close

Enter

Log in using OpenID

1 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.

embedDownload
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ISTINA OSLOBAĐA, ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (8)
Stalna nesvijest gospara doktora filozofije
Teško, kao i u mnogočemu drugome, griješite, istinoljubivi doktore kad insinuirate o „meni mrskoj Hercegovini“.
Dapače, (Bosna i) Hercegovina mi je, uz moju Hrvatsku, najdraža zemlja na svijetu
Gospar doktor, sada znam(o), filozofije Ante Šoljić mi
kao komplimenta da sam ipak dostojan polemike s njime
(eto Ti Miše, pa pukni od invidije!), jer da je njemu, doktoru filozofije, bitna istina,a meni kao pravniku da bi trebalo biti do prava i pravde, pa da bismo kao takvi mogli
„na radost i zadovoljstvo čitatelja, polemički razmijeniti
argumente, umjesto nasrtaja“. Pa pokušajmo, iako me
strah da čitateljstvo Glasa Grada opečeno, a boj’se i
zamoreno, dosadašnjim iskustvima s granićima,
maslaćima, jurkovićima i sličnim šoljićima, s razlogom
sumnja da su ljudi takve provenijencije uopće sposobni
argumentirano raspravljati, a ne nasrtati. Zapravo, u pitanju je njihova elementarna (javna) pismenost, koja podrazumijeva znanje čitanja i razumijevanje pročitanoga,
te znanje (ne samo puke tehnike) pisanja i odgovornost
za javno napisano. Tako na primjer dr.Šoljić nabasa na
geslo njemačkih kritičkih kršćana „Wir sind Kirche“, pa
mu se to, u hrvatskom prijevodu „Mi smo Crkva“, učini
zgodnim i prihvatljivim, pa se on, iako tipični Hercegovac, bez oklijevanja i dodatnih potpitanja, samoproglasi
kritičkim kršćaninom njemačkoga tipa. Što’no bi narod
reko, viđela (hercegovačka) žaba đe konje (po Njemačkoj) kuju, pa podigla i ona nogu, da i nju potkuju.
Gospođa Angela Merkel, njemačka kancelarka i čelnica stranke kojoj bi pandan trebao biti, ali nažalost ni iz
daleka nije, naš HDZ, te jedna od najmoćnijih osoba
današnjega svijeta, dobila je nedavno još jedno u nizu
velikih priznanja, uglednu južnokorejsku nagradu za mir,
zbog, ističe se u obrazloženju, njezine „STALNE SVIJESTI (istaknuo D.K.) o odgovornosti Njemačke u nacističkim
zločinima“. S druge strane znano je da su ona i njezina
politika fundamenat, a deboto i kupijerta Europske unije, i da joj stoga mnogi politički protivnici u zemlji spočitavaju deboto isto ono što je i dr.filozofije Šoljić neki dan
u Lera spočitnuo aktualnom hrvatskom predsjedniku:
„MLAKO DOMOLJUBLJE I VELIKI REGIONALIZAM“.
Kako dr. filozofije Šoljić voli „argumente“ za svoje teze
iznalaziti čeprkajući po životopisima odnosno kostima
predaka svojih (političkih) oponenata, bit ću slobodan
podsjetiti ga da je gospođa Merkel kći protestanskog
pastora, dakle, zaključujem, odgojena u njemačkom slobodarskom (protestantskom) duhu genetski predodređene odgovornosti za, barem dvaput u njemačkoj povijesti mukotrpno izborenu, slobodu. Onu iz 16.stoljeća
u odnosu na Vatikan, te onu iz druge polovice 20.stoljeća kad je veliki njemački narod smogao snage pročistiti se od nacizma, najveće kataklizme i sramote u svojoj
povijesti. I time ne samo povratiti staru slavu, nego, rasterećen utega prošlosti, preuzeti političko-gospodarski
primat u Evropi, pa i šire. Takve Njemice i Nijemci, odnosno njemačka kancelarka koju resi takvo (u usporedbi s
Hitlerom i nacistima) „mlako domoljublje a veliki regionalizam“ mogu vjerodostojno i punim plućima uskliknuti:
„Wir sind Kirche“. A kad hadezenjara, baš onakva
kakvom se g.dr. Šoljić predstavio čitateljstvu Glasa Grada člankom „Apokalipsa danas?“(GG br.507.), za sebe
odnosno za svoje suplemenike kaže „Wir sind Kirche“,
onda to u prijevodu na crkvenohrvatski znači: „Mi smo
Crkva u Hrvata“, odnosno povratno na njemačku nacističku paradigmu: „Wir sind Ustascha“. S druge strane,
kad aktualni hrvatski predsjednik, (pošteno) deklarirani
agnostik dr.Ivo Josipović demonstrira svoje „mlako rodoljublje i veliki regionalizam“, on je, teško će to ući u
tvrdu hercegovačku glavu ma koliko filozofska bila, kud
i kamo bliži onom autohtonom njemačkom „Wir sind
Kirche“ od plejade hrvatskih beleca kroz (noviju) povijest počam od dr.Ante Pavelića i od blaženoga i, ako će
biti po wir-sind-kirche, a ne (samo) srpsko-pravoslavnim,
kriterijima, nikad svetoga Alojzija Stepinca, pa preko
dr.Franja Tuđmana i kardinala Josipa Bozanića, do
dr.Ante Šoljića i biskupa mu… …ha,ha,ha…sisačkog.
A glede našega dubrovačkog biskupa msgr.Mate
2
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
Uzinića, i sam g.dr. Šoljić izražava sumnju predstavlja li
on više uopće Crkvu u Hrvata.
Gospar dr.filozofije Ante Šoljiić na predstavljanju
Tomčeve anti-ivo-josipovićevske knjige u Lera neki dan,
deboto pola svoga izlaganja posvetio je Predsjednikovom ocu Anti (kojega sam ja stvarno, ukazujući na neprihvatljivost takvog pristupa, možda i svjesno prekrstio
u Matu). On najprije napiše i (javno) izgovori da djecu
ne bismo smjeli suditi po djelima njihovih roditelja, pa
mirne savjesti raspali po „udbaškoj“ odnosno „veleizdajničkoj“ raboti „djetetovog“ oca. Ja u svom osvrtu („Jahači hrvatske apokalipse“, GG br.506) satirički „nasrnem“ na takav Šoljićev pristup, e da bi on u spomenutom svom članku ne samo nastavio „ blatiti“ sina Iva
novim detaljima o „nedjelima“ njegovoga oca Ante; nego
da bi poentirao pokušajem diskreditiranja moje malenkosti, činjenicom (odakle mu samo poznatom?) da se
moj otac „protiv navodne ‘kleroustašije’ borio na Širokom
Brijegu, gdje je zapaljena velebna crkva, te ubijena velika skupina studenata i profesora, mahom simpatizera
Amerike, a ne Hitlera!“.
E pa dragi, stalno nesvjesni doktore filozofije Ante Šoljiću, radi informacije totalno dezinformiranog hrvatskog
i još totalnije hercegovačkog puka, u ime svoje i ime
svoga oca, pa, budući da ste me proglasili odvjetnikom
aktualnog Predsjednika i samo utoliko, i u njegovo ime,
evo (za ovu priliku zgusnute) službene istine o Širokom
Brijegu onako kako je zabilježila naša pobjednička, antifašistička dalmatinska odnosno hrvatska strana:
OSLOBOĐENJE ŠIROKOGA BRIJEGA (6-7.VELJAČE
1945.)
Njemački 370.puk i ustaško-domobranske snage (oko
6.000 vojnika) pripremili su Široki Brijeg za ODSUDNU
BITKU...Na najjače njemačko-ustaško uporište u
Širokom Brijegu – na vis kod samostana – podržana
tenkovima napad je izvela 11.dalmatinska brigada. Naša
artiljerija i zrakoplovstvo tukli su neprijatelja u rajonu
samostana, gimnazije i konvikta. Iz tih objekata se otvarala vatra po našem raspored, bila je ubitačna od koje
su stalno ginuli naši borci…Teška se borba nastavila i
7.veljače. Na zgradu samostana krenuo je 3.bataljun
11.brigade.Sa njim su tenkovi i topovi. Kod samostana
bio je jedan protutenkovski top, kojega je neutralizirala
1.četa 3.bataljuna i upala u zgradu samostana, u kojem
su pružali otpor osim njemačkih i ustaških vojnika i grupa naoružanih klerika. U tim borbama poginulo je 35
naših boraca, a ranjeno oko 70. Poginulo je i 12
klerika…Više savezničkih eskadrila s ukupno 50-tak zrakoplova raketirali su i oštetili crkvu i samostan... Dokumenti naše, njemačke i ustaško-domobranske provenijencije nedvojbeno ukazuju da se u vrijeme borbi
za oslobođenje Širokoga Brijega u samostanu i na
položajima oko njega u istom stroju s njemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama nalazili i svećenici s
puškama u rukama...Borci 26.divizije, kao uostalom i
borci cijele NOVJ, pretežno su bili vjernici. Dakle, nije se
radilo o napadu ateista na duhovna lica, već o borbi
boraca 26.divizije i napadu na neprijateljsko uporište.
Tijekom borbi za Široki Brijeg savezničke zrakoplovne
snage izvršile su ukupno 127 letova i utrošile 186 zračnih
bombi, 106 raketa i 67.410 topovsko-mitraljeskih zrna…
Dakle, nisu dalmatinski borci rušili sakralne objekte u
Širokom Brijegu. Učinili su to saveznički zrakoplovi pod
britanskom komandom…
Gosparu doktore filozofije Ante Šoljiću, ne znam niti me
se tiče kako Vi na svoga, ali ja sam beskrajno ponosan
na svoga oca Miha Kacigu,i kao živu legendu dubrovačkog veterinarstva, a, evo kad ste me na to podsjetili, i kao onda freško mobiliziranog, izlempanog, vojnički marginalnog mladičića, ali ipak sudionika na pravoj,
pobjedničkoj strani u završnom obračunu s najvećim
zlom u povijesti njegovoga i moga (da li i Vašega?) hrvatskoga naroda.
Teško, kao i u mnogočemu drugome, griješite, istinoljubivi doktore kad insinuirate o „meni mrskoj Hercegovini“. Dapače, (Bosna i) Hercegovina mi je, uz moju Hrvatsku, najdraža zemlja na svijetu.
Ukratko, dragi i jadni doktore filozofije Ante Šoljiću, ne
spadate Vi u kritičke kršćane, jer Vam to onemogućuje
zavičajno i genetski usađeni kleroustaški, ili kako ja užam
rijet, hadezenjarski kod.
Darko Kaciga Dubrovčanin
PS 1
Gospođa Dubravka Marunčić je nakon 22 godine vjernosti spasila dušu istupivši iz zločinačke političke organizacije. Bolje ikad nego nikad. Čestitam draga kolegice!
PS 2
Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1)
hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke
dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most
Dubrovnik.
ISTINA OSLOBAĐA, ALI TO SE NAMA (JOŠ) UVIJEK NE DOGAĐA (10)
Ciljano, dva puta žrtvovani
Na osnovama ovako obnovljenih i suprostavljenih društvenih podjela,
otvoren je nastavak spomenutog rata u ovom našem vremenu
Potaknut sam da sudjelovanjem u polemici koja se vodi
pod ovim naslovom ukažem i na istinu koja se zasniva
na osnovama mog saznanja. Saznanja koje mi nesporno ukazuje da su naši momci, koji su predvođeni pok.
Perom Kojakovićem, sudjelovali u Njemačkom osvajačkom ratu na Istočnom frontu bili politički ciljano dva
puta žrtvovani, i to oba puta suprotno realnim interesima svoga naroda. Prvi put, kada su u II. svjetskom ratu
politički usmjereni da ˝dobrovoljno˝sudjeluju u tom
tuđem osvajačkom, a time i zločinačkom ratu. Drugi put,
kada je u ovom našem post-jugoslavenskom vremenu
na kući njihovog predvodnika pok. Pera Kojakovića, u
organizaciji župnika u Mandaljeni i prisustvu predstavnika vlasti, postavljena njemu spomen ploča, a zatim i
dodjela naziva ulice njegovim imenom. Nema sumnje
da su ovim činom i na ovom našem području politički
ciljano obnovljene društvene podjele na čijim je osnovama vođen krvavi građanski rat u II. svjetskom ratu sa
zastrašujućim gubitkom ljudskog i materijalnog narodnog potencijala. Na osnovama ovako obnovljenih i suprostavljenih društvenih podjela, otvoren je nastavak
spomenutog rata u ovom našem vremenu, koji je iskazan u društvenom kretanju kriznim putem ka ekonomskom i općedruštvenom vrijednosnom dnu, pred kojim
se sada nalazimo. Stranačkom borbom za vlast, ove se
podjele sve više zaoštravaju uz proširenje društvenog
beznađa u stranačku sposobnost i spremnost da jedino mogućom zajedničkom akcijom promijene postojeći
krizni društveni hod ka putu društveno-ekonomskog
progresa. Ipak, po meni je ovaj krizni društveni hod s
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
ISTINA OSLOBAĐA, ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (9)
I povijest bi krojili po mjeri svoje manipulacije
Zločin koji traje – licemjerna Crkva niti ‘prašta niti traži oprost, nego manipulira žrtvama i klistira nam moždani
O nekim žrtvama Drugoga svjetskog rata
se dugo šutjelo. Koliko god bila teška i
mučna, šutnja ipak ostavlja nadu da će
se jednom progovoriti. I dok se o dijelu
prešućenih žrtava progovorilo, makar i nakon 45 godina, o nekim drugim žrtvama
se progovorilo na način kojim se prikriva
istina, iako je od njihova stradanja prošlo
preko 70 godina. U tom govoru, i o jednim i o drugim prešućenim žrtvama, najagilniji je dio klera, a u pozadini svega je
manipulacija.
Krenimo od tih drugih prešućenih žrtava,
od neistina o križarima-legionarima, jer
službeni crkveni krugovi prikrivaju krivicu
za njihovo stradanje. A laž je gora i od
šutnje, na taj način se žrtve dodatno gaze
i ponovo viktimiziraju. Tajeći i negirajući
odlučujući udio dijela Crkve u tom
zločinu, i današnji duhovnici postaju njegovi supočinitelji. Oni to rade svjesno i
namjerno i zato je to zločin koji traje, što
njihovo postupanje čini bezobzirnim i
nemoralnim. Tu manipulaciju u našem
kraju je svojedobno provodila neoustaška rekonkvista među klerom, a najgrlatije
baš u Mandaljeni (đe će suza nego na
oko!), uz svesrdnu potporu preuzvišenoga (ondašnjeg) biskupa dubrovačkoga.
Da bi stvar bila jasnija, postavio bih vrlo
jednostavno pitanje: Koja je razlika
između ustaša i križara-legionara u opsadi Staljingrada 1941. i JNA i četnika u
opsadi Grada 1991.? Prvi su junaci, a drugi su zločinci? Prvi su junaci jer su naši a
ubijali su njih, a drugi su zločinci jer su
njihovi a ubijali su nas? Bar tako tvrde pisci novokomponirane povijesti (a struka
šutnjom to potvrđuje?). Prema njima, za
podsjetnik, križari-legionari su bili naši
borci koji su vodili rat za najveće svetinje,
koji su se time stavili pod zastavu najslavnijeg vojskovođe, Gospodina
Boga...Tako je 1941. bogozborio „Katolički tjednik“, službeno glasilo Crkve (tu nikakvo filozofiranje ne pomaže, pa ni kad
navedenim posljedicama, u ovom sadašnjem vremenu, otvorio i onu nadu za koju
kažu da posljednja umire. Nju su javnosti
obznanili dvojica njoj nespornih i zato
društveno moćnih autoriteta. Prvo, nadati
se da se je, s ovlaštenjem i u ime cjeline
svoje crkvene organizacije, naš biskup
Mate Uzinić, svojim govorima na komemoraciji u Bleiburgu i Vukovaru jasno i glasno suprotstavio društveno kriznoj politici, zasnovanoj na osnovama spomenutih
društvenih podjela, suprostavljenih općedruštvenim interesima. Drugo, uvaženi
predsjednik naše Republike, gospodin
Ivo Josipović, svojim zalaganjem za isti
cilj ponudio je javnosti i prijedloge
konkretnih izmjena ustavnih okvira na
čijim bi se osnovama pravno primorano
preusmjeravao društveni hod ka putu
društveno ekonomskog progresa. Sa željom da u tome zajedno uspijemo, ostajem s poštovanjem.
Nikola Sambrailo, Župa Dubrovačka
si dr. filozofije, op.a.), svjedočeći o
razmjerima vjerskoga fanatizma ili duhovnoga ludila, kako vam drago. A kad vjerski fanatizam postane društveni mainstream, žrtve su neminovna posljedica,
tome i danas svjedočimo u nekim dijelovima svijeta.
Problem za Crkvu je tim veći, jer je ona
aktivnim angažmanom nekih svojih istaknutih krugova postala dionik krvoprolića
Druge gvere, a time i sukrivac za ukupna
stradanja toga doba. Da bi se to razumjelo, treba se zapitati bi li naše ukupno
stradanje u ratu i poraću poprimilo tolike
razmjere da nije u njoj prevladalo duhovno ludilo, da je poslušala glas razuma
u vlastitim redovima (eventualno stradanje bi bilo manje zlo nego ... biti sukrivcem
njemačkih i ustaških zločinstava nad vlastitim narodom), da oni na glasu svetosti,
kako ih se danas želi promovirati, nijesu
u njezino ime zdušno huškali u rat za najveće svetinje. Doista, za povjesničare
posla na pretek, samo nikako da prionu
radu i da urbi et orbi objave istinu. A istina je da su naši skoro-pa-sveci uvelike
zaslužni što su mnogi Hrvati bili vjerni
sluge Hitleru, što su tisućama kilometara
daleko od Hrvatske ubijali nevine ljude
samo zato jer su im boljševici sjeli za vrat.
Kao da tim nesretnicima nije bilo malo
Staljina, pa Hitlera, samo su im još falili
moralno unakaženi i za savjest zakinuti
hrvatski križari, od grijeha za ubijanje unaprijed oslobođeni i od današnjih krivotvoritelja blagoslovljeni. Ako bi ta obmana potrajala, pa možda na finimentu još i
pobijedila, ako se ne trgnemo, opet bi
nam uvalili kakav bleiburg, ali ovoga puta
duhovni... Karavana (nas) i dalje gazi, a
(bol) ne prolazi...
Insoma, ako je suditi po novoučenju
Crkve, barem gledajući iz dubrovačke
perspektive, izgleda da je oslobođenje od
fašizma najveća tragedija u ljudskoj povijesti, bar tako proizlazi iz njezina odnosa
prema žrtvama toga doba. Do danas –
nakon 25 godina hodočašćenja Daksi
(ispravnije bi bilo reći daksarenja) –
dogurali smo da se ono naziva tzv. oslobođenjem, ili – kako nam objaviše s oltara – to je dan kad zločinci slave svoj
zločin. Međutim, povijest svjedoči da su
fašistički zločini u dubrovačkom kraju
počeli odmah po preuzimanju vlasti NDH,
a krvava bilanca toga razdoblja je smrtno stradanje preko 600 civila, dok je u
logore i progonstvo poslano oko 4.000
ljudi (a u te cifre nije uključena nekolicina
onih koji su stradali preko brda, na području ondašnje Velike župe Dubrava, oni
koji su naglavice istraživali kraške ljepote
svoga zavičaja...). Daleko najveći udio u
tim žrtvama – gle čuda – imaju baš Hrvati
(ne zanemarujući stradanja i drugih: Srba,
Židova...). Kako to da su na povijesnom
hrvatskom prostoru masovno stradali Hrvati, i to u navodnoj državi Hrvata, a dobar
dio tih zločina su počinili revni službenici
te i takve hrvatske države? Nikom ništa,
ako je suditi po učenju vrlih nam duhovnika, to se nije ni dogodilo. Većine tih žrtava se više nitko (službeno) ni ne sjeća;
nema komemoracija, vijenaca, svijeća,
županijskih i gradskih delegacija (molim
lijepo, udruge antifašista se tu ne
računaju, to su sami okorjeli zločinci, satrapi, krvopije i istrebljivači Naroda i
Države)... Jesu li sve te žrtve stvarno nitko i ništa, a samo odabrane su vrijedne
sjećanja, uz popratno duhovničko dociranje, politiziranje i moraliziranje?
Mnogi zločini toga doba, osobito u početku, bili su jednaki posljednjima, tj. bili su
smaknuća bez suđenja, samo sa suprotnim predznakom. Svaki zločin je zločin,
ali to za naše duhovnike nije tako. Sve
što se događalo do pred kraj rata po njima se uopće nije ni dogodilo. A ono što
se dogodilo na kraju, iako se dogodilo
kao posljedica onoga prije (kazna bez
suđenja, pretvorena u odmazdu, uključivo i na nacionalnoj osnovi), eto baš to je
bio početak svega...
Po analogiji, ako je tzv. oslobođenje dan
kad zločinci slave svoj zločin, što je onda
obilježavanje Dakse? Je li to dan ruganja
svim ostalim žrtvama toga doba, višestruko većim od onih nad kojima je Crkva
preuzela patronat, a sve radi manipulacije
kao pokriće za odsustvo vlastitoga mea
culpa, mea maxima culpa? Već četvrt stoljeća se gradi lažna slika, na Daksu
hodočaste biskupi i kardinali udarajući
temelje novoj povijesti. Manipulira se žrtvama, kao i s obiteljima stradalih na Daksi... Shvaćaju pomalo i oni da su uvučeni
u tu šporku rabotu. Međutim, i Udruga
Daksa, makar i nehotice, sudjeluje u
gaženju svih ostalih žrtava i vrijeđanju njihovih potomaka, zato i podsjetnik na onu
narodnu: upozoren, napola spašen... Jer,
svjesni toga ili ne, i oni doprinose stvaranju novokomponirane povijesti, koja glasi
otprilike ovako: „Drugi svjetski rat? Toga
nije bilo, a ako se slučajno i dogodio,
zaobišao je naše područje. Dubrovnik je
u to vrijeme živio svojim mirnim i idiličnim
životom – čista pastorala. I trajalo bi to
blaženstvo zanavijek da se nijesu iznenada, odnikle, u jesen ’44., prizentali neki
krvnici, ubojice, razbojnici i zločinci, koji
su iz čista mira pobili cvijet dubrovačke
zrelosti.“
Dodatna nesreća crkvenih struktura je što
su (nažalost većinski) u tom ratu izabrale
pogrešnu stranu, pa se silno trude revidirati povijest gazeći iznova svoje i druge
žrtve, manipulirajući ljudima i trujući
društvene odnose. Prenemažu se od
čovjekoljublja, a tih godina je vjerski tisak bio toliko ratnohuškački da ga se ne
bi posramio ni Milošević devedesetih.
Podsjećam na svjetskoga misionara Hitlera, čije će se propovijedi vrlo dobro čuti
pomoću topova, mitraljeza, tenkova i
bombardera...Tako je 1941. grmio
spomenuti „Katolički tjednik“ (do izvora
dva putića vode, op.a.), a sad se duhovnici prave ludi, promovirajući svoje skoropa-svece, možda gledajući i sebe u
svetačkim ulogama i jednoga dana častima...
Na koncu, godinama svjedočeći manipulaciji kojoj smo izloženi, nagradno pitanje
glasi: jesmo li i mi sami također postali
nepouzdani svjedoci onoga što nam se
događa pred vlastitim očima? Jesmo li
već pognuli glavu pred neumornim manipulatorima i njihovom čovjekoljubivosti, istinoljubivosti i čovječnosti, koji zahvaljujući tim svojim vrlinama, ne samo da
relativiziraju fašizam (ustaštvo), nego ga
još i slave, pokušavajući Hrvatima instalirati trajnu i nezasluženu hipoteku,
zlorabeći u tu svrhu vlastite žrtve (kao što
su npr. činili s mojim pretkom), iste one
koje su sami naputili u smrt, a s najvećim
brojem žrtava se besramno rugaju.
Ipak, ni službenoj Crkvi nije lako – njezin
položaj u našemu društvu je vrlo težak,
skoro nepodnošljiv. Naime, ona se u sve
pača, a za ništa ne odgovara (pravopisne
greške su namjerne, op.a.), ona je vazda
uz svoj narod, ona je tu da nam uzme mjeru. A nemamo se pravo ni vele žalit’ –
nekad je nekažnjeno fizički mučila, ubijala i na druge načine uzimala danak u krvi
onima koji joj nisu bili po volji, a sad to
jadna više ne može, pa nas muči i ubija
na drugi način (duhovno) – koketirajući s
fašizmom, perfidno manipulirajući žrtvama i klistirajući nam moždani.
Nasuprot vlastitom nauku, Crkva ne
oprašta dužnicima svojim (nego već godinama uporno mamuza crknutoga konja), ne traži oprost za svoje grijehe (ne
priznaje ni da ih je počinila), a protivno
kršćanskom moralu, ustrajno manipulira
žrtvama (podobne slavi do nebesa, one
koje je skrivila ne priznaje, a ostale
naravno prezrivo zanemaruje). Što je
onda uopće institucionalna Crkva i u čije
ime to radi? U božje ili u vražje? Ima i ona
narodna: Ne gledaj što pop čini, nego
slušaj što pop govori. Ma i ta je passé,
jerbo se od njihovih litanija više ne more
osta’, vonjaju do nebesa... Kao da njihove
predike nijesu zavele mladost na
križarskom pohodu u službi fašizma, pa
bi sad još i povijest krojili po mjeri svoje
manipulacije. Istodobno, ona se nameće
kao stožerna moralna vertikala hrvatskoga
društva, njojzi budi hvala... A mi, njezine
ovce, trebali bismo sve to uzeti zdravoza-gotovo, bojeći se postati ljudima.
Miše Galjuf, Kupari
www.effect-dubrovnik.com
PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA,
POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i praksa
ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i turističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dubrovačke
minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi...i još ponešto riječju i odabirom
Bajra Sarića. Bogata arhiva.
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ISTINA OSLOBAĐA, ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (11)
Za odgovornu pisanu riječ
Miše Galjuf je u Glasu Grada br. 502, od
31.11.2014. na str. 2 napisao: „Crkva je
novačila u ustaše i slala ondašnju mladost
s nacistima na Rusiju...“
Ključna riječ u njegovom članku je riječ
novačila, a to je trajni glagol aktiv (novačiti). U Rječniku hrvatskoga jezika, čiji su izdavači Leksikografski zavod Miroslav
Krleža i Školska knjiga, Zagreb, 2000. za
tu riječ stoji objašnjenje; novačiti – znači
uzimati u vojsku novake, mlade vojnike.
Znači autor, de facto tvrdi da je Crkva primala mladiće u ustaše, u duljem periodu,
organizirala ih u vojne postrojbe, oblačila
u vojne odore, hranila i naoružavala osobnim i drugim naoružanjem, obučavala u
vojnim vještinama te ih kao takve slala i na
Istočni front.
Da li je autor riječ novačila napisao iz
brzopletosti, površnosti ili je to samo lapsus calami, odnosno ili je to njegovo uvjer-
enje, to samo on zna. Ovo je zaista jedna
od najvećih laži izrečenih za Crkvu kao instituciju. Takvi napadi na Crkvu nisu bili
izrečeni ni u razdoblju od 1945. do 1955.
Danas živimo u demokratskom društvu i
svatko ima pravo na svoje mišljenje, no
objektivno govoreći ovakvim monstruozno
– lažnim optužbama širi se mržnja, neistina i netolerancija.
Predlažem autoru da se ogradi od svojih
ničim dokazanih optužbi. Ogradio se on ili
ne, više se neću obazirati na njegove, eventualno, nove napise. Zašto? Ako se ogradi
znači da je uvidio svoju grešku, a ako se ne
ogradi, znači da je nepopravljiv, pa u tom
slučaju je neučinkovito svako daljnje
iznošenje argumenata.
Da ovdje ne bi detaljnije obrazlagao postanak ustaške organizacije, dovoljno je reći
da je zbog velikosrpske politike od 1929.
do 1939. u emigraciji i nastao ustaški pokret.
***
U članku Tako prezirno i bezbožnički nezahvalno..., u jednom od prijašnjih brojeva
Glasa Grada Darko Kaciga piše: „ u biskupskoj dvorani Svetoga Ivana Pavla II. koju
ja od milja nazivam dubrovačkim kleroustaškim okupljalištem...“
Budući da ta dvorana danas ima najbolje
prostorne i tehničke uvjete za predstavljanje knjiga, i sam sam u njoj tijekom nekoliko zadnjih godina organizirao predstavljanje svojih dviju knjiga. Gornjim nazivom
i kvalifikacijama Darko Kaciga je uvrijedio
moje goste, predstavljače i mene osobno.
Zato se naslov ovog članka odnosi i na
autora ovih neprimjerenih riječi.
Povijest se piše temeljem uvida u arhivsku
građu i korištenjem autentičnih svjedočanstava, a ne nekim domišljanjima i dosjetkama, ala nekog Dinka.
Mr. sc. Ivo Dabelić
ULICA MARKA MAROJICE
Komunalci, građani traže
vašu hitnu intervenciju
Pozdrav, dubrovački komunalci, obraćamo
Vam se po treći put. U jednom ranijem broju mjesečnika Dubrovnik.hr objavili ste Godišnji program komunalnih zahvata; u tome
je bilo predviđeno uređenje dijela Ulice Marka Marojice s terminom mjesec rujan 2013.
Ovo obznanjeno obećanje javne usluge ni
do danas nije ispunjeno, što narušava povjerenje građana u javnu upravu. Ulica Marka Marojice postala je vrlo prometna, kroz
nju prolaze i mnoge viđenije osobe Grada,
čak i cons. Riki. Donji dio ulice dio uključenja
u Ulicu Bana Josipa Jelačića potpuno je
devastiran i neprilagođen za promet vozila
i pješaka. Tri velika zavoja potapaju oborinske vode, kolnik je na mjestima širok ispod tri metra, nemoguć je prolazak interventnih vozila; nema nogostupa, vrlo je
opasan za pješake, invalidska i dječja kolica. Ne treba čekati da se nešto dogodi, pa
onda utvrdi da ovaj dio ulice nema propisane tehničke uvjete za promet vozila.
