close

Enter

Log in using OpenID

2 4 3 Minimalne plate za pristojan život

embedDownload
Aktivni
sindikalci
jak sindikat
Sindikalni povjerenici
Obrazovanje sindikalnih
aktivista je naš zadatak
2
Udruženi naprijed
Samo zajednički postižemo
naše buduće ciljeve
Unia za demokratiju
3
Unia se bori za ljudska
demokratska prava svih
4
Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch
Erscheint als Beilage zur Zeitung «work» | Redaktion T +41 31 350 21 11, F +41 31 350 22 11 | [email protected] | www.unia.ch
Inicijativa o minimalnim platama
Minimalne plate za pristojan život
Ko u Švajcarskoj radi puno
radno vrijeme, trebao bi da
može od toga pristojno da
živi. Za 400000 zaposlenih
radnika to nije slučaj. Oni
zaradjuju manje nego 22
franka po satu. Rast premija zdravstvenog osiguranja
i visoki troškovi stanarine
značajno utiču na njihov porodični budžet.
Minimalna zarada protiv
pritiska na platu
Pritisak na plate stalno raste. Razlog:
Beskrupolozni poslodavci smanjuju
plate. Oni pružaju lokalnu i uobičajenu platu za datu branšu. Posebno
je ovo značajno za temporerne i radnike sa veoma niskim platama. To se
odražava i na plate stalno zaposlenih.
Uostalom ko će da podigne plate ako
poslodavac može uvijek da pribjegne
damping-platama? Zaštita od ovog
pritiska može se postići samo garancijom minimalnih plata. Garantovana
plata štiti plate i onih koji više zaradjuju. Ovim se pomaže da se radnici
i sindikati zalažu za bolje plate.
Minimalna plata umjesto
prevare
U Švajcarskoj akcionarski profiti i
menadžerske plate su u poslednje
dvije godine eksplodirali. U velikim
kompanijama odnos izmedju prosječne godišnje zarade jednog top
menažera i najmanje godišnje plate
iznosi 1:55. Mala grupa privilegovanih menadžera zaslužuje dakle da
zaradi u jednoj nedjelji više od sto
hiljada od radnika u toku godine!
Inicijatia o minimalnim zaradama
će omogućiti da novac dodje do onih
kojima je potreban i da svi imaju koristi od toga: Što su veće minimalne
plate time se uvećava kupovna moć.
To stvara i nova radna mjesta.
Izgraditi lokalnu grupu
aktivista
Sakupljanje potpisa će trajati cijelu
2011 godinu. Centralni odbor Unia
je u decembru odredio kvote za regione. Cilj je da se prikupi potreban broj
potpisa do kraja godine. Zvanično
otvaranje kampanje je 25. januara
sa savezom švajcarskih sindikata i uz
novinske medije. Regioni su pozvani
da izmedju 25. do 26. januara lansiraju jednu ili više dijelova kampanje.
Kampanja za zagarantovanu minimalnu zaradu bi trebalo uglavnom
i velikim dijelom da se lansira uz
pomoć zainteresovanih sindikalnih
aktivista u sekcijama/regionima. Dakle svi sindikalci koji su povezani sa
migracijom su pozvani da zajedno sa
svojim zemljacima aktivno učestvuju po pitanju proširenja kampanje i
da je ako je moguće svugdje aktivno podrže svoje kolege bilo to kod
aktivnosti pri klubovima ili drugim
regionalnim i nacionalnim lokalima.
Ciljevi kampanje
1. Pravo na pristojnu platu stoji u
ustavu.
2.Savezna vlada i kantoni moraju da
štite plate na švajcarskom tržištu.
Zagarantovane minimalne plate
treba da sui regulisane opštim ko-
lektivnim ugovorom.
3.Za branše bez opšteg kolektivnog
ugovora zakon propisuje minimalnu platu od 22 franka po satu.
To je 4000 franaka u 2011 godini
(za radno vrijeme od 42 sata sedmično).
4.Zakonska minimalna plata treba
redovno da je prilagodjena razvoju plata i cijenama (na osnovu
indeksa o starosnom penzionom
osiguranju AHV-Rentenindex).
5.Kantoni mogu da postave regionalno više minimalne plate.
Najvažnije ukratko:
nKo radi u Švajcarskoj ima pravo na
platu, od koje može pristojno da
živi.
nMinimalne plate su najbolja zaštita
protiv pritiska i smanjenja plata.
nMinimalna plata stavlja tačku na
prevarante i špekulante, ona omogućuje da i radnici imaju pravo na
teško stečeni novac i radnici uživaju ostvareni novac.
Unia projekt za sindikalne aktiviste
Sastanak Unia sindikalnih sekretara
300 Unia sindikalnih sekretara se sastalo na prvoj nacionalnoj sjednici pod motom
«Oltner Rapport» od 17. januara 2011 u Oltenu. Oni su
diskutovali o prijedlozima od
18. septembra 2010 u vezi
sindikalnih aktivista.
Projekt o sindikalnim aktivistima je
fiksna zvijezda «Unia Forte» i predstavlja prekretnicu sindikalnih aktivnosti. Sjednicu je predvodila gospodja Vanja Alleva, član rukovodećeg
tima Unia sindikata
«Oltner Rapprt» je otvoren izlaganjem sindikalnih aktivista Marisa
Pralong o značaju «Unia Forte» iz
ugla samih sindikalnih aktivista (VL)
i od strane predstavnika sindikalnih
aktivista. Vasco Pedrina je prezentovao 10 ponuda sindikalnog rada
u vezi izgradnje povjerenja i uspostavljanja mreže medju sindikalnim
aktivistima. Predstavnici regiona su
izijeli svoja konkretna iskustva sa
sindikalnim aktivistima i svi su potvrdili da je to ključna komponenta
budućeg Unia rada. Poslije je nastavljen rad o mogućnostima podrške za
ovaj ambiciozni projekat i u okviru 6
specifičnih tema osnovane su radne
grupe koje su detaljno tematizirale o
ovom pitanju.
Povjerenje se gradi
kontinuirano
Rezultati radnih grupa su pokazali da
se povjerenje gradi kontinuirano uz
saradnju i umrežavanjem. Još uvijek
je veliki problem nedovoljno zaštite od otkaza za sindikalne aktiviste.
Stoga je unapredjivanje ove zaštite
potrebno, kao i stalno usavršavanje
odnosno ponude školovanja koje su
povezane usko sa praksom, i koje
su usmerene potrebama sindikalnih
aktivista uključujući i kampanje i uu-
ojačala svoj položaj odn. značaj u
preduzećima. Pri tome je neophodna
povezanost sa moglo bi se reći usidrenost sa više firmi.»
