - kazao je Nobilo, koji je i dao odgovor zašto
baš Yeatsova pjesma.
- Kad se sjetim što smo o tome razgovarali s autoricom, to je zbog
njegove rastrganosti između ljudskosti, tjelesne ograničenosti i
zova vilinskoga svijeta. Marina je prebivala baš u tom međuprostoru između ljudskog i vilinskog svijeta - rekao je Nobilo.
Ena Gojak u zanimljivom je eseju iznijela općenitiju sliku Yeatsove
poezije i povezanosti s Marinom Vukašin Nobilo. Promociju su
svojim nastupom obogatili Ružica Koncul i Sebastijan Vukosavić.
Baldo Marunčić
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
KARAVANA JADRANSKIH IGARA
ČESTITAMO DAN POBJEDE,
DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
I DAN HRVATSKIH BRANITELJA
Ludnica u Slanomu: Velika Riva Doli izborila drugi krug natjecanja
Karavana Jadranskih igara doputovala je
na područje dubrovačke regije, a prvo mjesto koje je obišla je divno mjestašce Slano.
Jubilarna peta sezona Jadranskih igara slavi
svoje okrugle godine postojanja od samog
početka ove sezone, a Slano je bila jedna
od lokacija gdje se razloga za slavlje zaista
imalo. Naime, Slano je još jedno mjesto u
kojem boravimo već punih 5 godina svakog ljeta…
Osam veselih ekipa i mnoštvo navijača učinili su subotnju večer u Slanomu za pamćenje, a dan nakon događaja kada su se
dojmovi slegli možemo reći samo jednu
stvar – peta sezona još je jednom proslavljena sa stilom u mjestu gdje dolazimo svake
godine iznova. Slano (Slano), Fast food
„Riva“ (Slano), Majkovi (Majkovi), Velika
Riva Doli (Doli), AŠD Orašac (Dubrovnik),
Predzadnji (Slano), Hotel Osmine (Slano) i
Plomin (Australija) snage su odmjerili u igrama leteći vaterpolo, mošarka, ribarske
kašete i potezanje konopa. Ne pamtimo
kada smo zadnji puta imali ovakve ekipe,
jer nije svaki dan da se na Jadranskim igrama natječe ekipa iz Australije. Simpatični
Australci u subotu popodne uplovili su brodom u Slano, a već navečer spremno obukli
naše majice i krenuli u avanturu zvanu
Jadranske igre. Rezultat na kraju i nije bio
toliko bitan koliko je bitan bio njihov veseli
duh i pozitivna energija kojima su zarazili
sve prisutne. Osim njih, tu je bila ekipa iz
Hotela Osmine, također turisti, koji su isto
ZLATNA KUNA 2013./2014.
Nominiran hotel
Osmine
„Životna priča“ hotela Osmine
u Slanomu seže još od daleke 1967. godine, kada je od
maloga bosansko- hercegovačkoga odmarališta prerastao u mali hotel, kako bi
1969. godine nadogradnjom,
modernizacijom i povećanjem
smještajnog kapaciteta i proširivanjem turističke ponude postao hotel B kategorije. Do osamdesetih godina posluje u
sastavu koncerna „Ehos“ iz Sarajeva, a krajem istih izdvaja se
u samostalno poduzeće i tako
posluje do Domovinskoga rata
u kojemu je devastiran, opljačkan i dijelom spaljen. Uz pomoć
austrijskog Crvenoga križa nakon rata opremljen je i prilagođen za smještaj prognanika
s područja Dubrovačkoga primorja. Zaposlenici se vraćaju na
svoja radna mjesta i započinje
priprema i obnova hotela za komercijalne svrhe. Potpuno obnovljen na turističko tržište vraća
se 1997. godine.
Godine 2001. ime hotela Osmine postaje nadaleko i naširoko poznato u Hrvatskoj. Bio je
to jedinstveni slučaj gdje se provodi privatizacija društva kroz
mala dioničarstva, dakle, zaposlenici postaju vlasnici hotela,
odnosno većinskog paketa dionica od 95%. Po okončanoj
privatizaciji i dokapitalizaciji hotel nastavlja veoma uspješno
poslovati i 2002. biva nagrađen
Zlatnom kunom Županijske komore Dubrovnik. Orijentiran na
all-inclusive koncept poslovanja postaje veoma popularan na
europskom tržištu i stječe stalnu klijentelu i zavidan financijski uspjeh. U kategoriji malih
tako uživali u čarima najbolje ljetne zabave
na Jadranu.
Dok su neki došli samo zabave radi, drugi
su pak ovo natjecanje shvatili malo ozbiljnije. Gosti iz Dubrovnika, ekipa AŠD Orašac
te ostale domaće ekipe iz Slanoga i područja općine Dubrovačko primorje došli su dati
sve od sebe i izboriti što je bolje mogući
plasman – po mogućnosti prvo mjesto koje
osim zlatnih medalja i najvišeg postolja
dolazi u kompletu s kartama za drugi krug
natjecanja koji započinje 2.8. u Zatonu kraj
Dubrovnika. Najuspješniji u tom naumu bili
su ekipa Velika Riva Doli iz mjesta Doli, koji
su sa velikih 12 bodova prednosti slavili
pred drugoplasiranom ekipom iz Orašca.
Broncu je na opće oduševljenje publike i
navijača izborila domaća
ekipa iz Slanoga koja je do
trećeg mjesta došla zahvaljujući snazi, tehnici i dobrom
potezanju konopa.
Prije seniorskog dijela natjecanja održale su se i Jadranske igre Junior, a najboljom
se juniorskom ekipom pokazala ekipa Polača iz Slanog.
Domaćinima iz Slanog zahvaljujemo na gostoprimstvu
te ih pozdravljamo do
idućeg susreta, a mi dižemo
sidro i idemo dalje.
Ines Brežnjak
poduzetnika već drugu godinu
za redom biva nominiran za
Zlatnu kunu temeljem kriterija
HGK baziranih na dvadeset kriterija uspješnosti poslovanja. Po
kriterijima HGK Županijske komore Dubrovnik među tri je najuspješnija društva Županijske
komore Dubrovnik. Valja istaknuti Strukovnu grupaciju hotelijera i ugostitelja Županijske
komore Dubrovnik koja godinama prikuplja podatke o noćenjima, prihodima, rashodima i investicijama i ostalim financijskim
pokazateljima
hotelskih
poduzeća DNŽ te ih iscrpno analizira i prezentira zainteresiranoj javnosti na godišnjim sjednicama, kaže direktor hotela
osmine Igor Vlahović. Naš hotel, kazao je Vlahović, participira u navedenim podatcima te
uspješno prati pozitivne financijske trendove koje bilježe hotelijeri DNŽ što je vidljivo iz nominacija za Zlatnu kunu. U razgovoru se osvrnuo i na poslovanje tijekom ove sezone i na planove za naredno vrijeme i kazao kako su zadovoljni poslo-
vanjem do kraja srpnja, a
budući da imaju dobar tijek
bookinga, isto dobro poslovanje očekuju i u drugoj polovici
sezone. Iskorištavanjem svih
poslovnih prilika i realizacijom
određenih investicijskih projekata u skorijoj budućnosti želimo
stvoriti veću dodanu vrijednost
hotelu, njegovim klijentima, a
zasigurno i njegovim zaposlenicima, vlasnicima hotela Osmine, kazao je direktor Igor Vlahović. Lj.Šimunović
BANIĆI
Poslovna zona
počela s radom
Otvaranjem poslovne zone Banići u Dubrovačkom primorju žiteljima najbližih mjesta omogućeno
je brže i lakše doći do nabavke
plina za ugostiteljstva i kućanstva. Naime, ponuda kupnje i besplatne dostave plina kupcima u
novootvorenoj trgovini, uštedjet
će vrijeme i lišiti ih putovanja do
udaljenih benzinskih stanica do
kojih su do sada odlazili u nabavu plina. Lj.Š.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
MEĐUNARODNI SUSRETI
Župan s japanskim ministrom pravosuđa
Delegaciju japanskog Ministarstva pravosuđa na čelu s ministrom Sadakazu Tanigakijem i japanskim veleposlanikom u Hrvatskoj Keiji Ideom, primili su 27.srpnja župan Nikola Dobroslavić, njegova zamjenica Marija
Vučković i predsjednik Županijske skupštine Ivan Margaretić. Na sastanku je ministar Tanigaki kazao kako je već dva desetljeća uključen u
diplomatske odnose svoje države i Hrvatske. Tako je kazao da je u vrijeme kada je Japan 1992. uspostavljao diplomatske odnose s Hrvatskom
bio član parlamentarne komisije koja je bila zadužena za to pitanje. Također, Tanigaki je već deset godina predsjednik te komisije.
Tanigaki se županu zahvalio i na pomoći koju su hrvatski državljani uputili Japanu kada je prije tri godine pogođen potresu, a izrazio je i sućut
žrtvama nedavnih poplava u Slavoniji te je dodao kako će Japan naći
ŽUPAN I HARTMANN
O Informacijsko-telekomunikacijskoj
strategiji (ICT) Županije
Usvojenu Strategiju razvoja ICT-a Dubrovačkoneretvanske županije ocijenio velikim napretkom javnog
sektora jer je to prvi dokument ovog tipa i sadržaja u
Hrvatskoj koji je samostalno donesen i usvojen od strane
neke Županije
O Informacijsko-telekomunikacijskoj strategiji (ICT) koju je
usvojila Županijska skupština,
Župan Nikola Dobroslavić je na
radnom sastanku 24.srpnja
razgovarao s članom Uprave i
glavnim operativnim direktorom
za poslovne korisnike Hrvatskog Telekoma Jensom
Hartmannom te menadžerom
za korporativne korisnike HT-a
Renatom Totićem. Župan je
istaknuo važnost uloge Županije kao jedinstvene funkcionalne regije u prometnom i Informacijsko-telekomunikacijskom
(ICT) smislu te je dodao kako je
cilj uspostaviti Županiju kao središnju koordinacijsku točku svih
gradova i općina kao i njihovih
povezanih društava za provođenje složenih postupaka
Javne nabave. Kao dobar
primjer već započetih konkret-
načina da pomogne stradalima.
Župan se zahvalio na svemu što je Japan učinio za Hrvatsku te je dodao kako „smo uvijek doživljavali Japan
kao velikog prijatelja”. Župan je podsjetio kako su prošle
godine u posjetu Dubrovniku bili princ Akishino i princeza
Kiko te da u Grad dođe oko 42 tisuće turista iz Japana.
Ministra Tanigaki je zanimalo gospodarstvo Županije, a
osobito turizam i to onaj kruzerski. Naime, rekao je kako
Japan razmišlja o pojačanju djelatnosti u turizmu, pa i
putem kruzing turizma. Stoga je župana upitao o iskustvima s kruzerima. Župan je kazao kako je kruzing turizam,
kojemu je Dubrovnik najveća luka na ovoj strani Jadrana,
dobar te da se nada kako će Grad uskoro postati „homeport” za neke od tih brodova. No, istaknuo je i nekoliko
problema oko kruzera- prije svega gužve do kojih dolazi
kada se u istom trenutku u Gradu nađe od 12 do 14 tisuća
gostiju s kruzera. Nakon sastanka u Županiji župan i suradnici otišli su s japanskom delegacijom u obilazak povijesnih
znamenitosti Dubrovnika.
nih aktivnosti na realizaciji same Strategije, Župan je naveo
projekt HOT SPOT
DNŽ, kao i niz aktivnosti i projekata
Grada Dubrovnika na
realizaciji koncepta
Smart City. Župan je
iskazao želju i nadanje kako će vrlo brzo slične inicijative i projekti zaživjeti i u ostalim gradovima i općinama
Županije. Kao preduvjet ovakvoj
viziji Županije, župan je naglasio nužnost poboljšanja
kvalitete postojeće telekomunikacijske infrastrukture širom
Županije, i izgradnju-proširenje
mreže za širokopojasni pristup
Internetu. Župan očekuje da ce
u tome i HT pronaći svoj interes
ŽUPANIJSKI OPERATIVNI CENTAR
Sanirana naftna mrlja od Orsana do Solituda
Hitnom intervencijom Županijskog operativnog centra za provedbu Plana kod iznenadnih onečišćenja
mora sanirana je naftna mrlja koja se u širini od 20 metara pojavila od lučice Orsan do Solituda.
Naime, Lučka kapetanija u nedjelju u 9.35 dobila je dojavu od građana iz Orsana o velikoj naftnoj
mrlji, pa je na teren izašao dežurni inspektor. Ubrzo je preko 112 sazvan Stožer ŽOC-a koji je naložio
hitnu intervenciju ekološkog broda CIAN-a koji se nalazi u gruškoj luci. Djelatnici CIAN-a izašli su u
10.25 na teren i disperzantima do 12.10 sanirali naftnu mrlju.
Zapovjednik ŽOC-a i lučki kapetan Mato Kekez kazao je kako nije poznat uzrok onečišćenja.
14 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
i uz zadovoljavanje procedura i
strogih propisanih kriterija
kvalitete usluge dati doprinos
razvoju ovakve vizije Županije.
Hartmann je zahvalio županu na
dosadašnjoj odličnoj suradnji i
potvrdio interes HT-a za proširenjem suradnje sa Županijom,
pogotovo u smislu aktivnog participiranja HT-a u ICT projektima koji su dio vizije Smart regije.
Istaknuo je da je HT kvalitetno
može odgovoriti na sve zahtjeve
za realizaciju ovako složenih
projekata. Također, Hartmann
je nedavno usvojenu Strategiju
razvoja ICT-a Dubrovačkoneretvanske županije ocijenio
velikim napretkom javnog sektora jer je to prvi dokument ovog
tipa i sadržaja u Hrvatskoj koji
je samostalno donesen i usvojen od strane neke Županije.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ORGANIZACIJSKI ODBOR
Završne pripreme za Maraton lađa
Župan čestitao Ramazanski bajram
Povodom obilježavanja Ramazanskog bajrama župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku imamu dubrovačkom Salkanu ef. Heriću i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti. Tekst čestitke u nastavku:
“Poštovani gospodine Herić, u prigodi najvećeg muslimanskog
blagdana – Ramazanskog bajrama – u ime Dubrovačko – neretvanske županije te u svoje osobno ime, svim vjernicima muslimanske vjeroispovijesti upućujem najiskrenije čestitke. Želim Vam da
nakon posta i odricanja ovaj blagdan ispuni Vaše domove veseljem, Vaša srca dobrotom i Vaše živote srećom. Bajram Šerif
Mubarek Olsun “
SVEČANI PRIJEM POVODOM RAMAZANSKOG BAJRAMA
Na sastanku Organizacijskog
odbora manifestacije Maraton
lađa, održanom 28.srpnja, sudjelovali su župan Nikola Dobroslavić i pročelnik za poslove
župana i Županijske skupštine
Blaž Pezo.
Na sastanku su sudjelovali i gradonačelnici Ploča, Opuzena i
Metkovića Ivo Mihaljević, Krešimir Vejić i Božo Petrov te čelnici Udruge lađara Neretve, a
razgovaralo se o završnim
pripremama za ovogodišnji Maraton lađa koji će se održati 9.
kolovoza. Govorilo se o osiguravanju financijskih sredstava za
manifestaciju te o pojedinim
dijelovima manifestacije. Novost
u ovogodišnjoj utrci lađa jest
nastup lađarica. Njihova će se
utrka održati 7.kolovoza i to na
dionici od Opuzena do Metkovića. Nakon proglašenja pobjednica održat će se i manifestacija Noć lađara.
RADNI SASTANAK
O tematsko-turističkoj cesti za
dolinu Neretve
Uspostava tematske – turističke
ceste za dolinu Neretve – bila je
temom sastanka na kojemu su
sudjelovali župan Nikola Dobroslavić, direktorica županijske
razvojne agencije DUNEA Melanija Milić i pročelnik za turizam,
pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić.
Na sastanku su sudjelovali i gradonačelnik Opuzena Ivo Mihaljević, gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić, načelnik Općine
Pojezerje Boro Dominiković,
predsjednica Hrvatske gospodarske komore DNŽ Terezina
Orlić, predstavnici turističke
zajednice DNŽ,
Lokalne
akcijske grupe Neretva te jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica s područja doline Neretve. DNŽ je donijela
Pravilnik o uspostavljanju tematskih – turističkih cesta na području županije, a do sada je uspostavljena tematska – turistič-
ka cesta Pelješac – vinsko carstvo. Po istom načelu uspostaviti
će se i tematska – turistička cesta u Neretvi, a nakon obilaska
potencijalnih sudionika slijedi
osmišljavanje i izrada promotivnih materijala, web stranice te
obilježavanje smeđom signalizacijom. Uspostava ceste u
Neretvi financira se iz EU projekta kojem je nositelj DUNEA.
Ovom prilikom župan Dobroslavić otvorio je i vinoteku u hotelu Merlot koja je uspostavljena kroz suradnju udruga vinara
Neretve i Komarne i LAG Neretva. U vinoteci su zastupljeni vinari iz vinogorja Neretva i vinogorja Komarna, a posjetitelji
mogu kušati i kupiti lokalna vina.
Ovo je još jedna ponuda kojom
se nastoji promovirati i potaknuti
prodaju lokalnih i autohtonih
proizvoda, a vinoteka će biti
jedan od sadržaja na tematskoj
– turističkoj cesti.
Dubrovnik primjer sklada i mjere
kod suživota
Na svečanom prijemu koji se u prigodi Ramazanskog
bajrama
održao u prostorijama Islamske
zajednice u Dubrovniku, sudjelovali su i župan Nikola Dobroslavić i
predsjednik Županijske skupštine Ivan Margaretić.
Čestitajući Bajram tradicionalnim riječima „Bajram Šerif
Mubarek Olsun“, župan je kazao kako je Dubrovnik primjer
sklada i mjere kod suživota dugi
niz stoljeća te je izrazio nadu da
će to tako ostati i nadalje.
Glavni imam Salkan Herić u prigodnom je govori ukazao na
potrebu razumijevanja i oprosta te je ukazao na nužnost života u miru.Predsjednika Židovske
zajednice Sabrina Horović u
tom je kontekstu ukazala na
aktualna događanja na Bliskom
Istoku te je izrazila žaljenje za
svim civilnim žrtvama, a osobi-
to djecom i ženama. Stoga je
don Ivica Pervan, pozdravljajući
okupljene u ime biskupa dubrovačkog, predložio da se s
tog mjesta pošalje zajednički
apel za prestankom ratnih sukoba i razaranja- kako u Palestini,
Izraelu tako i u Siriji i Iraku.
Naime, Pervan je istaknuo kako
je Dubrovnik svojom poviješću,
ali i činjenicom da u njemu postoji izvrstan suživot četiri velike
vjerske zajednice, pravo mjesto za poslati takav apel. Paroh
Vladan Perišić kao glavni uzrok
sukoba naglasio je nerazumijevanje i nepoznavanje „onoga
drugoga“.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 15
GLAS PLOČA
HUMANITARNI MALONOGOMETNI TURNIR ‘KO TO MORE PLATIT’ PLOČE 2014.
Semafor trijumfalno!
Sve čestitke organizatoru koji će sva prikupljena sredstva (kotizacije, prihod
od prodaje hrane i pića, lutrija, donacije), prema riječima Hrvoja Vejića
(predsjednika Jadrana LP – organizatora) donirati udrugama Radost i
Leptirić
Veličanstveno je bilo na našoj
Močvari! Mlađe generacije ne
pamte onoliko gledatelja na
tribinama, sjedilo se doslovno
na skalinama, stajalo gdje je
god ljudska noga mogla kročiti. Slobodno možemo reći da
Močvara nikad nije bila punija
ili odavno nikad onoliko puna.
O spektaklu koji su nam 29.srpnja priuštili akteri događaja
pričat će se dugo dugo. Zbilja
su se organizatori (Jadran LP
i prijatelji Jadrana) potrudili da
imamo turnir za svaku pohvalu. Lijepo je primijetio Mimo
Barbir, voditelj programa, da
je ovo “najbolji malonogometni turnir u radijusu 100 km” i
nije ništa pogriješio.
Iako humanitarnog karaktera
privukao je veliki broj pravih
nogometnih znalaca ali i šire.
Da bi zadnje večeri, na mitskoj
Močvari imali priliku gledati
legende kao što su Zlatko Vujović, Ivica Mornar, Vilson
Džoni…
Sliku Tome Dabića kako prima gol(ove) od jednog Mornara dugo će pamtiti pločanski nogometni fanatici.
Prva utakmica večeri bila je
ona za 3. mjesto u kojoj su
snage odmjerili cb Zminjac i
cb Splendid. Dvije jake,
iskusne, fizički moćne ekipe
pokazale su da su zasluženo u završnici mogu biti zadovoljni.
turnira. Očekivala se tvrda utakmica, takva Nakon utakmice za 3. mjesto na teren Močse i dobila. Splendid je već poznat po svo- vare su istrčale legende.
joj jakoj i organiziranoj obrani i bilo je pitan- Mornar, Butorović, Tomo Dabić, Žika, Maka,
je kako će se suprostaviti pucački Džoni, Veja, Seka, Runje, Šele, Musa, Vuraspoloženom Miji Marinoviću. Počeli su jović, Cvija, Gici, Balić… sve as do asa odidobro, poveli su golom upornog Saše grali su revijalnu utakmicu. Gledalište je već
Dragičevića da bi na kraju ipak kvalitetnija bilo krcato, burno su dočekane sportske
momčad Zminjca preokrenula rezultat legende. Gledati jednog Vujovića kako asisgolovima Zloića i Marinovića.
tira Mornaru dok Tomo Dabić nemoćno
Cb Zminjac je odigrao odličan turnir, bili su ispraća loptu u mrežu ostat će u trajnoj slici
jedni od favorita, trećim mjestom svakako Močvare i pločanskog nogometa. Ili gol
16 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
Gicija na asistenciju Hrvoja Vejića dok vratar Vladimir Balić pliva u prazan prostor..