ORaH
Putujuća izložba održana i u
Dubrovniku
Putujuća izložba ‘Održivi razvoj stvara nova radna mjesta’ stranke Održivi razvoj
Hrvatske- ORaH, koja je nakon Zadra, Šibenika, Splita, Makarske i Ploča stigla i u
Dubrovnik. Izložba se mogla pogledati 5. i 6. prosinca u pothodniku centra DOC
u Lapadu. Izložba se sastoji od deset dvostranih forex panoa na kojima su fotografije i ilustracije sa pratećim tekstovima sa statističkim podacima o održivim
projektima, održivom razvoju, koji u konačnici dovodi do otvaranja radnih mjesta
i rasta gospodarstva. Na panelima su tako predstavljene mogućnosti zapošljavanja u energetici, turizmu, poljoprivredi, upravljanju otpadom, uzgoju industrijske
konoplje, ribarstvu... ORaH-ova putujuća izložba posjećuje gradove u Hrvatskoj
u kojima stranka ima osnovan svoj ogranak, kako bi građane upoznali s održivim
razvojem i zapošljavanjem u eko industriji. Cilj ove izložbe je približiti održivi razvoj i ono što on predstavlja svim našim sugrađanima i sugrađankama i pokazati
kako se ozelenjavanjem našeg gospo-darstva mogu stvoriti zelena radna mjesta te istodobno smanjiti nezaposlenost, izaći iz krize, zaustaviti pad gospodarskih
aktivnosti, ublažiti klimatske promjene i zaustaviti uništavanja okoliša. Tomaž
Jurišić, predsjednik dubrovačkog ogranka ORaH-a-tomaz.jurisic@ orah.hr,
Nikolina Visković Kadijević, potpredsjednica dubrovačkog ogranka ORaH-a
4
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
Građani traže vašu hitnu intervenciju.
Dr. Jerko Brešković
DUBROVAČKE SLIKE I /NE)PRILIKE
Zahod u
DOC-u
Ako neko ima potrebu i završi u
muškom zahodu
zgrade DOC-a u Lapadu, zasigurno
neće biti zadovoljan.
Naime, u muškom
dijelu zahoda nema
daske, na zidu
nema niti škatule pa
tako niti papira, kod
umivaonika također
nema papira a ventilacije za sušit ruke postoje, ali ne rade.
DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
Skalini se vraćaju na Top iz Molunta na Kuli od
dio stonskih zidina Kneževa dvora
Traju radovi na uređenju hodnika stonskih zidina od
Stoviša do kule Nad vodom u dužini od cca. 130
metara. Hodna ploha kruništa zida se rekonstruira
tako da joj se vraćaju originalni skalini, kako bi se
posjetiocima olakšao obilazak zidina. U isto vrijeme
na tom dijelu zida mijenja se dotrajala metalna ograda koja će znatno poboljšati sigurnost posjetitelja.
Već prije je ograda izmijenjena na zapadnom dijelu
zida, od Minčete do Stoviša. Očekuje se da radovi,
koji su bili prekinuti zbog turističke sezone, budu
završeni do kraja veljače 2015. godine. Izvođači su:
Građevinar Quelin d.d. za građevinske radove dok
je za izradu ograde zadužena tvrtka Aqua Martin
d.o.o.. Projekt je izradila tvrtka Institut IGH d.d., dok
se vrijednost radova procjenjuje na cca. 800.000
kuna.
Uskoro će biti postavljen novi top na gradske
zidine i to na Kuli od Kneževa dvora. U tijeku je
izrada postolja (lafete) sa željeznim okovima na
kojima će stajati. Radi se o brončanom topu
izvađenom iz mora kod Molunta, dužine 3,2 metra, teškom gotovo dvije tone, te će kao takav
biti najveći top na Gradskim zidinama. Ima na
sebi između ostalog izliven grb Savojskog kraljevstva, te natpise iz kojih se saznaje da ga je
1758. godine u Torinu izlio Giovanni Battista
Cebrano. S obzirom da je dosadašnje drveno
postolje istrunulo, u tijeku je izrada nove lafete i
za željezni top na Trgu od oružja. Radi se o
topu iz 19. stoljeća, nabavljenom prije Domovinskog rata u Tivtu. Lafete će izraditi obrtnici Antun Kraljić i Josip Zlovečera.
Nastavlja se obnova kule Svetog Luke
Ovih dana počeli su završni radovi na obnovi kule Sv. Luke. Radi se o sanaciji južne i
istočne fasade Kule. Treba podsjetiti da su radovi na obnovi počeli još 2012/2013. godine
kad su učvršćeni temelji torete kule Sv. Luke, koji se nalaze ispod morske površine. Nakon
toga se tijekom 2013. i 2014. godine nastavilo s rekonstrukcijom i statičkim učvršćenjem
kule, popravkom krova te sanacijom zapadne i sjeverne fasade. Radovi prekinuti zbog
turističke sezone nastavljaju se sada, kako bi bili završeni prije nadolazeće sezone. Građevinske radove izvodi tvrtka Dom izgradnja d.o.o., dok je projekt sanacije izradila tvrtka
Canosa inženjering d.o.o.. Vrijednost svih radova je oko 1.000.000,00 kuna. Društvo će
kulu uglavnom koristiti za svoje potrebe (smještaj arhiva i slično) te je u tu svrhu naručen i
projekt uređenja unutrašnjosti. Uprava DPDS-a
PRIOPĆENJE- PROJEKT HE OMBLA NASTAVLJA SE PROVEDBOM POSTUPKA GLAVNE OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA EKOLOŠKU MREŽU
Najopsežnije istraživanje podzemne faune
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 8.prosinca je na internetskim stranicama objavilo
Rješenje da je za zahvat HE Ombla obvez-
Isto, tako je i u ženskom dijelu zahoda. Sve
u svemu nije dobro. Ne znam čija je briga
sve ovo, ali je treba riješiti što prije da ne
bude po onoj „Kakav zahod, takva i kuća, i
domaćin“. Zdravko Trojanović Trojo
na provedba Glavne ocjene prihvatljivosti
za ekološku mrežu.
Ishođenje Rješenja o prihvatljivosti po
okončanju postupka Glavne ocjene prihvatljivosti ključni je proceduralni korak u
razvoju projekta HE Ombla. HEP se tijekom
razvoja projekta u svakom trenutku kontinuirano prilagođavao zakonskoj regulativi,
ispunjavao sve zahtjeve i uvjete za realizaciju projekta, te je u više navrata proveo
analize, stručne revizije i recenzije projekta
HE Ombla. Stoga je HEP u ovoj fazi razvoja projekta, s obzirom na novi zakonski
okvir, prema preporuci Ministarstva zaštite
okoliša i prirode te uvažavajući mišljenje
zainteresirane javnosti, odlučio provesti dodatno usklađenje projektne dokumentacije
s domaćim i europskim propisima o zaštiti
prirode i zahvatima u ekološkoj mreži.
Podsjećamo, HEP i EBRD su se u svibnju
2013. usuglasili o raskidu ugovora o financiranju izgradnje HE Ombla (potpisanog
krajem 2011.), radi izbjegavanja daljnjih
troškova u vezi s kreditom, tijekom razdoblja
potrebnog za dodatno usklađenje projektne dokumentacije. U postupku Glavne
ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku
mrežu ovlaštene će stručne tvrtke analizirati može li se primjenom odgovarajućih
mjera zaštite prirode i mjerama ublažavanja
negativnih utjecaja osigurati da izgradnja i
rad HE Omble neće negativno utjecati na
ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže
– stoji, uz ostalo, u priopćenju HEP-a.
Dodaje se dalje, da je na projektu angažiran
tim od 20 istraživača koji je do sada istražio
više od 100 speleoloških objekata. Do sada
je prikupljeno više od 6.000 primjeraka
faune. U tijeku je determinacija prikupljene
faune koju provodi tim od 14 međunarodnih eksperata - specijalista za pojedine skupine. S rezultatima istraživanja bit će upoznata znanstveno-stručna i sva zainteresirana javnost.
Pokretanjem postupka Glavne ocjene prihvatljivosti HE Ombla, HEP je intenzivirao
aktivnosti na ovom, tehnički izvedivom i sigurnom, ekonomski isplativom i višestruko
energetski i ekonomski korisnom projektu
za HEP, državu i lokalnu zajednicu. Izgradnjom HE Ombla dugoročno se osigurava
novi stabilni izvor energije iz obnovljivog
izvora, što se uklapa u energetsko-klimatske ciljeve EU. HEP
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ČELNIK GO HDZ-a MATO FRANKOVIĆ NA PRESS KONFERENCIJI:
„Nitko ne mrzi Andra Vlahušića, proračun je loš i prenapuhan“
Naše se građane plaši efektom kaosa u
slučaju neizglasavanja gradskog proračuna, a sve u svrhu opstanka gradonačelnika
Vlahušića na toj poziciji – rekao je na početku press konferencije, održane 8.prosinca,
Mato Franković, predsjednik dubrovačkog
Gradskog odbora HDZ-a.
-Nevjerojatna je činjenica da gradonačelnik
radi svojih vlastitih interesa želi Dubrovnik
pretvoriti u grad - slučaj, odnosno bar u to
želi uvjeriti građane da će se dogoditi.
Namjerno se provlači teza kroz medije kako
nijedna politička stranka nije rekla da je proračun loš, što je apsolutna neistina. HDZ je
imao press konferenciju prije Vijeća na kojoj smo jasno istaknuli zašto smo protiv proračuna. Loš je, nerealan i jednostavno prenapuhan. Naš stav je i danas jednak – rekao je Franković. – Realna visina proračuna je negdje oko 370 milijuna kuna, a ne
437. HDZ nije i neće podržati ovakav proračun. Gradonačelnik je tijekom cijele 2014.
Godine tvrdio da je proračun dobar i razvojan. HDZ je još u svibnju tražio realan rebalans proračuna kako bi se uskladio sa
stvarnim stanjem. Tada se gradonačelnik
oglušio jer da je proračun dobar.
Na kraju godine smo na vijeću usvojili rebalans proračuna, ali ne sa stanjem kakvo
je planirao gradonačelnik Vlahušić, nego
za 55 milijuna kuna manje nego je bilo
planirano. I onda se gradonačelnik Vlahušić
usuđuje prozivati – kazao je Mato Franković na press konferenciji u prostorijama
HDZ-a. - Koji su korisnici izgubili 55 milijuna kuna iz proračuna, kojima je obećano
da će ga dobiti, a neće? To su subvencije
obrtima i poljoprivrednicima, smanjene za
770.000 kuna, naknade građanima i kućanstvima smanjene su za 1,6 milijuna kuna,
kulturi je smanjeno 19,6 milijuna kuna, kap-
italna pomoć za izgradnju Dupca je isto tako
umanjena. Ono što najviše zabrinjava jest
naknade građanima i kućanstvima od 1,6
milijuna kuna jer su oni očekivali taj novac,
obzirom da je proračun za 2014. usvojen.
Na žalost, na kraju godine ljudi su ostali bez
novca. Dio obećanih sredstava mogao se
namiriti iz drugih izvora, recimo mikroasfalta koji je, kako smo svjesni, ispario. Mogla
se aktivirati zadužnica i bez problema naplatiti 5 milijuna kuna, ali to se nije dogodilo.
- Ono što je prava istina jest činjenica da
ovaj proračun Grad vodi u dublju krizu i
nova, prevelika zaduživanja. – nastavio je
čelnik dubrovačkog GO HDZ-a. – Gradonačelnik je pokušao svih malo pomalo
zadovoljiti, misleći da smo mi naivni i ne bi
li osigurao prolazak proračuna. Ali zakon
je predvidio mehanizam kada gradonačelnik loše radi svoj posao, a to je da
vijećnici ne usvoje proračun, što se dogodilo na 13. Sjednici Gradskog vijeća. Vijećnici su mislili da proračun nije dobar, a ne
politička odmazda prema gradonačelniku
Vlahušiću ili još manje, da ga netko mrzi.
jednostavno smatramo da je proračun loš.
Kao jedini izlaz usvajanja proračuna služi
se onom starom, ‘triput laži i istina više ne
važi’. Kreće atak na vijećnike, svih onih koji
nisu istomišljenici Andra Vlahušića jer oni
zaustavljaju napredak Grada, a on je taj koji
brani Grad i građane. Zato izlazi u javnost i
tvrdi kako tete u vrtićima neće imati plaće,
kako će određeni korisnici socijalnih davanja biti zaustavljeni, dogodit će se blokada
Grada u slučaju neizglasavanja proračuna.
I ono što je stvarno nevjerojatno u njegovom istupu, kad tvrdi na Gradskom vijeću,
da je jedina konstanta u ovomu gradu on
osobno. ‘Grad, to sam ja’, a mi svi ostali ne
znamo i nećemo. U kojemu to gradu u Hrvatskoj imamo brata gradonačelnika da izvodi poslove na gradskim projektima? Ja
mislim da takvog grada u Hrvatskoj nema,
a sigurnoga u Europi nema. Isto tako, u
kojem to gradu imamo nepravomoćno osuđenog gradonačelnika? U nijednom. Kažu
pojedinci ‘volim Dubrovnik, podržavam proračun za 2015.’. Zar to znači da mi ne volimo Dubrovnik? Žalosno je da se na ovakav
način manipulira građanima, samo da bi
se ostalo na vlasti.
A što će se dogoditi 16.12. ako Vrhovni sud
donese osuđujuću odluku po gradonačelnika Vlahušića, ako bude morao odstupiti?
Hoće li se onda blokirati grad? Hoće li biti
Božića? Pozivamo gradonačelnika da prestane obmanjivati sugrađane i prestane izjavljivati neistine. U čl. 86 Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi jasno stoji ‘ako
u jedinici lokalne samouprave nije donijet
proračun, kao i slučaju kad je donijeta odluka o privremenom financiranju, financiranje se vrši na temelju proračuna iz prethodne godine, a najkasnije do proteka roka
od 90 dana od dana konstituiranja novoizabranog predstojećeg tijela. Povjerenik je
dužan ostvarivati prava i obveza građana i
pravnih osoba do uspostave njezinih tijela.
Pozivamo gradonačelnika da prestane govoriti neistinu, jer tete neće ostati bez plaća,
građani bez subvencija i djeca bez asistenata u nastavi. Bit će feste Svetog Vlaha i
ako Andro Vlahušić ne bude gradonačelnik.
– rekao je Franković.
Na pitanje kako komentira suzdržanost po
pitanju proračuna na Gradskom vijeću,
odgovorio je da je cilj bio neusvajanje, ‘pa i
suzdržanošću gospođe Šuice proračun od
strane HDZ-a i vijećnika nije podržan’.
www.dubrovacki.hr, dml
PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE NAŠ
’’Zašto Andro Vlahušić nije gradonačelnik kakvog
Dubrovnik zaslužuje i treba’’
Na sjednici Gradskog vijeća 5. prosinca 2014.
iskoristili smo svoje demokratsko i političko
pravo da nepodržavanjem proračuna za
2015. godinu iskažemo svoje nepovjerenje
prema aktualnom gradonačelniku Andru
Vlahušiću. Prema našem mišljenju:
1. Gradonačelnik bi morao biti vjerodostojan,
dosljedan i istinoljubiv.
2. Gradonačelnik bi morao obeshrabrivati, razotkrivati i sankcionirati nezakonitosti u radu
Upravnih odjela i gradskih tvrtki.
3. Gradonačelnik bi morao prijaviti sve nezakonitosti u radu bivše vlasti o kojima ima
spoznaju.
4. Gradonačelnik bi morao svojim primjerom podizati demokratske standarde političke prakse.
5. Gradonačelnik Dubrovnika bi se morao
s dužnim poštovanjem i pažnjom odnositi
prema Gradu s obzirom na njegov status
mARKETIN
6
T:GlasGrada
020 358
980 F: 020 311 992
- 508 - petak 12. 12. 2014.
UNESCO-ve zaštićene spomeničke cjeline.
Smatramo kako gradonačelnik Andro Vlahušić
ne ispunjava nijedan od ovih uvjeta i stoga nije
gradonačelnik kakvog Dubrovnik treba. Detaljnije obrazloženje naših stavova možete pročitati u priopćenju koje je u cijelosti objavljeno na
našoj web i facebook stranici. www.srd-jegrad.hr i www.facebook.com/SrdJeGrad)
KLGB Srđ je Grad
E: [email protected]
PRIOPĆENJE DUBROVAČKOG OGRANKA HRVATSKIH LABURISTA – STRANKE RADA
„Pritiscima i uvredama nećemo
popustiti jer nismo ni dosad!“
Žaloste nas i vrijeđaju reakcije i potezi aktualnog gradonačelnika Andra Vlahušića
nakon demokratske odluke kojom proračun
Grada za 2015. godinu nije dobio podršku
Gradskog vijeća. Kao gradski vijećnici dubrovačkog ogranka Hrvatskih laburista –
Stranke rada pritiscima i uvredama nećemo
popustiti jer nismo ni dosad. Sve što radimo u našem političkom djelovanju usmjereno je boljitku Grada Dubrovnika, a od prvog dana u Gradskom vijeću jasno govorimo kako se ne slažemo s politikom gradonačelnika Vlahušića. Od prvog dana
upozoravamo na propuste i nezakonitosti
u radu gradske uprave.
Umjesto da se zapita kolika je njegova krivnja i odgovornost za rasplet situacije na
prošlom Gradskom vijeću, Vlahušić je sa
svojim, sada sve manje brojnim pristašama, krenuo u zastrašivanje vlastitih sugrađana. Poistovjetivši po tko zna koji put
sebe sa Gradom, Vlahušić i njegova sljedba iznijeli su niz neistina o posljedicama
neizglasavanja proračuna po Grad i
građane. Prve na udaru našle su se tete iz
vrtića i zaposlenici gradske uprave. Njima
je poručeno kako će ostati bez plaća. Vjerojatno je to jedan od razloga zašto su djelatnici gradske uprave brže-bolje pokrenuli
Facebook stranicu s podrškom proračunu.
Nadamo se samo da ta aktivnost nije
sponzorirana novcem iz istog tog proračuna.
Ono preko čega ne želimo preći je sramno
pozivanje preko te stranice na podršku gradonačelniku „ako volite Dubrovnik“. Duboko nas vrijeđa i činjenica da je stranica osnovana na Dan dubrovačkih branitelja, dok
smo se prisjećali na sve poginule u obrani
Dubrovnika, gospoda iz gradske uprave
bavili su se borbom za očuvanje svojih povlastica i privilegija. Zar Vam baš ništa nije
sveto?! Panično se širi strah da neće biti
novaca za sportske klube, da će izostati
potpore za socijalu, da se neće otkupljivati
zemljište za POS stanove, da će propasti
navodno silni projekti prema Europskoj
uniji, da će propasti kandidatura za europ-
sku prijestolnicu kulture, da će propasti i
festa sv. Vlaha. Sljedbenici za zloporabu
položaja nepravomoćno osuđenog gradonačelnika u strahu za svoje pozicije,
poslove i fotelje šire notornu laž da će život
u Gradu prestati ako se ne izglasa proračun
i Vlahušić ne nastavi biti gradonačelnikom.
Što je najgore od svega, stav je gradonačelnika i njegovih zagovaratelja da su
svi oni koji su iskoristili demokratsko pravo
i rekli “NE“ mrzitelji Grada. Neki su tako i
nas, vijećnike Hrvatskih laburista, usporedili s napadačima na Grad 1991. godine.
Demokratsko mišljenje najednom je postalo – četništvo!
Sve nam to dodatno pokazuje kako smo
bili u pravu svih ovih godina kada smo kritizirali gradonačelnika i ovu gradsku upravu kao štetne za Grad i za demokratski život
uopće. Zato se nadamo da će „agonija zvana Vlahušić“ brzo doći svome kraju te kako
će Grad konačno krenuti naprijed. A ne biti
talac Andra Vlahušića i njegovih dobro
plaćenih medijskih suradnika koji u nastojanju opstanka na vlasti šire netrpeljivost
prema neistomišljenicima i strah prema
sugrađanima.
Klub vijećnika Hrvatskih laburista Stranke rada u Gradskom vijeću
Grada Dubrovnika
PRIOPĆENJE DURE-RAZVOJNE AGENCIJE GRADA DUBROVNIKA
Odgoda niza projekata zbog neizglasavanja proračuna
Poštovani sugrađani, obzirom na odluku
Gradskog vijeća donesenu u petak 5. prosinca o.g. o neizglasavanju proračuna Grada Dubrovnika za 2015. godinu, dužni smo
Vas informirati o projektima koji se neće
realizirati do daljnjeg usvajanja proračuna,
odnosno do potvrde gradske vlasti da će
razvojne stavke koje smo uvrstili za projekte
ostati iste, a koje smo posljednjih mjeseci
najavljivali u javnosti. Prvenstveno, riječ je
o novom programu ruralnog razvoja za dubrovačko zaleđe i otoke. Te mjere obuhvaćale su jamstveno – kreditni fond za ulaganja u ruralni razvoj, odnosno poticajnu
kreditnu liniju s vrlo povoljnim uvjetima za
krajnjeg korisnika uz mogućnost korištenja i jamstva Grada Dubrovnika za sve početnike.
Za ove mjere dogovorena je i suradnja sa
OTP bankom koja se trebala realizirati u
praksi početkom 2015. godine. Također, u
okviru programa za ruralni razvoj predviđena su i bespovratna sredstva (darovnice)
za unapređenje malih gospodarstava u
smislu poljoprivredne proizvodnje i njenog
plasmana u turizmu. Jednako tako, na čekanju do daljnjeg usvajanja proračuna bit
će i projekt obnove dubrovačkog renesansnog vodovoda za kojeg smo realizirali inicijalna sredstva kroz Fond za turizam Ministarstva turizma, no u kojeg je potrebno
uložiti dodatna sredstva sufinanciranja. Također, neće biti moguće i sufinanciranje projekata baštine iz EU fondova (primjerice
obnova atrija Kneževa dvora i izrada dodatne dokumentacije za cjelokupnu sanaciju, izrada projektne dokumentacije za revitalizaciju parka Gradac, projektna dokumentacija za obnovu ljetnikovaca Gučetić i
Restić) za koje je potrebno osigurati značajnija sredstva Grada Dubrovnika budući da
se radi o većim investicijama. Projekti koji
se provode u suradnji s Fondom za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost poput programa „Sufinanciranja mjera energetske
učinkovitosti u kućanstvima“ koji je ove
godine potrošen u cijelosti, za sljedeću
godinu bit će na istoj razini kao i ovogodiš-
nji, iako za ovu vrstu subvencija postoji veći
interes. Od ostalih energetskih projekata,
sredstva za sufinanciranje energetske obnove sportske dvorane i bazena u Gružu,
postavljanje solarnih kolektora na bazenu,
elektrifikaciju prometa pri čemu se prvenstveno misli na osobna električna vozila i
skutere, uvođenje električnih autobusa u
javni gradski prijevoz, zamjenu javne rasvjete na modernu LED tehnologiju u Lapadu
i Gružu te uvođenje solarne javne rasvjete
na Elafitske otoke morat će pričekati novi
proračun.
U pitanje se dovodi i ostalo sufinanciranje
iz projekata Europske unije u drugim područjima kao što je turizam (unapređenje
turističke ponude), razvoj sektora mladih
(Centar za mlade), civilnog društva (sufinanciranje projekata udruga u slučajevima kada
to same udruge ne mogu), realizacije svih
ostalih područja za koje se ukaže prilika za
participacijom kroz partnerstva, a za koje
je potrebno osigurati financijsko
učešće.Andrea Novaković, direktorica
ZAŠTITA JADRANA
90% Jadrana+10% zarade=100% štete
Sabor mora hitno preuzeti odgovornost za
zaštitu Jadrana, kako bi se spriječile negativne
ekološke i ekonomske posljedice istraživanja i
eksploatacije nafte u Jadranu. To su 9.prosinca poručili Zeleni forum, nacionalna mreža
udruga za zaštitu okoliša, i Zelena akcija na
prosvjednom performansu ispred Hrvatskog
Sabora. Klubovima zastupnica-ka dostavljen je
apel kojim ih se poziva na održavanje tematske
rasprave u Saboru o ovoj temi i donošenje Deklaracije o Jadranu. U bijelim zaštitnim odijelima prekrivenim naftom, aktivisti su simbolički
postavili improvizirani nasip za obranu od
poplava kako bi ukazali na štete od izljeva naf-
te te ekstremnih klimatskih događaja
koji su posljedica korištenja fosilnih
goriva. Postavili su transparent „90%
Jadrana + 10% zarade = 100% štete“
jer je na natječaju u koncesiju ponuđen
gotovo cijeli Jadran za minimalnu naknadu zarade od nafte, a bez ikakvog
uvjerljivog sustava nadzora i osiguranja, što će potencijalno rezultirati velikom
štetom. Zelena
akcija12. 12. 2014. 7
GlasGrada
- 508 - petak
GRAD DUBROVNIK
REAGIRANJE NIKOLE PAVLOVIĆA, PROČELNIKA UPRAVNOG ODJELA ZA PRORAČUN, FINANCIJE I NAPLATU NA PRIOPĆENJE
GRADSKOG ODBORA HDZ
To je istina utemeljena na citiranoj zakonskoj odredbi a nikako moj neistiniti navod
Ako niste suglasni s izvršnom politikom koju provodi gradonačelnik Grada Dubrovnika, onda ste trebali koristiti
legitimno pravo izglasavanja nepovjerenja gradonačelniku putem referenduma. Tako bi zadovoljili demokratsko
pravo da o njegovom statusu odlučuju oni koji su ga i birali, a u tom slučaju građani ne bi imali nikakve neugodnosti
s privremenim financiranjem
Pročelnici upravnih odjela Grada Dubrovnika su službenici odabrani putem javnih
natječaja i dužni su organizirati i provoditi
odluke predstavničkog tijela i važećih zakona RH. Povodom neizglasavanja prijedloga Proračuna za 2015. godinu zamoljen
sam od predsjednika Gradskog vijeća da
pojasnim što će se dogoditi neizglasavanjem proračuna. Prema mom skromnom
znanju obrazložio sam moguće scenarije.
Nije mi bila namjera nikoga strašiti već ukazati na neke neugodnosti koje proizlaze iz
privremenog financiranja. Neobično me
iznenadilo priopćenje Gradskog odbora
HDZ-a u kojem se ističe da je pročelnik
Upravnog odjela za proračun, financije i
naplatu iznio neistinite tvrdnje o financiranju Grada u slučaju neizglasavanja. Postoji video zapis sjednice pa je vrlo lako
utvrditi izrečeno, a ovim priopćenjem građanima najljepšeg Grada želim ukazati na
istinu neopterećenu stranačkim interesima.
Nikada nisam citirao niti navodio članak
58. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
kako je navedeno u priopćenju. Taj se
Zakon ne odnosi na situaciju u kojoj se
nalazi Grad Dubrovnik. Nije mi poznata
namjera davatelja priopćenja niti što želi
postići navodeći nešto što nikada nije
izrečeno.
Istina je da sam izjavio da privremeno financiranje ne može trajati više od tri
mjeseca a izjava je utemeljena na sljedećim člancima važećih zakona:
Zakon o lokalnoj o područnoj (regionalnoj) samoupravi primjenjuje se na financiranje jedinice lokalne samouprave ako
nije donesen proračun. Članak 70.
spomenutog zakona u cijelosti glasi:
„Ukoliko se proračun za narednu računsku godinu ne može donijeti prije početka
godine za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od 3 mjeseca. Odluku o privremenom
financiranju donosi predstavničko tijelo u
skladu sa zakonom i svojim poslovnikom.
Predlagatelji utvrđeni poslovnikom predstavničkog tijela mogu predložiti donošenje odluke o privremenom financiranju. Odluka o privremenom financiranju dostavlja
se Ministarstvu financija u roku od 15 dana
od donošenja. Ukoliko se prije početka
naredne godine ne donese ni odluka o
privremenom financiranju, financiranje se
obavlja izvršavanjem redovnih i nužnih
izdataka u skladu s posebnim zakonom.“
(U ovom slučaju Zakon o proračunu)
Svakome dobronamjernom iz citiranog je
jasno da spomenuta odredba privremeno
8 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
financiranje ograničava na tri
mjeseca. To znači da Odluka
o privremenom financiranju, u
našem slučaju, može se
primjenjivati na prva tri mjeseca 2015. godine.
Ako Odluku o privremenom financiranju ne donese Gradsko vijeće donijet će je od
Vlade RH imenovani povjerenik ponovno za razdoblje ne
duže od 3 mjeseca to jest do
31. ožujka.
Iz ranije navedenog Odluka o
privremenom financiranju,
bez obzira tko je donio, odnosi se samo na razdoblje prvog kvartala
2015. godine. To je istina utemeljena na
citiranoj zakonskoj odredbi a nikako moj
neistiniti navod kako je navedeno u priopćenju.
Prije donošenja Odluke o privremenom financiranju i nakon isteka razdoblja za koje
se primjenjuje život u Gradu mora teći. Nije
istina da će sve stati a da je to točno pojašnjava nam i članak 88. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Zbog toga ću ga citirati u cijelosti:
„Povjerenik može donositi ili mijenjati opće
akte jedinice lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave samo ako je to
potrebno radi provedbe zakona ili drugog
propisa ili usklađivanja sa zakonom ili
drugim propisom.
Povjerenik ne može donositi ili mijenjati
proračun jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i ne
može raspolagati njezinom imovinom,
osim ako je to nužno radi izvršenja ranije
preuzetih obveza ili dovršenja ranije
započetih poslova.
Ako u jedinici lokalne, odnosno područne
(regionalne) samouprave nije donijet proračun kao i u slučaju kada je donijeta odluka o privremenom financiranju, financiranje se vrši na temelju proračuna prethodne godine, a najkasnije do proteka
roka od 90 dana od dana konstituiranja
novoizabranoga predstavničkog tijela.
Ako u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave nije donesen proračun
ni odluka o privremenom financiranju, povjerenik će donijeti odluku o privremenom
financiranju u skladu s posebnim zakonom, a financiranje se vrši sukladno stavku
3. ovoga članka“.
Moje slobodno pojašnjenje citiranih članaka 70. i 88.