Pogodjeni učesnici
Oko 300 Unia sindikalnih sekretara na sastanku «Oltner Rapport».
ključivanje ljudi od samog početka u
procese sindikalnih aktivnosti.
Razvoj projekta
Nakon diskusija Nico Lutz je objasnio
perspektive rada sindikalnih aktivista
iz pogleda rukovodstva projekta. Neki odlomci iz njegovog govora:
«Unia je nevjerovatno jaka organizacija sa veoma velikim potencijalom. Mi smo efikasna organizacija
za kampanje. A ipak pored toga Unia
treba da udovolji izazovu i da uključi
što više članova i aktivista kako bi
Novi
zakon
Skoro 150’000 osoba je bilo bez posla u decembru
prošle godine. To daleko
nadmašuje prosjek poslednjih godina, i jasno govori da je Švajcarska kao
nikad do sada a posebno
švajcarsko tržište rada u
dubokoj recesiji.
Borimo se za zaustavljanje eksploatacije radnika!
Mnogi i pored pune zaposlenosti su
ovisni i od socijalne pomoći. Svakoj sedmoj osobi zvanično prijeti
siromaštvo! Garantovana minimalna
plata bi mogla da izbriše ovaj skandal.
Garantovanih. 4000 franaka u mjesecu nije nikakav luksuz, već osnovno
pravo i preduslov za dostojanstven
život.
Savez sindikata
o nezaposlenosti
«Uključivanje što više članova trebao
bi biti cilj a ne srdstvo za postizanje
cilja. I samo dok se zaista iskreno
zalažemo da aktiviste uključimo i u
pogledu odlučivanja možemo zauzvrat da računamo sa razumijevanjem
aktivista, koje nije moguće svugdje i
u svakoj situaciji realizovati da upravo sindikalna osnova odlučuje.
Takodje je potrebno da se ojača obrazovanje razvoj malih i uključujućih
ponuda za sindikalne aktiviste kao
i za sindikalne sekretare. Generalno u oblasti političkog obrazovanja
treba da se učini više i obrazovni rad
uskladi sa timskim radom. Naša svakodnevna posvećenost za Uniu mora
da vodi zajedničkom cilju.
I ova godina će biti teška po pitanju smanjenja broja nezaposlenih
lica. Broj nezaposlenih će se i dalje
povećavati što ni malo ne pruža
optimizma. Uzme li se u obzir
izmjene zalkona za nezaposlena
lica onda je situacija tim više zabrinjavajuća.
Novi zakon od aprila
U aprilu stupa na snagu novi zakon
za nezaposlena lica. Tako će najedanput oko 15’000 nezaposlenih
ostati bez nadoknade. Posebno su
pogodjene osobe sa dugoročnim
nezaposlenjem. Od tih osoba je više od trećine preko 50-godišnjaci,
koji najviše poteškoća u pronalaženju posla i imaju. Kod prestanka
primanja moraju da se prijave na
socijalnu službu što je posebno za
starije radnike veoma loše. Jer oni
moraju prvo da potroše novac iz
penzione kase pa tek onda imaju
pravo da se prijave na socijalno. To
znači da su im primanja umanjena
ne samo u periodu u kojem primaju socijalnu pomoć već i u starosti
odnosno kad budu penzionisani
imaće znatno manje novca na raspolaganju.
Jačanje franka
Jak franak i spor ekonomski oporavak u inostranstvu opterećuju
švajcarsko tržište rada. Vodeći
indikatori univerziteta u Bazelu
pokazuju da stopa nezaposlenosti
i ove godine neće padati. Posebno
su pogodjeni regioni sa jakom mašinskom i metalnom industrijom
ili regioni u kojima je turizam vodeća privredna grana. Većina već
sada ima veliku nezaposlenost
Savezna vlada na zadatku
Savezna Vlada neće izbjeći pitanje
šta preduzeti u ovakvoj situaciji.
Najbolje rješenje bi bilo pomjeriti
stupanje na snagu novog zakona
za nezaposlena lica. Ovo je dokrajčeno recesijom tržišta rada odn.
skakanjem franka. Niko ne može
poželjeti da se plaćanja iz osiguranja za nezaposlena lica usred krize
– kad su najpotrebnija – smanje.
horizonte
News
Minimalne plate
Definitivan početak kampanje inicijativa minimalnih plata je 25. januara
2011. godine. Toga dana će savez
sindikata Švajcarske i sindikat Unia
na konferenciji u Bernu dati informacije o pozadini inicijative i o ciljevima.
Sakupljanje potpisa će trajati tokom
cijele godine i služit će u regionima
sekcijama i sektorima kao sredstvo
za pokretanje i izgradnju kampanje.
Cilj je da se potpisi sakupe do kraja
godine.
Stolari imaju povećanje
plate od 1,5 procenta
Sindikat Unia i Syna su na pregovorima 10. decembra 2010 prihvatili
ponudu saveza švajcarskih stolara
i fabričkog namještaja da se plate u
2011 godini povećaju za 1.5 procenat. Od ovoga će biti jedan procenat
opšte povećanje a preostalih 0.5 procenata individualno. Minimalne plate
u 2011. godini ostaju nepromjenjene. Sindikat Unia povlači svoj otkaz
opšteg kolektivnog ugovora od kraja
2010 i produžava ugovor do 30. juna
2011. godine.
Štrajk kod Barbey SA
se isplatio
Neposredno pred Božić Unia je
zaključila opšti kolektivni ugovor sa
proizvodjačem sendviča iz Waadtländer Barbey SA u Granges-Marnand.
Ovaj ugovor je od početka godine na
snazi. Potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora znači kraj sukobima
koji su prošle godine u maju doveli
pekare do štrajka. Novim kolektivnim
ugovorom se predvidja radno vrijeme
(u sedmici) 42 sata, pet nedjelja odmora i bolja zaštita u slučaju bolesti
ili nesreće.
Šoferske plate povećati,
a ne smanjivati
Transportni preduzetnici i profesionalno udruženje su smanjili indikator najnižih plata u 2011. godini za
500 franka na 3300 franaka! Šoferi
zahtijevaju da neobvezujući pravilnik
plata u Bernu bude zamijenjen kroz
obvezujući pravilnik o minimalnim
platama. Pri tome minimalna godišnja
zarada ne bi smjela da prijedje donju
granicu od 48’000 franaka, navodi se
u saopštenju.
