Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu Baze podataka zbog sustavne organizacije, preglednosti i visoke relevantnosti podataka, predstavljaju nezaobilazni izvor pouzdanih informacija. Bibliografski zapisi (uključujući i sažetak), u svim su bazama na engleskom jeziku, iako su izvorni radovi na različitim svjetskim jezicima. Postoje u tri kategorije: - bibliografske baze, - baze cjelovitog teksta, - citatne baze, za praćenje odjeka određenog rada ili utjecaja znanstvenika unutar znanstvenog područja. www.online-baze.hr Baze podataka koje su dostupne preko Centra za online baze podataka izrađuju strukovna društva, knjižnice te komercijalne i nekomercijalne institucije. U izradu baze podataka uključeno je i po više stotina stručnjaka različitih profila: - knjižničari definiraju strukturu baze podataka da bi bili uključeni svi potrebni elementi koji opisuju rad, - računalni stručnjaci izrađuju baze i sučelja za pretraživanje te brinu o tehničkoj podršci, - indekseri opisuju radove pridavajući im ključne riječi, predmetnice ili identifikatore. izvor: http://edu-udzbenik.carnet.hr/ Za uspješno pretraživanje treba dobro pripremiti pitanje. Najčešći problem je općeniti upit koji daje previše rezultata. Upit treba biti što konkretniji. Rijetko se dobije premalo rezultata, a pretraživanje se lako može proširiti. Koraci su: - PRECIZNOST UPITA. Primjer: "How mobile phones influence health?" Tek ako se dobije premalo rezultata, upit se može proširiti, odnosno, učiniti ga općenitijim. - NEZAVISNI KONCEPTI, Pitanje rasčlaniti na samostalne koncepte. Na: mobile phone, health Dobije se pregled broja radova koji se bave zasebnim konceptima. Na kraju u 5. koraku te koncepte povezati operatorom AND. - SINONIMI (proširivanje pretraživanja). Za koncepte definirati srodne pojmove, sinonime, različitu terminologiju i sl. Za mobilni telefon pretraživati po svim izrazima koje je autor mogao koristiti: cellular phone, mobile phone, GSM. Sa više sinonima rezultati pretraživanja su kvalitetniji. Za definiranje srodnih pojmova dobro je poznavati engleski jezik, te razlike britanske i američke inačice. Na kraju u 5. koraku povezati ih operatorom OR. - GRAMATIČKI OBLICI ISTOG IZRAZA (proširivanje pretraživanja). Odrediti oblike svakog izraza da se dobiju dokumenti koji sadrže sve oblike riječi. Primjer, obuhvaćena je množina izraza i različiti načini pisanja (phone i phones, teenager i teenagers). Ponekad je dovoljno uključiti samo množinu. Korisno je nakon korijena riječi staviti znak kraćenja. - KOMBINIRANJE REZULTATA (sužavanje). Kombiniranje raščlanjenih izraza operatorima OR i AND da se dođe do početnog upita. Upit postaviti ovako: (mobile phone(s) OR cell(ullar) phone(s) OR gsm) AND (health OR healthy) AND (teenager(s) OR youth). Nevidljivi web (invisible web; deep web) dio je do kojeg se ne može doći koristeći tražilice i mrežne imenike, dio koji pauci ne pronalaze. Tu su znanstvene i komercijalne baze podataka, te knjižnični katalozi, koje treba pretraživati izravno preko relevantne internet adrese (URL-a). Pauci indeksiraju statičke HTML stranice i ne pronalaze sadržaj dinamičnih stranica, koji se generira tek na upit pri pretraživanju. Pauk pronalazi traženu stranicu, ne i njezin sadržaj. Vlasnik tražilice je odredio da će dijelovi biti izuzeti iz pretraživanja, a za pristup su potrebni korisničko ime i lozinka. Kako doći do nevidljivog weba? Koristiti riječ database. Za pronalaženje baze o medicini, upit je: medicine database. Postoje kvalitetne baze podataka sa slobodnim pristupom, za koje ne treba korisničko ime i lozinka. Mrežna mjesta koja sadrže informacije o sadržaju nevidljivog weba su: http://www.invisibleweb.net http://www.freepint.com/gary/direct.htm Imenici koji vode do nevidljivog weba, u pravilu kvalitetni, jer su ih vrednovali stručnjaci: http://lii.org http://infomine.ucr.edu http://www.about.com U čemu je razlika pretraživanja korištenjem Googlea i pretraživanja online baza podataka? Kad tražeći informacije počinjemo na pretraživačima