Nakon 31. prosinca do donošenja odluke
o privremenom financiranju (donosi je povjerenik) i nakon isteka roka privremenog
financiranja nemamo plan po
kojemu bi mogli vršiti plaćanja ali imamo mogućnost platiti redovne i nužne izdatke
sukladno posebnom zakonu
a na temelju proračuna prethodne godine. Nigdje nije
precizno pojašnjeno što su to
redovni i nužni izdaci. Za pretpostaviti je da će o tome odlučivati povjerenik. To financiranje može biti najkasnije do
proteka roka od 90 dana od
konstituiranja novoizabranog
predstavničkog tijela.
Budući je posebni zakon na
koji se odnose citirane odredbe Zakon o
proračunu navest ću nekoliko odredbi koje
reguliraju financijsko trošenje. Kada govorimo o privremenom financiranju ono se
obavlja razmjerno rashodima izvršenim u
istom razdoblju prethodne godine, a najviše do četvrtine ukupno izvršenih rashoda bez izdataka.
Tijekom pripreme odluke o privremenom
financiranju važno je imati na umu da se u
razdoblju privremenog financiranja financiraju isti programi (aktivnosti i projekti) te
da korisnici ne smiju povećati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine. Isto tako proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove financijske
obveze dakle nema pokretanja postupaka javne nabave i potpisivanja novih ugovora.
Fleksibilnost u izvršavanju omogućena je
za prihode od pomoći, donacija, prihode
za posebne namjene i namjenske primitke
od zaduživanja koji se mogu izvršavati iznad
iznosa ostvarenja u prva tri mjeseca prethodne godine, a uz prethodnu suglasnost
Ministarstva financija. Ovim se omogućava
primitak i korištenje osobito pomoći i
donacija u razdoblju privremenog financiranja, neovisno o ograničenjima njihove realizacije iz prethodne godine.
Kada govorimo o trošenju sredstava izvan
trajanja Odluke o privremenom financiranju, Grad će moći izvršavati redovne i nužne
izdatke ali u skladu sa Zakonom o proračunu.
Poštovana gospodo autori priopćenja, kada
ste izglasavali nepodržavanje prijedloga
proračuna za 2015. godinu, trebali ste građanima pojasniti što će im donijeti situacija
oko prijevremenih izbora. To bi bilo daleko
poštenije nego iznositi neosnovane
optužbe na moj račun. Prostor ne dozvoljava detaljno obrazlaganje pa ću navesti
samo neke od mogućih neugodnosti:
- Jasno je da se u vremenu privremenog
GRAD DUBROVNIK
financiranja mogu financirati isti programi (projekti i aktivnosti) kao u prvom kvartalu 2014. godine.
- Iznosi financiranja su limitirani ostvarenjem u prvom kvartalu 2014.
- Ranije ugovoreni projekti nastavljaju se ali su limitirani iznosom prihoda.
- Nema pokretanja postupaka javne
nabave.
- Nema potpisivanja novih ugovora.
- Neki projekti za koje je ugovorena
fazna gradnja neće se moći nastaviti
do potpisivanja ugovora o fazi koja
se nastavlja.
- Odustaje se od natječaja za financiranje iz sredstava EU i fondova proračuna RH jer nemamo planiranu
vlastitu participaciju.
- Ne smije se povećavati broj zaposlenih u Gradu i kod proračunskih
korisnika.
- Nemamo Program gradnje komunalne infrastrukture pa se neće moći
izdavati rješenja o komunalnom
doprinosu niti izdavati dozvole za legalizaciju i gradnju.
- Nećemo imati svečanu sjednicu
Gradskog vijeća prigodom proslave
Svetog Vlaha.
- Nećemo dodijeliti nagrade
zaslužnim građanima prigodom proslave dana Grada.
Ako niste suglasni s izvršnom politikom koju provodi gradonačelnik
Grada Dubrovnika, onda ste trebali
koristiti legitimno pravo izglasavanja
nepovjerenja gradonačelniku putem
referenduma. Tako bi zadovoljili
demokratsko pravo da o njegovom
statusu odlučuju oni koji su ga i birali, a u tom slučaju građani ne bi imali
nikakve neugodnosti s privremenim
financiranjem.
Niko Pavlović
GRADSKO VIJEĆE GRADA
DUBROVNIKA
Proračun za 2015.
nije prošao, čekaju
nas novi izbori?
6.PROSINCA 2014.
Gradonačelnikova čestitka za Dan dubrovačkih branitelja
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić uputio je čestitku svim sugrađankama i sugrađanima povodom blagdana Svetog
Nikole i Dana dubrovačkih branitelja. Tekst
čestitke prenosimo u cijelosti: „Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani, dragi sugrađani,
blagdan sv. Nikole zauvijek će ostati upisan
na stranicama dubrovačke povijesti kao dan
kada je Grad Dubrovnik pretrpio najteža
razaranja tijekom srpskocrnogorske agresije
6. prosinca 1991. Na današnji dan, iz godine
u godinu, s ponosom se prisjećamo kako smo
složno i rame uz rame zaustavili agresora i
obranili svoj Grad. U razaranju našeg Grada
prije točno 24 godine poginulo je 19 naših sugrađana, a 60 ih je ranjeno. Danas je dan kada
moramo više nego ikad biti zahvalni svima koji
su dali svoj doprinos, posebice našim dubrovačkim braniteljima jer bez njihove hrabrosti
i nesebične žrtve ne bismo uspjeli obraniti se i
slaviti pobjedu protiv zla koje nam je nametnuto. U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno,
svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima, a posebno našim braniteljima i njihovim obiteljima,
želim sretan blagdan Svetog Nikole i čestitam
Dan dubrovačkih branitelja.“
PRED DAN BRANITELJA DUBROVNIKA
Položeni vijenci na spomen obilježja
Odavanjem počasti poginulim
braniteljima 5.prosinca ujutro je
otpočeo program obilježavanja
Dana dubrovačkih branitelja.
Sjećajući se sa zahvalnošću prije
svega svih palih branitelja i civilnih
žrtava, kao i onih koji su dali doprinos obrani i očuvanju Grada za
vrijeme najtežih dana 1991. godine, predstavnici Grada Dubrovnika, udruga branitelja te udruga
proisteklih iz Domovinskog rata
položili su vijence i zapalili svijeće
na spomen obilježjima u Mrčevu,
Gromači, Trstenom, Zatonu, Komolcu, Mokošici, Osojniku, Bosanki, Strinčjeri kao i onom pored
broda Sv. Vlaho.
UZ DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA
Posmrtno odlikovani Đuro Korda i Aziz Suljević
U sklopu obilježavanja Dana dubrovačkih
branitelja povjerenik Predsjednika Republike Hrvatske Vinko Kovačić u Maloj
vijećnici Grada Dubrovnika uručio je
posmrtno odlikovanja dubrovačkim braniteljima Đuru Kordi i Azizu Suljeviću.
Pokojni hrvatski branitelji Đuro Korda i
Aziz Suljević odlikovani su Redom bana
Jelačića za iznimno uspješno
zapovijedanje postrojbama Oružanih
snaga Republike Hrvatske i za osobite
vojne zasluge u njihovom ustroju i razvitku. Odličja su primili sinovi pokojnih branitelja Ante Korda i Almir Suljević.
Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, održanoj
u petak 5.prosinca 2014., proračun Grada Dubrovnika za 2015. godinu nije usvojen. Ne usvoji li se proračun do kraja godine, Dubrovnik
čekaju novi izbori za Gradsko vijeće i gradonačelnika. Da bi proračun prošao trebalo ga je podržati najmanje 13 vijećnika, ali je dobio podršku samo jedanaestorice. Protiv ih je bilo devet, a troje je
ostalo suzdržano.
(kako su glasali)
ZA (Božo Memed, Tatjana Bonačić Šimac, Olga Muratti, Antun
Pravedan, Matija Čale Mratović, Mira Buconić, Esad Čustović, Ivo
Jadrušić, Matko Munitić, Slobodan Vukotić, Dubravka Marunčić);
PROTIV (Igor Miošić, Mariela Marković, Ivan Vigjen, Maro Kristić,
Matko Bupić, Ivo Gjaja, Ivan Šimunović, Niko Bulić, Mario Obuljen);
SUZDRŽANI (Dubravka Šuica, Zoran Cikatić, Lukša Matušić).
DRŽAVNI ARHIV U DUBROVNIKU
Dani prikupljanja uspomena
Državni arhiv u Dubrovniku poziva građane i građanke Hrvatske
da donesu fotografije, pisma, dnevnike, filmove ili zvučne zapise
svjedoče o Prvom svjetskom ratu na Dane prikupljanja uspomena. Dani prikupljanja uspomena održat će se u Dubrovniku, 19. i
20.prosinca 2014. u Državnom arhivu Dubrovnik (Sponza) i u
Arhivskom sabirnom centru Korčula - Lastovo u Žrnovu. Fotografije, pisma, razglednice, dnevnike, filmove ili zvučne zapise
iz osobnih ostavština stručnjaci iz kulturnih institucija profesionalno će digitalizirati te će ih Europeana zatim postaviti na web
stranicu Europeana 1914-1918, a građani svoje uspomene i dalje zadržavaju u obiteljskoj ostavštini.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
9
GRAD DUBROVNIK
7. SIJEČNJA 2014.
Upaljena druga adventska svijeća
Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić 7.prosinca je nakon jutarnje mise u Katedrali upalio simbolično
drugu adventsku svijeću na vijencu iznad Male Onofrijeve fontane. Riječi molitve
i blagoslov tom prigodom uputio je katedralni župnik don Stanko Lasić, a dječji
zbor otpjevao je prigodne pjesme. Treća adventska svijeća će se upaliti 14.
prosinca, a četvrta 21. prosinca oko 11 sati po završetku mise.
4.PROSINCA 2014. - TRIPARTITNIM SPORAZUMOM
Grad rješava problem javne garaže i ostvaruje
dodatan prihod od 20 milijuna kuna
Sjednica Povjerenstva za predmet javna
garaža na Ilijinoj glavici u prisutnosti svih
članova održana je 4.prosinca u Maloj
vijećnici Grada Dubrovnika, uz nazočnost
svih članova i Romana Dedovića, ovlaštenog sudskog vještaka angažiranog od
strane Grada Dubrovnika. Gradonačelnik
Grada Dubrovnika Andro Vlahušić izvijestio je članove radne skupine o detaljima
radnog nacrta sporazuma, u koji je ugrađena odredba koja Grad Dubrovnik i njegove
tvrtke trajno oslobađa bilo kakvih budućih
dugovanja i potraživanja od strane PBZ-a i
Midia grupe, a nakon jednokratne uplate u
iznosu do 40 milijuna kuna. Sve druge obveze trajno i konačno prestaju i po nikakvoj
pravnoj osnovi ne mogu biti niti u budućnosti niti retrogradno potraživane.
Sporazum također sadrži procjenu sudskih
vještaka građevinske i financijske struke, a
prema kojoj su direktni proračunski prihodi
Grada Dubrovnika od izgradnje trgovačkog
centra na garaži veći od spomenute jednokratne uplate. Indirektna korist je otvaranje 100 novih radnih mjesta te novi
sadržaji.
Rashodi s kamatama iznose 44.691.091,01
kn, dok ukupni prihod od trgovačkog cen-
tra iznosi 55.750.548,¸15 kn. Raščlanjeno,
prihod od jednokratne uplate komunalnog
doprinosa i nedostajućih parkirnih mjesta
iznosi 7.178.609,00 kuna. Ukupni godišnji
prihod od budućeg trgovačkog centra iz
komunalne naknade i spomeničke rente
iznosi 513.915,05 kuna godišnje (na
razdoblje od 35 godina ukupno
17.987.026,75 kuna). Prihodi naknade prava građenja naplatit će se u godišnjem iznosu od 873.854,64 kuna što na ukupno
razdoblje koncesije iznosi 30.584.912,40
kuna, a sveukupno spomenutih 55 milijuna kuna.
Kada tom iznosu pridružimo i prihode od
naplate izvanrednih prihoda iz otpisanih
(spornih) potraživanja tada Grad Dubrovnik
i tvrtka Sanitat Dubrovnik d.o.o. ostvaruju
prihod od 9.275.667,23 kune, što nakon
jednokratne uplate čini pozitivan prihod u
iznosu od 20.317.124,37 kuna.
Za trgovački centar već je ishođena lokacijska dozvola, a nakon usvajanja Proračuna
za 2015. i prihvaćanja tripartitnog sporazuma raspisat će se javni natječaj za odabir investitora na koncesiju od 35 godina.
Nakon isteka koncesije trgovački centar i
garaža prelaze u trajno vlasništvo Grada.
Gradonačelnik Vlahušić je posebno naglasio da će se ovaj tekst sporazuma dostaviti
i građanskom odjelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske kako bi se na vrijeme
dobio i stav ovog tijela. Podsjetio je kao je
Gradsko vijeće već dva puta podiglo kaznenu prijavu protiv bivše gradonačelnice i
bivšeg Poglavarstva tražeći da se ispitaju
moguće nezakonitosti u slučaju ‘garaža’.
Kako bi se zaštitili interesi Grada i građana
Dubrovnika tijekom pripreme sporazuma uz
gradske pravne službe angažirana su dva
sudska vještaka, građevinske i financijske
struke, te jedna od vodećih odvjetničkih
kuća u Republici Hrvatskoj.
Jedina obveza Grada koja proizlazi iz sklapanja sporazuma nastava je implementacije prometnih rješenja u ulici Pera Bakića, Volantinovoj ulici i Zagrebačkoj ulici,
a koja su predviđena važećim Generalnim
urbanističkim planom s ciljem daljnjeg rasterećivanja prometa u i oko povijesne
jezgre.
Nakon usvajanja proračuna za 2015. ostavit
će se rok od 30 dana za detaljnu analizu i
usklađivanje svih detalja, dok će se konačni tekst sporazuma pred gradskim vijećnicima naći u siječnju iduće godine. Sporazum
će nakon usvajanja na Gradskom vijeću uz
Grad Dubrovnik potpisati PBZ i Midia grupa čime prestaje proces arbitraže i mogućnost negativnih postupka po Grad Dubrovnik.
GRAD DUBROVNIK UPLATIO
Drugi dio mirovinskog dodatka za 1219 umirovljenika
Grad Dubrovnik je uplatio drugi dio mirovinskog
dodatka za umirovljenike koji primaju mirovine u
iznosu od 1.800 do 2.200 kuna. Pravo na ovaj
dodatak ostvarila su 1.219 umirovljenika. Ukupni iznos uplate je 441.800,00 kuna. Podsjećamo,
ovogodišnjim gradskim proračunom i Mjerama
socijalnog programa proširena je socijalna mjera
umirovljeničkog dodatka i to: za umirovljenike koji
primaju mirovinu u iznosu od 1.800 do 2.000 kuna
isplatit će se dodatak od 400 kuna dva puta godišnje te za umirovljenike koji primaju mirovine u
iznosu od 2.000 do 2.200 kuna isplatit će dodatak
od 300 kuna dva puta godišnje. Uključujući i mjeru
mjesečnog mirovinskog dodatka od 200 kuna za umirovljenike koji primaju mirovine manje
od 1.800 kuna, Grad Dubrovnik
za ovu mjeru socijalnog programa na godišnjoj razini izdvaja
oko četiri milijuna kuna.
4.PROSINCA 2014.
U proračunu za 2015. više od dva milijuna
kuna za utočište na Žarkovici
Gradonačelnik Andro Vlahušić održao je 4.prosinca radni sastanak s predstavnicima Društva za zaštitu životinja Dubrovnika Anicom Sambrailom i Željkom Kisić, a o radu utočišta za napuštene životinje na Žarkovici. Sastanku je
nazočio i gradski vijećnik Antun Pravedan. Anica Sambrailo je ispred Društva
izrazila zadovoljstvo da Prijedlog proračuna za 2015. godinu uključuje 1,5 milijuna kuna za privremene i prenosive kućice za pse te novu ogradu. Za redovan
rad azila proračun u idućoj godinu također nosi 700.000 kuna. Gradski vijećnik
Antun Pravedan upoznao je gradonačelnika sa svojim amandmanom na rebalans proračuna za 2014. kojim se Društvu za zaštitu životinja osigurava dodatnih 150.000 kuna nedostajućih sredstva potrebnih za rad utočišta.
10 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
GRAD DUBROVNIK
NA DUBROVAČKOM ZIMSKOM FESTIVALU
POPULARIZACIJA MATEMATIČKE ZNANOSTI
Vrtlarov božićni kutak
Getaldići otkrili Izviđačima zabavnu
matematiku
Bogatoj ponudi Dubrovačkog zimskog festivala pridružio se i Vrtlar. Naime, u svom „božićnom kutku na Pilama“ Vrtlar je svoju
stalnu ponudu obogatio i raznolikim blagdanskim asortimanom.
Tako u njihovoj adventskoj kućici na Pilama možete pronaći velik
izbor blagdanskih dekoracija i ukrasa, ručno dekoriranih svijeća,
aranžmane od živog i umjetnog cvijeća i raznih prirodnih materijala, božićne zvijezde u raznim veličinama s ukrasnim grastama.
Ukoliko sami niste spretni u zamotavanju božićnih poklona, i to
povjerite Vrtlaru - uz velik izbor božićnih ukrasnih papira i raznih
dekoracija Vaš će poklon biti još primamljiviji! U svom „božićnom
kutku“ Vrtlar vam nudi i svakodnevno svježe rezano cvijeće te
mogućnost izrade boketa i aranžmana po želji. Vrtlarov „božićni
kutak“ otvoren je svakoga dana od 10 do 17 sati. Unesite u svoj
dom duh blagdana uz Vaš Vrtlar!
DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL
Retrospektiva u povodu
100. godišnjice smrti
Miroslava Kraljevića
Retrospektiva u povodu 100. godišnjice smrti
velikana hrvatskoga slikarstva Miroslava Kraljevića, krenuvši od Požege, Zagreba, Venecije, Splita i Osijeka,
stigla je u Dubrovnik. Izložbu, čije je svečano otvaranje u četvrtak,
11. prosinca 2014. godine, organizira Umjetnička galerija Dubrovnik, a ista je u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala. Izložba
ostaje otvorena do nedjelje, 8. veljače 2015. godine.
ZAJEDNIČKO PRIOPĆENJE S DRUGOGA SASTANKA
PREGOVARAČKIH TIMOVA GRADA DUBROVNIKA I DRUŠTVA
PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
Razmijenjena polazišta, razmišljanja
i viđenja trenutne situacije
U četvrtak 4. prosinca 2014.godine na drugome su se sastanku
sastali predstavnici Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine. Na sastanku su razmijenjena polazišta, razmišljanja i viđenja trenutne situacije obiju strana te izneseni određeni
prijedlozi o unaprjeđenju međusobnoga ugovornog odnosa. Oba
pregovaračka tima usuglašena su oko potrebe izrade strategije
za čuvanje i upravljanje dubrovačkom kulturnom baštinom. Odlučeno je da će se idući sastanak pregovaračkih timova održati u
siječnju, najkasnije tjedan dana prije blagdana Sv. Vlaha, kada će
se povjerenstva preciznije očitovati o danas podnesenim prijedlozima te definirati kako ići prema mogućemu novom prijedlogu
ugovornoga odnosa. U ime pregovaračkih timova
mr.sc. Niko Bulić, mr.sc. Vlaho Bogišić
Večer matematike
spojila je male Izviđače
i samo malo veće
Getaldiće u zajedničkom druženju i
istraživanju matematičkih zanimljivosti.
Kako plesom i skakanjem upoznati brojeve,
usporediti ih slažući kockice,
obojiti i imenovati geometrijske
likove, brojati na zanimljive i vesele načine, nastavljati nizove ili
razlikovati „dlakave“ i ćelave“
skupove... sve to, uz puno smijeha i zabave, razotkrivali su
polaznici starijih skupina
Dječjeg vrtića „Izviđač“ prošlog
četvrtka. U tome su im pomogli
četvrtaši i šestaši Osnovne škole
Marina Getaldića, koji su sa
svojim učiteljima pripremili zanimljive i zabavne igre, i umjesto
u školi, ove godine iskoračili
među djecu vrtićkog uzrasta i
njima pripremili „Noć matematike“. Riječ je o manifestaciji koju
u isto vrijeme potiče i organizira
Hrvatsko matematičko društvo,
a lani je u njoj sudjelovalo više
od 40 tisuća djece u 291 školi.
Lani su Getaldići zabavnu
stranu matematike otkrivali u
svojoj školi, a ove su godine, u
suradnji s vrijednim tetama Izviđača preselili u prostore gdje
su i sami učili prve brojeve i slova. Cilj ove manifestacije je popularizirati matematičku znanost,
razvijati pozitivan stav učenika
prema matematici te pokazati
svim sudionicima koliko je
matematika lijepa i zabavna.
Sudeći prema reakcijama osamdesetak djece i roditelja u
Izviđaču, Getaldići su i te kako
u tome uspjeli.
NARODNA KNJIŽNICA - PREDSTAVLJENA KNJIGA MANI GOTOVAC
Ma koji život, ma koji teatar
Knjiga Mani Gotovac
„Ma koji život, ma koji
teatar“ u izdanju Profila, predstavljena je u srijedu, 10. prosinca u
Narodnoj knjižnici. O
knjizi su, uz autoricu,
govorili dr.sc. Vanda
Babić, a sudjelovao je i
Đelo Jusić te klapa Kaše.
„Ma koji život, ma koji teatar“
knjiga je koja uz dnevničke fragmente obiluje polemikama, dramaturškim komentarima i teatrološkim opservacijama. Autorica, koja je svoj cijeli profesionalni vijek posvetila kazališ-
tu, isprva kao kritičarka,
potom teatrologinja i
dramaturginja, pa naposljetku kao ravnateljica Teatra &TD te prva
intendantica
hrvatskoga nacionalnog
kazališta u povijesti
(HNK-a u Splitu, pa potom u Rijeci), u ovoj knjizi pokazuje da je kazalište za nju kako
dio profesionalnog djelovanja,
tako i dio koji ispunjava njezin
osobni život, odnosno svaki trenutak - teatar je za nju velika
metafora cjelokupnog smisla
ljudske egzistencije.
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Nalik na tikvu 12. i 13.prosinca
Komedija “Nalik na tikvu” igra 12. i 13. prosinca uz poseban popust za umirovljenike u Kazalištu Marina Držića. Predstava u režiji
Gorana Golovka je presjek humoreski Daniila Harmsa, velikog
pisca iz sovjetske ere koji je svojim stilom obilježio teatar apsurda.
Predstava je rađena u koprodukciji s Kazalištem Playdrama iz
Splita, a igraju poznati glumci Elvis Bošnjak i Trpimir Jurkić koji su
publici također prepoznatljivi s malih ekrana („Na terapiji“, „Lud,
zbunjen, normalan“, „Stipe u gostima“, „Sonja i bik“…). Rezervacije ulaznica za izvedbe “Nalik na tikvu” na tel. 321 088 ili e-mail:
[email protected]
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 11
POZIV ZA
PRIJEDLOG
PROGRAMA
ZA FESTU
SV. VLAHA
I DAN GRADA
VOLONTERSKI CENTAR DUBROVNIK
Mali volonteri u akciji
izrade blagdanskih čestitiki
Učenici četvrtih i trećih razreda OŠ Gruda i OŠ Cavtat pokazali su
svoju kreativnost i želju za darivanjem kroz izradu blagdanskih
čestitki. Osim korištenja svog likovnog pribora učenici su prvi put
radili s tkaninama koje su izrezivali i lijepili na čestitke. Ova mala
volonterska iskustva u organizaciji Volonterskog centra Dubrovnik
ujedno su obilježila ovogodišnji Međunarodni dan volontera 5.12.,
a učenici su s učiteljicama i voditeljicama akcija podijelili svoje
mišljenje o volontiranju, volonterima i potrebi za pomaganjem.
Dječje radove škole će uputiti onima koje je najvažnije razveseliti i
darivati. Volonterske akcije sa osnovnoškolcima provode se u
sklopu projekta Volonternica- stvarajmo svoje prilike. Projekt financira Ministarstvo socijalne politike i mladih, a sufinancira Grad
Dubrovnik.
ULIPUD-152.PO REDU:
Izložba „Vrijeme darivanja“
Dubrovnik, 26. studenog 2014.
„Molimo sve ustanove, udruge i organizacije koje
rade u djelokrugu kulture, športa i drugih društvenih
djelatnosti, da dostave svoje pisane prijedloge
programa i sugestija u svezi proslave i organizacije
Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika, 2. i 3.
veljače 2015. godine.
Datumi za predložene programe su od ponedjeljka
26. siječnja 2015. do nedjelje 8. veljače 2015.
godine, a rok za dostavu prijedloga je 14. prosinca
2014. godine.
Molimo da se prijedlozi dostave u Pisarnicu Grada
Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove
gradonačelnika, Pred Dvorom 1.
Prijedlozi koji pristignu nakon 14. prosinca 2014.
neće biti uvršten u službeni program i tiskani na
plakatu.
Upravni odjel za poslove gradonačelnika“
12 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
152.izložba ULIPUD-a „Vrijeme darivanja“ otvorena je u ponedjeljak 8.prosinca, u suradnji s Kinematografima Dubrovnik, u Klarisi.
Izložba ostaje otvorena do 7.siječnja 2015. Malo je onog što u
umjetnosti ili o njoj nije rečeno i ne postoji onog tko kroz nju nije
tražio svoj izraz,sebe ili nekog drugog i tim nam ili sebi darivao
ljepotu likovnog,veličinu mogućeg i nešto neizrecivo,ali postojeće.
Vrijeme darivanja je i čin posvećenosti onome čemu pripadamo i
način na koji tu pripadnost dijelimo, a ona je i uzajamna i cjelovita
s obzirom da je smještena u jedan okvir-okvir harmonije autora
152.izložbe ULIPUD-a. Predsjednica Ana Bašić
CISOK - RADIONICE U PROSINCU
· Otvorena molba za posao - 12. 12. 2014. u 11:00.
· Najčešće pogreške na intervjuu - 16. 12. 2014. u 11:00.
· Moderna prijava za posao - 18. 12. 2014. u 11:00.
Sve radionice će se održati u CISOK Dubrovnik; Branitelja Dubrovnika 15 (zgrada DURA-e), Dubrovnik
PREDAVANJE I RADIONICE PORETKA LJUBAVI
Besplatno javno predavanje te konstelacijske radionice Poretka
ljubavi (obiteljskog rasporeda) u Dubrovniku se održavaju od 12.
do 14.prosinca 2014. Uvodno besplatno predavanje je u petak
12.prosinca u 18 sati. Radionice će se održati u subotu i nedjelju
13. i 14.prosinca od 10 do 18 sati s pauzama. Lokacija: Poslijediplomsko središte Dubrovnik, Frana Bulića 4. Voditelj: Vlado Ilić,
porodični terapeut i učitelj Poretka ljubavi po Bertu Helingeru.
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
U OBNOVLJENOJ ŽUPNOJ CRKVI SV.VLAHA U SLANOMU
Biskup Mate Uzinić služio svetu misu
Župna crkva sv. Vlaha u Slanomu izgrađena je 1407. godine i svjedočanstvo je vjere
i ufanja slanjskoga puka u zaštitu svetoga
Vlaha. U ratnim razaranjima 1991. godine
crkva i župna kuća su devastirani i opljačkani, a dodatnu štetu i razaranje na njima
izazvao je potres 1996. godine. Tada je na
župnoj kući, koja se naslanja na
crkvu,urušeno krovište i popucali su zidovi.
Obnova je izvršena pred šestotu obljetnicu
i otada su u crkvi redovito služena misna
slavlja. No, posljedice rata i potresa su
ponovno pokazale lice i crkva je počela
vlažiti, a zidovi župne kuće postali su ozbiljna opasnost. Zalaganjem fra Ljudevita
Laste i biskupa dubrovačkoga monsinjora
Mate Uzinića, crkva je konačno temeljito obnovljena izvana i unutra pa je u nedjelju
7.prosinca 014.u njoj poslije dugo vremena služena sveta misa.
Na početku misnoga slavlja slanjski župnik
fra Ljudevit Lasta zahvalio je svima koji su
doprinijeli obnovi crkve i srdačno, u ime svih
župljana, pozdravio biskupa Uzinića koji je
uvijek rado viđen u slanjskoj župi.
U svojoj propovijedi na 2. nedjelju došašća
biskup Uzinić je podsjetio vjernike kako je
ovo vrijeme koje poziva na budnost kako
bismo dočekali Gospodina koji nam dolazi. Budnost, na koju je biskup pozvao, nije
pasivna, naglasio je i kako naša budnost
krči put Gospodinovu
dolasku.
Tumačeći liturgijska čitanja i riječi proroka Izaije kako je to budnost
koja tješi, govori, podvikuje, viče i podiže
glas šaljući poruku
Bogu koji nam dolazi.
Kazao je kako samo
glas nije dovoljan, ma
koliko snažan bio, govoru je potrebno
pridružiti i osobne
značajke, svoja djela.
A što to konkretno
znači, najbolje nam
pokazuje osoba Ivana Krstitelja, Isusova
preteče kojega današnje evanđelje zove
“Glas koji viče u pustinji”, osoba koja svojim
proroštvom navještava Isusov dolazak riječima:” Nakon mene dolazi jači od mene. Ja
nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu
remenja na obući.”
Svojom nadahnutom propovijedi, koja bi u
ovo vrijeme došašća trebala biti ključ otvaranja najzatvorenijih srca i umova kako
bi Božić dočekali u duhu Isusova nauka,
istaknuo je i poruku pape Franje u pismu
posvećenim osobama uz Godinu posvećenog života, koji svojim životom predn-
jače u krčenju puta Gospodinovom dolasku te dodao kako posvećene osobe kao
Božji proroci uvijek trebaju biti na strani siromaha i nezaštićenih i da ne smiju imati
drugih interesa osim Božjih.