Savezni sud potvrdjuje
depozit model
Socijalni partneri gradjevinskog zanatsva u Bazelu obavezuju u svom
kolektivnom opštem ugovoru od
2008. godine obavezan depozit za
sve preduzetnike u regionu. S druge
strane neke kompanije su podnijele
žalbu i kantonalni sud je oslobodio
obaveze kaucije za preduzetnike u
ovom regionu. Savezni sud je u odluci
od 7. decembra 2010 ispravio kantonalni sud i uveo obavezan depozit.
On primjećuje da je kantonalni sud
pogrešno protumačio zakon.
Oslobadjajuća presuda
za štrajk iz 2008
Okružni suzd u Cirihu je oslobodio
krivice Unia sekretara od optužbi i
napada da je prekršen javni red i mir.
Ovdje se radi o štrajku iz 2008. godine
kada je savez poslodavaca jednostrano dao otkaz opštem kolektivnom
ugovoru iz oblasti gradjevinarstva.
Sud je ustanovio da optuženi Unia
sekretar nije kriv za blokadu firme za
šljunak i beton Kibag AG koja se dogodila 1. aprila 2008. godine u Cirihu
u Wollishofenu. Takodje troškovi od
600 franaka i advokatski troškovi od
10’000 su oslobodjeni.
Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch
Osnivanje kongresa novog sindikata
Spremni za budućnost
Udruženost sindikata mijenja uslove rada.
Novi sindikat se rodio 3. decembra pod nazivom: syndicom, sindikat za medije i
komunikaciju, nastao je fuzioniranjem sindikata komunikacije i comedia. Na čelu
nove organizacije sa 47 000
članova stoji koprezidijum:
Alain Carrupt i Danièle Lenzin.
Dug proces dovodi do zaključka, koji
mijenja sindikalnu sliku Švajcarske:
petak, 3. decembar, je 500 članova
delegacije sindikata komunikacija i
komedija na fuzionarskom kongresu
u Stade de Suisse u Bernu osnovalo
sindikat za medije i komunikaciju
pod nazivom syndicom.
syndicom sa oko 47 000 članova je
jedan od tri najveća sindikata u švajcarskom savezu sindikata, SGB. Nije
važno mjesto po veličini: To što se
broji ima veću sindikalnu i političku
težinu. Veće težina leži u otvorenoj
debati i socijalnom partnerstvu. Više
blizine za članove. I organizacija sa
više radnika rasporedjeni po sektorima logistike, (branše: Post, KEP,
Mail, saobraćaj/infrastruktura), Telecom (Branše: Telecom, IT, Call Center, Telekommunikationsgewerbe) i
mediji (branše: Grafička industrija i
štamparsko pakovanje knjiga i medijske trgovine, novine i elektronski
mediji, vizuelna komunikacija).
syndicom je mnogo više nego li dva
sindikata koja ga čine: Novi sindikat raspolaže sa obnovljenom efikasnijom policijskom strukturtom i
pripremljen je bolje za promjene u
branšama i profesionalnoj strukturi
zahvaljujući boljem prisustvu na tom
polju. syndicom je od 1. januara prisutan u 17 regionalnih sekretarijata
(ranije je bilo 9 kod sindikata Kommunikation i 5 kod comedia).
Političko učešće
u užem smislu
Centralni element političkog učešća
u užem smislu pravo glasa i izbora. Pri
tome postoji razlika izmedju pasivnog i aktivnog učešća u izborima. Aktivno pravo glasa je pravo na biranje
neke osobe i na taj način se utiče na
sastav parlamenta. Pasivno pravo glasa je stavite sebe na raspolaganje da se
izabere. Na saveznom kantonalnom
i opštinskom nivou nisu ista prava
Selekcija diskriminiše školsku djecu, oni se ne selekcionišu na osnovu uspjeha u
školi ali zbog njihovog mjesta stanovanja pola i socioekonomskih porijekla. Ta selekcija se odnosi na veliki dio
naše djece u školi potvrdjuju
ispitivanja.
Vizuelni identitet –
dosledno moderan
Nerealna selekcija prema
strancima
Na kraju je nastupila i predstavljena
delegacija syndicom. Kreaciju vizuelnog identiteta je dao studijo KO
iz Yverdon-les-Bains. Vizuelni izgled
se izdvaja svojom originalnošću iz
sindikalnog pejzaža i sastoji se od niz
raznovrsnih piktograma koji prikazuju branše, vrijednosti i akcije novog
sindikata. Crno stoji za akciju, plava
pokazuje naše vrijednosti i žuto-zelena za raznovrsnost branši.
Na kraju prvog dana konferencije pozdravio je Philip Jennings, generalni
sekretar novog sindikata UNI Global
Union,: «U ime naših 20 miliona
članova u 150 zemalja i 900 sindikata
želim syndicom puno uspjeha. Mi
želimo da obećamo jedni drugima,
da ćemo izmijeniti svijet rada. Potrebna su nova pravila i u Švajcarskoj
i u cijelom svijetu! Ovu borbu ćemo
zajedno izvojevati!».
Svake godine se prosječno pola djece
pogrešno raspodijeli i ne budu dodijeljena u realne odn «normalne»
razrede. Bern je jedan od kantona
koji ima najveći broj real-učenika.
Ova pogrešna procjena i raspored
učenika može da ima veoma velike
posljedice na karijeru djece, to potvrdjuju studije TREE (www.tree-ch.
ch). 3. septembra je vrhovno vijeće
odbilo prijedlog «Osnovna škola bez
selekcije». Ovo odbijanje je direktor obrazovanja odbio sa sledećim
obrazloženjem: «i ako istraživanja i
reforme obrazovanja vide prednosti
u «Školama bez selekcije» u njemačkom govornom području Švajcarske
nisu učinjeni nikakvi potezi u tom
pravcu».
Politička participacija
Razlikujemo dva oblika političke
participacije: politička participacija
u užem i širem smislu. Ovi oblici političke participacije su šire objašnjene
u dole navedenom tekstu.
Škola bez selekcije
je još uvijek iluzija
Još jednu značajnu odluku ima delegacija za novi sindikat ato je da
odredi prezidijum: To je za naredne
tri godine Alain Carrupt, dosadašnji
predsjednik centralnog sindikata za
komunikaciju, i Danièle Lenzin, ranije kopresjedavajući comedia, koji
su briljanzno izabrani.
Državljanstvo
Jedna od mogućnosti za političku participaciju je angažman u klubovima i udruženjima. Posebno kombinacija
postojećih migrantskih udruženja u političkim druženjima i mišljenjima daje veću
težinu i pruža osnovu za jačanje saradnje sa političkim
odlukama, te na koji način se
interesi stranaca mogu bolje
zastupati.
