close

Enter

Log in using OpenID

9. travnja 2014. Posljednji ispraćaj metropolita Jovana Pavlovića

embedDownload
14/2014
9. travnja 2014.
Posljednji ispraæaj metropolita Jovana Pavloviæa
Uvijek se znao postaviti na pravi naèin kao èovjek i
predstavnik Crkve, rekao je patrijarh SPC Irinej o
metropolitu Jovanu, istièuæi kako je s ljubavlju kao
najveæim oružjem koje pobjeðuje svako zlo nastupao
vodeæi eparhiju i narod Metropolit zagrebaèko-ljubljanski pokopan je u kripti
hrama Preobraženja Gospodnjega u središtu Zagreba
Zagreb: Prvi znanstveni skup "Franjevaèki
velikani"
U povodu 800. obljetnice roðenja Rogera Bacona,
engleskoga franjevca, teologa, filozofa i uèenjaka skup
su organizirali zagrebaèki KBF i Vijeæe franjevaèkih
zajednica Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i
Metoda i Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca
konventualaca
Vjeronauèna olimpijada u Šibeniku
OŠ Suæidar Split i Peta gimnazija iz Zagreba
pobjednici su državnog natjecanja iz vjeronauka koje
je na temu "Katolièka Crkva i znanost – doprinosi i
odnosi" okupilo osamnaest srednjoškolskih ekipa i
sedamnaest osnovnoškolskih ekipa iz cijele Hrvatske, te
jednu gost ekipu iz Bosne i Hercegovine
Susret pape Franje i muftije Hasanoviæa
Muftija istaknuo da je model zaštite prava i ukljuèenja
vjerskih manjina u društvene tijekove primijenjen u
Republici Hrvatskoj primjenjiv diljem svijeta
Domovinske vijesti
Održana veèer sjeæanja "Karolu s ljubavlju"
Prava roditelja i prava djeteta – odgovornost društva
Nuncij D'Errico: Dijalog je jedini put!
Biskup Škvorèeviæ posjetio prognanièko naselje u Kovaèevcu
Biskup Šaško predvodio križni put i misu za branitelje
Sveèano doèekana relikvija sv. Faustine u Trnovèici
Meðubiskupijski susret maturanata
Blagoslov Djeèjeg vrtiæa Sunèev sjaj – Nazaret
Susret obitelji Šibenske biskupije
Zlatna harfa u Splitu
Križni put mladih Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
HKR Spliæanima darovao koncert u sklopu Dana kršæanske kulture
Biskupijski susret obitelji u Krku
ZEMI u Puli
Uskrsna poruka krèkog biskupa
Blagoslovljena kapela Ivana Pavla II. u središtu MORH-a
Uskrsna poruka vojnog biskupa
Peta kateheza kardinala Bozaniæa za odrasle
Crkva u Hrvata
Limburg: Seminar za pastoralne suradnice i suradnike
Hrvatski sveæenici i studenti na grobu bl. Ivana Pavla II.
Križni put mladih Kotorske biskupije
Inozemne vijesti
Papa primio kraljicu Elizabetu II.
Papa u pohodu rimskoj župi: Nada je najveæi dar Božji
U Siriji ubijen isusovac
Prilog dokumenti
Sakrament ženidbe
Isusov poziv na istinsku slobodu
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Posljednji ispraæaj vlè. Mirka Roginiæa
Oriovac, 1.4.2014. (IKA) - U župi sv. Emerika u Oriovcu
ispraæeni su 1. travnja na vjeèni poèinak posmrtni ostaci
sveæenika Požeške biskupije Mirka Roginiæa, koji je
preminuo 31. ožujka u 77. godini života i 50. sveæeništva.
Predvodeæi sprovodne obrede zajedno s pedesetak
sveæenika, požeški biskup Antun Škvorèeviæ izrazio je
pokojnikovoj braæi Ivanu i Josipu, sestri Katici te drugoj
rodbini kršæansko suosjeæanje. Rekao je da su se okupili na
oriovaèkom groblju iskazati poštovanje i zahvalnost prema
preminulom sveæeniku te ga povjeriti Božjoj milosrdnoj
ljubavi.
U oproštajnom govoru biskup je prikazao život vlè. Roginiæa
od roðenja do umirovljenja i smrti. Potom je rekao: "Vlè.
Roginiæ bio je sveæenik osobite zauzetosti u radu s djecom i
mladima, u gradnji crkvenih objekata, sakupljanju sakralne i
etnografske baštine. Zbog svoga osebujnog karaktera i
pristupa ljudima nije u svojim nastojanjima naišao uvijek na
razumijevanje kod vjernika te je zbog toga znao trpjeti. U
oproštajnom pismu koje mi je uputio meðu ostalim kaže:
'Pošto sam mnogo pretrpio utjehu sam tražio u Sv. pismu.
Najviše su me utješile Isusove rijeèi: Blago vama, kad vas
zbog mene pogrde i prognaju, i sve zlo slažu protiv vas!
Radujete se i klièite: velika je plaæa vaša na nebesima! To ne
znaèi, da ja nisam imao pogrešaka prema sveæenicima i
prema Vama, gosp. biskupe, pa Vas molim od sveg srca za
oproštenje.' Na ovom zemaljskom oproštaju sa sveæenikom
Mirkom Roginiæem zahvaljujemo svemoguæem Bogu za dar
njegova života i sveæenièkog služenja kao i za sve dobro
koje je uèinio. A za njegove slabosti i grijehe molimo Božje
milosrðe. Povjeravamo ga Svemoguæemu da ga primi u
slavu uskrsloga Gospodina, kojem je od srca nastojao biti
vjeran na zemlji. Upuæujemo vlè. Mirku rijeèi koje je on
napisao u svom navedenom pismu: 'Iskreno Vas
pozdravljamo i nadamo se sretnom susretu u nebu!' Neka
poèiva u miru Božjem!"
Uime sveæenika Novokapelaèkoga dekanata rijeèi oproštaja
uputio je dekan Josip Bogoviæ, rekavši kako je pokojnik
svoju plemenitu dušu predao Bogu u ruke na dan kad su
sveæenici Požeške biskupije imali korizmenu duhovnu
obnovu. Prikazao je pojedine razine njegova sveæenièkog
djelovanja, istaknuvši da je on ponajviše vremena provodio s
mladima i ministrantima. Ukazao je na njegovu posebnu
ljubav prema prirodi, kulturi te je dodao kako je pokojnik
bio èlan Treæeg reda sv. Franje te je stoga s velikom
zauzetošæu i ljubavlju uredio kapelu Sv. Klare u
Stupljanskom brdu za koju je volio govoriti da je mala
katedrala. Podsjetio je nazoène kako je opæina Velika
prigodom 50. obljetnice sveæeništva vlè. Roginiæa proglasila
poèasnim graðaninom, na što je bio ponosan.
Uime župljana župe Velika. gdje je pokojni vlè. Roginiæ
službovao trideset godina, oproštajne rijeèi uputio je Ivo
Prpiæ, sakristan i zvonar te župe. Osvrnuo se na pokojnikov
èestit sveæenièki život ispunjen vjerom i nadom, zauzetošæu
oko dostojanstvenog slavlja liturgije, duhovne i materijalne
izgradnje, napose gorljive pobožnosti prema Blaženoj
Djevici Mariji, Gospi od utjehe, koja se na poseban naèin
štuje u velièkoj župi.
Nakon sprovodnih obreda uslijedila je misa zadušnica u
oriovaèkoj župnoj crkvi koju je u zajedništvu s tridesetak
sveæenika predvodio biskup Škvorèeviæ. U homiliji osvrnuo
se na ljubav koju je pokojni sveæenik Mirko gajio prema
prirodi.
2
9. travnja 2014. broj 14/2014
Predavanja i radionice na temu "Trgovanje ljudima"
Valpovo, 1.4.2014. (IKA/TU) - U Pastoralnom centru župe
Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije u Valpovu
završio je niz radionica i predavanja na temu "Trgovanje
ljudima", koje je održala Sanja Pavaniæ, pedagoginja iz SOS
Djeèjeg sela Ladimirevci. Suradnja mladih i ministranata te
župe, pod vodstvom župnog vikara Pave Martiæa, sa
štiæenicima Djeèjeg sela zapoèela je posjetom mladih župe i
darivanjem djece povodom božiænih blagdana i sada se
nastavila pouèavanjem o opasnostima kojima su mladi danas
izloženi. Važno je bilo vidjeti da se to ne dogaða negdje
drugdje, da su tim opasnostima izloženi svi, a naroèito
mladi, pogotovo tijekom putovanja u inozemstvo. Naime,
godišnje u svijetu nestane oko 4 milijuna ljudi, što je vrlo
zabrinjavajuæa èinjenica.
Predavaèica je održala radionice za krizmanike, predavanje
za župljane, radionice za mlade te posebno za ministrante
nižih i viših razreda. U vrlo kreativnom ozraèju sudionici su
postali svjesni opasnosti i vrlo perfidne taktike kojoj se
mnoge mlade djevojke i mladiæi ne znaju suprotstaviti.
Predstavnici Radio Marije Srbije u posjetu Radio Mariji
Hrvatske
Zagreb, 2.4.2014. (IKA) - Dr. Andrija Anišiæ, novi, šesti po
redu, urednik programa na hrvatskom jeziku Radio Marije
Srbije, Danijel Perèiæ, tehnièar RMS i Željko Šipek, župnik
iz Starog Žednika boravili su u utorak 1. travnja u posjetu
Radio Mariji Hrvatske. Ondje su se susreli s glavnim
urednikom o. Stjepanom Fridlom, sa zamjenicom gl.
urednika i glazbenom urednicom Dalijom Grahovac –
Fedešin te s voditeljem tehnike Marjanom Agièiæem.
U srdaènom razgovoru dr. Anišiæ upoznao je domaæine s
trenutaènim stanjem u Radio Mariji Srbije te o planovima za
buduæe djelovanje toga radija. Istaknuo je znaèaenje Radio
Marije u R. Srbiji, u kojoj katolici èine svega oko tri posto
stanovnika ali i s poteškoæama samoga emitiranja programa
buduæi da iste frekvencije i vrijeme dijele i s redakcijom na
maðarskom jeziku a u Subotici i Somboru takoðer u
"timesharingu" i s radiom "Slavoslovlje" odnosno
"Blagovestnik" Srpske pravoslavne Crkve.
Mons. Anišiæ zamolio je predstavnike Radio Marije
Hrvatske za podršku i pomoæ i zanimao se o konkretnim
moguænostima suradnje dva srodna radija.
O. Fridl upoznao je goste s djelovanjem RMH, istièuæi
izvrsnu suradnju samoga radija i Udruge "Radio Marija" te o
brojnim voditeljima programa te suradnicima i slušateljima
njihova radija. On je takoðer svom kolegi naglasio važnost
jasne programske sheme kao i odluènog provoðenja iste u
svakodnevnom djelovanju.
Goste je posebno zanimao i sam program koji emitira RMH,
buduæi da i RMS upravo radi na promjeni i poboljšanju
dosadašnjeg programa. Zamjenica gl. urednika RMH
predstavila je njihov program i obeæala suradnju u svemu u
èemu je to moguæe. RMH je dopustila korištenje svojih
arhiviranih emisija koje bi bile interesantne i za slušatelje
RMS. Dva tehnièara su razgovarala o konkretnim
moguænostima tehnièke suradnje dva uredništva napose o
moguænosti preuzimanja pojedinih emisija koje idu uživo
kao što æe npr. biti skorašnji SHKM u Dubrovniku te
proglašenje svetima pape Ivana Pavla II. i Ivana XIII.
ika
Predstojnica Krstièeviæ primila nuncija D'Errica
Apostolski nuncij istaknuo da je potrebno raditi i na
poticanju gospodarskih aktivnosti koje æe dodatno
pridonijeti opstanku i ostanku Hrvata u BiH
Zagreb, 2.4.2014. (IKA) - Predstojnica Državnog ureda za
Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstièeviæ, sastala se
u srijedu 2. travnja s apostolskim nuncijem u Republici
Hrvatskoj nadbiskupom Alessandrom D'Erricom.
Predstojnica Krstièeviæ nuncija D'Errica upoznala je s
aktivnostima Državnog ureda. Predstavila je projekte i
planove Ureda prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, s
naglaskom na aktivnostima Ureda, ali i Republike Hrvatske,
u odnosu prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Istaknula
je kako su Hrvati u BiH, njihov položaj i status, važno
strateško pitanje oko kojeg postoji konsenzus u Republici
Hrvatskoj. Nadbiskup D'Errico pohvalio je napore koje
Republika Hrvatska èini te je istaknuo kako je, uz sve
pokrenute inicijative, potrebno raditi i na poticanju
gospodarskih aktivnosti koje æe dodatno pridonijeti opstanku
i ostanku Hrvata u BiH.
Predstojnica Krstièeviæ složila se kako je gospodarsko
povezivanje i jaèanje gospodarskih kapaciteta važno pitanje.
Istaknula je kako je upravo održivi razvoj, koji ukljuèuje
otvaranje novih radnih mjesta, jedan od glavnih kriterija
prilikom dodjele sredstava putem natjeèaja za financiranje
programa i projekata koji su od posebnog interesa za
hrvatski narod u BiH, a koji provodi Državni ured. Podsjetila
je da je i iznos sredstava za ovu namjenu, unatoè složenoj
gospodarskoj situaciji, u 2013. poveæan za 5 milijuna kuna te
se ni u 2014. taj iznos neæe smanjivati, navodi se u
priopæenju Državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Održana veèer sjeæanja "Karolu s ljubavlju"
Inicijator veèeri bio je novinar i voditelj Hrvatskoga
katolièkog radija Domagoj Pejiæ
Zagreb, 2.4.2014. (IKA) - Veèer sjeæanja "Karolu s
ljubavlju" u povodu 9. obljetnice smrti bl. Ivana Pavla II.
održana je u srijedu 2. travnja u dvorani "Vijenac"
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. U
posljednjim danima pape Ivana Pavla II. možemo reæi da se
cijeli svijet ujedinio u zajednièkom pogledu prema prozoru
Papine sobe, sa strepnjom èekajuæi gašenje toga svjetla.
Karol Wojtyla to je znao, èuo je kako skandiraju njegovo
ime i odgovorio im uz blagoslov "tražio sam vas i sada ste vi
došli k meni, hvala lijepa". Nije nas napustio, znamo da nas i
danas promatra. Veèeras æemo si dopustiti malo sjete i
nostalgije za tim danima kada je meðu nama bio papa Ivan
Pavao II., rekao je uvodno inicijator veèeri novinar i voditelj
Hrvatskoga katolièkog radija Domagoj Pejiæ.
Prvi veleposlanik RH pri Svetoj Stolici prof. Ive Livljaniæ
prisjetio se susreta s Ivanom Pavlom II. Sjeæanje je poèeo s
pismom koje je dva dana nakon što je Sveta Stolica priznala
Hrvatsku, na blagdan zadarske zaštitnice sv. Stošije, kao
gradonaèelnik Zadra u znak zahvalnosti uime sugraðana na
tom znaèajnom povijesnom dogaðaju uputio Papi. U
trenutku pisanja pisma nije znao da je dva dana ranije, tj. na
dan priznanja Hrvatske od Svete Stolice, on bio predložen za
prvoga hrvatskog veleposlanika. Vjerodajnice je predao 3.
srpnja 1992., a Papa je tada rekao kako taj èin predstavlja
povijesnu odrednicu u odnosima dviju zemalja. Prof.
Livljaniæ se prisjeæa kako je za razgovora osjetio oèinsku
bliskost, kao i suosjeæanje za svu bol našega naroda. A na
kraju razgovora Papa je potaknuo "da ne dopustimo da
unatoè svim razaranjima, boli, patnji naša srca budu
ispunjena mržnjom, jer mržnja uništava sve, razara sve oko
sebe".
Domovinske vijesti
Posebno se, pak, osvrnuo na prvi Papin pohod Hrvatskoj
1994. godine, kada nas je ohrabrio, osnažio u vjeri, što nam
je tada bilo toliko potrebno. U zrakoplovu na povratku u
Rim Papa ga je pitao je li zadovoljan. Što mu kazati u tom
trenutku? Reæi da sam zadovoljan to je doista bilo premalo.
Nisam krio svoje uzbuðenje. Uz iskrenu rijeè zahvalnosti,
kazao sam da sam neobièno ponosan što pri Njegovoj
Svetosti predstavljam hrvatski narod koji ga je primio s
toliko ljubavi i iskazao mu svoju potpunu privrženost, rekao
je Livljaniæ.
Tom prilikom Papa je novinarima rekao kako je toliko želio
doæi u Hrvatsku, a sad je vidio kolika je to bila želja
hrvatskog naroda; a novinaru Radio Vatikana talijanske
sekcije rekao je: "Osjeæao sam se kao kod kuæe. Ovo mogu
doživjeti samo u Poljskoj". Prof. Livljaniæ prisjetio se još
nekih susreta, kao i onoga oproštajnoga, te naglasio kako je
u svim tim susretima lako bilo prepoznati osobu silne
energije, jasnoæe, posvemašnje otvorenosti, ali isto tako i
dubokog i iskrenog suosjeæanja sa svima koji trpe.
Veleposlanik Poljske u RH Maciej Szymanski podsjetio je
na borbu poljskog naroda za demokraciju u kojoj su godine
1978. dobili nevjerojatno jakog saveznika. Kad je prvi puta
došao u Poljsku rekao je "neka siðe Duh Tvoj i promijeni
lice zemlje, ove zemlje". I poljska se zemlja promijenila,
rekao je veleposlanik.
Posebno se osvrnuo na rijeè "naš" papa, te rekao kako se
Poljaci ne osjeæaju ugodno kad neki europski narodi za
velikane s podruèja znanosti ili kulture kažu "naš", ali "kad
èujem u Hrvatskoj da Hrvati kažu naš Papa, i znamo o kojem
Papi govore, onda mi je prijatno".
Voditeljica kauze za proglašenje blaženom službenice Božje
Marije Krucifikse Kozuliæ s. Dobroslava Mlakiæ s
prisutnima je podijelila svoja sjeæanja na posljednji
pastoralni pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, 2003.
godine, za kojega je boravio u bogoslovnom sjemeništu u
Rijeci. Podsjetila je kako sestre Družbe Presvetog Srca
Isusova djeluju u toj ustanovi, te su one i za Papina boravka
tamo. S. Dobroslava imala je posebno zaduženje posluživati
ga. Promatrajuæi Papu, divila se njegovoj velikodušnosti i
spremnosti da je došao k nama gotovo potpuno nemoæan.
Ali onako slab i nemoæan bio je nošen snagom Duha
Svetoga. Svakoga jutra ispraæali su ga sa strepnjom hoæe li
izdržati po vruæini i molili su se za njega, no kad se naveèer
vraæao svima je izgledao bolje, radosnije, smirenije.
Nadalje je istaknula kako je Papa bio pun ljubavi prema
Bogu, našem narodu, ali i svakom èovjeku. Primijetila je da
primjeæuje svakog èovjeka. Kod njega je bila nedjeljiva
stvarnost ljubavi prema Bogu i ljubavi prema èovjeku. Kad
je nosila doruèak ili veèeru, osjeæala se ispunjena posebnom
radošæu koju je teško izraziti, a on je za svaku pa i najmanju
gestu zahvaljivao. Imala je prilike vidjeti i Papu u molitvi u
kapeli. Potpuno uronjenog u molitvu, shvatila je, kako je svo
njegovo djelovanje plod njegova jedinstva s Bogom.
Stjepan Lice proèitao je tekst vezan uz mjesta "na kojima se
posebno susreæem s Ivanom Pavlom II., s njegovom dušom:
to je ispred zagrebaèke katedrale i ispred crkvice Marije
Anðeoske u Asizu".
Svoje svjedoèenje sudjelovanja na jednoj opæoj audijenciji s
prisutnima su podijelili i èlanovi zbora "Augustin Kažotiæ"
koji su sudjelovali u programu. Takoðer u glazbenom dijelu
nastupio je ansambl "Wisla", Petra Antoliæ i mr. Matija
Podnar uz pratnju na gitari prof. Ambrozija Puškariæa.
U publici su meðu ostalima bili i èlanovi Zajednice Poljaka u
Hrvatskoj.
9. travnja 2014. broj 14/2014
3
Domovinske vijesti
Kardinal Bozaniæ primio predsjednika HAZU-a
akademika Kusiæa
Razmijenili su mišljenja o aktualnim društvenim pitanjima u
Hrvatskoj
Zagreb, 2.4.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ sastao se u srijedu 2. travnja u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu s predsjednikom Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti akademikom Zvonkom
Kusiæem. U srdaènom razgovoru kardinal Bozaniæ i
akademik Kusiæ razmijenili su mišljenja o aktualnim
društvenim pitanjima u Republici Hrvatskoj. Akademik
Kusiæ izvijestio je kardinala Bozaniæa o aktivnostima HAZU
koje se planiraju u narednom razdoblju, priopæio je HAZU.
U Požegi obilježena obljetnica smrti bl. Ivana Pavla II.
Vjernici se okupili u kapeli njemu posveæenoj da bi se
podsjetili na sve ono što je uèinio za Crkvu i cijeli svijet,
osobito za Hrvatsku i Požešku biskupiju, i izrazili mu
zahvalnost te se povjerili njegovu zagovoru
Požega, 2.4.2014. (IKA) - Prigodom devete obljetnice smrti
bl. Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije, 2.
travnja, u Blaženikovoj kapeli u kripti požeške katedrale
biskup Antun Škvorèeviæ okružen sveæenicima iz središnjih
biskupijskih ustanova i župe sv. Terezije Avilske predvodio
je euharistijsko slavlje.
U uvodnoj rijeèi vjernicima je rekao: "Devet je godina
otkako je papa Ivan Pavao II. predao svoju plemenitu dušu
Bogu. Okupili smo se u kapeli njemu posveæenoj da bismo
se podsjetili na sve ono što je uèinio za Crkvu i cijeli svijet,
osobito za Hrvatsku i Požešku biskupiju i izrazili mu
zahvalnost te se povjerili njegovu zagovoru".
U homiliji biskup je podsjetio na težak dogaðaj kada su papi
Ivanu Pavlu II. na Trgu Sv. Petra u Rimu, 13. svibnja 1981.
željeli oduzeti život. Spomenuo je kako su Židovi u misnom
evanðelju smatrali Isusa opasnim jer je kršio subotu,
ozdravivši bolesna èovjeka i jer je Boga nazvao svojim
Ocem te su ga naumili ubiti.
Istaknuo je da je u sliènoj situaciji bio Papa koji nije imao
nikakve vojne ili druge svjetovne moæi, nego samo vjeru u
Isusa Krista koju je naviještao i Božju viziju èovjeka za koju
se zauzimao. Istaknuo je da je to bila smetnja onima koji ne
prihvaæaju Božje istine o èovjeku, nego nude ideologiju
kojom manipuliraju ljudima i žele njima vladati.
Spomenuo je da i danas brojni ideolozi ponižavanjem i
ocrnjivanjem prilaze onima koji zastupaju ljudsko
dostojanstvo, brak kao zajedništvo muškarca i žene, obitelj
po naumu Božjem. Potaknuo je nazoène da poput bl. Ivana
Pavla II. trajno žive u svjetlu Božje rijeèi, opredijeljeni za
njegovu istinu o èovjeku te se ne boje progona i trpljenja, jer
je ono svojevrsno udioništvo u muci i smrti Isusovoj.
Protumaèio je Isusovu rijeè iz evanðelja kako Otac njegov i
on rade, ostvaruju velika djela, meðu kojima je najveæe
uskrsnuæe, pobjeda života koja se zapoèinje ostvarivati
upravo po prihvaæanju Isusove rijeèi. Pozvao je vjernike da
se poput bl. Ivana Pavla II. trajno otvaraju Božjoj rijeèi i
njezinu svjetlu, po njoj se obnavljaju i od nje žive.
Nakon poprièesne molitve nazoèni su izmolili molitvu bl.
Ivanu Pavlu II., a primivši blagoslov osobno su se pomolili
pred Blaženikovom relikvijom.
.
4
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
Ðakovo: Metropolitanska skupština i prva sjednica
Meðubiskupijskoga suda
Najavljen zajednièki odlazak biskupa u Jasenovac u petak
11. travnja
Ðakovo, 3.4.2014. (IKA/TU) – U Biskupskom domu u
Ðakovu 3. travnja održana je XXIII. skupština biskupa
Ðakovaèko-osjeèke crkvene pokrajine, kojoj su nazoèili
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup metropolit Ðuro Hraniæ,
umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ, požeški biskup Antun
Škvorèeviæ, srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ te kancelari
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i Srijemske biskupije
Drago Tukara i Marko Loš. Nakon skupštine, u Dvorani za
sastanke održana je i prva sjednica Meðubiskupijskog suda
prvoga stupnja u Ðakovu.
Okupljene na sjednici, kao i nazoène predstavnike medija,
pozdravio je mons. Hraniæ, rekavši kako æe se tijekom
skupštine, meðu ostalim, razraditi pravilnik koji ureðuje skrb
za sveæenike, napose one bolesne i umirovljene te najavio
prvu sjednicu Meðubiskupijskoga suda. Kako je istaknuo, u
proteklom razdoblju imenovano je 19 suradnika: od sudskog
vikara, sudaca, preslušatelja i branitelja ženidbenog veza do
struènih suradnika - ginekologa, psihologa, psihijatra,
urologa... Uèinjena je primopredaja parnica koje su bile na
Metropolitanskom sudu u Zagrebu, a koje se odnose na
Ðakovaèko-osjeèku metropoliju te se iste nastavljaju voditi u
Ðakovu, a rijeè je prvenstveno o ženidbenim parnicama.
Istaknuto je kako se vjeruje da æe se parnice moæi rješavati u
roku godine dana, kako je i predviðeno opæim crkvenim
pravom i smjernicama Crkve.
Rekavši kako je od poèetka godine obavljeno veæ 40-ak
razgovora vezanih uz valjanost ženidbe, te dodavši kako se
govori da se u Slavoniji razvodi svaki èetvrti, a u Osijeku
èak svaki treæi brak, nadbiskup Hraniæ istièe kako to sve više
postaje pastoralno pitanje. "Razgovori s tim vjernicima
ujedno su prvorazredno pastoralno pitanje jer se kroz sve to
nastoji pomoæi, pa èak i kad je ženidba valjana, da se osjete
prihvaæeni od Crkve. Makar ne mogu pristupati
sakramentima pomirenja i euharistije, ali da se osjeæaju kao
èlanovi Crkve", rekao je mons. Hraniæ.
Zamoljen da komentira trenutaènu društvenu situaciju i
stalne afere u politièkom životu, nadbiskup je situaciju
nazvao vrlo ozbiljnom. "Etiènost, poštenje i moral skroz su
obescijenjene vrijednosti. Vidimo da je u društvenom, na
osobit naèin u politièkom životu, sve više borba za vlast i
vlastite pozicije, a da se premalo misli na opæe dobro, da
imamo premalo ljudi koji doista velikodušno, nesebièno,
samoprijegorno politièko djelovanje shvaæaju kao služenje
opæem dobru i stavljaju se u služenje opæeg dobra", rekao je
mons. Hraniæ, spomenuvši veliki problem slavonskih sela:
"Strašno je što nam se dogaða. Selo nam je uništeno, èitave
obitelji, mladi obrazovani ljudi, napuštaju Hrvatsku, odlaze
ne samo u europske, nego i u prekooceanske zemlje. Što to
znaèi za buduænost našeg naroda? Kamo nas to vodi? To su
teška i ozbiljna pitanja. Stalno slušamo o aferama i njima se
bavimo, kao da je to nekakva igra i zabava, a da svoju
pozornost ne posveæujemo egzistencijalnim pitanjima s
kojima se susreæemo", kazao je nadbiskup.
Ustvrdio je kako Crkva èini što može na razlièite naèine i u
granicama svojih moguænosti, a to je ublažavanje posljedica,
a ne rješavanje stvarnih problema.
Ujedno je najavio otvaranje dviju novih puèkih kuhinja - do
ljeta u Slavonskom Brodu te do Božiæa u Vinkovcima,
odakle æe se topli obroci distribuirati i u Vukovar.
Na skupštini je najavljen i zajednièki odlazak biskupa u
Jasenovac, u petak 11. travnja o èemu je više govorio mons.
Škvorèeviæ. "Juèer je bila 9. obljetnica smrti bl. Ivana Pavla
II., utemeljitelja Požeške biskupije, i nastojali smo u svojoj
ika
biskupiji prihvatiti njegove poticaje, osobito s obzirom na
povijesne dogaðaje, tako da od 2000. godine održavamo Dan
èišæenja pamæenja i spomena muèenika. Trebamo prošlost
pamtiti i u njezinim teškim sastavnicama, ali nikada tako da
se prepustimo diktatu zla koje se dogodilo u prošlosti.