Možda nam se sve to ponekad čini teško,
možda ponekad i dođemo u napast da od
svega toga pobjegnemo, ali i nama kao
Jeremiji Bog poručuje.”Ne boj se jer ja sam
s tobom da te izbavim”, ohrabrio je okupljene vjernike u vremenu došašća monsinjor Uzinić i ostavio svima na savjesti kako
će tko svoju kršćansku dužnost ispuniti u
iščekivanju Božića. Lj.Šimunović
SLANO
Sveti Nikola posjetio male Primorce
U petak 5. prosinca Sveti Nikola je došao u Slano. Na radost najmlađih, došao je dan ranije s punom vrećom slatkiša. Vrtićanima je
darove podijelio u crkvi sv. Jeronima u 10 sati, a onda se prošetao
do školske sportske dvorane gdje su ga dočekali učenici OŠ Slano, njihovi roditelji i učitelji. A učenici su pripremili i prigodan program najdražem svecu. Pjevali su, recitirali, glumili i poručili svojim
nastupom kako trebamo misliti i na one kojima je pomoć potrebna
i kako i najsiromašnijima treba učiniti sretnima dane koji su pred
nama. Stoga su pozvali sve okupljene da svoju radost Božića
podijele s najpotrebitijima. Sveti Nikola je pohvalio učenike za
sve dobro što rade i s njima zapjevao i poručio im kako trebaju biti još bolji kako bi ih i dogodine posjetio. Naravno, treba
svakako spomenuti kako je Općina Dubrovačko primorje i
ove godine novčano pomogla Svetom Nikoli kako bi svako
dijete u Dubrovačkom primorju dobilo prigodan dar.
Lj.Šimunović
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ODBOR REGIJA EU – PRIHVAĆEN PRIJEDLOG ŽUPANA NIKOLE DOBROSLAVIĆA
Jednoglasno usvojena deklaracija o “slučaju Šešelj”
Odbor regija Europske unije jednoglasno
je usvojio Deklaraciju o slučaju Šešelj i Republici Srbiji koju im je kao prijedlog uputio
dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, ujedno i član Odbora regija.
Inicijativu je najprije podržao klub Europske pučke stranke, a potom i drugi članovi
hrvatskog izaslanstva u Odboru regija. Potom je Deklaracija upućena na glasanje.
U prijedlogu teksta Deklaraciji osuđuje se
ponašanje i izjave Haaškog optuženika Šešelja u njegovim istupima nakon puštanja na
privremenu slobodu od strane Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. Deklaracija
također poziva vlasti Republike Srbije da
reagiraju na taj govor mržnje I teritorijalne
pretenzije i ograde se od njih. Također,
podsjeća se na teška stradanja koja su
pretrpjele hrvatske regije, gradovi i općine
te ističe da ovakvi incidenti podrivaju eu-
DUBROVNIK
Radionica o kreditima za poduzetnike
Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije i Regionalna razvojna agencija DUNEA, u suradnji s Hrvatskom bankom
za obnovu i razvoj (HBOR), organizirali su
8.prosinca besplatnu radionicu za poduzetnike ‘’Sedam koraka do kredita ili Kako koristiti kredit za financiranje poslovanja?’’.
Radionicu za 15 poduzetnika vodila je Mira
Krneta, voditeljica područnog ureda HBORa za Dalmaciju. Uz samu prezentaciju o
tome kako koristiti kredit za financiranje
poslovanja, polaznici su odradili i praktični
dio kroz vježbe i to pripremu i prezentaciju
kreditnog zahtjeva te procjenu kreditnog
zahtjeva. Pokazali su veliki interes za ovu
temu i imali su mogućnost aktivnog sudjelovanja uz postavljanje pitanja te individualno
savjetovanje po završetku radionice.
U 2015. GODINI EUROPSKI ZNANSTVENICI U
DUBROVAČKO - NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
Koordinator projekta za Dubrovačko-neretvansku županiju Mato Tomljanović na sastanku održanom u Veneciji, u organizaciji
Regije Veneto, kazao je da je projektni tim
Dubrovačko-neretvanske županije odabrao
tridesetak zgrada od strateškog interesa za
Dubrovačko-neretvansku županiju, a u kojima će se tijekom predstojećeg jednogodišnjeg razdoblja mjeriti utjecaj seizmičke aktivnosti na jugu Hrvatske na njihovu stabilnost. Posebna pozornost u predstojećem
će razdoblju biti usmjerena i na zaštitu od
požara, slijedi određivanje lokacije za postavljanje automatskog panela za
izračunavanje rizika od izbijanja od požara
te triju video kamera, a u cilju bolje prevencije zaštite od požara. Sve aktivnosti vezane
uz organizaciju zaštite od požara pratit će i
nekoliko kampanja među školskom djecom
različite dobi, predstavnicima gradskih i
općinskih uprava te pripadnika operativnih
snaga zaštite i spašavanja na području
Dubrovačko-neretvanske županije.
Međunarodni sastanak na temu zaštite od
potresa, čiji je termin održavanja predviđen
za ožujak, okupit će predstavnike projektnih partnera, ali i šire znanstvene i stručne
javnosti iz zemalja sudionica u projektu
HOLISTIC.
Projekt HOLISTIC
Dubrovačko-neretvanska županija u predstojećoj će godini biti domaćinom dvaju
izuzetno značajnih međunarodnih sastanaka posvećenih zaštiti od požara i potresa,
a u sklopu realizacije projektnih aktivnosti
projekta HOLISTIC.
Projekt uključuje dvadesetak partnera iz
Hrvatske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Grčke,
a ostvaruje se uz financijsku potporu Europske unije putem operativnog programa
prekogranične suradnje IPA ADRIATIC.
ŽUPANIJA RJEŠAVA
Problem smještaja Obrtničke komore
Na sastanku s predstavnicima Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije župan Nikola Dobroslavić i zamjenik pročelnika Maro
Kristić razgovarali su o problemu smještaja Komore budući od veljače 2015. godine neće moći koristiti prostorije u Širokoj ulici u povijesnom dijelu Grada.
14 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
ropski putu Srbije koji Odbor regija inače
podržava. Inače, Odbor regija je politička
skupština izabranih regionalnih ili lokalnih
predstavnika iz svih 28 država članica, a trenutno ima 353 člana. Europska komisija se
kod donošenja propisa koji se tiču lokalne
i regionalne vlasti mora savjetovati sa
Odborom regija.
DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA
PRIKLJUČILA SE HUMANITARNOJ AKCIJI
Za obnovu dječjeg
odjela OB Dubrovnik
Dubrovačko - neretvanska županija priključila se organizaciji velike humanitarne
akcije Soundset Raguse i Gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik kojoj je cilj prikupiti sredstva za obnovu staklenih stijena
na dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik.
Dubrovačko - neretvanska županija uplatila je oko 30 tisuća kuna za 1190 nagradnih
kupona koje je podijelila: Domu za starije i
nemoćne osobe Dubrovnik, Domu za starije i nemoćne osobe Domus Christi, Domu
za starije i nemoćne osobe i tjelesno ili
mentalno oštećene osobe Metković, Domu
za starije i nemoćne osobe “Majka Marija
Petković” Blato, Domu za starije i nemoćne
Vela Luka, Domu za starije i nemoćne Korčula, Domu za psihički bolesne odrasle
osobe Blato, Centru za rehabilitaciju Josipovac i Domu za djecu bez odgovarajuće
skrbi Maslina.
DAN LJUDSKIH PRAVA
Predavanje“Čovjek osoba za sebe i za druge”
Prigodom obilježavanja Međunarodnog
dana ljudskih prava, Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj
u suradnji s Koordinacijom za ljudska prava Dubrovačko-neretvanske županije organizirao je predavanje na temu “Čovjek –
osoba za sebe i za druge” u srijedu, 10.
prosinca 2014. godine u Dvorani pape Ivana Pavla II.
Predavanje je održala prof. dr. sci. Jadranka Garmaz s Katoličkog bogoslovnog
fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Dan ljudskih prava obilježava se od 1950.
godine na dan kada je dvije godine ranije
potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima i prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost’... bez ikakvih razlika”.
Predstavnici Komore zatražili su pomoć od Županije, a župan
im je kazao da DNŽ planira uređenje prostora u potkrovlju
zgrade bivše vojarne u Gružu te da postoji mogućnost da se
Komora smjesti u dio tih prostora. Na taj će se način najvjerojatnije riješiti i pitanje smještaja Udruge taksista.
Dogovoreno je da će Obrtnička komora sa DNŽ sufinancirati
uređenje tih prostora te da će u zamjenu za uloženi novac
dobiti mogućnost korištenja prostora na nekoliko godina.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ZA 58 OBITELJI BRANITELJA
POTPISAN SPORAZUM O PARTNERSTVU NA PROJEKTU
Županija iznašla sredstva za ogrjev koja Zajedno možemo sve
nije osiguralo Ministarstvo
Dubrovačko-neretvanska županija
osigurala je iz vlastite pričuve 57 900
kuna za isplatu troškova ogrjeva
korisnicima koji se griju na drva u
2014. godini.
Naime, osiguravanje cjelokupnih
sredstava za ogrjev (950 kn po korisniku) inače je obveza Ministarstva socijalne politike i mladih. Međutim ove godine Ministarstvo nije
osiguralo sredstva za nove korisnike – 58 obitelji branitelja koji su
promijenjenim Zakonom o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata prešli u nadležnost centara za
socijalnu skrb.
Županija se obraćala Ministarstvu
s traženjem da se osiguraju dodatna sredstva za nove korisnike i time
omogući uredne i pravovremene
isplate cjelovitih iznosa bez umanjenja. Nažalost, Ministarstvo nije
osiguralo dodatna sredstva te je time
onemogućena isplata punog iznosa
za sve korisnike koji na njega imaju
pravo.
Dubrovačko-neretvanska županija je
u želji da se ne umanjuju sredstva
korisnicima pokušala pronaći rješenje, budući da u Proračunu nije ni trebala planirati tu stavku. Rješenje je
pronađeno u proračunskoj pričuvi iz
koje će se izdvojiti 57 900 kuna te
time isplatiti svim korisnicima jednak
zakonski iznos od 950 kn.
Županija očekuje da će Ministarstvo ubuduće svoje zakonske obveze
podmirivati uredno i ne očekivati da
ih umjesto Ministarstva pokrivaju oni
čiji su proračuni mnogo skromniji.
PARTNERSKO VIJEĆE
O Županijskoj razvojnoj strategiji
Partnersko vijeće Dubrovačko-neretvanske županije na šestoj je sjednici jednoglasno prihvatilo izvještaj o
provedbi Razvojne strategije DNŽ u
2013. godini te prijedlog produljenja trajanja Strategije do 2015. godine. Naime, Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova Europske unije poslalo je naputak da se produlji tra-
janje ŽRS budući država još uvijek
nije donijela nacionalnu razvojnu
strategiju, a to će učiniti po donošenju Zakona o regionalnom razvoju.
Županija je paralelno s očekivanjem
nacionalne strategije krenula u izradu
svoje nove razvojne strategije te se
očekuje raspisivanje pozivnog
natječaja za njenu izradu.
DUNEA
Završene radionice tradicijskih proizvoda
U proteklih mjesec i pol kroz radionice pripreme tradicijskih proizvoda Dubrovačko-neretvanske županije, koje je organizirala Regionalna razvojna agencija DUNEA, prošlo je 70-ak polaznika na četiri
lokacije – Čilipi, Lumbarda, Ston i
Opuzen. Učili su kako pripremati
mantalu, bruštulane mjendule i
arancine, a radionice su rezultat
projekta ‘Identifikacija i komercijalizacija tradicijskih proizvoda na području županije’. Bile su namijenjene potencijalnim proizvođačima
ovih proizvoda koji ih žele proizvoditi
po utvrđenoj tehnologiji i plasirati ih
na tržište te konkurirati za dobivanje
oznake KVALITETA DUBROVNIK
NERETVA RURAL, za što treba
zadovoljiti preduvjete iz Pravilnika.
Svih šest tradicijskih proizvoda predstavljeno je u srijedu 10. prosinca i
na promociji u Neretvi.
Dubrovačko-neretvanska županija i
DUNEA za ovaj su projekt u listopadu dobile srebrnu povelju na
natječaju ‘’Suncokret ruralnog turizma Hrvatske’’.
ZA GRADNJU DOMA ZDRAVLJA KORČULA
Potpisan 18,2 milijuna kuna vrijedan ugovor
18,2 milijuna kuna vrijedan ugovor o gradnji završne faze Doma zdravlja
Korčula, potpisali su župan Nikola Dobroslavić i direktor tvrtke Eding Mladen
Mandić. Radovi, koje financiraju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, će započeti 7. siječnja, a ugovorom je predviđeno da
će trajati 120 radnih dana. Na potpisivanju su bili i ravnatelj DZ Korčula
Sebastian Fabris, gradonačelnik Korčule Vinko Kapelina te predstavnici
izvođača radova i nadzora.
Župan Nikola Dobroslavić potpisao je Sporazum o partnerstvu u provedbi projekta „Zajedno možemo sve!“sa
dvadesetdva sudionika projekta.Projektom “Zajedno
možemo sve!” Dubrovačko-neretvanska županija osigurala je 46 pomoćnika u nastavi u šk.godini 14./15. za 46
učenika s teškoćama u redovitim školama kojima je Županija osnivač. Osiguranjem pomoćnika u nastavi za 46
učenika s teškoćama na području županije potiče se inkluzivno obrazovanje učenika, povećava se mogućnost
ravnopravnog sudjelovanja u svim oblicima odgojno-obrazovnog procesa te se doprinosi njihovom potpunom socijalnom uključivanju. Dubrovačko-neretvanska županije
tražila je sredstva za osiguranje 71 pomoćnika u nastavi u
osnovnim i srednjim škola kojima je osnivač. Ministarstvo
znanosti obrazovanja i sporta dodijelilo je putem projekta
“Zajedno možemo sve” bespovratna sredstva za osiguranje 46 pomoćnika u nastavi. Sporazum o partnerstvu potpisan je sa projektnim partnerima: OŠ Ante Curać Pinjac
Žrnovo, OŠ Blato, OŠ Cavtat, OŠ don Mihovila Pavlinovića
Metković, OŠ fra Ante Gnječ Staševica, OŠ Gruda, OŠ
Opuzen, OŠ Petar Kanavelić Korčula, OŠ Primorje Topolo, OŠ Smokvica, OŠ Slano,OŠ Stjepana Radića Metković, OŠ Ston, OŠ Vladimir Nazor Ploče, OŠ Župa Dubrovačka, Srednja škola Metković, Obrnička i tehnička
škola Dubrovnik, Udruga osoba s invaliditetom Prijatelj iz
Metkovića, Udruga za osobe s mentalnom retardacijom
Radost iz Ploča, Udruga za Down sindrom Dubrovačkoneretvanske županije, Regionalna razvojna agencija DUNEA i Hrvatski zavod za zapošljavanje - područni ured
Dubrovnik. Svečanom potpisivanju nazočile su i zamjenica župana Marija Vučković te pročelnica za obrazovanje,
kulturu, znanost i sport Marijeta Hladilo.
TZ DNŽ - TURISTIČKI PROMET U ŽUPANIJI
U prvih 11 mjeseci 9 % više
dolazaka i 4 % više noćenja
Tijekom studenog 2014. godine u turističkim odredištima
na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema
evidenciji turističkih zajednica gradova i općina, ostvaren
je promet od 20.717 dolazak i 54.860 noćenja što je 10%
više dolazaka i 2% više noćenja nego u studenome prošle godine. Od početka godine do kraja studenog registrirano je 1.381.918 dolazak i 6.356.712 noćenja, što predstavlja porast u dolascima od 9%, a u noćenjima 4% u
usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Domaći turisti su ostvarili 8%, a strani 4% više noćenja nego 2013.
godine. Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Ujedinjenog
Kraljevstva, zatim iz Njemačke, domaći turisti, Poljske,
Francuske, turisti iz BiH, Češke, Slovenije, SAD-a, Italije,
Norveške, Švedske, Rusije, Austrije, Španjolske, Belgije,
itd. Od početka godine u hotelskom smještaju je ostvareno
3.267.903 noćenja što je porast od 2%, u kućanstvima
ostvareno 2.297.862 noćenja što predstavlja porast od 9%,
a u kampovima 406.586 noćenja što je 9% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 15
GLAS PLOČA
REPUBLIKA HRVATSKA
DUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA
GRAD PLOČE
Jedinstveni upravni odjel
Ploče, 10.prosinca 2014.godine
Predmet: Grad Ploče i JU Izvor
u međunarodnom projektu
„Local leaders in South-east
Europe: Lead for change“
Uz Grad Ploče prošao Dubrovnik,
prijava
pločanskih
službi
pohvaljena.
Prijava, kojom su se službe Grada
Ploča i JU Izvor javile na Javni
poziv gradovima na sudjelovanje
u međunarodnom projektu za
kojeg su se tražila dva pilot grada
u RH, ocijenjena je uspješnom.
Projekt provode Mreža udruženja
lokalnih vlasti Jugoistočne
Europe, a cilj je poboljšanje
kapaciteta
upravljanja,
rukovođenja i suradnje jedinica
lokalne samouprave.
16 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
RUKOMET-MEĐUNARODNI VETERANSKI TURNIR U OSIJEKU
Veteranke Dalmatinke pete
U Osijeku na Međunarodnom veteranskom rukometnom turniru za žene, i jednom od najjačih na ovim
prostorima sudjelovale su
veteranke Dalmatinke iz
Ploča uz još 10 ekipa i
zadovoljile se 5. mjestom.
Bile su tri skupine i razigravalo se svatko sa svakim, a onda samo pobjednici skupina igrali su za prva
tri mjesta, dok su druge
ekipe razigravale od 4 - 11.
mjesta. Osim Dalmatinke
sudjelovale su još ekipe
Akcija(Slovenija), Zamet,
Budućnost (Podgorica), Osijek, Cerna (Vinkovci), OLD Za veteranke Dalmatinke igrale su: s lijeva stoje: Dragica Jelčić, Tina
Punce (Slovenija), Spalatine Cvijanović(2), Nives Pehar(1), Rafaela Franić(4), Katja Škorput(14),
(Split), Olimpija (Osijek), voditelj - Željko Jakovljević, Katarina Sučić(4), čuče s lijeva:Gordana
Ivanić i Izola (Slovenija). Vet- Pijević, Jadranka Nikolac, Margita Arar(5), Natalija Katić, Ines Marušić
eranke Dalmatinke u skupini su bile bolje od Zameta i pobijedile sa 11:2, dok su u drugoj utakmici izgubile od Akcije
8:7. U razigravanju za 4.mjesto pobijedile su OLD Punce 4:3, dok su protiv Splatina izgubile 9:4 i okončale turnir na 5.mjestu. Vrijedno je spomenuti da su se u Ploče vratile sa
vrijednim pojedinačnim peharom koji je dobila Katja Škorput, jer je proglašena najboljim
strijelcem turnira sa 14 postignutih pogodaka. Pobjednice turnira su ekipa Akcije, 2. mjesto
su osvojile veteranke Osijeka, a 3. mjesto veteranke Ivanića.
GLAS PLOČA
JADRAN LP - OSVRT NA JESENSKI DIO PRVENSTVA
Zadovoljni postignutim, prozivka sredinom siječnja iduće godine
-Odlučili smo da natjecanje u 3.Hrvatskoj nogometnoj ligi -jug zbog financijske situacije u prvom redu igraju
mlađi igrači iz našeg omladinskog pogona uz nekoliko starijih sa iskustvom tako da mjesto na tablici nas toliko
i ne treba zabrinjavati, zadovoljni smo postignutim. Ispod nas je još 8 momčadi, rekao je Nikola Beidenegl tajnik Jadrana LP
Nogometni klub Jadran Luka
Ploče član 3.HNL - jug prvi dio
prvenstva završio je na
11.mjestu sa 21 osvojenim bodom. Tijekom 17.kola ostvario je 5 pobjeda, 6 utakmica bez
pobjednika i na isto toliko utakmica je poražen, s gol razlikom
22:26, što im donosi negativnu
gol razliku za 4 pogotka.
U prvenstvu su uzeli bodove
prvaku jesenskog dijela prvenstva Mosoru, zatim Hrvacama,
iz gornjeg dijela tablice, a sa
Šibenikom su remizirali.
Najteži poraz su imali protiv
Hajduka II na gostovanju u
Splitu gdje su poraženi sa rezultatom 5:0, dok su najveću
pobjedu imali kod kuće 5:2,
kad su pobijedili momčad
Omiša, dok su u Kaštelima
protiv Vala odigrali nepopularno 0:0.
U 17 odigranih utakmica trener Antonio Vučković na svaku
utakmicu je izvodio drugi sastav. Zbog žutih kartona skoro
u prvom dijelu
prvenstva nije igrala cijela jedna momčad, odmarali su
Josip Lešić, Eduard Raguž, Dino
uz nekoliko starijih sa
Primorac, Hrvoje
iskustvom tako da mjesto na
Vejić,
Danijel
tablici nas toliko i ne treba
Dabić, Goran Barzabrinjavati, zadovoljni smo
bir, Denis Jelčić, a
postignutim. Ispod nas je
Robert Pijević(dva
još 8 momčadi, rekao je Nižuta na utakmici sa
kola Beidenegl - tajnik
Neretvom) crveni
Jadrana LP.
karton. Deset igPločani su ipak imali turburača upisalo se u
lentno prvenstvo sa velikim
listu strijelaca a prvi
oscilacijama i problemima
topnik plavih sa
oko sastavljanja momčadi,
Antonio Vučković ušća Neretve je sa
tako je trener Vučković kroz
trener Jadrana LP
6 postignutih po17.kola isfiltrirao 25 igrača,
godaka Josip Lešić, slijede ga vratari - Mario Batinović i Marko Čagalj,
kapetan Danijel Dabić sa 4, za- te igrači - Vladimir Franić, Josip Markotić,
tim Davorin Mustapić 3, Alen Aljoša Krstičević, Danijel Dabić, Petar
Družijanić i Josip Markotić po Raguž, Josip Lešić, Dino Primorac, Alen
2, dok su po 1 pogodak Družijanić, Denis Jelčić, Stipe Nikolac,
postigli Denis Jelčić, Aljoša Tomislav Domić, Goran Barbir, Ante
Krstičević, Stipe Nikolac, Dino Musulin, Nino Maleta, Eduard Raguž,
Primorac i Eduard Raguž.
Tomislav Krilić, Robert Pijević, Hrvoje Ve- Odlučili smo da natjecanje u jić, Josip Žderić, Nikola Katić, Dinko Vuk3.Hrvatskoj nogometnoj ligi - upšić, Davorin Mustapić i Mario Zmijarejug zbog financijske situacije u vić.
prvom redu igraju mlađi igrači - Protekli dio prvenstva najbolje bi bilo
iz našeg omladinskog pogona prespavati i ne ponovilo se, istina odigrali
smo i nekoliko odličnih
utakmica gdje smo pogotovo protivnicima iz gornjeg
doma dali do znanja da nismo za jednokratnu upotrebu. U nekim susretima loše
smo odigrali najprije zbog
nezalaganja pojedinaca a
većim dijelom i zbog
neiskustva gdje sam trebao
u vatru ubacivati juniore,
dok nam je od kartona žutica u momčadi vladala posljednja dva mjeseca. Ne
mogu reći da sam nezadovoljan ali ipak očekujem
do početka proljetnog dijela prvenstva da sjednemo
uprava i mi iz pogona te
dogovorimo neke stvari, tu
mislim i na jedno dva do tri
igrača koji su nam
neophodni da u proljeće
pokažemo svoju kvalitetu, Josip Lešić - najbolji strijelac
analizirao je trener - Anto- sa 6 postignutih pogodaka
nio Vučković.
Pripremila, i fotografije: Sana
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 17
DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL
Portreti Miha Skvrce
U sklopu Dubrovačkog zimskog festivala u utorak
9.prosinca je u Galerije Matice iseljenika Hrvatske
Dubrovnik otvorena izložba umjetničkih fotografija Miha Skvrce „Portreti“. O stvaralaštvu ovog istaknutog dubrovačkog stvaratelja likovni kritičar Marin
Ivanović je, uz ostalo,
napisao:
Miho Skvrce studiozan je umjetnik koji svome radu pristupa planski temeljito, pokatkad
i previše kritički. Konstantna
potraga za pravim motivom,
nadahnutost svakodnevnim,
proučavanje artističkih uzora
i radova ikoničkih umjetnika,
dugotrajno izučavanje tehnike i sati provedeni u takvom
teorijskom i praktičnom usavršavanju, urodili su plodom u
nekoliko ozbiljnih serija, od
kojih je ova prvi put predstav-
ljena javnosti kao zaokružena
cjelina.
Spomenuta ozbiljnost u Skvrcinim radovima očituje se ponajviše
u planiranju svake fotografije, u
namještanju modela, aranžiranju
fotografiranih objekata, traženju
točke iz koje promatrani prizor pokazuje sve
svoje kvalitete. Izbjegavanje spontanosti nije
mana, već obilježje
kreativnog stila, kao što je to
odabir formata i tehnologije,
sklonost određenim bojama i
temama, oštrini fotografije, polusjenama i luminaciji,
zasićenosti boje ili odabiru
podloge. To je osobito vidljivo na portretima s ove izložbe
kod kojih su modeli pod kontrolom autora, slijede njegove
upute o impostaciji, gestikulaciji i facijalnoj ekspresiji. Svemu tome pridonosi i ambijentalni aranžman, uvijek u
izravnoj korelaciji sa svrhom fotografije, iz čega iščitavamo i
autorov osjećaj za prostor koji
postaje dijelom kompozicije,
odnosno poznavanje postulata likovnosti sličnih slikarstvu…
Izučavanja i traženja za kojima
poseže Miho Skvrce, a bliska
suvremenicima poput Chucka
Closea, fotografiji daju nerijetko osporavani umjetnički legitimitet.
S jedne se strane oslanjajući na otkrića i
dosege fotografskih opusa 20. stoljeća,
a s druge strane dajući radu značajnu
dozu vlastitosti, kako u motivu i ambijentu, tako i u tehnicizmu, autor na uspješan način ostavlja autentičan trag u suvremenosti dubrovačkog likovnog trenutka. Iskrenost i emotivne dimenzije u
pristupu koje možemo iščitati iz ovih radova, govore o Mihu Skvrci kao o
tragatelju za skrivenim, pokloniku ljepote
i vrsnom likovnjaku čiji će radovi rječito
govoriti i kada nikoga od nas više ne
bude.
ŽUPA DUBROVAČKA
UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA OBJAVILO REZULTATE NATJEČAJA
PASTORALNO – SPORTSKOG CENTRA U KUPARIMA
Prva nagrada Baza arhitekturi iz Ljubljane
Udruženje Hrvatskih arhitekata objavilo je 9. prosinca, rezultate natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja Pastoralnog centra, sportske dvorane i bazena u Kuparima. Natječaj je trajao od
28. kolovoza 2014. a do roka za predaju natječajnih radova 24. studenoga
2014. stiglo je 16 radova. Ocjenjivački
sud koji je djelovao u sastavu Branko
Silađin, dipl.ing.arh. (predsjednik), Jure
Marić, prof. (dopredsjednik), dr.sc. don
Petar Palić, prof. Mario Perossa,
dipl.ing.arh, Silvio Nardelli, dr.sc.
Tomislav Premerl, dipl.ing.arh, Romano Duić, dipl.ing.arh. i Davor Bušnja dipl.ing.arh. (zamjenik člana) – na VII.
sjednici održanoj 5. prosinca 2014.
donio je jednoglasno odluku da se prva
OŠ ŽUPA DUBROVAČKA
Projekt „Čitamo mi, u obitelji svi“
Krajem prošlog tjedna u Osnovnoj školi “Župa dubrovačka”, već
drugu školsku godinu za redom, počela je provedba projekta za
poticanje čitanja kod učenika trećih razreda “Čitamo mi, u obitelji
svi” te se tako i župska škola pridružila 141 školi iz cijele Hrvatske
koje sudjeluju u ovom zanimljivom i hvalevrijednom projektu.
U provedbi projekta će osim knjižničarke Sandre Židan sudjelovati i učitelji i učiteljice trećih razreda - Ankica Čuić, Suad Brković,
Luce Čučić i Đurđica Bender Masle, učenici trećih razreda, njihovi roditelji i ostali članovi njihovih obitelji(braća i sestre, djedovi
i bake).
Svrha projekta je poticanje čitanja kod učenika trećih razreda,
obnova fonda školske knjižnice i promicanje čitanja kao važne
sastavnice cjeloživotnog učenja. Projekt je osmišljen po načelu
„putovanja“ knjižnične naprtnjače od jednog do drugog učenika
3. razreda: svakog petka jedan učenik nosi kući knjižničnu naprtnjaču i ona ostaje u njegovoj obitelji pet dana. U njoj se nalazi
osam zanimljivih knjiga iz različitih područja, a roditelji i djeca
određuju
svaki-dan
ili pola sata za čitanje i razgle18 GlasGrada
508barem
- petak15
12.minuta
12. 2014.
nagrada u netto iznosu od 102.000,00 kn
dodjeljuje se radu autora: BAZA ARHITEKTURA d.o.o, iz Ljubljane (Klemen Vodnik,
u.d.i.a, Ljubljana, Tomaž Slak, u.d.i.a, Novo
Mesto, Paulo Barbaresi, Ljubljana, Robert
Potokar, Ljubljana). Druga nagrada u netto
iznosu od 84.000,00 kn je dodijeljena ARHITEKTONSKOM ATELIERU HRŽIĆ d.o.o,
iz Zagreba, treća u netto iznosu od
66.000,00 kn grupi autora predvođenom
doc. Tinom Franićem, dipl.ing.arh, iz Zagreba, četvrta u netto iznosu od 56.000,00 kn
Višeslavu Franiću, dipl.ing.arh, iz Zagreba,a
peta u netto iznosu od 42.000,00 kn grupi
autora predvođenom Natašom Ivanišević,
dipl.ing.arh, iz Cavtata. Sukladno zakonu,
investitori Biskupija i Općina s autorima prvonagrađenog rada mogu početi dogovarati izrade projekata za pojedine objekte
budućeg kompleksa u Kuparima.
davanje knjiga. Nakon čitanja zajednički komentiraju pročitano i jedni drugima skreću pažnju na zanimljive i vrijedne dijelove
knjiga, a svoje dojmove i
mišljenja
te
lijepe
doživljaje zajedničkog čitanja zapisuju u priloženu
bilježnicu dojmova. Peti
dan učenik vraća naprtnjaču u školu i desetak
minuta prezentira svom razredu, učitelju i knjižničarki svoje dojmove te tako razvija svoje vještine usmenog izražavanja i potiče
ostale učenike iz razreda na čitanje i izgradnju pozitivnog stava
prema čitanju. Naprtnjača tako putuje kroz razred sve do kraja školske godine, odnosno dok se ne izredaju svi učenici koji žele sudjelovati u projektu. Krajem svibnja učenici koji su sudjelovali u projektu i njihovi roditelji će morati ispuniti online anketu koja će se
nalaziti na web stranici škole te će na taj način moći izraziti svoje
mišljenje o provedenom projektu.
