close

Enter

Log in using OpenID

Cjelokupni tekst prirucnika “Psorijaza – život u mojoj

embedDownload
PSORIJAZA
Mali priručnik za bolesnike sa psorijazom
POPIS AUTORA:
prof. dr. sc. Mirna Šitum, dr. med.
Klinika za kožne i spolne bolesti,
KBC “Sestre Milosrdnice” Zagreb
prof. dr. sc. Marija Kaštelan, dr. med.
Klinika za dermatovenerologiju,
KBC Rijeka
prof. dr. sc. Ines Brajac, dr. med.
Klinika za dermatovenerologiju,
KBC Rijeka
prof. dr. sc. Andrija Stanimirović, dr. med.
Katedra za dermatovenerologiju,
Zdravstveno veleučilište Zagreb
doc. dr. sc. Romana Čeović, dr. med.
Klinika za kožne i spolne bolesti,
KBC Zagreb - Šalata
Gordana Krnjević Pezić, spec. dermatovenerolog, dr. med.
Naftalan - Specijalna bolnica za kožne i reumatske bolesti,
Ivanić Grad
Zlatica Jukić, spec. dermatovenerolog, dr. med.
Odjel za dematovenerologiju,
KBC Osijek
mr. sc. Maja Vurnek Živković, prof. psihologije
Klinika za kožne i spolne bolesti,
KBC “Sestre Milosrdnice” Zagreb
Recenzija: prim. dr. sc. Aida Pašić, dr. med.
Priručnik je dostupan na web stranici: www.psorijaza.hr
1.izdanje, Zagreb, lipanj 2011
02
sorijaza je jedna od najčešćih kroničnih kožnih bolesti u Hrvatskoj te
kao takva predstavlja veliki javnozdravstveni problem, iako tako nije prepoznata ni u medicinskoj i javnozdravstvenoj zajednici, a niti u javnosti.
Generacije dermatologa u svom su svakodnevnom radu suočene s
tom bolešću koja je jedna od najsloženijih bolesti u dermatovenerologiji.
Psorijaza nagrđuje izgled i ima velik utjecaj na kvalitetu života oboljelog, a najsnažniji joj je
utjecaj na psihološko stanje bolesnika. Psorijaza je za oboljele i njihove najbliže traumatično
iskustvo. Bolesnici sa psorijazom često se osjećaju izolirano, stigmatizirano, odbačeno i
osamljeno. Za razliku od većine drugih bolesti, psorijaza je vidljiva, jer u težim slučajevima
prekriva velike površine kože, i oboljeli je nose kao svoju stigmu, oklop kojeg nikada ne mogu
skinuti. Psorijaza se u našem društvu često povezuje s mitovima o nedostatku higijene i o
zaraznosti te su oboljeli od psorijaze nepoželjno društvo kod frizera, u bazenu, toplicama, u
kozmetičkom salonu. Prema istraživanjima provedenim u Hrvatskoj, gotovo 50% oboljelih je
doživjelo barem jednu situaciju u kojoj su se drugi ljudi očigledno trudili da ih ne dotaknu, oko
40% iskusilo je odbacivanje od drugih ljudi u socijalnim situacijama.
Sve navedeno govori da su oboljeli od psorijaze stigmatizirani, da se doživljavaju kao manje
vrijedni zbog poteškoća s kožom, koja se doživljava kao najgora mana i nedostatak. Život
sa psorijazom težak je i kompleksan i bez stigme. Bolesnicima sa psorijazom ne treba još i
osuda od okoline, oni trebaju pomoć i razumijevanje kako bi im olakšali život u njihovoj koži.
Upravo zbog toga javila se želja za publikacijom ove knjižice kojoj je cilj educirati bolesnike,
ali i njihove bližnje o psorijazi. Cilj našeg rada je predočavanje bolesnicima i javnosti osnovnih
karakteristika bolesti i uzroka njenog nastanka, razbijanje predrasuda i stjecanje znanja kroz
stručne informacije. Nadamo se da ćemo ovim tekstom pomoći ljudima da bolje upoznaju
ovu kompleksnu bolest te načine liječenja i suočavanja s njom. Također, važno nam je poticanje i empatije prema oboljelima te psihološka senzibilizacija javnosti (u svakom smislu) na
životne, svakodnevne probleme oboljelih od psorijaze.
prof dr. sc. Mirna Šitum
prof. dr. sc. Marija Kaštelan
Predsjednica
Voditeljica
Hrvatskog dermatovenerološkog društva
Hrvatskog liječničkog zbora
Referentnog centra za psorijazu
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH
03
Psorijaza (grč. psora = ljuska) je kronična upalna bolest
kože obilježena pojavom oštro ograničenih crvenkastih
ploča prekrivenih srebrno bijelim ljuskama. Osim kože,
bolest redovito zahvaća vlasište i nokte, a u pojedinih
bolesnika i zglobove u vidu psorijatičnog artritisa.
Epidemiologija
Od psorijaze boluje oko 1-3% svjetske populacije. Učestalost je
najveća u skandinavskim zemljama (3%), a najniža u Indijanaca sjeverne Amerike (0,5%). U Hrvatskoj od psorijaze boluje oko 1,7%
stanovništva. Nema razlike u pojavi bolesti između spolova. Psorijaza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali se u čak 50% bolesnika javlja prije 25. godine života
Etiologija
Specifični uzrok psorijaze nije u cijelosti poznat, ali se pretpostavlja
da bolest nastaje međudjelovanjem nasljednih genetskih čimbenika
i različitih čimbenika okoliša. Danas se smatra da je nasljeđivanje
psorijaze poligensko odnosno kombinacija više gena smještenih na
različitim kromosomima odgovorna je za razvoj psorijaze. Među njima,
ključnu ulogu imaju geni smješteni na kraćem kraku 6. kromosoma
čija temeljna uloga je regulacija imunološkog odgovora.
Upravo imunološki čimbenici i stanice poput T-limfocita koje sudjeluju
u imunološkom odgovoru pokretači su upalnog procesa u psorijazi.
Naime, upravo te stanice potiču keratinocite, stanice površinskog
sloja kože, na ubrzano dijeljenje i rast koje je u odnosu na zdravu kožu
veće 4-6 puta.
Na temelju dobi početka bolesti postoje dva oblika vulgarne psorijaze:
1. Tip I psorijaze se nasljeđuje; bolest započinje u mlađoj
životnoj dobi (prije 40. godine) i tijek bolesti je teži nego
u tipa II.
2. Tip II psorijaze se javlja sporadično u kasnijoj životnoj
dobi (nakon 40. godine) i ne nasljeđuje se.