Èišæenje pamæenja je u biti u ovome - da se pokušamo
evanðeoskim putem praštanja i milosrða izdiæi iznad zla koje
se dogodilo i pamtiti teške dogaðaje iz prošlosti u jednoj
èistoæi. Ukoliko bismo se prepustili emocijama, osjeæajima
osvete ili mržnje, i iz njih mislili i djelovali, postali bismo
žrtve tih dogaðaja, žrtve zla koje se dogodilo. Zato je obnova
èišæenja pamæenja, osobito u Jasenovcu, za nas važan èin
svake godine", rekao je mons. Škvorèeviæ, dodavši kako æe
se slièna pokornièka sveèanost održati i u Staroj Gradiški,
gdje je nakon II. svjetskog rata tamnovao velik broj
sveæenika i nedužnih civila.
Prava roditelja i prava djeteta – odgovornost društva
Dr. Aleksandra Koraæ Graovac i Mila Jelaviæ na tribini
"Zajednièki vidici"
Zagreb, 3.4.2014. (IKA) - O pravima roditelja i pravima
djeteta govorilo se 3. travnja na tribini "Zajednièki vidici" u
organizaciji Ureda za vjeronauk u školi Zagrebaèke
nadbiskupije i pod moderiranjem prof. dr. s. Valentine
Mandariæ, predstojnice Ureda. Studenti teologije i
Katehetskog instituta, vjerouèitelji i drugi djelatnici raznih
odgojno-obrazovnih
ustanova
okupili
su
se
u
Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu da
poslušaju predavaèice profesoricu s Pravnog fakulteta u
Zagrebu prof. dr. Aleksandru Koraæ Graovac te donedavnu
pravobraniteljicu za prava djece Milu Jelaviæ.
Predavaèica Jelaviæ svoje je izlaganje naslovila
"Odgovornost i ljudska prava", stavljajuæi naglasak na
pravni okvir te aktualne i važne teme, a govoreæi o zaštiti
djece i djeèjih prava te odnosa u obitelji. Prava djece
podvrsta su ljudskih prava, jamèi ih Ustav, a odreðena su
Konvencijom o pravima djeteta, koja ima iznadzakonsku
snagu, a stjeèu se roðenjem.
Temeljna naèela Konvencije jesu da jamèi pravo na život,
opstanak i razvoj, nediskriminaciju te da je u najboljem
interesu djeteta. Odgovornost odraslih za poštovanje djeèjih
prava odnosi se na dvije osnovne socijalizacijske sredine
djeteta – obitelj i odgojno-obrazovne ustanove.
Predavaèica osobito istièe kako dijete zbog razvojnih
ogranièenja ne može štititi svoja prava te ga pravima treba
uèiti, ali takoðer dijete treba uèiti i dužnostima. Roditelji su
prvi pozvani na pravilno podizanje i razvoj djeteta, što
obuhvaæa skrb o djetetovim potrebama, odgoj djeteta,
èuvanje i njegovanje djeteta, brigu o školovanju, nadziranje
djeteta pri druženju s drugom djecom, zastupanje i
uzdržavanje djeteta i dr.
U školovanju dijete ima pravo na izbor obrazovanja,
zanimanja, zaposlenje i svestrano obrazovanje. Roditelji su
pak obvezni odazivati se na roditeljske sastanke i
informiranje o napretku djeteta, ali i za djetetovo redovito
polaženje nastave i ispunjavanje školskih obaveza. U školi
dijete susreæe modele, uzore prema kojima se može ravnati i
u koje se ugleda. Dužnosti su stoga odgojno-obrazovnih
djelatnika uvažavati mišljenje djece, poštovati osobnost,
savjest i vjeru djece. Prava djece, meðutim, ne iskljuèuje
njihove obveze, istaknula je Jelaviæ.
Drugo predavanje prof. dr. Aleksandra Koraæ Graovac
zapoèela je izrekom, koja kaže kako je za odgoj djeteta
potrebno cijelo selo. Pozivajuæi se na zakonski okvir koji
nudi veæ ranije spomenuta Konvencija o pravima djeteta,
predavaèica je istaknula kako je Konvencija u vrijeme kad je
Domovinske vijesti
donesena doèekana gotovo kao "tempirana bomba kojoj je
cilj razoriti obitelj".
Roditeljsko je pravo naravno pravo te se roditelj svoje
roditeljske skrbi ne može odreæi osim odlukom nadležnih
tijela. Pravo je roditelja, meðutim, slobodno odluèivati i o
odgoju djece. Odgovornost se društva, s druge strane, odnosi
najprije na državu koja je odgovorna pomoæi roditeljima da
ostvare prava djeteta.
Nadalje, svaki je pojedini dionik tog društva dužan reagirati i
obavijestiti nadležne vlasti o zlostavljanju djece. Razine
odgovornosti društva tako obuhvaæaju svu djecu (opæi
zakonski okvir) te konkretno svako pojedino dijete. Društvo
stoga ne samo da se suzdržava od miješanja, nego se u
pojedinim sluèajevima i aktivno mora ukljuèiti u brigu za
dijete.
Danas, pak, istaknula je predavaèica, nisu ujednaèene
politika djelovanja i djelovanje socijalnih radnika. Koraæ
Graovac to oslikava kroz nekoliko aktualnih primjera:
ponajprije kroz organizaciju nastave vjeronauka (problem
prava djeteta i roditelja na izbor vjeronauka, osiguranje
uvjeta za uèenike koji ne pohaðaju nastavu vjeronauka),
pitanje obveze cijepljenja djece, seksualnog (zdravstvenog)
odgoja.
Predavaèica je ponudila naèin odreðenja prema tim
problemima kroz test razmjernosti pri ogranièavanju prava,
na naèin da si postavimo nekoliko pitanja: ima li ogranièenje
kad je propisano zakonom legitiman (smislen) cilj; je li
sredstvo za ostvarenje legitimnog cilja prikladno; može li se
uz manje ogranièenje prava ostvariti taj cilj; stavljanje u
odnos dva dobra koja se razmatraju. Važno je stoga
informirati se i djelovati na individualnoj razini.
Predavanje je zakljuèeno aktualnim i izazovnim pitanjem za
osobno razmišljanje: jeste li spremni prijaviti zlostavljanje
djeteta ako znate za to?
Korizmeni susret kardinala Bozaniæa s redovnicama
"Ja sam veèeras ovdje s vama kao vaš nadbiskup, u prvom
redu da vam odam priznanje za svjedoèenje što ga vršite u
Crkvi, u našem društvu i u svijetu"
Zagreb, 3.4.2014. (IKA) - Tradicionalni korizmeni susret
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa s
redovnicama održan je 3. travnja u dvorani "Vijenac"
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, izvijestio
je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
Susretom, koji je zapoèeo molitvom Veèernje, moderirala je
s. Jasna Luèiæ, dopredsjednica Hrvatske konferencije viših
redovnièkih poglavara i poglavarica (HKVRPP), koja je i
uputila rijeè pozdrava kardinalu Bozaniæu i okupljenim
redovnicama. Zahvalila je kardinalu na potpori koju kao
nadbiskup pruža redovništvu i redovnicama u njihovim
poslanjima.
Na poèetku obraæanja okupljenim redovnicama, kardinal je
podsjetio na prošlu, 2013. godinu kada se zbog odreknuæa
pape Benedikta XVI. i kasnije izbora novog pape Franje,
nije održao korizmeni susret s redovnicama, navevši kako je
izbor pape Franje Božji dar za Crkvu.
"Ja sam veèeras ovdje s vama kao vaš nadbiskup, u prvom
redu da vam odam priznanje za svjedoèenje što ga vršite u
Crkvi, u našem društvu i u svijetu. Zahvalu za vašu službu,
prisutnost, za vaš dar našoj Crkvi u hrvatskom narodu, našoj
Crkvi u gradu Zagrebu", rekao je kardinal Bozaniæ.
Osvrnuo se zatim na prvu encikliku pape Franje – Svjetlo
vjere (Lumen fidei), istièuæi njezino bogatstvo sadržaja za
život vjernika. Svoje daljnje izlaganje, kardinal je nastavio
predstavljanjem Apostolske pobudnice pape Franje - Radost
evanðelja (Evangelii gaudium).
9. travnja 2014. broj 14/2014
5
Domovinske vijesti
Brzojav suæuti predsjednika HBK u povodu smrti
metropolita Jovana Pavloviæa
Zagreb, 4.4.2014. (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, uputio je
brzojav suæuti u povodu smrti srpskopravoslavnog
metropolita zagrebaèko-ljubljanskog Jovana Pavloviæa.
"Gospodin Jovan Pavloviæ, metropolit zagrebaèkoljubljanski, juèer je blago usnuo u Gospodinu i ostavio
vidljive tragove svoga pastirskog zauzimanja za Božje
kraljevstvo. Uz brigu za pravoslavne vjernike u Hrvatskoj on
je bio aktivan i otvoren sugovornik o važnim pitanjima
pravoslavno-katolièkog suživota s naglašenom potrebom
meðusobnog poštovanja i nastojanja da se snagom
evanðeoske ljubavi i praštanja gradi zajednièka sadašnjost i
buduænost. Svojom rijeèju i ponašanjem dao je važan
doprinos kulturi dijaloga na ovim našim prostorima pa æe
ostati u uspomeni svima koji su prepoznali njegov
evanðeoski pristup ljudima i dogaðajima.
U molitvenom sam zajedništvu sa svima koji su pogoðeni
njegovom smræu, kako u zagrebaèko-ljubljanskoj eparhiji
kojom je upravljao više od trideset godina, tako i Manastiru
Krki (nedaleko od Zadra) gdje je predavao i drugim
mjestima gdje je službovao. Svi koji su ga poznavali pamtit
æe ga najviše po njegovoj dubokoj vjeri u otajstvo Krista
Uskrsnuloga u kojeg je vjerovao i o njemu govorio. I, evo, u
neposrednoj pripravi za ovogodišnje uskrsne blagdane usnuo
u Gospodinu. Njegovu dušu preporuèujem Božjem milosrðu.
Neka je Svemoguæi pridruži uskrsnuæu Krista Gospodina. A
svima koji tuguju zbog neizbježnog rastanka, neka Uskrsnuli
bude potpora i snaga. I neka sve ispuni svojom nadom i
utjehom. Sveæenstvu, monaštvu i svim vjernicima Eparhije
zagrebaèko-ljubljanske izrazi kršæanskog suosjeæanja i
solidarnosti", istièe predsjednik HBK.
Životopis metropolita SPC Jovana Pavloviæa
Ovo je izuzetna prilika da se sastanemo, ali i da svijetu
posvjedoèimo da smo kršæani, da imamo jedno Sveto pismo,
da nam je vjera kršæanska, bez obzira na naše nacionalne
opredijeljenosti i naše obièaje, te da nas u Gospodinu Kristu
ujedinjuje ljubav Božja, rekao je metropolit Jovan na
ekumenskom molitvenom susretu u sijeènju u Zagrebu
Zagreb, 4.4.2014. (IKA) – Srpskopravoslavni metropolit
zagrebaèko-ljubljanski Jovan Pavkoviæ roðen je 22.
listopada 1936. godine u slavonskom selu Medincima, kod
Podravske Slatine, od roditelja Save i Julke Pavloviæ.
Školovao se u rodnom mjestu i u Podravskoj Slatini i
manastiru Rakovica.
Na Bogoslovskom fakultetu SPC u Beogradu diplomirao je
godine 1963. Na postdiplomskom studiju bio je u
Njemaèkoj, gdje je na Evangelièkoj akademiji u Schleswigu
i Teološkom fakultetu u Kielu prouèavao evangelièku
teologiju, a na Ludwig-Maximilians Sveuèilištu u Münchenu
studirao katolièku teologiju i bizantologiju. Boravio je i u
benediktinskim samostanima Maria Laach kod Koblenza i
Niederaltaich kod Muenchena, gdje se bogosluženja
obavljaju po bizantskom i latinskom obredu. Po završetku
postdiplomskih studija profesorsku službu obnašao je u
bogoslovijama u Prizrenu i manastiru Krki.
U manastiru Krka episkop dalmatinski Stefan ga je
zamonašio 18. studenoga 1967., a dan kasnije u Bosanskom
Grahovu primio je èin jeroðakona. U èin jeromonaha
rukopoložen je 2. ožujka 1969. u Kistanjama. Na redovnom
zasjedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC 21. svibnja
1977. izabran je za episkopa lepavinskog, a metropolit
zagrebaèki postao je 1982. godine. Bio je èlan razlièitih
6
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
komisija Svetog arhijerejskog sinoda SPC-a. Od 1982. do
1992. godine predstavnik je Srpske pravoslavne Crkve za
meðucrkvenu pomoæ u Ženevi. Bio je direktor patrijaršijskog
poduzeæa "Dobroèinstvo", te upravljao eparhijama
slavonskom i gornjokarlovaèkom. Bio je èlan Svetog
arhijerejskog sinoda SPC-a u nekoliko mandata. U Peækoj
patrijaršiji godine 1990. predsjedao je Svetim arhijerejskim
saborom. Odlukom najvišeg tijela SPC 1994. godine
povjereni su mu na brigu pravoslavni Srbi u Republici Italiji.
Odlukom Svetog arhijerejskog sabora izabran je za
predsjednika Episkopskog savjeta SPC u RH te je u tom
svojstvu potpisao Ugovor o odnosima SPC i Vlade RH.
Otvaranjem Muzeja SPC u Zagrebu èuva od zaborava
bogato nasljeðe pravoslavnih Srba na tim prostorima steèeno
u prošlosti, te utemeljuje Srpsku pravoslavnu opæu gimnaziju
"Kantuzina Katarina Brankoviæ" u Zagrebu.
Radio je na unapreðenju odnosa s Katolièkom Crkvom u RH
i Republici Sloveniji, ali i s drugim vjerskim zajednicama.
Za njegovanje meðureligijskog dijaloga i vjerske tolerancije
godine 2012. dobitnik je nagrade Hrvatskoga helsinškog
odbora.
Metropolit Jovan bio je više puta izaslanik patrijarha Pavla i
imao prilike više puta pozdraviti papu Ivana Pavla II., s
kojim se susreo i za posljednjeg pohoda Hrvatskoj 2003.
godine u Osijeku. S episkopom Stefanom nazoèio je i
jubilarnoj proslavi Katolièke Crkve koja je održana u Splitu i
Solinu u rujnu 1976. U ovogodišnjem tjednu Molitve za
jedinstvo kršæana metropolit Jovan bio je domaæin
ekumenskog susreta u Hramu Preobraženja Gospodnjega.
Na susretu su sudjelovali i apostolski nuncij u RH nadbiskup
Alessandro D'Errico i zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ. Tom prilikom je istaknuo kako je to "izuzetna
prilika da se sastanemo, ali i da svijetu posvjedoèimo da smo
kršæani, da imamo jedno Sveto pismo, da nam je vjera
kršæanska, bez obzira na naše nacionalne opredijeljenosti i
naše obièaje, te da nas u Gospodinu Kristu ujedinjuje ljubav
Božja". Podsjetio je kako je Isus pred muku apostole nazvao
prijateljima te ih potaknuo na meðusobnu ljubav, po kojoj æe
ih drugi prepoznati da su njegovi uèenici. Tu ljubav i mi
trebamo gajiti u meðusobnim odnosima, poruèio je
metropolit Jovan te je prve kršæanske zajednice koje su
živjele kao jedno srce i jedna duša istaknuo kao kršæanski
ideal. Dužnost svih nas kršæana je da budemo svjetlo ovome
svijetu, da svojim moralnim životom oèuvamo društvo od
negativnosti. To je naš kršæanski ideal. Molim sve vas da u
svojim mislima molimo za mir u svijetu, a posebno za mir u
onim sredinama gdje vladaju ratne nevolje, da Bog pošalje
mudrost ljudima kako bi dijalogom rješavali probleme,
zakljuèio je metropolit.
Sudjelovao je i na središnjem ekumenskom slavlju u
zagrebaèkoj katedrali, te tada rekao: "Izuzetno sam radostan
da sam imao priliku sudjelovati na ovoj Molitvenoj osmini
za jedinstvo kršæana na prijedlog kardinala Bozaniæa,
nadbiskupa zagrebaèkog". Upozorio je i na èinjenicu da ljudi
današnjeg vremena žele živjeti po svojoj volji. Pritom èesto
zaboravljaju rijeèi sv. Pavla: "Sve mi je slobodno, ali nije na
korist". Zaboravljaju da je Evanðelje zakon kršæanskog
života, a Krist smisao našeg postojanja.
Gostujuæi 13. travnja 2012. godine na Hrvatskom
katolièkom radiju osvrnuo se i na susret s papom
Benediktom XVI. "Bio sam veoma radostan da sam imao
priliku pozdraviti Svetog Oca, jer sam još kao student znao
za njega kao vrsnog teologa. Profesor Ratzinger bio je veliko
zvuèno ime. Sveti Otac je na Trgu bana Jelaèiæa održao
molitveni skup koji je za svaku pohvalu. Vidjela se
duhovnost i disciplina, poštovanje prema poglavaru
Katolièke Crkve. S druge strane, to je bila i vjerska
ika
manifestacija mladih koja pokazuje da, pored svih onih
zamjerki koje upuæujemo na ponašanje mladih, ima i takvih
vrijednosti kod mladih koje zaslužuju svaku pohvalu". Na
tribini Hrvatskog društva katolièkih novinara 6. travnja
2006. godine, metropolit Jovan govorio je i o papinskoj
službi Ivana Pavla II., te naglasio kako je on uèinio velike
korake u zbližavanju religija, na podruèju ekumenizma,
dodavši kako je to prvi papa koji je posjetio sinagogu,
džamiju i nakon tisuæu godina Carigradsku patrijaršiju 2000.
godine o proslavi velikoga kršæanskog jubileja. Kršæanstvo
po svom poslanju i kakvim ga je smatrao papa Ivan Pavao II.
mora stvarati prostor za suživot s drugim religijama, rekao je
metropolit.
Metropolit zagrebaèko-ljubljanski Jovan Pavloviæ preminuo
je u KBC "Sestara milosrdnica" u Zagrebu u èetvrtak 3.
travnja.
Suæut predsjednika Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
u povodu smrti metropolita Pavloviæa
Sisak, 4.4.2014.
(IKA) - U povodu smrti
srpskopravoslavnog metropolita zagrebaèko-ljubljanskog
Jovana Pavloviæa, predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i
dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je u petak 4.
travnja izraze suæuti sveæenicima, monasima, monahinjama i
vjernicima Zagrebaèko-ljubljanske eparhije. U pismu
biskup, je izmeðu ostalog napisao: "Kada sam èuo za
njegovu bolest i odlazak u bolnicu, pomolio sam se za
njegovo zdravlje, no Gospodin ga je oèito želio uzeti k sebi.
Molimo se iskreno Gospodinu da ga primi u svoj mir i dade
mu nagradu koju je obeæao svojim uèenicima koji su bili
'dobri i vjerni sluge', te ga uvede u svoje nebesko
Kraljevstvo. Poznavao sam pokojnog episkopa i zahvalan
sam Bogu za susrete u kojima sam otkrio njegovo iskreno
bogotraženje i bogonalaženje. Uime svoje i uime Vijeæa za
ekumenizam i meðureligijski dijalog Hrvatske biskupske
konferencije svjedoèim o njegovoj otvorenosti dijalogu i
želji da se zacijele rane, osobito one koje su nastale u teškim
stradanjima našega naroda u nedavnom Domovinskom ratu".
Kardinal Bozaniæ uputio suæut u povodu smrti
metropolita Pavloviæa
Zagreb, 4.4.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ uputio je 4. travnja brzojav suæuti patrijarhu
SPC Irineju u povodu smrti metropolita zagrebaèkoljubljanskog Jovana Pavloviæa, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije. "Iskrenu kršæansku suæut
izražavam Vašoj Svetosti, episkopima, sveæenstvu,
monaštvu i pravoslavnim vjernicima, kao i cijeloj Srpskoj
pravoslavnoj Crkvi, a posebno sveæenstvu, monaštvu i
vjernicima eparhije Zagrebaèko-ljubljanske te molim
Gospodina da u radost nebeskoga kraljevstva primi svoga
službenika koji je na zemlji obnašao pastirsku službu.
Njegova smrt raða u meni sjeæanja na brojne osobne susrete i
razgovore s pokojnim metropolitom, koji je nosio odgovornu
dužnost u Hrvatskoj, posebno u teškim i složenim
vremenima u kojima se tražila kršæanska vjerodostojnost,
promicanje ljudskog dostojanstva i nastojanje da se oèuva
mir meðu graðanima.
U dužnostima koje mu je Crkva povjeravala metropolit
Jovan je u smirenoj jednostavnosti nastupao kao èovjek vjere
i nade. Voðen kršæanskim duhom dijaloga bio je otvoren
zajednièkim nastojanjima, potièuæi na strpljivost, ljubav i
opraštanje. Neka mu Gospodin bude nagrada za dobra djela
uèinjena na zemlji", piše u brzojavu suæuti.
Domovinske vijesti
Nuncij D'Errico: Dijalog je jedini put!
Sastanak apostolskog nuncija u Hrvatskoj i predsjednika
Hrvatskog sabora Josipa Leke
Zagreb, 4.4.2014. (IKA) - "Put je jedan jedini, a to je
dijalog", istaknuo je apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup
Alessandro D'Errico, govoreæi o odnosu države i Crkve, na
sastanku s predsjednikom Hrvatskoga sabora Josipom
Lekom održanom 4. travnja. Nadbiskup D'Errico ocijenio je
kako se ti odnosi, u usporedbi s proteklim godinama, ipak
razvijaju na bolje. Bitnim èimbenikom ocijenio je izbor pape
Franje i njegovo inzistiranje na pozitivnom pristupu i
traženju zajednièkog jezika u razlièitostima. Istodobno je
izrazio žaljenje što još uvijek nije održan nijedan sastanak
Mješovite komisije Republike Hrvatske i Katolièke Crkve.
Nuncij D'Errico ocijenio je da su bilateralni odnosi Hrvatske
i Svete Stolice dobri. Izrazio je žaljenje što još uvijek nije
zatvoren sluèaj Dajla, jer se Državno odvjetništvo žalilo
Vrhovnom sudu na presudu koju je donio Visoki upravni
sud. Apostolski nuncij je kao primjer dobrih odnosa
Hrvatske i Svete Stolice istaknuo najavljeni dolazak
predsjednika Republike Ive Josipoviæa na kanonizaciju pape
Ivana Pavla II. i pape Ivana XXIII. koja æe se održati u
Vatikanu 27. travnja, priopæeno je iz Hrvatskog sabora.
Biskup Škvorèeviæ posjetio prognanièko naselje u
Kovaèevcu
Požeški biskup došao u njihovim licima i životnim
sudbinama prepoznati crte Isusa prognanika i patnika
Nova Gradiška, 4.4.2014. (IKA) - U sklopu svojih redovitih
korizmenih karitativnih programa, požeški biskup Antun
Škvorèeviæ posjetio je 4. travnja prognanièko naselje u
Kovaèevcu nedaleko Nove Gradiške, gdje se susreo s
tamošnjim stanovnicima, veæinom podrijetlom iz Bosne i
Hercegovine koji nemaju moguænosti drugog smještaja te je
s njima u dvorani naselja slavio misu. U pozdravu im je
rekao da je došao u njihovim licima i životnim sudbinama
prepoznati crte Isusa prognanika i patnika, podijeliti s njima
utjehu njegove ljubavi koja je pobijedila zlo i smrt te
uèvrstiti nadu da æe on biti i njihova pobjeda.
U homiliji im je protumaèio naviještenu Božju rijeè i rekao
da postoji bezbožnièki pristup i gledanje na ljudski život,
napose na pravednièko trpljenje i patnju kojoj se dodjeljuje
besmislenost, osuda i bijeg od nje. Istaknuo je biskup da tako
neki gledaju i prognanike u tom naselju, ali da i za te
bezbožnièke stavove vrijedi rijeè Knjige Mudrosti: "Tako
oni misle, ali se varaju, jer ih zloæa njihova zasljepljuje i ne
znaju tajna Božjih niti oèekuju nagradu za svetost, ne vjeruju
u naknadu besprijekornim dušama". Biskup je svoju misao
proširio evanðeoskom Isusovom tvrdnjom o znanju koje se s
obzirom na spomenuto ljudsko stanje može nauèiti samo od
Isusa Krista. Istaknuo je kako njegovo jedinstvo s Ocem
omoguæuje da oni koju u njega vjeruju prepoznaju da je
èovjek u svojoj prolaznosti, patnji i smrti u njemu postao
pobjednik te da njemu povjere svoju sudbinu, kako je to
uèinio papa Ivana Pavao II. za èiju se kanonizaciju
pripravljaju. Poželio je stanovnicima prognanièkog naselja
da im Isus bude trajna utjeha i nada.
Na završetku slavlja biskup im je još poruèio da i u najtežim
svojim životnim stanjima mogu raèunati s Isusom Kristom i
pozvao ih da mu ostanu vjerni. Zahvalio im je za molitve i
trpljenja koje prikazuju za Požešku biskupiju, cijelu Crkvu i
hrvatski narod. Nakon mise prognanicima je podijeljena
novèana pomoæ Požeške biskupije.
9. travnja 2014. broj 14/2014
7
Domovinske vijesti
Biskup Šaško predvodio križni put i misu za branitelje
Bez vaše prisutnosti i onoga duha koji je vas uèinio
braniteljima slobode, naš narod neæe biti ujedinjen
Zagreb, 4.4.2014. (IKA) – Euharistijsko slavlje na kojem su
sudjelovali hrvatski branitelji i njihove obitelji u petak 4.
travnja u zagrebaèkoj prvostolnici u zajedništvu s rektorom
katedrale mons. Josipom Kuhtiæem predvodio je zagrebaèki
pomoæni biskup Ivan Šaško. Kao neposredna priprava
euharistijskom slavlju prethodila je pobožnost križnoga puta
koju je takoðer predvodio biskup.
Uvodeæi u misu biskup Šaško rekao je: "Drago mi je da se
ovaj susret uèvršæuje, dobiva svoje snažnije oblièje; raste i
otvara prema novosti iz vjernièkoga stava pred životnim
pitanjima, èuvajuæi ljubav prema domovini. Ovdje smo svi
po vjeri braæa i sestre, a nazoènost generala, èelnika
braniteljskih udruga, invalida, udovica branitelja, supružnika
i djece, svakoga koga je Bog potaknuo da ovu veèer bude s
nama, istièe širinu naše zahvale i naših potreba".
Tumaèeæi misno evanðelje, biskup Šaško istaknuo je kako je
"Isus svoj put živio kao postupno poniženje, odbaèenost,
prijetnje; promatrao je ponašanje ljudi i donosio odluke.
Proživljavao je bol i strepnju; proživljavao je razoèaranja.
Do posljednjega je trena pokušao uvjeriti, urazumiti, u
ljudima pobuditi svijest i osjeæaje, rijeèima i djelima ljubavi,
svojom suæuti i prisutnošæu". U tom kontekstu posvijestio je
kako se kršæani približavanjem najsvetijih dana u godini
nužno susreæu s križem na dublji naèin. "S križem koji nas
pita; s Isusom koji je prihvatio nezamislivo: Bog koji svoju
ljubav pokazuje prihvaæanjem odluke da ga se ukloni iz
povijesti, da ga se sakrije, pogrdi i ubije; prihvaæa biti
predavan u ruke ljudima koji se ne žele predati u Božje
ruke", rekao je biskup te primijetio kako je danas prilièno
komotno reæi da su u toj drami krivi farizeji i sveæenièki
glavari ili razne struje u narodu; da su previdjeli nešto što su
trebali vidjeti.
Obraæajuæi se braniteljima, biskup je rekao: "U meni ne
prestaje živjeti uvjerenje da u vama živi proroèka snaga koja
je vodila ljudska srca i ražarila ljubav do najveæega stupnja –
spremnosti davanja života za druge". "Proroèka snaga se ne
gasi. Ili barem ne lako. Proroci imaju svoj težak put; imaju
sumnje i trpljenja, ali od poziva ne mogu pobjeæi. I kada im
ništa drugo ne ostaje, vidljiva je njihova prisutnost koja
najèešæe smeta nepravdi i nepravednima; ostaje im snaga
koju se prenosi na druge, na nove naraštaje", rekao je biskup,
upozorivši: "No, proroke se uvijek pokušava utišati, smanjiti
im utjecaj, potkupiti ili ucijeniti, ismijati i držati podalje od
središta zbivanja. Zato je lijepo biti veèeras ovdje, jer vaša
prisutnost nadilazi zidove katedrale; zidove vaših
zajedništva". "Osim proroèke snage, u vama gledam i govor
savjesti našega naroda i društva. No, i savjest smeta; i nju
zlo želi utišati, zatomiti, oduzeti joj snagu, relativizirati i
prevariti", rekao je biskup braniteljima, poruèivši:
"Proroštvo i savjest gledam u vama kao prisutnost Božjega
glasa i njegova Duha. I kada molim za vas, braæo i sestre,
molim da nam to ne bude nevažno i da to dvoje ostane
vidljivim. Iz toga dvoga izrastaju vrijednosti koje æe Crkvi i
domovini uvijek trebati".