OŠ LAPAD
ROTARY KLUB DUBROVNIK
Sv. Nikola i Dan dubrovačkih branitelja Humanitarni
Božićni koncert
Sv. Nikola i Dan dubrovačkih branitelja
dočekani su u OŠ Lapad s puno veselja,
ali i tuge te ponosa i zahvalnosti. Dan je
započeo obiljem radosti koju je u lapadsku školu donio sv. Nikola. Došao nam
je iz PŠ Montovjerna, u pratnji anđela,
gdje nije ostavio niti jednu šibu već pune
čizmice čokolatina. Radosti učenika nije
bilo kraja, pa su i učenici sv. Nikolu
počastili prekrasnim i razigranim programom: pjevali su, plesali, pljeskali i smijali
se nakon što je krampus potjeran, a
umjesto njega se pojavila puna košara
poklona. Slijedio je program u kojem smo
se s puno zahvalnosti i ponosa prisjetili
najtežih dana u dubrovačkoj povijesti.
Branitelj i veteran Domovinskog rata Teo
Andrić pripovijedao je učenicima o teškim
događanjima na sv. Nikolu 1991. godine. Učenicima je prikazan i dokumentarni film o 163.
dubrovačkoj brigadi, ali i o razaranjima našega Grada. S puno tuge učenici su pratili stradanje
i patnju našega Grada i njegovih stanovnika, a velikim pljeskom uz gromoglasno HVALA
zahvalili su dubrovačkim braniteljima koji nisu žalili ni svoje živote dati za slobodu i budućnost
u ljepoti mira. Veselim programom svi zajedno slavili smo istinu i pobjedu u Domovinskome
ratu, a s učenicima je, vidno zadovoljan i sretan, zapjevao i branitelj Teo Andrić. Program je
završio pjesmom Moja domovina Hrvatska koju smo svi zajedno pjevali u znak poštovanja
i zahvalnosti te na taj način iskreno u zajedništvu slavili smo radost slobode. Doris Raguž
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Upoznavanje s Muratovom
umjetnošću u „Maloj stvaraonici“
Edukativno-likovni program „Mala stvaraonica“ održat će se i ove subote, 13. prosinca 2014.
godine, ali ovoga puta u Galeriji Dulčić Masle Pulitika gdje je u tijeku izložba Marka Murata koja
je otvorena povodom 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice smrti ovog velikog umjetnika.
Djeca će se tako na radionici upoznati s njegovim likom i djelima, a budući da su na izložbi
predstavljeni radovi iz svih faza njegovog slikarskog rada, posebna pažnja će biti usmjerena
na proučavanje pejzaža, portreta, kao i na spoj ta dva žanra. Istražit će se i odnosi boja na
njegovim pejzažima, kao i potezi kista na portretima, a kao i uvijek, djeca će stečena saznanja
primijeniti u likovnom stvaralaštvu. Kreativne radionice pod nazivom „Mala stvaraonica“ prate
izložbeni program galerije i namijenjene su djeci od 7 do 11 godina. Odvijaju se svake subote
s drugom tematikom, u terminu od 11:00 do 12.:30 sati u prostorima Umjetničke galerije
Dubrovnik, a voditeljica je povjesničarka umjetnosti Maris Stanović. Na svaku se radionicu
potrebno prijaviti unaprijed, najkasnije svaki tjedan do petka do 12:00 sati i to na email adresu:
[email protected] Više informacija možete potražiti na web stranicama Umjetničke
galerije Dubrovnik. Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od 9 – 20 h
PEMO
Sveti Nikola darivao najmlađe jugaše
Sveti Nikola 6.prosinca ujutro je u PEMO hipermarketu darivao svu dobru dječicu, a
posebno najmlađe jugaše, članove uzrasne
skupine NADE U-12, koji su bili posebno vrijedni ovu godinu. Najmlađi
sportaši ove natjecateljske kategorije VK Jug CO, u prošloj
natjecateljskoj sezoni, osvojili
su trofej Toni Nardelli. Riječ je
o trofeju, kojim se nagrađuje
klub, koji u zbroju svih rezultata službenih natjecanja mlađih
uzrasta u Hrvatskoj (Prvenstvo
Hrvatske i Kup RH) prikupi najviše bodova, što, zapravo,
znači da su najmlađi jugaši bili
najbolji u Hrvatskoj u svojoj
kategoriji.
Zbog izuzetnih rezultata, marljivog treniranja i dobrih ocjena
Rotary klub Dubrovnik i ove godine organizira humanitarni Božićni koncert u
suradnji sa Gradom Dubrovnikom, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Dominikanskim samostanom i HRT centrom Dubrovnik. Koncert će se održati u
subotu, 13. prosinca 2014.god. u Dominikanskom samostanu s početkom u
20:00 sati. Nastupaju solisti Filip Merčep
i Laura Hladilo uz Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Tomislava
Fačinija, te klape Maestral i Ragusa. Prihod je namijenjen štićenicima Doma za
djecu i mlađe punoljetne osobe Maslina. Ove godine Rotary Club Dubrovnik
odlučio je ponovno započeti suradnju s
Domom Maslina, na način da se svake
godine novčano potpomažu štićenici
Doma koji su primjer drugima kako po
ponašanju, tako i po školskim uspjesima. U suradnji i po prijedlogu ravnateljice Doma ove godine odabrat će se dva
štićenika kojima će Rotary Club Dubrovnik donirati financijska sredstva na
način da će se osigurati jednokratna
donacija na tekući račun štićenika s kojom će štićenici moći raspolagati tek po
konačnom napuštanju Doma. Ta
namjenska sredstva će im zasigurno
olakšati put u život. Namjera Rotary Cluba Dubrovnik je da sa ovom akcijom nastavimo i slijedeće godine, te da ova akcija bude poticaj i ostalim štićenicima da
budu u svojim školskim obvezama i
primjerenom ponašanju još bolji i uspješniji. Kako su troškove koncerta pokrili
donatori, ulazak je besplatan, ali svi zainteresirani za koncert trebaju preuzeti ulaznice u Dubrovačkom simfonijskom
orkestru do petka od 09:00 do 14:00 sati,
te na dan koncerta u subotu sat vremena prije početka u Dominikanskoj crkvi.
PredsjednikRotary Cluba Dubrovnik
Mr.oec. Željko Miletić
u školi sveti Nikola podijelio im je poklon
vrećice sa slatkišima i čestitao na sjajnim
uspjesima. Na prigodnoj svečanosti sveti Nikola darovao je i donatorski ček tvrtke PEMO
Vaterpolskom klubu Jug CO u iznosu od
40.000 Kn za kupnju sportske opreme uzrasnoj skupini NADE U-12. Ček je preuzeo Ognjen Kržić, direktor kluba, koji se zahvalio
tvrtki PEMO na donaciji za najmlađe jugaše.
Sveti Nikola posebno se obradovao poklonima kojima su ga darivali mali jugaši. Kao
prave buduće zvijezde VK Jug poklonili su
mu vaterpolsku loptu s njihovim potpisima i
crvenu kapicu broj 1. Zaželio im je puno
dobrih utakmica i sjajnih rezultata i obećao
im je da će zajedno sa svojim anđelima doći
i bodriti ih na njihovom bazenu u Gružu. Nakon toga, sveti Nikola podijelio je slatke poklone dječici koja su ga došli pozdraviti u
PEMO hipermarketu, malo se prošetao, popričao s kupcima i zaželio svima sreću i dobro zdravlje do susreta iduće godine.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 19
DUBROVNIK CHRISTMAS PARTY U LONDONU
Britanci hvala što toliko
volite Dubrovnik!
U ponedjeljak 8.prosinca,
u prestižnom londonskom
„Queen’s Club“ održan je
Dubrovnik hristmas Reception, kojeg su zajednički organizirali TZ grada Dubrovnika, Zračna luka Dubrovnik i Grad Dubrovnik.
Domaćini okupljenim turističkim novinarima, putničkim agentima, predstavnicima aviokompanija, te brojnim uglednicima, kao i Dubrovčanima s londonskom adresom bili su direktor Zračne luke Roko Tolić, direktorica TZ grada Dubrovnika Romana Vlašić i gradonačelnik Andro Vlahušić. Nakon Dubrovačke kolende koju je izveo glazbenik Nevio Končić domaćini su se kratkim
govorima i prigodnim blagdanskim čestitkama obratili
nazočnima.Roko Tolić se u svom govoru posebno zahvalio avio –
kompanijama istaknuvši British Airways kao vrlo važnog partnera
Zračne luke Dubrovnik, koji održava cjelogodišnje linije s našim
gradom, što nam je izuzetno važno. Direktorica Romana Vlašić
istaknula je veliku važnost britanskog turističkog tržišta za Dubrovnik,
te najavila brojna nova događanja u gradu, pozvavši Britance da u
Dubrovnik dolaze kroz cijelu godinu jer za to postoji bezbroj dobrih
razloga. Gradonačelnik Vlahušić govorio je o uspješnosti Dubrovnika
koji je ove godine ostvario povijesni rezultat od tri milijuna noćenja,
s velikim udjelom britanskih gostiju u ukupnim ostvarenjima, izrazivši
očekivanje da će u budućnosti i dalje jačati veze između Dubrovnika i Londona, te da će broj Britanaca kod nas i dalje rasti. Uz ugodnu glazbu prijem je nastavljen tratamentom kojeg je priredila londonska tvrtka „Taste Croatia“, a na jelovniku su bili hrvatski specijaliteti - pršut i sir, dubrovački šporki makaruli, bakalar na bijelo,
dubrovačka pašticada, prikle i palačinke s marmeladom od ljutih
naranača. Mirisni aranžmani od zimzelena, naranče, rogači i šipci,
lijepe božićne skladbe,oduševljeni uzvanici i najave uspješne turističke 2015. godine obilježili su Dubrovnik Christmas Reception u
Londonu koji će sigurno postati tradicionalan. Jelka Tepšić
BOŽIĆ U GRADU
Zabavni
i humanitarni
Torta party u subotu
na Stradunu
UDRUGA POSLOVNIH ŽENA KRUG
Prosinačko druženje
Članice Dubrovačkog ogranka Hrvatske udruge poslovnih žena
KRUG zaključile su poslovnu i kalendarsku godinu neformalnim
druženjem u izuzetno toplom i ugodnom ambijentu OPG obitelji
Karaman u Pridvorju. Domaćini večeri Anita i Niko Karaman u svom
vinskom tinelu upriličili su gošćama domaće konavoske delicije
uz svoju šampionsku malvasiu. Uz prisjećanje kružica na događanja kroz proteklu godinu, nastali su planovi za sljedeću koja dolazi,
od sudjelovanja na skupovima koji promoviraju žensko poduzetništvo ili učešća na pojedinim društvenim manifestacijama do kreiranja vlastitih projekata bilo u edukativne, humanitarne ili promotivne svrhe. Tilda Bogdanović
UDRUGA BONSAI POZIVA:
Uloži sebe, budi promjena
Započeo je novi projekt Udruge BONSAI pod nazivom Uloži sebe,
budi promjena. Projektne aktivnosti usmjerene su mladim osobama do 30.g koje traže posao, a stekle su jedan od stupnjeva
visokog obrazovanja. Ako ste zainteresirani za podizanje svojih
profesionalnih i osobnih kapaciteta te stjecanje znanja i vještina iz
spektra neformalnog obrazovanja, ovo je prilika za vas. Rok za
prijavu je 19. prosinca 2014.godine. Projekt provode Udruga BONSAI kao nositelj te DURA kao partner uz financijsku potporu Ministarstva socijalne politike i mladih. Projekt se provodi od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. godine. Nina Zore
20 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
DJ Vjeverica, Djed Božićnjak i vilenjaci, te klaun s balonima uz
puno raznovrsnih torti i kolača bit će u subotu od 11 sati na
Stradunu, gdje će se u šatoru pokraj Caffe bara Cele održati
festa „Torta Party“.
Već sedmu godinu zaredom u okviru Božićnih programa Turistička zajednica grada Dubrovnika organizira humanitarnu festu za najmlađe i sve sugrađane pod nazivom “Torta party” .
Ove godine „Torta Party „ održat će se u subotu 13. prosinca
2014. godine s početkom u 11 sati, a prihod će, biti namijenjen
Udruzi “Palčić” kluba roditelja nedonoščadi. Na poziv upućen ugostiteljima, hotelijerima, slastičarima i medijskim kućama
odaziv je odličan, a putem prigodne prodaje i uz pomoć učenika Turističke i ugostiteljske škole, prikupljeni novac uplaćuje
se za humanitarnu svrhu. Dovedite najmlađe na Stradun, tratajte se tortama i učinite
dobro!
UZ VELIKU PODRŠKU JAVNOSTI
Ogorčeni građani putem Facebooka poručuju gradskim
vijećnicima: Želimo najbolji hrvatski proračun, a ne
preslaganje fotelja
Svojim svakodnevnim objavama na Facebooku grupa građana upozorava kako će ovakva odluka financijski i
razvojno blokirati Grad na duže vrijeme
„Dubrovčani zaslužuju najveći hrvatski pro- da investitor, tvrtka Vodovod d.d., za kredit
račun, a ne privremeno financiranje kako HBOR-a u iznosu od 35 milijuna kuna trebiste Vi podijelili fotelje“. To je poruka koja ba suglasnost Gradskog vijeća koje će biti
se posljednjih dana može iščitati iz objava raspušteno. Da bi se pročistač izgradio od
na društvenoj mreži Facebook.
iduće jeseni, Gradsko vijeće kreditno
Nakon što na sjednici Gradskog vijeća nije zaduženje dubrovačkoj tvrtki trebalo je dati
usvojen Proračun za 2015. godinu nije dugo na sjednici u siječnju. Bez Gradskog vijeća
trebalo čekati na reakciju. Okupljeni u inici- nema ni suglasnosti, a time se i jedan od
jativu „Podržavam dubrovački proračun većih problema Dubrovnika u jesenskom i
2015.“ građani su se već idućeg dana pobu- zimskog razdoblju nastavlja. U pitanje je
nili protiv, sudeći prema objavama, neodgo- doveden i završetak izgradnje vodovoda u
vornog ponašanja dijela gradskih vijećni- Gornjim selima Orašca, kao i svoj ostali proka.
jekti koji se izvode u fazama, poput rekonSmatraju kako je odluka gradskih vijećnika strukcije OŠ Lapad, koja bi do prve polovkoji su glasali protiv najvažnijeg financijskog ice 2015. godine trebala dobiti 12 novih
dokumenta Grada motivirana isključivo osobnim interesima i napucima stranačkih središnjica.
Drže kako je donesena nauštrb
daljnjeg razvoja Dubrovnika, interesa svih Dubrovkinja i Dubrovčana, onih koji su iste vijećnike izabrali kako bi ih prema svojim najboljim sposobnostima zastupali u
predstavničkom tijelu. Politika koja
potiče financijsku nestabilnost
ponosnog Grada podno Srđa i
usmjerena je protiv svojih građana obična je destrukcija ili anarhija. Podrška građana, koji dijele njihove stavove, nije izostala. Samo
u nekoliko dana od osnutka svoj
“like” grupi dodijelilo je gotovo Foto: dubrovniknet.hr
2.000 zabrinutih Dubrovkinja i Dubrovčana, među njima i onih različitih poli- učionica, prostorije za produženi boravak i
tičkih opcija.
kuhinju.
Svojim svakodnevnim objavama na Face- Proračunom za 2015. predviđeno je 1,2
booku grupa građana upozorava kako će milijuna kuna za sufinanciranje putovanja
ovakva odluka financijski i razvojno bloki- na natjecanja dubrovačkih sportskih kluborati Grad na duže vrijeme. Sve dok se ne va, unutar i van granica Hrvatske čime bi
provedu novi izbori, formira novo Gradsko se riješio najveći financijski problem duvijeće, te usvoji proračun mnogi projekti bit brovačkog sporta. Međutim, bez Proračuće „stavljeni na led“. Oni novi neće se moći na i ta se odluka neće moći provesti, jedprovoditi na osnovi privremenog financir- nako kao i nova mjera subvencioniranja
anja, koje predviđa servisiranje tzv. hlad- podstanarstva za sve građane bez obzira
nog pogona, odnosno osnovnih prihoda i na dob, a prema njihovom socijalnom starashoda. Prema najcrnjim prognozama, tusu. Nadalje upozoravaju, ugovore o stitakvo stanje može potrajati do kolovoza ili pendijama za 86 učenika i studenata neće
čak rujna.
biti moguće potpisati, ne bez Proračuna. U
Ističu tako da se bez Proračuna neće moći Proračunu za 2015. rezervirana su sredstkrenuti u rekonstrukciju dječjeg vrtića „Palči- va za kupnju vile Čingrije. Grad namjerava
ca“. Potpuno su uništeni izgledi izgradnje iskoristi pravo prvokupa i Čingriju napokon
pročistača za vodu na izvoru Omble budući učiniti dostupnom građanima Dubrovnika.
U suprotnom 4.455 kvadrata vrijednog rezidencijalnog zdanja, u kojem je desetljećima obitavao HRT, moglo bi otići u privatne
ruke. U pitanje dolaze i nove investicije u
komunalnu i prometnu infrastrukturu, poput
početka gradnje Lapadske obale i komunalne lučice, te zahvata u najvećem gradskom naselja Mokošica. Proračun za 2015.
nosi 1,7 milijuna kuna za kompletnu sanaciju sljedećih ulica: Od izvora, Marina
Kneževića i Između Dolaca, a uključuje
obnovu kolnika, izgradnju nogostupa i
novih parkirališnih mjesta te postavljanje
LED markera. Onemogućit će se i kupnja
novog zemljišta za POS u koju svrhu Proračun nosi gotovo tri milijuna
kuna, te investicija od 1,5 milijuna kuna za kućice utočišta za
životinje na Žarkovici. Građani
zaključuju – ovo nije „prenapuhano“, ovo je potrebno.
Zaključno, ističu građani na Facebooku, nagrade i javna
priznanja Grada Dubrovnika dodjeljuju se prigodom Dana Grada
Dubrovnika i Feste Sv. Vlaha 3.
veljače, a Gradsko vijeće o njima
odlučuje u siječnju svake godine
za prethodnu. Bez Gradskog
vijeća u pitanje dolazi i Svečana
sjednica Gradskog vijeća za Festu Svetog Vlaha, a time i dodjele
javnih priznanja. Podsjećaju kako
je general Ante Gotovina proglašen počasnim građaninom Dubrovnika
2012.
Protiv Prijedloga Proračuna izjasnili su se
sljedeći vijećnici: Matko Bupić, Maro Kristić, Ivan Viđen, Igor Miošić, Mariela Marković, Ivo Gjaja, Ivan Šimunović, Mario Obuljen, Niko Bulić. Suzdržani su bili Dubravka Šuica, Zoran Cikatić i Lukša Matušić.
Građani im na Facebooku zahvaljuju što su
štitili svoje osobne interese i interese svojih
stranačkih šefova Mata Frankovića i Pera
Vićana, ističu u objavama.
Podsjetimo, Prijedlog Proračuna za 2015.
iznosi 437,6 milijuna kuna, što je za 7,5 milijuna kuna više od rebalansa Proračuna za
2014. godinu. Per capita, dubrovački proračun dva puta već je od splitskog, tri puta
od osječkog, a čak 20 posto veći je od proračuna Grada Zagreba.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 21
Tel: 020 313 005
22 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Lista želja
Pa nisu se oni valjda borili zato, da
ne bi mogli, po potrebi mijenjat’
pokojega ministra ili Vladu. Još
ovako nesposobnu. Bolje i to, nego
ne daj Bože, krvavi Božić, rek’o je
jedan od njih, malo zgrijan kuhanim
vinom
Bili su ovo dani južine i neprekidne kiše,
naročito na Srednjem Jadranu, oko Zadra.
Tamo je kažu, palo toliko kiše, da su se i
kišne gliste počele selit’ u suhlje krajeve.
Vrijeme depresivno, gospodarski pokazatelji duplo gori. Sasvim dovoljno, da se
čovjek sjeti onega predratnog i naočitoga
vozača autobusa, poslije samoukog Hrvatskog generala, koji je naciji
ponudio skromnu procjenu da,
‘ko je jamio-jamio je. Nije baš
napis’o knjigu uspomena na
lupeške podvige, niti listu ‘jamitelja’, ali će ga se suvremenici sjećat’
s kiselim osmijehom na licu, a
povijesni kroničari, bez smisla za
humor, citirat’ će ga, još bar sto
godina.
Možda su se, generalovim biserima, neki njegovi bivši suborci i
partijski kolege, prerano smijali,
pa bi sad’, pred nadolazeće
blagdane, mogli nervozno i sa
znojnim dlanovima, stalno pogledavat’ kroz prozor. Ali ne u iščekivanju Djeda Mraza, nego nesalomljivih uskoka, koji su, još
jedamput, krenuli u obračun protiv nedodirljivih. Jedan od njih,
već je protiv svoje volje, promijenio plan
proslave Božičnih blagdana. Bivši ribar,
preprodavač ribe, pa trgovac i zapovjednik
obrane Zadra, nogometni sudac i vlasnik
lokalne televizije, pridružio se svom nekadašnjem idolu u Remetincu.
Bio je spreman, sebi i Ćiru od usta otkinut’
deset milijuna za jamčevinu. U kešu!
Ali ih nije im’o uza se. A pravosuđe neće
više nekretnine. Eto su došla vremena, kad’
treba vazda u špagu imat’ desetak milijuna, ako te, ne daj Bože uhite nevina, pa ti
ustreba jamčevina. Više ni’ko nije siguran
od USKOKA. A pustih milijuna ima posvu-
da. Samo treba znat’, kako do njih doć’. I
djecu treba učit’, kako do boljega sutra;
marljivo svršit’ školu, malo ribanja, malo
neke školice za nogometne suce, malo
politike i eto ti boljega sutra. I nikako ne
vjerovat’ onima koji govore, da ako vjeruješ
u bolje sutra, možda bi, onako preventivno,
mog’o vizitat’ psihijatra...
Ili bi to preporučio nekome iz Ministarstva
poljoprivrede, koji su plaćeni da olakšavaju uvoz svih vrsta hrane. A sad’ su, na
svojim internet stranicama, objavili detaljne
upute domaćim uzgajivačima svinja, koji
prakticiraju stoljetne primitivne običaje ‘svinjokolje’ ili ‘kolinja’. Tako recimo, beštiju ništa ne smije bolit’ dok se kolje, a da joj ne bi
bilo nelagodno ili da ne bi patila, treba je
stavit’ pod narkozu. Točno se dava uputstvo, da se živoga praca ne smije opučit’
nogom, ili ga mečit’, mlatit’, potezat’ za uši,
noge ili rep. Ili, zamisli, grabit’ ga za oči. Ma
je li moguće da mu i to čine? Uuu,!? Najbolje bi bilo, da ih uopće ne kolju, nego da
lijepo kupe one uvozne. Što su sami krepali. Ne bi ga se ja više okusio, koliko ni
svoga mesa!
A Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, upozorilo je Hrvate da je vožnja
bez zimskih guma u cijeloj državi kažnjiva.
Zakon se brine za sigurnost nas i naših auta.
Što se tiče građana koji nemaju auto, oni
mogu pješke goli i bosi, ko-liko god hoće.
To nije kažnjivo! Ili je možda za to nadležno,
kakvo drugo Ministarstvo?
Čine mi kompasijun,
oni branitelji iz šatora
u Savskoj. Njima
bome nije lako. Sve
sami domoljubi, koji
su život riskirali za nas.
I što je onda čudno,
ako nas podsjećaju,
da smo im svi dužnici.
Jer su nam regalali
državu. Doduše, neki bi
im, za taj konat, državu
rado vratili. Zato su se
oni uhitili Vlade, koja govori, da je sve ovo HDZovo maslo. Ali oni su
principjelni i zato nikako ne mogu odustat’ od
svojih zahtjeva. Tako su
listi želja, dodali još i
ostavku Premijera. Iz
opozicije ih razumiju u Piše: Mario Klečak
potpunosti. Pa nisu se
oni valjda borili zato, da ne bi mogli, po
potrebi mijenjat’ pokojega ministra ili Vladu.
Još ovako nesposobnu. Bolje i to, nego ne
daj Bože, krvavi Božić, rek’o je jedan od
njih, malo zgrijan kuhanim vinom. Da ne
govorimo, da bi se tako mogli slobodno
ukinut’ izbori i ušparat’ puno solada. Super
ideja! Takvih demokratskih projekata bilo je puno, po Južnoj Americi i Africi.
Gradski vijećnici našega grada, izgleda su bili sujevjerni. Znajući, da
je petak, strašili su se dignut’ još i
trinaestu ruku za gradonačelnikov proračun. Bivša gradonačelnica nije bila sujevjerna,
ali s HDZ krvnom grupom, nije
bila prikladan donor. A bila je i
velika južina, kad’ se prema povijesnim naputcima, nikakve važne
odluke, ne bi trebale donosit’. A
može bit’, da je temu pripomog’o
i onaj, copy-paste natpis iz Dvora, čuveni Obliti privatorum, publica curate.
Jedan bivši nastavnik marksizma,
a sad’ skupljač boca misli, da su
mnogi obrnuli ovaj latinski podsjetnik za dužnosnike, pa su zaboravili javno, a brinu se jedino za-privatno. On njih
zove ih - anagramisti.
Inače, hvali se, kako u smeću nikad’ nije
bilo više boca od vode, koje on skuplja, i
kako njemu odgovara, što nam voda na
rubinetu, već godinama nije za piće. Za
njega je sreća, što nema solada za
pročiščivač u Komolcu. Jedva se skupilo i
za klizalište i snježne topove.
Skupilo bi se i za groblje na Dupcu. Ali,
koliko god da se svi trude, a samo jedan se
ne trudi, ne da se zakopat’ ni lopata, a kamoli prerezat’ vrpca. Preko TV i na svaki
način, gradonačelnik je molio Župljanina,
gospara Salahudina, da nam proda
bokunić te škrte zemlje, kako bi eto, tamo
sva’k svoje mog’o pokapat’, a ne da ih vode
preko granice. Ali navodno, nema samo
bokunić, nego treba kupit’ i susjedno brdo,
rek’o je taj župski zemljoposjednik.
Ni’ko ne pozna gospara Salahudina, a neki
sumnjaju da on i postoji. Nego govore, da
se njegovo ime naški kaže - Pero.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 23
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena
i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371
STANOVI
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239.
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na
duže vrijeme na području grada. 098 526 584.
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem stan kod hotela
Lero i stan u Župi obitelj bez
djece i samcima. 091 538 2229.
Iznajmljujem stan na Zvekovici,
namješten, na duže vrijeme. 098
951 3174.
GARSONJERE
Garsonjeru iznajmljujem. 098
856 142.
POSLOVNI PROSTORI
Iznajmljuje se prostor u
Starom gradu, 40m2, uređen i
i opremljen kao fast food. 091
515 0638
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098 747
107.
Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se nalaze
pokraj ceste, te je moguć priključak struje i vode. 095 812
8042.
VOZILA
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g.
model 2000.g., reg. do 06/
’15.g. 213000km. Cijena po
dogovoru. 091 5400 137
Prodajem motor Piagio X9 200
kubika, generalno obnovljen,
neregistriran. 099 574 9142
BEVERLY 200-7000 kn i BEVERLY 500-15 000 kn (oba freško registrirana). 098 192 7649.
Citroen C3,1,4i 02.02.205.g.,
prva registracija. Cijena 20
000kn. 098 974 4161.
Prodajem skuter, Gillera Runner
200ST, 2008 god, 30 000 km.
099 754 7339.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7
m, samogradnja by Mr. Franko
Cetinić, Perkins 36 HP made in
UK, 11100 Eura. 098 747 107.
Prodaje se škaf od glisera
dužine 4,83 m. 098 285 582.
Prodajem tanka suha drva za
špaher i pizzerije. 350 kuna
metar kubni. 091 597 7520.
POMOĆ I NJEGA
Dajemo u najam parking za
motore u Gružu. 095 384 1177.
OSOBNI ODNOSI
Pravim fine arancine. Informirajte se na netu o ljekovitosti
narančine kore. Cijena povoljna.
098 564 737.
Njegovateljica traži posao 24
sata. Hitno.00387 64 455 3981.
Gospodin 52 god. želi upoznati
gospođe 50-66 god. za intimne
susrete. 091 183 0907.
ULICAMA MOGA GRADA
POSAO
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA,
Fizioterapeut pruža usluge
masaže. Dolazim na vašu
adresu. Zvati od 10 do 18. 099
593 5256.
OBRATITE SE MARKETINGU
GLASA GRADA:
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija sitnih popravaka u
domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje
kuća i apartmana), ugradnja
laminata i pl. namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna.
Radimo u Dubrovniku i bližoj
okolici.092 311 6363.
358 980
311 992
tele5marketing
@gmail.com
KAMENOKLESAR-Izrada grobnica, spomenika, vaze-kamenice, klupice, ograde, sve povoljno 091 728 5208.
Irish pub
"The Gaffe"
Povoljno izrađujem portret u
olovci ugljenu i kredi u boji.
Svakako treba dostaviti fotografiju. Idealan poklon za nadostojeće blagdane. 091 894 1866.
Oštrim lance za motorne pile,
ručne pile, noževe, kosjeriće,
sjekire, borele za željezo, te
pravim sprave za izbijanje koštica iz zelenih maslina.091 755
2589.
Radim sve vrste bravarije brzo i
kvalitetno, dolazim na teren
odmah. 092 269 8477.
Dajem lekcije iz hrvatskog,
pripremam učenike za maturu.
091 543 0011.