Neponovljivo.
Rezultat je bio najmanje važan u ovoj utakmici ali ćemo spomenuti da su legende
Hajduka bile uspješnije i naše veterane svladali sa 4:3.
A onda utakmica večeri, veliko finale cb
Semafora i cb Mare. Spektakularan ulazak aktera u neretvanskoj
lađi uz neizostavnu bakljadu
pločanske Torcide bio je uvod u
veliku nogometnu poslasticu. Pritajeni favoriti cb Semafor su
oprezno ušli u utakmicu, momci
iz Mare su trkački uspješno parirali Dinu Primorcu i društvu. Ipak,
kvaliteta je isplivala na površinu.
Unatoč sjajnom Marku Čaglju na
golu Mare, iznimno raspoloženi
Alen Mušan sa dva pogotka im je
potopio sve nade za konačan trijumf. Sjajni Čagalj je bio prvo ime
u svojoj ekipi što dovoljno govori
kako je Semafor suvereno vladao
utakmicom do samoga kraja.
Više nego zaslužena pobjeda i
početak velikog slavlja ekipe Semafora pod vodstvom trijumvirata Grgo-Bare-Živa.
Sjajna pločanska večer završila je
pjesmom i veseljem svih aktera,
pobijediti je bilo bitno ali najbitnije
je da je turnir uspješno priveden
kraju. Sve čestitke organizatoru
koji će sva prikupljena sredstva
(kotizacije, prihod od prodaje
hrane i pića, lutrija, donacije), prema riječima Hrvoja Vejića (predsjednika Jadrana LP – organizatora) donirati udrugama Radost i
Leptirić.
HUMANITARNI MALONOGOMETNI TURNIR ‘KO TO MORE
PLATIT’ PLOČE 2014.
ORGANIZATOR: NK Jadran
LP UTAKMICA ZA 3. MJESTO
C.B. Splendid – C.B. Zminjac 1:2 (Saša
Dragičević/Ivan Zloić, Mijo Marinović)
Revijalna utakmica
GLAS PLOČA
VETERANI JADRANA – VETERANI HAJDUKA 3:4
VETERANI JADRANA: Tomo Dabić, Vedran
Šetka, Goran Romić, Marinko Pehar, Pero
Granić, Ante Marinović, Darko Cvijanović,
Saša Stamenković, Ivica Arar, Tihomir
Krstičević, Dragan Blatnjak, Stipe Šalinović,
Krešimir Vejić, Hrvoje Veji, VODITELJ: Đino
Zmijarević
VETERANI HAJDUKA: Vladimir Balić, Đoni
Vilson, Zlatko Vujović, Nenad Pralija, Ivica
Mornar, Vlatko Đolonga, Denis Putnik, Vedran Runje, Hrvoje Vuković, Darko Butorović, Igor Musa, VODITELJ: Goran Brailo
FINALE:
C.B. MARE – C.B. SEMAFOR 1:3 (Marko
Karić/Zvonimir Markotić,Alen Mušan 2x)
C.B. MARE: Marko Čagalj, Ivan Primorac,
Luka Radoš, Robert Bule, Ante Karamatić,
Frane Batur, Nino Maleta, Ilija Kuzman,
Marko Karić, Marin Biočić, Ino Kandić
VODITELJ: Stipe Vidojević
C.B. SEMAFOR: Vladimir Kiš, Alen Mušan,
Dino Primorac, Danijel Dabić, Stipe Nikolac,
Marin Perin, Zvonimir Barbir, Toni Jelavić,
Zvonimir Markotić, Božo Pavlović
VODITELJ: Grgo Nikolac
1. Semafor 2.Mare 3. Zminjac
Najbolji pojedinci:
NAJBOLJI IGRAČ: Dino Primorac (Semafor)
NAJBOLJI GOLMAN: Marko Čagalj (Mare)
NAJBOLJI MLADI IGRAČ: Tomislav Domić
(Hotel Riva)
NAJBOLJI STRIJELAC: Mijo Marinović
(Zminjac)
EKIPE KOJE SU NASTUPILE NA TURNIRU: C.B. ZMINJAC C.B. LUNA C.B. TOLERO BISTRO BACHUS PEKARA PLOČE
C.B. SEMAFOR C.B. TROPICANA C.B.
AMIGO C.B. LACUS C.B. LAV LUČKA MENZA ŠANK TETA OLGA-TURE I ŠELE
RESTORAN LUŠKA MENZA C.B. KUM C.B.
MARE RESTORAN GALEB RESTORAN
FULIN HOTEL RIVA C.B. STABLINA C.B.
FEELING PIZZERIA PONTE C.B. SPLENDID
ploce.com.hr,
Foto Ivona Ploče
NA STARTU U METKOVIĆU ŽELE BITI SVI, OD POLITIČARA I SPORTAŠA DO ESTRADNJAKA
Tradicionalni Maraton lađa
Ove godine iz Udruge lađara Neretve najavljuju najmasovniji i najposjećeniji
Maraton lađa od njegovog pokretanja
Zadnjih 17 godina, već tradicionalno druge
subote u kolovozu, održava se nezaobilazni Maraton lađa, od Metkovića, preko
Opuzena, do Ploča, rutom dugom 22,580
m. Rijeka Neretva će se zapjeniti 9. kolovoza od zaveslaja 39 lađarskih ekipa, u isto
toliko tradicionalnih neretvanski lađa, sa ukupno oko 700 natjecatelja. Taj zaista veliki
broj natjecatelja čini Maraton lađa najmasovnijim natjecanjem u Hrvatskoj. Lađa u
kojoj veslaju lađari tradicionalno je plovilo,
koje se stoljećima koristilo za prijevoz ljudi
i tereta na području doline Neretve.
Maraton lađa je jedinstvena kulturno-sportska manifestacija i natjecanje koju organizira Udruga lađara Neretve uz pomoć Dubrovačko-neretvanske županije i gradova
Metkovića, Opuzena i Ploča.
Program ovogodišnjeg Maratona lađa
započinje Brzinskim utrkama, koje će se
održati 6. kolovoza 2014.god. u Opuzenu.
Brzinske utrke su je kvalifikacijske utrke za
odabir startnih pozicija za start Maratona
lađa. Ove godine održava se po prvi puta
Maraton lađarica, 7.kolovoza, od Opuzena
do Metkovića, na kojem sudjeluju samo
ženske ekipe, i to ove godine 10 prijavljenih.
Nakon najave održavanja Maratona lađarica, interes ženskih ekipa je znatno veći
nego prošlih godina, pa Udruga lađara
Neretve narednih godina očekuje da se
ovom odvojenom utrkom ženskih lađarskih
ekipa dobije još jedno natjecanje neretvanskih lađa. Maraton lađarica završava u Metkoviću, gdje započinje proslava „Noć
lađara“ u organizaciji Udruge lađara
Neretve kao najava Maratona lađa, te man-
ifestacija „Dani neretvanske kneževine“ u
organizaciji TZ Grada Metkovića.
Sam Maraton lađa počinje već ustaljenim
programom u 15 sati ( 9. kolovoza), te dolaskom Predsjednika RH Ive Josipovića, koji
je glavni pokrovitelj Maratona lađa. Osim
Predsjednika, očekuje se dolazak i velikog
broja javnih ličnosti iz političkog, sportskog
i javnog života. Već je poznato da u
predizbornim godinama na Maraton lađa
dolazi velik broj političara, kojima je ovo
prilika da se za vrijeme ljetne pauze ipak
pojave u javnosti. Osim gotovo cijelog
državnog vrha i oporbenih lidera poput
predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka
i kandidatkinje za predsjednicu države
Kolinde Grabar Kitarović, očekuje se dolazak i generala Gotovine i Markača.
Start Maratona lađa planiran je u 17 h, kojega obilježava pucanj kuburaške skupine.
Nakon otprilike 2h i 15minuta očekuju se
prve lađe na cilju. Nakon proglašenja pobjednika, podijeliti će se odličja i veliki prijelazni štit Kneza Domagoja u prijelazno vlasništvo. Ove godine iz Udruge lađara Neretve
najavljuju najmasovniji i najposjećeniji Maraton lađa od njegovog pokretanja, čijem
startu u Metkoviću svi žele prisustvovati.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 17
ŽUPA DUBROVAČKA
PROSLAVLJENA 100. GODIŠNJICA IZGRADNJE NOVE ŽUPNE CRKVE NA BRGATU:
A tko će slaviti 200. godišnjicu?
Nakon mise biskup je blagoslovio dva značajna umjetnička djela: oltarni mozak s likom
sv. Ane koji je izradio akademski slikar Luka Petrač, kao i trg
ispred crkve kojim dominira
Gospin kip, a koji je djelo akademskog kipara Lovre Jakšića
Župa sv. Ane na Brgatu proslavila je u subotu 26. srpnja svoju
nebesku zaštitnicu, no ovogodišnja proslava bila je posebna
zbog činjenice da je ujedno
svečano proslavljena i 100. godišnjica izgradnje nove župne
crkve.
Svečano euharistijsko slavlje
predvodio je dubrovački biskup
mons. Mate Uzinić u koncelebraciji s 20-ak svećenika.
Govoreći o sv. Ani, majci Djevice
Marije, i povijesti spasenja, aktualizirao je taj govor osvrnuvši
se na stanje suvremene obitelji,
te donio i medijski gotovo potpuno prešućenu vijest o Rezoluciji o zaštiti obitelji, koju je donijelo Vijeće za ljudska prava pri UNu 25. lipnja ove godine, a u kojoj se između ostaloga kaže da
„obitelj ima prvotnu odgovornost u odgoju i zaštiti djece te
OVOGA PETKA
O cjelodnevnom boravku i
proširenju OŠ Župa dubrovačka
Program cjelodnevnog boravka, te početak projekta proširenja Osnovne škole Župa dubrovačka – bit će predstavljen
na konferenciji za novinare koju
će župan Nikola Dobroslavić i
načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli održati
u petak 1. kolovoza 2014. u 11
sati u prostorijama Općine Župa
dubrovačka.
Na konferenciji će sudjelovati i
pročelnica za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta
Hladilo, ravnateljica OŠ Župa
dubrovačka Anka Šutalo te
voditelj Odsjeka za komunalno
gospodarstvo Jure Marić.
ČESTITAMO DAN POBJEDE,
DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
I DAN HRVATSKIH BRANITELJA
bi djeca, zbog potpunoga i
skladnoga razvoja njihove osobnosti, trebala odrastati u
obiteljskom okruženju i u ozračju sreće, ljubavi i razumijevanja“ i da je obitelj „temeljna skupina društva i naravno
okruženje za rast i dobrobit svih
svojih članova, a osobito djece“
koja bi trebala uživati »potrebnu zaštitu i pomoć (društva i
države) kako bi u potpunosti
mogla preuzeti svoje odgovornosti unutar zajednice.“ Nakon
toga je iznio brojke o rođenim i
umrlim, te vjenčanim i rastavljenim u Hrvatskoj, koji ne pokazuju nimalo pozitivan trend, nakon čega se upitao: „Ovo je
ozračje u kojemu slavimo
blagdan sv. Ane, majke blažene
Djevice Marije i vaše nebeske
zaštitnice i stotu obljetnicu
izgradnje vaše župne crkve sv.
Ane koju ste, pod vodstvom
svojih župnika, osobito u posljednjim godinama don Roberta, obnovili i lijepo ukrasili i iznutra i izvana. Drago mi je što
se zajedno s obnovom crkve
građevine obnavljala i obnavlja
živa Crkva ove župne zajednice,
ali se sve jedno pitam, jer Brgat
i naša biskupija nisu iznimka od
Hrvatskog trenda, dapače, za
koga ste sve ovo branili i za
koga obnavljali i hoće li i za
dvjestotu obljetnicu ove crkve
ovdje na Brgatu vladati isto radosno ozračje. I tko će tad živjeti u našem Gradu, Župi, Rijeci, Konavlima, Primorju, Pelješcu, Korčuli i drugim našim otocima? Odgovor na ovo pitanje
ne treba tražiti od proroka i vizionara. Mi smo, mi i naš stil života, odgovor na to pitanje.“
Na kraju svima se posebno zahvalio župnik don Robert Čibarić,
a pozdravljajući sve svećenike
posebno je istaknuo prisutne
OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA I FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST
Javni natječaj - Poticanje energetske učinkovitosti
Općina Župa dubrovačka u
suradnji s Fondom za Zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost raspisala je Javni natječaj za
prikupljanje prijava fizičkih osoba za sufinanciranje programa:
1. Povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na području Općine Župa dubrovačka 2014. (zamjena postojeće
ugradnjom nove vanjske stolarije, povećanje toplinske zaštite
ovojnice obiteljske kuće, pov-
ećanje EnU sustava grijanja
ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova, povećanje EnU
sustava prozračivanja ugradnjom rekuperatora)
2. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima na području Općine Župa
dubrovačka 2014. (sunčani
kolektori za pripremu potrošne
tople vode ili za pripremu potrošne tople vode i grijanje, kotlovski sustavi na biomasu za
18 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
centralno grijanje, dizalice
topline za pripremu potrošne
tople vode, grijanje i hlađenje,
fotonaponski pretvarači za
proizvodnju električne energije,
vjetrogeneratori za proizvodnju
električne energije)
Korisniku će se prema ovom
Natječaju dodijeliti iznos sufinanciranja od 82,5%, odnosno
do maksimalnog iznosa od
61.875,00 kuna (s PDV-om) po
obiteljskoj kući.
bivše župnike koji su također
ugradili dio sebe u ovih 100 godina. Župnik je pročitao i čestitku koja je stigla od predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i bivšeg dubrovačkog
biskupa mons. Želimira Puljića.
Nakon mise biskup je blagoslovio dva značajna umjetnička djela: oltarni mozak s likom
sv. Ane koji je izradio akademski slikar Luka Petrač, kao i trg
ispred crkve kojim dominira
Gospin kip, a koji je djelo akademskog kipara Lovre Jakšića.
Nova župna crkva sv. Ane na
Brgatu počela se graditi 1912.
god., a dovršena je i posvećena 1914. godine. Prije gradnje
ove župne crkve, matična je crkva bila ˝stara sv. Ana˝, nekoć
crkva sv. Petke, uz koju se
formiralo župno groblje. Stara
crkva postala je premalena i trošna, stoga se gradila nova crkva, koja je strašno devastirana
u srpsko-crnogorskoj agresiji
1991/92. godine. Župnom
crkvom je ponovno pet godina
bila stara crkva sv. Ane, dok je
1997. nova ponovno obnovljena. Šime Zupčić
Natječajem nije propisan proizvođač materijala i opreme, projektant, izvođač radova niti
energetski certifikator, a za izvođenje mjera EnU i energetsko certificiranje mora se
angažirati pravna ili fizička osoba registrirana za odgovarajuću
djelatnost. Natječajna dokumentacija dostupna je na www.
zupa-dubrovacka.hr i u prostorijama Općine Župa dubrovačka u Srebrenom (Vukovarska
48, 20207 Mlini).
Natječaj je otvoren od 28. srpnja 2014. do 28. kolovoza 2014.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 19
ODRŽANA KONFERENCIJA ZA NOVINARE POVODOM OTVARANJA IZLOŽBE „LUKA I ANTUN
SORKOČEVIĆ- DIPLOMATI I SKLADATELJI“
280. obljetnica rođenja Luke Sorkočevića
U ponedjeljak, 28. srpnja u 11 skoj glazbi 18. stoljeća, suradnsati u Kneževu dvoru održana je jom s Julijem Bajamontijem te
konferencija za novinare povo- Lukinim vezama s Haydnom,
dom otvaranja izložbe Du- Gluckom i Metastasijem. Predbrovačkih muzeja „Luka i Antun stavlja i suvremena notna izdanSorkočević- diplomati i skladatel- ja i diskografiju njihovih djela.
ji“.
Na izložbi je prezentirano oko
Uvodnu riječ na konferenciji ima- 140 predmeta raznovrsne građe,
la je ravnateljica Pavica Vilać koja koja se prvenstveno odnosi na
se dotakla teme izložbe te pred- notne građu odnosno notne
stavila značaj izložbe kako za artefakte, a zatim i na arhivski
Dubrovnik tako i za Hrvatsku. dokumenti i knjižna građa, te na
Ravnateljica Vilać na samom je predmete likovne i primijenjene
početku napomenula kako Du- umjetnosti ali i na suvremena
brovački muzeji ovom izložbom notna izdanja i nosače zvuka.
nastavljaju s projektima Izložba je obogaćena i multibrendiranja Dubrovnika temel- medijalnom prezentacijom.
jem njegove kulturno-povijesne Predmeti su najvećim dijelom
baštine povezujući ga s njegovim povijesnim velikanima i povijesnim događajima. Izložbeni projekti su
započeli 2011. godine s
izložbom posvećenom
Ruđeru Boškoviću, a povodom 300. obljetnice njegova rođenja, 2012. godina je u Dubrovačkim muzejima bila obilježena
izložbom koja je slavila dubrovačkog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha dok je lanjska izložba bila posvećena još jednom od najvećih
Dubrovčana Stjepanu
Gradiću povodom 400.
obljetnicu njegova rođenja.
posuđeni iz drugih institucija u
„Cilj ovogodišnje izložbe koja je Dubrovniku, Zagrebu i Splitu. Teorganizirana je u povodu 280. meljni posuditelj je samostan
obljetnice rođenja Luke Male braće u Dubrovniku u kojeSorkočevića, prvoga hrvatskog mu se čuva gotovo čitava Lukisimfoničara je podići razinu na i Antunova glazbena ostavšsvijesti o važnosti i značenju Luke tina. Ostali posuditelji su Arheoi Antuna Sorkočeviću za Du- loški muzej u Splita, Državni arbrovnik i Hrvatsku“ istaknula je hiv u Dubrovniku, Znanstvena
ravnateljica Vilać.
knjižnica Dubrovnik, NadbiskIzložba je koncipirana u više tem- upski arhiv, Split, Dubrovačka
atskih segmenata koji se bave biskupija, Gradska župa Velike
životom i diplomatskim i glazbe- Gospe u Dubrovniku, Umjetničničkim djelovanjem Luke i Antu- ka škola Luke Sorkočevića, Duna Sorkočevića, njihovom brovnik, Hrvatska akademija
glazbenom ostavštinom os- znanosti i umjetnosti, Nacionalvrćući se kroz posebna poglavl- na sveučilišna knjižnica u Zagreja na njihov simfonijski opus, bu, Metropolitanska knjižnica u
komorne i vokalne skladbe. Tak- Zagrebu, Muzički informativni
ođer, izložba posjetiteljima i svim centar u Zagrebu, Hrvatski
zainteresiranim za tematiku daje glazbeni zavod u Zagrebu, Desažeti pregled političkih, gospo- nis Ajduković i obitelj Rendić iz
darskih kulturnih prilika u Du- Zagreba
brovniku u drugoj polovici 18. Tematske cjeline u reprezentastoljeća te upoznaje i educira tivnom katalogu, obradilo je 10
domaće i strane posjetitelje s autora. Uz stručnjake iz Muzeja
glazbenom kulturom Du- dr.sc. Vedranu Gjukić-Bender i
brovačke Republike, rodom mr.sc.Tonka Marunčića to su
Sorkočevića te njihovim doprino- vanjski suradnici, mahom istaksom kulturnoj baštini Dubrovni- nuti znanstvenici - muzikolozi i
ka, mjestom i ulogom Luke povjesničari: prof dr.sc. Vjera
Sorkočevića
u hrvatskoj
i europKatalinić, akademik Stanislav
20 GlasGrada
- 489 - petak
1. 8. 2014.
Tuksar, akademkinja Koraljka
Kos, akademik Zoran Juranić,
akademik Nenad Vekarić, dr. sc.
Vinicije Lupis, dr.sc. Ivana Tomić
Ferić i Vilena Vrbanić.
Ravnateljica Vilać se na kraju
posebno zahvalila dr.sc. Vjeri
Katalinić na izvanrednoj suradnji i pomoći kao i svim autorima, posuditeljima, Gradu Dubrovniku, Ministarstvu kulture,
sponzorima, medijskim pokroviteljima kao i svima onima koji
su na bilo koji način doprinjeli
realizaciji ovoga projekta.
Prof.dr.sc. Vjera Katalinić koja je
zaslužna za glazbenički dio
spomenula je važnost Luke i
Antuna Sorkočevića u
glazbenom smislu kako za
Dubrovnik i Hrvatsku tako i
za Europsku povijest u kojoj su nesumnjivo ostavili
trag. Napomenula je kako
je koncert Zagrebačkih
solista u organizaciji Dubrovačkih muzeja a u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara također bio dobra
uvertira u izložbeni projekt
koji će se održati u Kneževu
dvoru od 29. srpnja do 18.
studenog ove godine.
Dr.sc. Vinicije Lupis, voditelj
Centra Dubrovnik Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar, između ostalog je govorio o
Luki i Antunu Sorkočeviću u kontekstu 18. stoljeća i vremenu
ekonomske obnove u to vrijeme.
Luka je od strane Dubrovačke
Republike bio poslan na Bečki
dvor kako bi ispitao političku situaciju Austrije, a važan doprinos
povijesti ostavio je kroz svoj
dnevnik, koji kako je najavio
dr.sc. Lupis izlazi uskoro. Također, naglasio je kako će izložba
pokazati različitost Luke i Antuna u glazbenom smislu.