"Bez vaše prisutnosti i onoga duha koji je vas uèinio
braniteljima slobode, naš narod neæe biti ujedinjen. A
jedinstvo naroda povjereno je vašemu pozivu. Govorim to
vama koji ste prošli razne križne putove; vama, meðu kojima
su i oni koji su u svome životu osjetili ili još uvijek u
zatvorima osjeæaju zlokobnost sebiènih rijeèi: Bolje da jedan
èovjek umre za narod. Vi ostajete i proroštvo i savjest",
poruèio je takoðer biskup braniteljima.
8
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
Vjeronauèna olimpijada u Šibeniku
Pobjednici Osnovna škola "Suæidar" iz Splita i Peta
gimnazija iz Zagreba
Šibenik, 4.4.2014. (IKA) - Državno natjecanje iz vjeronauka
- Vjeronauèna olimpijada uèenika osnovnih i srednjih škola
održana je od 2. do 4. travnja u prostorijama Katolièke
osnovne škole u Šibeniku. Osamnaest srednjoškolskih ekipa
i sedamnaest osnovnoškolskih ekipa iz cijele Hrvatske, te
jedna gost ekipa iz Bosne i Hercegovine natjecale su se na
temu "Katolièka Crkva i znanost – doprinosi i odnosi". Na
sveèanom otvorenju ravnateljica Katolièke OŠ s. Mandica
Starèeviæ izrazila je dobrodošlicu sudionicima i poruèila im:
"Želim vam da u Šibeniku prepoznate integraciju vjere i
znanosti koja se može oèitovati u ljudima i graðevinama
koje æe te posjetiti."
Zamjenik šibenskoga gradonaèelnika Nikica Penðer u
pozdravu je istaknuo kako je toèno prije devet godina
preminuo papa Ivan Pavao II. s porukom "Ne bojte se" koja
je upuæena upravo mladima. "Ne bojte se! Vi ste snaga i
buduænost Hrvatske", poruèio je dogradonaèelnik Penðer.
Raduje me što se Vjeronauèna olimpijada održava u
Šibeniku i što æete vi mladi dati doprinos i vjeri i znanosti,
poruèio je šibensko-kninski dožupan Zoran Smoliæ, dodavši
kako znanost pripada svima, a Katolièka Crkva jedna je od
nositeljica i promicateljica znanosti. Tajnica Nacionalnoga
katehetskog ureda Anita Matkoviæ istaknula je kako je odnos
Crkve i znanosti neiscrpna tema mnogim znanstvenicima. U
graði za pripremu olimpijade nauèili ste mnogo o odnosu
Crkve i znanosti. Ono najvažnije je da se ta dva podruèja ne
iskljuèuju nego meðu njima postoji sklad i suradnja, rekla je.
Njegujte interes za vjeronauk, produbljujte spoznaje i budite
bolji ljudi, poruèio je mladima Vinko Filipoviæ, ravnatelj
Agencije za odgoj i obrazovanje.
Vjeronauènu olimpijadu otvorio je šibenski biskup Ante
Ivas. Natjecateljima i njihovim mentorima prenio je
blagoslov pape Franje s kojim se susreo prije sedam dana u
Rimu. Èovjeku nije dovoljna samo znanost i mudrost. Kad
znanost oplemeni srce, a srce znanost i znanje onda se
dogaðaju velike stvari. Budite poput velikih ljudi koji su
nikli u Crkvi, poruèio je uèenicima biskup Ivas.
U kulturnom dijelu programa nastupila je ženska klapa
Skradinke, djeca iz Djeèjeg vrtiæa Brat sunce i iz Katolièke
osnovne škole, te etno-udruga Petrovo Polje iz Ružiæa.
Biskup Ivas predvodio je 3. travnja u katedrali Sv. Jakova
misno slavlje za sve sudionike Vjeronauène olimpijade i
njihove mentore. "Želio bih, dragi mladi, da budete otvoreni
Božjoj ljubavi. Zatvoriti se Božjem srcu znaèi izložiti se
otrovu koji ljudsko srce truje, a onda se taj otrov izljeva
meðu nas: u naš narod, u naše obitelji i èitav svijet", poruèio
je mladima biskup Ivas. Po završetku mise svi sudionici
Olimpijade napravili su zajednièku fotografiju pred
šibenskom katedralom.
Nakon pismenog testa i ekipnog natjecanja u "fotoslagalici"
u finalni dio natjecanja – igru "Kristov milijunak" – ušlo je
po pet najboljih ekipa osnovnih i srednjih škola. Završno
odmjeravanje znanja o Crkvi i znanosti donijelo je i konaène
ljestvice. Vjeronauèna olimpijada završila je proglašenjem
pobjednika. U kategoriji osnovnih škola prvo mjesto osvojila
je Osnovna škola "Suæidar" iz Splita, drugo mjesto pripalo je
Osnovnoj školi "Josip Broz" iz Kumrovca, a treæe mjesto
zauzela je Osnovna škola "Blaž Tadijanoviæ" iz Slavonskog
Broda.
U kategoriji srednjih škola prvo mjesto osvojila je Peta
gimnazija iz Zagreba, druga je Nadbiskupijska klasièna
gimnazija "Don Frane Buliæ" iz Splita, a treæe mjesto
zauzela je Srednja škola Hvar. Sve ekipe prokazale su
zavidno znanje iz vjeronauène graðe.
ika
Sveèano doèekana relikvija sv. Faustine u Trnovèici
Zagreb, 4.4.2014. (IKA) - Župa BDM Majke Crkve i sv.
Maksimilijana Kolbea u zagrebaèkoj Trnovèici uprilièila je u
petak 4. travnja sveèani doèek relikvije sv. Faustine
Kowalske, posrednice poruke o Božjemu milosrðu, koju su
zalaganjem župnika o. Andrzeja Woska, SCJ, župi darovale
redovnice Družbe Naše Gospe od milosrða iz Poljske. U
sveèanoj procesiji relikvija svetice unesena je u župnu crkvu
gdje je potom izmoljena Krunica Božjega milosrða te Križni
put sastavljen iz ulomaka Dnevnika sv. Faustine, a
predvodila ga je zajednica štovatelja Božjega milosrða
Faustinum.
Euharistijsko slavlje u èast Božjega milosrða predvodio je
župnik Wosko. U nagovoru je izrazio radost zbog toga dana
i dolaska sv. Faustine u Trnovèicu, istièuæi njene rijeèi koje
je zapisala u Dnevniku: "Osjeæam da moje poslanje neæe
završiti mojom smræu veæ da æe tada poèeti". To su rijeèi
koje bude nadu, jer su svojevrsno obeæanje da æe svojim
zagovorom i molitvom pratiti putujuæu Crkvu koja je
potrebna Božjega milosrða. "Po svom dolasku u našu župu,
u tom malenom vidljivom znaku, u djeliæu njezine kosti koja
se èuva u ovom relikvijaru, sveta nas Faustina želi duhovno
osnažiti, želi probuditi našu vjeru, našu ljubav, naše
pouzdanje u Boga, u njegovo neizmjerno milosrðe i
potaknuti nas da i mi budemo širitelji štovanja neizmjernoga
Božjeg milosrða u svojoj obitelji, društvu, domovini; da ovoj
ispaæenoj zemlji, umornom èovjeku, pokažemo nadu,
ponudimo smisao – a to je pouzdanje u Boga", rekao je o.
Wosko. Istaknuo je potom kako je sv. Faustina u 20 godina
postojanja župe "utirala put Božjemu milosrðu i pridobivala
ljudska srca", kako je o njoj na misi beatifikacije rekao
uskoro sveti Ivan Pavao II. O. Wosko istaknuo je potom niz
milosti koje je župa zadobila po moænom svetièinu
zagovoru, a napose èinjenicu da je na spomendan sv.
Faustine, 5. listopada 2013. upravo u Trnovèici održan Prvi
nacionalni susret štovatelja Božjega milosrða te da je toga
dana održana i sveèana proslava njena spomendana u
Stepinèevoj katedrali. Tom su prilikom brojni okupljeni
štovatelji Božjega milosrða prvi put molili ujednaèeni oblik
Krunice Božjega milosrða, koji je svoju konaènu potvrdu
dobio u sijeènju 2014. na izvanrednom zasjedanju Hrvatske
biskupske konferencije. "Obeæavamo moliti i ustrajati u
poslušnosti Božjoj volji i širiti Božje milosrðe kamo god nas
pošalješ. Ne dopusti da te iznevjerimo, veæ daj da ostanemo
vjerni do kraja i postignemo vjeèno spasenje".
Na završetku misnog slavlja Wosko je po molitvi sv.
Faustini pozvao na duhovnu pripravu za svetkovinu Božjega
milosrða kada æe se zajednica vjernika moæi radovati
proglašenju novih svetaca Katolièke Crkve - dvojice papa Ivana Dobroga i Ivana Pavla II. Velikoga. Uslijedilo je
pojedinaèno štovanje relikvije praæeno pjesmom župnog
zbora mladih sv. Maksimilijana.
Veliki križni put grada Hvara
Hvar, 5.4.2014. (IKA) - Veliki križni put grada Hvara, koji
je prije nekoliko godina utemeljen na poticaj hvarsko-braèkoviškoga biskupa Slobodana Štambuka, održan je u subotu 5.
travnja. Ne samo da je ova vjernièka pobožnost križnog puta
na otvorenom od hvarskih vjernika iskreno prihvaæena, nego
iz godine u godinu u njoj sudjeluje sve veæi broj vjernika, i
to svih uzrasta. Križni put kreæe iz katedrale te prolazi kroz
jezgru starog dijela grada, a završava izvan grada na brdu
kod stare crkvice, zvane "Kruvenica". Uz biskupa Štambuka
obred križnog puta predvodili su don Mili Plenkoviæ, don
Emil Pavišiæ i don Jure Gospodnetiæ.
Domovinske vijesti
Sažalnica predsjednika Komisije HBK za dijalog i
odnose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom
Naš brat Jovan zadužio nas je svojim ljudskim i kršæanskim
pogledima i stavovima, i ostavio nam ovaj sveti zadatak
našeg dijaloga i suradnje na dobrobit naših Crkava i naroda
Split, 5.4.2014. (IKA) - Predsjednik Komisije HBK za
dijalog i odnose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ uputio je Metropoliji
zagrebaèko-ljubljanskoj sažalnicu u povodu smrti
metropolita Jovana Pavloviæa.
"Poštovani èlanovi Komisije Srpske pravoslavne Crkve i
braæo biskupi Komisije HBK, naš brat Jovan zadužio nas je
svojim ljudskim i kršæanskim pogledima i stavovima, i
ostavio nam ovaj sveti zadatak našeg dijaloga i suradnje na
dobrobit naših Crkava i naroda, kojega æe on sigurno svojim
molitvama pratiti iz Carstva nebeskoga. Dok izražavam
svoju bratsku i kršæansku suæut sveæenstvu, monaštvu, svim
pravoslavnim vjernicima, osobito braæi episkopima Komisije
SPC za odnose s Katolièkom Crkvom u Hrvatskoj, rado æu
se sjetiti brata Jovana u svojim molitvama i zamoliti Krista
Gospoda da nastavimo putem na koji nas je
blaženoupokojeni brat Jovan pozivao svojom ljudskom
širinom i evanðeoskim životom", istaknuo je u sažalnici
nadbiskup Barišiæ.
Izmeðu ostalog, nadbiskup Barišiæ izražava žaljenje što
Komisije HBK i Srpske pravoslavne Crkve za dijalog nisu
održale susret koji je bio predviðen u prvoj polovici 2014.
godine u Zagrebu u manastiru Svete Petke. Naime, poslije
posljednjeg susreta koji je organizirala Komisija HBK, na
Srpskoj pravoslavnoj Crkvi je bio red da organizira
zajednièki susret. Nadbiskup Barišiæ i metropolit Pavloviæ u
meðusobnom kontaktu izražavali su radost zbog skorašnjeg
susreta, no susret koji je bio dogovoren za 20. ožujka,
naposljetku je bio odgoðen zbog kolizija dužnosti èlanova
izaslanstva Srpske pravoslavne Crkve za dijalog s
Rimokatolièkom Crkvom.
Filmom "Uznièke godine" o bl. Alojziju Stepincu
zapoèeo filmski dio programa 10. dana kršæanske kulture
Split, 5.4.2014. (IKA) - U Kinoteci Zlatna vrata u Splitu 5.
travnja zapoèeo je filmski dio programa manifestacije Dani
kršæanske kulture, a u sklopu kojeg je prikazan
dokumentarni film Ninoslava Lovèeviæa o bl. Alojziju
Stepincu pod nazivom "Uznièke godine".
Rijeè je o dokumentarnom filmu koji govori o progonu
Katolièke Crkve i vjere, sveæenstva i vjernika u novijoj
hrvatskoj povijesti. Uz svjedoke i sudionike tog razdoblja u
Hrvatskoj, u filmu progovaraju povjesnièari, istraživaèi,
kako crkveni tako i svjetovni, koji govore o životnom udesu
blaženog Alojzija Stepinca.
Snimljen 1998. godine u 77 minuta film donosi izjave i
svjedoèenja tadašnjeg tajnika Zagrebaèke nadbiskupije
Stjepana Kožula, profesora crkvene povijesti dr. Jurja
Kolariæa, postuatora kauze za Stepinèevo proglašenje svetim
dr. Jurja Batelje, dr. Vladimira Horvata, pok. kardinala
Franje Kuhariæa, prof. dr. Zvonimira Šeparoviæa, Josipa
Manoliæa i dr.
Na osobit naèin film osvjetljava povijesne okolnosti nesretne
sudbine kardinala Alojzija Stepinca, a najdojmljivija su
svjedoèenja suvremenika nesretnih dogaðanja, od vremena
optužbe i sudskog procesa, preko služenja zatvorske kazne u
Lepoglavi, do premještaja u kuæni pritvor u Krašiæu gdje je i
preminuo. Upravo ta svjedoèenja èine film vrijednim
povijesnim dokumentom.
9. travnja 2014. broj 14/2014
9
Domovinske vijesti
Meðubiskupijski susret maturanata
Sudjelovalo dvije tisuæe i sedamsto pedeset uèenika iz
Splitsko-makarske i Zadarske nadbiskupije te Šibenske i
Dubrovaèke biskupije
Humac, 5.4.2014. (IKA) - U organizaciji Katehetskog ureda
Splitsko-makarske nadbiskupije na Humcu je 5. travnja
održan petnaesti meðubiskupijski susret maturanata. Uz
najbrojnije maturante iz Splitsko-makarske nadbiskupije na
susretu su sudjelovali i maturanti iz Zadarske nadbiskupije,
Šibenske biskupije i Dubrovaèke biskupije.
Dvije tisuæe i sedamsto pedeset uèenika došlo je obilježiti
završetak važne dionice životnog puta, kako bi osnaženi u
zajedništvu vjere krenuli dalje stazama na koje ih Gospodin
poziva. Zajednièki program u humaèkoj crkvi Sv. Antuna
Padovanskog poèeo je slavljem sakramenta pomirenja, a
potom je euharistijsko slavlje predvodio mostarskoduvanjski biskup Ratko Periæ.
U homiliji biskup Periæ pozvao je uèenike na krepost
poniznosti. Najprije je podsjetio na temeljnu istinu ljudske
egzistencije, a to je ogranièenost, tj. slabost koja se oèituje u
tijelu, u spoznaji i vladanju. Tijelo je podložno zakonima
materije koji ga èine krhkim i propadljivim. Inteligencija
nam je posebno ogranièena, a pred nama je toliko znanja
koja mi nikada neæemo dohvatiti. Mnogi æe maturanti uskoro
upisati neki fakultet, izabrat æe tek jednu od 243 grane
znanosti. Mnogi neæe ni završiti studij jer 61% hrvatskih
studenata nikad ne diplomira. Znanje nas ne može spasiti.
Spašava nas vjera u Boga, pouzdanje u njegovu providnost.
A koliko je tek slabosti na moralnom podruèju, u našem
vladanju? Koliko puta smo odluèili da æemo biti bolji, da
više neæemo griješiti, ali to nam nije pošlo za rukom? Kako
god pogledamo, ogranièeni smo, ali ne samo kao pojedinci
veæ i kao zajednica. Toliki nas društveni problemi
svakodnevno zapljuskuju: velika nezaposlenost, siromaštvo,
socijalna nepravda, politièke i gospodarske malverzacije.
Svuda se sudaramo s nepremostivim zaprekama, ali u nama
je neugasiva èežnja da nadiðemo naša ogranièenja, da se
vinemo visoko. No visine su nam bez Boga nedostupne, bez
njega je sve naše "obièna šaka jada". "Stoga, dragi maturanti,
budite ponizni, ne dižite glavu iznad oblaka, pouzdajte se u
Gospodina i njegovu moæ, na njega se oslonite i neæete se
prevariti", poruèio je biskup Periæ.
Maturanti Druge gimnazije iz Splita u molitvi vjernika
uputili su, uime svih svojih vršnjaka, zazive Gospodinu da
im pomogne da u vlastitom okruženju budu sol zemlje i
svjetlo svijeta. Vokalno instrumentalni sastav iz imotske
gimnazije "Dr. Mate Ujeviæ" pod ravnanjem njihova
vjerouèitelja Josipa Domazeta uèinio je slavlje posebno
lijepim.
Na kraju euharistijskog slavlja maturantima se obratio
gvardijan fra Velimir Mandiæ i ukratko ih upoznao s
poviješæu i znaèenjem njihova samostana. Potom je uime
organizatora rijeèi zahvale Bogu, biskupu Periæu, humaèkim
franjevcima, vjerouèiteljima i profesorima te na osobit naèin
maturantima uputio predstojnik Katehetskog ureda Splitskomakarske nadbiskupije don Josip Periš. Njegov zahvalni
govor okrunjen je znakovitom gestom kada je pretekli novac
od uèenièkih uplata za prijevoz uruèio domaæinu, gvardijanu
samostana fra Velimiru Mandiæu, koji æe on darovati
najsiromašnijem studentu s Humca za potrebe njegova
školovanja. Mladi su tu veæ tradicionalnu humanitarnu
akciju "Maturanti stipendiraju maturanta" popratili
oduševljenim pljeskom.
Nakon misnog slavlja druženje maturanata, predvoðeno
njihovim vjerouèiteljima i profesorima, u vlastitoj režiji
nastavljeno je do veèernjih sati u Mostaru i Meðugorju.
10
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
Posljednji ispraæaj metropolita Jovana Pavloviæa
Uvijek se znao postaviti na pravi naèin kao èovjek i
predstavnik Crkve, rekao je patrijarh Irinej o metropolitu,
istièuæi kako je s ljubavlju kao najveæim oružjem koje
pobjeðuje svako zlo nastupao vodeæi eparhiju i narod
Zagreb, 5.4.2014.
(IKA) – U hramu Preobraženja
Gospodnjega u Zagrebu u subotu 5. travnja pogrebnu
liturgiju i opijelo za srpskopravoslavnog metropolita
zagrebaèko-ljubljanskoga Jovana Pavloviæa predvodio je
patrijarh SPC Irinej s metropolitom crnogorsko-primorskim
Amfilohijem, te episkopima srijemskim Vasilijem,
budimskim
Lukijanom,
šumadijskim
Jovanom,
dalmatinskim Fotijem, bihaæko-petrovaèkim Atanasijem,
gornjokarlovaèkim Gerasimom i banjoluèkim Jefremom.
Bili su prisutni i episkopi istoènoamerièki Mitrofan, jerarski
Porfirije i umirovljeni zvornièko-tuzlanski Vasilije.
Govoreæi o metropolitu Jovanu, patrijarh Irinej kao
zanimljivost spomenuo je kako su ga njegove kolege u
bogosloviji, vidjevši njegovu skromnost i smirenost, ljepotu
njegove duše i toplinu srca nazivali "svecem".
A on je takav ostao cijeloga života. Krasile su ga prave
kršæanske vrline - skromnost, smirenost, blage rijeèi koje je
upuæivao onima s kojima je dijelio život.
Crkvu je volio i ljubio iznad svega, sav svoj život posvetio je
ljudima. Koji mu je god posao Crkva povjerila obavljao ga
je s najveæom marljivošæu i zalaganjem. Uvijek se znao
postaviti na pravi naèin kao èovjek i predstavnik Crkve,
rekao je patrijarh, istièuæi kako je s ljubavlju kao najveæim
oružjem koje pobjeðuje svako zlo nastupao vodeæi eparhiju i
narod.
Patrijarh je rekao kako je metropolit uspostavio dobre
odnose s Republikom Hrvatskom, s braæom rimokatolicima i
drugima, te istaknuo: "Vjerujem da je danas naša žalost, i
njihova, jer se silom zakona koje je Bog postavio rastajemo,
ali premda se rastajemo živimo u vjeri i nadi, da smrt ne
rastavlja. Smrt nas i dalje sjedinjuje preko Crkve".
"Neka ga Gospodin primi pred lice svoje, a njega molimo da
ono što je èinio do sada za svoju Crkvu, svoje sveæenstvo,
svoj narod, da to èini i ubuduæe, te da se zajedno sa svojim
velikim prethodnicima moli pred licem Božjim da udijeli
blagoslov svome narodu".
Molimo Gospodina da ga primi s rijeèima "dobri i vjerni
slugo, u malom si bio vjeran, uði u radost Gospodina svoga",
rekao je patrijarh Irinej, te izrazio nadu da æe Gospodin naæi
dostojnoga zamjenika koji æe se ugledati u metropolita
Jovana, prihvatiti njegov primjer i oživotvoriti u svome
životu.
Lijes s tijelom preminulog metropolita Jovana položeno je u
kriptu hrama Preobraženja Gospodnjega.
Na posljednjem ispraæaju bili su i predsjednik Republike
Hrvatske Ivo Josipoviæ, predsjednik Hrvatskog sabora Josip
Leko, izaslanik Vlade RH ministar Mirando Mrsiæ,
zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ, kao i predstavnici
vjerskih zajednica u Hrvatskoj meðu kojima zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, apostolski nuncij u
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico i savjetnik u
nuncijaturi mons. Jean-Francois Lantheaume, generalni
tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis
te moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons.
Nedjeljko Pintariæ.
,
Domovinske vijesti
ika
Blagoslov Djeèjeg vrtiæa Sunèev sjaj – Nazaret
Roditelji nisu željeli dopustiti da se tradicija kvalitetnog
predškolskog odgoja djece koja traje 42 godine prekine te su
se udružili u inicijativu graðana i zapoèeli akciju za
izgradnju novog vrtiæa
Zagreb, 5.4.2014. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskup Mijo
Gorski je u subotu 5. travnja blagoslovio i sveèano otvorio
Djeèji vrtiæ Sunèev sjaj – Nazaret na zagrebaèkom Vrhovcu.
Nakon uvodnog pozdrava ravnateljice vrtiæa s. Rahele
Lackoviæ, polaznici vrtiæa uprizorili su igrokaz "Opet se širi
milosrdna ljubav vaša" autorice Brankice Blaževiæ, kojim su
prikazali povijesni put nastanka vrtiæa – put od Švicarske do
Hrvatske, od Ðakova do Zagreba. Biskup Gorski pozdravio
je sve koji su omoguæili otvorenje tog vrtiæa, a na poseban
naèin pozdravio je okupljenu djecu, kako je rekao, danas
najvažnije uzvanike. "Kada sam vas gledao ovako kako
sjedite na podu, sjetio sam se svog boravka u Dugavama.
Osamnaest tisuæa ljudi a crkva u stanu od 86 èetvornih
metara. Imao sam jednu skupinu od 30-ak djece predškolske
dobi na vjeronauku. Nekad smo molili, nekad smo prièali, a
nekad smo se malo valjali po podu, ali bilo nam je jako
lijepo", prisjetio se biskup Gorski, koji je potom blagoslovio
vrtiæ. U nastavku se osvrnuo na proèitano evanðelje (Mk 10)
koje govori o susretu Isusa s djecom. "Ovo evanðelje volimo
èitati kada su djeca u pitanju, ali evanðelje nimalo nije
djeèje. Vrlo je ozbiljno i zapravo govori nama odraslima",
smatra biskup. Pojasnio je kako se ne radi o tome da odrasli
podjetinje, veæ se misli na onu otvorenost srca i silno
povjerenje koje djeca imaju. Istaknuvši da je povjerenje
temelj svakog odnosa, podsjetio je da Isus poziva na
povjerenje prema Bogu kakvo djeca gaje prema svojim
roditeljima. "Kao što ste èuli u evanðelju, Isus je zagrlio i
blagoslovio djecu. Zagrliti nekoga ne znaèi samo iskazati
ljubav, nego brinuti se o njemu, èuvati ga od zla, štititi ga",
napomenuo je biskup Gorski, pozivajuæi roditelje da mole za
svoju djecu i stavljaju ih pod Božju zaštitu.
Govoreæi o današnjem odgoju, upozorio je na sve uèestaliju
praksu zagovaranja da bi on trebao biti neutralan. "Smisao
odgoja je da on prenosi vrijednosti. Dijete koje bi se
odgajalo bez ikakvih stavova bilo bi izgubljeno, ne bi imalo
nikakvu referentnu toèku", rekao je biskup, dodavši da je za
vjernike od kljuène važnosti prenositi vrijednosti evanðelja.
Kako je rekao, to ne ide drukèije ako ne ide od malih nogu
jer je odgoj temelj za formiranje èovjeka. Izrazio je podršku
svima koji žele odgajati djecu u vjeri jer su ona "silno
otvorena za religioznost". Biskup Gorski zahvalio je
redovnicama na velikom djelu jer se bave poslom koji je od
presudne važnosti za èovjeka. "Lako je èovjeka roditi, ali
stvoriti èovjeka je proces. To najbolje znaju mame i tate.
Potrebno je puno žrtve, molitve i ljubavi da dijete postane
èovjek vrijedan poštovanja – slika Božja na zemlji",
zakljuèio je biskup.
Prigodne rijeèi okupljenima uputili su i osobna izaslanica
gradonaèelnika
grada
Zagreba
Biserka
Buckoviæ,
provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa u
Ðakovu s. Amalija Kupèeriæ te Nenad Ivanjek, predstavnik
roditelja polaznika Djeèjeg vrtiæa Sunèev sjaj – Nazaret.
Projekt izgradnje novog vrtiæa zapoèeo je poèetkom 2012.
godine inicijativom roditelja djece koja su pohaðala
postojeæi vrtiæ, a kojem je 2013. godine prijetilo zatvaranje
zbog dotrajale zgrade u kojoj je vrtiæ djelovao, dok sanacija
postojeæe zgrade nije bila moguæa, što je utvrðeno struènim
vještaèenjem. Roditelji nisu željeli dopustiti da se tradicija
kvalitetnog predškolskog odgoja djece koja traje 42 godine
prekine te su se udružili u inicijativu graðana i zapoèeli
akciju za izgradnju novog vrtiæa, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
Dani kršæanske kulture otvoreni u Dubrovniku
Otvorena je i izložba Ljiljane Knez "Put suza"
Dubrovnik, 5.4.2014. (IKA) - Devete Dane kršæanske
kulture u Dubrovniku u subotu 5. travnja u prostorijama
Hrvatske matice iseljenika otvorio je dubrovaèki biskup
Mate Uziniæ.
Napomenuo je kako ove godine DKK u Splitu obilježavaju
jubilarnu 10. godinu, a u Dubrovniku devetu, te proèitao
ulomak iz apostolske pobudnice pape Franje "Evangelii
gaudium" u kojoj Papa govori koliko je važno da se
evanðelje inkulturira jer ono tako postaje stil života.
Tako omoguæuje onima kojima je ono postalo kultura da
lakše odole izazovima vremena u kojem žive, rekao je
biskup Uziniæ i nastavio: "Danima kršæanske kulture u
Dubrovniku mi svjedoèimo da smo kao grad, biskupija,
narod inkulturirali evanðelje, da je ono postalo dio našeg
osobnog izrièaja te kao takvo prepoznatljiv stil života kojim
živimo i tako odolijevamo izazovima vremena. Na taj naèin
kroz kulturu postajemo oni koji evangeliziraju druge".
Oni koji budu ovih dana sudjelovali u programima, pojasnio
je biskup, neæe samo susresti jedan kulturni izrièaj, nego æe
istodobno biti potaknuti da susretnu Isusa Krista i njegovu
Radosnu vijest, ona æe ih moæi dotaknuti, preobraziti i uèiniti
boljim ljudima u ovom vremenu u kojem to nije lako biti.