RAZNO
Prodajem drva za ogrjev. 091
677 3799
MARENDE
ponedjeljak-petak
cijena 35kn
od
10:00-15:00h
LC ’’SVETI VLAHO DUBROVNIK”
Humanitarna prodaja vina
U petak i subotu, 12. i 13. prosinca
od 7,30 do 13 sati Lions Club Sveti
Vlaho Dubrovnik ispred Robne kuće
Srđ organizira humanitarnu prodaju
vina dubrovačkih, peljeških, konavoskih i drugih hrvatskih vinara. Članovi kluba tom će prigodom prodavati prigodno pakirane boce vina, a
sav prihod namijenjen je obitelji stradaloj u poplavi u Slavoniji te socijalno
ugroženoj obitelji iz Dubrovnika. Molimo naše sugrađane da se
odazovu humanitarnoj akciji kako bismo i stradalima blagdane
učinili radosnijima. LC Sveti Vlaho Dubrovnik
UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM
DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA
BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B.
Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr
ili [email protected] GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
FIZIČKE
OSOBE: ime -i prezime
njegovo
prebivalište, odnosno boravište.
neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
GlasGrada
508 - naručitelja,
petak 12.OIB,
12.
2014.
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA
SRBA I CRNOGORACA NA
DUBROVAČKOM PODRUČJU (15)
Slano je palo
Dolaskom u luku Gruž kapetan
Čerimagić je izvijestio krizni štab u
Dubrovniku da je Slano palo, što je
za načelnika općine Dubrovnik, Pera
Poljanića, bila prva takva vijest
Posada „Perasta“ je u vikendici lučkog kapetana Lea Vaskovića pokušala stvoriti
dogovor kako se spasiti, kuda poći iz Slanog. Taj dio uvale, gdje je vikendica lučkog
kapetana još nije bio okupiran, tog
4.10.1991., u rano popodne, za razliku od
zapadnog dijela Slanog. Osim okupacije, u
Slanom je sve bilo u dimu, vatri, i pod stalnom rafalnom i drugom pucnjavom. Ta pucnjava je u isto vrijeme pokazivala veselje
okupatorske vojske, kao i gađanje po nekim
određenim i neodređenim ciljevima, vidljivim
uzduž i poprijeko cijele uvale. Posada broda se namjeravala podijeliti u dvije, tri grupe,
te tako napustiti slansku uvalu. To je bio sigurniji način bijega, jer bi veću grupu ljudi
lakše uočili s neprijateljskih položaja, koji su
bili već svuda oko Slanog.
No, i tu je bilo proturječja oko načina izvlačenja i samog pravca zbjega. Pošto je
bilo puno nesuglasica, zapovjednik „Perasta“, kap. Hamo Čerimagić i upravitelj stroja, Pero Sršen-Šupica su nakon emocionalnog ispada straha Slobodana Dovijanića, koji je večer prije bio izložen velikoj
pogibelji, odlučili kako će se rasporediti.
Tako su u prvoj grupi bili: Antun Matić, Niko
Nodilo, Ivo Lazo i Pero Sršen, koji su trebali pričekati noć, te preplivati na drugu,
zapadnu stranu uvale, prema hotelu „Osmine“. Nakon toga željeli su krenuti pješice
prema Pelješcu. Preostali dio posade sa
kap. Čerimagićem i lučkim kapetanom
Leom iz Dubrovnika je odlučio ići šumom
prema Ratcu, te nastaviti magistralom prema gradu. Ivo Lazo je odustao od prve
grupe gdje je bio raspoređen, jer je bio
malaksao nakon cjelonoćnog spašavanja
žive glave, pa se nije usuđivao ići u preplivavanje uvale. Tako su pomorci iz prve grupe;
Antun, Niko i Pero, nakon konačnog dogovora napustili vikendicu lučkog kapetana, i
izašli kroz vrata na lijevu stranu, dok je preostali dio posade i lučki kapetan izašao kroz
prozor dnevnog boravka i krenuo desno,
kroz šumu, prema Ratcu.
Čim je ova druga grupa, kap. Čerimagića,
njih šestoro, počela provlačiti se kroz šumu,
uočili su ih neprijateljski vojnici i otvorili paljbu iz pušaka, strojnica i minobacača. Meci
su zviždali oko njih lomeći grane, a granate
su tako blizu padale da se lišće na raslinju
od detonacija trgalo i padalo po njima. Polijegali bi po zemlji i molili se Bogu da ih što ne
pogodi. Kad bi prestalo pucanje, ustajali su
i kretali se kroz najgušću šumu punu drače,
grmlja, stabala, pepela, stijena,.. Najteže se
kretao lučki kapetan Leo, jer je to jutro dok
je obavljao svoj posao bio odbačen i povrijeđen od udarnog vala granate, koja je pala
blizu njega. Negdje oko dva sata popodne,
grupa kap. Čerimagića je napokon bila na
relativno sigurnom, van direktnog gađanja,
na Ratcu. Na magistrali su sreli dva branitelja s „maljutkama“ - protuoklopnim raketama. Oni su vrebali brodove u Koločepskom
kanalu. Rekli su im kako su to jutro pokušali
gađati jedan od brodova, no napajanje strujom za raketu im je zakazalo, i zbog tog su
bili užasno razočarani. Nisu znali da je Slano okupirano, pa su se nakon te vijesti i oni
zajedno s ovom grupom ljudi sa „Perasta“
odlučili na povlačenje prema Brsečinama,
Orašcu, prema Dubrovniku. Hodajući po
magistrali, na pravcu Ratca, našli su se na
cesti zasutom kamenjem i zemljom, punoj
olupina osobnih automobila i drugih motornih vozila. Prepoznali su i kamion iz kojeg
se spasio vozač i koji je bio pun vina kad ga
je s mora pogodio topovskom granatom
patrolni čamac; PČ-178. Oko kamiona je sve
mirisalo na ocat, od velike količine prolivenog
vina po asfaltu.
Hodajući tako tim dijelom magistrale, tzv.
„asfaltnim poljem smrti“, i zgražajući se nad
štetom koju su učinili crvenopetokrakaši,
promatrali su i more ispod njih, jer je prijetila
opasnost od ratnih brodova. Na sreću, niti
jednog nije bilo u kanalu. Dalje prema Brsečinama, na cesti više nije bilo toliko štete, a
usput su dostigli još nekolicinu ljudi iz Slan-
Perastov pojas za spašavanje
og i Majkova koji su također bili u zbjegu.
Oko četiri popodne su stigli u Brsečine, gdje
se dovršavala priprema za evakuaciju civilnog stanovništva prema Orašcu. Tamo je
bio skupni centar zbjega. Nekolicina civila i
branitelja je odlučila ostati u Brsečinama,
jer su se nadali obraniti selo od upada JNA.
Posada „Perasta“ i lučki kapetan, namjeravala je također ići dalje, do Orašca, gdje su
htjeli u obiteljskoj kući gospođe Pave Moretić
(sestre upravitelja stroja, Pera Sršena-Šupice ), odmoriti se i vidjeti kako dalje. Jedan
od mještana Brsečina koji je upravo tada
kretao prema Orašcu ponudio je prijevoz za
četvoricu iz grupe, pa su tako lučki kapetan
Leo Vasković, Slobodan Dovijanić, Srećko
Vlašić i kap. Čerimagić bili ukrcani i odvezeni. Preostalu dvojicu iz grupe čekalo je daljnje pješačenje prema Orašcu.
Nakon kraće vožnje, njih četvoro je stiglo do
obitelji Moretić, gdje su bili dobrodošli. Gospođe Pave nije bilo, jer je 30.9., kada je
„Perast“ posljednji put zaplovio iz Gruža prema Mljetu pošla s njim, namjeravajući pomoći majci i ocu pobrati grožđe u Babinom
Polju, te se vratiti za koji dan. U kući su ostali
njen suprug Pepo i dvije
kćeri; trudnica Marija i trinaestogodišnja Ana. Tu, u
Orašcu, u turističkom kompleksu „Vrtovi sunca“,
sav zbjeg iz sela i mjesta
Dubrovačkog primorja našao je sklonište. Njihova
kalvarija je bila višestruka,
jer osim što su pod udariPiše: Silvio Market
ma topovskih granata i
bijesnih budala s istoka izgubili većinu svoje
imovine, mnogi su ostali i bez članova obitelji.
Neki su stradali pokušavajući spasiti ono što
je gorjelo nakon granatiranja, pa su ih sljedeći udari granata ubili, ili su pak bili uhićeni, sprovođeni, mučeni i ubijani. Teška je to
bila žalost.
U „Vrtove sunca“ se taj dan također spustio
i kap. Čerimagić koji je bio kod obitelji
Moretić. Tamo ga je primio gosp. Lujo
Domaćin, te mu organizirao prijevoz do Lozice, a onda gumenim čamcem do Gruža.
Na drugi se način nije moglo premostiti
Rijeku dubrovačku, jer su sa „golubovog
kamena“ stalno tukli snajperima, mitraljezima i minobacačima po magistrali. Dolaskom
u luku Gruž izvijestio je krizni štab u Dubrovniku da je Slano palo, što je za načelnika
općine Dubrovnik, gosp. Pera Poljanića
bila prva takva vijest. Toliko važna vijest
da ju je dva puta kap. Čerimagić morao
potvrditi. Onaj dvojac posade koji je ostao u Brsečinama, pješice je nastavio prema Orašcu. Dobrano su se iznenadili kad
su čuli i vidjeli da iza njih nailazi automobil. Bio je to crveni „Renault 4“, budvanske registracijske oznake. U sam suton
dana. Čovjek im je stao i poveo ih prema
Dubrovniku. Čim su se ukrcali rekao im je
sljedeće: Kakvu sam kalvariju provo u Slanome, još sebi ne mogu doć, niti mogu
vjerovat da sam živ. To je bio pomorac
koji se sa svog broda iskrcao u Splitu i
krenuo kući, u Dubrovnik. Iznajmio je vozilo u rent-a car agenciji, ne obazirući se na
registracijsku oznaku i vozio prema Dubrovniku. Nitko ga putem nije ništa
obavještavao, niti ga zaustavljao, pa je tako
vozeći magistralom upao u zamku, u okupirano Slano. Zaustavili su ga rezervisti JNA s
uperenim puškama, i sami iznenađeni
nenadanom situacijom. Izbacili su ga iz automobila, pretražili na grubi način njega i
kompletnu unutrašnjost vozila, te ga zajedno sa mještanima Slanog koji su odlučili
ostati u mjestu stavili pred zid, prijeteći im
strijeljanjem. Nakon nekog vremena, valjda
zbog crnogorske registracijske oznake na
vozilu, pustili su ga da nastavi vožnju.
Taj pomorac je dvojac posade „Perasta“
doveo direktno do Mokošice, gdje su se oni
javili gosp. Marijanu Baniću, upravitelju stroja na m/b Perast, koji je u to vrijeme bio na
godišnjem odmoru. Kod njega su ostali
sedam dana, te su se uspjeli prebaciti u luku
Gruž za vrijeme trajanja jednog krhkog
primirja. Za preostalu trojicu pomoraca iz
„prve grupe“ ( Antun Matić, Niko Nodilo i
Pero Sršen ), koji su ostali u Slanom s nakanom da preplivaju slansku uvalu i krenu prema Pelješcu, nije se ništa znalo.
(nastavlja se)
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 25
EUROPE DIRECT DUBROVNIK – VAŠ KORAK BLIŽE EUROPSKOJ UNIJI
EURES – EUROPSKA SLUŽBA ZA ZAPOŠLJAVANJE
EURES (European Employment Services) je
suradnička mreža javnih službi za zapošljavanje država članica Europske unije, Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Švicarske te ostalih partnerskih organizacija. Mreža je osnovana 1993. u svrhu poboljšanja mobilnosti
radne snage na europskom tržištu rada, a njen
rad koordinira Europska komisija. U mreži djeluje više od 900 savjetnika, stručnjaka sa
specijaliziranim znanjima o praktičnim,
pravnim i administrativnim pitanjima povezanima s pokretljivošću na nacionalnoj i prekograničnoj razini. Oni u okviru javnih službi za
zapošljavanje svake države članice, ili unutar
drugih partnerskih organizacija u EURES-ovoj
mreži, tražiteljima posla i poslodavcima
pružaju tri osnovne usluge: informiranje, usmjeravanje i
posredovanje pri zapošljavanju.
Zainteresirani tako mogu dobiti
npr. informacije o jezičnim vještinama potrebnima za određeni
posao u određenoj državi. Savjetnici mogu pregledati i sugerirati korekcije životopisa i motivacijskih pisama ukoliko su sastavljeni na jeziku koji poznaju,
ali ne pružaju usluge prevođenja. Osobama koje nisu vješte
u korištenju računala ili sastavljanju životopisa
EURES-ovi savjetnici preporučuju da se uključe
u tečajeve koje u tu svrhu povremeno organiziraju lokalne službe za zapošljavanje ili da se
obrate savjetnicima za profesionalno usmjeravanje. U Hrvatskoj su to Hrvatski zavod za
zapošljavanje (HZZ) i centri za informiranje i
savjetovanje u karijeri (CISOK).
Svake godine EURES organizira stotine
događanja diljem Europe, od kojih su najpoznatiji Europski dani poslova s prezentacijama i radionicama o uvjetima života i rada u
pojedinim državama, o mogućnostima zapošljavanja u određenim sektorima ili o pisanju
životopisa. Kako bi ova manifestacija bila dostupna što većem broju zainteresiranih, organiziraju se i Europski online dani
poslova. Za sudjelovanje je dovoljno registrirati se na portalu
europeanjobdays.eu i prijaviti se
za određeno događanje. Tražitelji
posla mogu tada pregledavati
prezentacije o mogućnostima
zapošljavanja, životnim i radnim
uvjetima, postavljati pitanja
EURES-ovim savjetnicima ili poslodavcima. Ako se na portal postavi
životopis, može se izravno prijaviti
na neko od ponuđenih radnih
mjesta i u dogovoreno vrijeme putem online
chata razgovarati s poslodavcem.
EURES u Hrvatskoj djeluje od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja
2013. godine. Prema dostupnim informacijama, nekoliko stotina hrvatskih državljana
zaposlilo se u Austriji, Njemačkoj, Finskoj,
Danskoj, Švedskoj i Norveškoj u suradnji s
EURES-ima iz tih država. Budući da se ne radi
samo o jednosmjernoj usluzi, određeni broj
stranih državljana zaposlio se i u Hrvatskoj koristeći usluge EURES-a, uglavnom u sektoru
turizma, gdje postoji manjak kandidata za
posao turističkog animatora s poznavanjem
određenih jezika.
EURES-ovi savjetnici u Hrvatskoj djeluju u
Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu.
Svaki je nadležan za nekoliko županija. Za Dubrovačko-neretvansku županiju zadužen je
savjetnik u Splitu, a u Područnom uredu HZZa Dubrovniku radi i EURES-ov asistent kojemu se tražitelji posla iz naše županije mogu
obratiti za inicijalne informacije. Europski dani
poslova održani su ove godine u Splitu i
Opatiji, a informacije o budućim EURES-ovim
događanjima mogu se pratiti na portalu
ec.europa.eu/eures, Facebook stranici EURES
Hrvatska te mrežnim stranicama HZZ-a.
Imate li još pitanja o Europskoj uniji?
Posjetite informacijski centar Europe Direct Dubrovnik u Vukovarskoj 2 (aula FINE), telefon/fax: 020/311-989; mobitel: 099/433-9631; e-mail: [email protected]
Radno vrijeme za upite i konzultacije s građanima: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati, a utorkom i četvrtkom od 14 do 18 sati. Sve su usluge besplatne!
26 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 27
PRIČA O DJECI KOJA SU BRANILA GRAD
Maloljetni dubrovački branitelji
Dan je 1. listopada 1991. godine i počinje
rat za Dubrovnik. Dok se u drugim dijelovima Hrvatske i svijeta djeca igraju,
proživljavaju svoje prve ljubavi, planiraju
odlazak na ekskurziju. Oni, uzimaju puške
u ruke i odlaze u rat. Preko noći mladići,
mulci od 15, 16 i 17 godina postaju muškarci. Riječ je o maloljetnim dubrovačkim braniteljima koji i 23. godine nakon Domovinskog rata još uvijek vode jednu vrstu rata,
ali ovaj put bez puške i ovaj put “rat” za
vlastitu egzistenciju. Blagdan Svetog Nikole,
6. prosinca 1991. godine ostat će zauvijek
zapisan u povijesti Dubrovnika kao jedan
od najtežih i najgorih. Tog petka pripadnici
srpsko-crnogorskih postrojbi tzv. JNA, pojačani četničkim dobrovoljcima i potpomognuti ratnim zrakoplovstvom i brodovima ratne mornarice smještenim u Boki Kotorskoj
napali su Dubrovnik svim raspoloživim sredstvima. Tog crnog petka na prvoj crti obrane
Grada sudjelovali su i maloljetni dubrovački branitelji. Blaženko Obuljen – Buba, Dino Čanić, Robert
Anđušić, Damir Knego, Edo
Macanović, Rikard Milun, Mihajlo
Vuković, Pero Kristić, Željko
Kukavičić i Vlaho Veramenta djeca
su koja su sudjelovala u obrani
svoga Grada. Prvi poginuli maloljetni branitelj i heroj obrane Dubrovnika, Josip Zvono, poginuo je
26 dana prije šesnaestog rođendana, na prvoj crti, među svojom
braćom po oružju. Maloljetni branitelj Vlaho Veramenta zarobljen je i odveden
u koncentracijski logor Morinj u Crnoj Gori.
Iako su ta teška i olovna vremena prošla,
svake godine uoči blagdana Svetog Nikole
maloljetni dubrovački branitelji ponovno
sjedaju za stol i dogovaraju se tko će na
koji položaj. Jedina razlika između onih
dogovora 1991. godine i ove 2014. godine
i ostalih godina nakon Domovinskog rata
je što na položaje ne idu s puškama u ruci
već sa svijećama i cvijećem kako bi odali
počast svojim suborcima koji su svoje živote
darovali za slobodu Grada slobode.
Marina Majić
WWW.ARTFORMAT.HR
UOČI DANA DUBROVAČKIH BRANITELJA
Povodom
dovršetka
istraživanja ratnih zbivanja
na dubrovačkom području
1991./1992. godine Udruga
Art FORMAT, u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata (HMDCDR),
predstavila je 5.prosinca,
uoči Dana dubrovačkih
branitelja projekt Imperial
DOCVMENTA. U 7 godina
istraživanja i 5 godina snimanja Art FORMAT je kroz
projekt Imperial DOCVMENTA okupio oko 750 branitelja, na 155 lokacija od Konav-
Križni put na Srđ kojim su se vjernici prisjetili svih dubrovačkih branitelja, posebno
onih koji su u obrani dubrovačkog područja darovali svoje živote, održan je u petak
5. prosinca, uoči Dana dubrovačkih branitelja. Križni put je predvodio rektor Biskupijskog sjemeništa don Marin Lučić, a
među vjernicima koji su sudjelovali bio je i
dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
U kratkom nagovoru na kraju križnog puta,
podno križa na vrhu Srđa, don Marin je
kazao da „kroz ovo razmišljanje o križnom
putu našeg naroda i naših branitelja pozvani smo oprostiti, jer nas Gospodin poziva na to“. Naglasio je i da je ljubav način
„zaustavljanja zla“, a da oprostiti znači
postati slobodan.
U subotu 6. prosinca u dubrovačkoj katedrali u 18 sati bila je svečana misa zadušnica za sve branitelje i civile poginule u Domovinskom ratu, a predvodio je generalni
vikar Dubrovačke biskupije mons. Petar
Palić.
’Zagonetka pobjede’ uskoro na internetu Križni put na Srđ
ala do doline Neretve. Snimili smo izjave 450 sudionika ratnih zbivanja na prvim crtama obrane. Snimalo
se 99 radnih dana i snimljeno je 80 sati izjava. Kad u
konačnici bude dovršen ovaj će projekt rezultirati filmskim serijalom, knjigom, izložbom i internetskom
galerijom s velikim brojem sudionika obrane šireg dubrovačkog područja u Domovinskom ratu 1991. godine.
Oliver Pezo, autor knjige
Zagonetka pobjede, nastale
na temelju snimljenih izjava
branitelja, pozvao je sve sudionike projekta na autorizaciju tekstova koji se, kronološkim slijedom nižu na 960 stranica. Svi će tekstovi knjige koja je spremna
za tisak uskoro biti objavljeni na našoj internetskoj stranici. Bit će
to prvi put da se na ovakav način autorizira memoarska građa iz
novije povijesti. Varina Jurica Turk iz Dubrovačkih muzeja istakla
je veliku vrijednost izjava prikupljenih od branitelja s prve crte bojišnice, a ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor naglasio je kako se “bez
svjedočenja ljudi koji su neposredni sudionici obrane Dubrovnika
ne može sagledati potpuna slika agresije koju je Hrvatska prošla
u Domovinskom ratu”. Jurica Turk i Nazor izrazili su želju da prikupljeno memoarsko gradivo, po dovršetku projekta, bude arhivirano i dostupno budućim istraživačima ratnih zbivanja 1991. godine. Mario Bukvić, foto: Dario Kovač
28 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
-Jeli istina da u Poliklinici Marin Med botox koristite i u estetske, i
u medicinske svrhe- konkretno za problem prekomjernog znojenja?
-Tako je, botox se ne rabi samo u estetske
svrhe, već i u medicinske, a najbolji rezultati su u liječenju prekomjernog znojenja.
Pretjerano znojenje iz nekoliko razloga zna
i može biti vrlo neugodno. Takozvana hiperhidroza zapravo predstavlja stanje u
kojem organizam luči veliku količinu znoja.
Takva pojava pojačanog znojenja najkarakterističnija je za dlanove, pazuh i stopala, a osim poremećaja u termoregulaciji
organizma i obavljanju svakodnevnih aktivnosti, pojačano znojenje može dovesti i
do određenih psihičkih poremećaja, anksioznosti i otuđenosti od okoline. – odgovara dr. Rikard Lenz, ravnatelj Poliklinike
Marin Med.
-Tretman podrazumijeva injektiranje malih
količina botulin toksina u željeni mišić što
dovodi do njegove relaksacije. Većina žena,
ali i muškaraca na ovaj način uklanja bore,
uglavnom bore na koži čela i oko očiju kao
i nabore između obrva. No, botox je izvrstan
u terapiji protiv znojenja. Rezultati postignuti injekcijama botoxa uistinu su izvrsni.
Tretman traje tridesetak minuta, maksimalni
efekt postiže se za nekoliko tjedana i traje 6
do 8 mjeseci.
Već nakon sedam dana od intervencije,
znojenje se prosječno smanji za 83 posto.
Također, istraživanje pokazuje da je kod 95
posto pacijenata znojenje smanjeno najmanje 50 posto. Procedura ne daje trajne
rezultate do 9 mjeseci. Da bi se zadržali
efekti, botox tretman potrebno je ponoviti
2 do 3 puta godišnje, ovisno od potrebi
pacijenta. U slučaju pak prekida terapije
botoxom, prekomjerno znojenje se postupno vraća na prvobitnu razinu.
doc. dr. Mario Zovak, specijalist kirurg, subspecijalist abdominalne kirurgije - subota 13. prosinca 2014.
dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srijeda, 17. prosinca 2014.
prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog - četvrtak 18. prosinca 2014.
dr. Andreja Strahonja Packard, specijalist neurolog, specijalistkinja za poremećaj spavanja
i liječenje migrena botoxom - četvrtak, 15. siječnja 2015.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 29
30 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
»RAZGOVOR NA POLJANI“
Uvod
Krajem 19 stoljeća u Dubrovniku se dosta razmišljalo o gradnji jednog velikog luksuznog hotela onako što je to učinila
Opatija u to vrijeme. Bilo je dosta ideja
gdje ga graditi. Na mjestu današnjih Lazareta, u Sv. Jakova, na Dančama ali je
najviše ideja bilo da to bude na Pilama.
Kako su građani Dubrovnika doživljavali
namjere Prvog austrijskog dioničkog
društva za građenje hotela i lječilišta Dubrovnik - Kotor i kako su razmišljali o
drugim potrebama Dubrovnika sredinom
zadnjeg decenija 19. stoljeća vidljivo je i
iz jednog »Diskorsa na Poljani« između
Vlaha i Iva.
Feljton br. 49
„Diskors na Poljani“
»Vlaho - Danu, Ivo, reci mi malo, što se
tebi para od ovijeh novijeh progjeta, što ih
čujemo po gradu? ...
Ivo - ... Ma kakvi progjeti?
Vlaho - Ove lokande, hoteli, banji i što ti ja
znam. Što ti govoriš?
Ivo -A što hoćeš da ti rečem! Još nema
ništa, a u toliko vigjećemo. Govoru da će
zgradit jedan palacun.
Vlaho - ... Hoće li zaboga ovo biti od koristi gradu?
Ivo - Moj Vlaho, to ti je trudno rijet s mjesta Neko će dobit, a neko izgubit. Izgubit će druge lokande i ovi što su držali
alogje, a dobit će karocijeri, fakmi i ko bude
gradit. Da ti pravo rečem, mi siromasi
malo ćemo se tu okoristit. Doće ti na
Poljani sve skuplje, a ko će najviše dobivat, biće opet furesti.
Vlaho - Kako? A neće furesti dolazit i pengjat?
Ivo - Hoće, ma jopet u njihovijeh. Oli misliš da će se namjestit naši? Doće ti tudešci direkturi, tudešci kogi, tudešci kamarijeri i kamarijere, oli talijani, ma svakako furesti, koji će odnijet što bude bolje, a
od našijeh ako dobije koja lavandara ili
fakin, to ti je sve. Tako ti je u Bosni po
svijem velikijem lokandama, što ih je fabriko guveran; tako ti je u Abaciji (Opatiji) i
u drugijem mjestima. Propito, mi nijesmo
za ovijen posala!
Vlaho - Jes, jes imaš razlog. No jopet neka
se fatiga; kad pogješ u drugo mjesto vidiš
neki movimenat: oni gradi, oni krca, oni
iskrcava; strade ferate, kari, a u nas sve spi.
Valjalo bi nas malo skosnut da se probudimo.
Ivo - ... neka se prova. Govoru da su se
dinari skupili i da se komitat konstituiško:
učinit će se lokanda iza Plačete i, ako ostane dinara, na moru banja za kupat se.
Vlaho - Gruba pozicijon iza Plačete! Ja se
čudim kako su mogli ono uzet.
Ivo - Ćudi se svak ...
Vlaho - Biće mi luda, ma para mi se da bi
za nas bilo bolje da nam hoće dovesti jedan
bataljun soldata. Onda bi živio svak.
Ivo - Za malu čeljad sikuro da bi bilo bolje.
Oni bi opro, oni prodo, oni bi dao alogj; u
sumi više bi se okoristili nego s ičijim
drugijem. Ja sam to sveđ batio. Koja stotina duša više što konsumava! Kašpito! Dobili
bi butige, komarde, kafetarije, afiti svak.. .I
onda, što ja svegj govorim, bez strade ferate zaludu ...
Vlaho - ... A hoće li se igda što učinit?
Ivo - Trudno. Ako je učinu, potegnuće je
priko Hercegovine za u Boku i to ne za komerča nego zaradi vojske. Onda bismo se
mogli nadat da ćemo moć otenjat jedan trak
i do Dubrovnika. Altrimenti trudno ... Ja ne
znam, ma para se da su nas sasvijem zaboravili. Svud se nešto fatiga, a u nas! ...
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
32 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
Eppur Dubrovnik je najljepši grad u Dalmaciji! Gdje su ti Pile!
Vlaho - A Boninovo! A put od Gruža! Ima
li onega gdje?... Ma nekako smo zbijeni.
Ozada Srđ, a sprijeda more, nemaš se
gje pružit.
Ivo - ... baš se nemaš gje pružit. I ovo
našega porta je li ti ono kako škatulica?
Kad dođu dva vapora, začepili su ga. Nezgodno uljesti! Govorilo se da će produljiti
porporelu i tako ga raširit.
Vlaho - Da hoće! To bi nam bilo od velike
potrebe. Ma bi se ćelo spenze ...
Ivo - Govorio mi je jedan gospar, milijun i
po... Moglo bi se učiniti i za nas ... su malo
spenze može se koristit i gradu i portu.
Vlaho - Kako?
Ivo - Evo kako! Da protegnu od Mula do
Peskarije i Sanitati jedan muo uz Leverin
pa onamo gdje se sad prosiplje i gje je
nova komarda, pa ispod Lazareta gje se
žene kupaju, sve do Buića. Ne možeš se
imagjinat koliko bi nam to valjalo za trgovine, za šetnje, za svašto. Mi smo quasi u
moru, a nemamo jedne rive za prošetat
se ...
Vlaho - Manjifika idea!« ...(IP)
U slijedećih nekoliko feljtona biti će više
riječi o hotelu „Imperial“ i njegovom
građenju i što su građani pričali i na tu
temu.
TOUR OF CROATIA ODRŽAT ĆE SE U TRAVNJU SLIJEDEĆE GODINE
Svjetska profesionalna biciklistička utrka kreće iz Dubrovnika
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) s četiri milijuna kuna podržat će
jedan od megaprojekata u idućoj godini: svjetsku profesionalnu
biciklističku utrku Tour of Croatia, koja će se održati potkraj travnja
na potezu od Dubrovnika do Istre, Zagreba i Varaždina, piše
poslovni.hr.
Riječ je o utrci prve kategorije prema klasifikaciji Međunarodne biciklističke federacije, odnosno utrci koja je tek stepenicu niže rangirana
od Tour de Francea ili Giro d’Italia. Očekuje se 20 profesionalnih Lukša Lucianović
ekipa, od toga osam World Tour ekipa, a šestodnevni event uz na- www.dubrovnikturistinfo.com
cionalnu televiziju prenosit će Eurosport.
Utrka će biti popraćena nizom kulturnih i zabavnih događanja, pa će se u suradnji s
Ministarstvom obrazovanja iskoristiti za promociju sporta među mladima, što može biti
dobra poslovna prilika za brojne lokalne tvrtke da uzmu svoj dio kolača. Usto, događaj
će pridonijeti proširenju sezone.