poput Googlea illi Yahooa, nađemo se pred izborom od nekoliko stotina ili tisuća pogodaka. Nastavnicima, studentima i učenicima Google je dobar izvor informacija. No, s Google-om se pretražuje „crna kutija“. Ne zna što je uključeno u bazu koja se pretražuje, postoji li kontrola kvalitete sadržaja, kriteriji relevantnosti rezultata, a rezultate pretraživanja teško je suziti, sortirati ili kombinirati. Google Scholar verzija sadrži izvjesnu kontrolu kvalitete. Nedostaci su što ne koristi rječnike kontroliranih izraza, tezauruse, te je nejasno što je uključeno u sadržaj, a što nije. Za razliku od Googlea, online baze podataka kreiraju profesionalci. One sadrže informacije o radovima koji su prošli provjeru validnosti stručnjaka određenog znanstvenog područja (tzv. peer review), a pretraživanje se može provesti ciljano i precizno. Pritom se dobiveni rezultati mogu suziti, proširiti, kombinirati, pohraniti, poslati elektronskom poštom, učitati na prijenosnu memoriju, vlastito osobno računalo i sl. Vrednovanje informacija na internetu služi objašnjenju odluke o kakvoći pojedinog mrežnog mjesta ili stranice; razlikovanju pouzdane informacije od nepouzdanih. Na internetu svatko može napraviti vlastitu stranicu i svatko može pronaći vašu stranicu. No, sve informacije nisu jednako vrijedne. Prisiljeni smo provjeravati relevantnost informacija. Kako prepoznati, bez čitanja cjelokupnog teksta, da informacije koje dokument sadrži nisu nečija propaganda? Kako među osobnim stranicama znati prepoznati one koje sadrže relevantne informacije? Pitanja na koja se traži odgovor pri vrednovanju podataka o stranici su: - Što se može saznati iz URL-a ili domene? O kakvom se tipu stranice radi. Od posebne su važnosti vršne domene i geografske domene. Način razlikovanja domena koje pripadaju nekim organizacijama od geografskih je, da se prve sastoje od tri slova (iza zadnje točke u URL-u), a druge od dva! - Radi li se o nečijoj osobnoj stranici? URL, bez obzira na vršnu domenu (.com, .edu...) sadrži negdje u sebi tildu (~). - Tko je napisao stranicu? Stranica kojoj se može vjerovati sadrži jasne podatke o tome tko je autor. - Tko je odgovoran za stranicu? O kakvoj se organizaciji/ kompaniji radi? Može li se vjerovati? Ako postoji poveznica na organizaciju, treba kliknuti na nju i provjeriti čime se organizacija bavi, koji su joj ciljevi? - Je li stranica datirana? Ovisno o sadržaju stranice, datum kad je tekst napisan može biti važan za procjenu relevantnosti podataka (za grane znanosti koje se brzo razvijaju, potrebne su najnovije informacije). - Je li stranica redovito održavana? Provjeriti kad je posljednji put promijenjen sadržaj na stranici. Podatak bude na dnu stranice. Provjeriti i druge stranice na tom mrežnom mjestu i provjeriti kad su mijenjane. Vrednovanje sadržaja stranice: - Je li autor stručnjak za područje o kojem piše? Navodi li svoje obrazovanje, struku, područje kojim se bavi? Provjeriti drugdje podatke o osobi, te biti siguran da zna o čemu piše. Korištenjem tražilica naći mrežnu stranicu te osobe, pa iz sadržaja zaključiti može li se vjerovati onome što piše. - Što se može saznati iz poveznica? Pokazatelj kvalitete stranice su i poveznice (linkovi). Ako je sadržaj vjerodostojan, a poveznice upućuju na nekvalitetne stranice, upitna je kvaliteta stranice koja se vrednuje. Provjeriti rade li sve poveznice. To znači da je autor doista provjerio stranice koje navodi kao vezu. - Kakav je kontekst u kojem se stranica nalazi? Pretraživanjem se dolazi do stranica koje su dio neke veće cjeline i time dovodi u opasnost da se ne vidi kontekst. Da se to izbjegne, ako se nudi ta opcija, treba otići na početnu stranicu (homepage) i provjeriti izvor informacija koje stranica sadrži. Tako se dolazi do podataka tko je stranicu objavio, te kome je namijenjena. - Je li stranica recenzirana? - Ima li stranica bibliografiju? Provjeriti postoji li na stranici bibliografija i kakva je. Oslanja li se autor na pouzdane izvore informacija? - Kakve tekstove stranica