Zato smatram da su ovi Dani veoma bitni, istaknuo je biskup
Uziniæ.
Uz otvorenje Dana, otvorena je i izložba Ljiljane Knez "Put
suza" koja predstavlja njezino viðenje Isusova križnog puta,
a sudionike tog puta predstavila je u narodnoj nošnji iz
Primorja. U
mjesto odsutnog uvodnièara izložbe fr. Marka Bobaša
njegovo uvodno izlaganje proèitao je gvardijan dubrovaèkog
dominikanskog samostana fr. Nikola Mioè, istaknuvši meðu
autorièinim "duhopisima" petnaestu postaju koju je ona
dodala tom križnom putu.
U katalogu je fr. Marko o tome zapisao: "Tako, po Ljiljani,
Isusov križni put završava uskrsnuæem, a ne smræu –
pobjedom, a ne gubitkom! Bez petnaeste postaje, i bez vjere
u ono što æe uslijediti nakon tri dana, Isusov križni put ostaje
mraèan, olovan, hladan i odbojan".
Slikarica Knez, zahvalivši organizatorima, nazoènima na
izložbi darovala je maslinove granèice, simbol èovjekove
opstojnosti, promišljanja i brige za druge ljude koje nose
poruku mira i blagoslova, kako je rekla, a uz svaku granèicu
napisala je prigodnu poticajnu misao.
Uime Hrvatske matice iseljenika u Dubrovniku u èijim
prostorima je otvorena prva izložba manifestacije voditeljica
galerije Maja Mozara istaknula je kako Matica njeguje ne
samo veze domovine i iseljeništva nego i nacionalno blago
kako u domovini tako i izvan nje.
Koordinator dubrovaèke manifestacije Marinko Mariæ
zahvalio je svima na dolasku i pozvao ih da nastave pratiti
bogati program Dana koje organiziraju Dubrovaèka
biskupija i Nakladna kuæa "Verbum", a koji se ove godine u
Dubrovniku odvijaju u ozraèju Susreta hrvatske katolièke
mladeži.
Izložba æe biti otvorena do 15. travnja, a potom æe petnaest
postaja križnog puta biti premješteno u župu sv. Jurja na
Osojniku kao dar autorice toj župi.
.
9. travnja 2014. broj 14/2014
11
Domovinske vijesti
Susret obitelji Šibenske biskupije
Šibenik, 5.4.2014. (IKA) - Susret obitelji Šibenske biskupije
održan je u subotu 5. travnja u biskupijskom marijanskom
svetištu Vrpolju. Duhovni program i misno slavlje okupili su
više stotina vjernika koji su u zajedništvu s mjesnim
biskupom Antom Ivasom molili za potrebe šibenskih
obitelji. Susret je poèeo molitvom krunice. Ta molitva
stoljeæima je bila snaga hrvatskih i šibenskih obitelji, rekao
je jedan od predmolitelja, zauzeti vjernik i obiteljski èovjek,
šibenski dogradonaèelnik Nikica Penðer. Istaknuo je kako
mu molitva pomaže u obiteljskom životu. Drugi dio susreta
bio je recital "Kana Galilejska" koji su èitali braèni parovi
zajedno s djecom. Obitelji u Šibenskoj biskupiji vjerne su
svom kršæanskom poslanju. U obiteljima se žive vrednote
prožete vjerom u Isusa Krista, rekao je biskupijski
povjerenik za pastoral obitelji don Roko Glasnoviæ.
Središnji dio susreta bilo je misno slavlje koje je u
koncelebraciji s više od tridesetorice sveæenika predvodio
biskup Ivas. Upozorio je kako obitelj nikad kao danas nije
bila ugrožena, ponižavana i gurana u stranu. Potom je
istaknuo ulogu pape Franje u zaštiti i obrani dostojanstva
obitelji. Obitelj je slika Trojedinog Boga. Braèna zajednica
slika je ljubavi Božje prema nama, ljubavi koja je
sveobuhvatna, citirao je biskup papu Franju. Obitelji su
najveæi Božji dar jednom narodu. "Jeste li obitelji svjesne da
bez vašeg dara i darivanja svijet postaje siromašan, jadan i
nesretan", zapitao je biskup u homiliji. Ljubav je jaèa od
svega. To je tajna Božje ljubavi u vama. Obitelj je danas na
udaru mnogih javnih i tajnih pakosnih nauma. Pakosne
naume danas se javno hvali i propagira. Na udaru je obitelj
od njezinih temelja i ustrojstva pa sve do njezina smisla i
svrhe. Na udaru je obitelj kao Božja ustanova, upozorio je
biskup. U našoj domovini vrlo se agresivno i bezobzirno
obezvrjeðuje obitelj i obiteljski život. Obezvrjeðuje se
sklapanje braka i obiteljsko zajedništvo. Nameæu nam se
neka nova spoznanja i prakse po kojima je obitelj zastarjela
institucija, upozorio je biskup Ivas. U Hrvatskoj se zatvaraju
vrata života. Gotovo svake godine u Hrvatskoj nestane jedan
grad. Meðutim, za to nitko nije zabrinut. Nema
pronatalitetnih mjera u našim zakonima. To je sve malo i
sporedno. Danas smo došli Gospu moliti da nam pomogne
vidjeti svoje obitelji. Došli smo danas moliti da nam Marija
pomogne èiniti ono što nam Isus kaže, istaknuo je biskup.
Poruèio je kako æe svetište u Vrpolju koje je u izgradnji biti
stavljeno u službu pastorala obitelji, te æe kad bude dovršeno
svakodnevno nuditi sadržaje za obitelji. Susret obitelji
Šibenske biskupije završio je agapeom. Poznati fotograf
Šime Strikoman snimio je i obiteljsku milenijsku fotografiju.
Korizmeni koncert "Via Crucis"
Dubrovnik, 5.4.2014.
(IKA) - Stotinjak izvoðaèa
korizmenog koncerta "Via Crucis" u subotu 5. travnja u
crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku bili su svojevrsna najava
veèernjih dogaðanja u sklopu devetih Dana kršæanske
kulture u Dubrovniku. Uz Dubrovaèki simfonijski orkestar
nastupili su Akademski zbor "Pro Musica" iz Mostara i zbor
"Prijatelji" iz Èitluka, a solisti su bili: sopranistica Dubravka
Hilje, mezzosopranistica Monija Jarak, tenor Mirjan Bukmir
i bas Mate Akrap. Autor i zborovoða mo Dragan Filipoviæ
interpretirao je tekstove uz pojedinu postaju, a korepetitorica
je bila Mirjana Pavloviæ. Tom dojmljivom izvedbom
èetrnaest postaja Isusova križnog puta dirigirao je Igor
Tatareviæ.
12
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
Prvi znanstveni skup "Franjevaèki velikani" o Rogeru
Baconu
U povodu 800. obljetnice roðenja engleskoga franjevca,
teologa, filozofa i uèenjaka
Zagreb, 5.4.2014. (IKA) - U organizaciji Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, Vijeæa
franjevaèkih zajednica, Hrvatske franjevaèke provincije sv.
Æirila i Metoda i Hrvatske provincije sv. Jeronima
franjevaca konventualaca, u subotu 5. travnja održan je u
Dvorani Sv. Franje na Svetom Duhu u Zagrebu, prvi
znanstveni skup "Franjevaèki velikani" u povodu 800.
obljetnice roðenja Rogera Bacona, engleskoga franjevca,
teologa, filozofa i uèenjaka.
Skup je uime organizacijskoga odbora pozdravio fra Ivan
Karliæ, a potom su se nazoènima obratili predstavnici
organizatora i gosti, prof. dr. Tonèi Matuliæ, dekan
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu,
mons. Marko Semren, banjoluèki pomoæni biskup, fra Željko
Železnjak, provincijalni ministar Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda.
Prvo izlaganje pod naslovom "Sveti Franjo i studij" održao
je mr. fra Rozo Brkiæ. Prikazao je problem znanosti u
poèecima franjevaèkog reda. Problem studija javlja se 1219.
ili 1220. godine. U Red su do tada ušli veæ brojni uèeni ljudi,
te su htjeli da braæa svojim propovijedanjem navješæuju
evanðelje. Od tada se mijenja i naèin franjevaèkog
propovijedanja za koje je potreban i teološki studij, koji je
opet zahtijevao i odreðena sredstva. Franjo tada nije bio
protiv studija, ali je vidio njegove izazove.
Drugo izlaganje održao je mr. fra Daniel Patafta, a u njemu
je prikazao vrijeme i život Rogera Bacona. Živio je u 13.
stoljeæu koje je bilo stoljeæe vrhunca klasiène
srednjovjekovne kulture. Usto, to je i vrijeme novoga
poretka u Europi, kad prodire i grèka, arapska i židovska
literatura. U takvim okolnostima nastaju sveuèilišta koja
postaju povlašteno mjesto znanstvenog rada i školovanja.
Bacon je studirao u Oxfordu, kad je vjerojatno stupio u
Franjevaèki red. Nakon toga predaje u Parizu. U to vrijeme
bavio se najrazlièitijim granama znanosti, te napisao brojna
djela u kojima je zastupao eksperimentalnu metodu.
Franjavaèki red Bacona je zbog njegova nauèavanja i britkih
kritika 1277. osudio i zatvorio u samostansku tamnicu. Umro
je 1292. u Oxfordu.
Prof. dr. fra Mile Babiæ održao je predavanje na temu
"Praktièni intelekt uzvišeniji od spekulativnog kod Rogera
Bacona". Bacon je htio reformirati ne samo sveuèilište, nego
sveukupno znanje svoga vremena, što je trebalo dovesti do
reforme Crkve i društva. To je htio postiæi na nenasilan
naèin, snagom argumenata. U znanosti daje prednost
praktiènome nad spekulativnim èime se odvaja od
dotadašnjeg pogleda.
U izlaganju "Roger Bacon i poèeci eksperimentalne
znanosti" prof. dr. Stipe Kutleša govorio je o shvaæanju
znanosti kako se razvijala od 16. st., a zasniva se na
matematici i iskustvu. Francis Bacon i Galileo Galilei u tom
bi smislu bili zaèetnici eksperimentalne znanosti. Roger
Bacon veæ u 13. st. nedvosmisleno govori o
eksperimentalnoj znanosti, prihvaæajuæi time i razraðujuæi
Aristotelovu induktivnu i deduktivnu metodu. Baconova je
novost u zakljuèku da svaku spoznaju valja potvrditi
iskustvom, pri èemu on govori o sedam stupnjeva nutarnjega
iskustva.
Prof. dr. Stanko Uršiæ govorio je na temu "Tvari i mijene
tvari: U obzoru Rogera Bacona i danas", pri èemu je
prikazao Baconov pristup alkemiji koju je on nazivao
znanošæu koja uèi kako sastaviti eliksir koji, baèen na kovine
ili nesavršena tijela, ta tijela èini savršenim. Za Bacona su
ika
prirodna poèela živa i sumpor, a priroda uvijek teži prema
savršenstvu, to jest zlatu. Predavaè je nastojao pokazati da
iza Baconovih zakljuèaka stoji iskustvo rudnika kakvo je
postojalo u to doba.
Fra Tomislav Smiljaniæ, doktorand na Katolièkom
bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu, predstavio je
temu "Znanstveni redovnik Roger Bacon i znanstveni barun
Francis Bacon", pri èemu je govorio o znanstvenim
okolnostima vremena Rogera Bacona i njihovu utjecaju na
Baconovu misao. Premda je ovaj franjevaèki uèenjak
govorio o eksperimentalnoj znanosti, ona æe se afirmirati tek
u 17. st. poèevši s Francisom Baconom, kad zapoèinje
procvat znanosti i tehnološkoga napretka.
Posljednje predavanje održao je prof. dr. Davor Pavuna na
temu "Roger Bacon u svjetlu uvida suvremene znanosti", a
govorio je o dostignuæima postkvantne fizike i okolnostima
suvremenog svijeta, te o osobnim duhovnim iskustvima.
Skup su pjesmom animirali bogoslovi Hercegovaèke
franjevaèke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije,
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda, te
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca.
Na kraju znanstvenoga skupa provedena je zanimljiva
rasprava. Uime provincijala Hrvatske provincije sv.
Jeronima franjevaca konventualaca nazoène je pozdravio i
zakljuèio rad skupa fra Ljudevit Maraèiæ.
Otvorene 23. sveèanosti Pasionske baštine
Zagreb, 5.4.2014. (IKA) – Sveèanosti Pasionske baštine, 23.
u nizu, u organizaciji istoimene udruge iz Zagreba otvorene
su u subotu 5. travnja u Muzeju Mimara u Zagrebu izložbom
"Pasionske teme" Eugena Kokota i Petra Ujeviæa.
Predstavljajuæi
program
manifestacije,
predsjednik
Pasionske baštine mr. Jozo Èikeš posebno je istaknuo
gostovanje Hrvata iz maðarskog i hrvatskog dijela Baranje te
Hrvata Baèkog Monoštora iz Vojvodine. I ova manifestacija
se ukljuèuje u proslavu 800. obljetnice Resnika, a Èikeš je
predstavio i druge koncertne dijelove programa od kojih
posebno valja istaknuti dva nagraðena djela Vlade Sunka
"Missa" i "Jezušev krizni put" Josipa Magdiæa. No, ovim
programima 23. sveèanosti neæe biti završeno i ovogodišnje
bavljenje pasijom. Sredinom lipnja u Pazinu prireðuje se X.
meðunarodni znanstveni simpozij na temu "Pasionska
baština Istre i Kvarnera". O izložbi "Pasionske teme",
odnosno stvaralaštvu Kokota i Ujeviæa, govorio je akademik
Josip Bratuliæ. Govoreæi o Kokotovu radu, Bratuliæ je
spomenuo da kad mu je ponuðeno da dovrši fresku u Mariji
Bistrici - prikaz Kalvarije kako ju je u stranim ratnim danima
1944. skicirao Krsto Hegedušiæ, on je to sa zahvalnošæu
prihvatio – ugradivši tu golemu, visoku fresku i dio iskustva
s radom na konzerviranju i kopiranju istarskih fresaka.
Nakon toga novoga iskustva izrade freske, Kokot se vratio i
kolorizmu fresaka i tematici muke Boga i Èovjeka: Lik
Kristov lebdi nad svijetom, nad zemljom, nad selima i
gradovima, i nad nama grešnicima, pojasnio je Bratuliæ.
Za Petra Ujeviæa rekao je kako je "njega zvao i glas Vjeène
knjige, Biblije", a ljudski lik, posebice Krista Patnika, izazov
je za svakoga kipara i za slikara koji svijet promatra u slijedu
Postanka i Završetka trajanja. Prihvatio je veliki izazov afirmaciju postojanosti i vjernosti Rijeèi. Za svakoga
umjetnika Križni put je doista velik izazov, jer kroz èetrnaest
postaja u punoj dramatici èinjenja oslikava likove, izmeðu
kojih je najveæi i jedinstveni lik Bog i Èovjek, Isus Krist,
dok su drugi likovi svjedoci promjene svijeta i postojanja. U
glazbenom dijelu sudjelovala je klapa "Slaviæ", koju èine
studenti Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.
Domovinske vijesti
Korizmena duhovna obnova sveæenika, redovnica i
vjerouèitelja otoka Braèa
Postira, 5.4.2014.
(IKA) – U organizaciji Braèkoga
dekanata, u subotu 5. travnja u župi sv. Ivana Krstitelja u
Postirima na Braèu održana je korizmena duhovna obnova
sveæenika, redovnica i vjerouèitelja otoka Braèa. Okupljeni u
župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja sudionici preduskrsne
duhovne obnove program su poèeli molitvom Srednjega èasa
koju je predvodio braèki dekan Toni Plenkoviæ. Duhovni
nagovor "Život u radosti Evanðelja prema napucima pape
Franje" održao je župnik Splitske i Dola i postirski
vjerouèitelj Marko Planèiæ. U svjetlu enciklike Lumen fidei i
apostolske pobudnice Evangelii gaudium ukratko je izložio
razmišljanja pape Franje o životu i radu posveæenih osoba i
vjernika laika. Na poèetku je istaknuo da papa Franjo
naglasak stavlja na vjeru, te potièe vjernike laike i posveæene
osobe da im u svemu što rade, nauèavaju ili propovijedaju u
središtu bude evangelizacija. Papa istièe da ne trebamo biti
tjeskobno zabrinuti hoæe li naviještena rijeè uroditi plodom u
srcima ljudi kojima je naviještena jer je rijeè Božja živa i
posjeduje vlastitu snagu djelotvornosti: "Nije na nama
kontrolirati i diktirati njezin rast i razvoj. Na nama je
navijestiti a Bog je taj koji daje da raste", istaknuo je vlè.
Planèiæ.
U nastavku nagovora podsjetio je da papa Franjo u Lumen
fidei poziva Crkvu da izaðe iz sebe i krene prema drugima,
poput istaknutih primjera iz starozavjetne povijesti. Pritom je
ustvrdio da je za takav poziv i poslanje potrebno potpuno
pouzdanje i oslanjanje na Boga kako bi Bog mogao
preobražavati one koji mu se predaju. Govoreæi o življenju
vjere, a s njom i životnoga poslanja u suvremenome svijetu,
podsjetio je kako Papa istièe da su i osobe posveæena života i
vjernici laici pod utjecajem današnje kulture i trendova koji
im mogu pomoæi, ali ih isto tako i ogranièavati. Bitno je da
identitet sveæenika, redovnica pa i vjerouèitelja bude oznaka
njihova naèina života. "I zato se poziv sveæenika, redovnice i
vjerouèitelja ne može smatrati poslom nakon kojega treba
uzeti slobodno vrijeme za opuštanje. Ukoliko ozbiljno
shvaæamo naš poziv trebali bismo biti u tome aktivni cijeli
dan. Naš je poziv naviještati evanðelje. I to je ono što daje
radost našemu naèinu života, jer navještaj stvara zajedništvo
vjernika, a zajedništvo stvara radost", poruèio je.
Nakon duhovnoga nagovora uslijedila je pobožnost križnoga
puta u kojoj je postaje animirao dekan Plenkoviæ, a križ je od
postaje do postaje u tijeku pobožnosti nosio vjerouèitelj u
Bolu i Puèišæima Branko Baniæ.
Zlatna harfa u Splitu
Split, 5.4.2014. (IKA) - U konkatedrali Sv. Petra u Splitu u
subotu 5. travnja održana je smotra djeèjih župnih zborova
"Zlatna harfa" koja se veæ 30 godina uzastopno organizira u
Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Pod geslom "Moliti s
Marijom" nastupilo je devet zborova iz župa Proložac,
Vrgorac, Baška Voda, Runoviæ, Zmijavci, Imotska Poljica,
župe sv. Križ iz Splita, Vinjani te domaæin župa sv. Petra iz
Splita s ukupno 390 sudionika. Susret zborova poèeo je
sveèanim misnim slavljem koje je predvodio župnik don
Radojko Vidoviæ uz koncelebraciji s fra Denisom
Šimunoviæem, fra Mladenom Proliæem i don Tonijem
Šinkoviæem. U tijeku mise pjevali su svi maleni pjevaèi pod
ravnanjem s. Nedjeljke Milanoviæ i uz orguljašku pratnju
Mirka Jankova. Po završetku misnog slavlja na smotri su se
djeèji mješoviti zborovi predstavili sa po dvije pjesme.
9. travnja 2014. broj 14/2014
13
Domovinske vijesti
U Šibeniku otvoreni Dani kršæanske kulture
Šibenik, 5.4.2014. (IKA) - Koncertom "Adoramus Te" u
katedrali Svetog Jakova u subotu 5. travnja otvoreni su u
Šibeniku Dani kršæanske kulture. Velik broj ljubitelja
sakralnog kulturnog izrièaja izvedbom klasiènih sakralnih
skladbi oduševila su dva zbora: gradski pjevaèki zbor
Neuma iz Drniša i Mješoviti katedralni zbor iz Šibenika,
klapa Adriaticum, te Gradski komorni orkestar Šibenik. Na
programu su bila djela Šime Maroviæa, Ljube Stipišiæa,
Krešimira Magdiæa, Vatroslava Lisinskog, Antonina
Dvoraka, Giovannija Batiste Martinija i drugih. Kao solistica
na violini je nastupila Jelena Žaja. Dane kršæanske kulture
otvorio je generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko
Mlakiæ. Istaknuo je kako Dani kršæanske kulture imaju za
cilj otkrivanje i predstavljanje bogatstva kršæanske kulture.
Naša kultura, a jednako tako i europska kultura prožeta je
kršæanstvom, rekao je. Oduševljen kvalitetom izvedbe i
programa, na kraju koncerta publici se obratio šibenski
biskup Ante Ivas. "Nisam oèekivao da se ovako može u
našem gradu napraviti jedan lijepi i izvanredni dogaðaj. Ovo
je bio istinski kulturni dogaðaj. Èovjek je izražavajuæi svoju
radost i oduševljenje najprije pjevao Bogu. Zato su najljepše
skladbe svijeta upravo skladbe napravljene Bogu u èast",
rekao je biskup.
Susret ministranata u požeškom Kolegiju
Požega, 5.4.2014. (IKA) - Povjerenstvo za duhovna zvanja
Požeške biskupije pod vodstvom Ante Iviæa organiziralo je
5. travnja cjelodnevni susret ministranata sedmih i osmih
razreda u požeškom Kolegiju. Na poèetku susreta 19
ministranata iz èetiri dekanata Požeške biskupije pozdravio
je povjerenik i potom predvodio molitvu.
Nakon predstavljanja programa uslijedila je igra
upoznavanja u kojoj je svaki sudionik na zanimljiv naèin
predstavio svoga novog prijatelja ministranta koji mu je
sluèajnim odabirom dodijeljen na poèetku susreta.
Povjerenik Iviæ održao je kratko izlaganje na temu 'Od
ministrantskih koraka do sveæeništva" iznoseæi svoje
iskustvo ministrantskih dana od djetinjstva do same odluke
za sveæenièki poziv. Izlaganje je završilo pjesmom "Ima
jedna duga cesta" nakon èega su sudionici podijeljeni u tri
skupine pristupili radionici na temu "Isus poziva i tebe"u
kojoj su uz pomoæ sveæenièkih aspiranata postavljeni u
ulogu novinara koji osmišlja medijsku kampanju za Isusa
Krista kako bi što više ljudi privukli u Isusovu zajednicu
vjernika.
Središnji dio susreta bila je pobožnost u kapeli Bl. Ivana
Pavla II. u kripti požeške katedrale. U uvodu je bogoslov
Oliver Kranjèiæ imao meditaciju o duhovnom pozivu, o
služenju Bogu i Crkvi u svjetlu primjera bl. pape Ivana Pavla
II., nakon èega su ministranti predmolili jedno otajstvo
krunice za duhovna zvanja. Nakon Molitve za duhovna
zvanja i pjesme "Krist na žalu" ministranti su imali
zajednièki objed u Kolegiju Požeške biskupije.
U poslijepodnevnom dijelu susreta sveæenièki aspirant Luka
Gazilj upoznao je ministrante s Katolièkom gimnazijom u
Požegi i Kolegijem te je progovorio o životu sveæenièkih
aspiranata i drugih koji u toj ustanovi borave. Potom su
ministranti razgledali Kolegiju nakon èega su se uputili u
gradski rekreacijski Centar gdje je održan turnir u nogometu.
Jednodnevni susret ministranata završio je zajednièkim
fotografiranjem i molitvom.
Nadbiskupijski seminar za liturgijske èitaèe u Ðakovu
Ðakovo, 5.4.2014. (IKA/TU) - Nadbiskupijski seminar za
liturgijske èitaèe održan je 5. travnja u prostorima Katolièkobogoslovnog fakulteta u Ðakovu. Vlè. Josip Filipoviæ,
povjerenik Ureda za liturgijski pastoral, uputio je uvodnu
rijeè i pozdrave svim prisutnima, pozdravivši pritom i
predstavnika Ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i metropolita,
generalnog vikara mons. Ivana Èuriæa, koji je, pozdravljajuæi
okupljene, naglasio da služba èitaèa ima svoje dostojanstvo
u svim liturgijskim slavljima te da smo pozvani da ga
produbljujemo. Ono ne može ostati na tehnièkom izvoðenju
samog teksta, veæ je potrebno i prijateljevanje s Božjom
rijeèi.
Gledajuæi liturgijska slavlja, ona u prvom dijelu imaju
naglašeno slavlje liturgijske rijeèi, ne smije se prebrzo èitati,
veæ se mora ostvarivati u svjetlu Božje rijeèi, mora se s
lijepim raspoloženjem i velikom pozornošæu pristupati službi
èitaèa, èitanja moraju biti lijepo èujna, proživljena, zvonka,
kako bi oni koji je slušaju bili spremni nasljedovati Božju
rijeè.
Nakon uvodnog dijela uslijedilo je predavanje profesora na
KBF-u, Ivice Èatiæa, koji je govorio sa svetopisamske strane
o moguænostima dvodimenzionalnog èitanja na primjeru
Psalma 1.
U samom predavanju i izlaganju Psalma, naglasio je da se
oni pretežito èitaju normalno, horizontalno te da takvih
kombinacija ima beskonaèno, s druge strane osim tog
horizontalnog, mogu se èitati i vertikalno, gdje se shvaæa i
vidi dublji smisao samog Psalma. Sam njihov pisac vodio je
raèuna o obje dimenzije, gdje èitatelja poziva na dublje
promišljanje i zapitkivanja kakav je on osoba i što može
promijeniti u svojem životu, kojim putem iæi, slušati rijeè
Božju ili je odbaciti. Onaj tko uživa u njoj, ona ga postepeno
mijenja iznutra. Voðen njome, postaje bolji èovjek, osoba.
S vremenom kako raste u njemu donosi plodove koji su
neiscrpni onome koji je slijedi. Tumaèeæi pojedine rijeèi
prvog Psalma te dajuæi usporedbu s aktualnošæu, predavanje
je zakljuèio rijeèima: "Psalam uz ono izreèeno ima toliko
neizreèenog. Samo bogatstvo Božje rijeèi vidi se vertikalnim
èitanjem, koje se odnosi na našu stvarnost, no ni s time ne
možemo potpuno vidjeti što nam želi reæi, opet æemo naæi na
nešto novo. Dubina psalma iznosi dubinu èovjekova života."
U drugom izlaganju vlè. Josipa Filipoviæa bilo je govora o
praktiènim liturgijskim smjernicama prema Opæoj uredbi
Rimskog misala. Naglasio je da kao što je sveæenikova uloga
prenositi Božju rijeè, tako je to služba i èitaèa, ona mora biti
utkana u njega putem razmatranja i doživljavanja. Božja
rijeè zahtijeva kako intelektualnu i retorièku tako i duhovnu
pripremu. Èitaè mora prvo vjerovati, zatim biti dobar èitaè te
se na kraju pripremati za èitanje.
Iznoseæi samo one odredbe vezane uz liturgijska slavlja,
istaknuo je da se ne smije skraæivati tekst, ne smije se žuriti
prilikom èitanja, potrebe su šutnje na odreðenim mjestima,
èitaè uvijek èita s ambona, nikada ne èita Evanðelje i uvodnu
i završnu molitvu Sveopæe molitve. Na kraju je dodao da
èitaè mora obavezno ranije doæi kako bi se pripremio za
službu te da se obavezno mora nakloniti oltaru prilikom
poèetka èitanja.
Na samom kraju susreta dan je prostor za otvorenu raspravu
i postavljanje pitanja sudionika, nakon èega je uslijedila
završna molitva.
.
.
14
ika
9. travnja 2014. broj 14/2014
Domovinske vijesti
ika
Križni put mladih Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Nadbiskup Srakiæ mladima poruèio da budu pobjednici s
Kristom, svoju vjeru jaèaju na Marijinoj vjeri i nikada ne
kažu kako se "ne isplati"
Osijek/Aljmaš, 5.4.2014. (IKA/TU) - Od osjeèke crkve
Preslavna Imena Marijina u Donjem gradu do svetišta Gospe
od utoèišta u Aljmašu pod geslom "Neka mi bude po rijeèi
Tvojoj" održan je 5. travnja IX. križni put mladih
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Pod vodstvom povjerenika
Ureda za mlade vlè. Filipa Perkoviæa 25 kilometara prešlo je
oko 3000 sudionika. Završno misno slavlje u aljmaškom
svetištu predvodio je umirovljeni ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ koji je mladima poruèio da budu
pobjednici s Kristom, svoju vjeru jaèaju na Marijinoj vjeri i
nikada ne kažu kako se "ne isplati".