Dakle, za očitovanje kliničke slike bolesti u genetski podložne osobe potrebni su različiti vanjski čimbenici (trauma, bakterijske i virusne infekcije) ili unutarnji (stres, trudnoća, endokrini
ili metabolički poremećaji) koji pokreću prvi nastup bolesti ili svako sljedeće pogoršanje.
Psihički stres vrlo često prethodi prvom nastupu psorijaze i u čak 30-40% bolesnika uzrokuje pogoršanje kliničkog tijeka bolesti. Streptokokna infekcija ždrijela u djece i mlađih
osoba obično prethodi pojavi posebnog oblika psorijaze tzv. kapljičaste psorijaze koja
je obilježena pojavom sitnih psorijatičnih žarišta. Glede klimatskih čimbenika, sunčevo
svjetlo poboljšava kliničku sliku psorijaze i većina bolesnika ljeti nema psorijatičnih promjena na koži. Pojedine navike poput pušenja, alkohola također pogoršavaju tijek
psorijaze.
04
Klinički oblici psorijaze
Najčešći oblik psorijaze je pločasta vulgarna psorijaza i pojavljuje se u oko 90% bolesnika
s tipičnim crvenim ljuskavim žarištima na pružnim stranama udova, napose na laktovima
i koljenima te vlasištu. U nekih bolesnika promjenama su zahvaćeni samo dlanovi i stopala, dok u pojedinih psorijatične promjene većinom zahvaćaju pregibe. Vlasište je često
zahvaćeno psorijatičnim promjenama u vidu crvenila i ljuskanja, a promjene se mogu širiti
i na rub vlasišta. Promjene na noktima vrlo su česte, a vide se točkaste udubine, žućkaste
mrlje, nokti su zadebljani i lomljivi. Postoje i drugi oblici psorijaze poput kapljičaste gdje su
psorijatične promjene veličine kapi, a češća je u dječjoj i adolescentnoj dobi. Kod inverzne
psorijaze, koja se pojavljuje u oko 5% bolesnika, psorijatične promjene vide se u pregibima
udova te spolnoj regiji.
Poseban oblik psorijaze, koji uz kožu zahvaća i zglobove, jest artropatska psorijaza koja
se u većine bolesnika pojavljuje nakon kožnih promjena. Javlja se u oko 30% bolesnika sa
psorijazom, češće u bolesnika s tipom I bolesti i težom kliničkom slikom. Psorijatični artritis
se najčešće očituje zahvaćanjem malih zglobova prstiju ruku i nogu koji su bolni, otečeni,
kobasičastog izgleda, a često se vide i tipična oštećenja noktiju. Najteži oblik bolesti može
uzrokovati teška oštećenja zahvaćenih zglobova i njihovu potpunu destrukciju.
Dijagnoza psorijaze se postavlja na temelju anamneze i kliničke slike, a potvrđuje
se histološkom pretragom.
05
Drugi zdravstveni problemi povezani sa psorijazom
Prema suvremenoj definiciji psorijaza je skup bolesti kože, bolesti zglobova i
komorbiditetnih bolesti. U posljednje se vrijeme u stručnoj literaturi često rabi izraz
„psorijatični marš“, a odnosi se na vezu između psorijaze i drugih sistemskih upalnih
bolesti. Bolesnici s teškom psorijazom imaju povećan rizik za razvoj pretilosti (~2x),
dijabetesa (~1,5x), hipertenzije (~2x), kardiovaskularne insuficijencije (~2x), infarkta
miokarda (blaga psorijaza: ~1,5x; teška psorijaza: ~7x), povećanog kardiovaskularnog
mortaliteta (koronarna arterijska bolest, cerebrovaskularne bolesti, plućna embolija)
(~1,5x), depresije (5,5% ima suicidalne ideje). Teška psorijaza važan je predkazatelj rizika
povećanog mortaliteta, pri čemu je životni vijek oboljelih skraćen za 3 do 5 godina.
Kvaliteta života bolesnika sa psorijazom narušena je istim intenzitetom kao kod ostalih
teških i kroničnih bolesti.
Na rizik smrtnosti u bolesnika s teškom psorijazom može se utjecati pravodobnom
primjenom sustavne terapije, pri čemu se značajno snižava kardiovaskularni rizik i
značajno umanjuje incidencija kardiovaskularne smrti. TNF- blokatori pri tome imaju i
antiaterogeni učinak i smanjuju kardiovaskularni rizik djelujući protuupalno.
PSORIJAZA I TRUDNOĆA
Mogućnost trudnoće, tijek trudnoće i porod ne razlikuju se u žena oboljelih od psorijaze
u odnosu na ostale žene. Žene koje planiraju trudnoću moraju biti svjesne činjenice da je
psorijaza genetski pretpostavljena bolest. Prije planirane trudnoće trebalo bi konzultirati
dermatologa o terapiji koja se može primjenjivati prije i za vrijeme trudnoće. U otprilike
50% žena, kožne promjene su tijekom trudnoće blažeg intenziteta, dok se bolest može
pogoršati u 20% trudnih žena. Poboljšanje psorijaze obrazlaže se hormonalnim promjenama koje se događaju za vrijeme trudnoće.
Terapija za vrijeme trudnoće ovisi o težini bolesti. Sa sigurnošću se mogu primjenjivati
neutralne kreme. Mogu se koristiti kortikosteroidne kreme, kalcipotriol i preparati koji
sadrže salicilnu kiselinu, ali u što manjim količinama i kroz kraće razdoblje. UVB fototerapija je sigurna za trudnice te se može primijeniti u težih oblika bolesti. Ako je nužna sustavna terapija, preporučuje se ciklosporin ili neki biološki lijek.
06
PROCJENA TEŽINE BOLESTI
Procjena težine bolesti u bolesnika sa psorijazom je nužna. Težina bolesti se redovito
procjenjuje u svih kroničnih bolesti, primjerice hipertenzije, šećerne bolesti, astme, itd., a
radi pravovremenog i točnog odabira vrste liječenja tj. terapijskih mogućnosti. U bolesnika
sa psorijazom procjena težine bolesti je važan smjerokaz u odluci da li bolesnika liječiti
samo lokalnom terapijom ili pak uvesti fototerapiju i sistemsku terapiju, a nakon uvođenja
terapije, ona je nužna u praćenju djelotvornosti liječenja. U procjeni težine bolesti kod
bolesnika sa psorijazom koriste se najčešće tri instrumenta /skale/, danas lako dostupna
na internetu:
1. PASI / Psoriasis Area and Severity Index / je najčešće korištena skala za evaluaciju
zahvaćenosti kože i težine kliničke slike u bolesnika sa psorijazom. U ovoj metodi za
procjenu stanja bolesti vrjednuju se površina zahvaćene kože psorijatičkim lezijama /Area/
i stupanj težine psorijatičkih lezija / Severity/; unutar njega određuje se stupanj crvenila
(Erythema), debljine psorijatičkog plaka- (Induration) te ljuskanja (Scaling). Ove vrijednosti
određuju se posebno za određene dijelove kože tijela: glavu, trup, ruke i noge te se na
kraju zbrajaju. Minimalna vrijednost PASI-a je 0 - označava stanje bez bolesti, a maksimalna 72; već PASI vrijednost iznad 10 obilježava tešku psorijazu. Pri procjeni učinkovitosti
liječenja, PASI-50 označava 50% redukciju u skoru; to je značajno poboljšanje; PASI-75
označava 75% smanjenje bodova u PASI-u i to je izrazito poboljšanje s nestankom gotovo svih lezija. Ova skala je precizna i opisna te najpogodnija za svakodnevnu kliničku
primjenu te u praćenju djelotvornosti pojedinih metoda liječenja tj. lijekova.