Suzbijanje diskriminacije u školama
Već godinama se zalažem da školska
djeca jednako unapredjuju neovisno
od njihovog socijalnog položaja porijekla i da svi dobiju realne šanse
na školsku karijeru, riječi su Cristina
Anliker rukovodeće osobe u Migrantskom odjelu sindikata Unia. Jednake
mogućnosti obrazovanja u Švajcarskoj još uvijek nisu zagarantovane.
Na osnovu Pisa- istraživanja uspjeh
zavisi umnogome od socioekonomskog položaja odn. porijekla porodice. Posebno loše karte imaju djeca
stranaca.
Koprezidijum Alain Carrupt i
Danièle Lenzin
i političko učešće. Na saveznom nivou su strani državljani isključeni na
ovaj oblik političkog učešća. Gradjani mogu samo na osnovu aktivnog i
pasivnog izbora da budu odabrani u
parlament. Pravo glasa omogućava
gradjanima da na referendumu odlučuju i o promjenama po pitanju
stvari. Osim toga oni imaju uticaja
na koncept glasanja. Ovo se može
postići sa referendumom ili inicijativom ukoliko postoji dovoljno potpisa gradjana.
Obaveze bez prava?!
Na kantonalnom i opštinskom nivou
stanovništvo može da bira i da bude
birano. Ko može da glasa u izborima
sve zavisi od kantona odnosno opštine. Na osnovu saveznog ustava
kantoni mogu samostalno da odluče
da li osobe koje ne posjeduju švajcarski pasoš mogu da odlučuju. Dakle
postoji mogućnost da svoja politička
prava ostvare i stranci. U tom slučaju
postoji mogućnost učešća u užem
smislu riječi. Prava su uslovljena različitim uslovima kao što je npr. odredjeni broj stanovnika u Švajcarskoj
odn. kantonu kao i boravišni status.
2
Veće šanse u školama
bez selekcije.
Pružiti šanse za sve
Djeca nemaju lobi u parlamentu i
politika ne odlučuje za njih, ali odlučuje protiv njih. Vizija škole bez
selekcije izgleda za političare da nema većinsku podršku. Uprkos tome
sam kao zagovornik ove vizije pristupila sam udruženju «Škola bez selekcije» (VSoS www.vsos.ch) navodi
gospodja Anliker. Ovo udruženje se
zalaže za škole bez selekcije. Ono
povezuje i integriše tekuće aktivnosti koje su usmjerene za stvaranje
Škola bez selekcije na komunalnom,
kantonalnom, nacionalnom pa ako
je moguće i na nacionalnom nivou.
Ovo udruženje želi svojim radom da
da doprinos za jačanje pedagogike
i potencijala sa ciljem dati podršku
mladim ljudima na njihovom putu
ka odrastanju u pravog čovjeka i da se
pripreme na optimalnu samostalnost
u društvenoj zajednici.
Stav sindikata
Mi smo svjesni da diskriminacija koja
je zasnovana na ovoj selekciji postoji,
i da je od posebnog značaja, tako da
je na kongresu saveza švajcarskih sindikata postavljeno kao politički cilj i
u jedan svoj član jasno definisano
protiv prerane selekcije u školama.
Sindikat VPDO iam isto tako svoj stav
u vezi ukidanja škola sa selekcijom
odnosno iznosi svoj stav za škole
bez selekcije u obliku manifesta od
09.05.2010 .
Proces spajanja porodice stvara glavobolju
Spajanje porodice
I ako je spajanje porodice u
svajcarskoj Ustavom regulisano za neke gradjane je to
veoma mukotrpan proces.
U Pravilu svi koji posjeduju
vizu C i B imaju pravo na spajanje porodice.
U Svajcarskoj postoji paralelni zakon
za strance. Naime osobe iz zemalja
Evropske Unije i lica iz tkzv. trecih zemalja nemaju ista prava ni u pogledu
spajanja porodice. Pravo na spajanje
porodice postoji za supruznika, oca
majku djeda babu ili za registrocvanog partnera. U nekim okolnostima
postoji mogucnost i za sestru brata
ali to moraju biti posebni slucajevi.
Dovoljni prihodi
Osoba koja podnosi zahtjev za spajanje porodice trebalo bi da je u radnom odnosu odn. da ima dovoljno
prihoda za sebe i za osobu koja dolazi
u Svajcarsku. Osim toga velicina stana treba da odgovara broju clanova
domacinstva. Znaci ako podnosite
zahtjev za dvoje djece i suprugu to
je zajedno sa Vama 4 osobe, trebate
imati najmanje odgovarajuci porodicni stan u ovom slucaju je to troiposoban stan. Od posebnog znacaja
je da osoba koja podnosi zahtjev za
Cristina Anliker Mansour.
spajanje porodice nije finansijski zavisna od drzave.
Vazno je znati
Zahtjev za spajanje porodice (djece)
treba podnijeti u prvih pet godina
posjedovanja vize za djecu starosti do
12. godina. Za stariju djecu zahtjev
za spajanje porodice kod sluzbe za
strance treba podnijeti u roku od 12.
mjeseci. I osobe sa L vizom mogu
podnijeti zahtjev za spajanje porodice ali njihovo pravo nije regulisano
zakonom. Osobe sa F vizom mogu
takodje podnijeti zahtjev za spajanje
porodice ukoliko su dobile rjesenje o
privremenom prihvatanju, i proces
njihovog predmeta je jos u toku. Novi zakon za strance donosi glavobolju
ne samo strancima iz tkzv. trecih zemalja vec i Svajcarskim drzavljanima
koji su ozenjeni odn. udati osobom iz
zemalja neevropske Unije.
horizonte
Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch
Najvažnije ukratko, Zemaljski opšti ugovor (ZOU)
Uslovi rada u
gradjevinarstvu
Rano penzionisanje u gradjevinarstvu (FAR)
Mogućnost ranog penzionisanja
Dugom i teškom borbom gradjevinski radnici su se izborili
još 2002. god. za mogućnost
ranog penzionisanja već sa
60 godina.
Ova mogućnost za težak rad gradjevinskih radnika je od životnog
značaja i danas je nezamislivo da
tako nešto ne postoji u ovoj branši.
Specijalno za rano penzionisanje u
gradjevinarstvu je s pravom nazvano
socijalno osiguranje koje je i ekonomski opravdano i većina gradjevinskih radnika zaslužuju ovo pravo
korištenja. U vezi s tim najvažnije
informacije.
Primjena i doprinosi
Uslove rada u gradjevinarstvu treba napredovati.