Mladi su tijekom 14 postaja, uz crkve u Sarvašu i Bijelom
Brdu te križeve krajputaše i kapelice, molili na temelju
teksta križnoga puta koji je napisao Petar Maskaljeviæ, èlan
Odbora za križni put pri Povjerenstvu za pastoral mladih, a
prigodne knjižice osmislio je Tvrtko Galiæ. Za sigurnost na
putu, uz animatore koji su završili formaciju "Mladi za
mlade", brinuli su djelatnici Policijske postaje Osijek te
Gorska služba spašavanja.
Na poèetku pobožnosti mlade je pozdravio župnik osjeèke
župe Preslavna Imena Marijina Ivan Juriæ. Donjogradski
župnik pojasnio je kako ta osjeèka župa obilježava jubilarnu,
300. obljetnicu postojanja crkve, a križni put zapoèeo je
pjesmama domaæeg Zbora mladih i zvukom zvona koja su
sudionike ispratila na put do Aljmaša. Uz mlade, hodoèastili
su i njihovi župnici, župni vikari, redovnice, vjerouèitelji te
bogoslovi ðakovaèkoga Sjemeništa i kandidatice Milosrdnih
sestara sv. Križa. Put je obilježila zajednièka molitva na
svakoj postaji te pjesma i druženje. Predah za ruèak na
polovici puta bio je u župi Roðenja sv. Ivana Krstitelja,
domaæin je bio župnik Zoran Vukoja. Kako iza mladih ne bi
ostao otpad o èistoæi je tijekom cijeloga puta brinuo "ekotim" pod vodstvom Krešimira Šafa, èlana Povjerenstva za
pastoral mladih.
U Bijelom Brdu molilo se uz pravoslavni hram Sv. Nikole,
biskupa. Mlade je sa svojim vjernicima doèekao paroh
protojerej-stavrofor Zoran Simiæ, izražavajuæi divljenje zbog
broja sudionika, ali i njihove pobožnosti. Tijekom puta križ
su nosili mladi iz osjeèke župe domaæina, zatim Starih
Mikanovaca, Nijemaca, Semeljaca, Komletinaca, Bošnjaka,
ðakovaèke župe Svih svetih te Privlake. Dobrodošlicu u
nadbiskupijsko svetište Gospe od utoèišta iskazao je župnk
Ante Markiæ. Podsjetio je kako se ne sjeæamo muke Kristove
da bismo oplakivali ono što je Isus pretrpio, veæ da
obnovimo svoju ljubav prema Njemu te mognemo svoje
križeve i muke nositi s ljubavlju. "Zamolimo Gospu da
poput nje na Božju volju znamo odgovoriti s rijeèima –
'Neka mi bude po rijeèi tvojoj!'" potaknuo je preè. Markiæ na
poèetku misnoga slavlja.
Zapoèinjuæi euharistiju nadbiskup Srakiæ rekao je: "Izabrali
ste geslo 'Neka mi bude po rijeèi tvojoj' i krenuli na
hodoèašæe od Osijeka do Aljmaša pokazujuæi da vam je
doista stalo da se to ostvari. Kada èovjek pogleda
kilometražu, malo se zabrine i misli krenut æemo, no hoæemo
li doæi? Veæina vas ponijela je torbu na kojoj piše 'Nike' a to
znaèi - pobjeda. Pobijedili ste ovu kilometražu s molitvom
Gospi da doista pobijedite i u borbi za dobro u vašem životu,
u borbi za vas osobno, vaše roditelje, obitelji, Crkvu i
društvo.
U homiliji mons. Srakiæ pred mlade je stavio dragocjeni
primjer Marijine vjere u Rijeè Boga kojemu "ništa nije
nemoguæe". Mariju je opisao kao ženu uravnotežene i
inteligentne vjere, koja u trenutku kada joj nije sve jasno èini
skok, pouzdaje se u Boga, pristaje, Duh Sveti silazi na nju,
ona zaèinje i ispunja se mirom te potvrðuje "da veæu snagu
ima jedan èovjek s vjerom negoli njih devedeset i devetorica
koji imaju samo interes; jer svatko je od nas mlad kao
njegova vjera, a star kao njegova sumnja."
Nabrajajuæi Marijine kušnje od Isusova roðenja u štalici do
križa, nadbiskup je mladima rekao: "Vi ste se sabrali kao
vjernici, a vjera nije blago što se stekne jedanput zauvijek.
Ona je putovanje, napredovanje, iskušenje, prolaz kroz tunel,
kroz pustinju. Danas ste razmatrali Marijinu odluku
prihvatiti Božju volju uza sve poteškoæe, nedoreèenosti
života, velikih pitanja pred životom. I vas taru brige kako
naæi svoje mjesto u društvu, zaposlenje… Ne treba
malaksati, oèajavati, uvijek je bilo u ljudskoj povijesti
poteškoæa, ali se uvijek našlo hrabrih i pametnih pojedinaca i
skupina koje su pronašli izlaz iz tih poteškoæa."
Navodeæi primjer mladiæa koji je posustao pred školskim
obvezama i rekao: "Mislim da se ne isplati", mons. Srakiæ
zakljuèio je: "Samo nemojte u životu govoriti 'Mislim da se
ne isplati!' U Hrvatskoj se ništa ne isplati, ni bolnice, ni
škole, ni poduzeæa, ništa se ne isplati. Naprotiv, budite
generacija koja æe shvatiti – isplati se jer imamo nutarnju
snagu u sebi, snagu vjere koja je nasljedovanje velikog
uzora, prve vjernice Crkve – Blažene Djevice Marije."
Križni put završio je upisivanjem dojmova u Spomenicu
križnog puta i zahvalom povjerenika Perkoviæa svim
sudionicima te dionicima organizacije. Vlè. Perkoviæ
mladima je uputio pozdrav: "Do novog ovogodišnjeg
druženja na Susretu hrvatske katolièke mladeži u
Dubrovniku!"
HKR Spliæanima darovao koncert u sklopu Dana
kršæanske kulture
HKR u sklopu manifestacije veæ niz godina prireðuje
revijalne koncerte kao dar svojim slušateljima
Split, 5.4.2014. (IKA) - U sklopu manifestacije Dani
kršæanske kulture u subotu 5. travnja održan je koncert
Hrvatskoga katolièkog radija. Dani kršæanske kulture ove
godine obilježavaju 10. obljetnicu, a Hrvatski katolièki radio
od toga osam godina sudjeluje u manifestaciji u
organiziranju glazbenog programa koji je postao
prepoznatljiv sadržaj prvog dana održavanja manifestacije.
Tako je bilo i ove godine kada je u prepunoj dvorani
Nadbiskupijskog sjemeništa u Splitu, pred više stotina
posjetitelja, održan koncert u suradnji s Uredom za pastoral
mladih Splitsko-makarske nadbiskupije, na kojem su
nastupili vokalno-instrumentalni sastavi zbor Mihovil iz
župe sv. Mihovila na Kamenu, VIS Sperantes iz crkve Sv.
Frane u Splitu, VIS Izidor iz župe sv. Andrije u Splitu, VIS
Znak mira iz župe sv. Pavla u Splitu, VIS Abba iz župe sv.
Ante u Splitu te VIS Konkatedrala iz župe sv. Petra u Splitu.
Kao gosti iznenaðenja nastupili su i Marko Perkoviæ
Thompson u pratnji Tihe Orliæa na akustiènoj gitari te Duje
Iviæa na klavijaturama.
HKR u sklopu manifestacije Dani kršæanske kulture veæ niz
godina prireðuje revijalne koncerte kao dar svojim
slušateljima, ali i svima ostalima koji vole duhovnu šansonu,
te ovim koncertom omoguæuje susret Sjevera i Juga kako je
to na koncertu istaknuo ravnatelj HKR-a Zvonimir Anciæ.
Na kraju koncerta svi su izvoðaèi zajedno s predstavnicima
organizatora izveli pjesmu "Krist na žalu".
.
9. travnja 2014. broj 14/2014
15
Domovinske vijesti
Misa za vlè. Ivana Perhaèa
Krateèko, 6.4.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u nedjelju 6. travnja u župnoj crkvi Sv. Roka u
Krateèkom misu za vlè. Ivana Perhaèa, župnika te župe u II.
svjetskom ratu, a koji je u neljudskim uvjetima umro u
zatvoru Stara Gradiška. Tom prigodom biskup je na ulazu u
crkvu blagoslovio i novopostavljenu spomen-ploèu za toga
sveæenika. U koncelebraciji bili su kancelar biskupije mons.
Marko Cvitkušiæ i domaæi župnik o. Mirko Sadak, koji je na
poèetku okupljene podsjetio na životni put vlè. Perhaèa.
U homiliji biskup Košiæ rekao je kako blagoslov spomenploèe za župnika Perhaèa, kao i èitavo ovo vrijeme korizme,
u kojoj se razmatra muka Kristova, podsjeæaju na to da je
"naš život takoðer na ovaj ili onaj naèin nošenje križa i
muèeništvo koje trebamo znati prihvatiti". "Ivan Perhaè bio
je župnik kroz deset godina u Krateèkom prije rata i u II.
svjetskom ratu. Uhitili su ga komunisti koji su proganjali
katolièke sveæenike i ubijali ih, kao i tolike hrvatske
katolike, te su ga na montiranom sudu, bez ikakve krivnje i
bez ikakvih dokaza – kao i nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca
– 1946. osudili na 20 godina robije. U užasnim uvjetima vlè.
Ivan umro je u zatvoru veæ 17. svibnja 1947.", dodao je
biskup te još istaknuo kako je zatvor u Staroj Gradiški
osobito bio težak za katolièke sveæenike, gdje je poslije II.
svjetskog rata robijalo, meðu ostalim brojnim politièkim
zatvorenicima, 300 sveæenika, a osam ih je i umrlo u njemu.
"To su èinjenice o stradanju katolièkih sveæenika od
komunistièkog režima. Zato smo mi posebno osjetljivi
prema toj ideologiji i njezinim simbolima, prema
slatkorjeèivosti onih koji po mentalitetu i metodama slijede
'oèeve komunizma" i danas nam nudeæi crvenu zvijezdu kao
znak slobode. Mi dobro znamo kakva je to sloboda, da je to
najgore ropstvo", poruèio je biskup Košiæ. Govoreæi o
proèitanom Evanðelju, biskup je rekao kako je sv. Ivan u
njemu donio zanimljiv opis Isusova oživljenja Lazara koji je
veæ bio umro, a Isus ga je vratio u život. "Doduše, to je samo
slika vjeènog Uskrsa, jer Lazar je vraæen u ovaj zemaljski
život, a nas Gospodin želi uvesti u vjeèni život. No, da
bismo to postigli, trebamo vjerovati. Isus najprije Lazarovoj
sestri Marti kaže: 'Ja sam uskrsnuæe i život: tko u mene
vjeruje, ako i umre, živjet æe. I tko god živi i vjeruje u mene,
neæe umrijeti nikada', a potom ju pita: 'Vjeruješ li ovo?'
Martin je odgovor: 'Da, ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji,
onaj koji dolazi na svijet'. Ako je to i naš odgovor, a trebao
bi biti, tada ne samo da æe nam Isus obnoviti život na zemlji,
i podiæi našu braæu i sestre za koje se molimo da ih
Gospodin ozdravi, nego æe nam svima darovati i život
uskrsnuæa", zakljuèio je biskup Košiæ.
Na kraju župnik Sadak zahvalio je biskupu Košiæu na
predvoðenju mise i posebno na inicijativi postavljanja
spomen-ploèa za stradale sveæenike. Misu je animirao
mješoviti zbor iz župe Budaševo uz orguljašku pratnju
Margarete Milatoviæ.
Borovci: Održan završni križni put u pratnji èuvara
Kristova groba
Borovci, 6.4.2014. (IKA) - Na petu korizmenu nedjelju, 6.
travnja, u pratnji èuvara Kristova groba održan je završni
križni put u Borovcima. Postaje križnoga puta moljene su od
crkve Gospe od zdravlja do crkve Sv. Nikole biskupa. Sada
je veæ ustaljeno da se na èast pet rana Isusovih u Borovce iz
Metkoviæa na križni put ide svake korizmene nedjelje,
organizirano - autobusima koji kreæu ispred crkve Sv. Nikole
iz Metkoviæa ili osobnim automobilima, a jedan dio vjernika
hodoèastio je pješice. Misno slavlje predvodio je don Senko
Antunoviæ.
16
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
Biskupijski susret obitelji u Krku
Krk, 6.4.2014. (IKA) - Biskupijski susret obitelji pod
geslom "Teologijom tijela do avanture života" održan je u
nedjelju 6. travnja u Krku, u organizaciji Ureda za pastoral
braka i obitelji Krèke biskupije te uz pomoæ oko 60
volontera. Prvi dio programa održan je u sportskoj dvorani
Srednje škole hrvatski kralj Zvonimir u kojoj se okupilo
gotovo tisuæu sudionika. Dok su roditelji i starija djeca
pratili program kroz koji je vodio braèni par Sonja i Walter
Salkoviæ, za stotinjak djece uzrasta do 10 godina
organizirano je èuvanje i rad u radionicama.
Na poèetku se okupljenima obratio krèki biskup Valter
Župan, poželjevši svima srdaènu dobrodošlicu, istaknuvši:
"Želim da vam ovaj dan bude veliko ohrabrenje i
obogaæenje."
Voditeljski par podsjetio je na hod u vjeri hrvatskih obitelji
koji je zapoèeo 2011. godine prvim nacionalnim susretom
održanim u Zagrebu. Nakon toga se u župnim obiteljskim
zajednicama pripremalo za biskupijski susret na mjeseènim
okupljanjima tijekom kojih se prouèavala teologija tijela
Ivana Pavla II. te, gdje je to bilo moguæe, tjednim
euharistijskim klanjanjem na nakanu za obitelji i za uspjeh
prvoga biskupijskog susreta.
Druženje obitelji Krèke biskupije u srednjoškolskoj
sportskoj dvorani bilo je isprepleteno svjedoèanstvima
braènih parova, molitvama i pjesmom koju je animirao zbor
mladih "Snagom Duha" iz župe Omišalj. Braèni parovi
Mrakovèiæ iz Vrha i Jurešiæ iz Banjola posvjedoèili su svoje
braèno i obiteljsko iskustvo kao èlanovi Hrvatske zajednice
braènih susreta. Sudjelovanje na braènim susretima
omoguæilo im je bolju komunikaciju njih kao braènog para, a
samo sretni roditelji imaju sretnu djecu, istaknuli su. Na
kraju njihova svjedoèanstva molilo se za sve braène parove
koji prolaze krizu, kako bi im Bog dao snage za novi
poèetak.
Anton i Danica Matiæ iz Malog Lošinja ukljuèeni su u župnu
obiteljsku zajednicu u kojoj ima dosta obitelji s više djece.
Odgojeni u vjeri, trudili su se tu vjeru živjeti i saèuvati, a u
obiteljskoj zajednici mogli su bolje uvidjeti kako u nekim
situacijama još uvijek nisu dovoljno zreli.
Ivana i Dario Jedretiæ iz Cresa posvjedoèili su kako je
ponekad teško živjeti razdvojeno jer je Dario pomorac:
"Pomažu nam duhovne obnove, hodoèašæa i susreti na
kojima smo nauèili bolje živjeti jedno za drugo. Nauèili smo
da vrijeme koje zajedno provodimo bude blagoslovljeno,
nauèili smo slušati srcem jedno drugo."
Zatim se molilo za sve kršæanske obitelji da radosno prenose
vjeru svojoj djeci, a potom je vlè. Marin Dašek, kapelan u
župi Dubašnica, govorio o zajednici neokatekumena u kojoj
se i sam odgajao i pripremao na sveæeništvo. Slavica i Petar
Milèetiæ iz Malinske, takoðer èlanovi Neokatekumenske
zajednice. Za razliku od prethodnih braènih parova koji
imaju brojne obitelji, Milèetiæi nisu mogli imati djece. Zbog
toga ih je obuzela tuga i depresija, ali preko Božje rijeèi u
euharistiji kroz Neokatekumenski put, uspjeli su se približiti
Bogu i prihvatiti svoj križ. Šime i Jadranka Papariæ iz Raba,
èlanovi Pokreta za život, kroz svoje se, pak, djelovanje trude
podizati svijest ljudi da se i u javnom životu valja zalagati za
promicanje života od naravnog poèetka do naravnog
svršetka. Uslijedila je molitva za braène parove koji ne mogu
imati djece.
Zatim je govorio gost-predavaè kanadski pisac i slikar
Michael O'Brian, koji je zajedno sa svojom suprugom
Sheilom doputovao na Krk da bi podijelio svoja iskustva sa
sudionicima Biskupijskog susreta obitelji.
Tijekom trodnevnog predprograma održao je tribinu u
vijeænici Grada Krka na temu "O kulturi ljudskog srca",
ika
govorio povodom uprizorenja njegove prièe za djecu "Mali
anðeo" u krèkoj katedrali te uveo u subotnje euharistijsko
klanjanje.
Obiteljima okupljenima na susretu u krèkoj srednjoj školi
O'Brian je govorio na temu "Jedno tijelo i jedan Duh, kao što
ste i pozvani na jednu nadu svog poziva (Ef 4,4)" koje je
temeljio na apostolskoj konstituciji pape Ivana Pavla II.
"Familiaris Consortio". Istaknuo je da tko stvarno duboko
voli, shvaæa da je ljubav žrtva iz koje raste potpuno predanje
za druge.
"Za mene to znaèi umirati svojoj sebiènosti, kako bi moja
supruga i djeca mogli živjeti", rekao je O'Brian koji ima
šestero djece. O teškim okolnostima u kojima žive današnje
vjernièke obitelji u svijetu i Hrvatskoj O'Brian je rekao:
"Kao stranac želim reæi da je srce i duša jedne nacije vjera
njenih graðana. Uspjeli ste se oduprijeti totalitaristièkim
idejama koje razaraju brak. Na tom ispitu je moj narod pao.
Veæina zapadne civilizacije nije položila taj ispit. Promicali
smo kulturu smrti o kojoj je puno govorio papa Ivan Pavao
II. Politika ne može spasiti èovjeèanstvo. Vjerovati da kroz
politiku možemo spasiti èovjeèanstvo je teška hereza.
Renesansa treba zapoèeti u obitelji. Osoba po osoba, obitelj
po obitelj, do stupnja da posvetite svoje srce i život životu
preko molitve".
Po završetku predavanja obitelji su se uputile u procesiji
svjedoèanstva hoda za Kristom ulicama grada Krka do trga
Kamplin na kojem je biskup Župan predvodio euharistijsko
slavlje u koncelebraciji tridesetak sveæenika, a pjevanje je
animirao katedralni zbor pojaèan djeèjim zborom "Kapljice"
koje vode Mirjana Žužiæ i Vesna Avsec. Iza oltara, na zidu
Frankopanskog kaštela postavljena je velika slika Michaela
O'Briana "Kana Galilejska" èije je znaèenje i simboliku prije
poèetka mise obrazložio krèki župnik Anton Valkoviæ.
U propovijedi biskup Župan ohrabrio je obitelji u njihovu
pozivu. "Budite uvjereni da vam je Bog po sakramentu
ženidbe dao dar, milost i sposobnost koja vam daje
nevjerojatnu moæ. S tom milosnom moæi dokazujete da je
ženidba zajedništvo života i ljubavi. Ako to postane iskustvo
koje svakog dana živite, onda æe, ne samo vaša djeca i oni
koji žive s vama, nego èitav vaš ambijent osjetiti ljepotu,
privlaènost i toplinu takvog naèina života", istaknuo je
biskup. Upozorio je da je sigurno najveæa manjkavost naših
kršæanskih ženidbi u tome da se ne poznaje i ne priznaje
uloga koju Bog ima u braènom i obiteljskom životu. Pozvao
je sveæenike da sami najprije prouèe teologiju Ivana Pavla II.
o braku, obitelji i spolnosti i da ju onda u obiteljskim
zajednicama ili pojedinim obiteljima uèine dostupnom,
tumaèe i naviještaju.
"Molim da vam Bog otvori oèi srca da upoznate koja se
prekomjerna velièina i moæ i snaga nalazi u pozivu koji vam
je Bog povjerio pozivajuæi vas u ženidbu", poruèio je mons.
Župan supružnicima i potaknuo ih na hrabrost koju daje
vjera.
Nakon zajednièkog ruèka koji je za sve sudionike susreta
pripremljen na parkiralištu Portapisana izvan gradskih
zidina, u crkvi Sv. Kvirina otvorena je izložba djeèjih
radova. Djeca iz vrtiæa, uèenici osnovnih i srednjih škola, uz
pomoæ svojih odgajateljica, odgajateljica u vjeri,
vjerouèitelja i nastavnika, izradili su niz literarnih i likovnih
radova na temu "Moja obitelj". Najbolji radovi nagraðeni su
prigodnim nagradama koje su dobitnicima uruèili gost
susreta O'Brian i biskup Župan.
.
Domovinske vijesti
Duhovna obnova za redovnice
Na duhovnoj obnovi okupilo se dvjesto redovnica koje
djeluju u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji
Split, 6.4.2014. (IKA) - U svetištu Gospe od zdravlja u
Splitu, u nedjelju 6. travnja popodne uprilièena je uobièajena
preduskrsna duhovna obnova za redovnice s podruèja grada
Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije, na koju se okupilo
oko 200 sestara. Pjevanje su predvodile i prigodno
svetopisamsko èitanje proèitale milosrdnice. Uvodeæi u
službu rijeèi nazoène je pozdravio biskupijski delegat za
redovnice fra Petar Lubina, koji je, meðu ostalim istaknuo
kako "papa Franjo, i sam redovnik, želi da današnja Crkva
bude misionarska. Ne želi, naime, Crkvu koja æe se ograditi
zidovima, nego zajednicu koja æe tražiti naèin susreta i
posredovanje Radosne vijesti. Stoga potièe ne samo biskupe,
sveæenike, redovnike i redovnice nego i sve Kristove
vjernike, da za osvježenje evanðelja tražimo nove naèine i
putove te nošeni misijskom radošæu krenemo navješæivati
Radosnu vijest". Na poseban naèin od nas redovnika traži da
"probudimo svijet", što je "zadatak težak, posla puno i na sve
strane, a mi ušli u svoje koloteèine i teško nas pokrenuti za
nešto novo". Prigodno razmatranje održao je dekan
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Splitu dr.
Ante Mateljan na temu "Radost Evanðelja i papa Franjo".
Buduæi da je apostolska pobudnica dosta duga, svoje
razmatranje usredotoèio je na njezinu prvu reèenicu, koja je
zapravo sažetak i svrha èitave pobudnice: "Radost evanðelja
ispunja srce i èitav život svakog onog koji susretne Isusa".
Analizirajuæi rijeè po rijeè prve reèenice i potkrjepljujuæi ih
zgodama i slikama iz svagdanjega života, prikazao je poruku
pape Franje "koja nas poziva na stavljanje Isusa u središte
svoga života kako bismo ga istinski susreli, a onda, ispunjeni
njime i druge oko sebe ispunjavali radošæu življenja".
Isusova moæ oèitovala se posebno u Betaniji, kad je
Lazarovim povratkom u život obradovao njegove sestre,
donio im radost nakon velike žalosti. To je i naša zadaæa u
svijetu u kojemu živimo. Dobro bi bilo zato uzeti do Uskrsa
evanðelje u ruke i dnevno proèitati po jedan njegov
odlomak, kako bismo se Isusu što više približili. Po
završetku razmatranja, obavijesti i èestitki za skori blagdan
Uskrsa, sestre su imale prigodu za ispovijed.
Zakljuèeni susreti biskupa Košiæa s krizmanicima
Kroz proteklih nekoliko nedjelja na sedam održanih susreta
biskup Košiæ susreo se s više od 1600 ovogodišnjih
krizmanika
Kloštar Ivaniæ/Kutina, 6.4.2014. (IKA) - Susreti sisaèkoga
biskupa Vlade Košiæa s krizmanicima biskupije završili su u
nedjelju 6. travnja susretom s krizmanicima Ivaniægradskoga
i Kutinskoga dekanata, održanima u svetištu Majke milosrða
u Kloštar Ivaniæu i crkvi MB Snježne u Kutini. Na susretu u
Kloštar Ivaniæu okupilo se više od 300, a u Kutini više od
350 krizmanika, predvoðenih roditeljima, sveæenicima i
vjerouèiteljima. Susretima su nazoèili i sudjeljitelj krizme u
tim dekanatima generalni vikar mons. Josip Æoriæ, ekonom
biskupije mons. Zdravko Novak, kancelar biskupije mons.
Marko Cvitkušiæ, te povjerenik za pastoral mladih vlè.
Branko Koretiæ i predstojnica Katehetskog ureda s. Smilja
Èirko. Ti duhovni susreti bili su prožeti molitvom, pjesmom
i razmišljanjem, a na kraju krizmanicima su se obratili
biskup Košiæ i sudjelitelji govoreæi im o važnosti skorašnje
krizme za njihov život, sedam darova Duha Svetoga i kako
biti svjedok Duha Svetoga. Kroz proteklih nekoliko nedjelja
na sedam održanih susreta biskup Košiæ susreo se s više od
1600 ovogodišnjih krizmanika.
9. travnja 2014. broj 14/2014
17
Domovinske vijesti
Korizmeni posjet nadbiskupa Barišiæa Makarskoj
Makarska, 6.4.2014. (IKA) - Tradicionalni pohod splitskomakarskog nadbiskupa Marina Barišiæa Makarskoj na petu
korizmenu nedjelju, 6. travnja, okupio je velik broj vjernika
u makarskim župama Kraljice mira i sv. Marka. Nadbiskup
se najprije susreo s vjernicima župe Kraljice mira u èijoj je
župnoj crkvi održao misu u koncelebraciji sa svojim
tajnikom i tamošnjim župnikom don Damirom Vuletiæem.
Sveèano euharistijsko slavlje u katedralnoj crkvi Sv. Marka
evanðeliste nadbiskup Barišiæ je predvodio u koncelebraciji
sa župnikom don Pavlom Baniæem i župnim vikarom don
Antom Žderiæem uz nazoènost predstavnika Grada
Makarske. U propovijedi osvrnuo se na tekst nedjeljnog
evanðelja, stavljajuæi ga u kontekst današnjice. "Betanija je
znak i simbol obiteljskih i rodbinskih odnosa, Lazara i
njegovih sestara. Betanija znaèi i prijateljstvo. Svatko od nas
živi u jednoj Betaniji, ima rodbinske i prijateljske odnose. Je
li moguæ život bez prijatelja i kakvog prijatelja trebamo?
Isus je prijatelj ne samo Lazarove obitelji, veæ svake obitelji,
svakog èovjeka jer je On èista ljubav. U potrebi je Lazar, a u
opasnosti je prijatelj Isus. Uèenici upozoravaju Isusa da ne
ide u Betaniju jer ga vrebaju. Ali Isus je takav prijatelj koji
ne želi spašavati sebe, veæ drugoga", kazao je nadbiskup.
istièuæi kako bolest današnjice ne mora biti samo ona
fizièka. Dodao je kako èesto stavljamo nekakav oblik ploèe
pred druge ljude i to s predrasudama, osudom, svojim
mišljenjima, prezirom, hladnokrvnošæu, sebiènošæu. "Ako je
u našem srcu mjesto samo za nas, te smo sebe stavili ispred
Boga i bližnjega, onda æe se dogaðati smrt mnogih Lazara. I
zato je potrebno da Duh Božji uðe u naš život, da nas oživi i
uskrisi. I ako smo kroz ovo vrijeme korizme možda i
osjetljivi za potrebe drugih u smislu materijalne pomoæi,
èesto ne vidimo kako postoji dublje siromaštvo, moralna
bijeda do koje rijetko tko dopre. Koliko ima onih kojima
ništa materijalno ne nedostaje, ali su moralno siromašni,
urušeni, bez ljudskosti, ne razlikujuæi što je dobro od zla?
Ako imam bogatstvo koje živim, bogatstvo vjere i ljudskosti
koje trebam dijeliti s drugima, mogu li naæi dobru rijeè ili
gestu prema toj osobi koja je na dnu, dati joj šansu da na
neki naèin iziðe iz te bijede? Nama je lakše kritizirati ili
uprijeti prstom, održati nekome lekciju ili ga još više gurnuti
u provaliju, a to nije rješenje. Posrnulom èovjeku treba
pružiti ruku. Svi smo mi Lazari kojima je potrebna ruka koja
æe dignuti ploèu. Gesta ljubavi, priznanja mijenja život, diže
te na noge, uskrisava, a mi smo sposobni uèiniti to drugima.
I zato je u ovo vrijeme korizme, posebno vrijeme Velikog
tjedna potrebno prepoznati sebe kao Lazara. Živimo tolike
oblike smrti. Koliko smo odnosa, prijateljstava pokopali?