Voditeljica Kulturno-povijesnog
muzeja dr.sc. Vedrana Gjukić
Bender je svoj osvrt dala na cijeli Sorkočević rod kao i na važnost
ostalih dubrovačkih plemića koji
su u svom umjetničkom obolu
dali doprinos dubrovačkoj povijesti.
Likovni postavljač i dramaturg
izložbe gospodin Marin Gozze
sagledao je izložbu sa likovnog
aspekta, te napomenuo kako je
materijal koji je bio dostupan za
predstaviti na izložbi vrlo zahtjevan je jer je sam po sebi neatraktivan. Osim notnih artefakata ne
postoji ništa što bi bilo osobno
povezano za oca i sina
Sorkočevića. Ipak Gozze je
spomenuo osobnu poveznicu
prema Luki Sorkočeviću posebno u trenutcima kada ima čast i
privilegiju držati u svojim rukama
notni zapis koji je držao Luka.
Kustos Dubrovačkih muzeja
mr.sc. Tonko Marunčić objasnio
je važnost diplomatske politike
roda Sorkočević kroz vanjsko trgovinske poslove Dubrovačke
republike u 18. stoljeću.
Gvardijan Male Braće fra Veselko Grubišić iskazao je ponos i
čast što je upravo Glazbeni arhiv Male Braće najveći posuditelj
materijala za izložbu posvećenu
Luki i Antunu Sorkočeviću. Fra
Grubišić je istaknuo kako
Glazbeni arhiv Male Braće u
Dubrovniku za sada broji preko
6000 glazbenih jedinica na što
Dubrovnik može biti vrlo
ponosan.
Pročelnica za kulturu i baštinu
Grada Dubrovnika Ana Hilje svoj
je zaključak iznijela na kraju koristeći priliku da se zahvali Dubrovačkim muzejima na zalaganju za promoviranje dubrovačke kulture i baštine.
Izložba ostaje otvorena do 18. listopada i može se posjetiti svaki
dan u radnom vremenu muzeja,
od 9 do 18 sati.
Izložba se održava pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika.
Voditeljica Projekta
Pavica Vilać
Koncepcija izložbe
Pavica Vilać
Prof. dr. Vjera Katalinić
Kustosice izložbe
Vedrana Gjukić Bender
Marina Filipović
Pavica Vilać
Likovni postav izložbe
Marin Gozze
Marketing promidžbu
i odnose s javnošću
Dubravka Klarić
Pedagoški program
Aleksandra Piteša Orešković
Konzervaciju
i restauraciju predmeta
Renata Andjus
Željko Ćatić
Tjaša Kolačko
Denis Vokić
Sponzori:
Zračna luka Dubrovnik i Turistička zajednica grada Dubrovnika.
Medijski pokrovitelji:
Dubrovački vjesnik, The Dubrovnik Times, Dulist, Soundset
Ragusa, DubrovnikNet, Radio Dubrovnik i Dubrovačka televizija
KUĆA BUKOVAC CAVTAT
TUP Marijane Vukić Pende
Kroz zadnjih osam godina
Marijana Vukić Pende
vraća se tvornici kao
arhitekturi, paradigmi,
tvornici kao radnicima, kao
arhivi pamćenja, i na
koncu tvornici kao ugljenografitnim proizvodima
U svom umjetničkom radu od
2006. godine kroz različite
medije Marijana Vukić Pende
periodično se bavi posljednjom
dubrovačkom tvornicom, toliko
osamljenom fenomenu u suvremenoj dubrovačkoj percepciji
društva i prostora. Na izložbi u
Kući Bukovac predstavlja
presjek dugogodišnjeg ispitivačkog procesa i njegovo
konačno oblikovanje u materijalu koji je samo srce tvornice.
Prikazan je video rad iz 2006.
godine, svojevrsna svjetlosna
instalacija, koja u
statičnom kadru
prati zalazak sunca
u Gružu i padanje
mraka nad tvornicom te istovremeno
paljenje
tvorničke rasvjete
koja je ipak ostavlja prisutnom. Videu
je pridružena zvučna instalacija iz
2008. godine –
zabilježena buka
rada strojeva koja
„remeti“ sliku zalaska.
Kroz zadnjih osam godina Marijana Vukić Pende vraća se tvornici kao arhitekturi, paradigmi,
tvornici kao radnicima, kao arhivi pamćenja, i na koncu tvornici kao ugljeno-grafitnim proizvodima.
Izložene skulpture nastale su
kroz svakodnevni boravak u
pogonu, reciklirajući proizvodni
asortiman, ali i koristeći svaki
drugi tvornički potencijal,
posebno ljudski, koji je sada
materijaliziran u skulpturama.
Skulptura 1 oblikovana je slaganjem pantografa s greškom
na savršeno izbalansiranom željeznom patiniranom postolju.
Tako nastala napeta tamna površina pod različitim kutom svjetla mijenja svoju boju odnosno
crnu nijansu, a greške postaju
manje ili više vidljive, čineći
opnu manje ili više treperavom.
Skulptura 2 osim crnog grafita
koristi i bakar koji mu je
naizmjenice suprostavljen, u
materijalu i napetosti krivulja
koje se razilaze na njenim rubo-
vima.
Skulptura 3 odbačena su
tvornička vrata od plastike
izložena dugotrajnom djelovanju sunca i atmosferilija. Nakon
intervencije umjetnice dobila su
teksturu zategnute kože, a boju
u njoj zarobljene lave. Na željeznoj konstrukciji vrata čine
prostornu zavjesu odvajajući
ono ispred i iza, i zatvarajući ono
unutra.
Skulptura 4 prostorna je instalacija, mreža nastala od grafitnih dioda i bakrene žice koje se
spajaju u preciznim vezovima
tvoreći geometrijski raster
podložan promjeni oblika.
„Kanelirana“ površina dioda,
ovisno o smjeru u kojem je
položena, poigrava se tonom
pojedinih dijelova objekta.
U svim skulpturama posebnu ulogu ima svjetlo ili odsustvo sv-
jetla koje kroz vrijeme i različite
poglede mijenja površinu i izgled skulpture. Beskonačne su
varijacije dodavanja, oduzimanja ili odražavanja svjetla na njima.
Iako mogu funkcionirati samostalno, one naprosto inzistiraju
na kontekstu iz kojeg su nastale.
Bilo u finoj crnoj prašini i mirisu
koje sa sobom nose, bilo u
savršenosti izvedbe forme i plohe skulpura, bilo u banalnoj svakodnevici isluženih tvorničkih
vrata u kojima tražimo njihov
podtekst.
U njima je zaustavljeno vrijeme
koje osjećamo i kada uđemo u
tvornicu. One su odraz same
tvornice i svakog njenog dijela:
vrijeme za koje nismo sigurni da
je prošlo, prostor za kojeg nismo sigurni da je stvaran, proizvodnja za koju nismo sigurni da
postoji, zvuk koji je digitaliziran
i ostavlja nas u nesigurnosti zbilje, slika propadanja, a zapravo
pulsirajućeg
življenja.
Punokrvnog pozitiviteta.
Lucija Vuković
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 21
NAKON DUGO GODINA SLUŽENA SVETA MISA U CRKVICI SV. JAKOVA PIPUNARA
Opet su zazvonila zvona na Pelinama
Prigodom blagdana Svetog Jakova Apostola, koji se slavi 25. srpnja, prošlog petka
s početkom u 19 sati, ili u „7 ura popodne“
kako je pisalo na pozivu, nakon dugo godina, po nekima i prvi put nakon Domovinskog rata, služena je sveta misa u maloj
crkvici Svetog Jakova Pipunara na Pelinama.
Već pola sata prije počeli su se okupljati
vjernici, sve znana čeljad iz Grada, što
rođenjem i sjećanjem, a ponešto i još uvijek
mjestom stanovanja unutar zidina. Početak
mise označio je zvuk zvona sa malog zvonika ove povijesne crkvice smještene na sa-
22 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
mom južnom kraju Pelina, izgrađene po
nekima početkom 14. stoljeća, ali po nekim
drugim izvorima čak i prije, te jednog od
rijetkih sačuvanih spomenika romaničkog
stila gradnje u Dubrovniku.
Inače vlasništvom ova mala crkvica pripada „popovskom zboru“, staroj bratovštini
zbora Svetog Petra na katedrali, što bi značilo kako brigu o njoj vodi katedralni župnik
don Stanko Lasić!
U njen mali prostor, manje od 20 kvadratnih metara, uspio je ući veći broj okupljenih,
ali još više ih je ostalo vani, na skalinima
Pelina. Svetu misu predvodili su katedralni
župnik don Stanko Lasić i prior Dominikanskog samostana fra Nikola Mioč. Poseban događaj svim okupljenima, pa i turistima koji su tuda
prolazili ovo večer, bio je prigodni tratamenat koji je ponudio upravo blagoslovljene
pipune i poneko piće, te
svakako puno razgovora
punih sjećanja na temu „kako
je to nekad bilo!“
O ovoj maloj crkvici, jako maloj gradnjom; širinom tek 2.7
metara, a dužinom 6,16 metara, ali svakako velikom
svojim značajem u du-
brovačkoj povijesti i nema puno zapisa! Stoga je opet za pohvalu stalno arhivsko i svako ostalo istraživanje vrijednog Ivana Viđena, koji je u Glasniku dubrovačkog učenog
društva „Sveti Vlaho“ iz 1929. godine pronašao tekst don Nika Đivanovića o tri male
dubrovačke crkvice, među njima i o crkvici
Sv. Jakova na Pelinama. U tom kratkom,
ali vrlo iscrpnom tekstu don Niko je zapisao
kako je ova crkvica nalazi na vrhu ulice sv.
Nikole, kako se često još zove Zlatarska
ulica, prva od Sponze.
Još jedan mali skriveni dio velike povijesti
našeg Grada pomalo se iznova otkrio, veliko je zadovoljstvo bilo svih koji su bili na
Svetoj misi u crkvici Sv. Jakova Pupnara, a
po najavama don Stanka Lasića, glavnog
inicijatora ove ugodne večeri, ova bi mogla
postati još jedna lijepa tradicija.
Zapisao Boris Njavro
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Ni za juhu ni za salatu
Dok ne dođu skrpljeni avioni iz Ukrajine, vojska nam je osposobljena, da
na svaki napad agresora uzvrati - lukom i strijelom
Izgledalo je čudno, ali svi su se vodeći
političari nedavno čudili Uskoku, kad’ su
sisačku Županicu, poslali u Remetinec. A
mi smo se čudili političarima, što se čude
Uskoku. I sama Županica se je čudila. Bilo
je i razumljivih špekulacija, da je važna političarka, u zatvor poslana po zadatku, kako
bi tamo stvorila ćeliju svoje Partije i povećala članstvo. Tobože, dogodine su izbori,
pa svaka kap - požar gasi.
Sad’, kad su njezini prijatelji, političari, shvatili, da u Remetinac ne idu samo
zaslužnici iz bivše vlasti, uzeli su joj knjižicu.
Kažu, kad’ je čula za drakonsku kaznu,
nedužna Županica je s indignacijom rekla:
ma dajte molim vasssssss.
Iz državne Hrvatske elektroprivrede
ponosno poručuju, kako su odlučili ušparat’ 30 milijuna kuna, režući godišnje troškove voznog parka, s 90 na 60 milijuna i to tako, što će kupit’ 20 električnih vozila, 973 osobna i teretna vozila, sve skupa, jedva 175
milijuna kuna. Tako će napunit’
potpuno novu, praznu garažu.
Kategorično su nam poručili, da,
ako nam slučajno poskupi struja,
to nema nikakve veze s autima.
Neki cinici su kritizirali Ministarstvo obrane, kako Oružane snage
Hrvatske, nemaju solada ni za
juhu ni salatu vojnicima, jer su
sve potrošile za moderno
naoružanje. Pa tako, dok ne dođu
skrpljeni avioni iz Ukrajine, vojska
nam je osposobljena, da na svaki
napad agresora uzvrati - lukom i
strijelom.
Na to je Ministar obrane odgovorio prijedlogom o osnivanju nekoliko pričuvnih pješačkih pukovnija, te topničko-raketne, protu-zrakoplovne, i brojnih drugih nezamislivo zanimljivih, ratnih vježbališta.
Čast, da jedan takav ‘’pilot projekt’’ prvi
probaju, dopala je Osijeku i Dubrovniku. Svi
koji vjeruju, da se povijest ponavlja, jedva
čekaju, da u nekom budućem ratu, ponude
svoj život za domovinu, pa su uzbuđeni i
jedva čekaju pozivnicu. Za početak se
očekuje samo ograničeni broj pozivnica, i
neće se moć’ svima udovoljit’. Iz neprovjerenih izvora dolaze naznake, da će prednost imat’ sinovi političara i tajkuna. Jer oni
su neprijeporno najveći domoljubi. Svoje
mišljenje su ponudili nezadovoljni branitelji, što su svoje odradili u domovinskom
ratu, koji kažu (u kratkim crtama), da su
sadašnje pameti, ne bi ni u ludilu išli u rat.
Da bi grupica odabranih, mogla dijelit’ plijen
i besramno se bogatit’. Niti će sinove svoje
slat’ u rezervu, kako bi branili ratne profitere i njihovu privatnu državu…
Ma ima i zadovoljnih branitelja. Oni negoduju, što u ovim novim vremenima, nema više
pravih muškaraca. Sve neki pacifisti, kažu
oni, babe i filozofi. I kukavice! Umiru od straha od obične ljetne oluje. A očevi, djedovi i
pradjedovi su im hrabro branili ognjišta,
svoja i naša. I sami stvarali Oluje!
Tako su, ovi zadnji, u tijeku pripreme za
proslavu godišnjice Oluje, izrazili želju, da
na paradi u Kninu, Vlada hoda na kraju
kolone, a da Premijer ne drži nikakav govor. A ne mora ni doć’. Nisu rekli, bi li se
radije družili s bivšim Premijerom!
Većina ljudi, kad’ pomisli na cenzuru, u
glavi vrti film, serviran od strane naših
državnih medija o temu, kako se cenzura
događa u nekim tamo neslobodnim zemljama, k’o što su Kina, Iran ili Sjeverna Koreja. U nas ti Zakon ne brani da pišeš, što
god hoćeš. Jedino se ne smije sramotit’
političare i druge javne face.
I jedino zato, novinar istraživač, može dobit’
otkaz, ili svršit’ u - zatvoru. Eto! Tako ispa-
da, da novinar ima najveći honorar za šutnju,
a najmanji - za istinu.
Mora bit’, da je gadno
cenzoru u novinarskoj
glavi. K’o da živi u ludnici. Novinarsko Društvo misli, da postoje
dvije usporedne stvarnosti. Jedna u kojoj živimo, i druga, o kojoj se
smije pisat’. Pa su or- Piše: Mario Klečak
ganizirali ‘’pet minuta
gromoglasne šutnje’’ u znak protesta. A
onda su stručnjaci za Pravo predložili mekšu inačicu Zakona. Prvo pričekaj da kriminalce zatvore, pa ih onda, sa službenim
dokazima sramoti, koliki hoćeš.
Stariji, nenaspavani stanovnici Novalje na
Pagu, osokoljeni diskretnim šaptačima iz
crkvenih krugova, bune se protiv javne sablazni, alkohola i golotinje po gradu i buke
iz Zrča.
Izgleda, rado bi se riješili ove svjetske
atrakcije za mlade, koja, kako kažu, donosi velike solde, ali samo zagrebačkim mafijozima, što drže sve te klubove na plaži. I
što su im pretvorili cijeli grad u kupleraj.
Mladi govore, da Pag nikad’ ne
bi bio toliko popularan, da nije party turizma, jer ruku na srce, ne izgleda baš k’o jedan od Havajskih
otoka. Pa kažu da su prgavi i
zaostali domoroci, do nedavno,
napajali svoje ovce u neregistriranim renaultima 4. A jes’ to fakat
bio praktičan gepek. Ma nisu to
morali rijet! Ali izgleda, da oni, od
paške janjetine, više vole bjelosvjetske - partijanerice.
A starijima je Pag lijep. Pa spominju čipku, sir, solanu, janjetinu.
Njima je to sve na svijetu. Još
jedan dokaz, da se o ukusima ne raspravlja... ali Zrće je sigurno dovelo Pag na kartu
svijeta, pa makar i one partijanerske.
Vijesti iz glazbene kulture, nisu baš najpovoljnije za Makarane, ove setemane. Koncert im je otkazala poznata Srpska pjevačka zvijezda. Reklo bi se, radi nesretnoga
udesa. A taj udes je izazv’o veliku dilema
svim medijima.
Je li pjevačica pod utjecajem alkohola vozila, pa izlomila ruke, ili joj je taj isti utjecaj
zaputio noge, tijekom jutarnje marende. Bilo
kako bilo, sujevjerni misle, da ju je stigla
kletva makarskih dragovoljaca, koji su
protestirali protiv tega, da ih na koncertu
zabavlja poznata pevaljka iz Srbije. Kažu,
u ratu je pevala četnicima i to u istoznačnoj
uniformi.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 23
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected] GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na
dvije etaže (107 m2 x 2) u
BiH, u blizini manastira
Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2.
GSM: 095 87 49 371
STANOVI
U strogom centru Zagreba prodajem stan 115
m2, cijena 2400 eura/m2.
Ozbiljnom kupcu popust.
Osim jutra, cijeli dan tišina, pogled na Dolac i na
Katedralu. 098 9660 420
POTRAŽNJA
Tražim stan u Gružu na
dulje vrijeme. 091 246
8010.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko zemljišta u Čibaći
- Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena
50 eura/m2. 098 747 107.
VOZILA
RENAULT
MEGANE
CLASSIC 1.4, 1999.g.,
164000 km, registracija
do 8/’14., benzinac, 55
kw. 14000 kn. 098 192
7649
AUDI A3 1.9, diesel, reg.
do 11/’14. 098 285 582.
Aprilia atlantik 125.
2004.g.27000 km. Prvi
vlasnik. U odličnom stanju. Garažiran. Kufer. 091
795 3240.
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18. 099
593 5256.
Peglam robu, 40 kn sat. 098 176
1360.
KAMENOKLESAR-Izrada grobnica, spomenika, vaze, skaline,
klupice, ograde, povoljno. 091
728 5208.
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
RAZNO
Iznajmljuje se vez za barku u
Rijeci dubrovačkoj uz osiguran
parking. Informacije na broj 091
173 9666.
PLOVILA
Drvena plastificirana
pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in
UK, 11.100,00 Eura. 098
747 107.
POSAO
ŽELITE LI SE I VI
REKLAMIRATI
NA OVIM
STRANICAMA,
NAZOVITE
MARKETING
GLASA GRADA:
358 980
311 992,
ILI SE JAVITE
MAILOM:
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
Čistila bih apartmane,
spremala kuće, Ploče Stari Grad. 098 169 2692.
Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr. 098 958
1993.
ULICAMA
MOGA GRADA
www.glasgrada.hr
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće GlasGrada
biti dostupni drugim
korisnicima,
koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
- 489
- petakniti
1. će8.se2014.
Marende
ponedjeljak-petak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
PROGRAM 65. DLJI
“ROMEO I GIULIETTA” - PRVA OVOGODIŠNJA
PREMIJERA NA 65. DUBROVAČKIM LJETNIM IGRAMA
1. kolovoza • petak
21:30 Otok Lokrum
Festivalski dramski ansambl
I. Vojnović: EKVINOCIJO
Joško Juvančić redatelj
Četiri nagrade hrvatskog glumišta,
2004.
Nedorečeno i bezidejno
21:30 Atrij Kneževa dvora
HRVATSKI BAROKNI ANSAMBL
L’Amour Tendre, L’Amour Cruel
2. kolovoza • subota
21:30 Otok Lokrum
Festivalski dramski ansambl
I. Vojnović: EKVINOCIJO
Joško Juvančić redatelj
Četiri nagrade hrvatskog glumišta,
2004.
21:30 Atrij Kneževa dvora
LE CONCERT SPIRITUEL
HERVÉ NIQUET dirigent
Zlatno doba francuske sakralne
glazbe iz vremena Luja XIV. Kralja
Sunca
3. kolovoza • nedjelja
21:30 Otok Lokrum
Festivalski dramski ansambl
I. Vojnović: EKVINOCIJO
Joško Juvančić redatelj
Četiri nagrade hrvatskog glumišta,
2004.
21:30 Atrij Kneževa dvora
NEVA ROŠIĆ
Predstavljanje monografje
Izdavač: Dubrovačke ljetne igre, 2014.
4. kolovoza • ponedjeljak
21:30 Atrij Kneževa dvora
CONCERTO DE’ CAVALIERI
MARCELLO DI LISA dirigent
A. Scarlatti: Erminia, Tancredi, Polidoro e Pastore
5. kolovoza • utorak
21:30 Akvarij
Dž. Bukovica:
RATNI DNEVNIK
Ante Vlahinić redatelj
21:30 Atrij Kneževa dvora
KVARTET TARTINI
G. Tartini, A. Schnittke, D. Šostakovič
6. kolovoza • srijeda
21:30 Atrij Kneževa dvora
DIETER FLURY fauta
TAMÁS VARGA violončelo
STEFAN GOTTFRIED čembalo
J.S. Bach, H. Willi, G. Ligeti
7. kolovoza • četvrtak
21:30 Atrij palače Sponza
Ivana Lovrić Jović:
O STAROME DUBROVAČKOME
GOVORU NAZBILJ - JEZIČNA ANALIZA DUBROVAČKIH FRANČEZARIJA
Predstavljanje knjige
Izdavač:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2014.