Zemaljski opšti ugovor (ZOU)
je jedan od najstarijih opštih
kolektivnih ugovora u Švajcarskoj i ovaj ugovor se iz
godine u godinu poboljšava.
stranice, Informacije o dodacima).
Ovi kao i drugi obavezni dodaci na
sate (npr. izuzetak rad subotom) ne
mogu se koristiti za kompenzaciju
izgubljenih sati.
Ovaj ugovor reguliše obvezujuće
uslove zaposlenih u gradjevinarstvu
(visokogradnja, niskogradnja, izgradnja puteva, ali i svi normirani poslovi
(akord) kao što su šalovanje, armaturski radovi, betoniranje, zaptivanje
itd.).
Vrijeme putovanja
Dodaci na platu
nRadno
vrijeme, koje prelazi 48 sati
sedmično, rasporedjeno kao prekovremeno radno vrijeme kao i
prekovremeni sati, koji se ne mogu
iskoristiti do kraja marta: 25%
nDodatak na rad subotom (do 17
sati): 25%
nDodatak na rad nedjeljom (i rad
praznikom): od subote 17 do ponedjeljka 5 sati (ljetni period), odn. 6
sati (zimski period): 50%
nDodatak za rad naveče i – noćni rad
(od 20 sati) do jedne sedmice: 50%;
duže 25%.
nNadoknada za troškove ručka je
takodje regulisana opštim kolektivnim ugovorom.
13. mjesečna plata
Svi gradjevinski radnici imaju pravo
na 13. mjesečnu platu. Kod satničara
osnovica za obračun se izračunava
od ukupne bruto plate, dakle uključujući i dodatak za odmor. Taj iznos
je 8,3% od plate.
Kod satničara- i mjesečnih plata za
obračun osnovnice mora se uzeti u
obzir i stalni uobičajeni dodaci kao
što su npr. dodatak na smjene.
Radno vrijeme
Godišnje radno vrijeme, to znači potrebno radno vrijeme prije odbitka
odmora, plaćenih praznika, bolesti
i sl. iznosi 2’112 sati, što predstavlja
prosječno nedjeljno radno vrijeme
od 40,5 sati.
Sedmično radno vrijeme unutar regiona i preduzeća je regulisano preko
radnog kalendara.
Sedmično i dnevno radno vrijeme
iznosi u pravilu najmanje 37,5 sati
nedjeljno (5 x 7,5 dnevni sati) i najviše 45 sedmičnih sati (5 x 9 dnevnih
sati). Da bi se nadoknadilo izgubljeno
vrijeme, poslodavac može da izmijeni radni kalendar i da prekorači
(produži) radno vrijeme, ali samo
do 48 sati nedjeljno. Radno vrijeme, koje prelazi 48 sati sedmično,
u svakom slučaju mora da se isplati sa dodatkom (vidi sljedeće dvije
Vrijeme putovanja na posao do sabirnog mjesta i natrag se ne računa
kao radno vrijeme i plaća se ukoliko
prelazi 30 minuta dnevno.
Odmor i praznici
Pravo na godišnji odmor do navršene
20. godine života i poslije navršene
50. godine života iznosi 30 radnih
dana, od 21. do 50. godine života 25
radnih dana. Za temporerne radnike
i satničare dodatak za odmor iznosi
zavisno od starosti 10,6 ili 13,0%. Zaposleni imaju pravo na nadoknadu
za najmanje osam državnih praznika
u godini, ukoliko ovi praznici padaju
na radni dan. Pravo na nadoknadu
praznika reguliše regionalna zajednička (paritetna) komisija. Plaćeno
je onoliko sati, koliko je za taj period
radnim kalendarom predvidjeno.
Plaćeno odsustvo u slučaju
bolesti nesreće
Nadoknada iznosi od drugog dana
80% poslednje isplaćene plate i isplaćuje se maksimalno 720 dana. Samo
jedan dan može da se reguliše kao
čekanje (karenc dan).
Plaćanje usljed nesreće je od prvog
dana i iznosi 80% poslednje isplaćene plate.
Loše vrijeme
(hladnoća, snijeg, jaka kiša,
velika vrućina)
nUkoliko
je zdravlje gradjevinskih
radnika ugroženo, posao na otvorenom mora da se zaustavi. Ako
radnik i nadzornik rada (predpostavljeni šef) nisu saglasni, molimo
pozovite sindikat Unia:
nKratki prekidi od nekoliko sati, kod
kojih radnik mora čekati na gradilištu idu na teret poslodavca
nIzgubljeni sati, ako radnik ide kući, mogu da se nadoknade ako je
moguće u istom mjesecu ili kasnije prilagodjavanjem radnog
kalendara. Takodje i kumulirani
prekovremeni sati mogu da služe
za kompenzaciju izgubljenih sati,
ali odmor definitivno ne.
nDuži prekidi treba poslodavac da
prijavi osiguranju za loše vrijeme,
koje mu nadoknadjuje 80% troškova na ime plate. Dva prva dana
tkzv. karenc dana ne plaća osiguranje i idu na teret poslodavca.
3
Sva preduzeća odn. radnici na koje se
primjenjuje opšti državni kolektivni
ugovor, ugovor o izgradnji kolosijeka
i ugovor za polire.
Isključeni su rukovodeće osoblje,
osoblje tehničke i ekonomske struke
kao i personal kantine odn. osoblje
iz oblasti čišćenja. Doprinos zaposlenih: 1,3 procenta od plate (1,0 procenat od plate od 1.1.2012). Doprinos
poslodavca: 4 procenta od plate
Uslovi – 60 godina starosti
15 godina rada u gradjevinarstvu u
Švajcarskoj u poslednjih 20 godina,
od toga poslednjih 7 godina bez prekida
Izuzetak: do dvije godine registrovane nezaposlenosti se toleriše (samo
ako ste prijavljeni kod regionalne
službe za nezaposlena lica RAV)
Plaćanja
nIsplata penzije sve dok se ne ostvari
pravo na starosno penzionisanje
u pravilu iznosi tri četvrtine poslednje plate (65 procenata plus
dodatak na osnovnu kamatu od
6000 franaka)
nGornja
granica odgovara 2,4 puta
maksimalne jednostavne staračke
penzije
nDoprinosi (uplaćivanje za starost
u penzionu kasu drugi stub osiguranja) u visini od 12 procenata
koordinirane plate (od 1.1.2012.
godine 18 procenata)
Dalje zaposlenje
Dalje zaposlenje u gradjevinarstvu
do maksimalne godišnje zarade od
20’520 franaka ili neko drugo zaposlenje do 9’000 franaka prihoda godišnje moguće bez smanjenja penzije
Prijava
Najkasnije 6 mjeseci pred zadnji radni dan kod odgovorne Unia sekcije.