2. BSA / Body Surface Area / je skala koja vrjednuje postotak zahvaćenosti površine kože
tijela psorijatičkim promjenama. Poznata je i kao „metoda dlana“ gdje jedan dlan i pet
prstiju označava 1% BSA, tj. zahvaćenosti kože. U ovoj skali glava i vrat se vrjednuju kao
10 dlanova, tj. 10%, gornji udovi 20% tj. 20 dlanova, donji udovi 40 dlanova ili 40%, te
trup 30 dlanova ili 30% površine kože tijela. Zahvaćenost do 3% kože psorijazom tj. 3%
BSA označava blagu psorijazu, od 3 do10% umjereno tešku psorijazu, a iznad 10% BSA
tešku psorijazu. Pogodna je za brzu procjenu postotka zahvaćenosti kože tijela.
3. DQLI /Dermatological Quality of Life Index/ skala je kojom vrjednujemo utjecaj psorijaze na svakodnevni fizički, socijalni i psihički život bolesnika. Ovaj se instrument sastoji
od 10 pitanja kojim se evaluira koliko je problem s kožom utjecao na život pacijenta tijekom proteklog tjedna. Minimalna vrijednost je 0-bez utjecaja, a maksimalna 30 - osobito
jak utjecaj; već vrijednost od 10 bodova naviše označava tešku psorijazu. Skala DQLI
iznimno je važna u procjeni ograničavajućeg djelovanja psorijaze u svakodnevnom životu
bolesnika, što čini ravnopravan segment prilikom vrjednovanja težine bolesti.
Sve navedene tri skale koriste se u procjeni težine bolesti i donošenju odluke o uvođenju
sustavne /sistemske/ terapije; u bolesnika čiji je PASI, BSA i DQLI veći od 10, preporuka
je odmah krenuti sa sistemskom terapijom. Također, pri praćenju učinkovitosti liječenja,
cilj je što niži PASI, BSA i DQLI; poželjno je da vrijednost skala bude niža od 10, kroz što
dulje razdoblje, što označava uspješno liječenog pacijenta.
Na kraju, treba napomenuti da u procjeni težine bolesti, osim navedenih skala, treba uzeti
u obzir i individualnu procjenu posebnih lokalizacija bolesti / dlanovi, stopala, vlasište,
genitalna regija, jaka zahvaćenost noktiju /, koje, bez obzira na malu površinu zahvaćene
kože, imaju velik utjecaj na svakodnevni život pacijenta sa psorijazom te i takve pacijente
možemo svrstati u kandidate za sustavnu terapiju.
07
Kvaliteta života je vrsta općeg stajališta prema vlastitom životu, a odnosi se na stupanj
zadovoljstva u vlastitom životu. Kvaliteta života procjenjuje se kroz različite aspekte života,
a istraživanja su pokazala da su nam najvažniji zdravlje, emocionalno blagostanje, materijalno blagostanje, međuljudski odnosi i posao. Bilo kakve promjene i problemi sa zdravljem značajno narušavaju našu kvalitetu života, a ni psorijaza nije iznimka. Dapače, zbog
specifičnog utjecaja koji psorijaza ima, ne samo na zdravlje, nego i na izgled bolesnika,
i njen je utjecaj na kvalitetu života iznimno snažan. Psorijaza ima utjecaj na sve komponente kvalitete života. Neka istraživanja pokazuju da bolesnici sa psorijazom imaju nižu
kvalitetu života nego bolesnici s brojnim drugim bolestima, poput malignih bolesti, dijabetesa i bolesti krvožilnog sustava. Ono što je specifično u psorijazi i što dodatno pojačava
utjecaj te bolesti na kvalitetu života jest činjenica da se ona očituje na koži, a koža je onaj
dio organizma koji je “izvana”, izložen pogledima drugih ljudi. Prvo što drugi na nama vide
i opaze je naša koža pa promjene u izgledu utječu na negativno procjenjivanje drugih i
stigmatizaciju. Zbog svega navedenog psorijaza može imati značajan utjecaj na samopercepciju i samopoštovanje te na emocionalno i psihičko zdravlje.
Procjena kvalitete života bolesnika od iznimne je važnosti te se sve češće uključuje
u procjenu zdravstvenog statusa i služi kao pomoćni čimbenik pri odlučivanju o
odgovarajućoj terapiji.
Naime, smatra se da izrazito narušena kvaliteta života može poslužiti kao indikator za
uključivanje bolesnika u sistemsku terapiju.
Danas postoji velik broj upitnika za procjenu kvalitete života koji se vrlo lako mogu
koristiti u svakodnevnoj praksi. Prva skupina upitnika odnosi se općenito na kvalitetu života
povezanu sa zdravljem. Najčešće korišten upitnik iz ove skupine je Upitnik kvalitete života
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-QOL). Takvi su upitnici korisni jer omogućuju
usporedbu kvalitete života kod bolesnika s različitim bolestima, ali ne mogu otkriti konkretne aspekte bolesti koji opterećuju bolesnika. Druga skupina upitnika su upitnici vezani
uz bolesti određene skupine, npr. za dermatološke bolesti poput Dermatološkog indeksa kvalitete života (DLQI) ili Skindex-21. Ovi su upitnici nešto specifičniji od općenitih
i odnose se baš na kožne bolesti, ali i oni ne mogu zahvatiti sve probleme specifične
za određenu bolest. Kako bi se premostili takvi problemi razvijeni su upitnici specifično
vezani za psorijazu poput Psoriasis Disability Indeks (PDI) ili Psoriasis Life Stress
Inventory (PLSI). Navedeni su upitnici kratki i jednostavni za primjenu, a pružaju izrazito
vrijedne informacije i mogu pomoći pri donošenju odluke o terapiji. Također, ovi upitnici
mogu biti vrlo vrijedni za praćenje učinkovitosti terapije, jer uz samu procjenu liječnika
pružaju dodatne informacije o zadovoljstvu bolesnika. Početna procjena težine bolesti
značajno se razlikuje između liječnika i bolesnika: neki bolesnici dobro prihvaćaju i teži
oblik bolesti, dok se drugi teško privikavaju i na razmjerno blagu psorijazu.