Ovdje je važan sakrament pomirenja kao sakrament milosrða
Božjeg koji oživljava, koji nas diže iz tih oblika smrti. Kome
to danas nije potreban ovaj susret s Njim, taj nije èovjek, nije
normalan, taj nije vjernik. Svi smo mi na svoj naèin sputani
nekim povojima, koncima, nekim ovisnostima, nekim
smrtnim vezom koji treba odriješiti. I ova Isusova gesta
ljubavi i prijateljstva daje Lazaru da stane na noge da ugleda
put ispred sebe, nove horizonte, da vidi kompas, orijentire u
tom životu, da vidi smisao, cilj i nadu", istaknuo je
nadbiskup i dodao da se nalazimo u vremenu moguænosti da
iskusimo Isusovo prijateljstvo, te budemo znakovi života i
uskrsnuæa jedni drugima u našima svakodnevnim odnosima.
Na misi je pjevao katedralni zbor Sv. Marka. Ovogodišnji
nadbiskupov pohod makarskoj katedralnoj crkvi ostat æe
zapamæen i po blagoslovu nove umjetnièke slike s prikazom
sv. Marka evanðeliste, rada križevaèkog akademskog
umjetnika Zorana Homena, a za vrijeme mise podijeljen je i
sakrament krštenja.
18
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
53. planinarski križni put u organizaciji zajednice
Ekosspiritus
Slunj, 6.4.2014. (IKA) - Mladi iz svih dijelova Hrvatske
sudjelovali su 5. i 6. travnja na 53. planinarskom križnom
putu pod geslom "Žedna mi je duša Boga, Boga živoga" u
organizaciji udruge Ekosspiritus. Ovoga puta domaæin je bio
Slunj, a ruta je bila Slunj-Laðevac-Slunj-Cetingrad. To je
prvi puta da je Planinarski križni put održan na prostoru
Gospiæko-senjske biskupije, za što su ponajviše zaslužni
dvojica braæe i sestra Mario, Antonio i Anamarija Vukošiæ,
koji su rodom s prostora Slunja i izrazili su želju da se
Planinarski križni put održi upravo u njihovu rodnom kraju.
U subotu naveèer mladi su se podijelili u 12 skupina i imali
prigodne kateheze o "žeðima" èovjeka danas te koje su to
"kapljice" koju mogu utažiti tu žeð. Nakon razgovora u
skupinama, misu u sportskoj dvorani predvodio je gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ, koji je u homiliji istaknuo
važnost mladog èovjeka u današnjem svijetu. Poruèio je da
je vjera glavna "navigacija" koja mladog èovjeka vodi na
prave ciljeve te da se uz Isusa nikada ne može izgubiti na
tom putu. Mladi su spavali u školi u Slunju.
U nedjelju je cilj bio doæi do Cetingrada. U Cetingradu
ispred crkve hodoèasnike je doèekala pjesma domaæina u
narodnim nošnjama. Misu je predvodio generalni vikar
Gospiæko-senjske biskupije mons. Tomislav Šporèiæ, koji je
u homiliji mladima poruèio: "Mladi èovjek èesto je izgubljen
i luta svijetom, ali uvijek se može vratiti i ostati na pravom
putu ako mu je Bog zvijezda vodilja".
Udruga Ekosspiritus nastavlja s pohodima veæ sljedeæe
jeseni, kada Planinarski križni put odlazi u okolicu Zaboka, a
sljedeæe godine u korizmi na otok Hvar.
Križni put na Srð pokazao zajedništvo cijele biskupije u
pripravi SHKM-a
Dubrovnik, 6.4.2014. (IKA) - Veæ tradicionalni križni put
vjernika Dubrovaèke biskupije na Srð održan je na petu
korizmenu nedjelju, 6. travnja, a predvodio ga je dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ u zajedništvu s velikim brojem mladih.
Ovogodišnji križni put je poseban jer je obilježen pripravom
za veliki dogaðaj Susreta hrvatske katolièke mladeži u
Dubrovniku, te su 14 postaja križnog puta napisali upravo
volonteri SHKM-a, a oni su i predmolili postaje križnog
puta, što je ovogodišnji križni put uèinilo uistinu posebnim i
neponovljivim. U kratkom nagovoru na vrhu Srða, na kraju
križnog puta, biskup je podsjetio na tri važna dogaðaja. Prvo
je istaknuo da je taj križni put obilježen jednim tragiènim
dogaðajem iz dubrovaèke povijesti, jer "na današnji dan
1667. godine na Veliku srijedu naš grad je pogodio 'Veliki
petak' u kojem je poginulo više od 3000 ljudi". Zatim je
podsjetio i na bližu povijest, tj. na obranu grada Dubrovnika
koja se vodila i na Srðu. Prisjetio se i jednih i drugih žrtava,
u nadi da se takvi trenuci u buduænosti neæe ponoviti.
Posebno je istaknuo treæu dimenziju ovogodišnjega križnog
puta, a rijeè je o pripremi za SHKM koji æe se ovog mjeseca
održati u Dubrovniku. Zahvalio je svim mladima na
njihovim mislima i molitvama koje su podijelili sa
sudionicima križnog puta uspinjuæi se na to brdo. Zahvalio je
i onima koji su dali svoje ruke i svoje rame, te iznijeli križ
SHKM-a na ovu kalvariju, te svima onima koji su
sudjelujuæi na bilo koji naèin u pripremi SHKM "bili naši
Šimuni Cirenci i naše Veronike, i bit æe naši Šimuni Cirenci
i Veronike". Zahvalio je i svim animatorima,
koordinatorima, volonterima, obiteljima koje su otvorile
svoje domove i svima koji su na bilo koji naèin dali svoj
doprinos.
ika
Mladi Zagrebaèke nadbiskupije i Bjelovarsko-križevaèke
biskupije zajedno na križnome putu
53. planinarski križni put Sv. Ivan Žabno – Vrbovec - Sv.
Ivan Zelina
Bjelovar, 6.4.2014. (IKA) - Oko 400 mladih Bjelovarskokriževaèke biskupije i Zagrebaèke nadbiskupije okupilo se
ujutro 5. travnja u Sv. Ivanu Žabnu kako bi zapoèeli 53.
planinarski križni put pod geslom "Jer dragocjen si u mojim
oèima" (Iz 43, 4) u organizaciji Bjelovarsko-križevaèke
biskupije i Planinarske bratovštine sv. Bernarda iz
Samobora. U župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja pozdravio ih
je župnik vlè. Vjekoslav Novosel.
Nakon izmoljene prve postaje mladi su ponijeli križ i
zaputili se na dvodnevni hod dug pedesetak kilometara, ali
ispunjen molitvom, pjesmom, suosjeæanjem, radošæu,
pokojom kapi kiše, teškoæama koje nosi pješaèenje... Put ih
je vodio preko Brezovljana, Tuèenika, Repinca i Lovreèke
varoši do Vrbovca. Nakon smještaja u osnovnu školu, u
kojoj je bilo noæenje, u župnoj crkvi Sv. Vida, nakon
pozdravnih rijeèi župnika Zorana Grgiæa, slijedila je
kateheza. Predvodio ju je vlè. Ivan Filipoviæ, duhovnik u
zajednici Cenacolo u Vrbovcu. Posebno dirljiva bila su
svjedoèanstva dvojice mladiæa, višegodišnjih èlanova
Zajednice, koji su isprièali svoja iskustva života u tami droge
te kako im je Zajednica pomogla da ponovno zavole sebe,
druge i Boga i zapoènu nov život u svjetlu vjere – da
spoznaju da su doista dragocjeni u Božjim oèima. Slijedila je
misa koju je predvodio vlè. Filipoviæ. U propovijedi je
posebno istaknuo da istinsko kršæanstvo mora biti temeljeno
na susretu s Bogom, jer moral, etika i tradicija nemaju svrhe
bez tog istinskog susreta . Ako se susretne Boga, imaš ga u
sebi, možeš ga unijeti u život drugoga i tako mijenjati svijet.
Nakon euharistije uslijedilo je cijelonoæno klanjanje pred
Presvetim.
U nedjelju ujutro mladi su nastavili križni put kroz Celine,
Lukovo, Lipnicu, Šambar, Novo Mjesto i Donju Toplièicu te
su u veèernjim satima stigli u Sv. Ivan Zelinu. Od Novog
Mjesta mladima se pridružio u hodu za križem bjelovarskokriževaèki biskup Vjekoslav Huzjak. Nakon pozdravnih
rijeèi preè. Vlade Bogdana, župnika u Sv. Ivanu Zelini,
biskup je predvodio završno euharistijsko slavlje u župnoj
crkvi Sv. Ivana Krstitelja. U propovijedi je okupljene
vjernike podsjetio kako hodajuæi prirodom ostavljamo svoj
trag vjere u Božju ljubav i providnost. Istaknuo je i da na
križnom putu hodimo s križem na èelu, tj. hodimo za Isusom
Kristom, da bismo posvetili i blagoslovili naš život i lice
zemlje. Na kraju je ohrabrio mlade da se nièega ne boje jer
je Krist Gospodin došao svima dati nadu i jer je s nama.
Korizmena duhovna obnove za redovnice grada Zagreba
Duhovnu je obnovu predvodio fra Darko Tepert
Zagreb, 6.4.2014.
(IKA) – Tradicionalna korizmena
duhovna obnova za redovnice grada Zagreba drugu godinu
za redom održana je u bazilici Srca Isusova u nedjelju 6.
travnja. Duhovna obnova u organizaciji Povjerenstva za
trajnu formaciju redovnika i redovnica Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica na
kojoj je sudjelovalo dvjestotinjak redovnica zapoèela je
pjevanom Veèernjom koju su predvodile školske sestre
franjevke Bosansko-hrvatske provincije Preèistog Srca
Marijina.
Prigodni nagovor s ispitom savjesti održao je dr. fra Darko
Tepert, èlan Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i
Metoda. U prvom dijelu nagovora, osvrnuo se na odlomak iz
poslanice Hebrejima, u kojoj stoji da nam je Bog namijenio
"slobodan ulaz u svetinju". Pojasnio je, kako Hebreji nisu
Domovinske vijesti
mogli ni zamisliti da bi itko osim velikoga sveæenika jednom
godišnje ušao u svetinju na svetinjama gdje je bio kovèeg
saveza. Sada pak, u Isusu Kristu imamo slobodan ulaz svi
mi, ali ne u onu svetinju koja je bila na zemlji, Jeruzalem,
nego u nebesku svetinju, u nebeski hram. U taj hram nas
Bog poziva, rekao je, te naglasio kako ono što je
redovnicima na poseban naèin poslanje posvijestiti sebi i
drugima da se veæ nalazimo u nebeskom svetištu i da iz toga
promijenjenoga života proizlaze naši postupci.
S jedne strane nas Gospodin poziva, otvara nam nebesa, s
druge strane stoji naše pitanje "tko smije stupiti u tu nebesku
svetinju, tko je dostojan te nebeske svetinje". A odgovor na
to pitanje nalazi se u Paslmu 15, "onaj samo tko živi èestito,
tko èini pravicu, tko istinu srca zbori, koji ne kleveæe", rekao
je dr. Tepert. Prisutne je uputio da zamisle ogledalo i
razmisle ogledaju li u njemu Boga, Boga koji je dobar,
milosrdan, koji je ispunjen ljubavlju, Boga koji sve prašta,
Boga koji je strpljiv za svakoga.
Drugi dio nagovora, dr. Tepert temeljio je na odlomku iz
Matejeva evanðelja o blaženstvima. Tumaèeæi svako
blaženstvo, posebno je posvijestio znaèaj pojedinog
blaženstva u redovnièkom životu, tj. životu u zajednici.
Rijeè zahvale uime Povjerenstva za trajnu formaciju
redovnika i redovnica uputio je fr. Ante Gavriæ, OP, a uime
domaæina prisutne je pozdravio superior o. Mirko Nikoliæ,
DI.
Susret za trajnu formaciju u Podruènom bratstvu
Franjevaèkoga svjetovnog reda bl. Alojzija Stepinca
Varaždin, 6.4.2014.
(IKA) - U Podruènom bratstvu
Franjevaèkoga svjetovnog reda bl. Alojzija Stepinca, kojem
pripadaveæina mjesnih bratstava je na podruèju Zagrebaèke
crkvene pokrajine, održan je "Tematski susret trajne
formacije u Franjevaèkom svjetovnom redu" za ministre
mjesnih bratstava, uèitelje novih èlanova i vijeænike iz
mjesnih bratstava. Susret s temom "Razluèivanje poziva za
Franjevaèki svjetovni red (OFS)" priredilo je Podruèno
vijeæe, ukljuèujuæi i podruène duhovne asistente, od 4. do 6.
travnja u Duhovnom centru "Dom sv. Anðele" u samostanu
sestara uršulinki u Varaždinu.
Na susretu su održana predavanja: "Što je vrijeme
uvoðenja?" (Danijela Rebac, OFS), "Razluèivanje poziva za
Franjevaèki svjetovni red u svjetlu identiteta OFS-a" (fra
Zvonimir Brusaè, TOR), "Poèetna formacija i razluèivanje
poziva u OFS-u – ljudska i psihološka dimenzija (fra
Krunoslav Kolariæ, OFM), "Odgovornost za život u bratstvu
OFS-a" (fra Milan Krišto, OFM), "Spisi sv. Franje" (fra
Augustin Kordiæ, OFMConv) i "(Do)živjeti bratsko
zajedništvo" (Stjepan Lice, OFS).
Sudjelovalo je više od pedeset sudionika iz dvadeset mjesnih
bratstava. Veæina je bila smještena u Domu sv. Anðele a
braæa i sestre OFS-a iz Varaždina, Èakovca i Novog Marofa
dolazili su na dnevni program susreta. Sudionici su aktivno
sudjelovali na predavanjima, u dijalogu s predavaèima, u
radu po skupinama i na zajednièkim susretima.
Varaždinski biskup Josip Mrzljak, koji je takoðer èlan
Franjevaèkoga svjetovnog reda, sudjelovao je u programu
prvog dana te u samostanskoj crkvi slavio euharistiju sa
sudionicima susreta.
U subotu 5. travnja sudionici su posjetili franjevaèki
samostan u Varaždinu gdje su ih primili gvardijan fra Lucije
Jagec i braæa franjevci. U nedjelju 6. travnja fra Milan
Krišto, OFM, predsjednik Konferencije podruènih duhovnih
asistenata, predsjedao je euharistijskom slavlju u
franjevaèkoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja na kojem su s
varaždinskim vjernicima sudjelovali i sudionici susreta.
9. travnja 2014. broj 14/2014
19
Domovinske vijesti
14. križni put mladih Varaždinske biskupije
Kamenica, 6.4.2014. (IKA) - Tradicionalni, veæ 14. po redu
križni put mladih Varaždinske biskupije, održan je i ove
korizme, i to tijekom vikenda uoèi Cvjetnice, 5. i 6. travnja.
Mladi su hodoèastili župama Bednjanskoga dekanata pod
geslom "Tebi sve služi…" (Ps 119,91) te uz himnu
"Slijedimo Krista". Križni put zapoèeo je u subotu ujutro na
podruèju župe Cvetlin i kretao se samom zapadnom
granicom Varaždinske biskupije, ali i Lijepe Naše. Noæenje
je organizirano u župi sv. Ivana Krstitelja u Gornjem
Jesenju, a ovogodišnji Križni put završio je u nedjelju
naveèer u župi sv. Bartola apostola u Kamenici, gdje je
misno slavlje predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Na križnom putu sudjelovalo je oko 500 mladih koji su u
dva dana prošli 38 kilometara po zagorskim brežuljcima.
Prije pokreta bile su podijeljene i nagrade mladima koji su
napisali svjedoèanstvo s prijašnjih križnih putova mladih.
Subotnju misu u Gornjem Jesenju predvodio je vlè. Tihomir
Kosec, predstojnik Ureda za pastoral mladih Varaždinske
biskupije, u koncelebraciji s domaæim župnikom Danijelom
Hercegom i vlè. Tomislavom Kosom, dugogodišnjim
sudionikom križnih putova mladih. Vlè. Kosec potaknuo je
mlade da bez straha izvršavaju svoje svakodnevne obaveze,
a sve za Gospodina što je bilo i geslo ovogodišnjeg križnog
puta. Prisutni su imali prilike nakon mise poslušati i
svjedoèanstvo jedne obraæenice.
Na završnoj misi biskup Mrzljak poruèio je svim
sudionicima kako je Isus onaj koji budi i odrješuje baš kako
je uèinio i Lazaru. Isus izvlaèi iz mraka i uskrisuje i zaista
mu treba u potpunosti vjerovati, istaknuo je biskup. Pjevanje
na obje mise animirao je Zbor mladih Varaždinske biskupije.
ZEMI u Puli
Pula, 6.4.2014. (IKA) - Drugi ovogodišnji susret ZEMI-ja,
Zajednièke euharistije mladih Istre, održan je u nedjelju 6.
travnja u pulskoj katedrali Uznesenja BDM. Misno slavlje
predvodio je fra Ivan Matiæ, voditelj Kuæe susreta Tabor u
Samoboru. U homiliji okupljenim mladima uputio je
korizmeni poticaj i savjet kako se što bolje pripraviti na
svetkovinu Uskrsa, crpeæi snagu iz Isusovih rijeèi. Za
istinsko obraæenje srca potrebno je u svakoj euharistiji
ojaèati svoje srce uskrsnom snagom. Spominjuæi Evanðelje o
Lazarovoj smrti i uskrsnuæu, fra Ivan je istaknuo kako je
korizma vrijeme kada se trebamo pozabaviti svojom
nutrinom i vidjeti koji se to grobovi skrivaju duboko u nama
te dopustiti Onome koji otvara grobove i pobjeðuje smrt, da
izlijeèi naše rane i unese u našu nutrinu radost života, jer
Isus želi donositi život svakome od nas.
Završne zahvale na kraju mise izrekla je Adrijana Orliæ, te
najavila nastavak programa, dva prigodna kratka igrokaza
koje su izveli èlanovi Zajednice Radnici Milosrdnog Isusa.
Prvim igrokazom o opasnostima grijeha pokazali su što je
grijeh, kako utjeèe na èovjeka te kako se èovjek, obraæajuæi
se Isusu za pomoæ, može izvuæi iz grijeha. Drugi igrokaz bio
je o snazi Božje rijeèi u svladavanju napasti. Èlan zajednice
RMI posvjedoèio je svoj put obraæenja od raskalašenosti do
sretnog života u vjeri. Uslijedilo je još nekoliko molitvenih
trenutaka te glazbenih brojeva u izvedbi Zbora mladih sv.
Franje koji su prigodnim duhovnim šansonama animirali
misno slavlje i cijeli susret.
Ovaj ZEMI bio je plod suradnje Katolièke udruge mladih
Istre, koji su nositelji projekta, zatim Zajednice Radnici
Milosrdnog Isusa iz Pule i Vodnjana, Zbora mladih sv.
Antuna iz Pule i Zbora mladih sv. Franje iz Pule. Mlade se
tim susretima želi okupljati oko najveæeg blaga Crkve,
euharistije.
20
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
Franjevaèke puèke misije u župama Materada, Kršete i
Petrovija
Materada, 6.4.2014. (IKA) - Sveèanom misom u nedjelju 6.
travnja u župnoj crkvi BDM od Snijega u Materadi
zakljuèene su osmodnevne franjevaèke puèke misije u
župama Materada, Kršete i Petrovija. Misno slavlje
predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kulteša u
koncelebraciji s franjevcima koji su vodili misije i župnikom
domaæinom Mirkom Vukšiæem.
Biskup je zahvalio franjevcima koji su misijama vjernike
toga kraja približili Bogu i ojaèali njihovo zajedništvo i
osjeæaj pripadnosti jednoj Crkvi. U homiliji temeljem
ulomka o Lazaru iz Ivanova Evanðelja, biskup je istaknuo
kako upravo za dvije najvažnije stvari u svaèijem životu,
raðanje i umiranje, èovjek nema nikakvoga utjecaja. Upravo
zato potrebno je moæi i znati sagledati život u perspektivi
susreta s Gospodinom, jer samo tko živi svjestan prolaznosti
ovozemaljskog života, trudit æe se cijeloga života biti
spreman za taj susret. U ovim misijama dana vam je velika
prilika da se pripravite, napose u sakramentu ispovijedi, kada
èovjek ulazi u svoju dubinu i iznosi Bogu svoje muke. Danas
su najèešæi problemi èovjeka upravo moralne naravi, koji
proizlaze iz nepravilno oblikovane savjesti zbog pretjerane
popustljivosti prema vlastitim grijesima, rekao je biskup
Kutleša. Osvrnuo se na Isusovo pitanje "Vjeruješ li?" na
vjeru ili povjerenje koje predstavlja temelj svih
meðuljudskih odnosa i odnosa s Bogom te naglasio kako nije
dovoljno nauèiti teoriju vjere veæ ju je nadasve potrebno
osjetiti u svome srcu, naæi taj odgovor u dubini svoje duše.
Vjera je temelj svemu onome što živimo, zakljuèio je
biskup. Misno slavlje završetka misija glazbeno su animirali
èlanovi zbora mladih iz Èakovca.
Misije su poèele u nedjelju 30. ožujka misnim slavljem koje
je u Materadi predvodio umaško-oprtaljski dekan preè.
Mladen Juvenal Milohaniæ. Te franjevaèke puèke misije,
održane pod geslom "Danas mi je boraviti u tvojoj kuæi",
pastoralni su projekt u organizaciji Hrvatske franjevaèke
provincije sv. Æirila i Metoda, za èijeg se trajanja sedam
franjevaca misionara nastojalo približiti ljudima u razlièitim
segmentima svakodnevnog života: posjetom bolnicama,
školama, domovima za starije i nemoæne, susretima po
obiteljima, susretima s djecom i mladima u župi te
druženjem sa svim skupinama i aktivnim èlanovima župa.
Osim toga u trima župnim crkvama svakodnevno su se
održavali razni duhovno-molitveni sadržaji i pobožnosti, te
veèernji programi uz svjedoèanstva, glazbu i prigodne
igrokaze, svakoga dana na jednu temu: "Upoznavanja i
prijateljstva",
"Poziv
i
poslanje",
"Zajedništvo",
"Svjedoèanstvo", "Euharistija", "Milosrðe" i "Blažena
Djevica Marija". Posljednji dan bio je "Dan zajedništva,
zahvale i poslanja" pri èemu je zakljuèni obred poslanja
izrekao biskup. Za trajanja misija, dan je poèinjao u župi
Kršete jutarnjom molitvom u crkvi pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom, nakon èega je bilo vrijeme predviðeno za
razgovor i ispovijed, sve do podnevnog srednjeg èasa i
blagoslova s Presvetim. U Materadi je fra Ivan Matiæ
svakodnevno zapoèinjao popodnevne sadržaje katehezom na
temu dana, nakon èega je slijedila misa te prigodni veèernji
program koji je uz susrete po obiteljima i svjedoèanstva u
nekim veèerima bio obogaæen i prigodnim glazbenoscenskim programima. Svakodnevno, u jutarnjem i
veèernjem terminu misionari su bili na raspolaganju za
ispovijedi i osobne duhovne razgovore.
Na misijama su sudjelovali fra Krunoslav Kocijan, fra Grgur
Blaževiæ, fra Robert Èibariæ, fra Zdravko Èukelj, fra Ivan
Crnkoviæ i fra Sandro Tomaševiæ a rad je koordinirao i vodio
fra Ivan Matiæ, voditelj Kuæe susreta Tabor u Samoboru.
ika
U Žminju održan koncert "Stala plaèuæ tužna mati…"
Puèke napjeve središnje i sjeverne Istre izveli su župni zbor
Sv. Petra i Pavla iz Sv. Petra u Šumi, puèki pjevaèi iz
Lindara, pjevaèice Vokalne skupine Lanišæe te župni zbor
Sv. Mihovila iz Žminja
Žminj, 6.4.2014. (IKA) - Zajednièki koncert više zborova
pod nazivom "Stala plaèuæ tužna mati…" prireðen je 6.
travnja u župnoj crkvi Sv. Mihovila u Žminju. Puèke
napjeve središnje i sjeverne Istre za najznaèajnije razdoblje
liturgijske godine, Cvjetnicu, Veliki tjedan i Uskrs, izveli su
župni zbor Sv. Petra i Pavla iz Sv. Petra u Šumi, puèki
pjevaèi iz Lindara, pjevaèice Vokalne skupine Lanišæe te
župni zbor Sv. Mihovila iz Žminja.
Sve je pozdravio Vitorio Prenc iz supetarskog zbora te
ukratko predstavio sadržaj programa. U sedamdesetak
minuta brojna publika okupljena u žminjskoj župnoj crkvi
imala je prilike poslušati starocrkvene puèke napjeve,
dijelove starinskih misa te pomni izbor iz istarskoga puèkog
vokalnog naslijeða korizme, Velikog Tjedna te Vazmene
dane.
Koncert je zapoèeo simboliènim ulaskom pjevaèa u crkvu u
procesiji za križem s maslinovim granèicama u rukama,
tijekom èega su zborovi iz Žminja, Sv. Petra u Šumi i VS
Lanišæe izveli svoje varijante napjeva "Slava èast i hvala ti"
te "Na gori Maslinskoj molio se Ocu". Koncert je nastavljen
puèkim
korizmenim
napjevima
i
lokalnim
etnomuzikološkim posebnostima križnoga puta, a potom su
zborovi predstavili puèke napjeve svojih sredina iz
sprovodnih obreda i Mise za mrtve. Puèki pjevaèi iz Lindara
Vinko Zidariæ i Noel Šuran predstavili su vrlo
karakteristiène vokalizacije iz Lindarske mise za mrtve, dok
su žminjski i supetarski zborovi izveli staru tradicijsku
pjesmu"Dan od gnjeva", koja je prisutna u puèkoj glazbenoj
baštini mnogih krajeva, i u svakoj varijanti istièe se
specifiènim, prepoznatljivim sonoritetom. Noel Šuran i
Zoran Karliæ predstavili su i drevnu puèku molitvu "Oj,
Ivane vanðeliæu" pjevanu "na tanko i debelo".
Uslijedili su napjevi iz obreda Velikog petka, pri èemu su
pjevaèi simbolièno inscenirali i obred ljubljenja križa. U tom
su dijelu Supetarci izveli "Tvome križu klanjamo se", a
ostali dijelove svojih napjeva iz Prijekora Velikog petka i
Puèe moj. Zaredale su se izvedbe Vele veèernje i psalama
gdje su se posebno istakli laniški napjevi "Uzvelièi duša
moja Gospodina" i "Na Janca piru kraljevskom". Koncert je
završen vazmenim pjesmama, a "Kraljice neba raduj se,
aleluja" bila je zajednièka izlazna pjesma svih sudionika.
Prema rijeèima organizatora, zamisao o predstavljanju
istarske korizmene glazbene baštine pokrenuo je godine
2010. etnomuzikolog Joško Æaleta te je taj projekt prvi puta
predstavljen u sklopu "Pasionske baštine" u crkvi Srca
Isusova u Zagrebu, a istarskom slušateljstvu predstavljen je
prvi put u ožujku 2012. godine u Eufrazijevoj bazilici u
Poreèu. Dr. Æaleta potpisuje izbor pjesama te scenarij
koncerta, koji je svakako specifièan, s èestim kretanjem
zborova po crkvi i pjevanjem iz razlièitih pozicija
prezbiterija i boènih laða crkve.
Sudionike i posjetitelje pozdravio je župnik Jordan Rovis,
koji je izrazio radost što je žminjska župna crkva Sv.
Mihovila imala èast ugostiti taj koncert. Žminj, smješten u
srcu središnje Istre, mjesto je gdje se i dalje pomno èuva i
njeguje tradicija starocrkvenih puèkih napjeva dijalektalnog
izrièaja, a žminjski je župni zbor jedna od nosivih glazbenih
snaga crkvenog pjevanja za velikih dijecezanskih zbivanja.
Osim toga, Žminjci se redovito ukljuèuju u program
Èakavskog sabora izvedbom mise na staroslavenskom jeziku.
Domovinske vijesti
Uskrsna poruka krèkog biskupa
Krk, 7.4.2014. (IKA) - Isusovo uskrsnuæe otvara nam oèi da
razumijemo kako "naš život nadilazi ono što mi vidimo, u
èemu se kreæemo i što nas najviše zaokuplja", istièe krèki
biskup Valter Župan u uskrsnoj poruci. Isus je ušao u
uskrsnu stvarnost, pokazujuæi i nama da æemo uskrsnuti, ako
ga slijedimo. "Poruka Vazma i rijeèi apostola Pavla istièu
potrebu da svaki èovjek temeljito promijeni svoj život na
naèin da ga suoblièi, uèini sliènim Kristu."
Okrenutost nebu nije za èovjeka razlog da zanemari svoje
ovozemaljsko poslanje, nego da živeæi životom Isusa Krista i
evanðelja živi novim životom obasjanim uskrsnim svjetlom,
istièe se u poruci.