Unia će Vam pomoći kod pitanja ili
kod drugih nejasnoća.
Javite se na najbližu sekciju Unia
sindikata u Vašem mjestu.
Državni opšti kolektivni ugovor za Ugostiteljstvo i za hotelijerstvo
Povrat uplaćenog doprinosa
Već godinu dana državni kolektivni ugovor (L-GAV) 2010
je na snazi. Ovaj ugovor uredjuje uslove rada i važi za
više od 200’000 zaposlenih
u ovoj branši.
Uvedene mjere su pokazale svoju
efikasnost:Godišnja kontrolna ispitivanja u 2000 preduzeća pokazuju,
da je broj poslovnih jedinica koje
vode evidenciju radnih sati znatno
veći. Do 2009. godine svako treće
preduzeće nije vodilo evidenciju dok
u 2010-oj godini taj broj smanjen na
svako peto preduzeće. To je još uvijek
previše i ako je napredak očigledan. I
od 1. januara 2012. godine na snagu
stupa drugi dio poboljšanja – veće
minimalne plate i 13. plata za sve, za
šta se sindikat Unia zajedno sa svojim
članovima izborio.
Doprinos za profesionalno
usavršavanje
Zaposleni u ugostiteljstvu izdvajaju
jedan godišnji iznos na ime kolektivnog opšteg ugovora, koji im se direktno odbija od plata. Ovaj doprinos se
izmedju ostalog koristi za finansiranje sprovodjenja ugovornih odredbi
kao i za stručno usavršavanje. Odbitak od plate od 2010. godine iznosi
po novom 89 franaka godišnje (48
franaka do 2009. godine) odn. 44.50
franaka za djelomično zaposlene do
50% (24 franka do 2009).
Pravo na povrat
uplaćenog doprinosa
Kao Unia član Ti imaš pravo, da uplaćeni iznos dobiješ natrag direktno
kod Tvoje Unia sekcije. Ako je odbitak na Tvojoj platnoj listi naveden
ili ako si od svog poslodavca dobio
potpisanu priznanicu za uplaćeni
doprinos za sprovodjenje ugovornih
odredbi, mi Ti vraćamo za 2010. godinu iznos od 96 franaka (8 franaka
po mjesecu) ili 48 franaka (4. franka
po mjesecu) za djelomično zaposlene
do 50%. Za prethodne godine isplaćujemo 48 franaka ili 24 franka za
zaposlenje do 50%.
Biti član sindikata Unia
se isplati!
Uvijek je vrijedno biti član sindikata Unia! Da li želiš da saznaš više o ostalim prednostima koje imaš
kao član sindikata Unia? Zato stupi
u kontakt sa Unia-sekretarijatom u
Tvojoj blizini: Sindikat Unia je već
danas veoma prisutan: on zastupa
interese oko 12’000 Unia članova u
ugostiteljstvu. Sindikat Unia računa
na svoje članove!
Previše stresa u prodaji
Istraživanje pokazuje
Liberalizacija radnog vremena prodavnica i redukcija radnog osoblja dovode
do velikog pritiska i stresa
u prodaji. Za sindikat Unia
postoji velika potreba za pregovore.
Unia je sprovela ispitivanje uslova
rada na radnom mjestu skoro kod
svih radnika u oblasti maloprodaje
u regionima Švajcarskog govornog
područja. Rezultati istraživanja su
privukli pažnju. Skoro 40 procenata
ispitanika su izvjestili da je njihovo
zdravlje izloženo riziku zbog uvećanog stresa na poslu. «Ovaj rezultat je
znatno iznad prosjeka svih branši u
Švajcarskoj, i kod kojih je procenat
oko 31 posto.», objašnjava Christine
Michel, stručnjak za zdravlje u oblasti sektora usluga u sindikatu Unia. U
starosnoj kategoriji preko 50 godina
svaki drugi ispitanik je dao izjavu da
ima zdravstvenih problema. Uz smanjenje broja zaposlenih poslednjih
godina posao se raspodijelio na ledja
preostalih radnika, navodi Michel.
«Manje personala vodi većem radnom i vremenskom pritisku i uslovljava produženje radnog vremena a
time i više stresa ».
Nezdrava radna klima
Preko 30 procenata ispitanika je
navelo da postojeća radna klima
ugrožava njihovo zdravlje. «Brige i
egzistenacijalni strah stalan pritisak
na radnike, sve to povećava emocionalni stres i stres na poslu», navode Unia žene ispitanici. Ukoliko
posao i privatni život nije moguće uskladiti dolazi do zdravstvenih
problema radnika Ovakvo mišljenje
Imate li osjećaj da ste pod stresom na radnom mjestu?
Ispitajte svoje zdravlje putem Unia upitnika. Listu s pitanjima
možete dobiti na stranici www.unia.ch/gesundearbeit ili da se
obartite na najbliži sekretarijat Unia, tamo ćete isto tako dobiti
savjete i podršku u vezi ovih i drugih pitanja.
ima više od 35 procenata ispitanika.
«U maloprodaji skoro dvije trećine
zaposlenih su žene i većina njih je
odgovorna za svoju porodicu», navodi Michel. Ovaj problem bi trebao
od strane poslodavca da se uzme za
ozbiljno. Potrebni su radni planovi
koji omogućuju zaposlenim ženama i muškarcima da posao i svoj
život mogu tako da usklade kako
ne bi imali zdravstvenih problema,
zahtijeva Unia odn. odgovorna žena za zdravlje zaposlenih u sektoru
maloprodaje.
Prijedlozi za poboljšanje
U toku istraživanja, ispitanici su bili
spremni da daju prijedloge za poboljšanje. Tako je jedan od prijedloga
koga su podržali 63 procenta ispitanika, više kontrole od strane Suve
osiguranja ili od strane inspekcije za
rad. Navedene su i druge tačke: jače
učešće zaposlenih radnika, učešće
radnika kod raspodjele rada, redovno radno vrijeme, više poštovanja
i vrednovanja zaposlenih od strane
rukovodećeg osoblja odnosno šefova i na kraju zapošljavanje još više
radnika.
horizonte
Vi pitate –
mi odgovaramo
Invalidska penzija u procesu:
Imam li pravo samo na pola
dnevnica (zamjenu plate)?