08
LIJEČENJE PSORIJAZE
Pri donošenju odluke o načinu liječenja psorijaze treba voditi računa o: bolesnikovoj
dobi, kliničkom obliku psorijaze, lokalizaciji i proširenosti psorijatičnih promjena i općem
stanju bolesnika. U većine bolesnika, osobito onih s teškim oblicima bolesti kao i onih
s udruženim artritisom nužan je timski pristup i suradnja s reumatologom i fizijatrom te
prema potrebi stručnjacima drugih specijalnosti.
Liječenje psorijaze može biti lokalno i/ili opće.
LOKALNO LIJEČENJE PSORIJAZE
Lokalna terapija i njega kože emolijensima je s obzirom na prirodu psorijaze sastavni dio
svakog liječenja psorijaze.
Uljne kupke
Prije primjene lokalnih antipsorijatičnih lijekova potrebno je omekšati ljuske te se savjetuje
kupanje u tzv “uljnim kupkama” dvadeset minuta.
Keratolitici
Za uklanjanje ljusaka primjenjuju se keratolitici. U nas je uobičajena primjena 3 do 5%
salicilne kiseline u bijelom vazelinu za žarišta na trupu i udovima. Na psorijatična žarišta
u predjelu dlanova i stopala može se primijeniti 10 do 15% salicilna kiselina u bijelom
vazelinu. Prilikom primjene salicilne kiseline treba voditi računa o mogućnosti njene resorpcije te je ne treba primijenjivati na velikim površinama kože. Zbog mogućnosti resorpcije
salicilnu kiselinu treba vrlo oprezno primjenjivati u dječjoj dobi.
Lokalni kortikosteroidi
Lokalni kortikosteroidi se danas najčešće primjenjuju u lokalnoj terapiji psorijaze, jer
imaju brzo protuupalno djelovanje, kozmetski su prihvatljivi i sigurni ako se primjenjuju uz
liječnički nadzor.
U Hrvatskoj se primjenjuju četiri skupine lokalnih kortikosteroida, koji se razlikuju po jakosti. O jakosti kortikosteroidnog pripravka ovise popratne pojave koje pojedini pripravak
izaziva.
Nepoželjne popratne pojave dugotrajne primjene lokalnih kortikosteroida su: atrofija kože,
teleangiektazije, strije te preobrazba vulgarne psorijaze u pustuloznu. Učestalost ovih
popratnih pojava liječenja ovisi i o trajanju primjene pripravaka kao i o predjelu kože na
kojem je primijenjen.
Zbog navedenog se u fazama pogoršanja u kraćem razdoblju (do deset dana) savjetuje primjena kortikosteroidnih pripravaka srednje i jake jakosti na manjim površinama
kože, a potom razblaženih pripravaka u sljedećih desetak dana. Na terapijski otpornim
psorijatičnim žarištima, osobito u predjelu dlanova i stopala, može se primijeniti okluzivna
tehnika koja se sastoji u premazivanju oboljele površine kože kortikosteroidnom masti i
prekrivanju plastičnom folijom koja ostaje na psorijatičnom žarištu više sati.
Na predjelima kože lica, pregiba i genitalno savjetuje se kratkotrajna primjena nefluoriranih
kortikosteroida uz stalne liječničke kontrole. Savjetuje se bilježiti primijenjene količine
kortikosteroida radi kritične procjene njihove učinkovitosti i pojave popratnih pojava.
Navedeno se osobito savjetuje provoditi pri liječenju psorijaze u dječjoj dobi.
U liječenju psorijaze zbog učinkovitosti i brzog keratolitičkog i protuupalnog djelovanja
često se primjenjuju kombinirani preparati kortikosteroida i salicilne kiseline.
09
Analozi vitamina D (kalcijpotriol, takalcitol)
Kalcijpotriol je sintetički analog vitamina D3 koji se primjenjuje u liječenju blagih i srednje
teških oblika psorijaze. Nije registriran za liječenje psorijaze u Hrvatskoj.
Primjena se sastoji u premazivanju oboljele kože dva puta na dan. Poboljšanje nastaje
obično nakon dva tjedna, a liječenje traje šest do osam tjedana. Kalcijpotriol je prikladan
za liječenje psorijaze u dječjoj dobi.
Nepoželjna popratna pojava kalcijpotriola je prolazna iritacija liječenog predjela, tada je
potrebno prekinuti primjenu na jedan do dva dana. Zbog navedene moguće iritacije, a i
zbog pojačanja djelotvornosti danas se kalcijpotriol često kombinira s kortikosteroidima.
Za psorijazu lica primjenjuje se takalcitol.
Cignolin (anthralin, dithranol)
Primjena cignolina indicirana je u psorijatičnih plakova s jakom infiltracijom žarišta.
Cignolin se u Hrvatskoj primjenjuje pripremljen magistralno u koncentracijama od 0,1%
do 4%. U nižim koncentracijama (do 0,5%) cignolin se može na psorijatična žarišta
primijeniti kao i drugi lokalni antipsorijatici. U višim koncentracijama (1 do 4%) cignolin se primijenjuje metodom “short contact therapy”. Metoda se sastoji u premazivanju
psorijatičnih žarišta cignolinom, koji na žarištu ostaje 20 minuta do jedan sat. Zatim se
cignolinska pasta skida uljem. Bolesnik se nakon toga obasjava rastućim dozama UVBsvjetla ( liječenje po Ingramu).
Prilikom primjene cignolina može doći do iritacije kože te se savjetuje pažljiva primjena
isključivo na žarišta. Cignolin uzrokuje obojenost rublja.
Lokalni retinoidi
Lokalni retinoid, tazaroten, primjenjuje se u liječenju blažih oblika psorijaze in placibus
sa zahvaćenošću manje od 20% površine kože.
Najvažnija popratna pojava tazarotena je iritacija kože koja se može spriječiti kombiniranom terapijom s lokalnim kortikosteroidima. Primjena retinoida kontraindicirana je
u trudnoći, kao i u žena koje planiraju trudnoću.
Psorijaza vlasišta
U blagih oblika: šamponi s katranom, kortikosteroidni losioni.