Redateljev čin jest legitiman umjetnički pothvat,
no tradicija i povijest Dubrovačkih ljetnih igara
zaslužuju mnogo više od puke produkcije
privlačnih inscenacija, te nalažu dublju
posvećenost i angažman kako prema
iščitavanju dramskoga pisma, tako i prema
ambijentalnim specifičnostima Grada teatra
Dubrovačke ljetne igre su svoju festivalsku specifičnost među ostalim europskim kazališnim praksama još od samih začetaka
gradile upravo na sustavnoj implementaciji kazališnih uradaka u
autentične gradske prostore, razvijajući tako samosvojnu poetiku ambijentalnosti. Tu će dubrovačku posebnost ambijentalnoga
kazališta teatrolog Frano Čale u svojim teorijskim analitikama pretočiti u sintagmu “Grad teatar”, a koja uistinu sjajno sažima elementarne konceptualne, ali i one estetske odrednice Igara. Analizirajući fenomene dubrovačke ambijentalnosti, Dalibor Foretić
će u povijesti Igara iščitati četiri stupnja razvoja odnosa prema
otvorenim prostorima. Prvi će stupanj tako nazvati “fazom iščuđavanja” u kojemu su prve predstave na otvorenom pedesetih godina rezultirale svojevrsnim eksplozijama uzbuđenja zbog novog i
drugačijeg, budući da se scena-kutija zamijenila prostorom neke
tvrđave ili parka. Međutim, to je bilo razdoblje kada je stvarni prostor još uvijek bio zamjena za kulisu, pa taj odnos prema ambijentu ponajbolje ilustrira izraz “uklapanje u prostor”. Drugi je stupanj Foretić
nazvao “fazom spoznavanja”.
Razdoblje je to sveopće zapanjenosti različitim načinima na koje su
se poklapali realiteti scenskih zbivanja s realitetima prostora izvedbe,
gdje i širi ambijent postaje sastavnim dijelom izvedbe. Spajićeve
režije koje su pri tome bitno nadograđene metaforičnošću za
Foretića su vrhunac tog perioda u
festivalskoj povijesti. Treći stupanj
koji Foretić iščitava jest faza u kojoj
život i prostor kazališta gube oštre
obrise i to kada “Grad oživotvoruje
teatar, a kazalište teatralizira Grad”.
To sveopće prožimanje života i glume najvidljivije je u Parovim
predstavama sedamdesetih godina. Konačno, četvrti je stupanj
igre na otvorenom ono što će Foretić nazvati “konceptualnom
intervencijom”, a koja je najvidljivija u djelu Ivice Kunčevića.
Kunčević je svojim intervencijama prema Foretiću prostor transformirao u neku drugu imaginarnu stvarnost.
Spomenute Foretićeve teze ponajbolje ocrtava “čudesan spoj teatarske imaginacije i drevnog, izuzetno iznenađenog urbanog prostora”, koji je Ivica Kunčević postigao čuvenom režijom “Romea i
Giuliette” Williama Shakespearea na Igrama 1986. i to na baroknom stubištu koje vodi prema jezuitskoj crkvi. Festivalska memorija pamti je kao amblematsko ostvarenje ambijentalnog kazališta
Igara u kojoj se pojava talentirane grupe mladih glumaca poput
Alme Price, Dragana Despota, Vilima Matule i drugih spretno
združila sa znanjem i iskustvom njihovih starijih kolega. Iako je
prema estetici uklapanja taj prostor prema svim svojim sastavnicama djelovao potpuno neprimjereno za izvedbu ove Shakespeareove tragedije, on je sadržavao jednu mnogo važniju komponentu, a koja je pokazala izuzetan pomak u iščitavanju dramskoga
teksta i njegova odnosa prema ambijentu. Kunčević je u “Romeu
i Giulietti” prvenstveno iščitao ulogu Vremena, a u čemu mu je
pripomogao i kameni sat na pročelju jezuitskoga kompleksa.
Maestralno je on povezao ulogu Vremena sa zbivanjima na sceni; Vrijeme se poigrava mladenačkom ljubavi i ljudskim sudbinama, a sitna kašnjenja uzrokuju tragične posljedice. No, ovo je
samo jedan od njegovih redateljskih konceptualnih elemenata koji
su produkt drugačijeg čitanja dramskoga pisma, a koji su inspirirali Foretića da Kunčevićevo djelo okarakterizira kao antologijsko u promišljanju ambijentalnoga teatra. U prilog tome ide i zapis
Marina Carića, koji će promišljajući ambijentalno kazalište svoje-
dobno zapisati: “Ambijentalno
kazalište koje traži lijepi balkon
za Juliju zamjenjuje kulisu kulisom. To nije ambijentalno kazalište. Ali ono koje prostor
doživljava kao partnera u zajedničkoj borbi traženja smisla, koje
upija njegove povijesne naslage,
koje dakle doživljava prostor kao
Lice, možemo nazvati ambijentalnim. I dok Kunčević ne upada u zamku o kojoj piše Carić, Piše: Božo Benić
već u prostoru pronalazi istinskoga dramaturškog partnera, redatelj i scenograf
prvoga ovogodišnjega premijernog naslova Dubrovačkih ljetnih igara Jagoš Marković kao da se
vratio na same začetke Igara i to u svojevrsnoj simbiozi Foretićeve “faze iščuđavanja” i “faze spoznavanja”, kreiravši uprizorenje bez ikakvog pomaka
k suvremenome festivalskom trenutku.
Iako se Markoviću nikako ne može osporiti vrsnoća
njegova redateljskoga umijeća, a koju je uprizorivši
“Romea i Giuliettu” u zapuštenom i zaboravljenom prostoru ljetnikovca Skočibuha demonstrirao i
to prvenstveno oblikovanjem dopadljivih i vrlo fluidnih scenskih prizora među kojima posebno treba istaknuti uzbudljive scene mačevanja, očekivanja su bila daleko veća od doslovnoga iščitavanja
Shakespeareova teksta i kreacije nedorečenog i
bezidejnog dramskog produkta, lišena bilo
kakvoga dubljeg koncepta osim akcentiranja teme ljubavi. Štoviše, ukoliko se
povuče paralela s Kunčevićevim pothvatom s kraja osamdesetih, kritika Markoviću tim je još i veća. Njegov čin jest
legitiman umjetnički pothvat, no tradicija i povijest Dubrovačkih ljetnih igara
zaslužuju mnogo više od puke
produkcije privlačnih inscenacija, te
nalažu dublju posvećenost i angažman
kako prema iščitavanju dramskoga pisma, tako i prema ambijentalnim specifičnostima Grada teatra. Osim toga, ozbiljnu kritiku zaslužuje i odabir mlađe glumačke postave. Jasna je ozbiljnost i
složenost naslovnih uloga, posebno u
trenucima kada je pred glumca postavljen izazov
brzih transformacija iz jednog raspoloženja u
drugo. Iako je talent Roberta Budaka i Kristine
Stevović neosporan, njihove su uloge Romea i
Giuliette bile nažalost poprilično bezlične i preglumljene, posebno u tragičnim scenama
samoubojstava na samome kraju tragedije. Istovremeno, dok je i ostatak mlađih članova ansambla
vrludao scenom, impresivna je bila starija glumačka postava predvođena lavinom emocija koju je
na sceni iznjedrila Neva Rošić kao Giuliettina dadilja, interpretativna snaga, moć i briljantna dikcija
Siniše Popovića kao grofa Capuletija od kojega
su poneki mlađi članovi glumačke postave mogli
samo učiti, kao i graciozan i upečatljiv nastup Nataše Janjić Lokas kao grofice Capuleti, te uloga
Žarka Savića kao grofa Montecchija. Stoga je prava šteta što će prvi ovogodišnji premijerni naslov
ostati samo na ovom, osobito onda kada su postojali svi preduvjeti da se kreira povijest. Jedini će
doprinos Markovićeva “Romea i Giuliette” tako
ostati u oživljavanju nekih davno zaboravljenih
dubrovačkih scena i ponovnom otvaranju pitanja
ugroženosti i zapuštenosti dubrovačke kulturne
baštine, pa mu ako ništa drugo treba čestitati na
tome što je festivalsku publiku doveo u Skočibuhu i još je jednom suočio sa stvarnim stanjem dubrovačke ladanjske arhitekture. Možda će i ona
sada aktivnije promišljati tu dubrovačku realnost i
potencirati pitanje obnove tih remek djela dubrovačke
renesanse.
GlasGrada
- 489 - petak 1. 8. 2014. 25
65. DUBROVAČKE LJETNE IGRE
TRADICIJA
NASTUP VOJVOĐANSKOG SIMFONIJSKOG ORKESTRA
Ladov impozantni plesni repertoar Publika uživala u orkestralnim
poslasticama na Boškovićevoj
Miljenik festivalske publike, Ansambl narodnih plesova i
pjesama Hrvatske Lado, tradicionalno je nastupio na Igrama, 27. srpnja pred brojnom domaćom i međunarodnom publikom na taraci tvrđave Revelin.
Uvijek raznolik i reprezentativan, ovogodišnji repertoar za
festivalsku publiku sastojao se od plesa ladarki, krčkog
tanca, prigorskih plesova, primoštenskog kola, bunjevačkog momačkog kola, linđa, podravskih svata i
drugih.
Hrvatska folklorna tradicija priznata je u svjetskim razmjerima i prepoznata kao jedna od najraznovrsnijih, najljepših
i umjetnički najvrjednijih, a Ansambl LADO velikim je
dijelom zaslužan za to. Od osnutka 1949. godine kao profesionalni folklorni ansambl imali su preko 5000 nastupa
u zemlji i 48 zemalja širom svijeta. Plešu u više od 1200
kompleta narodnih nošnji iznimne vrijednosti i ljepote, od
kojih su neki stariji od sto godina. Bogat koreografski repertoar LADA nastajao je kroz dugi niz godina u suradnji s
brojnim etnokoreolozima i koreografima, a predstavlja folklornu baštinu svih dijelova Hrvatske. Za svoje uspješne
nastupe, od osnutka do danas, ovjenčani su brojnim
nagradama i priznanjima pa i nagradom Orlando na 54.
Dubrovačkim ljetnim igrama.
Vojvođanski simfonijski orkestar pod
ravnanjem maestra Berislava Skenderovića i s violinistom Marcom Grazianijem nastupio je 28. srpnja na
poljani Ruđera Boškovića.
Prekrasan ambijent Boškovićeve
poljane s pogledom na Srđ dao je
dodatan šarm sinoćnjem uspješnom
nastupu Vojvođanskog simfonijskog
orkestra koji su pokazali kako zvuči
dobro uigran orkestar. Koncertom je
ravnao utemeljitelj ovog orkestra,
njegov direktor te umjetnički voditelj,
dirigent s velikim iskustvom, maestro
Berislav Skenderović. Na programu
su bile orkestralne poslastice, Uvertira opere Tannhäuser Richarda Wagnera, Koncert za violinu i orkestar u
D-duru P.I. Čajkovskog i Dvořákova
Simfonija br. 7 u d-molu, sjajne par-
titure za pokazati plemenitost zvuka
koju je orkestar ponudio publici, ali
u nijednom trenutku preko mjere,
uvijek ukusno i stilski. Sinoćnji solist
na violini Marco Graziani, dobitnik
brojnih prvih nagrada domaćih i inozemnih natjecanja, razdragao je
publiku prekrasnim temama
vječnog koncerta Čajkovskoga i
pokazao sve što jedan klasni virtuoz
može pokazati: tehničku spretnost,
vladanje instrumentom i poznavanje partiture. Pored koncerta, festivalsku publiku na Boškovićevoj poljani
očekuju izvedbe neobaroknog baleta Opasne veze, kojeg Igre ostvaruju u koprodukciji s Festivalom Ljubljana i SNG Maribor. Premijera je 20.
kolovoza, s još dvije izvedbe koje su
na programu 21. i 22. kolovoza.
RASPRODANA PRVA DRAMSKA PREMIJERA
Romeo i Giulietta premijerno izvedeni uz ovacije publike u Skočibuhi
Prva dramska premijera 65. Dubrovačkih ljetnih igara, „Romeo i Giulietta“ Williama
Shakespearea u režiji Jagoša Markovića i
izvedbi Festivalskog dramskog ansambla,
izvedena je 25. srpnja pod pokroviteljstvom
Croatia osiguranja, na opće oduševljenje
publike okupljene u renesansnom ljetnikovcu Skočibuha na Boninovu. Priča o
Romeu i Giulietti zasigurno je jedna od najvećih ljubavnih priča ikada ispričanih i ujedno jedna od najpoznatijih tragedija uopće.
Priča je to o ljubavi i
smrti, ali ipak ponajviše
o ljubavi, onoj koja
pokušava izbjeći mrežu
mržnje, da bi tek u smrti preživjela i trijumfirala. „Romeo i Giulietta“
Williama Shakespearea bezvremenski su
naslov kojim Igre
obilježavaju 450. godišnjicu Shakespeareova
rođenja,
pokušavajući
26 GlasGrada
- 489 - petak 1. 8. 2014.
istražiti teme vrijednosti ljubavi i grešnosti
mržnje. Na Dubrovačkim ljetnim igrama ovaj
komad je prvi puta izveden 1962. u režiji
Franca Zefirellija i izvedbi Old Vic Theatre
Company iz Londona, a zatim ponovno
1986. u režiji Ivice Kunčevića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, a na programu se zadržao tri sezone. Jagoš Marković
potpisuje režiju, scenografiju i izbor glazbe,
adaptaciju teksta prema prijevodu Josipa
Torbarine napravila je Aleksandra Glovacki,
kostimografiju potpisuje Leo Kulaš, a
oblikovanje svjetla
Rade Stamenković.
U ulogama Romea
i Giuliette briljirali su
Robert Budak i Kristina Stevović, u ulozi
Romeova oca Montecchija
Žarko
Savić, a Jelena
Perčin kao njegova
žena
gospođa
Montecchi, Siniša Popović u ulozi Giuliettina oca Capuletija, Nataša Janjić Lokas kao
njegova žena, gospođa Capuleti, Neva Rošić
kao Giulettina dadilja, Boris Svrtan kao veronski knez, Paris Dado Čosić, Mercuzio Amar
Bukvić, Benvolio Ivan Glowatzky, Tebaldo
Stefan Kapičić, Fratar Goran Grgić, Baltazar
Andrej Dojkić, Samson Robert Bošković,
Abram Matko Knešaurek i sluga Nikola
Sekulo. Nestrpljivo iščekivana prva dramska premijera 65. Igara, ako je suditi po ovacijama publike i aplauzu koji nije jenjavao, ispunila je očekivanja publike. U „Romeu i Giulietti“ su uživali i strani posjetitelji jer je praćenje
predstave bilo omogućeno preko titlova na
engleskom jeziku na vlastitim ili unajmljenim mobilnim uređajima – tabletima i pametnim telefonima, uz pomoć aplikacije Vip
script. Aplikacija je razvijena u suradnji Vipneta i UX Passion agencije, a svoju premijeru imala je lani na 64. Igrama. Nakon premijere, na programu su bile još tri izvedbe, 26.
te 27. i 28. srpnja u ljetnikovcu Skočibuha.
Ulaznice za sve izvedbe su rasprodane.
Tekst i foto: DLJI
DVA DOMAĆA FILMA POBJEDNIKA PULSKOG FESTIVALA NA IGRAMA
VIP PROGRAM
Broj 55 i Šegrt Hlapić
Glazbeni minimalizam u izvedbi
pijaniste Bojana Gorišeka
U sklopu dugogodišnje suradnje
Pulskog filmskog
festivala i Dubrovačkih ljetnih
igara, nakon nedavne projekcije
„Nevidljive žene“
iz Međunarodnog
programa Pulskog festivala,
slijedile su projekcije domaćih filmova pobjednika i to filma „Broj 55“,
dobitnika „Velike zlatne Arene“, u
utorak 29. srpnja i „Šegrta Hlapića“,
dobitnika nagrade publike „Zlatna
vrata Pule“ u srijedu, 30. srpnja u
ljetnom kinu Jadran.
“Velika Zlatna Arena” za najbolji film
dodijeljena je filmu “Broj 55” redatelja Kristijana Milića u produkciji
HRT-a. Uloge u filmu, nastalom prema istinitom događaju, tumače
Goran Bogdan, Marko Cindrić i
Slaven Knezović, a radnja je smještena u jesen 1991. godine, kada
mala skupina hrvatskih vojnika odlazi u patrolu improviziranim oklopnim vozilom vlastite izrade. U
obližnjem selu upadaju u zasjedu,
vozilo biva onesposobljeno, a oni
su prisiljeni sakriti se. “ Tradicionalno, ulazak na ovu projekciju je bio
slobodan.
Dječji pustolovni film “Šegrt Hlapić”
redatelja Silvija Petranovića dobitnik je ovogodišnje nagrade publike
“Zlatna vrata Pule”. Šegrt Hlapić na
putu upoznaje Gitu, prelijepu
djevojčicu iz cirkusa, siroče poput
njega. Tijekom putovanja čekaju ih
brojne pustolovine i poteškoće, no
hrabri su, sretni i svakome spremni
pomoći. U noći punog mjeseca
dogodi se nešto strašno i sve se
promijeni. Ova ekranizacija jedne
od najpopularnijih priča Ivane BrlićMažuranić na programu Igara je bila
u srijedu, 30. srpnja u ljetnom kinu
Jadran. Nakon projekcija nagrađenih domaćih filmova, festivalska publika će u kolovozu gledati
još dva filma iz Međunarodnog programa: kanadsko-francusku trilerdramu „Tom na farmi“ i švedskodansku komediju „Mi smo najbolje“. Ulaznice po cijeni od 30 kuna
dostupne su na blagajnama Igara
u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru Visia i u Kulturno-informativnom centru u Luži te na ulazu
u kino Jadran, 1 sat prije početka
projekcije.
NAKON KOLAŽA 65 GODINA DUNDA NA IGRAMA
Projekcije „Sjećanja grada“
U sklopu filmskog programa „Ljetne igre iz arhiva Hrvatske televizije“
i u suradnji s Kinematografima Dubrovnik premijerno je prikazan dokumentarno - filmski kolaž „65 godina Dunda na Igrama“, 23. srpnja
u ljetnom kinu Slavica, a atraktivne
filmske projekcije „Sjećanja grada“
autora Hrvoja Juvančića posvećene
glazbenom programu Igara bile su
u petak, 25. srpnja u večernjim satima na vratima od Pila i na Luži.
Dokumentarno-filmski kolaž „65
godina Dunda na Igrama“ posvećen je ovogodišnjoj premijeri
Držićeve najpopularnije komedije
na Dubrovačkim ljetnim igrama koja
će se u režiji Krešimira Dolenčića i
izvedbi Festivalskog dramskog ansambla odigrati 9. kolovoza na
Držićevoj poljani. Počevši od video
zapisa „Dunda“ iz 1954. u ovom
ahivsko dokumentarnom kolažu
nižu se ulomci iz Stupičinog,
Spaićevog i Juvančićevog „Dunda
Maroja“, a iz emisija Hrvatske
televizije koje uz „Dunda“ prikazuju
i ljetni život Dubrovnika pedesetih,
šezdesetih i sedamdesetih godina
prošlog stoljeća.
Kolaž o „Dundu“ na Igrama završava izvrsnim dokumentarcem Vinka
Brešana o nastanku „Dunda Maroja“ redatelja Krešimira Dolenčića iz
1995. godine, u kojemu se između
ostalih poznatih hrvatskih glumaca,
pojavljuje i neprežaljeni Pređo. U
proizvodnji Hrvatske radiotelevizije,
autor kolaža je redatelj Hrvoje Juvančić.
Još jedna besplatna projekcija
spomenutog dokumentarno - filmskog kolaža „65 godina Dunda na
Igrama“ na programu Igara je 10.
kolovoza u 21:30 sati u ljetnom kinu
Slavica.
Vodeći slovenski pijanist u domeni
klasične glazbe Bojan Gorišek izveo je
skladbe Erika Satiea
i Philipa Glassa u sklopu Vip programa
65. Dubrovačkih ljetnih igara, u subotu,
26. srpnja u u atriju
Kneževa dvora.
Svoju popularnost
Gorišek možda najviše i duguje kompletnom klavirskom opusu (10 CDova) francuskog skladatelja s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće
Erika Satiea, kojeg je snimio za nizozemsku diskografsku
kuću Blaricum Music Group. Ove snimke – smatrane jednima od najboljih uopće u ovome žanru – predstavljaju najpotpuniji pregled glasovirskih skladbi ovog skladatelja čije
su inovacije u najvećoj mjeri utjecale na avangardne
glazbene smjerove 20. stoljeća. Gorišek će u Dvoru izvesti
njegove Gnossienne 1, 4 i 5, koje, iako u minimalističkom
stilu, imaju dodatak ornamenata koji skladbama daju orijentalni osjećaj. Na repertoaru su skladbe još jednog
glazbenog minimaliste, američkog skladatelja druge polovice 20. stoljeća Philipa Glassa. Gorišek će izvesti njegove
Metamorphosis 2, 3 i 4 i tri Etudes.
Nakon što je diplomirao na Ljubljanskoj glazbenoj akademiji, Gorišek se usavršavao u Kölnu kod Herberta Hencka,
jednog od najvećih europskih autoriteta za suvremenu glasovirsku glazbu, a nastupao je na koncertnim podijima diljem svijeta, uključujući i Musikverein u Beču, Operu
Comique u Parizu, Kennedy Center u Washingtonu, Teatro Colon u Bogoti i dr. Među brojnim priznanjima koje je
Gorišek osvojio su Nagrada Golden Bird te najprestižnija
slovenska nagrada za kreativnost u domeni glazbe, Nagrada Fondacije Prešern. Bojan Gorišek djeluje kao profesor
komorne glazbe na Ljubljanskoj glazbenoj akademiji, te
redovito održava recitale diljem svijeta.