"Isusovci u Dubrovniku"
Predavanje dr. Tonèija Trstenjaka na Danima kršæanske
kulture
Dubrovnik, 7.4.2014. (IKA) - Uz 200. obljetnicu obnove
Družbe Isusove na Danima kršæanske kulture u Dubrovniku
7. travnja u dvorani Ivana Pavla II. dr. Tonèi Trstenjak
održao je predavanje "Isusovci u Dubrovniku". Uvodno je
proèitao ulomak kojim je Malo vijeæe Dubrovaèke
Republike molilo Papu da pošalje isusovce u Dubrovnik,
istaknuvši da je Dubrovnik bio na granici kršæanstva, pa ga
je trebalo ojaèati, tako da su tu dolazili ugledni isusovci.
Nabrojio je neke od njih i istaknuo njihova postignuæa,
visoku kulturu, znanje i ugled na razlièitim podruèjima
djelovanja. Prvi isusovac u Dubrovniku bio je Nikola
Bobadila iz Zadra koji je toliko zavolio Dubrovnik pa je
doveo i druge isusovce iz Italije. Meðu istaknutijim
isusovcima bio je Aleksandar Komuloviæ, pisac prvog
originalnog hrvatskog katekizma i prevoditelj malog
Bellarminova katekizma na hrvatski, diplomat koji je vodio
pregovore s Borisom Godunovim. Napisao je i djelo
"Zarcalo od ispovijesti" kako bi nauèio Dubrovèane kako se
ispovijedati. U Dubrovniku je živio i isusovac Bartul Kašiæ
koji je ne samo preveo Bibliju i obrednik na hrvatski jezik
nego je tim èinom dao jezik Hrvatima. Bilo je u Dubrovniku
i prije sveæenika, ali oni nisu katehizirali i propovijedali.
Isusovac Dubrovèanin bio je i Marin Temperica koji je jedan
dio života bio trgovac, a onda je u èetrdesetoj godini ušao u
Družbu Isusovu. Zatim je u Dubrovniku djelovao i Ardelio
della Bella, talijanski isusovac koji je djelovao u Hrvatskoj,
a suvremenici su ga nazivali "apostol Dalmacije". Tu su i
Marin Gunduliæ, Ruðer Boškoviæ, Benedikt Rogaèiæ,
Rajmund Kuniæ, Bernard (Džamanjiæ) Zamanja, Petar Perica
i drugi. Danas je u Družbi Isusovoj jedan Dubrovèanin pater
Sreæko Cetiniæ. Trstenjak je istaknuo da su isusovci dva puta
bili protjerani iz Dubrovnika. Prvi put 1773. godine kada im
je papa Klement XVI. ukinuo red, a drugi put 1887. godine
kada su protjerani iz sjemeništa. Oba puta su se vratili.
Spomenuo je i kako je poèetkom devedesetih godina
proteklog stoljeæa bila intencija vodstva Družbe da se ukine
isusovaèka rezidencija u Dubrovniku, ali se od tog ipak
odustalo. Na kraju je, u prigodi 200. obljetnice obnove
Družbe Isusove u Dubrovniku, zahvalio Dubrovèanima za
sve ono što su dali isusovcima. S obzirom da najavljeni
predstavljaè knjige o. Trstenjaka "Božiæna pomarandža"
akademik Luko Paljetak nije mogao biti na promociji, sam
autor je rekao da se u knjizi nalaze njegove prièe koje on
svakog mjeseca objavljuje u "Glasniku Srca Isusova i
Marijina" te je proèitao jednu od tih prièa koji govore o
dogaðaju iz njegova života dok je boravio u Dubrovniku.
Knjigu je objavila "Kršæanska sadašnjost" iz Zagreba.
Moderator veèeri bio je generalni vikar Dubrovaèke
biskupije mons. dr. Petar Paliæ.
9. travnja 2014. broj 14/2014
21
Domovinske vijesti
Blagoslovljena kapela Ivana Pavla II. u središtu MORH-a
Zagreb, 7.4.2014. (IKA) - U administrativnom središtu
Ministarstva obrane (MORH-a) i Glavnog stožera oružanih
snaga (GS OS RH) u Zagrebu, u kapelaniji "Gospe Snježne"
u ponedjeljak 7. travnja blagoslovljena je kapela Bl. Ivana
Pavla II., priopæeno je iz MORH-a. Novu kapelu
Ministarstva obrane i GS OS RH blagoslovio je apostolski
nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico, u sklopu mise u
kojoj su koncelebrirali vojni biskup Juraj Jezerinac,
generalni vikar Vojnog ordinarijata dr. o. Jakov Mamiæ i
desetak vojnih i policijskih kapelana.
Blagoslovu kapele nazoèili su ministar obrane Ante
Kotromanoviæ, zamjenica ministra Višnja Tafra kao i
naèelnik GS OS RH general zbora Drago Lovriæ sa
zamjenicima viceadmiralom Antom Urliæem i general
bojnikom Matom Paðenom.
Biskup Jezerinac u homiliji je istaknuo važnost jednog
prostora mira, bogoštovlja i molitve za sve vjernike unutar
Oružanih snaga u kojemu æe na osobit naèin moæi obnoviti
svoju vjeru i pronaæi oduševljenje za ustrajnost u dobru i
služenju bližnjima. Citirajuæi rijeèi blagopokojnog pape
Ivana Pavla II, izgovorene prigodom njegova prvog posjeta
Hrvatskoj u rujnu 1994. godine u kojima je Papa poruèio
okupljenim vjernicima "da imaju hrabrosti oprostiti i
prihvatiti bližnjega, osloboditi srce od mržnje i osvete te
graditi buduænost na suživotu, dijalogu i suradnji", biskup je
te rijeèi stavio na srca svih djelatnika MORH-a i GS OS RH.
Na završetku euharistijskog slavlja nazoènima se obratio
nuncij D'Errico. "Danas sam na ovoj euharistiji osjetio jedno
srce i jednu dušu vas djelatnika OS RH, i to je put kojim
vam je iæi, usprkos svih problema i poteškoæa koji su pred
vama", rekao je nuncij.
Uskrsna poruka vojnog biskupa
Zagreb, 8.4.2014. (IKA) – Vojni biskup Juraj Jezerinac
uputio je tradicionalnu uskrsnu poruku sveæenicima i
vjernicima Vojne biskupije, istièuæi da je "Kristova poruka
uskrsnuæa koja odzvanja u našim crkvama uvijek poruka
radosti i slavlja: Isus je pobijedio smrt, uskrsnuo je! Ova
poruka èini temelj naše vjere". U poruci posebno upuæuje na
svece kao "pedagoge ostvarenja".
Svet je onaj èovjek koji izvanrednu Božju ljubav nosi u sebi
kako bi ostvario sve ljudske vrijednosti i iz svog okruženja
uzeo svoj dio tereta i bijede, stoga postati svetim znaèi do
krajnjih granica ostvariti naše osobne resurse, identificirati
se što je više moguæe sa savršenim èovjekom, Kristom, da
bismo bili svjedoci pred svijetom koji nas okružuje. Svetost
je stanje onoga koji što je više moguæe ugraðuje božansko u
ovaj svijet, do krajnosti razvijajuæi svoje prirodne
sposobnosti, intelektualne i moralne. U svecima želimo
otkriti ono što ih povezuje s nama, a ne ono što nas razlikuje
i odvaja, želimo ih staviti na našu razinu; otkriti kao braæu u
našim naporima, kao sudionike zajednièkog teškog
zemaljskog stanja, istièe biskup.
Posvješæuje kako postoji rasprostranjena i proširena svetost,
sadašnja i djelatna u diskretnom i tihom svjedoèenju kršæana
koji žive u obitelji, u školi, na poslu, društvenom životu,
možda nikada službeno priznata, no ne zbog toga manje
Bogu ugodna ili manje djelatna unutar Crkve i u svijetu.
Poruku biskup Jezerinac zakljuèuje rijeèima da sveci
herojskih kreposti, i sveci služenja siromašnima, bolesnima,
beznadnima svih vremena i svih situacija: svi daju potvrdu
svojim slobodnim glasom u kojem nema sebiènih interesa. U
tom kontekstu spominje kako je Gandhi izrekao: "Bilo bi
potrebno razumjeti zašto je kršæanstvo 'proizvelo' toliko
mnogo ljudi koji su ljubili siromašne, osobito gubavce".
22
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
Odgovor je samo jedan, odgovor je poruka Uskrsa: sve ovo
je moguæe jer je Krist uskrsnuo!
"Mi danas znamo da èovjeèanstvo ima svoju svrhu, ima cilj,
ima obeæanu zemlju: Uskrsnuæe! A ovaj cilj ima svoj put,
jedan jedini put: a put je Krist, život proživljen kao ljubav u
službi bližnjega, ljubav koja oprašta onima koji su nas
uvrijedili, ljubav koja je milosrdna prema svima, bez razlike:
s Kristom i po Kristu", poruèuje biskup Jezerinac.
Peta kateheza kardinala Bozaniæa za odrasle
Braèna vjernost i nerazrješivost kršæanske ženidbe
Zagreb, 8.4.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ održao je 8. travnja u Nadbiskupijskom
pastoralnom institutu u Zagrebu katehezu na temu "Braèna
vjernost i nerazrješivost kršæanske ženidbe".
Uvodeæi u katehezu, kardinal se osvrnuo na sve raširenije
pogrešno poimanje obitelji i braka koje nameæu mediji,
poput onog da ljubav svatko živi kako hoæe, s kim hoæe i
dokle hoæe ili da pojam tradicionalne obitelji i braka treba
pospremiti u povijest. No, bez obzira na to, kako kaže
kardinal, mlade generacije nekako intuitivno, u dubini svoga
biæa èuvaju temelj nade koja se ne predaje, te shvaæaju da je
ljubav nešto u što se ulazi ozbiljno, cjelovito i zauvijek.
"Ljubav u sebi ukljuèuje vjernost i trajnost", istaknuo je,
dodajuæi da takvo darivanje osobi obvezuje puno snažnije i
dublje od ièega drugog.
Govoreæi o samome sakramentu ženidbe, kardinal Bozaniæ
je, kako izvještava Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije,
podsjetio da se radi o velikom pozivu i da snagom tog
sakramenta braèni drugovi svjedoèe Božju vjernost prema
ljudima. "Ženidbena privola, ženidbeno 'hoæu' konaèno je i
neuvjetovano. Ono se ne može svesti na prihvaæanje koje je
jedanput reèeno i dovršeno. Ženidba nije završetak, nego
poèetak braènoga života", napomenuo je kardinal. Upozorio
je i na èinjenicu da se kršæanski brakovi nažalost raspadaju,
no valja imati na umu da je Bog tu, "on nam dolazi upomoæ
sa svojim sakramentima, da nas oèisti, pridigne, da nas
izvuèe iz naših slabosti". Braèna ljubav, smatra kardinal,
podložna je zakonu križa, stoga èesto treba prolaziti kroz
muke, trpljenja, sumnje, ponekad sve do izdaje i napuštanja.
U nastavku kateheze, kardinal je kazao da kršæanski
sakramenti traže suradnju te da je kršæanska ženidba zvanje
– Bog daje inicijativu, ali ne djeluje bez našeg prihvaæanja i
suradnje. Svjestan prilika kada braèni suživot postane težak,
praktièki èak i nemoguæ, zagrebaèki nadbiskup podsjetio je
da Crkva u takvim sluèajevima dopušta tjelesnu rastavu i
prekid zajednièkog stanovanja, ali da takvi supružnici ne
prestaju biti muž i žena pred Bogom i nisu slobodni za
sklapanje novih veza. Dakako, ukoliko sumnjaju u valjanost
svoje crkvene ženidbe, slobodni su je ispitati u kanonskom
procesu.
Na kraju svoje kateheze, kardinal Bozaniæ pozvao je
vjernike na dostojnu pripremu za Uskrs, ali i na molitvu za
zagovor blaženom i uskoro svetom Ivanu Pavlu II.
Kateheza je zakljuèena pitanjima na temelju kojih je u
župnim zajednicama nastavljena rasprava, kao i u
Nadbiskupijskom pastoralnom institutu gdje su kardinalovoj
katehezi prisustvovali predstavnici župnih pastoralnih i
ekonomskih vijeæa Novozagrebaèkoga, Jastrebarskoga i
Svetonedeljskoga dekanata.
Iduæa kardinalova kateheza za odrasle održat æe se u utorak
6. svibnja na temu: "Marija, Majka obitelji i Majka Crkve".
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Limburg: Seminar za pastoralne suradnice i suradnike
Limburg, 3.4.2014. (IKA) - Seminar daljnjeg usavršavanja
za pastoralne suradnice i suradnike (redovnice, laikinje i
laike), koji djeluju u hrvatskim katolièkim misijama i
zajednicama u Njemaèkoj, održan je od 31. ožujka do 3.
travnja u Kuæi za duhovne vježbe i daljnja usavršavanja
Družbe sestara sv. Vinka Pallottija u Limburgu, u
organizaciji Hrvatskoga dušobrižnèkog ureda iz Frankfurta
na Majni. Susret je poèeo jutarnjom molitvom i misnim
slavljem koje je predvodio delegat za hrvatsku pastvu u
Njemaèkoj vlè. Ivica Komadina uz asistenciju stalnog
ðakona u HKM Giessen Mate Valjana. Nagovor je održala
dr. s. Amabilis Juriæ, èlanica Družbe školskih sestara
franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije
Preèistog Srca Marijina sa sjedištem u Sarajevu, koja djeluje
na katedri Religiozne pedagogije i katehetike Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu. Na poèetku
seminara sve je pozdravio delegat Komadina, istaknuvši
važnost daljnjeg usavršavanja i meðusobne izmjene iskustva
u pastoralnom djelovanju. Potom je prigodnu rijeè uputio
referent zajednica drugih materinskih jezika u Biskupiji
Limburg Heribert Schmitt, kazavši kako na podruèju te
biskupije djeluje više od trideset zajednica drugih
materinskih jezika, meðu kojima su i hrvatske te je sudionice
i sudionike upoznao s biskupijom.
Okvirna tema seminara nosila je naslov "Duhovna dimenzija
kao integrativna komponenta identiteta pastoralnog
djelatnika u suvremenim crkveno-društvenim okolnostima",
u sklopu koje je prigodna predavanja održala dr. s. Amabilis
Juriæ. Usredotoèenost u promišljanjima bila je prvenstveno
duhovnost vjerouèitelja, odnosno pastoralnog djelatnika koji
u širem smislu obuhvaæa prethodni pojam, kao integrativni
element njegova cjelokupnog identiteta. Prema klasiènoj
shemi u odnosu na formaciju vjerouèiteljeva lika razlikuju se
tri temeljne dimenzije, koje su meðusobno povezane: bitiznati-znati èiniti, kazala je s. Amabilis. Duhovnost
vjerouèitelja integrira se u cjelinu njegova biæa.
U prvom predavanju "Život i rad vjerouèitelja/pastoralnog
djelatnika u složenim povijesnim i crkveno-društvenim
okolnostima" s. Amabilis ukratko je otkrila tko je zapravo
hrvatski vjerouèitelj vjernik laik, odnosno pastoralni
djelatnik te je ukazala na utjecaj složenih suvremenih
povijesnih i crkveno-društvenih okolnosti na njegovo
životno poslanje i djelovanje. Buduæi da je vjerouèitelj u
školi, suvremenom hrvatskom društvu i župnoj zajednici
interpretator religiozne dimenzije kulture, može se s pravom
ustvrditi kako se kultura koja nije u službi èovjeka ne smatra
istinskom kulturom, jer je ona središnje mjesto u kojem
èovjek dostiže puninu ljudskosti, teološki kazano svetosti.
Drugo predavanje imalo je temu "Bitni elementi specifiène
duhovnosti vjerouèitelja odnosno pastoralnog djelatnika".
Unutar spektra mnogovrsnih duhovnosti kao što su
benediktinska, ignacijevska, franjevaèka, salezijanska i sl.
možemo li danas govoriti jednako tako i o duhovnosti
vjerouèitelja vjernika laika, upitala je s. Amabilis. Ne samo
da možemo, nego i moramo, jer su istraživanja pokazala da
se radi o duhovnosti koja je funkcionalnog karaktera jer se
nalazi u specifiènoj službi vjerouèiteljeva poziva, poslanja i
djelovanja kako u školi, tako i u župnoj zajednici, istaknula
je
dr.
Juriæ.
"Identifikacija
duhovnog
lika
vjerouèitelja/pastoralnog
djelatnika
u
hrvatskoj
postkoncilskoj teološko-katehetskoj literaturi" bio je naslov
treæeg izlaganja u kojemu se posebna pozornost posveæuje
nekim bitnim karakteristikama duhovnosti vjerouèitelja
vjernika laika, odnosno pastoralnog djelatnika, koje su
znaèajne za hrvatsko jezièno podruèje. Èetvrto predavanje
"Duhovnost vjerouèitelja/pastoralnog djelatnika u teološkokatehetskim promišljanjima na njemaèkom govornom
podruèju predstavilo je neke od relevantnih sastavnica
duhovnosti
vjerouèitelja
u
njihovu
specifiènom
evangelizacijsko pastoralno-katehetskog djelovanju u
Njemaèkoj. Tijekom seminara radilo se i u skupinama. O
hrvatskim crkvenim pjesamaricama u nekoliko dijelova
govorila je pastoralna suradnica i orguljašica u HKM
Mannheim Magdalena Frenenèina, koja je sudionike i
uvježbavala u crkvenom pjevanju.
Sudionici su se 2. travnja upoznali s glasovitom limburškom
katedralom i drugim znamenitostima Limburga. Misna
slavlja predvodio je delegat Komadina uz asistenciju ðakona
Valjana. Nagovore je održala s. Amabilis 1. i 3. travnja, a 2.
travnja propovijedao je ðakon Valjan.
Hrvatski sveæenici i studenti na grobu bl. Ivana Pavla II.
Vatikan, 4.4.2014. (IKA) – Hrvatski studenti i ostali
sveæenici i laici koji žive u Rimu te obavljaju razne službe
okupili su se u petak 4. travnja u jutarnjim satima u bazilici
Svetog Petra, na grobu blaženoga pape Ivana Pavla II. Tim
susretom željelo se okupiti na grobu buduæeg sveca o
devetoj obljetnici njegove smrti, a to je ujedno bila mala
priprema za njegovu kanonizaciju.
Njih tridesetak sudjelovalo je u kapeli Svetog Sebastijana na
oltaru u èijem se podnožju nalazi grob bl. Ivana Pavla II. na
euharistijskom slavlju koje je predvodio vlè. Dario Paviša.
Nakana je bila okupiti se na tom svetom mjestu i zahvaliti
Bogu na svim dobroèinstvima koje je svatko osobno primio
po zagovoru blaženog Pape, ali i staviti se u njegov zagovor.
U zajednièkoj molitvi i za hrvatski narod kojeg je Papa
toliko cijenio i volio, bila je upuæena prije svega zahvala
Bogu za sve dobro što je Hrvatska primila po Ivanu Pavlu II.
Križni put mladih Kotorske biskupije
Bio je to ujedno dio priprave za SHKM
Gornja Lastva, 5.4.2014. (IKA) - Tradicionalni planinarski
križni put mladih Kotorske biskupije održan je u subotu 5.
travnja, te je ujedno bio dio bliže priprave za Susret hrvatske
katolièke mladeži u Dubrovniku. Vjernici, uglavnom mladi,
okupili su se ispred župne crkve Male Gospe u Gornjoj
Lastvi te su krenuli planinskom stazom sredinom Vrmca.
Unatoè najavama oblaènog i kišovitog vremena, sunce se
pojavilo na nebu te su mladi u punini mogli uživati u hodu
kroz šume i kamenjar, uz divljenje ljepoti okolnih brda,
potoka brzaca i prelijepom pogledu na tivatsku rivijeru.
Domaæi vjernici poèastili su hodoèasnike dok su prolazili
pored dviju lijepih drevnih crkava kod kojih su zastali u
molitvi, crkvi Svih svetih i Sv. Jurja.
Molio se križni put srca, a tekstove postaja èitali su mladi iz
Herceg Novoga, Donje Lastve, Tivta, Bogdašiæa, Sutomora i
Šušnja. Trojica sveæenika pružila su mladima moguænost za
ispovijed, što su mnogi iskoristili. Nakon pet sati hoda stigli
su na odredište u crkvu Sv. Petra u Bogdašiæe. Misu je
predvodio kotorski biskup Ilija Janjiæ sa sveæenicima,
ohrabrio je mlade da u životu hode putem srca, Srca Isusova,
i blagoslovio ih. Mladi su otišli okrjepljeni kako duhovnim
bogatstvom tako i novim prijateljstvima.
9. travnja 2014. broj 14/2014
23
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Susret pape Franje i muftije Hasanoviæa
Muftija je rekao da je model zaštite prava i ukljuèenja
vjerskih manjina u društvene tijekove primijenjen u
Republici Hrvatskoj primjenjiv diljem svijeta
Vatikan, 2.4.2014. (IKA) – Predsjednik Mešihata islamske
zajednice u Hrvatskoj muftija dr. Aziz Hasanoviæ posjetio je
u srijedu 2. travnja Vatikan. U sklopu službenog posjeta
muftija je nazoèio audijenciji prilikom koje se susreo s
papom Franjom. U kratkom razgovoru s Papom muftija je
izrazio zahvalnost i zadovoljstvo susretom te je izrazio
podršku nastojanjima pape Franje da se riješe statusna
pitanja mnogih napaæenih i obespravljenih osoba diljem
svijeta, kako muslimana u veæinski kršæanskim zemljama
tako i kršæana u veæinski muslimanskim zemljama. Muftija
je rekao i da je zbog svojih rijeèi i dijela papa Franjo stekao
simpatije i podršku velikog broja muslimana. Takoðer,
muftija je rekao kako je model zaštite prava i ukljuèenja
vjerskih manjina u društvene tijekove primijenjen u
Republici Hrvatskoj primjenjiv diljem svijeta te da æe ga
ponuditi i predstaviti "kako bismo dali doprinos u
poboljšanju pozicije obespravljenih".
Nakon susreta s Papom muftija se susreo s predsjednikom
Papinskog vijeæa za kulturu i meðureligijski dijalog
kardinalom Jean-Louisom Tauranom. Muftija je zahvalio na
prijemu te je kardinala Taurana upoznao s modelom zaštite
prava i ukljuèenosti vjerskih manjina u hrvatsko društvo.
Muftija je rekao da je model dokazan u praksi te da
pridonosi boljem razumijevanju te da je primjenjiv i u
drugim zemljama posebno u zemljama s veæinski
muslimanskim stanovništvom. Kardinal Tauran rekao je da
je vrlo važna edukacija te da ono što radimo danas ostavlja
posljedice na naraštaje koji dolaze te je meðusobno
nepoznavanje veliki uzrok straha i ignoriranja te da se protiv
toga treba boriti.
Muftija je obrazložio korake kojima bi se predložena
inicijativa za primjenu hrvatskog modela rješenja statusa
manjinskih vjerskih zajednica u drugim dijelovima svijeta
mogla realizirati, te je rekao kako ih je prethodno usuglasio s
apostolskim
nuncijem
u
Hrvatskoj
nadbiskupom
Alessandrom D'Erricom. Time je otvoren proces kojim bi se
u buduænosti mogla riješiti brojna otvorena statusna pitanja
vjerskih i drugih manjina diljem svijeta te bi se mogla
zaustaviti masovna iseljavanja kao što je to sluèaj s
mnogima danas. U pratnji muftije bili su veleposlanik
Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Filip Vuèak i tajnik
Mešihata mr. Nermin Botonjiæ, priopæeno je na mrežnoj
stranici Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Radio Vatikan digitalizira audio snimke papa
Vatikan, 2.4.2014. (IKA) – Tko ubuduæe bude htio èuti glas
pape Pija XI., Pija XII., Ivana XXIII. ili Ivana Pavla II., više
neæe trebati preslušavati vrpce. U novom audio-arhivu Radio
Vatikana od sada su sva obraæanja papa od 1931. do danas
dostupna u digitalnom obliku. Digitalizirano je 8000 audiovrpci. Sveta Stolica želi tako osigurati dostupnost tih
materijala i u buduænosti, izjavio je ravnatelj vatikanskoga
radija o. Federico Lombardi. Stare audio-vrpce nisu se
pokazale dovoljno trajnima.
Novi digitalni arhiv "Glas papa" olakšat æe pristup tim
materijalima i znanstvenicima, novinarima te ostalim
zainteresiranim osobama. Najstarije snimke bilježe glas pape
Pija XI., utemeljitelja Radio Vatikana, iz davne 1931. godine.
24
9. travnja 2014. broj 14/2014
Papa primio kraljicu Elizabetu II.
Vatikan, 3.4.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 3. travnja
britansku kraljicu Elizabetu II. U privatnom susretu, zajedno
s poglavaricom Anglikanske Crkve, sudjelovao je i njezin
suprug princ Filip, a nazoèio je i kardinal Cormac MurphyO'Connor. Kraljica je tom prigodom Papi darovala plodove s
kraljevskih imanja, a on joj je uzvratio replikom dekreta iz
godine 1679. kojim papa Inocent XI. proširuje štovanje sv.
Eduarda Ispovjedaoca na opæu Crkvu, ustanovljujuæi njegov
spomendan 9. listopada. Takoðer je njezinome praunuku
princu Georgeu darovao plavu kuglu od lapisa s križem sv.
Eduarda s osobnom posvetom.
Kraljica Elizabeta II. susrela se do sada s papama Pijom XII.
(godine 1951. još kao princeza), Ivanom Pavlom II. i
Benediktom XVI.
Predsjednica Liberije u Vatikanu
Vatikan, 5.4.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 5. travnja
u Vatikanu predsjednicu Liberije Ellenu Johnson-Sirleaf,
koja se potom susrela s Papinim državnim tajnikom
kardinalom
Pietrom
Parolinom
i
nadbiskupom
Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za odnose s
državama. Tijekom srdaènih razgovora istaknuti su dobri
odnosi izmeðu Svete Stolice i Liberije kao i zadovoljstvo
uèvršæivanjem demokratskih struktura u državi. Istaknuto je
usto zauzimanje Crkve za mir i nacionalno pomirenje, kao i
njezin prinos na društvenom i odgojnom podruèju.
Sugovornici su razmijenili mišljenja o meðunarodnoj
situaciji, s posebnim osvrtom na krizna podruèja, navodi se u
priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
Papa æe na ljeto pohoditi Kalabriju i Molise
Sveti Otac do sada je u Italiji veæ pohodio Lampedusu,
Sardiniju i Asiz
Vatikan, 5.4.2014. (IKA) - Papa Franjo sredinom godine
planira dva putovanja na jug Italije. Na poziv biskupije
Cassano all'Jonio u Kalabriju putuje 21. lipnja, a dva tjedna
kasnije, 5. srpnja, pohodit æe Molise, priopæeno je u subotu
5. travnja u Vatikanu. U pokrajini Molise posjetit æe glavni
grad Campobasso te gradiæ Iserniju. Detaljan program dvaju
putovanja još nije poznat.
To æe biti èetvrto i peto putovanje pape Franje po Italiji.
Sveti Otac nosi i naslov "primas Italije", a do sada je veæ
pohodio Lampedusu, Sardiniju i Asiz.
U Kalabriji papa Franjo posjetit æe dosadašnju biskupiju
novoga
generalnog
tajnika
Talijanske
biskupske
konferencije biskupa Nunzija Galantina. Novi tajnik veæ je
prije nekoliko dana najavio Papin posjet tom mjestu, ali nije
naveo datum pohoda. Papa se želi osobno susresti sa
sveæenicima i s vjernicima biskupije. U isto vrijeme želi im
se i "isprièati" jer je njihova biskupa uzeo za središnje
crkvene službe u Rimu, dodao je Galantino. Gradiæ Cassano
allo Ionio nalazi se na "ðonu talijanske èizme", nasuprot
"pete".
Posjet pokrajini Molise veæ je najavio nadbiskup
Campobassa Giancarlo Bregantini. Papa Franjo u Molise
stiže 5. srpnja ujutro, a u popodnevnim satima na programu
je i pohod gradiæu Isernia. Ondje je 1209. godine roðen
Pietro de Murrone, koji se 1294. kao papa Celestin V., samo
nekoliko mjeseci nakon izbora, odrekao papinske službe.
ika
Inozemne vijesti
Papina kanonizacija: 30 novih knjiga na poljskom
Lavina knjiga o Ivanu Pavlu II. – bestseller je dnevnik i
zabilješke pod naslovom "Sjeæanje i identitet"
Varšava/Rim, 6.4.2014. (IKA) - Predstojeæa kanonizacija
pape Ivana Pavla II. (pontifikat od 1978. do 2005.) izazvala
je lavinu knjiga u Poljskoj. Više od 30 novih knjiga o bivšem
poglavaru Crkve bit æe predstavljeno na sljedeæem 20. sajmu
knjiga katolièkih izdavaèa, izvijestili su poljski mediji. Meðu
njima jedna knjiga je komentirana Biblija Ivana Pavla II. i
jedna knjiga razgovora s mons. Slawomirom Oderom,
postulatorom u postupku proglašenja svetim Ivana Pavla II,
u kojoj se objašnjava cijeli postupak kanonizacije.