U težih oblika: uklanjanje ljusaka 3-10% salicilnim uljem, uz okluziju plastičnom kapom
preko noći (po potrebi postupak se može ponoviti do tri puta), uz pranje kose ujutro;
nakon potpunog uklanjanja ljusaka primjenjuju se kortikosteroidni losioni.
10
FOTOTERAPIJA /Liječenje ultraljubičastim svjetlom/
Psorijatična žarišta koja ne prolaze uz primijenjenu lokalne terapije, a koja zahvaćaju do
30% površine kože indikacija su za primjenu fototerapije.
Povoljan utjecaj sunčeva svjetla na psorijazu zabilježen je još u antičko doba. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća započela je proizvodnja umjetnih izvora ultraljubičastoga
svjetla, budući da je dokazano kako je upravo taj dio elektromagnetnog zračenja biološki
najaktivniji.
Fototerapija se provodi u posebno konstruiranim kabinama koje su obložene svjetiljkama
koje emitiraju ultraljubičaste zrake određenih, željenih valnih duljina.
U liječenju psorijaze danas se primjenjuju uglavnom svjetlo valne duljine 311 nanometara
(uskospektralna fototerapija), jer je terapijski najučinkovitije, a ima najmanje eritematogeno i karcinogeno djelovanje.
Može se provesti obasjavanje kože cijelog tijela ili obasjavanje dijelova tijela ovisno o
proširenosti psorijaze. Ako psorijatične promjene nisu izražene na licu, najbolje je u cijelosti zaštititi ga pokrivalom. Tijekom fototerapije potrebno je bolesnikove oči zaštititi tamnim naočalama.
Prije početka fototerapije treba bolesnika pitati o dotadašnjoj reakciji kože na sunčevo
svjetlo te prima li bolesnik neke lijekove koji mogu uzrokovati fototoksične i /ili fotoalergijske reakcije na koži (npr. antibiotici, antidijabetici, psihofarmaci, diuretici i dr.).
Početna doza UVB svjetla određuje se prema tipu kože bolesnika ili prema minimalnoj
eritemskoj dozi (MED). To je najmanja doza UVB zračenja koja uzrokuje na koži eritem
jasno vidljiv 24 sata nakon obasjavanja. Doze se postupno povećavaju. Potrebno je pratiti
reakciju kože, ako je prije obasjavanja na koži vidljiv eritem uzrokovan prethodnim obasjavanjem, mora se primijeniti niža doza UVB svjetla ili jedno obasjavanje izostaviti.
Fototerapija se obično provodi tri do pet puta tjedno tijekom tri do četiri tjedna.
Zbog jače djelotvornosti i bržeg terapijskog učinka fototerapija (UVB) se može kombinirati
s lokalnim kortikosteroidima, kalcijpotriolom, cignolinom (metoda po Ingramu) te s retinoidima (Re-UVB).
Fotokemoterapija (PUVA)
U težih oblika psorijaze s jače infiltriranim žarištima i zahvaćenošću kože više od 30%
površine indicirana je fotokemoterapija (PUVA).
Naziv PUVA terapija označuje primjenu fotosenzibilizirajućih tvari psoralena (P) i UVA
zračenja. PUVA dovodi do remisije psorijaze ponavljanim, kontroliranim fototoksičnim
reakcijama uzrokovanim fotosenzibilizirajućom tvari i UVA-zračenjem.
Fotosenzibilizatori su psoraleni koji se mogu primijeniti peroralno, sistemno ili lokalno u
obliku kupke, kao i lokalno u obliku otopine.
Peroralna PUVA terapija
Praktično se provodi tako da bolesnik uzima tablete 8-metoksipsoralena u dozi od 0,6
mg/kg/tjelesne težine i nakon 2 sata se obasjava UVA zrakama.
11
PUVA kupke
Praktično se provode tako da je bolesnik dvadeset minuta u toploj vodi (37 °C) koja
sadržava 1 mg/ L 8-metoksipsoralena te se odmah nakon kupke obasjava UVA zrakama.
Određivanje doze UVA zračenja
Početna doza UVA zračenja određuje se prema tipu kože ili na temelju minimalne
fototoksične doze (MPD). To je ona doza UVA zračenja koja nakon 24 sata uzrokuje oštro
ocrtan eritem u bolesnika koji je prethodno uzeo fotosenzibilizator. Prema europskom
protokolu koji se primjenjuje u Hrvatskoj PUVA terapija provodi se četiri puta na tjedan
tijekom 3 do 4 tjedna, a zatim se prelazi na jedno do dva obasjavanja na tjedan, što je
moguće provoditi nekoliko tjedana ovisno o terapijskom odgovoru. Potrebno je vrlo pozorno pratiti reakciju kože. Pri pojavi eritema, dozu UVA potrebno je smanjiti ili izostaviti
obasjavanje do povlačenja eritema i pojave pigmentacije.
Nakon PUVA terapije bolesnik je pojačano osjetljiv na izlaganje sunčevu svjetlu sljedeća
24 sata te mora obvezno štititi kožu odjećom, a oči tamnim naočalama. Zbog navedenoga se PUVA terapija tijekom ljetnih mjeseci u našoj zemlji provodi isključivo za hospitalizirane bolesnike. Kao i prilikom UVB terapije tijekom planiranja PUVA terapije potrebno je
znati koje lijekove bolesnik uzima zbog mogućnosti pojave fototoksičnih i/ili fotoalergijskih
reakcija.
Kontraindikacije
Za peroralnu primjenu PUVA terapije kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega budući
da se 8-metoksiporalen metabolizira u jetri, a produkti njegove razgradnje izlučuju se
preko bubrega. Kontraindikacija za PUVA terapiju je zamućenje leće oka (katarakta) te
teže sistemne bolesti.
Nepoželjne popratne pojave
Nepoželjne popratne pojave peroralne PUVA terapije mogu biti rane i kasne. Od ranih je
najčešća pojava mučnina i povraćanje, a od kasnih poremećaji pigmentacije, keratoza te
povećana učestalost malignih tumora kože, osobito planocelularnog karcinoma.
Prednosti PUVA kupki
Prednosti su manje ukupne doze zračenja koje bolesnik primi tijekom terapije, odsutnost
gastrointestinalnih simptoma (mučnina i povraćanje) i mogućeg utjecaja na jetru, kao i
činjenica što nema potrebe za nošenjem zaštitnih naočala nakon obasjavanja jer nema
sistemske fotosenzibilizacije.
Zbog bolje djelotvornosti PUVA terapija se kombinira s različitim lokalnim i sistemnim
lijekovima, a najčešće s oralnim retinoidima kao Re-PUVA terapija.