GRAD DUBROVNIK I TZ GRADA DUBROVNIKA
HTZ
Predstavljena zimska ponuda u Tirani, Prištini i
Skopju
Manje sredstava za
sajmove
Trima prezentacijama
održanima u Tirani, Skopju i Prištini završen je ciklus predstavljanja zimske
turističke ponude na
tržištima s kojih u Dubrovniku tijekom zime,
posebno u vrijeme dočeka Nove godine ima i najviše gostiju. Podsjetimo ,
prezentacije su još
održane u Sarajevu, Ljubljani i Zagrebu. Na prezentacijama turističke
ponude Dubrovnika sudjelovali su Siniša
Žakula , voditelj Odjela za promociju i online strategiju TZ grada Dubrovnika, stručni
suradnik tog odjela Božo Burić, dok je u
ime Grada Dubrovnika nazočnima govorio
pročelnik
Upravnog
odjela
za
turizam,poduzetništvo i more Milan Perić
naglasivši kako smo ponosni što je Dubrovnik ove godine prvi put ostvario 3 milijuna noćenja , te je uputio je poziv svima da
posjete naš grad tijekom zime, posebno za
Doček Nove 2015. godine, Festu sv.Vlaha i
karnevalske svečanosti.
Uz događanja koja se u Dubrovniku organiziraju tijekom zime stručni suradnik za promociju i on-line strategiju TZ Grada Dubrovnika Božo Burić predstavio je redovne
subotnje nastupe FA Linđo u kinu Sloboda,
te programe Dubrovačkog zimskog festivala.
Na predstavljanjima u glavnim gradovima
Makedonije, Albanije i Kosova bilo je mnoštvo zainteresiranih novinara i turističkih agenata. U Tirani su prezentaciji nazočili i direktorica TZ Albanije Matilda Naco, predsjednik udruženja albanskih putničkih agencija
Enver Memeti, kao i predsjednik tamošnjeg
Udruženja hotelijera Zak Topuzi.
U Prištini je prezentacija održana u Hotelu
Swiss Diamond, nakon koje su nazočni iskazali veliki interes za dolazak u Dubrovnik.
Istaknut je problem viza koje se čekaju dva
tjedna i izdaju na pet dana. Potrebno je uvesti
avio linije koje su postojale ranije jer Kosovari rado putuju i kad bi postojala avio-linija
rado bi dolazili u Dubrovnik.
Asistent pri organizaciji prezentacija u ovim
trima gradovima bio je dubrovački turistički
djelatnik Neven Jerković, dobar poznavatelj
prilika na ovim tržištima.
ZA KINESKE GOSTE
Hotelijeri će se posebno certificirati
Hrvatski hotelijeri od iduće će godine imati priliku certificirati se za pružanje usluga kineskim turistima u sklopu projekta ‘Welcome Chinese Certification’ koji je u Hrvatsku dovela Udruga poslodavaca u hotelijerstvu. Iva Bahunek, direktorica UPUHH-a, smatra da je taj
projekt vrlo zanimljiv hrvatskim hotelijerima jer im omogućava promidžbu na kineskom
tržištu i jer su Kinezi turisti koji putuju izvan sezone. Certifikat podrazumijeva tri razine
standarda, od emitiranja kineskih TV postaja u sobama, informacijskih brošura na kineskome do posluživanja kineskog doručka. Ove godine u inozemstvo je putovalo 114 milijuna
Kineza i ondje potrošilo 140 milijardi dolara. U Dubrovniku je od početka godine do
4.12.2014. g. boravilo 8.314 kineskih turista koji su ostvarili 15.589 noćenja.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u
idućoj će godini prepoloviti troškove sudjelovanja na turističkim sajmovima, s 22
milijuna kuna u ovoj godini iznos se smanjuje na oko 12 milijuna kuna, ili na sedam
milijuna ako se tome oduzmu troškovi suizlagača.
Broj sajmova na kojima će se predstavljati hrvatska turistička ponuda smanjit će
se s 35 u ovoj godini na 21 sajam, plus
jedan u Kini, koji će se naknadno utvrditi.
S karte sajmova tako ispadaju, među ostalim, Istanbul, Hamburg, Helsinki, Nürnberg, Budimpešta, Tokio, odluka je Turističkog vjeća HTZ-a usvojena na posljednjoj sjednici. Troškovi sudjelovanja na
sajmovima u 2015. i 2016. godini smanjit
će se djelomičnim izmjenama koncepta,
koja uključuje manji broj pultova te manju kvadraturu izložbenoga prostora, ovisno o sajmu.
To će biti posebno važno primijeniti na
kongresnim sajmovima, koji imaju znatno višu cijenu zakupa od sajmova koji
primaju posjetitelje. Također, mjerenje
uspješnosti nastupa provodit će se anketiranjem suizlagača, statistikama o broju posjetitelja te procjenom predstavništava. Potvrđeno je da će Hrvatska biti partner na sajmu FESPO u Zürichu, gdje će
imati pojačan sajamski nastup te dodatni zabavni program u suradnji sa suizlagačima.
Obavijest
članovima
SUH-a
Ovim putem pozivamo
sve članove Sindikata umirovljenika Hrvatske – podružnice Dubrovnik da nam
se pridruže na božićnom domjenku koji
će se održati u restoranu „Mimoza“ u
subotu 20.12.2014. g. u 11,00 h. Veselimo se vašem dolasku i lijepom
druženju.
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 33
ŠPORT
1.A ODBOJKAŠKA LIGA
Majstorice iz Grada protutnjale Osijekom
VATERPOLO-TRIGLAV JADRANSKA LIGA
Pelješčanin Antonio Prlaguzić
viceprvak Hrvatske
Jug uspješan u Igalu
U utakmici 9. kola Triglav regionalne lige VK Jug CO je
kao gost u Igalu pobijedio momčad Jadrana 7:15, piše
na službenoj stranici dubrovačkog vaterpolo kluba.
Uvjerljivije nego u Gružu Jug je pobijedio Jadrana u
gostima. Nakon dvije četvrtine rezultat je glasio 7:1 i tu
je momčad Miha Bobića u potpunosti ostvarila zacrtano. Odvojiti se od protivnika kako na koncu utakmice ne bismo došli do bilo kakve neizvjesnosti – bio je
plan, koji je u potpunosti ostvaren. Spomenimo učinak Ante Viskovića koji je postigao 4 pogotka. Na fotografiji možete vidjeti kako ga na večerašnjoj utakmici savjetuje direktor Juga, nekadašnji također ljevoruki
jugov reprezentativac Ognjen Kržić. Nakon devet kola
Jug ima 24 boda i uvjerljivo vodi u skupini B TRVL bez
iti jedne izgubljene utakmice, dok drugoplasirani
Jadran ima čak 11 bodova manje. Jug u idućem kolu
očekuje susret protiv Medvešćaka na svom bazenu.
Igrat će se u subotu, 13. prosinca od 19 sati. D.Lopin
Miro Mihaljević (Umčani) treći,
Srećko Bajo (Komolac) šesti, Damir
Ilić (Rijeka) sedmi
VATERPOLO
Odbojkašice Dubrovnika i nakon devetog odigranog
kola ne znaju za poraz! Unatoč velikim oscilacijama
u igri, a posebno u drugom setu, Dubrovkinje su u
dalekom Osijeku upisale svoju devetu pobjedu slavivši 3:1 (27:29, 25:16, 19:25, 24:26)!!! Dubrovkinje su
nakon devet odigranih utakmica usamljene na vrhu
1. A odbojkaške lige skupine II. Do svoje devete pobjede Dubrovkinje su stigle u sastavu Lara Dežulović,
Sanja Curić, Iva Adžić, Anđela Kalauz, Nikolina Šare,
Anamarija Grgurević, Leona Leto, Bojana Aleksić,
Orsula Štaka, Ivana Marinović, Doris Bogoje, Ana
Matuško. U subotu u sportskoj dvorani odbojkašice
dočekuju Rijeku, igrati će se od 18 sati. D.Lopin
Aktualne prvakinje ipak prejake
SQUARE JUNAČKI IZ OSIJEKA
Jugašice se iz Zagreba vraćaju praznih ruku. U 2. kolu
Prvenstva Hrvatske igračice trenera Siniše Zonića izgubile su od aktualnih prvakinja 13:5 (3:2, 3:1, 5:0, 2:2).
Jugašice su igrale u sastavu: Mara Tošić, Katarina
Čučić, Ivana Vilović, Kelly Gentry, Nera Budalica, Ana
Cvitanović, Anamarija Reić Rebov 2, Nina Božić, Jasna Peručić, Nikolina Klešković, Lucija Topić 1, Martina
Nadilo 2, Anđela Sinković, Dina Marović. U 3. kolu Jugašice su slobodne, dok u 4. kolu, koje je na rasporedu
24. siječnja 2015. godine, dočekuju Viktoriju. Prije toga
susreta očekuje ih nastup na final fouru u Zagrebu 20.
i 21. prosinca. U polufinalu protivnik im je splitska Bura
Suzuki. Drugi polufinalni par čine Mladost i šibenska
Viktoria, stoji na službenoj stranici VK Jug. D.Lopin
Stiže aktualni prvak u Gospino polje
FFC
TRADICIJA SE NASTAVLJA:
Perak nokautirao Pirtea
Na priredbi FFC 16 u Beču, održanoj 6.prosinca, član
Gladiatora Kristijan Perak je ostvario svoju osmu profesionalnu pobjedu. Tehničkim nokautom u prvoj rundi pobijedio je Rumunja Auriela Pirtea. U devet profesionalnih susreta Kristijan Perak je doživio samo
jedan poraz.
STANKOVIĆ ODABRAO
Maro Đuraš ide u Japan
Izbornik hrvatske futsal reprezentacije, Mato Stanković,
odabrao je 13 igrača za put u Japan gdje će Hrvatska
odigrati dvije utakmice protiv reprezentacije Japana.
Hrvatska je dobila i prihvatila poziv Japana te će 18.
(Tokio) i 20. prosinca (Hyogo) odigrati dvije prijateljske utakmice protiv prvaka Azije, reprezentacije Japana. Okupljanje reprezentacije bit će 13. prosinca, a
izbornik Mato Stanković pozvao je sljedećih 13 igrača:
Saša Babić (Novo vrijeme), Franco Jelovčić, Josip
Suton, Jakov Grcić, Ivo Jukić (Split Tommy), Andrej
Pandurević (Osijek), Goran Ugarković, Tihomir Novak,
Žarko Luketin (Nacional), Kristijan Grbeša (Alumnus),
Marin Stojkić (Murter), Vedran Matošević (ASD Pesarofano C5), a na popisu je i Maro Đuraš, igrač našeg
dubrovačkog Squarea, člana 1. Hrvatske malonogometne lige. Uz izbornika Stankovića, u Japan putuju
treneri Marinko Mavrović (Square) i Marin Smoje (Osijek), fizioterapeut Branimir Anić, liječnik dr.Ivan Grgurev, tajnik Siniša Babić (Square) te Boris Durlen kao
voditelj delegacije. D.Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
34
GlasGrada - 508 - petak
12. 12. 2014.
BOĆANJE-ZAVRŠNICE PRVENSTVA
HRVATSKE -BLIŽANJE I IZBIJANE U KRUG PRECIZNO IZBIJANJE
Malonogometaši Square osvojili su vrijedan bod na
teškom gostovanju u Osijeku odigravši 0:0 protiv istoimenog domaćina. Unatoč brojnim izostancima
(Primić, Bevanda, Cvjetković, Šimunović), Dubrovčani
su u dalekom Osijeku odigrali iznad očekivanja i čak,
unatoč vrijednom bodu, mogu žaliti i za tri. Square je
u prvom dijelu imao dominaciju i kvalitetne akcije koje,
nažalost u završnici, nisu iskorištene. Unatoč silnim
problemima Dubrovčani su odigrali borbeno i srčano
u svim segmetnima igre. Večeras u Gospinom polju
Square u posljednjem kolu prvog dijela sezone
dočekuje aktualnog prvaka – zagrebačkog Alumnusa! Derbi susret 11. kola igra se od 19 sati. D.Lopin
Turnir ‘Sveti Vlaho’ počinje 26.12.
Malonogometni turnir ‘Sveti Vlaho’ koji se već tradicionalno održava u sportskoj dvorani Gospino polje ove
godine počinje u petak, 26. prosinca. Organizator
turnira su Grad Dubrovnik, Dubrovačko - neretvanska
županija i Udruga malonogometnih amatera Grada
Dubrovnika. Kotizacija za sudjelovanje na turniru iznosi 800 kuna, a prijave se primaju do ponedjeljka, 22.
prosinca do 19 sati. Istog dana u 20 sati održati će se
ždrijeb turnira u prostorijama Županijskog nogometnog saveza (Obala Stjepana Radića 2). Voditelj turnira
je Ivo Pavlić, a sve potrebne informacije vezane za turnir
možete dobiti na 091 250 9610. D.Lopin
JUNIORI SQUAREA
Nakon 0:3 izvukli vrijedan bod
Juniori Squarea novu sezonu otvorili su remijem protiv Porto Tolera. Nakon što su gosti već u 12. minuti
imali 0:3 mlade snage dubrovačkog kluba zamalo
su stigle i do velikog preokreta. Dvije minute prije odlaska na odmor Stjepan Skurić vraća nadu svojoj
momčadi koju ove sezone sa klupe vodi Mateo Delić.
U nastavku, potpuna dominacija i inicijativa Squarea
koja je silne napade okrunila pogotkom Matea Kljunka u 31. minuti za 3:2. Niti 60-ak sekundi nakon rezultat je izjednačen - još jednom strijelac Mateo Kljunak.
Square je do prvog boda stigao u sastavu Miho Haklička, Aleksa Ćosović, Kain Đanković, Vinko Zvrko,
Stjepan Skurić, Petar Kraljić, Božo Menalo, Antonio
Čupić, Antonio Noković, Marko Kuraja, Luka Papac i
Mateo Kljunak. U nedjelju, 14. prosinca igra se drugo
kolo protiv MNK Metković. Igrati će se u velikoj dvorani Gospino polje od 16 sati. D.Lopin
U boćarskoj dvorani u Vrgorcu odigrana je završnica
prvenstva Hrvatske u bližanju i izbijanju u krug i preciznom izbijanju za 2014. godinu. Predstavnici iz Dubrovačko neretvanske županije imali su dosta dobre
nastupe, te su postigli očekivane rezultate, čak i više
od toga. U obje discipline nastupilo je po 16 najboljih
boćara iz cijele Hrvatske. U disciplini bližanja i izbijanja u krug Damir Ilić član BK Rijeka osvojio je 7. mjesto.
U igrama po skupinama Damir je uz dosta dobre rezultate imao skor 2:1 u pobjedama te se plasirao među 8
najboljih. U utakmici za prolaz u polufinale bolji od Ilića bio je Ronald Marčelja (BK Vargon) koji je kasnije
postao prvak Hrvatske u ovoj disciplini. Ovaj plasman
Ilića donio je još jedno mjesto našoj Županiji na završnici prvenstva Hrvatske za 2015. godinu. Kako je ova
završnica odigravana u Vrgorcu, a naš Savez je slovio
kao domaćin popunu 16 natjecatelja (predstavnik Vukovarsko-Srijemske županije nije došao na natjecanje)
izvršio je domaćin te je nastupio Miro Mihaljević član
BK Umčani koji je sve iznenadio i osvojio 3. mjesto i
brončanu medalju. Na taj način boćarski Savez Dubrovačko-Neretvanske županije će na završnici prvenstva Hrvatske za 2015. g. u ovoj disciplini imati 3 predstavnika.
U preciznom izbijanju Srećko Bajo član BK Komolac
također je imao uspješan nastup. Bajo se odmah nakon prve serije plasirao dalje, za ulazak među 8 najboljih imao je najbolji rezultat, a za ulazak u polufinale
falilo mu je samo još 2 poena. Na kraju je osvojio 6.
mjesto što također našoj Županiji donosi dodatno mjesto na završnici PH za 2015.g. u ovoj disciplini, što znači
da će naš Savez imati 2 predstavnika. Na kraju treba
izdvojiti da je Antonio Prlaguzić sada član BK Vargon
iz Rijeke postao viceprvak Hrvatske u preciznom izbijanju, što je veliki uspjeh našeg mladog Pelješčanina.
Prvak Hrvatske u ovoj disciplini postao je Pero Ćubela
član BK Zrinjevac iz Zagreba.
Rezultati i plasman bližanje i izbijanje u krug, skupina:
Damir Ilić – Igor Vretenar (Istra Poreč) 18:21
Damir Ilić – Marko Butinjak (Sveti Luka) 22:21
Damir Ilić – Ivan Jurković (Croatia Šibenik) 23:21
Miro Mihaljević – Branko Ćubela (Gorčina) 23:18
Miro Mihaljević – Zdenko Buljat (Zemunik) 25:15
Antonio Prlaguzić – Igor Hajsek (Zrinjevac) 18:20
Antonio Prlaguzić – Tomislav Kolobarić (Zrinjevac)
19:22
Četvrtfinale:
Damir Ilić – Ronald Marčelja (Vargon) 23:26
Miro Mihaljević – Tomislav Kolobarić 22:21
Polufinale: Miro Mihaljević – Ronald Marčelja 19:23
Za 3. mjesto: Miro Mihaljević – Branko Ćubela 29:18
Finale: Ronald Marčelja – Igor Vretenar 30:25
Plasman:
1. Ronald Marčelja (Vargon), 2. Igor Vretenar (Istra
Poreč), 3. Miro Mihaljević (Umčani), 4. Branko Ćubela
(Gorčina), 7. Damir Ilić (Rijeka), 13. Antonio Prlaguzić
(Vargon)
Rezultati i plasman precizno izbijanje:
Srećko Bajo – 1. serija - 19, 2. serija – 20, 3. serija – 15.
Antonio Prlaguzić – 1. serija – 13, 2. serija – 16, 3. serija
– 17, finalna serija – 14.
Mladen Kežić – 1. serija – 2, popravna serija – 7.
Plasman:
1. Pero Ćubela (Zrinjevac), 2. Antonio Prlaguzić
(Vargon), 3. Tomislav Ivanković (Zlatan Otok), 4. Igor
Hajsek (Zrinjevac), 6. Srećko Bajo (Komolac), 16. Mladen Kežić (Ploče).
Luko Hendić
JUDAŠI URA NAGE
Osvojili turnir u Dugoj Resi
Dubrovački Judo klub Ura Nage i Judo
klub Slano iznimno su uspješno nastupili ove subote na Memorijalnom
turniru „Boris Vrbetić - Bobo“ u Dugoj
Resi. U konkurenciji 29 klubova iz Slovenije, Bih, Srbije i Hrvatske, Ura Nage
je sa 12 zlatnih, 7 srebrnih i 8 brončanih
medalja osvojio pehar za najbolji klub.
- Ovim smo nastupom iznimno uspješno završili ovu godinu u kojoj su naši
mladi judaši pokazali kako među njima izrasta jedna nova generacija
mladih sportaša koji mogu ostaviti
dubok trag na hrvatskim tatamijima.
Kvalitetan rad potvrđen je u nizu natjecanja na kojima smo nastupili. Samo u
studenom i prosincu bili smo u Vinkovcima, Ljubljani, Splitu, Zagrebu i sad
u Dugoj Resi i sa svih se natjecanja
vraćali s osvojenom niskom odličja i sjajnim rezultatima. Stoga se veselimo go-
dinama koje slijede- kazao je trener
Maro Đapić. Sa zlatnim odličjima iz
Duge Rese su se vratili Ivan Lale, Fran
Kužnin, Kristijan Konjevod, Orlando
Bratičević, Dario Duplica i Đivo Gašpar,
dok su Leo Kužnin, Mauricio Bratičević
i Leon Konjevod osvojili po dva zlata (u
svom i u starijem uzrastu). Srebrne
medalje izborili su Đivo Machiedo, Gabriel Giljača, Luka Nagy, Maro Bistrić,
Marko Marinović i dvije Maro Ristić (u
svom i u starijem uzrastu). Brončana
odličja su osvojili Maro Šimunović, Andro Režić, Ivan Lale, Fran Kužnin, Kristijan Konjevod, Karlo Delo, Martin Baće,
Leon Labaš i Marko Marinović. Peta
mjesta su izborili Nina Šimunović, Ivan
Franković-Žile i Šime Šimunović dok su
još nastupili Ivo Kristović, Leon Krile i
Roko Šutalo. Za JK Slano srebrno
odličje osvojila je Ema Knežić. Pred judašima Ura Nagea i Slanoga još je nastup na tradicionalnom Božićnom turniru Kluba. D.Lopin
Pet medalja iz Velenja
Trenerica Sanja Rosandić u samo
godinu dana krenuvši od nule stvorila je međunarodne prvake i nepobjedivu ekipu u taekwondou. Veliki uspijeh ostvarili su naši “sharkovci” u subotu 06.12. u VelenjuSlovenija pod nazivom 3.yom chi
open 2014. Na turniru je nastupilo
342 natjecatelja, 29 klubova iz 9
zemalja. Medalje za Dubrovnik
osvojili su:Ana Krce Ivančić, 1.mj.u
formama, i 2.mj. u borbama, Karlo Maškarić, 3mj.forme, i 3.mj.borbe, te Haron
Mehić, 2 mj.u formama. Ekipu su vodili trenerica Sanja Rosandić i sudac Ivan
Jaram.
- Dokazali smo da naše medalje nisu samo puka slučajnost već trud, napor i znoj
tijekom cijele godine – ističe trenerica Rosandić i dodaje - Ovim putem taekwondo klub Shark iz Dubrovnika zahvaljuje se svojim sponzorima: Frizerskom salonu Zrinka te hotelima Valamar Riviera d.d.koji su nam omogućili ovo putovanje
u Sloveniju.
HRVATSKI KUP
STOLNI TENIS-SUPER LIGA 2014/15
Aedium i dalje vodeći Pobjeda i poraz LibertasU subotu 06.12. u Čakovcu je Marinkolora
JUDO KLUB URA NAGE
Getaldićima školsko
prvenstvo u judu
Judaši iz OŠ Marina Getaldića i
ove su godine izborili prvo mjesto na Prvenstvu škola Dubrovačko - neretvanske županije te će
predstavljati krajnji jug Hrvatske
na Državnom natjecanju. Natjecanje je održano u ponedjeljak
8.prosinca u školskoj športskoj
dvorani OŠ Marina Držića, a nastupilo je 8 škola u muškoj
konkurenciji. Getaldići su i ove
godine pokazali premoć s osvojenih 73 boda, ostavivši za 19
bodova iza sebe natjecatelje iz
OŠ Mokošica i 31 bod judaše iz OŠ Ivana Gundulića. Judaši Školskog športskog društva „Domagoj“ OŠ Marina
Getaldića, koji su svi ujedno i članovi
JK Ura Nage, ostvarili su sljedeće rezultate:
Fran Kužnin, 1. mjesto (- 34 kg), Josip
Bratoš, 2. mjesto (- 34 kg), Andro Režić,
2. mjesto (- 38 kg), Ivan Lale, 3. mjesto
(- 38 kg), Kristijan Konjevod, 1. mjesto
(- 42 kg), Mihael Vidoš, 2. mjesto (- 42
kg), Maro Ristić, 1. mjesto (- 46 kg),
Leon Konjevod, 2. mjesto (- 46 kg),
Mateo Pleša, 3. mjesto (- 50 kg), Stijepo Kristović, 2. mjesto (- 73 kg).
Ovo je ekipa koja će pokušati na
Državnom prvenstvu škola u judu
ponoviti prošlogodišnji uspjeh
Getaldića, kada su postali viceprvaci
TAEKWONDO KLUB SHARK
Hrvatske. Čestitamo i judašicama OŠ
Župa Dubrovačka koje su bile bolje od
Lastova i osvojile županijski naslov u
ženskoj konkurenciji te će i one braniti
lanjski status viceprvakinja Hrvatske. A
zajedničkom podrškom na Državnom
natjecanju napast ćemo i stepenicu
više ;) Također recimo kako su i za
druge škole uspješno nastupili članovi
našeg Kluba i odmah je bilo jasno tko
je “Ura Nage iz sve snage”. Evo njihovih
rezultata na koje smo vrlo ponosni:
Mauricio Bratičević, 1. mjesto (-38 kg)
za OŠ Mokošica, Marko Marinović, 1.
mjesto (-55 kg) za OŠ Marin Držić, Đivo
Machiedo, 2. mjesto (-66 kg) za OŠ Ivan
Gunudlić, Fran Garvan, 3. mjesto (-46
kg) za OŠ Marin Držić, Boško Pijević,
3. mjesto (-42 kg) za OŠ Marin Držić.
MEMORIJALNI RUKOMETNI TURNIR ‘BRUNO GLANZ’
Čapljini prvo mjesto
U Sportskoj dvorani u Gospinom polju održan je tradicionalni memorijalni međunarodni rukometni turnir ‘Bruno Glanz’ za igrače rođene 2000. godine i mlađe. Na
turniru su nastupila četiri kluba: Čapljina, Međugorje, Široki te domaćin RKHM
Dubrovnik. Na turniru, koji se igrao u spomen na Bruna Glanza, tragično preminulog igrača Rukometnog kluba hrvatske mladeži Dubrovnik, najviše uspjeha
imali su rukometaši iz Čapljine, koji su zabilježili dvije pobjede i jedan neodlučan
rezultat. RKHM Dubrovnik je drugi s dvije pobjede i jednim porazom. RKHM Dubrovnik je pod vodstvom trenera Vide Vlahića igrao na turniru u sastavu: Ante
Matić, Luka Morović, Paulo Bašica, Karlo Martinović, Marko Stojanović, Pero Kosović, Tomi Mimica, Marino Gabrieri, Nikša Tothorti, Luka Prnjat, Luka Bevanda,
Mario Papac, Ivo Šišić, Niko Ničetić, Stjepan Gržac i Antonio Dedić. D.Lopin
odigrano II. kolo Hrvatskog
kupa za seniore. Članovi Badmintonskog kluba Aedium su
bili odlični i osvojili tri medalje.
Najbolji je bio Fran Galjer koji
je osvojio srebro u pojedinačnoj konkurenciji i broncu u
mješovitom paru sa Margaritom Tolja. Uspješan je bio i
Mario Barkidžija koji je
zapaženim nastupom osvojio
brončanu medalju među
pojedincima. Uz spomenute
igrače, uspješan nastup su
imali i: Mia Čerjan, Mara Vlašić,
Petra Caput, Vlaho Čerjan i
Marin Šućur. Treba istaknuti da
sve naše seniorke ušle među
osam najboljih, kao i svi mješoviti parovi. Na vrlo brojnom
turniru u Čakovcu, igrači Aediuma su osvojili najviše bodova, tako da su nakon odigrana
dva kola i dalje vodeći klub u
ekipnom poretku. Sljedeće
kolo, koje je ujedno i posljednje, igra se u trećem mjesecu u
Velikoj Gorici. D.Lopin
Zadnje kolo Super-lige igra se u različitim danima od 6. do 21.prosinca.Tako je LibertasMarinkolor svoje dvije utakmice odigrao 6. prosinca u Koprivnici i Zagrebu. U Koprivnici protiv
Podravke slavio je čistu pobjedu sa 4:0, dok je
u Zagrebu protiv Dr. Časla izgubio istim rezultatom. Redoslijed ekipa na tablici biti će utvrđen
po odigravanju svih utakmica, tj. u nedjelju
21.prosinca. U Dubrovačkoj ekipi se nadaju
trećem mjestu. V.Komarica
HURA RAGUSA
Ostavili Croatiu u Zagrebu na -31
Očekivano, ali uz lagane probleme, samo u
prvoj četvrtini, košarkašice Raguse slavile su u
9. kolu A-1 lige. Na gostovanju u Zagrebu protiv Croatie 2006., uvjerljivih 31 poen razlike, bilo
je 87:56. Čak tri igračice upisale su više od 20
poena za Ragusu; Kristina Benić bila je najuvjerljivija i postigla 25, poen manje Ivona Bogoje,
a 23 poena ubacila je Jovana Vukoje. Uz ovaj
navedeni trojac za Ragusu su još pogađale
Katarina Zarač (3), Matea Zarač (2), Marija
Nenada (4), Marija Pocrnić (2), Carmen Miloglav
(2) i Anela Matić (2), a još je igrala Mariela Petrović. Ragusa je u idućem kolu slodobna, a novi
nastup očekuje je u subotu, 20. prosinca kada
u Gospino polje stiže Gospić. D.Lopin
MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIR ‘JOSIP ZVONO’:
Zlato Zagrepčanima
U nedjelju je na stadionu u Lapadu održan Memorijalni turnir ‘Josip Zvono’ na
kojem su nastupila četiri kluba: Dubrovnik 1919., GOŠK, Lokomotiva Zagreb i
RNK Split. Nogometaši zagrebačke Lokomotive osvojili su ovogodišnji turnir slavljem u finalu protiv Splita nakon izvođenja penala. Naime, zbog natopljenog terena, a dogovorom finalista, dvoboj za prvo mjesto nije odigran već su samo
izvođeni jedanaesterci, a u kojem je više uspjeha imala Lokomotiva. Podsjetimo,
turnir se igra u čast najmlađem dubrovačkom branitelju, Josipu Zvonu, već treću
godinu uzastopno. Prvi turnir osvojila je momčad GOŠK-a, dok je prošle godine
titula pripala nogometašima FK Sarajevo. D.Lopin
ŽRK DUBROVNIK
Daliborka Lagator potpredsjednica Rukometnog saveza DNŽ
U Metkoviću je 07. 12. 2014. godine u prostorijama Hotel Narona održana redovna izborna Skupština Rukometnog saveza Dubrovačko-neretvanske županije.
Veliko priznanje našem klubu očituje se u tome da je na ovoj sjednici za dopredsjednika RSDNŽ jednoglasno izabrana naša predsjednica, gospođa Daliborka
Lagator, na mandatno razdoblje od četiri godine - stoji u priopćenju Ženskog
rukometnog kluba Dubrovnik. D.Lopin
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 35
DUBROVAČKA BISKUPIJA-PREDSTAVLJENA KNJIGA
Postanak i razvitak franjevačke
provincije u Dubrovniku
U prostorijama samostana Mala
braće u Dubrovniku u četvrtak 4.
prosinca predstavljena je knjiga o
počecima franjevaca u Dubrovniku. Autor ove knjige koja nosi
naslov „Postanak i razvitak franjevačke provincije u Dubrovniku“
je malo poznati franjevac iz 17.
stoljeća fra Hijacint Tvrković (16411693).