Platu mi je najprije plaćalo osiguranje (Krankentaggeldversicherung). Od 1. marta sam
ostao bez posla i prijavio sam se na biro za
nezaposlena lica. Invalidsko osiguranje je
ispitivalo proces. Rezultat ispitivanja: Da
mogu da radim po pola dana. I moj doktor mi
je potvrdio da sam 50 % radno sposoban. Do
početka moje bolesti uvijek sam radio 100
posto. Proces kod invalidskog osiguranja
još traje. Kasa za nezaposlena lica mi plaća
samo pola dnevnica. Da li je to u redu?
Laura Sager: Ne. U Vašem slučaju kasa za nezaposlena lica mora da Vam isplaćuje «unaprijed». To znači sve dok proces kod invalidskog
osiguranja nije završen fond za nezaposlena lica
mora da Vam «plaća unaprijed pun iznos». To je
odluka saveznog suda. Sve do konačne odluke
invalidskog osiguranja Vi imate pravo na pune
dnevnice. To neovisno od toga u kojoj mjeri ste
radno sposobni (najmanje 20%) ili od toga da li
želite da radite. Služba za (posredovanje) kontrolu
nezaposlenih lica (RAV) i kasa za nezaposlena lica
treba da Vam skrenu pažnju, da imate pravo na
nadoknadu srazmjerno osiguranoj plati. U Vašem
slučaju nadoknada za punu nezaposlenost. Pravo
na ovaj novac imate i ako ste se prijavili samo za
onaj procentualni dio za koji imate potvrdu o radnoj sposobnosti. Obavezna akontacija se odnosi
samo za vrijeme neriješenog procesa kod prve
instance, odn. prvog stepena. Ako ste dobili negativno rješenje od invalidskog osiguranja i uložili
žalbu onda ovo ne važi više. Onda kasa odlučuje
na osnovu rješenja invalidskog rješenja t.j. kasa
će uzeti u obzir Vašu radnu sposobnost koju je
invalidsko osiguranje ocijenilo u svojoj odluci.
Nr. 1 | Februar 20110 | serbo-kroatisch
Poslije glasanja za protjerivanje stranaca
Unia-Kongres ima
demokratski stav
Sindikat Unia traži odgovor zbog čega tolika mržnja prema strancima.
Unia žali zbog usvajanja inicijative o progonu
stranaca. Sa svojim milionskom demagoškom
kampanjom mržnje švajcarska narodna partija
je prikupila poene zato što su vlasti i druge
desničarske partije manifestovale predrasude i
mržnju prema strancima.
Kraj srditoj politici protiv stranaca
Za Cristina Anliker Mansour, predstavnika migracione politike kod sindikata Unia, ovaj rezultat je jačanje nepovjerenja prema strancima.
Ogromna većina stranih državljana živi potuno
u skladu sa zakonom i potpuno je integrisana
u švajcarski sistem. Anliker: «Poslednjih godina su stranci morali da ponesu svaki teret na
svojim ledjima za svaki društveni problem koji
Od 1. januara 2011 u Švajcarskoj
važi jedinstven zakon o krivičnom
postupku. Umjesto istražnih sudija
po novom pravno gonjenje odlučuje
poseban državni tim advakata.
Državni tim advokata
On sprovodi istraživanja, prikuplja prijave i donosi presude. Tako će se uštedjeti na vremenu
i personalu. Kako bi se izbjegla koncentracija
vlasti, uspostavljen je prinudni sud i odbrana
će biti ojačana.
Proces pojednostavljen
Pravo na odmor:
Da li ću dobiti dodatno jednu
nedjelju odmora?
Konkretno optuženi sada imaju pravo «na advokata za prvi sat». Ovaj organ može da sa optuženom osobom nakon privremenog hapšenja
da neovisno i prije policijskog ispitivanja da
obavi razgovor izmedju 20 i 30 minuta.
work, 18.11.2010
Pod motom «Mi. Švajcarska!» treba se pokazati
značaj kampanje u ovoj godini, koliki je značaj doprinosa stranaca za prosperitet, uspjeh
i stabilnost Švajcarske. Za ovakvu kampanju
Unia traži podršku mnogih drugih organizacija
preduzeća i pojedinaca.
Istražne sudije su zastarjele
Pravo na advokata
Heinrich Nydeegger: U osnovi ne. Mada se
tokom zadnjih godina ova uobičajenost proširila.
Ali obligaciono pravo (OR) predvidja članom. 329a
samo za osobe do navršene 20. godine života obavezno pravo na najmanje pet nedjelja odmora. O
pravu na pet nedjelja odmora od 50. godine života
ne stoji ništa.
Ako ste zaposleni u nekoj od branši u kojoj postoji opšti kolektivni ugovor (GAV) onda to izgleda
sasvim drugačije. Mnogo opštih radnih ugovora
ORU regulišu pravo na pet nedjelja odmora poslije
navršene 50. godine života. Djelomično i više od
toga. Na primjer mašinska industrija: 30 dana.
Gradjevinarstvo: šest nedjelja. Coop: šest nedjelja.
Moleri i gipseri: pet nedjelja. Ovo pravo možete
da tražite ako opšti radni ugovor proglašen kao
opšteobvezujući. Ili ako je Vaša firma podliježe
opštem radnom ugovoru a Vi ste član sindikata
koji je potpisao taj opšti kolektivni ugovor.
Mi. Švajcarska!
Novi zakon o krivičnom postupku
work, 2.12.2010
Krajem ove godine ću napuniti 50. Mi smo
već prošle nedjelje morali dati cedulju i planirati odmor za sljedeću godinu. Na toj cedulji stoji još uvijek četiri nedjelje odmora.
Zar nemam pravo na pet nedjelja odmora?
postoji.» Tako npr za kriminal, za stanje socijalnih osiguranja, previsoke stanarine, visoku
stopu nezaposlenosti za sve to su po mišljenju
nekih švajcarskih partija krivi stranci. «Mi se
borimo protiv toga da su migranti odgovorni
za probleme za koje se rješenje mora tražiti u
ekonomskim i socijalnim promjenama», ističe
gospodja Anliker. Na kongresu koji je održan u
Lozani Unia predlaže rezoluciju protiv ksenofobične uznemirenosti.
Sa pravnim zastupnikom na strani osudjenog,
osudjeni će manje brzo da odbiju priznanje
(moguće pogrešno), na kojem se može izgraditi
proces.
Pored toga pojednostavljena je procedura kojom se onemogućuje zatvaranje bez dokaza.
Moguće je, ako se optuženi u bitnim stavkama složi sa državnim advokatom i kazna ne
prekoračuje više od pet godina. Za kaznu do
najviše šest mjeseci može državni advokat donijeti presudu, bez da se predmet iznosi pred
sud i bez krivičnog gonjenja optuženog. Kako
bi ovo pravilo donijelo više efikasnosti tužiocu
je uskraćeno pravo na žalbu.