SUSTAVNA TERAPIJA: konvencionalna i biološka
Odluku o sustavnom liječenju donosi dermatolog koji ima iskustvo u liječenju psorijaze,
s obzirom da se radi o odluci koja se temelji ne samo na objektivnoj težini bolesti, nego i
na psihosocijalnim čimbenicima.
Postoje objektivni načini za procjenu težine bolesti, pri čemu će liječnik uzeti u obzir
PASI indeks, BSA (Body Surface Area) i DLQI (Dermatology Life Quality Index). Blaga
psorijaza zahvaća manje od 2% tijela, srednje teška od 2% do 10%, a teška psorijaza
više od 10% (BSA više od 10%). Uobičajeno se sustavna terapija uvodi prema „pravilu
desetke“, tj. kada je PASI > 10, BSA > 10 ili DLQI > 10.
Dodatna su mjerila za uvođenje sustavne terapije generalizirana pustulozna ili eritrodermijska psorijaza te psorijatični artritis. Praćenje sustavne terapije sastoji se u čestim kontrolama kliničke slike i krvnih nalaza.
12
Sustavna terapija psorijaze:
1.Derivati vitamina A (retinoidi)
2.Metotreksat
3.Ciklosporin
4.Biološki lijekovi
Takozvana „tradicionalna sustavna terapija“ primjenjuje dobro poznate lijekove
(metotreksat, retinoide i ciklosporin) i vrlo je učinkovita. No, udružena je s potencijalno
dugoročnim toksičnim učincima, postoji mnogo kontraindikacija, a i određeni broj bolesnika ima rezistentne (otporne) oblike bolesti.
Derivati vitamina A (retinoidi)
Acitretin je lijek koji djeluje antiproliferativno i protuupalno. Obično se kombinira s drugim
načinima liječenja, poglavito s fototerapijom. Vrlo je učinkovit te obično već nakon 8
tjedana nastaje značajno poboljšanje uz dozu od 30-50 mg/dan. Retinoidi se ne smiju primjenjivati u žena reproduktivne dobi osim ako ne ispunjavaju sljedeće preduvjete:
voljna je prihvatiti obvezatne mjere kontracepcije; upozorena je na mogućnost oštećenja
ploda ako zatrudni za vrijeme i nakon liječenja, kao i na mogućnost neuspjeha kontracepcije; potvrdila je da razumije mjere opereza; provodi i razumije liječnikove upute, što
mora potvrditi i pismeno (informativni pristanak); ima negativan test na trudnoću 2 tjedna
prije početka liječenja; liječenje započinje 2. ili 3. dana sljedećeg menstrualnog ciklusa.
Metotreksat
To je antagonist folne kiseline koja je potrebna za sintezu DNK stanice. Primjenjuje se u
obliku tableta jednom tjedno, ili u obliku injekcije 15-20 mg. Najveći dio pacijenata adekvatno se kontrolira sa 7,5-15 mg lijeka tjedno, a doza se podešava u ovisno o nuspojavama i kliničkom učinku. Ne smije se primjenjivati kod jetrenih bolesti, bolesti krvotvornog
sustava te kod bubrežnih bolesti. Lijek je teratogen te je kontracepcija obvezna.
Ciklosporin
To je snažan imunosupresiv koji se primjenjuje u transplantacijskoj medicini, a od 1974.
koristi se i za liječenje psorijaze. Glavne su nuspojave liječenja bubrežna toksičnost i
hipertenzija. Za psorijazu se koriste doze do 5/mg/kg dan. Liječenje može biti dugotrajno,
ali se može primijeniti i kraće od 4 do12 tjedana do poboljšanja, nakon čega se prelazi
na drugi lijek.
13
Biološki lijekovi
Biološki lijekovi ili imunološki prilagodnici doveli su značajne promjene u liječenju psorijaze
posljednjih godina. Radi se o specifičnim protutijelima i fuzijskim proteinima sintetiziranim
rekombinantnom DNK tehnologijom koji blokiraju specifične molekularne ciljeve. Djeluju
selektivno bez šireg potiskivanja imunološkog odgovora i dobrog su sigurnosnog profila
(učinkovitost/sigurnost).
Ovi lijekovi značajno pridonose poboljšanju simptoma i smetnji, povećavaju kvalitetu
života psorijatičnih bolesnika te omogućuju dugoročnu kontrolu bolesti. Zapažen je i njihov dobar učinak na srčanožilne bolesti i smrtnost.
Biološki su lijekovi predviđeni za liječenje srednje teških do teških oblika bolesti, i to pacijenata koji nisu reagirali (ili ne podnose ili imaju kontraindikacije) na najmanje dva različita
sustavna lijeka, uključujući PUVA terapiju, uskospektralnu UVB terapiju, retinoide, ciklosporin i metotreksat. Dodatni kriteriji za njihovu primjenu su psorijatični artritis, relapsi
bolesti, nestabilna psorijaza te zahvaćenost vidljivih dijelova tijela kao što su lice i nokti.
Prije liječenja biološkim lijekom sa sigurnošću treba isključiti latentnu tuberkulozu (TBC),
aktivnu infekciju, demijelinizirajuću bolest, malignom, kongestivnu srčanu bolest, trudnoću.
Biološki lijekovi registrirani u Republici Hrvatskoj su:
Etanercept ( 2004. god.), za psorijazu i psorijatični artritis;
Infliximab ( 2005. god.), za psorijazu i psorijatični artritis;
Adalimumab ( 2007. god.), za psorijazu i psorijatični artritis;
Ustekinumab ( 2009. god.), za psorijazu.
14
NAFTALANOTERAPIJA
Liječenje naftalanoterapijom se provodi u Naftalanu, specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Ivanić Gradu. Naftalanoterapija označava primjenu naftalan ulja u liječenju
psorijaze. Naftalan ulje je prirodni ljekoviti činitelj. Dobiva se preradom posebne vrste
nafte - naftalanske nafte. Nalazište naftalanske nafte je nedaleko Ivanić Grada. Naftalan
ulje je žuta tekućina, posebnog mirisa. Primjenjuje se u obliku kupki u kadama u koje
su bolesnici uronjeni do visine ramena, 12-14 minuta dnevno, pri temperaturi naftalan
ulja 34°C-36°C ili premazivanjem cijele ili dijelova kože naftalan uljem ili naftalanskom
kremom. Može se kombinirati s UVB terapijom ili helioterapijom. Naftalanoterapija u bolesnika oboljelih od psorijaze djeluje protuupalno i regulira rast i razvoj stanica epidermisa.
Primjena naftalanoterapije rezultira smanjenjem crvenila, infiltrata i ljusaka te dovodi do
regresije kožnih promjena. Za sada nisu opažena štetna djelovanja naftalanoterapije.