citira? Ako postoje podaci o citiranim izvorima, provjeriti je li naveden podatak točan. Ako citira članak dostupan u bazi podataka s cjelovitim tekstom, provjeriti o kakvom se članku radi. Je li znanstveni ili je samo prikaz drugog članka ili knjige? U kojemu je časopisu objavljen? Je li znanstveni časopis kojeg priznaju stručnjaci? - Kakvim je stilom napisan tekst? Stručni tekstovi pretpostavljaju terminologiju. Ako se traži stručne ili znanstvene tekstove, pokazatelj relevantnosti dokumenta je i stil kojim je pisan. Koristi li autor stručnu terminologiju? Koliko je tekst, tj. autor pismen? Prema količini grešaka u pisanju teksta može se procijeniti vrijednost stranice, ako ima više grešaka, treba posumnjati u kvalitetu. - Kakav je reklamni materijal na stranici? Mrežne stranice stručnog i znanstvenog sadržaja, u pravilu, ne bi smjele sadržavati reklamne poruke. Ako postoje sponzori stranice, jasno su označeni, a reklame zauzimaju malo prostora. Provjeriti tko sponzorira! Može li se razlikovati reklamni materijal od informativnog? - Kome je stranica namijenjena? - Koliko detaljno, do koje razine autor obrađuje temu? Ako je tema namijenjena različitim obrazovnim skupinama, je li jasno naznačeno kome je namijenjen koji dio? Provjeriti preko mape sadržaja stranice. - Kakva je točka gledišta autora, te ima li pristranosti? Pri vrednovanju mrežnih stranica treba prepoznati koliko je autor objektivan. Paziti da vlastita razmišljanja ne podmetne kao provjerene informacije. Zastupa li autor određenu ideologiju? izvor: http://www.bgsu.edu/colleges/library/infosrv/lue/webwizard/evaluate.html http://www.lib.umd.edu/guides/evaluate.html Pretraživanje, osim Google-a, počinjemo na: http://www.hr http://knjiznica.irb.hr/hrv/znanost/index.html znanost na internetu http://nippur.irb.hr/hrv/vrz/index.html virtualna referentna zbirka http://nippur.irb.hr/hrv/edukacija/index.html edukacija korisnika http://nippur.irb.hr/hrv/resources.html elektronički izvori - dobri meta pretraživači: www.mamma.com http://eu.ixquick.com/ - slobodni ulazi na internetu, opći portali: www.scirus.com www.scientificcommons.org http://www.openj-gate.com/ http://www.doaj.org/ http://www.scitopia.org/scitopia/ http://www3.interscience.wiley.com/crossref.html http://www.intute.ac.uk/search.html http://ideas.repec.org/ za ekonomiju, full tekst http://www.wtoelibrary.org/ Svjetska turistička organizacija, full tekst http://www.cpi.hr/hr-5361_1_opci_linkovi.htm za sociologiju http://www.eric.ed.gov/ edukacija - članci punog teksta: http://findarticles.com/ http://ejol.irb.hr/ http://highwire.stanford.edu/lists/freeart.dtl - tekstovi i naših knjiga: http://www.scribd.com/search/ - ulazi za jezičare: http://crodip.ffzg.hr/ portal hrvatske rječničke baštine http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/ jezične tehnologije za hrvatski http://mjesec.ffzg.hr/webpac-devbaze/?&rm=results&show_full=1&persist_search=1&f1=type&v1=baza&sort=naslov baze podataka FF Zagreb http://dzs.ffzg.hr/sadrzaj.htm FF Zagreb, ispitna literatura on-line http://www.istrianet.org/istria/literature/books/index.htm literatura o Istri - ulazi za medicinu: http://www.hon.ch/MedHunt/ http://www.omnimedicalsearch.com/ http://sumsearch.uthscsa.edu/ http://highwire.standford.edu/ http://www.mf.uni-lj.si/cmk/povezave - za umjetnost: http://www.art-online.com/ http://www.artcyclopedia.com/ - za glazbu: http://www.hazu.hr/~glazba/linkovi-n.htm#svijet http://www.d-nb.de/eng/sammlungen/ dma/samml_bestaende/service/link_musik.htm http://imslp.org/wiki/Main_Page note klasika - filmski linkovi: http://snimanje.adu.hr/stivo/linkovi.html - on line ulazi: - Austrija: http://rzblx10.uni-regensburg.de/dbinfo/fachliste.php?bib_id=onb https://dbs.univie.ac.at/?snr=387335969441668;user=c3anonym;f=1300 - Njemačka: http://www.base-search.net/ - Francuska: http://www.sudoc.abes.fr/ - Britanija: http://bubl.ac.uk/index.html - Italija: http://eio.casalini.it/ http://www.segnaweb.it/ http://www.internetculturale.it/moduli/digi/digi.jsp