DLJI I PULSKI FESTIVAL
Prikazana „Nevidljiva žena“
Tradicionalne projekcije najboljih filmova s Pulskog filmskog festivala na Dubrovačkim ljetnim igrama počele su
24.srpnja s britanskom dramom „Nevidljiva žena“, u ljetnom kinu Jadran.
„Nevidljiva žena“ (The Invisible Woman) film je snimljen
prošle godine prema scenariju Abi Morgan, a pod redateljskom palicom engleskog glumca Ralpha Fiennesa. Film
govori o tajnoj ljubavi velikog engleskog pisca Charlesa
Dickensa s mladom glumicom Nelly Ternan koji unatoč
preprekama započinju vezu, koju su za života morali držati
u tajnosti i koja je postala jedna od najvećih ljubavnih priča
u povijesti književnosti. Uloge u filmu ostvaruju Ralph Fiennes, Felicity Jones, Kristin Scott Thomas i drugi, a film
traje 111 minuta. Ovo je prvi od ukupno pet filmova s Pulskog filmskog festivala koji će tijekom srpnja i kolovoza biti
prikazani na Igrama. Ulaznice po cijeni od 30 kuna dostupne su online na www. dubrovnik-festival.hr, na blagajnama Igara u Festivalskoj palači, Multimedijalnom centru
Visia i u Kulturno-informativno centru Luža te na ulazu, jedan
sat prije početka projekcije.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 27
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA
Zaštita grožđa od botritisa i kisele truleži
U vinogradarskoj proizvodnji trenutno je period koji predstavlja
završetak zaštite vinove loze od
bolesti. Doduše, kod proizvodnje vinskog grožđa sorata ranIjeg
Piše:
razdoblja dozrijevanja (pošip,
Marijo Car, chardonay, merlot, syrah,
dipl.ing.agr. vranac, zinfandel) u prosječnim
viši stručni klimatskim godinama, s zaštitom
savjetnik
se prestaje obično sredinom srpnja. Međutim, svjedoci smo zaista čudne, nepredvidljive i na koncu nepovoljne vegetacijske godine
promatrane kroz prizmu klimatskih prilika koje utječu
na uspješnost same proizvodnje. Posljedica toga je
vrlo jaka i konstantna prisutnost te „pritisak“ bolesti u
vinogradima što je ove godine zahtijevalo isto tako
kvalitetnu i ustrajnu zaštitu. Također se može reći kako
će ove godine dozrijevanje grožđa kasniti u odnosu
na prosječne godine te se stoga i zaštita ranijih sorata produžila do ovog trenutka. To znači da je i dalje
obvezna zaštita od bolesti koje su trenutno aktualne
(tzv. „kasna“ plamenjača na mladim vršnim mladicama i zapercima i pepelnica) te onih koje mogu nastupiti u periodu dozrijevanja grožđa a to su botritis i
kisela trulež grožđa. Ove dvije bolesti su prošle godine iznenadile vinogradare jer ih praktično nije bilo u
vinogradima od 2006 godine zbog povoljnih vremenskih prilika (suha i topla ljeta). Kako će ove godine
po mnogim vremenskim prognozama ostatak ljeta
proteći u do sada sličnim klimatskim prilikama, potrebno je izvršiti kvalitetnu zaštitu u vinogradima do
kraja kako se ova vinogradarska godine ne bi pamtila kao katastrofalna. Tako za malo prije navedene
ranije sorte treba obaviti još jednu zaštitu bakrenim
sredstvima (protiv plamenjače i kisele truleži) te nekim
28 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
fungicidima protiv pepelnice i botritisa. Zapravo, ovu
zaštitu protiv botritisa je trebalo napraviti jedno ili dva
prskanja čak ranije jer su grozdovi kod većine
nabrojenih sorata već odavno „zatvoreni“ što onemogućava ulazak fungicida u unutrašnjost grozda. Razlog ranije „zatvorenosti“ (a početka „šare“ grožđa
nema još u naznakama) je dobra oplodnja u vrijeme
cvatnje te konstantna vlažnost tla uslijed stalnih kiša
što je čak dovelo i do pojave pucanja jagoda na
grozdovima. Ovo se baš zgodno može uočiti na sorti
merlot koja normalno ima malo rastresit grozd. Ukoliko ovo prskanje protiv botritisa nije učinjeno kako je
malo prije rečeno, sada je krajnji moment za to iako
nije optimalan. Što se tiče sorata nešto kasnijeg (maraština, malvasija, kadarun, plavka) i kasnog (plavac
mali, cabernet) dozrijevanja sada je također trenutak
za zaštitu od botritisa. Jedina stvar koja ide u prilog
borbi protiv ove bolesti je izostanak značajnije kiše u
vrijeme cvatnje jer je poznato da gljivica „napada“
grozd već u vrijeme cvatnje kao saprofit (hrani se
izumrlim ostacima cvijeta vinove loze) i čeka dozrijevanje jagoda (više od 12 % šećera) za svoj daljnji
razvoj, ovaj put kao parazit što se manifestira jasnim
simptomima za koje naši vinogradari obično kažu
kako „gnjije grožđe“. Slijedom toga za pretpostaviti
je kako je zbog slabih oborina u cvatnji i nešto slabiji
potencijal gljivice za napad u vrijeme dozrijevanja
grožđa. No, o tom potom, to je samo pretpostavka.
Što se tiče upotrebe botriticida (fungicidi protiv botritisa) za tretiranje, sam izbor pripravka nije presudan,
mada je preporučljivo koristiti one novije generacije
kao što su Switch, Mythos, Cantus, Collis i još neki.
Kako je već rečeno, kisela trulež je bolest koja se
uglavnom usporedo javlja s botritisom i mnogi ih vi-
nogradari ne razlikuju. Ovdje se radi o drugim
uzročnicima bolesti (patogeni kvasci i bakterije) pa
je i drukčiji pristup zaštiti ali koji je u biti vrlo jednostavan. Zadnja zaštita u vinogradu mora se provesti s
nekim bakrenim pripravkom, a kod osjetljivijih sorata
(zinfandel, maraština, plavac mali) čak i zadnje dvije.
To su zorno pokazala prošlogodišnja iskustva. Na
kraju se može rekapitulirati sljedeće. Tekuća vegetacijska godina je zaista bila izazov vinogradarima u
pogledu zaštite. Terenski obilazak vinograda pokazao je da su se maksimalno trebali poštivati svi postulati pravilne zaštite, kako u pogledu rokova i kvalitete
tretiranja te izbora fungicida. Osim toga, zaštita vinograda nije neki recept na papiru nego živi proces koji
traži cijelo sezonsko praćenje situacije u vinogradu,
promišljanje o njoj te primjena stečenih znanja i
iskustava. Oni vinogradari koji se tako ponašaju imaju vrlo dobre ili čak odlične rezultate. S druge pak
strane, vinogradari koji su ustrajali u provođenju nekih
svojih prijašnjih šablona i navika u zaštiti sigurno su
imali značajne probleme u održavanju kakve takve
zadovoljavajuće situacije u vinogradima te traženja
opravdanje za to van navedenog zasigurno pada u
vodu.
Napomena Uredništva:
U prošlome broju tiskanoga izdanja Glasa Grada,
dogodio nam se tehnički propust zbog kojega je istovjetan sadržaj stranice 25 objavljen i na stranici 15,
pa se dogodilo da nije objavljen važan i tempiran poljoprivredni savjet autora Marija Cara, dipl. inž. agr. o
zaštiti vinograda. Srećom, savjet je i dalje aktualan,
te ga ponavljamo u ovome broju, kako bi vinogradarima poslužio u poduzimanju određenih radnji za zaštitu i bolji rod u svojim vinogradima. Molimo za ispriku.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 29
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
Krajem 19. st. počela je
priprema za gradnju hotela
„Imperial“. Gradnja je bila povjerena »zagrebačkom građevinskom poduzetništvu Pilar,
Mally i Bauda«. Informirajući o
tom hotelu uoči početka njegove gradnje, lokalni je list isticao da će taj hotel imati velik
broj soba i udobne dvorane
za jelo i razonodu, a na krovu
»veliku taracu, odakle će se
moći divno gledati morska
pučina«, da će, vjerojatno, biti
»električno osvijetljen« i da će
koštati »preko 250000 for.«.
Radovi na izgradnji »Hotela
Imperial« započeli su »rušenjem zakupljenih kuća« u
utorak 2. VII 1895. Prateći dal-
jnji tok izgradnje tog hotela,
lokalni je list informirao: »Novi
hotel što se na Pilama gradi
počeo je lijepo napredovati. Već
se dobrano uzdignuo iznad
zemlje. Temelj mu je od kamena, dočim ostalo bit će od matuna, koje prodaje tvornica »Kupari« u Župi.
Izgradnja i potom oprema »Hotela Imperial« trajali su do potkraj siječnja 1897. Dvadeset
dana prije otvaranja tog hotela,
lokalni je dubrovački list nanovo informirao o njemu i kroz svoj
»Diskoras na Poljani«:
Ivo - Ovi novi hotel... Jesi li vidio
salune kad ih u veče iluminaju
s luče eletrica!
Vlaho - Oli makina funcijona
gja?... Dunque gori?
Ivo - ... Anci čujem da će puštat
žicu i po feralima na Placi. Fara
un bell’effetto!
Vlaho - A kad ga mislu otvorit?
Čuo sam da su gja sve kamare
impenjane.
Ivo - Tamo okolo svetoga Vlaha. Govoru da se spravljaju vapori apoziti... Per altro sve tudeški!
Vlaho - Govorio sam ti ja. To me
ne gusta. Ištetiće nam se ovo
našega grada.
Ivo - Strah me ...«
Taj strah od uvlačenja njemačkog jezika i tuđinskog duha
imao je svoje razloge. Jer, Dalmacija je bila jedna od zemalja
Austro-Ugarske u kojoj se
Feljton br. 30
Pansion „Elisabeth“
Da je točno što smo u uvodu ovog feljtona napisali govori i ova
činjenica. Pretraživajući brojnu literaturu iz ovog područja autor
gore spomenute knjige nije nigdje mogao pronaći ikakav drugi
podatak o ovom pansionu već samo u njemačkom vodiču „Illustrierterter Führer durch Dalmatien“ tiskan 1915. godine u Beču
i Lajpcigu. Sve je bilo na njemačkom jeziku i natpis na razglednici i reklama „pansiona sa Lapada“.
Po svemu sudeći radio je kratko vrijeme
jer se poslije završetka Prvog svjetskog
rata nigdje ne spominje.
Pansion „Helena“
Oko 1910. g. na drugom kraju grada na Gornjem konalu bio je
otvoren pansion „Helena“.
U vodiču „Mali Vogj“ iz 1910. (A. Vučetić) o ovom hotelu piše
sljedeće: „pansion „Helene“; lijep panoram; potpuna tišina“.
Nije pronađena nikakva slika ili reklama spomenutog hotela,
već je priložena slika kako je Gornji kono nekad izgledao. Ovaj
pansion prestao je raditi poslije Prvog svjetskog rata.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
30 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
Hotel Hilton Imperial
tel: 020 320 389
nametnuta tuđinština iskazivala kao snažan tlačitelj
domaćeg življa. Domaći
čovjek, da bi se zaposlio u
službu, u kojoj su isključivo
gospodarili tuđinski jezik i
tuđinski duh, morao se odnarođivati.
Tako su pisale novine iz tog
doba.
Danas često govorimo i
spominjemo Austrougarsku
kao zemlju koja je dosta učinila za naš kraj što je točno.
Ali da je kojim slučajem Austrougarska ostala do današnjih dana svi bi mi bogme
govorili njemački a ne naš jezik. Nisu nam u svemu bili „veliki prijatelji“ kako se to danas
želi prikazati. Barem autor
ovog feljtona tako misli.
SVAKAKVIH LI ISTRAŽIVANJA NA OVOM SVIJETU IMA?
Dubrovnik je hrvatski najseksi grad
Istraživanje provedeno na 2.000 mladih Britanaca, u dobi od 18
do 36 godina, iznjedrilo je 10 top destinacija na Mediteranu kad
su seksualne aktivnosti u pitanju. Naš Dubrovnik šesto mjesto dijeli
s Magalaufom na Mallorci. Poznati španjolski resort Benidorm slovi
kao omiljena destinacija Mediterana kad je seksualna aktivnost
turista u pitanju. Mladi Britanci otkrili su što rade na svom ljetovanju i kakav im je seksualni život. Svaki deseti ispitanik priznao je da
je konzumirao seks s potpunim neznancem ili neznankom, i to
bez zaštite. Njih 31 posto reklo je kako na odmoru vole uživati u
alkoholu, a često upravo na ljetovanju zapale i prvu cigaretu ili
pak povećaju broj cigareta koje puše inače na dnevnoj bazi (13
posto). Svaki deseti Britanac ili Britanka mlađih
od 25 godina priznali su je njihov seksualni
odnos rezultirao fotografijama ili snimkom na
internetu. TOP 10 destinacija za seks:
1. Benidorm (12%)
2. Ayia Napa (9%)
3. Faliraki (7%)
4. Rome (7%)
5. San Antonio (6%)
6. Magaluf (6%)
Lukša Lucianović
www.dubrovnik7. Dubrovnik (6%)
turistinfo.com
8. Kavos (5%)
9. Laganas (5%)
10. Marbella (4%)
Županijske plaže prošle i na
U Hrvatskoj uskoro pet integralnih hotela petom ispitivanju kakvoće mora
- među njima jedan i s otoka Koločepa Upravni odjel za
ŠTO SU TO DIFUZNI I INTEGRALNI HOTELI?
Ministar turizma Darko
Lorencin je svečano
uručiti rješenje o kategorizaciji za prvi integralni hotel u Karlovačkoj županiji Srce prirode. Time će
Srce prirode postati
drugi integralni hotel u
Hrvatskoj, uz ZIG ZAG
u Petrinjskoj ulici u
Zagrebu.
„Ministarstvo turizma
prije nekoliko mjeseci
omogućilo je kategorizaciju integralnog hotela, čime se
omogućuje profesionalnizacija
obiteljskih iznajmljivača i povećanje kvalitete obiteljskog (privatnog)
smještaja. Do jeseni ove godine
očekujemo da ćemo imati još tri
otvorena integralna hotela u Hrvatskoj.
Uz Srce prirode i ZIG ZAG, zahtjeve
za razvrstavanjem u tu skupinu,
podnijeli su i pružatelji usluga s
Dugog Otoka, Koločepa te Vira.
Rezultat od pet integralnih hotela u
tako kratkom vremenu, dokaz je da
je privatni sektor itekako zainteresiran. Nove vrste integralni i difuzni
hotel omogućit će, osim stvaranja
dodatne ponude i sadržaja, i nova
zapošljavanja u turizmu“, zaključuje
Lorencin.
Udruživanje privatnog smještaja
jedno je od ključnih aktivnosti nacionalnog programa, a provodi se
s ciljem stvaranja novih i inovativnih
turističkih proizvoda na destinaciji,
razvoja i unaprjeđenja kvalitete
smještajne ponude, zajedničkog
nastupa na tržištu i tržišne prepoznatljivosti, profesionalnizacije
privatnog smještaja, povećanju
popunjenosti u pred i posezoni te
poticanja mikroekonomije.
Obiteljski ili privatni smještaj čini
polovicu ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Upravo zbog
toga, a sukladno Strategiji razvoja
turizma do 2020. godine, nužno je
omogućiti povezivanje, povećanje
kvalitete i profesionalizaciju te standardizaciju obiteljskog smještaja.
Podsjećamo, integralni hotel može
se sastojati od tri i više građevina u
jednom naselju, koji su prethodno
kategorizirani ili razvrstani, a moraju imati zajednički prijemni hol s recepcijom, zajedničku prostoriju za
boravak te druge ugostiteljsko turističke sadržaje. Smještajne jedinice mogu biti sobe, apartmani, studio apartmani te kuće za odmor.
zaštitu okoliša i prirode obavijestio je
kako su sve županijske plaže u petom ovosezonskom
ispitivanju kakvoće
mora bile u skladu
s uvjetima Uredbe o
kakvoći mora za
kupanje.
Naime, Zavod za javno zdravstvo DNŽ obavio je ispitivanje
mora na 110 plaža od 15. do 24. srpnja 2014. godine.
More na 104 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće.
Dobra kakvoća mora za kupanje utvrđena je na plažama
Mali Zaton, Polače na otoku Mljetu, Kobaš u Stonu te u
Vignju u Orebiću. Zadovoljavajuća kakvoća mora utvrđena je na plažama Okuklje na otoku Mljetu, te na kupalištu
VK Cavtat.
Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama
Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno
zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na
adresama http://www.izor.hr/kakvoca/ ili http://
www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće prikazane
obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim
(dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne
informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer
vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu
podataka odmah nakon završetka analize. Uzorci mora na
svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći
mora za kupanje (NN, br. 73/08).
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 31
koja uspješno manipulira i
straši većinu, i zbog toga je,
po meni Hayek posve u pravu kada kaže da zapravo
Nema idealnog političkog, manjina vlada koja manipuekonomskog i moralnog poretka, lira većinom, koja je ionako
nema idealnog čovjeka, nema bezvoljna i nespremna ni za
onoga niti će ga ikad biti što bi mi demokraciju ni za politički
htjeli, precijenjeni i umišljeni kakvi aktivitet i prepušta svojim
Piše: Bajro Sarić jesmo, nema toga ni vođe koji će sudbinu ponekad i ne baš
učiniti ono što sami moramo učiniti osobito vještim političkim i
www.effectsličnim manipulatorima.
dubrovnik.com
Da vam još i ja sad “ba- Obratan smjer je dugoročan, stoljetni
tim” o hrvatskoj, nazovimo je političkoj eliti, proces, taj put k nečemu boljemu, svrne da mi se baš. Tek, to je ono što se nudi sishodnijem, korisnijem, ali nešto nam se
na hrvatskom političkom tržištu i nečega neće da ga pokrenemo, misleći valjda kako
boljega nema. Barem ne po predizbornim će sve samo po sebi i inerciji doći. Međutim,
anketama i spremnosti nekih novih da se problem je u tome što nismo skloni promjeupuste u tu tešku, često i prljavu političku nama, nemamo tih navika, tome nas stalutakmicu. Možda se tu još prikopča Mirela no i uče i straše, od političara do duhovniHoly sa svojim pričama o održivom razvo- ka, guše nas od rođenja, prijete nam raju, ma što to značilo i to je to što nam se zličitim, ovim ili onim manjinama.
nudi na političkoj trpezi. Nema takvih koji Uvjeravaju nas da nam je najbolje s “našiće sasuti narodu istinu, a ta je da ovoj, kako ma” i s “istima”, prosječnima, pa čak i mekome Lijepoj našoj, nema spasa bez diokritetima. Svakodnevno nas pritiskaju s
radikalnih reformi /koja dosadna i otrcana baukom kapitalizma, neoliberalizma, profiriječ!/ od ekonomije preko zdravstva pa ta, “trulim” Amerikancima, “pokvarenim”
socijalne pravde do obrazovnog i znan- Englezima, “nacističkim” Nijemcima i svim
stvenog sustava. I da će taj isti narod mo- onim na čemu se ovaj svijet i ne samo razrati raditi više za manje novca, biti uljudniji, vio, nego i održao, s puno više čeljadi. Netolerantniji, otvoreniji, strpljiviji...I iskorijeniti davno sam pročitao i takav izraz – “neolibiz sebe tu svoju tradicionalnu zavist, jal, eralni fašizam”, što je konstrukcija nabujaegoizam, povijesne frustracije o čemu su lih lijevih kritičara. Začuđujuće je to što lijepuno umniji od mene, držim, s pravom pisa- va inteligencija ne razumije da je kapitalli. I naravno ukloniti i socijalistički i rentijers- izam, slobodno tržište i politička demokraciki mentalitet, s čime nas sa svih strana bom- ja najbolji lijek protiv nacionalizma, šovinizbardiraju. A tome se slabo ili nikako ne ma ili rasizma, a ne njihove parole o zlu naopiremo, pod pritiskom egzistencijalnog cionalizma, šovinizma ili rasizma. Liberalstraha i nacionalne, vjerske i sl. većine, iako na i individualna inteligencija zajednički je
mi se čini da je to u stvari moćna manjina neprijatelj i konzervativcima i socijalistima i
svakom kolektivizmu, to uvijek treba imati
na umu. U tome se oni odmah nađu na
“okupu”. Naravno, nije ni taj, nazovimo ga
kapitalistički, demokratski i otvoreni svijet
idealan. Štoviše, u višegodišnjoj je krizi. Ali
i takav je bolji od onoga što nam se nudi, a
to je ništa drugo nego dokazano propali socijalizam, osobito ekonomski, “stara dobra
vremena” do uključujući raznih oblika kolektivizma, pa i totalitarizma. Pa ipak, i takav
kapitalizam odmakao se od recesije i jada
koje ona sobom donosi, makar još uvijek
ne dovoljno. Što i ne čudi jer su i ljudi i svijet sve složeniji i kompliciraniji i nema jednake terapije za sve. Nema idealnog političkog, ekonomskog i moralnog poretka,
nema idealnog čovjeka, nema onoga niti
će ga ikad biti što bi mi htjeli, precijenjeni i
umišljeni kakvi jesmo, nema toga ni vođe
koji će učiniti ono što sami moramo učiniti.
Zadaća je političara samo poboljšati okvir i
ozračje za oporavak i razvoj, vratiti optimizam i nadu ljudima svojim postupcima i rješenjima.