Poèetkom veljaèe objavljen je dnevnik Ivana Pavla II., koji
je tjednima bio na vrhu liste najprodavanijih naslova.
Reèenica uzeta iz te knjige: "Sav sam u Božjim rukama.
Osobne zabilješke 1962.-2003.", resit æe i novo svetište
Ivana Pavla II. u Krakovu.
Najprodavanija Papina knjiga u Poljskoj je knjiga "Sjeæanje i
identitet", koju je priredio Ivan Pavao II, a objavljena je tek
5 tjedana prije njegove smrti. Do sada je prodano više od 1,2
milijuna primjeraka samo tog naslova.
Papa Franjo svog æe pred-prethodnika Ivana Pavla II.
(Karola Wojtylu, 1920.-2005.) proglasiti svetim 27. travnja u
Rimu. Službene mrežne stranice kanonizacije su:
http://2popesaints.org.
U Siriji ubijen isusovac
Frans van der Lugt je 75-godišnji nizozemski isusovac koji
je u Siriji proveo posljednjih 50 godina svog života
Damask, 7.4.2014. (IKA) - Naoružana maskirana osoba
upala je ujutro 7. travnja u isusovaèku kuæu u Homsu, tražila
da razgovara s o. Fransom van der Lugtom te ga, kad su
otišli u vrt kuæe, pogubilla s dva metka u glavu, izvijestila je
mrežna stranica hrvatske pokrajine Družbe Isusove.
Frans van der Lugt je 75-godišnji nizozemski isusovac koji
je u Siriji proveo posljednjih 50 godina svog života, zemlji
koju je smatrao svojoj drugom domovinom. Kroz svo to
vrijeme djelovao je u raznim edukativnim projektima
projektima za osobe s invaliditetom.
Posljednje dvije godine on i njegova subraæa živjeli su u
starom Homsu, u èetvrti kojom su vladale snage
pobunjenika, a koje je opkolila sirijska vojska. Do veljaèe
2012. godine u tom širem podruèju živjelo je više desetaka
tisuæa kršæana. Danas, od 3000 civila koji su opkoljeni u
èetvrti u kojoj je živio i o. Frans, samo je 80-ak kršæana.
Sigurnost o. van der Lugta na poseban se naèin postavljala u
pitanje od prošlog srpnja kada je nestao o. Paolo dall'Oglio
koji je takoðer živio i djelovao u Siriji. Taj talijanski
isusovac tada je otet u podruèju koje drže pobunjenici i,
premda predstavnici nekih nevladinih organizacija tvrde da
su ga otmièari ubili, njegova sudbina još je uvijek nepoznata.
Papa u pohodu rimskoj župi: Nada je najveæi dar Božji
Sveti Otac slavio misu, posjetio objekte za siromašne i
nezaposlene i susreo se s nositeljima inicijativa za
reintegraciju bivših zatvorenika i ovisnika
Rim, 6.4.2014. (IKA) - Papa Franjo pohodio je u nedjelju 6.
travnja rimsku župu sv. Grgura Velikoga, koja se nalazi u
problematiènoj èetvrti Magliana, gdje je u modernoj crkvi
unutar velikog kompleksa slavio bogoslužje. Pozvao je
vjernike da nikada ne gube nadu, pa niti u situacijama kao
što su nezaposlenost mladih i svakodnevna borba za životne
potrebe. Nada je svakodnevno najvažnija za ljude i nada je
najveæi dar od Boga. Ona nikada neæe razoèarati, "pohranite
to u svojim srcima", rekao je Papa, izvještava Kathpress.
Pozvao je stanovnike èetvrti Magliana da mole za njega, jer i
njemu je potrebna njihova molitva.
Tijekom èetverosatnoga boravka papa Franjo susreo se s
raznim skupinama vjernika iz župe sv. Grgura. Najprije su to
bili katekumeni, zatim skupine koje rade na socijalnom
polju, pomažuæi siromašnima i nezaposlenima, a Papi se
potom predstavila i inicijativa za reintegraciju bivših
zatvorenika i ovisnika.
Na dolasku pred župnu crkvu Papu je pljeskom doèekalo i
pozdravilo veliko mnoštvo ljudi. Vjerouèitelj i jedno bolesno
dijete sa svojom obitelji papi Franji izrazili su dobrodošlicu
u župu. Sveti Otac potom se na obližnjem igralištu susreo s
djecom i mladima koji pohaðaju vjeronauk. Papa je
razgovarao s njima i rukovao se s mnogima. Na plakatu na
ogradi igrališta stajao je natpis: "Franjo - jedan od nas".
Odlazak u župu sv. Grgura bio je šesti pastoralni pohod
novog Pape jednoj od župa Rimske biskupije.
Predstavljeno geslo i logo Papina pohoda Južnoj Koreji
Papa Franjo pohodit æe Južnu Koreju od 14. do 18. kolovoza
u prigodi 6. azijskog dana mladih
Vatikan, 8.4.2014. (IKA) – Izaslanstvo Korejske biskupske
konferencije koje èine vlè. Chung Ui- chul i vlè. Hur YoungYup, zaduženi za liturgijska slavlja, te odnose s javnošæu
predstavili su u Vatikanu geslo i logo pohoda pape Franje
Južnoj Koreji.
U logu se nalaze dva plamena u tradicionalnim korejskim
bojama crvenoj i plavoj koji se pri vrhu isprepliæu.
Plamenovi se uzdižu iz dva vala koji predstavljaju brod.
Ovim se želi istaknuti želja za ponovnim ujedinjenjem dviju
Koreja. Valovi plave boje, simboliziraju Božju milost veliku
kao ocean, a njihov oblik poput oštrica noža upuæuju na
muèenike korejske Crkve, izvijestio je Radio Vatikan. Logo
je inspiriran geslom odabranim iz Knjige proroka Izalije
"Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista
Slava Gospodnja" (Iz 60,1).
Papa Franjo pohodit æe Južnu Koreju od 14. do 18. kolovoza
u prigodi 6. azijskog dana mladih èiji je domaæin biskupija
Daejeon. Papa æe za boravka u Koreji beatificirati 124
korejska muèenika, koji su kao svjedoci vjere pogubljeni od
1791. do 1888. godine za vladavine dinastije Joseon.
Koreju je prije 30 godina u svibnju posjetio Ivan Pavao II.,
te tom prigodom kanonizirao 103 korejska muèenika, a
korejski narod povjerio zagovoru Nebeske Majke.
Broj katolika u Južnoj Koreji u posljednjih deset godina
poveæao se za oko 70%. Danas u Koreji živi više od pet
milijuna katolika, što èini oko 10% stanovništva.
.
9. travnja 2014. broj 14/2014
25
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Sakrament ženidbe
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 2. travnja
2014.
Draga braæo i sestre dobar dan!
Današnjom katehezom o ženidbi zakljuèujemo niz kateheza
o sakramentima. Taj nas sakrament uvodi u srce Božje
nauma, koji je naum saveza sa svojim narodom, sa svima
nama, naum zajedništva. Na poèetku knjige Postanka, prve
knjige Biblije, kao kruna izvješæa o stvaranju kaže se: "Na
svoju sliku stvori Bog èovjeka, na sliku Božju on ga stvori,
muško i žensko stvori ih… Stoga æe èovjek ostaviti oca i
majku da prione uza svoju ženu i bit æe njih dvoje jedno
tijelo" (Post 1, 27; 2, 24). Božja slika je braèni par: muškarac
i žena; ne samo muškarac, ne samo žena, veæ oboje. To je
slika Boga: ljubav, savez Boga s nama je predstavljen u
tome savezu izmeðu muškarca i žene. I to je jako lijepo!
Stvoreni smo zato da ljubimo, kao odraz Boga i njegove
ljubavi. I u braènoj vezi muškarac i žena ostvaruju taj poziv
u znaku uzajamnosti i zajedništva punog života u kojem su
se odluèili ostati zauvijek zajedno.
1. Kada jedan muškarac i jedna žena slave sakrament
ženidbe, Bog se, tako reæi, "odražava" u njima, utiskuje u
njih svoje crte i neizbrisivi biljeg njegove ljubavi. Braèna je
zajednica slika ljubavi Boga prema nama. I Bog je, naime,
zajedništvo: tri osobe, Otac, Sin i Duh Sveti, žive oduvijek i
zauvijek u savršenom jedinstvu. I to je upravo misterij
ženidbe: Bog èini od dvoje supružnika jedan život. Biblija
koristi jedan snažni izraz i kaže: "jedno tijelo", toliko je
prisno jedinstvo izmeðu muškarca i žene u braku. I upravo to
je misterij ženidbe: Božja ljubav koja se odražava u braènom
paru koji se odluèuje na zajednièki život. Zbog toga èovjek
ostavlja svoju kuæu, svoj roditeljski dom i ide živjeti sa
svojom suprugom i tako se snažno povezuje s njom da njih
dvoje postaje – kaže Biblija – jedno tijelo.
Ali vi, supružnici, sjeæate li se toga? Jeste li svjesni velikog
dara koji vam je Gospodin dao? To je pravi "vjenèani dar"!
U vašoj je braènoj zajednici odraz Presvetoga Trojstva i
Kristovom milošæu vi ste živa i vjerodostojna slika Boga i
njegove ljubavi.
26
drugo. Istina je da u braènome životu postoje mnoge
teškoæe; da rade, da nedostaje novaca, da djeca imaju
probleme. Tolike teškoæe. A mnogo puta muž i žena postaju
pomalo razdražljivi i svaðaju se. Svaðaju se, to je tako, u
svakom braku bude i svaða, ponekad lete i tanjuri. Ali ne
smijemo biti tužni zbog toga, takvi smo mi ljudi. Tajna se
krije u tome da je ljubav jaèa od trenutaène svaðe i zbog toga
uvijek savjetujem supružnike: ne dopustite da dan u kojem
ste se posvaðali mine a da se niste pomirili. Uvijek! A da bi
se pomirili ne treba zvati Ujedinjene narode da doðu u kuæu
uvesti mir. Dovoljna je jedna mala gesta, pomilovati
drugoga, ma kratki pozdrav: "Bok"! A sutra! A sutra sve
opet ispoèetka. I to je život, tako treba iæi kroz život, hrabro
iæi naprijed sa željom da ga se proživi zajedno. I to je nešto
veliko, lijepo! Braèni je život nešto vrlo lijepo i moramo ga
èuvati, uvijek èuvati djecu. U nekim sam drugim prigodama
na ovom Trgu rekao nešto što je od velike pomoæi u
braènom životu. To su tri rijeèi koje se uvijek moraju reæi u
kuæi: dopusti, hvala, oprosti. Tri èarobne rijeèi. Mora se
tražiti dopuštenje: da ne bih bio nametljiv u braènom životu.
Oprosti, ali što misliš…? Oprosti, dopuštaš li mi…? Zatim
reæi hvala: zahvaliti braènom drugu; hvala za ono što si
uèinio za mene, hvala ti na tome. Ta ljepota zahvaljivanja! A
buduæi da svi mi griješimo, ovu posljednju rijeè pomalo je
teško reæi, ali je treba reæi: oprosti. Dopusti, hvala i oprosti.
S te tri rijeèi, s molitvom supružnika za suprugu i supruge za
supruga, mirenjem uvijek prije nego završi dan, brak æe
napredovati. Tri èarobne rijeèi, molitva i uvijek se pomiriti.
Neka vas Gospodin blagoslovi i molite za mene!
2. Sveti Pavao u poslanici Efežanima istièe da se u
kršæanskim supružnicima krije odraz velikog misterija:
odnosa koji je Krist uspostavio s Crkvom, a to je zaruènièki
odnos (usp. Ef 5, 21-33). Crkva je Kristova zaruènica. To je
odnos. To znaèi da ženidba odgovara jednom toèno
odreðenom pozivu i mora se smatrati posveæenjem (usp.
Gaudium et spes, 48; Familiaris consortio, 56). To je
posveæenje: muškarac i žena posveæeni su u svojoj ljubavi.
Supružnicima se naime, na temelju toga sakramenta,
dodjeljuje pravo i istinsko poslanje, da od najjednostavnijih,
svakodnevnih stvari uèine vidljivom ljubav kojom Krist ljubi
svoju Crkvu, nastavljajuæi darivati život za nju, u vjernosti i
u služenju.
Isusov poziv na istinsku slobodu
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 6.
travnja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Evanðelje ove Pete korizmene nedjelje govori o Lazarovu
uskrsnuæu. To je vrhunac u nizu Isusovih èudesnih
"znamenja": preveliko je to i previše božansko djelo da bi ga
veliki sveæenici mogli tolerirati, te su, nakon što su za to
doznali, odluèili ubiti Isusa (usp. Iv 11, 53)
Kada je Isus došao, Lazar je veæ tri dana bio mrtav.
Njegovim sestrama, Marti i Mariji, kazao je rijeèi koje su se
trajno urezale u pamæenje kršæanske zajednice. Reèe tada
Isus: "Ja sam uskrsnuæe i život: tko u mene vjeruje, ako i
umre, živjet æe. I tko god živi i vjeruje u mene, neæe umrijeti
nikada" (Iv 11, 25-26). Na temelju tih Gospodinovih rijeèi
mi vjerujemo da se život onoga koji vjeruje u Isusa i drži se
njegove zapovijedi nakon smrti preobražava u novi život
punine i besmrtnosti. Kao što je Isus u svome tijelu
uskrsnuo, a nije se vratio zemaljskom životu tako æemo i mi
uskrsnuti u našim tijelima koja æe se preobraziti u slavna
tijela. On nas èeka kod Oca i snaga Duha Svetoga, koji je
uskrisio Njega, takoðer æe uskrisiti i one koji su sjedinjeni s
Njim.
3. Uistinu je divan naum koji je sadržan u sakramentu
ženidbe! I ostvaruje se u jednostavnosti pa i krhkosti
ljudskog života. Znamo dobro kroz kolike kušnje prolaze
supružnici u svom životu… Važno je saèuvati vezu s
Bogom, koja je u temelju ženidbenog veza. A prava je
povezanost uvijek s Gospodinom. Kada obitelj moli,
povezanost ostaje. Kada suprug moli za svoju suprugu a
supruga za svog supruga, ta veza postaje jaka; jedno moli za
Pred zapeèaæenim grobom svoga prijatelja Lazara, Isus
"povika iza glasa: 'Lazare, izlazi!' I mrtvac iziðe, noge mu i
ruke bile povezane povojima, a lice omotano ruènikom" (rr.
43-44). Ovaj odluèni povik upuæen je svakom èovjeku, jer
svi smo oznaèeni smrtnošæu, svi mi; glas je to Onoga koji je
Gospodar života i koji želi "u izobilju da ga imaju" (usp. Iv
10, 10). Krist se ne miri s grobovima koje smo izgradili
našim opredjeljenjima za zlo i smrt, s našim pogreškama, s
9. travnja 2014. broj 14/2014
ika
našim grijesima. Krist se s tim ne miri! On nas poziva,
gotovo nam nareðuje da iziðemo iz groba u koji su nas
zakopali naši grijesi. Uporno nas poziva da izaðemo iz
mraène tamnice u koju smo se zatoèili, zadovoljivši se
lažnim životom, životom sebiènosti i osrednjosti. Kaže nam:
"Izlazi!" To je lijep poziv na istinsku slobodu, poziv da
dopustimo da nas duboko zahvate te rijeèi koje Isus danas
ponavlja svakom od nas, poziv da se oslobodimo "zavoja"
oholosti, jer nas ta oholost èini robovima, robovima nas
samih, robovima tolikih idola i tolikih stvari. Naše uskrsnuæe
zapoèinje od toga: kada odluèimo poslušati Isusovu
zapovijed i izaðemo na svjetlo, u život; kada nam s lica
padnu maske – toliko smo puta skriveni iza "maske"
grijehom, maske trebaju pasti! – te ponovno pronaðemo
hrabrost svoga izvornog lica, stvorena na sliku i priliku
Božju.
Prilog dokumenti
uzmite Evanðelje. Uzmite, nosite ga sa sobom i èitajte
svakoga dana: sam Isus ondje progovara! To je Isusova rijeè:
to je Isusova rijeè!
I poput njega vam govorim: besplatno primiste, besplatno
daje, dajte poruku evanðelja! Ali možda neki misle da to nije
besplatno. "Koja mu je cijena? Koliko moram platiti, oèe?"
Uèinimo jednu stvar: u zamjenu za taj dar uèinite neko dobro
djelo, djelo nesebiène ljubavi, pomolite se za neprijatelje,
pomirite se s nekim ili nešto tome slièno. Danas se
Evanðelje može èitati i uz pomoæ nekih tehnoloških
sredstava. Bibliju se može nositi sa sobom u mobitelu, na
tabletu. Važno je èitati Božju rijeè, svim sredstvima, ali èitati
Božju rijeè: Isus nam ondje progovara! I prihvatiti je
otvorena srca. Tada æe dobro sjeme donijeti roda.
Želim vam ugodnu nedjelju i dobar tek! Doviðenja!
Èin kojim Isus uskrisuje Lazara od mrtvih pokazuje koliko
daleko može doprijeti snaga Božje milosti te samim tim
dokle može doprijeti naše obraæenje, naša promjena. Dobro
me poslušajte: Božje milosrðe, ponuðeno svima, ne pozna
granica! Božje milosrðe, ponuðeno svima, ne pozna granica!
Upamtite dobro tu reèenicu. Možemo je zajedno ponoviti:
"Božje milosrðe, ponuðeno svima, ne pozna granica!".
Recimo to zajedno: "Božje milosrðe, ponuðeno svima, ne
pozna granica!" Gospodin je uvijek spreman podiæi grobni
kamen naših grijeha, koji nas dijeli od Njega – Svjetlosti
živih.
Nakon Angelusa
Sutra æe se u Ruandi obilježiti dvadeseta obljetnica genocida
poèinjenog protiv Tutsija godine 1994. Ovom prigodom
želio bih narodu Ruande izraziti svoju oèinsku blizinu,
potièuæi ga da nastavi s odluènošæu i nadom proces
pomirenja koji je veæ pokazao svoje plodove; te da nastoji
oko ljudske i duhovne obnove zemlje. Svima poruèujem: Ne
bojte se! Svoje društvo gradite na stijeni Evanðelja, u ljubavi
i skladu, jer jedino se tako izgraðuje trajan mir! Na sav
ljubljeni narod Ruande zazivam majèinsku zaštitu naše
Gospe od Kibeha. Rado se sjeæam i dragih biskupa iz
Ruande koji su tijekom protekloga tjedna boravili u
Vatikanu. Pozivam sve da se molitvom Zdravo Marijo,
pomole Gospi od Kibeha.
[...]
Prošlo je toèno pet godina od potresa koji je pogodio grad
L'Aquilu i okolicu. U ovom trenutku želimo se pridružiti toj
zajednici koja je toliko prepatila, i koja još uvijek pati, bori
se i nada, s velikim pouzdanjem u Boga i Gospu. Molimo za
sve žrtve: neka trajno žive u Gospodinovu miru. I molimo za
uskrsni hod puka L'Aquile: neka solidarnost i duhovni
preporod budu snaga materijalne obnove.
Molimo i za žrtve virusa ebole koji se širi Gvinejom i
susjednim zemljama. Neka Gospodin podupre napore oko
suzbijanja poèetaka epidemije i pružanja njege i pomoæi
svima potrebitima.
I sada želim uèiniti malu gestu za vas. Proteklih sam nedjelja
predlagao svima vama da si nabavite malo Evanðelje, koje
æete nositi sa sobom tijekom dana, da biste ga mogli èesto
èitati. Zatim sam se sjetio drevne tradicije Crkve da se
katekumenima, dakle onima koji se pripremaju za primanje
krštenja, u korizmi dadne Evanðelje. Danas želim darovati
vama koji ste na ovome Trgu – ali kao znak za sve –
Evanðelje u džepnom formatu [pokazuje knjižicu]. Podijelit
æe vam se besplatno. Na Trgu postoje mjesta na kojima se
dijeli. Vidim ih tamo, tamo tamo... Doðite do tih mjesta i
9. travnja 2014. broj 14/2014
27
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
"YOUCAT. Update! Ispovjedi se!"
U prostorijama nakladne kuæe Verbum u srijedu 2. travnja na
konferenciji za medije predstavljena je knjiga "YOUCAT.
Update! Ispovjedi se!" autora Klausa Dicka, Rudolfa
Gehriga, Bernharda Meusera i Andreasa Suessa. Knjigu su
predstavili mr. sc. Petar Balta i Miro Radalj, glavni urednik i
direktor nakladne kuæe Verbum.
Nakon velikog uspjeha kod èitatelja prethodnih "YOUCAT"
izdanja i novi vodiè za ispovijed, koji na zanimljiv i
poticajan naèin približava sakrament ispovijedi, zasigurno æe
biti vrijedna pomoæ u razumijevanju sakramenta ispovijedi i
važnosti pristupanja istome, kako mladima tako i svima
onima koji vole živopisna izdanja kakvo je novi "YOUCAT.
Update! Ispovjedi se!"
Naglasak Vodièa je na Božjem milosrðu, a glavna je poruka
ta da ispovijed nije neugodna dužnost nego je golemi dar
koji oslobaða èovjeka i omoguæuje mu da doživi neizmjernu
Božju ljubav te mu omoguæuje posve novi poèetak. Stoga,
ova je knjiga pravo ohrabrenje za mladu publiku i poticaj da
radosno pristupe sakramentu pomirenja.
Vodiè – molitvenik sadrži poticaje na pomirenje s Bogom u
sakramentu pomirenja, suvremeno koncipiran ispit savjesti
(na principu in and out liste), prikladne pripravne molitve za
dobru ispovijed te jednostavne i detaljne upute kako se
ispovjediti. Osim sadržajno, izdanje je atraktivno i svojim
ilustracijama, grafikom te veæ prepoznatljivom kreativnošæu
YOUCAT izdanja.
Bogat sadržajem, privlaèan formatom i opremom,
"YOUCAT. Update! Ispovjedi se!" zasigurno æe biti odlièan
vodiè za pripravu i slavlje sakramenta pomirenja.
Do sada je u nakladi Verbuma objavljeno pet YOUCAT
izdanja. Uz "YOUCAT. Update! Ispovjedi se!" to su još i
"YOUCAT - Katekizam za mlade", "YOUCAT - Molitvenik
za mlade", "YOUCAT - Priprava za sakrament potvrde priruènik za krizmanike" te "YOUCAT - Priprava za
sakrament potvrde - priruènik za voditelje". (ika-fk/sp)
Mrežne stranice Dubrovaèke biskupije o posjetu pape
Ivana Pavla II. Dubrovniku
Ususret
proglašenju
svetim
poèasnoga
graðanina
Dubrovnika pape Ivana Pavla II. na službenim mrežnim
stranicama Dubrovaèke biskupije u rubrici Papa Ivan Pavao
II. u Dubrovniku objavljeno je izvješæe o pohodu pape
Wojtyle Dubrovniku 6. lipnja 2003. godine u sklopu njegova
treæeg apostolskog pohoda Hrvatskoj, na temelju vijesti
Izvještajne katolièke agencije 2.4.2014. (IKA).
U rubrici se nalazi i izbor fotografija s toga povijesnog
dogaðaja kako bi se u ove dane priprave za kanonizaciju
Dubrovèani, a i svi ostali, mogli prisjetiti nezaboravnih
trenutaka Papina boravka u Dubrovniku i svega onoga što im
je tom prigodom poruèio. Posebno su, ne samo u memoriji
ljudi nego i u kamenim ploèama, ostale zbilježene njegove
spontano izgovorene rijeèi na kraju sveèane euharistije u
Gružu: "Dugo sam vremena želio posjetiti Dubrovnik. Ta se
moja želja danas ispunila. Zahvaljujem Bogu na tome..."
Više o svemu na linku: http://www.dubrovackabiskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&l
ayout=item&id=2235&Itemid=736 (ika-at/kj)
.
28
9. travnja 2014. broj 14/2014
Gradi se crkva Sv. Maksimilijana Kolbea u Podhumu
Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ razgovarao je 2. travnja s
naèelnikom Opæine Jelenje Ervinom Radetiæem dovršetku
izgradnje crkve u Podhumu. Bit æe to prva crkva u Rijeèkoj
nadbiskupiji koja æe biti posveæena sv. Maksimilijanu
Kolbeu, koji je na osobit naèin povezan sa stradanjem
stanovništva Podhuma, rekao je nadbiskup. Naime,
podhumske žrtve bile su žrtve fašistièkog zloèina, civili
ubijeni nakon jutarnje mise, a Kolbe je bio katolièki
sveæenik koji je dao svoj život u Auschwitzu spasivši tako
život oca šestero djece. Razlozi za pokretanje inicijative za
izgradnju crkve u tom grobnièkom kraju bili su višestruki.
Prvi razlog gradnje je pijetet prema podhumskim žrtvama.
Ostali razlozi su vezani uz razvoj i daljnje širenje Podhuma.
Stoga se veæ godine 2011. krenulo s gradnjom i kamen
temeljac blagoslovljen je 14. kolovoza iste godine. Ukupna
vrijednost projekta je 4.500.000 kuna i Rijeèka nadbiskupija
veæ je uložila dvije treæine navedenog iznosa, odnosno oko
3.500.000 kuna. Opæina Jelenje odluèila je pomoæi dovršetak
izgradnje uz pomoæ župljana, rekao je naèelnik Radetiæ,
dodajuæi kako je nemoguæe odvajati kršæanstvo od hrvatskog
naroda i gradnja crkve u Podhumu ne smije ostati "mrtvo
slovo na papiru". Uz financijska sredstva koja treba prikupiti
za dovršetak crkve i ureðenje okoliša, potrebno je riješiti
pitanje otkupa zemljišta koje se nalazi izmeðu crkve i vrtiæa,
istaknuo je naèelnik, dodajuæi kako æe Opæina uložiti
maksimalan trud da gradnja bude dovršena u najkraæem
roku. U tom smislu organizirat æe se 16. kolovoza, u sklopu
proslave Mihoje, tj. Dana Opæine Jelenje i blagdana sv.
Mihovila, zaštitnika jelenske župe, kao i proslave Kolbeove
(Podhum), Antonje (Kukuljani) te obilježavanja sjeæanja na
podhumske žrtve. Takoðer, na sastanku je reèeno kako æe
dio sredstava dati i Primorsko-goranska županija.
Nadbiskup Devèiæ istaknuo je veliku odgovornost državne i
lokalne uprave te svih èlanova zajednice koji skrbe za opæe
dobro društva, osobito danas kada sve više mladih odlazi i
obitelji su u krizi. U tom smislu izgradnja podhumske crkve
posveæene svecu koji je u paklu rata posvjedoèio Kristovu
ljubav, predstavlja uzor za nasljedovanje neovisno o
osobnom svjetonazoru. Dio sredstava prikuplja se kroz
akciju zanimljiva naziva: "Kupi svoju ploèu". Vjernici
donacijom od 100 kuna kupuju kamene ploèe potrebne za
ureðenje crkve, rekao je župnik Jelenja vlè. Ivan Milardoviæ.
Do sada su kupljene 463 ploèe, a potrebno je 760. Nadalje,
župnik je zahvalio Rijeèkoj nadbiskupiji, Opæini Jelenje i
župljanima na sredstvima koje su do sada dali za izgradnju
crkve u Podhumu. Po završetku sastanka sudionici su obišli
gradilište gdje ih je vlè. Milardoviæ upoznao s tijekom
izgradnje te predstojeæim radovima. Zemljište na kojemu se
gradi darovale su obitelji Tereze Rožiæ i Viktorije Bezuh, a
ostatak je otkupljen, veæinom sredstvima koje je darovala
obitelj Josipa i Zdenke Bezuh. Želja za gradnjom crkve
postojala je od poèetka 20. st. kada su mještani dobili školu.
Dogovor tada nije postignut, a pitanje izgradnje crkve
ponovno pokreæe pok. župnik Hinko Weber šezdesetih
godina prošloga stoljeæa kada je od mještana dobio zemljište
i lokacijsku dozvolu. Projekt tada planirane crkve izradio je
ugledni rijeèki arhitekt Zdenko Sila koji se time izložio
progonu komunistièke vlasti koje su i zaustavile gradnju
crkve. Ideja je obnovljena tek nakon demokratskih
promjena, a od godine 2006. vjernici se okupljaju na
bogoslužju u improviziranim prostorijama. Izražena je nada
da bi posveta crkve mogla biti 2015. (ika-ha/kj)
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
5
File Size
383 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content