Prva sjednica migrantske komisije je 12. februara u Bernu
Izbor centralnog odbora
Unia migrantske grupe različitih regiona nastavljaju svoju aktivnost i ove
godine. Tako je prva sjednica Unia
migranata planirana za 12. februar
2011. godine u sekretarijatu u Bernu.
Učešće na ovim sastancima koji se održavaju tri
do četiri puta godišnje je od posebnog značaja.
Već na prvom sastanku migranata ove godine
u Bernu članovi delegacije će imati pune ruke
posla. Naime poslije vanrednog kongresa koji je
održan krajem prošle godine članovi delegacije
će izabrati i članove u rukovodeći organ odn.
Centralni odbor sindikata Unia.
Ravnopravna zastupljenost
Na dnevnom redu prvog nacionalnog sastanka članova delegacije svih regiona se posebno
izdvajaju nekoliko tačaka, izmedju ostalog i
izbor člana (migrantskog porijekla) u Centralni
odbor sindikata Unia. Članovi delegacije su već
bili informisani da je raspisan konkurs za kan-
didaturu u Odbor Unia sindikata. Prilikom odabira člana u Odbor će posebno da se ima obzira
učešće iz trećih zemalja, ravnopravno učešće
muških i ženskih članova kao i to da su ravnopravno zastupljeni članovi iz svih regiona.
Biografije svih kandidata ce biti poslate svim
članovima delegacije na uvid prije sledećeg
sastanka odn. prije 12. februara.
Naši nedovoljno aktivni
Sastav sindikalnih članova umnogome zavisi i
od naših ljudi. Znači svi sa prostora bivše Jugoslavije su svojim radom dali značajan doprinos
ne samo ovoj društvenoj zajednici nego i svojim angažmanom i sindikatu Unia. Zbog toga
je veoma značajno ne samo plaćati članarinu
sindikatu već se i aktivno informisati odn. učestvovati i nekom od gremiuma. Boljom informisanošću ljudi ne samo da lakše stižu do svojih
individualnih prava već na taj način učustvuje
i doprinose boljem položaju svih naših ljudi.
Socijalna osiguranja
Promjene
od 1.1.11
Doprinos za EO je uvećan sa dosadašnjih 0,2 % na 0,5 %. Tako doprinosi za AHV/IV/EO po novom iznose 10,3 %. Doprinos za nezaposlena lica (ALV) se od 1. januara 2011.
godine uvećava za 0,2 procenta od
plate i iznosi 2,2 %.
Istovremeno uveden je solidarni doprinos od
1 % za sastavne dijelove plate izmedju maksimalno osigurane zarade (126 000 franaka) i
dva i pol puta od toga (315 000 franaka). Od
plate od koje doprinos poslodavca ne prelazi
2300 franaka u kalendarskoj godini (do sada
2200 franaka) – uz neke izuzetke – odbijaju se
doprinosi samo na zhtjev osiguranika.
Minimalni doprinos
Godišnji minimalni doprinos za AHV/IV/
EO-za samostalne preduzetnike i nezaposlene se povećava na 475 franaka (do sada 460
franaka). Plaćanja starosnog osiguranja
Penzije
Penzije se povećavaju kao u sledećoj tabeli,
(franaka mjesečno): Najmanja starosna penzija iznosi 1160 franaka a najveća 2320 franaka. Najveći iznos obadvije penzije bračnog
para je 3480. Udovička penzija iznosi min.
928 fr. a max. 1856 fr. Maksimalni iznos
penzije za siročad je 928. Dodatna penzija za
supruge koje su rodjene 1941. god ili ranije
najmanja 348 i najveća 696 franaka.
Plaćanja invalidskog osiguranja
Invalidska cijela penzija min/max je
1160/2320, tri četvrtine 870/1740, pola
580/1160 i jedna četvrtina je 290/580 fr. Isto
tako dječija najmanja odn. Najveća penzija
iznosi za cijelu rentu 464/928 tri četvrtine
348/696 pola 232/464 i četvrtina 116/232.
Poseban dodatak za osobe koje primaju starosnu ili invalidsku penziju se daje ukoliko
godišnji prihodi iznose odnosno ne prelaze
iznos: samohrane majke 19050 fr. Braćni
parovi 28575 franaka. Osobe sa pravom na
penziju, siročad i djeca koja imaju pravo na
dječiju penziju na osnovu invalidske i starosne penzije i to za prvo i drugo dijete po fr.
9945, za treće i četvrto dijete po 6630 fr. Za
svako sledeće dijete 3315 franaka.
Njega trećeg lica
U okviru reorganizacije finansiranja njege
za lica, imovina za obračun dopunskog dodatka od 1. januara 2011 obračunava se na
uvećanoj osnovi. Novo obračun na osnovu:
n37’500 franaka za samohrane osobe,
n60’000 franaka za udate/oženjene i
n300’000 franaka za osobe koje su nastanjene
u stanu ukoliko se kod vlasnika stambenog
objekta radi o tome da je jedan supružnik
u domu a drugi živi kod kuće, ili se radi o
osobi kod kuće, kojoj je neophodna njega
trećeg lica.
Porodični dodatak
Za ostvarenje dječijih odn. porodičnih dodataka potrebno je ostvariti najmanji mjesečni
prihod od 580 franakaili bruto godišnji prihod od 6960 franaka. Porodični dodaci su
regulisani na kantonalnoj osnovi i razlikuju
se od kantona do kantona.
Otkriće novog horizonta!
Informišite se na koju temu želite više informacija.
Vaši prijedlozi i očekivanja su naša obaveza. Pišite
nam o aktuelnostima u Vašem regionu. Pohvale, kritike,
prijedlozi dobro došli. Vaše mišljenje nam je važno!
Obratite se na redakciju, [email protected]
Impressum: Beilage zu den Gewerkschaftszeitungen work, area, Événement syndical |
Heraus­geber Verlagsesellschaft work AG, Zürich, Chefredaktion: Marie-José Kuhn; Événement
syndical SA, Lausanne, Chefredaktion: Sylviane Herranz; Edizioni Sociali SA, Lugano, Chefredaktion: Gianfranco Helbling | Redaktionskommission M. Akyol, I. Barros, D. Filipovic, M. Martín,
M. Mendes, O. Osmani | Sprachverantwortlich Dara Filipovic | Layout Simone Rolli, Unia |
Druck Ringier Print, Adligenswil | Adresse Unia, Redaktion «Horizonte», Weltpoststrasse 20,
3000 Bern 15, [email protected]
www.unia.ch
4
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
928 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content