A ovi naši to ne znaju raditi, ni s desna ni s
lijeva. Ta vidite kako se većina kloni siromašnih, potrebnih, bolesnih, sporih...Uvijek
od drugoga tražimo da bude idealan po
svim “parametrima”, “njuškamo” mu mane,
zurimo što pije, s kime sjedi, što čita, a mrzimo mu vrline i uspjehe, štoviše to mu i ne
opraštamo. Čovjeku prilazimo s njegove
ružnije strane i nikad ne dospijemo do njegove najbolje strane. Rijetko kad polazimo
od sebe, mrsko nam je čistiti vlastito dvorište, a volimo zabadati nos u tuđe. Svemu
se iščuđavamo, i grubom i lijepom vremenu, i turističkoj gužvi i pustoši, a najviše
drugačijima i htijućim, stršećim po ovome
ili onome ... Htjeli bi svesti svakidašnjicu i
riječi,
grimasi,
prioritetu,
posjetu...Lako je to dokazati. Glavna mu je vodvilja bila, još otkako je
zasjeo na Mesićevo mjesto, dakle u
veljači 2010. “nova pravednost” i
“jednakost pred zakonom svih hrvatskih građana”. Drugo se od
pravnika navodno lijevog opredjeljenja ili ljevičara nije ni moglo očekivati, a priče o pravdi i pravednosti i
socijalnoj osjetljivosti uvijek su
zavodljive. U ekonomiju, kao i Zoran Milanović, nikad se nije ni razumio niti
se trudio naučiti nešto o njoj. A to mu baš i
nije tako ludo, jer što si dalje od ekonomije
i njezinih neumitnih zakonitosti, bio političar
ili ne, tim bolje. I to sam naučio. Uostalom,
ovdje ekonomske teme i nisu zanimljive,
čak i kad recesija pritisne “do daske”. Nacija, vjera, prošlost, ratovi i mitovi, to uvijek
privlači i takozvane velike i takozvane male
ljude. I tko to tamo kaže da su ovi potonji, ti
takozvani mali ljudi, navodno bolji, bezazleniji, pošteniji i sl. od takozvanih velikih,
bogatih ili moćnih ljudi? To jednostavno nije
točno, to je laž, pa i licemjerje, čast izuzetcima. Ta neće Josipović, naravno i Milanović
i Karamarko, a sutra možda i Kolinda Kitarović doći pred hrvatski narod ili građane,
kako hoćete i reći im jedino što im i mogu
reći i obećati, “krv, znoj i suze”. A možda
čak i onu planetarnu misao nekog
američkog republikanca koji kaže ako ga
izaberu da će njemu biti bolje, a onima koji
ga biraju, dakle narod, da će mu biti gore.
To se u hrvatskom primjeru pokazalo kao
surova istina, barem u zadnjih petnaestak
godina. Za Iva Josipovića moglo bi se reći
da predstavlja onu vrstu ljudi, kakvih ovdje
nije malo, koji bi htjeli i tako se ponašaju
“da vuk bude sit i ovce na broju”. Ponekad
nas upozori da se trebamo mijenjati, ali sam
stvarno nema petlje ni za kakve promjene,
ni navika, ni garda. Usudio bih se ustvrditi
da je većina hrvatskih ljudi takva, da je to
nekakav prosjek i da su samim tim izgledi
Josipovića da ne silazi s Pantovčaka veliki
ili barem jednaki Kolindi, koja, uzgred također ne nudi i nema ništa ni za ponuditi, a
najmanje nešto radikalno. Ali, barem ima
formalno vrlo dobre međunarodne diplomatske reference, uz to je i lijepa, a nikad
ne smetnimo s uma da je izgled kandidata
vrlo važna, nerijetko i odlučujuća “stavka” i
sve u svemu ne bi bila loša ta promjena, da
se ukaže Kolinda na vrhu hrvatske države.
Nema nikakvog smisla u tome je sputavati,
niti joj pakirati, s bilo koje strane. Bila bi to
na neki način i kazna Josipoviću, koji se
pokazao i kao pohlepan čovjek /ZAMP i
/PRI/VIĐENJA
Petlja/vina/
OSOBA TJEDNA
Ivo Josipović
Za Iva Josipovića moglo bi
se reći da predstavlja onu
vrstu ljudi, kakvih ovdje nije
malo, koji bi htjeli i tako se
ponašaju “da vuk bude sit i
ovce na broju”. Ponekad
nas upozori da se trebamo
mijenjati, ali sam stvarno
nema petlje ni za kakve promjene,
ni navika, ni garda
Evo već četiri mjeseca Ivo Josipović obilazi
Hrvatsku, Hrvate, manjine, poduzetnike,
obrtnike, obične i neobične ljude kako bi
mu se smilovali i omogućili još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku. U moru
hrvatskih političara, od vrha do dna, osim
par njih, svi ostali su čisti populisti, što će
reći i demagozi, koji ništa drugo nego preziru svoje birače, čim predizborna farsa, jer
drugo ništa i nije, završi. Ali, naravno, nije
to samo u Hrvatskoj, tako je i u razvijenijim
demokracijama, samo što tamo populisti
brže skončaju. A Josipović je vrh hrvatske
ne samo političke, nego još i više populističke elite. To je razvidno u svakoj njegovoj
32 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
čeljad koja nam nije po volji u neka svoja ili
od nekoga nametnuta pravila, planove, ali
nam stalno to klizi kroz prste i ljutimo se
zbog toga do strašnih frustracija. Stalno
zanovijetamo, kukamo, makar nam i nije
baš toliko loše, bar ne nama ovdje. Uvijek
nam nešto i netko smeta, bježimo od sebe,
htjeli bi biti oni drugi, navodno bolji i sretniji, ali nikako nam to ne uspijeva i opet se
vraćamo sebi. Zaboravljajući pri tome da
smo sami jedinstveni i neponovljivi i u tome
treba nalaziti vlastiti spas i zadovoljstvo. I u
redu je da svoga spasitelja pokušavamo
naći u Bogu, ali ne čini mi se da je u redu
toga spasitelja tražiti u državi, nekom političaru, moćniku ovakvom ili onakvom, kojemu, budite sigurni u to, nije nimalo stalo do
vas, kako vam se god to činilo. Tako su
nas učili u “mraku”, a evo sad i u “svijetlu”.
Ako mislite da vam je u duši sad nešto bolje, zbog ovoga ili onoga, primjerice nominalne promjene političkog sustava, uvođenja navodnog kapitalizma i tržišta, rođenja
svoje države i tome slično, i tu se varate.
Naravno, što je ljudski, to nećete priznati.
Usuprot tome, na svoje sam oči vidio i čuo
čeljadi koji vele, tako se i ponašaju, da je
sve ovo dobro, da smo napokon svoji na
svome, da ne moramo plaćati poreze,
možemo i krasti vlastitu državu i narod.
Poduzetnike, kakvi jesu da jesu, ali su se
usudili, pa i stvaratelje novih vrijednosti
držimo skoro pa lopovima. Grmi se “što će
nam još kapitalisti ili profiteri ili strani ulagači, uredit ćemo ili unerediti našu teško
izborenu državu kako je nas volja, a ne neka
“zanovijetala” i “pametnjakovići”. uz to
možda još i “komunjare”, “udbaši”, “jugofili”, kojih kao da nikad više nije bilo nego
sad. A opet, rijetko ćete čuti nekoga da je
zadovoljan baš ovakvom Hrvatskom, skoro da se zborski pjeva “nije to to”. A tvrdim
vam da je upravo “to to”, nakon svega.
Onima kojima navodno nije dobro, čujem i
to, neka idu tamo gdje će im biti bolje i tako
ostajemo iz dana u dan i sve više bez mlađih, potentnih i htijućih ljudi. Biti kritičan prema mnogim stvarima u ovoj Hrvatskoj, ne
znači biti i njezin dušmanin. Ako nešto nije
dobro, jednostavno nije dobro, ali takav stav
ovdje još uvijek teško prolazi, posebice ako
dolazi iz usta njihovoga ili “sumnjivog”.
Svaki pametan političar mora računati i s
takvim, ne baš malobrojnim i nezadovoljnim što nije po njihovom. Iako uvijek mu
ga dođe na onu da je “svatko kovač vlastite ili svoje sudbine”, tu pomoći nema.
Problem je u tome, barem po meni, što
većina takvih u kapitalizmu i stranim ulagačima, pa i u drugačijima, ne vide korist i
za sebe i za vlastitu obitelj. Jer, od onih koji
imaju imat će i drugi, a od onih koji nemaju
neće. Začuđujuća je ta kratkovidnost i
uskogrudnost, koja se prenosi i na mladež.
Mnogi ne mogu ili neće prihvatiti da se ni
javni interes ne može ostvariti bez privatnog, ne razumiju multiplikativne učinke
poduzetničkih pothvata i profita, o čemu ću
drugom zgodom.
Ne kaže se uzalud “sirotinjo i Bogu si teška”, to sam i kao dijete svaki dan čuo. Skoro da i nema medija koji ne proriče “propast kapitalizma”, slom Zapada, uskrsnuće
Marxa i njegove teorije o “samoubojstvu
kapitalizma”. A ja vas uvjeravam da kapitalizam, kakav jest da jest, a idealan nije,
ima unutarnje mehanizme spasa i
samoodržanja, za razliku od socijalizma i
komunizma, koji su tako zavodljivi, pa i meni
ne tako davno bili, koji ih nemaju. Ali, molim
lijepo, čemu nekome naturati kapitalizam
ako ga neće, naturati demokraciju i tržište
ako neće, pa i među nama nije ih baš malo
koji to neće, jer se tako sudaraju sami
sobom, s tržištem i izazovima suvremenog
svijeta i okruženja. Tu se čudim Zapadu što
ne razumije da nije svakome narodu do
takvih materijalnih i duhovnih blagodati i s
tim treba računati i ne razumijem zašto se
“petljaju” tamo gdje samo gube i novce i
energiju. Kome se sviđa socijalizam i kolektivizam, eno im tamo Putina, Sjeverne
Koreje, Kube, Venezuele, Argentine, Sjeverne Afrike i inih drugih zemalja i vođa, velik je svijet. Ili nek se takvi odreknu svih tih
kapitalističkih “čudesa” poput i-phonea,
limuzina, medicinskih dostignuća, životnog
standarda koji je danas bolji od onoga jučer,
a sutra će biti još bolji. I nikad ne za svakoga i ne želi ga svatko, to treba stalno
ponavljati.
Kolateralnih žrtava, poštenih i htijućih ljudi
ima i u kapitalizmu, ali u socijalizmu ih
stostruko više. I to valja razumjeti. Osobno
ne tražim ništa, ne mislim da bogzna koliko znam, ali doista mi teško pada što nismo malo bolji, strpljiviji, otvoreniji i solidarniji,
što ne znamo ili nećemo iskoristiti ove vrijedne resurse za jedan, nazovimo ga tako
normalan, tečan i koliko-toliko miran i sretan život, barem onih dolazećih, ako već ne
nas odlazećih. Držim da za to imamo sve
važne pretpostavke, ali stalno se pitam je li
to uopće cilj većine, dakle taj bolji život, jer
inače zbog čega sve činimo da tako ne
bude, osobito pri političkim izborima. Eto,
u toj se petlji vrtimo odavno, od “onoga”
do “ovoga” doba, a koliko sam napunio
godina i iskusio sve to skupa, više me to
uopće i ne čudi niti razočarava.
nepovrat novca iz Ježićeve sumnjive blagajne u prethodnoj kampanji/, a da ne govorim još o njegov “novoj pravednosti” s
kojom je i dobio prvi mandat. Riječ je uz to
i o čovjeku koji ima nečuvenu volju za moć,
bez jasnog vrijednosnog sustava i političkog identiteta. I Josipović zna reći da
nema nikakva ustavna ovlaštenja za promijeniti opći smjer, za to je nadležna Vlada,
danas Milanović, sutra vjerojatno Karamarko. A to je jedna teška tlapnja i alibi za nečinjenje. Predsjednik Republike može, ako
hoće i ako zna i ako ima hrabrosti i ako mu
nije stalo do novoga mandata, i u ovim
ustavnim okvirima puno toga promijeniti,
“zabadati nos” stalno u ekonomiju i pravdu,
izboriti se za politički i moralni autoritet i
ugled, a ne “okretati se za svakim lavežom
i nikad stići na cilj”, kako veli Dostojevski za
takve ljude ili se držati one dubrovačke “sa
svakim dobro, s nikim iskreno”. Ivo Josipović pristojnog je izgleda, uglađen, dobar
sa svakim, ma što to značilo, prazan i očekivan u retorici i teško da mu koji ljevičar neće
dati glas, a bit će mu ih i od centraša i umjereno desnih. Naučio je on već kako im se
približiti. Političari su žilavi ljudi, imaju moć
preživljavanja i uvijek nalaze većini dopadljiva opravdanja i objašnjenja za učinjeno ili
neučinjeno, najčešće okrivljujući suprotne
ili njihovo nasljeđe. A u još uvijek slabašnim demokracijama, poput ove naše, odlučan je lik i riječ, a ne djelo i reference kandidata. Rezultati političkih vođa su teško
mjerljivi, jedino u ekonomiji, koja nam je
katastrofalna, ali za koju, kako već rekoh,
malo tko mari. Kad dođe stani – pani, dakle politički izbori, onda dolazi ono “ali”,
“naši” i “njihovi” i tako već dvadeset i tko
zna koliko još godina i uglavnom sve ostaje po istom. S tim što svijet ide naprijed,
netko brže, netko sporije, a mi stojimo i
čekamo. Ako se ovako nastavi, barem u
ekonomiji, čini mi se da će nestati i “naši” i
“njihovi”, nego će doći /a već i dolaze/ neki
treći, podjednako mrski i jednima i drugima. A s Josipovićem,
o Kolindi ću drugom
zgodom, ne vidim na
obzoru trećeg predsjedničkog kandidata.
Teško je boljega i
očekivati.
I
da
ponovim po tko zna
koji put, vrlo je upitno
želi li većina uopće
bolje ako to sobom
vuče promjenu navika, stalno učenje,
prilagodbu novom i pogotovu ako to bolje
jamči “njihov”, a ne “naš”. Ako Lijepa naša
hoće biti uređena, pravna, otvorena i razvijena zemlja, s Josipovićem, Kitarovićkom
ili već s kim, onda je u ovome trenutku, što
bi se u šahu reklo, potrebno žrtvovati jednu
ili više pješaka ili figura da bi se taj cilj ostvario. A tako što samo i spomenuti, ne čini
mi se da je Ivo Josipović spreman, a još
manje će biti ako bude ponovno izabran,
po prirodi svakog ovdašnjeg političara. Jer
i što bi mu bio motiv, ionako treći put
ustavno i ne može biti predsjednički kandidat.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 33
ŠPORT
EURO/PRAG:
BOĆANJE-PRVENSTVO HRVATSKE JUNIORI-2014.
Ivana Šutalo srebrna
Antonio Kolobarić do četvrtfinala
PLIVANJE-PRVENSTVO HRVATSKE ODLIČNI REZULTATI PK JUGA U ZAGREBU
Pet zlatnih medalja Tanje Šmid
Plivačice i plivači Juga mogu
biti zadovoljni nastupom na
Državnom prvenstvu u
Zagrebu. Vratili su se u Dubrovnik sa 10 medalja, i to 5
zlatnih, 2 srebrene i 3
brončane. Tanja Šmid je
osvojila pet zlatnih medalja.
Očekivano je bila najbolja u
svih pet disciplina. Šteta što
i Maro na kraju nije uzeo zlato u disciplini 100 slobodno. Uzeo je dva srebra i broncu. Po broncu su
još osvojili Adriana Marinović i Mihael Vidojević. Što
se tiče naših mlađih tu nas čeka dosta posla. Na
zimskom prvenstvu, plivali su bolje. Očito je kako
se nisu znali nositi s pritiskom sad kad se od njih
očekivalo da ponove te možda čak budu i bolji nego
na zimskom prvenstvu. Uglavnom, imamo perspektivu koja će, uvjeren sam, biti u dogledno vrijeme
itekako uspješna, ali, ponavljam, čeka nas tu dosta posla. - izjavio je šef struke kluba Borut Petrič.
REZULTATI PK JUG, 1. dan: 4x200 slobodno kadetska štafeta u sastavu: Adriana Marinović, Gracia Filipović, Mihaela Đuho i Doris Radošević osvojila je četvrto mjesto. Popodnevna finala plivali
su: Amina Kajtaz (A finale, 50 leptir), Maro Violić (B
finale, 50 leptir) i Tanja Šmid, Frane Miloslavić i Ana
Lučić (A finale, 800 slobodno). Medalje su osvojili:
Tanja Šmid, zlato u disciplini 800 slobodno u kat.
seniora, Maro Violić, bronca u disciplini 50 leptir u
kat. juniora, 2. dan: Kadetkinja Adriana Marinović
je osvojila broncu u disciplini 100 leptir. Popodnevna finala plivali su: Ilario Radić (C finale, 50 slobodno), Mihael Vidojević (50 slobodno, B finale), Maro
Violić (50 slobodno, A finale), Ivan Bilić (50 prsno,
A finale), Amina Kajtaz (A finale, 100 leptir), Adriana Marinović (C finale, 100 leptir), Mihael Vidojević
(C finale, 100 leptir), Tanja Šmid (400 mješovito, A
finale) i Frane Miloslavić (400 mješovito, B finale).
U popodnevnim finalima medalje su osvojili: Tanja
Šmid, zlato u disciplini 400 mješovito u kat. seniora, Maro Violić, srebro u disciplini 50 slobodno u
kat. juniora, Mihael Vidojević, bronca u disciplini
50 slobodno u kat. mlađih juniora, 3. dan: Kadetkinja Adriana Marinović je isplivala četvrto vrijeme
u disciplini 200 leptir. Popodnevna finala plivali su:
Adriana Marinović (B finale, 200 leptir), te Tanja
Šmid i Frane Miloslavić (A finale, 1500
slobodno).Tanja Šmid je osvojila zlato u disciplini
1500 slobodno u općoj kategoriji. Četvrti dan:
Popodnevna finala plivali su: Paula Garbin, Ana
Lučić i Frane Miloslavić (C finale, 400 slobodno),
Tanja Šmid (A finale, 400 slobodno), Ilario Radić
(C finale, 100 leđa), Frane Miloslavić (C finale, 200
prsno), Tanja Šmid (A finale, 200 prsno), Mihael
Vidojević (B finale, 100 slobodno), Maro Violić (A
finale, 100 slobodno). Mihael Vidojević je isplivao
četvrto vrijeme u disciplini 100 slobodno kategorija
mlađi juniori. Medalje su osvojili: Tanja Šmid zlato
u disciplini 400 slobodno u općoj kategoriji, Tanja
Šmid zlato u disciplini 200 prsno u općoj kategoriji,
Maro Violić srebro u disciplini 100 slobodno u kategoriji juniora. Za Jug su nastupili Ivan Bilić, Ana
Lučić, Žana Manenica, Frane Miloslavić, Ilario Radić,
Mihael Vidojević, Maro Violić, Tanja Šmid, Adriana
Marinović, Paula Garbin, Amina Kajtaz, Gracija Filipović, Petra Čikato, Mihaela Hapan, Mihaela Đuho
i Doris Radošević uz trenere Boruta Petriča, Andreja
Drobca i Joška Turka. pkjug.hr
34 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
Ivana Šutalo članica Judo kluba Dubrovnik osvojila je još jednu medalju na europskom kupu
za juniorke u Pragu. Na natjecanju je nastupilo
36 zemalja i preko 400 natjecatelja. Ivana je kao
jedna od nositeljica kategorije bila slobodna u
prvom kolu da bi došla do finala pobjedom protiv Poljakinje Anne Zalzecne i Kazahstanke Ruze
Dukhturbayeve. Ivana je poražena u finalu od
Brazilke Sibille Facholli. S ovim rezultatom je
osigurala nastup na prvenstvu Europe i Svjetskom prvenstvu. Ovo joj je treća medalja sa
juniorskih kupova u 2014., nakon zlata u Grčkoj
gdje je svladala aktualnu europsku prvakinju i
srebra iz Ruskog St. Petersburga. Ukupno je
osvojila 13 medalja sa europskih i svjetskih juniorskih kupova. D.Lopin
TURNIR NA MALE BARICE
‘MONTOVJERNA 2014-’MALI WEMBLEY’
Borba za osminu finala
Nakon 22 dana natjecanja po skupinama, te četiri dana natjecanja knock out faze – šesnaestine finala, na red je stigla i osmina finala, najvećeg turnira u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, Turnira na male barice ‘Montovjerna 2014.’
Danas je posljednji dan šesnaestine finala (na
rasporedu su četiri utakmice, a prema sljedećoj
satnici: 19.30, 20.30, 21.30 i 22.30 sati), a u subotu, 2. kolovoza kreće velika borba za plasman
u četvrtfinale gdje će se boriti pobjednici utakmica Konoba Maestral/San Lorenzzo – FC Atalanta Bergamo/Duga cesta, TZ/Mane Hastra –
Kantafig/Kvart Sv. Marije, Caffe bar As/Orašac –
Brkati slonovi/Suhy travel, Bad Lamps/Maximus
– Suarez/Caffe bar Puls , u nedjelja, 3. kolovoza
je drugi dan osmine finala, a prema plasmanu
uspješnosti igrati će pobjednici utakmica Kušelj
d.o.o/Sveta Marija – Caffe bar Olloa – Danza Kuduro, Evo nas opet/Ura Nage – Strava team/Celtic bar Belfast, Kilavi/Maritimo – Dadić United/DB
kantun, Crvena funjestra/C. b. Mališ – HC/Bursači Mokošica. Uz vrlo zanimljive i atraktivne
utakmice, veseli odlična posjeta na tribinama najpopularnijeg igrališta u Županiji. D.Lopin
STOLNI TENIS-ETTA KUP
Libertas Marinkolor nositelj grupe
Na osnovu postignutih rezultata u prvenstvu
2013/14. i prijave, STK Libertas-Marinkolor, jedini predstavnik iz Hrvatske, postavljen je za nositelja grupe i natjecanje započinje u drugom kolu.