Djelo se čuva u rukopisu u Arhivu
Male braće pod brojem 355. Ovo
je prvo izdanje – editioprinceps
toga dragocjenoga rukopisa.
Rukopis je bio gotovo 200 godina izgubljen i nađen je u 20. stoljeću. Vrlo je malo poznat široj javnosti,
dijelom i zbog lošega stanja. Dugogodišnji
bibliotekar Male braće fra Josip Sopta je
rukopis nastojao spasiti. On je okupio više
stručnjaka koji su mukotrpnim radom uspjeli rukopis pisan latinskim jezikom restaurirati, transkribirati i potom prevesti na hrvatski. Izdavač ovog djela je Franjevačka
provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.
Nakon kratkog životopisa samog autora,
knjiga donosi opis rukopisa, izvore rukopisa, opis njegovog stanja, kao i povijest,
te izvore Tvrtkovićeve povijesti i kratki
DEŠA DUBROVNIK
Poziv za sudjelovanje u natjecanju
sadržaj rukopisa, te napomene uz transkripciju i prijevod. Nakon toga slijedi središnji dio knjige, gdje se na više od 200
stranica donosi s lijeve strane transkripcija
rukopisa, a na desnoj strani prijevod na hrvatski jezik.
Knjigu su predstavili: dr. Slavica Stojan, dr.
Marijan Sivrić i dr. Josip Sopta. Nastupila
je Frama Rožat, a predstavljanju su prisustvovali mnogobrojni zainteresirani, među
kojima su bili i dubrovački biskup mons.
Mate Uzinić kao i generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Petar Palić.
Dubrovnik - jučer i danas
36 GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
Sjećanje na
Mata Galjufa
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika
Dubrovnik i Doma za starije i nemoćne osobe Domus Christi Dubrovnik u petak, 5.
prosinca 2014. godine u Domus Christiu
prigodno je obilježena 90-ta obljetnica od
postavljanja spomen ploče Matu Galjufu,
hrvatskom dobrotvoru, iseljeniku iz Župe
dubrovačke koji je nesebično novčano
pomogao pučku kuhinju Domus Christi.
IZLOŽBA MIŠA BARIČEVIĆA U METKOVIĆU
Dubrovački slikar Mišo
Baričević svoj je ciklus
kolaža „Dubrovnik –
jučer i danas“ izložio u
Kulturnom središtu
Metković u ponedjeljak
1. prosinca, nakon uspješnog predstavljanja
toga ciklusa, doduše u
značajno manjem broju, u galeriji Sebastian. Izložbu je organizirala Matica hrvatska Metković na čelu s njenim predsjednikom Ratkom Krstičevićem. Ciklus od čak 25 kolaža na papiru galerijskog
formata, s temom dubrovačkih veduta, otvorio je povjesničar umjetnosti dr. sc. Antun
Karaman, zapisavši, uz ostalo, sljedeće:
„Najnoviji ciklus Baričevićevih slika, na kojima je glavni subjekt, naravno, opet Dubrovnik, i to Dubrovnik čije su ulice, trgovi i
kamena pročelja kuća, palača i crkvi promaknuti u raskošnu scenografiju predstave
koja se zove život, organički je odjek je ovih
misli. Riječ je o kolažima na kojima se sučeljavaju blijedo sivilo pozadine (povijest, i Dubrovnik jučer) i razigrani kolorit kolažiranih
figura (Dubrovnik danas) u prednjim dijelovima slike: na podložnom papiru vrlo su uvjerljivo i crtački rafinirano naslikani veći ili manji
segmenti prepoznatljivih gradskih zdanja ili
veduta, a prostor pred njihovim tihim dosto-
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA I DOMUS
CHRISTI
Donesite bokunić mantale ili kontonjate,
šaku bruštulanih mjendula i malo arancina
koje će ocjenjivački sud kušati i ocijeniti.
Možda baš Vaša slastica dobije Zlatnu plaketu. Rezultati ocjenjivanja će se saznati 19.
prosinca 2014. godine u DEŠI, kad Vas
pozivamo na tratamenat i objavu rezultata. Mantalu, kontonjatu, bruštulane mjendule i arancine možete donijeti u Dešu –
Dubrovnik, u Lazarete od utorka 9. prosinca do zaključno ponedjeljka 15. prosinca
od 8:00 do 16:00 sati.
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Puzović i Tikvica pobjednici tjedna
U ponedjeljak 08.12.2014. u hotelu Royal
Princess odigran je redovni tjedni turnir
Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo četrnaest parova uz Matchpoints
obračun. Pobijedili su opet Velibor Puzović
i Đivo Tikvica. Jerko Kovač je sa svoje
nepune 102 godine još uvijek u formi i osvojio je drugo mjesto u paru sa Srđanom
Golubovićem.
Tečaj bridža
janstvenim kamenim licima vrvi od života brojni protagonisti, statični ili pokrenuti, povezani u ponekad iznenađujuće dinamičnim
odnosima ili prepletima, veliki ili mali, simbolično, metaforično i stvarno sudjeluju u
radnji koja se odvija u epizodama karakterističnima za pojedine lokalitete, pa ćemo na
pojedinim lokacijama prepoznati i osobe
koje na tim mjestima možemo i susresti (u
Ulici iza Roka, npr., pojavljuju se likovi staraca iz obližnjeg staračkog doma, lik slikara
Josipa Škerlja promatra igru djece na placeti
pred bastionom sv. Margarite, i sl.)... Svi koji
se susretnu s ovim slikama svakako će primijetiti i ovo: zanatska vještina kojom slikar radi
i iskrena radost i duhovitost koje u svoje
stvaranje ulaže te umjetnička poruka koju
nam ovim slikama šalje garancija su umjetničke punoće od koje možemo očekivati još
mnoga slična pa i još slojevitija umjetnička
djela.“ Marin Ivanović
Bridž klub Dubrovnik organizira tečaj učenja
bridža za sve zainteresirane građane Dubrovnika. Održat će se u hotelu Royal Princess za vikend od 12.12.2014 do
14.12.2014.
Raspored tečaja je :
· petak 12.12.2014 u 19:30 sati
· subota 13.12.2014 u 15:30 sati
· nedjelja 14.12.2014 u 15:30 sati
Susrete vode ponajbolji dubrovački igrači
bridža, a traju oko dva sata. Sastoje se od
puno igre i objašnjavanja, a svaka grupa
imat će svog mentora. Svi polaznici tečaja
dobijaju skriptu sa osnovama igre, CD sa
bridž programom i pristup besplatnom internet serveru za igru Bridge Base Online.
Nije bitno koliko godina imate, svi se mogu
naći u ovoj lijepoj kartaškoj igri. ‘Ova igra
se može igrati bilo kad u životu. Ako
počnete mladi zabavljati će Vas cijeli život.
Mnoge igre nisu dovoljno duboke ali ova
jest’ Bill Gates, osnivač Microsofta i član
američke bridž federacije.
Kontakt: Đivo Tikvica 095 9002 350
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Śedate
Nigda mi, kaže Mato, nećemo
nauči igra. Ni ko sakupjači
krpenjača niti ko gledaoci
Na ovijem našijem vjetrometinama trebaju
proj ne samo godine i godine, vengo i
desetjeća, da bi naše čejade ujitilo ijanke dzericu zašto se nešto dogodilo danaske. Ili se
nije dogodilo.
Tako je primjerice, pričo je pokonji Jozo, i prolazak štreke omrazijo Gornju i Donju Bandu, i
to za ništo, pa se i dan danas čuje kako je
pop Crnica kriv Gornjebađanima što je štreka prošla Donjom, a ne Gornjom Bandom.
Pasala je štreka u Boku, otega su prošla
desetjeća, pa je na koncu i ukinuta, ali je u
Gornjoj Bandi ostalo da je pop Crnica kriv?!
On je, tobož, navijo za Donju Bandu jerbo da
je doje bilo više velikije kuća, a u Gornjoj su
uglavnom male kuće. Svašta, neka je i od nas!
Nikako, kaže Pero, da naše čejade ujiti i prijiti
da Austrija nije radila štreku radi nas vengo
radi sebe, i da Gornjom Bandom nije pasala
jerbo je u Donjoj imala koliku-toliku ekonomsku računicu, a ne samo zato što je za to navijo
pop Crnica i što su vododerine i opuzine u
Gornjoj Bandi opasne.
Mi smo, jedi se Mato, umislili da smo centar
svijeta i da se svijet oko nas obrće. I tu ne
moreš ništa. Ni pomoću trikova.
Ajde ti, kaže Mato, reci komu od ovije našije
pametnjakovića i da je oni četnički vojvoda,
rođen i školovan za pravnika u Sarajevu, član
Partije od 1971., koji je dvije i po godine bio
potpresjednik srpske Vlade, i isporučen u
Haag i vraćen iz Haaga radi pulitike velikije, a
ne nas umišjenije, rije će ti i da si jugonostalgičar, orjunaš, srbofil, petokolonaš, četnik… i
što ti ga ja znam. Priši’ će ti što ni vragu ne bi
nigda palo na pamet. Što bi rekla naša Kate:
Lako je u naske bi pjevidrug ma nije plačidrug.
Nije velikijem, nastavja Pero, važna nečija krivnja ili nekrivnja, niti je iz ništa nastala ona znana,
„iz velikije kužina“, kadarke se treba s nekijem
obračuna: „Ne sekirajte se za krivnju, samo
nađite komu ćemo je prikarta“. Lijepo je senjo
naš Mijo, što je povazdan u librima i po novinam (što ga je ispilo veliko čitanje), zašto je
ovi vojvoda isporučen Haagu. Ćeli su ga, kaže
on, maknu iz Srbije, kala njegovu moć, a otvori
prostor za onega što su ga poslije sami Srbi
ubili. A to što mu nijesu dobro prikartali krivnju, vrag će i zna… ajde ti znaj njiovu đimnastiku. Sadarke su ga ti isti, veliki, jope spedili. Ali
iz Haaga u Beograd, samo da zamuti Srbiju,
pa tako na neizravan način i odnose Beograda i Moskve, jer Americi, kaže Pero, ne odgovara da se iko s Rusima sliživa. Pa ni Srbi. A to
što su mu krivnju ovi put našli u teškoj bolesti,
e to je jope riječ o onoj njiovoj krivnji koja se
nekomu lako prišarafi. Vako ili nako. Ko da i u
naske, žali Bože, još ne živi ona: Ako mu ne
moreš nikako naudi, izumjentaj.
Naš je Mijo, na koncu lijepo skonto kako je
ovemu pušteniku jezičina još i bacila udicu, ali
se nijesu ujitile velike ribe, kojima je namjerena, vengo male. A koje će vazdarke misli da
su baš one najveće ribe u moru. Što moreš
gerici koja je umislila da je kit, a?
Skočila je Lijepa naša ne na dvije vengo na
sve četiri, i žali Bože, pomogla mu tako da sadarke može mirno umrije. Uspjelo mu je ono
što nije mogo ni u snu očekiva. Da će ne samo
na noge dignu jednu malu Hrvasku, vengo š
njome povuj i cijelu Europu. I veliki meštri znaju fali. Dosta ti je da ti jedan od šegrta ne iskopča struju kadarke mijenjaš kakve žice u zidu…
Nigda mi, kaže Mato, nećemo nauči igra. Ni
ko sakupjači krpenjača niti ko gledaoci. A naši
susjedi su dosta tega naučili. I s nama, a i sadarke brez nas. Njima je pulitika doktorat, i
kadarke su sami i kadarke su s nekijem, a mi,
žali Bože, nijesmo znali ni ovo malo što smo
bili sami, a još manje znamo sadarke kadarke
nas jope drugi za ručicu vode…
Mi, kaže Jane, jedino znamo ono što smo,
vođeni za ručicu, naučili: istres se na onoga
kojega ne možemo na oči viđe, veseli se ka-
darke mu krene s naopaka, naslađiva se, pa
bilo ili ne bilo razloga,
ili it iz jedne krajnosti u
drugu. Na primjer: od Piše:
partizana do ustaša i Antun Švago
natrag. Nama će i antifašist, ako nam nije po voji, bi fašist. A
razbojnik i lupež će nam bi, ako nam je po
voji, onaj u koga se trebamo uzrije. Vazdarke
ćemo ko taki, žali Bože, bi z bande puta
kojijem prolazu veliki. I progoni se zbog mrvica s trpeze. I uvjerava sebe da nam niko
nije ni u malomu prstu. A tamo jadac da jadniji bi ne more.
Našemu čejadetu, vazdarke to Mato ponavja, moreš stotinu puta učinje a jednom mu ne
učini, neće te opra ni Juta ni Jadransko more
zajedno. Vazda će to čejade misli da je ono
so tijem činilo uslugu tebi a ne ti njemu?! Vako
lijepi krajevi će, žali Bože, s nama vakijem i
zbog nas i daje bi vjetrometine. Na kojijem
će veliki vježba. I igra se. Ratovima. Dosta im
je zna baci šoder među nas…
Kažu, ako je istina, da je Staljin u svojoj kancelariji vazdarke imo uz svoj, i drugi stočić,
pa kadarke su ga pitali što će mu ovi prazni,
on im je reko da mu treba za neprijateje. Da i
oni imaju đe śes. Zato smo i mi, žali Bože,
pošli njegovijem putem. Doduše, na svoj
način, ali…Nema nam niko ravan u proizvodnji neprijateja. Proizvode i’ ne samo oni što
nam svaku veče piju krv s televizije, vengo su
to viđeli i ovi malašni ozdo, z bande puta
kojijem prolazu veliki, pa i oni počeli proizvodi neprijateje. Ako nam ne ide u ekonomiji,
kaže Jane, ondarke smo barem prvi u svijetu
po proizvodnji neprijateja. Samo što ta roba
nekako ne kuri izvan granica nekomu Lijepe,
a nekomu Bijedne naše. Niko je neće. Grota!
Neće niko ni da pogleda na nju. Ni na frešku,
ni na upakovanu, ma ni na zaleđenu! Vengo,
eto nas tamo, neka smo barem u nečemu
prvi. Kadarke već ne proizvodimo śedate,
neka barem proizvodimo neprijateje. Boje išta
nego ništa. Reko bi pokonji Jozo:
- Eto i tamo, sreća im pjevala.
OKONČANA HUMANITARNA AKCIJA SOUNDSET RAGUSE I CRVENOG KRIŽA
Za dječji odjel OB Dubrovnik 186 500 kuna
Hvala svima koji su se uključili i podržali akciju
Izvlačenjem nagradnih listića u ka i Udruženje obrtnika autotakprigodnoj emisiji Dubrovačke si prijevoznika Dubrovnik poktelevizije Zajedno za dječji odjel lonili kupljene listiće Domu Masliokončana je humanitarna akci- na. Također, tvrtka Dubrovnik
ja Soundset Raguse i Crvenog ceste svoje je listiće darovala
križa za obnovu staklenih stije- Udruzi za Down sindrom Duna na dječjem odjelu OB Du- brovačko-neretvanske županije.
brovnik kojom je prikupljeno 186 Dubrovačko - neretvanska žup500 kuna.
anija priključila se akciji kupnjom
Najvrjedniju nagradu, sedmod- 1190 nagradnih kupona koje je
nevno krstarenje Mediteranom podijelila: Domu za starije i nemza dvije osobe brodom ko- oćne osobe Dubrovnik, Domu za
mpanije MSC Krstarenje, dobio starije i nemoćne osobe Domus
je vlasnik listića 2317.
Christi, Domu za starije i nemNagrade se preuzimaju isključi- oćne osobe i tjelesno ili mentalvo uz predočenje kupona.
no oštećene osobe Metković,
Treba istaknuti kako su mnogi Domu za starije i nemoćne osposlovni subjekti uplatili novac za obe Majka Marija Petković Blaobnovu staklenih stijena na to, Domu za starije i nemoćne
dječjem odjelu, a svoje su listiće Vela Luka, Domu za starije i nemprepustili drugima. Tako su, oćne Korčula, Domu za psihički
primjerice,
TZ -Grada
Dubrovniodrasle osobe Blato,
38 GlasGrada
508 - petak
12. 12. bolesne
2014.
Centru za rehabilitaciju Josipovac i Domu za djecu bez odgovarajuće skrbi Maslina.
Podsjetimo, kupnjom listića po
cijeni od 25 kuna sudionici lutrije pomogli su obnovu dječjeg
odjela te tako dobili priliku osvojiti
vrijedne nagrade. Uz sedmodnevno krstarenje Mediteranom
brodom kompanije MSC
Krstarenje, sugrađani, poslovni
partneri i prijatelji osigurali su
fond od 345 nagrada.
Sudionici lutrije imali su priliku
osvojiti povratne avionske karte,
vrijedne poklon bonove, izlete,
večere u poznatim dubrovačkim
restoranima, hotelska noćenja,
stomatološke usluge, wellness
pakete, servise automobila,
specijalističke preglede, adrenalinske pakete, boce plina, va-
trogasne aparate i ostalo.
Također, nagrade su redom
donacije proizvoda i usluga tvrtki koje djeluju na području županije, a i šire, poslovnih partnera
prijatelja i ostalih koji su bez
razmišljanja na taj način odlučili
poduprijeti lutriju.
Soundset Ragusa i ovom prilikom zahvaljuje svim volonterima
Crvenog križa i Volonterskog
centra Dubrovnik, dragim ljudima i prijateljima koji su pomogli
prodavati humanitarnu lutriju.
Cijela akcija je odrađena bez
ikakvih troškova, stoga posebno
hvala Tiskari Omega-2 koja se
potrudila otisnuti čak 7460 kupona.
Hvala svima medijima koji su
podržali akciju prije svega Dubrovačkoj televiziji te ostalim
partnerima - Dulist, Dubrovniknet, Dubrovnikpress, Glas Grada, Izuzetno.com, Kenovainfo,
Moskar, Portal oko.
UČIMO HRVATSKI
Čestit Božić?
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK
Obavijest
umirovljenicima
Grada Dubrovnika
Poštovani umirovljenici, osobito naši dragi članovi
Kluba 65+ pozivam vas da 12.12. u 18 sati dođete
na predbožićnu zabavu uz zakusku, glazbu, pjevanje, ples, karaoke, tombolu i goste iznenađenja. Ova
obilna i nadasve lijepa zabava održat će se u prostorijama Kluba 65+ na adresi Josipa Kosora 3 (područje Hladnice, zgrade solidarnosti). Sve informacije
možete dobiti na br. tel. Kluba 333-465. Proslavimo
svi zajedno prvu godišnjicu Kluba i veselimo se nadolazećim blagdanima! S radošću vas iščekujemo.
Jelena Žaknić, voditeljica Kluba 65+
U novije doba uobičajilo se, osobito u
pisanim medijima, stari običaj čestitanja Božića riječima ‘Sretan Božić’ proširiti pridjevom ‘čestit’, dakle ‘Sretan i
čestit Božić’ želi… Kako to nije u skladu
s tradicijom, a nije ni u duhu i praksi
standardnog jezika, lektorice Hrvatskog radija u svojoj knjizi ‘Lektorska bilježnica’ o tome pišu sljedeće:
“Čestit ili sretan Božić?
Pridjev čestit danas znači ‘pošten,
častan, visoko moralan, neporočan’ pa
stvara pojmovnu smutnju kad ga stavljamo uz imenicu Božić. Pridjev čestit
nastao je od imenice čest koja je u
davnini imala dvojako značenje:
’dio,djelić’ (odatle čestica pijeska, zemljišna čestica, pričest) i ‘sreća’. Od te
imenice čest u značenju ‘sreća’ nastao je pridjev čestit koji je nekad znači
‘sretan’. No, od kraja 17.st. imenica
čest u značenju ‘sreća’ gubi se, a pridjev čestit dobiva značenje koje ima i
danas: ‘pošten, častan, visoko moralan, neporočan’. I kada danas
kažemo da je netko čestit, želimo reći
da je pošten, a ne sretan’”.
Ako to vrijedi za ljude, mora vrijediti i
kao dio čestitke prigodom Božićnih
blagdana što ne isključuje mogućnost
uporabe nekog drugog prikladnog
pridjeva kao npr. veseo, radostan i sl.,
ali čestit nipošto pa ovim savjetujemo
ovogodišnjim čestitarima u javnim glasilima da o tome povedu računa.
Sretna Nova godina ili Sretna nova
godina
Evo nam je stigao i prosinac, mjesec
čestitanja i slanja čestitki. Čestitanje
može biti verbalno uz stisak ruke ali i
pisanim načinom bilo u novinama i časopisima, bilo osobno na kupljenoj prigodnoj čestitci na kojoj je tekst već
napisan. O ovom drugom, tj. pisanom
čestitanju postoji pravilo kako to treba
činiti, a da bude u duhu hrvatskoga jezičnog standarda.
Nužno je pri tom napomenuti da sve
rečeno vrijedi za čestitanje nove godine, dok za čestitanje Božića nema
problema.
Nažalost, pogledamo li i jedno i drugo
tj. i novine i čestitke iz poštanskog
sandučića, vidjet ćemo da su u oba
slučaja, u jezičnom smislu,većinom
pogrešno napisane. Da bismo novogodišnju čestitku ispravno napisali, potrebno je znati sljedeće: Čestitamo li,
dakle izražavamo li time nekome dobre želje isključivo za blagdan
1.siječnja, treba napisati: Sretna Nova
godina (dva velika i jedno malo početno slovo), Ovo stoga što je 1.siječnja
blagdan i praznik pa se sukladno pravopisu obvezno piše velikim slovom.
Odnose li se, pak, naše dobre želje na
cijelu nastupajuću novu godinu, a ne
samo na njezin prvi dan, onda treba
napisati Sretna nova godina (jedno
veliko i to samo stoga što stoji na početku rečenice, i dva mala početna slova), a u kontekstu rečenice npr.:
…želim ti sretnu novu godinu (bez velikoga slova). Naravno, rečenoga se
treba pridržavati i kada čestitanje
izražavamo bilo kojim padežom.
Izvor: Iz radijske emisije Hrvatskog radija, Govorimo hrvatski., Hrvatski pravopis (svi), Lektorska bilježnica biblioteke
Hrvatski radio itd.
T.K.
SUH-PODRUŽNICA KONAVLE CAVTAT
Izlet u Mostar i Vrapčiće
Sindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Konavle Cavtat, organizira za svoje
članove i one koji to žele postati, jednodnevni izlet u Mostar i Vrapčiće dana 20.
prosinca (subota). Polazak iz Cavtata u 7 sati ujutro, a povratak u večernjim satima.
DVA SKALINA, UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA - Umjesto vijenca našem
dragom Špiru Baučiću, obitelji Marušić i Šarenac prilažu 300 kuna. Moto - klub Libertas iz Dubrovnika
donira 1.000 kuna. Marija Živković donira 100 kuna. Miloslavić Pavo Tomislav donira 1.599,53 kune.
Marijana Bete donira 30 kuna. Dara Ristić donira 200 kuna. Jadran laguna d.o.o. Gradac, donacija 100
kuna. Dubrovačko-neretvanska županija povodom Međunarodnog dana invalida - potpora u iznosu
3.000 kuna. U spomen na pok. Josipa (Draga) Barčota,oca naše kolegice Klaudije, umjesto vijenca,
djelatnici Zagrebačke banke d.d. Dubrovnik, dr. Ante Starčevića prilažu 420,00 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. Molimo da tekst uplate dostavite putem telefona/telefaksa 416 221, ili na E-mail
[email protected]
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - U spomen na našeg Mila Kresića, umjesto cvijeća, GRAĐEVINAR- Quelin D D prilaže 500 kn. Udruga zahvaljuje na donaciji. Udruga za savjetovanje, edukaciju i
pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” Dubrovnik, 098 608 742.
Obavijest o smrti
PETAR BJELOPERA, 1913.
MILEVA ŽUVELA, 1919.
LUCIJA BUHIĆ, 1920.
DOBRILA BAUTOVIĆ, 1928.
OLGA KRISTE, 1929.
VINKA PAVIČEVIĆ, 1930.
DRAGE MATUŠIĆ, 1935.
LUKO STJEPOVIĆ, 1936.
MIHO MIHALJEVIĆ, 1937.
ĐURO FICOVIĆ, 1937.
MIHAEL ŠKURLA, 1938.
BOŽICA ŠUTALO, 1941.
SLAĐENKO GOLOŠ, 1960.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014. 39
ROBOCUP JUNIOR OPEN VARAŽDIN 2014.
Nastupili i robotičari Future
Nakon manje od dva mjeseca održavanja radionica robotike
futurini robotičari su nastupili na prvom natjecanju iz robotike.
Na RoboCup Junior Open Varaždin 2014. su otputovale dvije
ekipe Decepticons (Pero Drobac i Antun Kalačić) i Autobots
(Karlo Krilanović i Martin Kuzman). S njima su na natjecanje išli
i mentori Nikša Vlahušić, Robert Kalačić, Toni Jurjević i Tomo
Sjekavica. Nikša je bio i sudac na natjecanju u kategoriji Rescue A Secondary. Obje ekipe su se marljivo pripremale cijeli
prošli tjedan za kategoriju Rescue A Primary. Na prvoj areni su
Karlo i Martin osvojili 245 bodova, a Pero i Antun 225 bodova.
Na drugoj areni su Karlo i Martin osvojili 105 bodova, a Pero i
Antun 180. Na kraju su u kategoriji Rescue A Primary Pero i
Antun osvojili 13. mjesto, a Karlo i Martin 20. mjesto u konkuren-
ciji 30 ekipa. Ovo je svakako odličan rezultat za naše robotičare koji su puno naučili na ovom natjecanju, te im je poticaj
da budu što bolji na sljedećim natjecanjima. Na RoboCup Junior Open Varaždin 2014 je nastupilo preko 200 natjecatelja,
među kojima je bilo i ekipa iz Slovačke i Slovenije. Uz kategoriju Rescue A Primary održala su se natjecanja u kategorijama
Rescue A Secondary i Rescue B, te po prvi puta u Hrvatskoj
RoboDance Primary, RoboDance Secondary, RoboSoccer
Primary i RoboSoccer Secondary. T.S.
HPD DUBROVNIK
Uspon na Rujnicu
Članovi Hrvatskog planinarskog društva Dubrovnik posjetili su u nedjelju 07.12.2014.
dolinu Neretve. Sa članovima Planinarskog
društva Gledavac sudjelovali su na Usponu
na Rujnicu na vrh Babina Gomila. Za Uspon
na Rujnicu se polazi iz mjesta Desne (selo je
dugo oko 5km) koje se sastoji od niza zaselaka. U blizini su jezera Modro oko i Desansko jezero koja imaju
status zaštićenih krajolika. Modro oko je i izvorište pitke vode,
duboko je 22,5 m i iz njega se crpi voda za mjesni vodovod.
MATICA HRVATSKA - OGRANAK DUBROVNIK
Završna večer radionice
božićnih pjesama i kolendi
Dubrovački ogranak Matice hrvatske i Dubrovačke knjižnice održali
su u srijedu navečer u kinu Sloboda završnu večer radionice „Kolende i božićne pjesme“.
- Vidite da smo se jako pomladili, nikad nismo imali ovako mlad sastav - rekla je voditeljica radionice Paola Dražić Zekić, dok je tajnica
dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Jelena Obradović Mojaš
istaknula:
- Matica ni ove godine nije dvojila u potpori radionice, s obzirom da je
riječ o iznimno važnoj aktivnosti u očuvanju baštine. Sastav se pomladio, neka dječica su porasla, godina dana je brzo proletjela, a Matica se i ove godine želi zahvaliti profesoricama, teti Paoli i teti Sanji rekla je Obradović Mojaš. Na jednosatnom koncertu su se mogle čuti
tradicionalne božićne pjesme, ali i kolende iz dubrovačkog kraja, s
Mljeta, Kalamote, iz Cavtata, Vele Luke i Rijeke dubrovačke. Radionicu već tradicionalno sedmu godinu za redom u adventsko doba
održavaju sestre Paola Dražić Zekić i Sanja Dražić. Na radionici su
sudjelovala djeca od vrtićke doba (najmlađi s tek tri godine!) do viših
razreda osnovne škole. Baldo Marunčić
Od 2011., Babina gomila je nova
kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice. Sa vrha puca širok
vidik na Biokovo, Pelješac, Deltu
Neretve, ravnu Hercegovinu, hercegovačke planine Velež i Čabulju,
grad Metković i t d. Foto sekcija je
na izletu napravila cijeli niz vrlo lijepih
fotografija koje će se prezentirati na
Izložbi u Planinarskoj kući Škola
Kuna Konavoska 26.12.2016.godine. Prijave za tradicionalni Uspon za blagdan Sv.Stjepana obavljaju
se na mail [email protected] ili na sastanku društva svakoga
četvrtka u 19,30 na Širokoj ulici 4 na prvom katu.
DVA DANA ODLIČNE BLAGDANSKE ZABAVE U CULTURE BLUBU REVELIN:
UMJETNIČKA ŠKOLA LUKE SORKOČEVIĆA
Grdović za Badnjak i veliki dance Koncert zbora i po prvi
party uz I.Bee Mineu i Ellu za Božić puta simfonijskog
orkestra
U utorak 16. prosinca 2014. godine s početkom u
19 sati i 30 minuta u ljetnikovcu „Kaboga“ na Batahovini koncert će prirediti zbor Umjetnički škole Luke
Sorkočevića te po prvi puta i simfonijski orkestar
ove škole pod ravnanjem profesora Slobodana Begića. Na programu će se izvoditi djela A. CorellijaBožićni koncert, Luke Sorkočevića-Simfonija broj
3, te između ostalog i Gotovčevo Završno kolo iz
opere Ero s’onoga svijeta.
misao
tjedna
Nakon tradicionalne Kolende i cjelodnevnog slavlja i pjesme na Stradunu, Culture Club Revelin svojim sugrađanima pripremio čak dva koncerta za blagdanske dane. Za sam Badnjak
Dubrovčane će zabavljati
vladar dobre feste Mladen
Grdović, a na Božić
priprema se do sada najveći
dance party uz tri cro-dance
kraljice I.Bee Mineu i Ellu,
koje su na zadnjem nastupu dobro rasplesale Dubrovčane.
40
Nije čovjek ono što misli, već ono što čini
GlasGrada - 508 - petak 12. 12. 2014.
Nije čovjek ono što
Meša
Selimović
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
20
File Size
18 941 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content