HELIOTALASOTERAPIJA
Heliotalasoterapija psorijaze- jednostavnim rječnikom iskazano to je korištenje blagotvornog utjecaja sunca i mora u liječenju- spada u terapijsku domenu klimatoterapije, koja
obuhvaća korištenje pozitivnih utjecaja prirode, uključujući more, svjetlo, zrak, temperaturu zraka te vlažnost i barometarski tlak zraka.
More i sunce se u liječenju različitih bolesti koriste već tisućama godinama; već je Hipokrat
opisao pozitivan utjecaj morske vode i sunčeva svjetla na stanje organizma. Međutim, treba istaknuti, niti jedna bolest kože ne reagira tako izrazito pozitivno na heliotalasoterapiju
kao psorijaza. Koje su prednosti ove vrste liječenja?
Nema primjene kortikosteroidnih preparata; u topičkoj terapiji koriste se samo emolijentne
kreme; ne koriste se umjetni izvori UV svjetla; također, nema ni određivanja sistemske
terapije, niti bilo kakvih restrikcija u ponašanju pacijenta. U usporedbi s drugim metodama liječenja psorijaze, heliotalasoterapija je potpuno prirodna i ima minimalne nuspojave.
Terapijski učinak se postiže kombiniranim djelovanjem sunčeva svijetla, morske vode i
svježeg zraka. Određeni elementi u tragu, kao što su magnezij, kalij, natrij te kalcijev sulfat, prisutni u morskoj vodi, apsorbiraju se kroz kožu i pridonose vrlo dobrom terapijskom
odgovoru na heliotalasoterapiju.
Hrvatska je, zahvaljujući svojoj obali Jadranskog mora, iznimno pogodno odredište za
heliotalasoterapiju psorijaze; posebice ističemo otok Veli Lošinj, na kojem je godinama
uspješno djelovalo lječilište za kožne bolesti. Terapijski protokol za ovu vrstu liječenja na
Jadranu sastoji se od postupnog izlaganja suncu, gdje se tijekom boravka od tri do četiti
tjedna, postiže maksimum od 6 do 7 sati izlaganja dnevno; to je praćeno sa 6 do 10
boravaka u moru, trajanja 5 do 15 minuta. Dobar učinak helioterapije postiže se izravnim
djelovanjem punog spektra prirodnog sunčeva svjetla na psorijatičke lezije; učinak talasoterapije ogleda se u normalizaciji procesa orožnjavanja kože, smanjenju upalnog infiltrata te poboljšanju kapilarne permeabilnosti i cirkulacije krvi u koži. Prema studijama naših
autora, kompletna remisija bolesti postiže se u 32% pacijenata, a značajno poboljšanje u
55%; trajanje remisije prosječno je bilo 5,5 mjeseci.
U trenutku pisanja ovog priručnika za bolesnike, neke od navedenih terapija nisu
dostupne na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Za daljnje informacije obratite se svojem liječniku dermatovenerologu ili liječniku obiteljske medicine.“
15
ŽIVOT SA PSORIJAZOM
Psorijaza je kronična dermatološka bolest koja može imati snažan utjecaj kako na zdravstveno stanje bolesnika, tako i na njihov psihološki status. Svaka kronična bolest, pa tako i
psorijaza, svakodnevni je stalni izvor stresa. Činjenica da je čovjek bolestan i da je njegovo
zdravlje narušeno izrazito je stresna za svakog bolesnika, a u bolesnika sa psorijazom
dodatni izvor stresa je i činjenica da je psorijaza vidljiva i nagrđuje njihov vanjski izgled.
Osim samih simptoma bolesti, izvor stresa također mogu biti i česti posjeti liječniku, brojni
pregledi i terapijski postupci kroz koje osoba prolazi tijekom liječenja.
Tjelesni simptomi psorijaze mogu se očitovati u obliku svrbeža, iritacije ili pečenja, a u
psorijatičnog artritisa javlja se i bol u zglobovima. Nadalje, u liječenju je ponekad potrebna
primjena različitih pripravaka neugodnog mirisa ili preparata kompliciranih za primjenu.
Neki terapijski postupci, poput fototerapije, zahtijevaju redovite posjete liječniku, a sam
postupak može biti dugotrajan. Sve ovo može značajno utjecati na svakodnevne obveze,
školu i posao.
Činjenica da je psorijaza vidljiva i da može značajno nagrditi vanjski izgled bolesnika može
značajno utjecati na sliku o sebi i bolesnikovo samopoštovanje. Nerijetko se u bolesnika
razvija osjećaj srama, a može doći i do zabrinutosti zbog bolesti i anksioznosti. U bolesnika u kojih psorijaza dugo traje može se javiti i osjećaj bespomoćnosti i beznađa zbog
slabog uspjeha liječenja te depresije.
Danas je poznato da osobe sa psorijazom iznimno psihički pate zbog negativnih reakcija
okoline. Sami bolesnici često ističu kako je najvažniji uzrok njihovih psihičkih problema
upravo način na koji drugi ljudi reagiraju na njihovu bolest.
Velik broj bolesnika izvještava o situacijama u svom životu kada su ih drugi čudno gledali,
na ružan način komentirali njihovu bolest, postavljali im neugodna pitanja ili se trudili da
ne sjednu blizu njih ili da ih ne dotaknu. Još uvijek postoji mit da je psorijaza zarazna što
utječe na ponašanje drugih ljudi, i bolesnicima uvelike otežava svakodnevni život te neke
sasvim uobičajene situacije čini neugodnima i teškima. Nerijetko bolesnici imaju neugodnosti pri odlasku na bazene ili u teretanu. I kolege na poslu često negativno reagiraju
na bolest. Također, psorijaza može značajno utjecati i na odnose s osobama u okolini.
Velikom broju bolesnika psorijaza otežava uspostavu emocionalnih i seksualnih odnosa s
partnerom. Psorijaza može utjecati i na obiteljski život. Bolesnici sa psorijazom ponekad
izbjegavaju mjesta na koja drugi članovi obitelji rado idu, poput bazena ili plaže. Vrijeme
koje bolesnici troše na liječenje baš kao i financijski trošak, također mogu značajno utjecati na obiteljsku dinamiku. Ako dijete u obitelji boluje od psorijaze, osim velike zabrinutosti roditelja za djetetovo zdravlje, vrlo često bolest utječe i na kontakt između roditelja i
djeteta. Neki se roditelji boje previše dirati dijete da ga to ne bi smetalo ili boljelo, drugima
se pak čini da se sav fizički kontakt s djetetom svodi na mazanje kremama i primjenu lijekova. Djeca koja boluju od psorijaze često su prezaštićena zbog pretjerane brige roditelja
te se teže osamostaljuju, a često se susreću i s odbacivanjem od strane vršnjaka i učitelja.