Domaćin grupe je talijanski predstavnik TT Amatori Sterilgard iz Montane. U ovu grupu bit će
uključena još dva kluba koja se budu plasirala
iz prvog kola natjecanja. Libertas Marinkolor će
nastupiti u sastavu: Miho Simović, Neven
Juzbašić i novo pojačanje Tomislav Zupčić.
Natjecanje se održava od 3. do 5.listopada.
V.Komarica
Mladi boćari Dubrovačko
neretvanske županije sudjelovali su na završnici prvenstva Hrvatske za juniore (igrači do 18 godina) koje je odigrano od 22. do 27.07.2014.
godine u Rijeci. Na prvenstvu su nastupili slijedeći mladi
boćari: Ivan Prlaguzić (Brijesta), Antonio Kolobarić (Komolac Ombla), Matko Pendo
(Komolac Ombla), Antonio
Šabadin (Postranje) i Jakša
Kristović (Hvidra Gromača), s
voditeljem Lukom Hendićem
i pomoćnikom Antonijom
Prlaguzićem. Na prvenstvu se
odigralo svih 6 disciplina i u
svakoj je sudjelovalo po 16
natjecatelja iz cijele Hrvatske.
Iako je prvenstvo bilo za igrače do 18 godina, naši mladi boćari su bili najmlađi na
prvenstvu, samo su Prlaguzić i Kolobarić napunili 15 godina, dok ostala trojica imaju
tek po 14 i pred njima su još
3, odnosno 4 godine natjecanja u juniorskoj konkurenciji. Rezultati na prvenstvu su
na razini očekivanog u ovoj
konkurenciji, cilj je bio bar u
jednoj disciplini ostvariti plasman među 8 najboljih, jer
takav plasman donosi dodat-
no mjesto za nastup na
završnici prvenstva Hrvatske
za sljedeću godinu. To je uspjelo Antoniju Kolobariću u
disciplini pojedinac klasično,
gdje je u skupini pobijedio
Marina Škaricu iz Slavonije i
Matea Klarića iz Pule, te se
plasirao u četvrtfinale, a tu je
izgubio od tri godine starijeg
Jere Pavića iz Šibenika. Dobar
nastup imao je i Antonio
Šabadin u preciznom izbijanju gdje mu je nedostajao
samo 1 poen za ulazak u finalnu seriju (imao je 11 pogodaka, a 12 je značilo prolazak dalje). Matko Pendo je
imao odličan nastup u prvoj
utakmici kruga gdje je ostvario 23 poena, baš kao i Ivan
Prlaguzić u prvoj utakmici
pojedinca protiv Jere Pavića i
par Pendo, Kolobarić koji su
u drugoj utakmici para slavili
protiv favoriziranog domaćeg
para Vargona iz Rijeke. Najveći podbačaj imao je Matko
Pendo u brzinskom izbijanju.
Naši momci pokazali su da
imaju dosta talenta i u sljedećim godinama kad budu
stariji i iskusniji možemo sa
sigurnošću očekivati medalje
sa državnih prvenstava.
Rezultati i plasmani po disciplinama:
Bližanje i izbijanje u krug:
Matko Pendo – Filip Šarić
(Pula) 23:20
Matko Pendo – Marin Ćubela (Zrinjevac) 12:25
Matko Pendo – Filip Šarić
15:21
Ivan Prlaguzić – Dino Vukušić (Sonković) 16:17
Ivan Prlaguzić – Josip Perkov (Primošten) 15:6
Ivan Prlaguzić – Dino Vukušić 14:15
Ivan Prlaguzić – 9. mjesto,
Matko Pendo – 11. mjesto.
Precizno izbijanje:
Antonio Šabadin – 1. serija –
11, 2. serija – 7
Ivan Prlaguzić – 1. serija – 1,
2. serija – 8
Antonio Šabadin – 12. mjesto,
Ivan Prlaguzić – 13. mjesto.
Brzinsko izbijanje:
Matko Pendo – 9/35
Matko Pendo – 15. mjesto.
Pojedinac klasično:
Antonio Kolobarić – Marin
Škarica (Ivankovo) 13:12
Antonio Kolobarić – Mateo
Klarić (Pula) 13:4
Četvrtfinale: Antonio Kolobarić – Jere Pavić (Croatia)
3:13
Ivan Prlaguzić – Jere Pavić
13:6
Ivan Prlaguzić Matej Rajković
(Ivankovo) 9:13
Ivan Prlaguzić – Jere Pavić
4:13
Antonio Kolobarić – 8. mjesto,
Ivan Prlaguzić – 11. mjesto.
Parovi:
Matko Pendo, Antonio Kolobarić – Kristijan Prodan, Mateo Načinović (Vargon) 0:13
Matko Pendo, Antonio Kolobarić – Dario Juričić, Marko
Sporiš (Vargon) 13:4
Matko Pendo, Antonio Kolobarić – Matej Rajković, Marin
Škarica (Ivankovo) 5:13
Jakša Kristović, Ivan Prlaguzić – Anton Grbac, Vedran
Glavić (Istra Aluminij) 4:13
Jakša Kristović, Ivan Prlaguzić – slobodni
Jakša Kristović, Ivan Prlaguzić – Anton Grbac, Vedran
Glavić 0:13
Matko Pendo, Antonio Kolobarić – 11. mjesto,
Jakša Kristović, Ivan Prlaguzić – 12. mjesto.
Štafetno izbijanje:
Matko Pendo, Antonio Kolobarić – 17/45
Ivan Prlaguzić, Jakša Kristović
– 17/46
Matko Pendo, Antonio Kolobarić – 11. mjesto,
Ivan Prlaguzić, Jakša Kristović
– 12. mjesto.
Luko Hendić
DUBROVNIK KUP
Slave Brkati slonovi: Bačić pogodio za naslov!
Uspješno je završeno 4. izdanje turnira
Dubrovnik kup koji se igra na igralištu
OŠ Ivan Gundulić pod organizacijom
Udruga Dubrovnik kup. Momčad Brkati
slonovi, za koju igra reprezentativac
Hrvatske Dario Marinović, osvojila je
ovogodišnje izdanje pobjedom u finalu
protiv Caffe bara Mirakul 1:0. Pobjednički pogodak postigao je Toni Bačić.
U susretu za treće mjesto slavila je
momčad Kordić doo koja je nadigrala
momčad Centrala interijeri 3:1. Najbolji igrač turnira je Toni Bačić (Brkati
slonovi), najbolji strijelac je Ante Daničić
(Centrala interijeri) sa 6 postignutih
Toni Bačić - najbolji igrač,
Ante Daničić - najbolji strijelac
pogodaka, dok je
fair-play momčad Evo nas opet.
FINALE Brkati slonovi - Caffe bar
Mirakul 1:0 Strijelac: 1:0 Toni
Bačić, Brkati slonovi - Mihael
Đuraš, Toni Bačić, Vlado Đurović,
Rade Ljubišić, Matej Gaće, Antonio Pjević, Dario Marinović, C. b.
Mirakul - Joško Vuličević, Dado
Kristić, Antonio Kokanović, Maroje
Kokanović, Ante Kovačić. U
dječjem tunriru naslov je osvojila
momčad Jahači iz magle slavljem
nad momčadi Elita 1950. (branitelji
naslova) 1:0. Adriano Darrer je
postigao pobjednički pogodak u
prvom poluvremenu utakmice.
Treće mjesto osvojila je momčad Elita
Njirka i prijatelji koja je nadigrala 1950
Jahači
iz magle
‘KANTAFIG 2014.’
‘STON 2014.’
Večeras prva utakmica 14 momčadi u borbi za naslov
Turnir u nogometu na male barice
‘’Kantafig 2014.’’ će se i ove godine
održati u organizaciji Amaterskog
sportskog društva Kantafig. Početak
turnira je večeras s početkom u
18.30 sati. Nagradni fond u vrijednosti 17.000 kuna podijeliti će tri
najbolje momčadi prema ostvarenom plasmanu 1. mjesto - 10.000
kuna + pehar, 2. mjesto - 5.000 kuna
+ pokal, 3. mjesto 2.000 kuna +
pokal. Prvi dubrovački sportski portal www.dbksport.com je medijski
pokrovitelj turnira. D.Lopin
Brkati
slonovi
Na turniru će ove godine nastupiti 14 momčadi koje u podijeljene u četiri skupine, u
dvije skupine su četiri momčadi, a u dvije
skupine su po tri momčadi. Plasman u
četvrtinu finala osigurati će po dvije momčadi
iz svake skupine. Četrnaest momčadi boriti
će se za nagradni fond u vrijednosti 17.000
kuna koji će se na kraju podijeliti prema plasmanu: 1. mjesto 10.000 kuna, 2. mjesto
5.000 kuna i 3. mjesto 2.000 kuna. Turnir je
započeo u ponedjeljak, 28. srpnja, a veseli
odlična posjeta turnira. Sve informacije
(raspored, tablice) turnira možete pratiti na
portalu www.dbksport.com. D.Lopin
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Treći tjedan zaredom pobjednici Puzović-Tikvica
Redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik odigran je u ponedjeljak 28.07.2014.
u hotelu Neptun. Na turniru je nastupilo jedanaest parova uz Cross-Imps obračun.
Pobijedili su treći tjedan zaredom Velibor Puzović i Đivo Tikvica. Rezultati turnira:
1.Velibor Puzović - Đivo Tikvica +57,80, 2.Pero Jemo - Stijepo Čubela +29,90,
3.Ana Čeović - Maja Mrša +19,30, 4.Višnja Muratović - Sule Muratović +14,40,
5.Andrija Martić - Frano Jančić +5,50, 6.Simo Soko - Vinko Mijoč +3,30, 7.Elizabeta Pejdar - Zdenko Stanković +1,00, 8.Rade Garić - Jerko Jerry Kovač -10,00,
9.Ana Veršić - Vanda Richters -10,90, 10.Niko Dubčić - Jakup Selmanović -47,30,
11.Marija Jelčić - Boris Lovjer -63,00
MNK Kenova 9:1. Najbolji strijelac turnira je
Baldo Puljizević (Njirka
i prijatelji), najboljim igračem proglašem je
Adriano Darrer (Jahači
iz magle), fair - play
pokal osvojila je momčad Judo klub Ura
Nage.
FINALE Jahači iz magle - Elita 1950. 1:0 Strijelac: 1:0 Adriano Darrer, Elita 1950. - Domagoj Ljubišić, Pero Papac, Matej Vidak, Tin
Vidak, Bruno Grčić,
Gabrijel Lakić, Luka
Kovač, Vicko Ševelj
Jahači iz magle - Adri- Kordić d.o.o.
ano Darrer, Đivo Gašpar, Ivan Đerek, Ivan Marković, Bruno Vuleša. D.Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 35
SUDBINA M/B PERAST I TROJICE POMORACA KOJI SU UŠLI U POVIJEST DOMOVINSKOGA RATA NA MORU...
Čekao čovjeka, završio
u starom željezu
Godinama je čekao vezan uz obalu brodogradilišta na Korčuli da mu udahnu novi
život, ali se nažalost njegovo tužno i uzaludno čekanje dovelo kraju. Žešće od
četničkih granata ubila ga domaća besparica i nemarnost odgovornih u državi
Hrvatskoj. Junaka su prodali kao staro željezo
Više od dvanaest godina, brod, torni brod Perast koji je najprije
čiju su posadu „JNA“ zločinci kratko plutao u Slanskoj uvali da
hladnokrvno ubili u Slanome, a bi zatim potonuo...«
njega svim silama pokušali po- Nova vijest stigla je jedanaest
topiti, tiho je umirao na vezu na dana poslije iz Stona. Perast je
Korčuli, a njegov vlasnik, Du- pronađen kako izranjavan,
brovčanin; Lenko Garbin, ostav- izgoren i teško oštećen pluta kod
ši bez novca, ali s obiljem ver- otočića Mišnjaka nedaleko od
balne potpore, »Perasta« je Šipana. Što mu se dogodilo?
morao prodati u staro željezo... Zlikovci su brod odvezali s obale
Ratni junak i mučenik je na našu u Slanome, pustili ga da pluta, a
sramotu i tugu, završio na proda- onda iz strojnica i tenkova na njeji, na dražbi, u starom željezu. A mu bjesomučno vježbali gađanpalili su ga ti zločinci s crvenim je. Trupa punog rupa od granapetokrakama i kokardama na ta, Perast se zapalio. Dugo je
svojim kapama, pucali na nj iz gorio plutajući po moru, od siline
svih oružja, posadu mu pobili, no ognja urušio se zapovjednički
brod Perast nije se nikako dao
poslati na dno mora, još uvijek
željan starih luka, novih putnika i
bodulskih priča. Danas kad više
nema granata, ni zločinaca koji
strijeljaju ljude s matrikulom, kad
je oružje utihnulo i za ratnike stiglo vrijeme mira, Perasta su svim
ratnim zaslugama i ranama usprkos, nove rute odvele u staro
željezo. Godinama je čekao vezan uz obalu brodogradilišta na
Korčuli da mu udahnu novi život,
ali se nažalost njegovo tužno i
uzaludno čekanje dovelo kraju.
Žešće od četničkih granata ubila ga domaća besparica i nemarnost odgovornih u državi Hr- most, ali se brod nikako nije dao
vatskoj. Junaka su prodali kao na dno. A nisu ga dali ni hrabri
staro željezo!!!
pripadnici Hrvatske ratne mornaLijepi bijeli brod, izgrađen 1962., rice. Uspjeli su ga dotegliti u
godinama je plovio između Du- Broce pokraj Stona, pa početbrovnika, Elafitskih otoka i Mlje- kom 1992. godine u brodogradilta. Vozili su se Dubrovčani, ište Inkobrod na Korčuli.
otočani, turisti... a njihove priče Brod mučenik su tada pregledo moru, ribi, ulju, vinu i novosti- ali Jadrolinijini stručnjaci, prosudma vazda je bilo lijepo slušat na ili da je toliko oštećen da ga se
Perastu. Uvijek ga se kompli- ne isplati popravljati, te ga prementavalo da je jedan iz zna- pustili osiguravatelju „Croatiji“.
menitog kvarteta »4P« (Postira, Dubrovčani Lenko Garbin i StiPunat, Porozina, Perast), najbol- pe Varnica su međutim »vidjeli«
jih brodova za lokalne pruge ikad kako se Perast kao feniks
izgrađenih na Jadranu.
ponovno rađa pa su ga kupili
Kad je došao rat, kad su se ne- namjeravajući ga pretvoriti u ekprijatelji granatama oborili na skluzivnu jahtu sa 25 superlukGrad, Perast se prisilno sklonio suznih kabina. Govorilo se tada
u Slano, ali i to utočište se usko- da će ploviti morima sa spomenro našlo u središtu borbi. Novine obilježjem koje će „pričati“ o njesu 8. studenoga 1991. godine govim ratnim stradanjima.
javile tužnu vijest: »U žestokim Na brodu se u brodogradilištu
borbama što su se danas poslije „Inkobrod“ počelo raditi, popravpodne vodile na području Slan- ljen mu je i zaštićen trup, a onda
og pogođen je u 16.15 sati mo- se stalo. Kad su ga mnogi obila36 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
zili na mrtvome korčulanskom
vezu, izgledao je tužno. Stručnjaci su u Inkobrodu rekli da je
ono najvažnije sanirano i da ništa između Perasta i novog života ne stoji osim – novca.
Vlasnik Perasta, Dubrovčanin
Lenko Garbin i te kako je razumio njegova stradanja. Kad su
pobješnjeli divljaci tukli Gruž,
potopili su njegov lijepi jedrenjak „Ana-Marija“. Gorko je rekao
da je do Perasta-broda junaka,
čini se, samo njemu bilo stalo. A
sam, bez ikakve pomoći, osim
verbalne potpore svih i svakoga,
nije mogao Perasta osposobiti
za nove luke i putovanja.
Gospar Lenko Grbin je rekao: —
Htjeli smo od njega napraviti
putnički brod za krstarenja.
Takav da se ne bi sramio s njim
ni u Monte Carlo doći! Ja sam
ga u Korčuli financirao koliko
sam mogao. Više novca nisam
imao, a za pomorce i ovakve projekte izgleda nema kredita u našoj državi! Još 1994. godine sam
za obnovu Perasta i njegovo
pretvaranje u luksuznu jahtu
tražio kredit od HBOR-a. Moj
zahtjev je i sad tamo pod brojem
505. Nikad mi nisu niti odgovorili. Inače, Dubrovačko-neretvanska županija mi je dala potporu
za obnovu Perasta, pa Gospodarska komora, Ministarstvo turizma, Ministarstvo pomorstva i
veza. A kredita nigdje! – I zato je
Garbin morao brod prodati. Izgubio je i nerve u potrazi za kreditom.
Evo što je rekao i Gabriel Ber-
nardi, voditelj radne jedinice u
Inkobrodu:
Grehota je bilo pustit ga... Brod
je bio izvađen na navoz, dno je
pogledano, i sređeno. Limovi su
posve novi, donji dio smo bili
dobro zaštitili pa ne vjerujem da
je brod išta bio propao kroz to
vrijeme. Promijenili smo bili i
palubu i stavili posve novu. Sanirano je sve što je bilo bitno.
Dobar bi on još bio, grehota je
bilo pustit ga, pogotovo što su
sad trendovi u svijetu obnove
starih brodova. Iako je izvana izgledao oronuo, on je još uvijek
mogao plovit i to nam je svima
bila želja. Da se našao novac za
obnovu, on bi bio zaplovio.
A da bi sve bilo još tri puta teže
podnijeti, došla je na vidjelo i
užasna istina o pomorcima s
Perasta...Potresna je priča o
posadi Perasta, među svim
našim ratnim tugama jedna od
najtežih. Dugo se o upravitelju
stroja Peru Sršenu, motoristu
Antunu Matiću i kormilaru Niku
Nodilu ništa nije znalo. Iz okupiranog Slanog nije bilo vijesti pa
su se pomorci Jadrolinije obratili zapovjedniku Vojnopomorskog sektora Boka, viceadmiralu
Miodragu Jokiću. Tražili su da se
njihovi kolege odmah puste
kućama. Viceadmiral Jokić im je
28. listopada 1991. godine (znajući da su pomorci s Perasta
ubijeni), odgovorio pismom, u
kojemu među ostalim, doslovno
stoji: »Pomorci s broda Perast
predali su se najbližoj jedinici
JNA koja ih je u cilju bezbednosti
uputila u sabirni logor Bileća.
Lično ću se interesovati i uticati
da se slučaj pomoraca što pre
reši...« Tek poslije osam mjeseci, tijekom kojih je podržavano
pismo puno Jokićevih laži i ipak
tinjala nada da su živi, doznalo
se da su ih ti neljudi odmah hladnokrvno umorili u Slanome, 5. listopada 1991., ispalivši na njih
granatu sa patrolnog broda tipa
„Mirna“; PČ-178 „Kosmaj“ .
Nakon oslobađanja Slanoga tijela trojice pomoraca su ekshumirana i 13. kolovoza 1992.
pokopana na njihovu rodnomu
Mljetu. Nakon 22 godine, nakon
toliko dugo godina, zašto se nitko iz države Hrvatske nije sjetio
odati počast postavljanjem bilo
kakvog znamena tragično stradalim pomorcima s otoka Mljeta
na rodnom im otoku ???
Očito je da se zagovara zaborav, jer onda sve događaje nakon nekog vremena treba staviti
u sivu zonu zaborava i tada
početi pričati neku drugu istinu
o pogibiji pomoraca, a i svim
drugim žrtvama domovinskog
rata, te u isto to vrijeme biti potpora kojekakvim
događajima koji nemaju nikakvu vezu niti sa
tradicijom, poviješću i kulturom življenja, ili pak
ići do apsurdnosti i davati državnu financijsku
potporu predstavama koje veličaju teroriste,
poput Gavrila Principa...
Znači li to da ćemo za 100 godina financirati
predstave o Slobodanu Miloševiću, Ratku
Mladiću, Radovanu Karadžiću...A ako se nastavi po ovom receptu, prije isteka tih 100 godina
Hrvatske više neće biti na zemljopisnoj karti kugle zemaljske!!! I što na kraju ovog osvrta prom-
isliti i reći, kada se shvati da je nakon sve ove
kalvarije, izgubljenih života trojice pomoraca i
sam brod Perast doživio katastrofalnu sudbinu...
Sudbinu kletu, da brod heroj ubije „mir“... Možda
je najbolje sjetiti se mog omiljenog književnika;
Miroslava Krleže, koji je bio faca i za vrijeme Stare
Jugoslavije, NDH, Socijalističke Jugoslavije, a
faca je i dan danas kad imamo Hrvatsku u Europskoj uniji, te ga citirati:„Sačuvaj me Bože
srpskog junaštva i hrvatske kulture“
Silvio Market
TRADICIONALNO NA MLJETU
Festa Vale, Mora, Libra & Vapora
Tradicionalna «Festa Vale,
Mora, Libra & Vapora» održat
će se u Babinom Polju (Mljet), u Domu kulture Zabrježe,
3. Kolovoza 2014. u večernjim satima. Početak programa je u 20,30 sati. Povod
ovakvom događaju jest poseban događaj otvorenja artspomen ploče: „Perast-Vapor
s Dušom“, nakon 22 godine
dugog čekanja. Inicijativa
građana uzela je na sebe ovaj
lijep zadatak i pod pokroviteljstvom Općine Mljet uspjeli su
realizirati zacrtano. Također,
tu je i bogata povijesna, kulturna i prirodna baština otoka o kojemu žele govoriti, koju žele predstaviti
publici, mladim generacijama i onima koji se s
otokom tek upoznaju, a koju ujedno žele i saču-
vati. Svi sudionici Feste su vezani za otok Mljet
na neki način, što čini ovu Festu posebnom i
vrijednom. Program Feste:
- Otkrivanje art-spomen ploče:
„Perast-Vapor s Dušom“
- Predstavljanje zbirke pripovjedaka «Kapi kiše od kristala»,
književnika Mata Jerinića o kojoj
će govoriti osobno g.Mato Jerinić i gđa.Diana Brkić.