Budući da je psorijaza kronična bolest koja može trajati cijeli život, iznimno je važno
pokušati razviti metode suočavanja s bolešću i što bolje organizirati vlastiti život kako bi
bolest i njeno liječenje što bezbolnije uklopili u svakodnevne obveze.
16
Vrlo je važno educirati se o vlastitoj bolesti. Na taj način bolesnik može upoznati svoju
bolest i svoje tijelo te naučiti nešto o različitim mogućnostima terapije. Što bolje upoznate
psorijazu znat ćete što možete očekivati i lakše ćete se pripremiti na nove situacije.
Također, iako bolest svakako jest dio osobe i njenog života, vi niste samo osoba sa
psorijazom, već ste i dalje ista osoba koja ste bili i prije, sa svim svojim željama, snovima,
problemima i obvezama. Bolest treba prihvatiti kao dio sebe, ali ne potpuno se poistovjetiti s njom. Naglašavajte svoje pozitivne strane na koje ste bili ponosni i prije, one i
dalje postoje.
Opuštajte se na bilo koji način koji vam odgovara. Bavite se stvarima koje volite ili vježbajte
disanje, trenirajte jogu ili neku od tehnika relaksacije.
Otvoreno govorite ljudima o svojoj bolesti. Ljudi često imaju predrasude ili se odmiču od
bolesnika zato što se boje stvari koje ne razumiju i koje su im nepoznate. Ako je bolest
vidljiva i vidite da ju drugi ljudi primjećuju, objasnite im o čemu se radi. Recite kakva je
to bolest i da nije zarazna. Također, podijelite sa sebi bliskima na koje sve načine vam
psorijaza otežava život i koliko vas smeta. Predrasude je ponekad lako razbiti, potrebno
je samo znanje. Imate li dijete koje boluje od psorijaze, naučite ga iste stvari. Neka zna što
mu je i o čemu se radi i neka se ne srami to reći drugima. Pri uključivanju djece u neku
novu skupinu poput vrtića ili škole, razgovarajte prije s odgojiteljima ili učiteljima i recite im
od čega dijete boluje i da to nije opasno za ostale.
17
ZDRAVA PREHRANA I TJELESNA AKTIVNOST
Mnoga istraživanja vezana uz pravilnu prehranu i psorijazu pokazuju da se nekim
određenim izborom namirnica može utjecati na tijek psorijaze, ali nijedna nije
znanstveno dokazana. Odavno je poznato da se poboljšanje stanja kože postiže
ograničenjem kalorija u prehrani. Opaženo je da pretilost negativno utječe na tijek
psorijaze.
Neki autori preporučuju unošenje lecitina u prehranu. On se nalazi u soji, klicama
pšenice, orasima, sjemenkama suncokreta, bundeve i biljnom ulju.
Jedna od poznatijih dijeta je Cayce-ova dijeta koja se temelji na pravilnom odnosu
alkalnih i kiselih namirnica u omjeru 80% : 20%. Alkalne namirnice su napr. jabuka,
lubenica, banana, mrkva, celer, špinat, luk. Preporuča se riba, dijeta bogata vlaknima,
maslinovo ulje. Kisele namirnice su crveno meso, konzervirana i prerađena hrana i
rafinirani ugljikohidrati.
U nekim studijama naglašava se vrijednost antioksidansa, beta-karotena, omega-3
masnih kiselina, cinka, prehrana bogata bakrom, selenom, folnom kiselinom (brokula,
mrkva, cjelovite žitarice, marelica, sezam, namirnice bogate vlaknima). Ne savjetuju se
začini kao papar, anis, cimet, paprika, senf, majoneza, kečap, vinski ocat, kandirano
voće. Ne preporučuju se šećer, masnoće, masni sirevi, krumpir, grah i slično.
Na temelju spoznaja nakon dugogodišnjeg praćenja velikoga broja bolesnika sa psorijazom može se zaključiti da bi prehrana bolesnika sa psorijazom trebala biti jednostavna i uravnotežena, zdrava prehrana. Bolesnici sa psorijazom trebaju održavati idealnu tjelesnu težinu i svakodnevnu pozornost posvetiti kretanju, tjelovježbi i sportu.
U kontroliranim studijama je dokazano da pušenje negativno utječe na pojavu i tijek
psorijaze. To se također odnosi i na uživanje alkoholnih pića osobito u onih bolesnika
koji su podvrgnuti sistemskoj terapiji.
18
RIJEČ RECENZENTA
Sa zadovoljstvom sam prihvatila zadatak recenziranja teksta priručnika za
bolesnike sa psorijazom. Ideja o takvom priručniku postojala je odavno.
No zbog različitih razloga i okolnosti ostvaruje se tek sada. U uvodnoj
riječi predsjednice Hrvatskoga dermatovenerološkog društva Hrvatskoga
liječničkog zbora i voditeljice Referentnog centra za psorijazu Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske navode se ciljevi objavljivanja
priručnika za bolesnike sa psorijazom, a to je njihova edukacija, ali i edukacija njihovih obitelji.
Priručnik je plod timskog rada skupine dermatovenerologa i jednoga psihologa koji su sažeto, ali vrlo informativno opisali temeljna patogenetska i
klinička obilježja psorijaze, psorijazu u trudnoći te psihosocijani aspekt
bolesti. Ono što je novo u publikacijama ovoga tipa, navode se mogućnosti
procjene težine bolesti što pridonosi izboru najprikladnije terapije. Navedene su sve suvremene mogućnosti liječenja psorijaze, od lokalne terapije,
liječenja ultraljubičastim svjetlom, naftalanoterapijom, retinodima, metotreksatom pa sve do primjene novih bioloških lijekova. U poglavlju Život
sa psorijazom ističe se važnost edukacije o psorijazi radi postizanja bolje
kvalitete življenja. U posebnom poglavlju navedene su i spoznaje o utjecaju
prehrane, navika i životnog stila na pojavu i tijek psorijaze.
Izražavajući još jednom zadovoljstvo da će ovaj priručnik konačno biti na
raspolaganju našim bolesnicima sa psorijazom, ističem da ovakav način
edukacije bolesnika valja nastaviti i stalno usavršavati. Bilo bi dobro da ovaj
priručnik bude poticaj za oživljavanje aktivnosti udruge bolesnika sa psorijazom koja je pod nazivom Društvo psorijatičara bila aktivna više od trideset
godina.
prim. dr. sc. Aida Pašić, dr.med.
19
Fotografije snimljene za izložbu “Život u mojoj koži” koja se održala
u Zagrebu u travnju 2011. i u Osijeku u svibnju 2011.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
2 419 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content