- Izložba fotografija g.Nikole
Hazdovca.
- Dodjela nagrada i pohvalnica za
najbolje priče o m/b Perast.
- Glazbeni i video program (premijerno izvođenje novo skladane
pjesme o Perastu)
- vokalna solistica Milka Modrinić
Roko i Silvio Market (pratnja na
klavijaturama)
- Priče, druženja,sjećanja...
Mljetske vale i prirodne ljepote
moći će se gledati na video-zidu
na kojemu će biti fotografije, te
kratki filmovi i o nezaboravnom
brodu «Perast», koji i dalje živi u
svijetu njegovih obožavatelja na
stranicama Facebook-a, a u čast
njegovoj posadi i samom brodu
koji su stradali u Domovinskom
ratu.
Budite nam drag gost na našoj i
Vašoj festi – stoji u pozivu za ovu
manifestaciju
Silvio Market
UČIMO HRVATSKI
Paronimi
U hrvatskom standardnom jeziku
imamo bezbroj riječi sličnih kako
po izrazu tako i po značenju pa
nije čudno što su ih stručnjaci za
jezik označili posebnim imenom,
a zašto i kako reći će nam Lana
Hudaček i Milica Mihaljević iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u prvom broju novog časopisa
Hrvatski jezik: br. 1/2014.ovako:
“Riječi koje imaju sličan izraz i
slično značenje nazivaju se paronimima. U paronimnome odnosu mogu biti riječi domaćega podrijetla (npr.crveniti ‘činiti što crvenim’ – crvenjeti (se) ‘postajati
crven, isticati se crvenom bojom’), ali češće su paronimi riječi
stranoga podrijetla (npr. milijunti
– milijunski, informacijski – informatički). Paronimi često dovode
do jezičnih pogrešaka jer se
jedan član paronimnoga para
upotrebljava umjesto drugoga.
Tako se često govori o elektronskoj pošti umjesto o elektroničkoj
pošti, o psihološkome problemu
umjesto o psihičkom problemu,
o operacijskome sustavu umjesto o operativnome sustavu, o teoretskome znanju umjesto o teorijskome znanju itd.
Elektronski je ‘koji se odnosi na
elektrone’, npr.elektronski mikroskop, elektronički ‘koji se se
odnosi na elektroniku’, npr. elektronička pošta, psihološki ‘koji se
odnosi na psihologiju i psihologe’, npr. psihološki skup, psihički ‘koji se odnosi na psihu’,
npr.psihički problemi, operacijski ‘koji se odnosi na
operaciju’,npr. operacijska dvorana, operativan ‘koji djeluje’ npr.
operativni sustav, teoretski znači
‘u teoriji, u pretpostavci’,npr. To
je teoretski tako, teorijski ‘koji se
odnosi na teoriju’,npr. teorijska
fizika.
Često nedoumicu i u stručnome
nazivlju i u općejezičnoj uporabi
izaziva velik broj riječi s osnovom
hidr- (npr. hidracija, hidratacija, hidratizacija, pa onda i sve mnogobrojne riječi koje pripadaju njihovim tvorbenim gnijezdima).
Osnovno je pitanje: Jesu li riječi
u paronimnome ili u sinonimnome odnosu? Ako je riječ o paronimima, njihovo značenje treba jasno razgraničiti, a ako je riječ
o sinonimima, jednomu članu sinonimnoga niza treba dati prednost“.
Jest malo prestručno, ali nikako
nije suviše, kad naiđemo na nepoznat nam pojam, potražiti
razjašnjenje i savjet stručnjaka.
Tako i za paronime.
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.T.K.37
MATO MALI I PERO NJIOV
Prečica
Mato pripovijeda kako u naske ima
čejadi koja se znadu snać na prvu,
a da nogo ne mislu, a ima i one što
će misli i mudrija povazdan, a neće
se maknu s mjesta
Janina je baba Nane Lukatova imala običaj
rije kako je na svijetu najviše krivije grana
i one čejadi što im nešto fali. A da nije nogo
ni falila ni zađerala, kaže Mato, moreš se i
danaske uvjeri na svakomu koraku. U svakomu kantunu. Za svakijem busom. Negda je jeti znalo izveja i brijeme, a da ne
panu ni dvije kapi… a danaske cijelo cjelišato jeto ima puna dikela vlage?! Negda
je i čejade umjelo skri ono svoje nevajalo,
a danaske ono nevajalo trči ispre njega,
preši… vidi to svako imalo pametno čejade, nije da ne vidi, ali se prolazi, gleda
se proj. I ne očeša se. Ako je igda vrijedilo
bi z bande, ondarke to vrijedi danaske. To
je suho zlato! Za bi miran, samo se treba
maknu s puta i pušta kolonu… A ako misliš, kaže Mato, da moreš mijenja svijet,
ondarke, eto te tamo… Ispravjaj i krive
grane i išti ono što čejadetu fali, ali mene
ne zovi, u me ne kreći, mene se ne vataj…
Pero govori kako prije nijesmo imali svoju
državu, ali smo imali Hrvasku, a danaske,
žali Bože, imamo državu, ali nemamo Hrvasku… a za to komu razloži i obrazloži,
što oće rije rastavi i sastavi, treba ima konjske živce. I… ono ko romjenču. A zašto
konjče ima najboje živce? Mato misli da
ima ne samo zato što zna otrpje svako če-
jade, vengo i zato što ono ne voli ništa ni
šporko ni mutno. Konjče, pripovijeda on,
neće ni vodu pi osvakle, a neće ni u oboru,
u kamenici, iza drugije živina… konjče će
se, kaže on, vrnu istijem putem kojijem je i
prošlo, pa da je prošlo i po mrklomu mraku, a čejade vazdarke traži prečicu. I za
nase, i za naprijed…
Matov dobar prijatej, a Perov imenjak, ispripovidijo je onu kadarke se jedan naš poluprivrednik s renolom četvrticom našo đe se
snašo i ne platijo globu. Pošo je, kaže Petar,
iza neke butige u Gradu viđe ima li gajba i
holandeza, što i tu ostavjaju. Trebale su mu
za pomadore i smokve. Nije vražju našo, a
kadarke se vrćo imo je što viđe: „Pauk“ mu
je dizo četvrticu! Nije nogo promišjo, vengo se naslonijo na „merđa“ što se caklico,
koji nije bijo daleko od njegova „maloga
diva“, a koji je isto bijo nepropisno parkiran. Taman su namjestili sajle da ukrcaju
renola. Nije mogo, a ne rije im:
- Lako vam je diza sirotinji, ali ako ste
junaci, dignite ovega moga merđa. Viđeli bi koje bi sve veze potego. Ostali bi svi
do zadnjega brez posla… Sramota, ništa
vengo sramota!
Slušaju oni njega, a on samo što je izgovorijo to što je izgovorijo, ode i zamakne
iza kantuna. Gledaju se ovi od „pauka“, pa
će: „E, sadarke će on dobi ono što je zamirito“! I brže boje otkaču oni četvrticu s „pauka“, te se dadoše na mercedes. Počeše mu
veživa gume. Kadarke su ga digli na karoceriju i śeli u kabinu, sretni što će brezobrazni bogatun plati svoju brezobraštinu,
jedan je potrjo ruke i viknuo: „Đe si, jado
jadni, ajde sad vuci veze!“
A čim su oni pošli, naš ti je poluprivrednik
potiho sijo u „maloga
diva“ i maknuo.
Doma. U Donju
Bandu.
Piše:
To ti je živa istina.
go
Mato pripovijeda Antun Šva
kako u naske ima čejadi koja se znadu snać na prvu, a da
nogo ne mislu, a ima i one što će misli i
mudrija povazdan, a neće se maknu s
mjesta. Od svega do svega najgori su,
kaže on, oni što se zalijeću. I kadarke im
je preša, i kadarke im nije preša. Što im i
ruke i noge, i jezičina, letu prije pameti.
Kadarke živci vrtu, a pamet nema kuj,
najboje se, kaže on, pušta…
Pokonji je Jozo vazdarke govorijo da je
lako za čejad koja ne znadu, ali nije za
onu koja ne zna, a jezik im isto leti prije
pameti, što se svuđe i u svašto umeću ko
magarad među konje:
- Nije čoek nečoek samo zato što je
nečoek vengo i zato što ne zna ne preši,
što ne zna čeka, što neće da misli, što ne
želi nauči ono što ne zna, što ne želi razumje ono i onega što je drugovačije, što
ijako ima u Boga dana on nema kad… A
što je život vengo kap rose na dlanu…
Pokonjik, ko i Mato danaske, nije volijo
ima posla s onom čejadi koja i kadarke je
sve čisto ko suza, brja i brjavi, i koju na
koncu, žali Bože, ne može mimoić ona:
„Što ko ište to i nađe“. To ti je ko ona
kadarke je jedan Metkovčanin, što je volijo popi, gledo kupi barku i još zaradi. Proj
što ćenje. Śutri dan, evo ti njega ovemu
što mu je prodo, pa će mu:
- Lijepo si mi je uvalijo, pušta vodu...
- A što si mislijo, da će pušta vino?!
UDRUGA BOŠNJAKA BRANITELJA DUBROVNIKA
Počasti Bošnjacima i
poginulim braniteljima
na „Dan šehida“
Ovih dana Bošnjaci Dubrovnika proslavili su svoj najveći
vjerski blagdan mira, strpljivosti i tolerancije, Ramazanski
bajram, u krugu svojih obitelji i prijatelja. Kao i svake uobičajene godine, drugi dan Bajrama smatra se danom kada
rodbina Bošnjaka, suborci, prijatelji i poznanici, s posebnom pažnjom i pijetetom obilaze mezarja i spomen obilježja
svojih umrlih i poginulih šehida. Još prije nekoliko godina
obilježavanje Dana šehida – ( poginulih Bošnjaka branitelja
) redovito je predviđeno u programskom dijelu Islamske
zajednice u Dubrovniku i Udruge Bošnjaka branitelja Dubrovnika, i tako do danas postalo uobičajena i redovita praksa. Tako je bilo i ovaj put u utorak 29. srpnja 2014., u 19,oo
sati na groblju Boninovo na muslimanskim mezarima u
Dubrovniku, kada su preživjeli Bošnjaci branitelji Dubrovnika, prijatelji i članovi obitelji poginulih ispred spomen obilježja
odali dužnu počast svojim suborcima. U nazočnosti glavnog
imama Islamske zajednice u Dubrovniku Salkana ef. Herića, proučena je Jasin - dova poginulim Bošnjacima braniteljima Dubrovnika, i El-fatiha svim merhumima na Muslimanskim mezarima uz poruku, „Neka njihove duše znaju
da ih nećemo zaboraviti“. Obradovani činjenicom da smo u
38 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
ovakvim prilikama okupljeni u sve većem broju nadamo se i očekujemo
da će ova praksa sjećanja na umrle i poginule poprimiti i šire razmjere,
pa s pravom očekujemo veći broj roditelja, djece i članova rodbine poginulih branitelja.
Jedna mudra islamska izreka kaže: Srčani su oni ljudi koji svojim ne
nazivaju ništa drugo osim dušu svoju. Sretni su čak i onda kad žive među
koristoljubivim ljudima, među zlim i među onima koji ih mrze. Njihovu
sreću nitko ne može pomutiti.
Aziz Hasanović, predsjednik
U GRBLJAVI
Proslava sv. Liberana
Katedralna župa nastavlja program pohoda selima i župama
prigodom proslave blagdana zaštitnika. Na Blagdan sv. Liberana pohodili su prije nekoliko godina selo Brijestu, zatim Ston, a
ove godine Grbljavu i slavili sv. Misu u svečevoj crkvi na Ratcu.
Dubrovčane, koji su došli autobusom, čekala je skupina
mještana s osobnim automobilima da bi ih prevezla do crkve
jer je put uzak, ali vozač Đani Ivanković odlučio je s manjim
Libertasovim autobusom izići na vrh brda do crkve u kojoj je
župnik fra Ljudevit Lasta s većom skupinom mještana sve pripremio za misno slavlje. Svečanost je počela pozdravnim toplim
riječima župnika nakon čega je uslijedila procesija s kipom sv.
Liberana kroz obližnju šumu, istočno od crkve, i molitvom Krunice. Nakon procesije Katedralni zbor otpjevao je ulaznu pjesmu
te pjevao i na Misi koju je predvodio don Stanko Lasić održavši
propovijed u kojoj je podsjetio na povijest Župe Majkovi koja je
pred Drugi svjetski rat imala tisuću duša da bi 1975. pala na
500, a danas imala svega stotinjak stalnih stanovnika. U bogatoj duhovnoj i sakralnoj baštini svako selo i zaselak ima svoju
kapelu i zaštitnika, a ova na Ratcu sagrađena je 1905. kao zavjetna crkva u vrijeme kad je harao tifus ovim prostorima i mnogo
je svijeta umiralo od te bolesti. Propovjednik je pohvalio mještane koji su nakon Domovinskoga rata, u kojem je stradalo cijelo selo, župna kuća i župna crkva, i sve kuće uništene i spaljene
uspjeli temeljito obnoviti i crkvu, i župnu kuću, i sve domove, a
za vikend i nedjeljom okupe se u velikom broju u župnoj Crkvi
svetog Trojstva, a prigodom velikih blagdana crkva bude dupkom puna.
U kapeli sv. Liberana okupilo se pedesetak mještana među kojima je bilo i djece i mladih. Župnik fra Ljudevit na koncu je zahvalio Dubrovčanima na sudjelovanju i pohvalio svoje župljane
koji cijene svoje župnike, a oni se ugodno osjećaju među njima.
Dubrovčani su se nakon Mise okrijepili domaćom rakijom i sokovima ispred crkve, a potom objedovali u Katedralnoj kući u
Grgurićima, osvježili se kupanjem i predvečer se zadovoljni vratili
doma jer su ovim pohodom iskazali poštovanje mještanima koji
tu žive, a zahvalnost onima koji su svoj dom našli u Dubrovniku,
a jedna skupina u samoj povijesnoj jezgri, Gradu, u kojoj su
aktivni članovi Katedralne župe.
UDRUZI ZA DOWN SINDROM Dubrovačko – neretvanske
županije darovali su: Umjesto cvijeća za pok. Maru Ćurlin
uplaćuju 200,00 Kn Smiljana i Darko Foškulo. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro–račun Udruge IBAN:
HR 9823400091110343594 kod Privredne banke d.d., da
dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 7848 078.
Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.
UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto vijenca, za pok. Pera
Biskupa 200,00 kuna prilažu Anka i Pavica Vilać. U spomen
na pok. Jadranku Prnjat 200,00 kuna prilažu obitelji: Kriste,
Martić i Šekuljica. U spomen na Ingrid Dobroslavić 1000,00
kuna prilaže “Elite Travel Dubrovnik”. Obitelj A. i B. Mojaš
donira 120,00 kuna.
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - U spomen na dragu
Jadranku,umjesto cvijeća, njene kolegice iz vrtića “RADOST”
i “PALČICA” prilažu 330 kuna. Udruga se zahvaljuje na
donaciji. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik 098 608 742
Obavijest o smrti
IVAN MIKULIĆ
MARIJA BRAENOVIĆ, 1919.
NEVENKA MONTAGNE, 1920.
NIKOLA KOKIĆ, 1924.
JANJA KRMEK, 1925.
JURE DRAGOJEVIĆ, 1929.
LUCE DRUŽIĆ, 1929.
OLGA CAPURSO, 1930.
IVAN RADULJ, 1931.
MAX BAUMANN, 1939.
EMA TRINČIĆ, 1941.
ANKICA NJIRIĆ, 1941.
MITAR BORO, 1947.
JANJA MILINIĆ, 1949.
ZORAN BOŠNJAK, 1960.
NIKICA RAČIĆ, 1975.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014. 39
S PILOT-PROIZVOĐAČIMA TRADICIJSKIH PROIZVODA
Potpisani ugovori
Ugovore o suradnji na projektu „Razvoj agro-turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – I faza: Identifikacija i komercijalizacija tradicijskih proizvoda na području županije“
s pilot-proizvođačima tradicijskih proizvoda, potpisao je
30.srpnja župan Nikola Dobroslavić.
Riječ je o šest tradicijskih proizvoda DNŽ - pršutu, siru, mantali, suhim smokvama, bruštulanim mjendulima i arancinima, a koji su postupkom gospodarskog vrednovanja izdvojeni kroz ovaj projekt. Za svaki od tradicijskih proizvoda
izabran je po jedan proizvođač na prostoru od Konavala do
Neretve. Prvo su definirane tradicijske tehnologije proizvodnje, postupak legalizacije proizvodnje te je kreirana i izrađena ambalaža, kao i oznaka ‘’Kvaliteta Dubrovnik-Neretva rural’’ koja će se putem pravilnika dodjeljivati zainteresiranim
proizvođačima. Kao tehnička pomoć potencijalnim i sadašnjim proizvođačima izrađen je
i priručnik s opisom tehnologije proizvodnje i
ostalim korisnim uputama. Proizvođači su prilikom potpisivanja ugovora zahvalili Županiji i
DUNEA-i jer su prepoznali vrijednost unaprjeđenja ruralnog prostora te ovim konkretnim projektom učinili još jedan korak u tom
smjeru. Projektom je izrađena i tehnička dokumentacija i za izradu projekta nove sirane i
pršutane za nove proizvođače tradicijskih
proizvoda koja je uručena poduzetnicima, a
dodijeljena je i donacija opreme za unapređenje proizvodnje i plasmana dubrovačkog
sira. Također, prezentiran je i Pravilnik o dodjeli oznake „Rural Dubrovnik-Neretva Quality“ koji određuje uvjete pod kojima će neki novi proizvod dobiti ovu oznaku. Cilj je, kako je
prezentirajući Pravilnik naglasio Ivo Mujo, jasnim kriterijima
ujednačiti kvalitetu proizvoda za tržište. Na predstavljanju
Pravilnika i potpisivanju ugovora sudjelovali su i direktorica Regionalne razvojne
agencije DUNEA Melanija Milić te pročelnik za turizam, pomorstvo,
poduzetništvo i energetiku Ivo Klaić.
PISCI NA IGRAMA
Program otvorio Baricco i „Ocean more“
U sklopu programa „Pisci na Igrama“ kojeg
drugu godinu za redom ostvaruju Dubrovačke ljetne igre i Hrvatsko društvo pisaca, „Nekoliko zamišljenih prizora prema
romanu Alessandra Baricca Ocean more“
premijerno je izvedeno u suradnji s HNK
Varaždin, Talijanskim institutom za kulturu
i Veleposlanstvom Italije u Zagrebu, 29. srpnja na kupalištu Šulić.
Izbor iz romana „Ocean more“, preradbu,
scensku prilagodbu, scenografiju i izbor glazbe za
„Nekoliko zamišljenih prizora...“ napravila je Mani Gotovac, suautorstvo scenske
prilagodbe potpisuje Robert
Plemić, kostimografiju Belinda
Radulović, likovnu intervenciju Ivan Midžić, prvakinja SNG
Maribor Iva Babić igra Bariccovu Ann Deveria, Plassona
Robert Plemić, Bartlebooma
Bruno Kontrec, a u ulogama
Naratora, Asistenta i Pijaniste
pojavljuje se Ivan Čuić. Premijernoj izvedbi je nazočio i sam
SVAKI ČOVJEK KOJI SANJA O OSVETI,
SAMO OTVARA RANU KOJU BI VRIJEME ZACIJELILO
GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.
misao
tjedna
40
autor Alessandro Baricco, koji će svoju literarnu večer imati 31. srpnja s početkom u
21:30 minuta u palači Sponza kad će govoriti o pisanju, o baroknoj glazbi, o svojoj
školi kreativnog pisanja „Holden“ i drugim
temama. Ovo je prvo javno pojavljivanje u
Hrvatskoj ovog, možda najpoznatijeg i najcjenjenijeg suvremenog talijanskog pisca
i autora jedanaest romana od kojih su gotovo svi bestselleri diljem svijeta.
Program naslovljen po citatu „Pijesak dokle ti oko seže“ iz romana „Ocean more“
Alessandra Baricca publici će na 65. Dubrovačkim ljetnim igrama, u ukupno šest
večeri predstaviti četiri pisaca, a nakon
„Ocean more“ i Bariccove literarne večeri
slijedi večer Arsena Dedića pod nazivom
„Pisac opće prakse“ uz pratnju Matije Dedića na glasoviru, 13. kolovoza s početkom
u 21:30 sati u atriju Kneževa dvora, nakon
ćega će se u ljetnom kinu Jadran u 23:30
sati prikazati dokumentarac o njegovom
životu i radu „Moj zanat“. Pod nazivom „Naplatna stanica“, svoju večer
imat će hrvatski pisac Ivan
Vidić, 17. kolovoza u atriju
palače Sponza. „Naplatna
stanica“ jedna je od kratkih
priča iz Vidićeve nedavno
izdane zbirke novela „Južna
država“, a za ovu prigodu
tekst će za scenu prilagoditi
Krešimir Dolenčić. Program
će zatvoriti „Bez odraza“ iz
zbirke novela „Mrtvima ništa
ne treba“ Iva Brešana, a u
scenskoj prilagodbi Vinka
Brešana, 19. kolovoza u atriju
palače Sponza.
Francis
Bacon
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
24
File Size
20 271 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content