mirovne novosti U ovom broju: Kako je nastala Mreža za izgradnju mira? REMI mreža NVO Vijeće/Savjet Mreža pravde u BiH Ženska mreža Sigurna mreža Mreža Sporazum plus Mirovna akademija i druge teme broj 3 april/travanj 2011. Kako je nastala mreža za izgradnju mira? piše: Valentina Pellizzer www.oneworldsee.org impressum uredništvo: Edita Čolo Suzana Božić Šejla Dizdarević Goran Bubalo design/DTP obrada Šejla Dizdarević editor engleskog jezika: Matthew Canfield kontakt [email protected] www.mreza-mira.net tel: +387 33 617 573 2 Mirovne novosti Osnivački sastanak Mirovne mreže održan je u srijedu, 10. februara/veljače u 12.00, u prostorijama CRS-a u Sarajevu. Zajedničko pitanje koje nas okuplja je mir. Kako djelovati zajedno, kako dati vidljivost radu mirovnih aktivista i aktivistkinja koji/e diljem Bosne i Hercegovine rade svaki dan za izgradnju boljeg života? Mail koji je sve nas povezivao bio je dobrovoljna inicijativa i dan danas mailing lista je naša svakodnevna veza koja pomaže u razmjeni informacija, materijala i stavova, a na web site-u su Direktorij donatora i Mirovne novosti, kao alati za daljnji razvoj. Odmah na početku mreža je okupila više od 30 organizacija čija različitost ostaje dan danas jedan od najrelevantnijih aspekata ove inicijative. Nakon godinu dana 57 organizacija - humanitarne, vjerske, lokalne, međunarodne, sve usko vezane za svoju lokalnu zajednicu ili aktivne na više razina. Organizacije žrtava, logoraši/ce, ženske organizacije, omladinske i medijske organizacije dijele jedan prostor i jednu ideju o miru kojem je dugoročan cilj “...povećanje sposobnosti cijelog bh. društva da se ophodi s različitostima i sukobima na konstruktivan i nenasilan način, te tako stvara okvir za zajedničko, koordinirano djelovanje...”. Prvi rezultat koji je mreža postigla je činjenica da je pitanje mira - pitanje koje se tiče svih nas. Pitanje koje sve nas uključuje u razvoj naših zajednica, za neke organizacije primarni fokus za pitanja izgradnje mira je suočavanje s prošlošću, pravda, sjećanje, dok je za druge mirovni aktivizam dio vrijednosti, principa, način djelovanja. Ono što imamo zajedno je svjesnost da mir zahtijeva jedan zajednički i transverzalni pristup. Da, mi živimo u zaustavljenom ratu, u zamrznutom konfliktu, ali mir je puno, puno više od toga. Mir znači prostor za drugo i drugačije, iskazivanje solidarnosti o unutrašnjim pitanjima (slučaj Divjak), ali i globalnim dešavanjima (protesti u Egiptu, Libiji - http:// www.mreza-mira.net/node/99). Mir znači mogućnost za izgovaranje “tabu teme”, kao naše ne-zajedničke prošlosti, a mi taj mir još nemamo. Nemaju građani i građanke, a nemaju ni formalizovane i angažirane organizacije civilnog društva. Zbog toga, mreža za izgradnju mira ima dvije razine: izgradnja mreže kao sigurnog prostora svima nama za zajedničko djelovanje i izgradnja mira kao rezultat rada i svakodnevnog uspjeha u bh. zajednicama. Makro politika stalno pokušava podijeliti i vraćati naše društvo u antagonistički položaj, mreža je antidot na taj otrov i kroz horizontalnu komunikaciju, razmijenu informacija, uvažavanje i priznavanje jednih drugima može ponuditi otvorenu platformu s ciljem da se identifikuje zajedničko stajalište. Mreža je i dalje neformalan subjekt gdje svi volontiraju i daju svoj doprinos. Nakon godinu dana smo formirali odbor koji će facilitirati proces ka formaliziranju principa i vrijednosti platorme. Mirovne novosti su još jedan korak ka izgradnji zajedničke istorije, glasno razmišljanje i prezentiranje inicijativa. Od početka mreža pokušava biti konkretna. Protok informacija i saradnja sa drugim mrežama zahtijevaju ličnu angažiranost gdje svako od nas daje nešto zajednici. Ja vjerujem da kroz te mikro-korake možemo nesto postići zato jer svaki put kad nešto radimo ili dijelimo izgradimo povjerenje, srušimo postojeću tišinu. A kad mikro-korake radi 57 organizacija, onda nisu više mikro nego su početak pokretanja većeg pitanja. Posebnu zahvalnost Mreža za izgradnju mira duguje dizajnerki Mirti Kapetanović iz Osijeka koja je volonterski napravila logo mreže Društvo za unapređenje mirovnog rada pokreta Pax Christi REMI MREŽA (Regionalna mirovna inicijativa) U vremenu odlaska međunarodnih donatora i ovisnosti lokalnih organizacija civilnog društva o njihovim donacijama, te nerazvijene filantropske svijesti unutar lokalnih zajednica, kao i nedovoljno razvijenih mehanizama finansijske podrške od strane domaćih institucija i privrednog sektora, a radi opstanka aktivnosti i zadovoljavanja potreba ciljnih grupa na terenu, javila se potreba međusobnog umrežavanja organizacija koje su to prepoznale kao resurs za svoj budući rad. Vodeći se takvim principom, formirana je REMI mreža koju su osnovala udruženja građana, odnosno nevladine organizacije koje djeluju na poljima pomirenja, interkulturalnog i interreligijskog dijaloga, te humanitarnim i dobrotvornim aktivnostima, s ciljem poboljšanja kvaliteta života društvenih i marginalizovanih grupa. Sve organizacije koje trenutno sačinjavaju REMI imaju specifičnosti u svom radu koje su saglasne uvažavati i poštovati, te sarađivati na principima partnerstva, tolerancije, podrške i solidarnosti, predanosti i nastojati osigurati sinergijsko djelovanje mreže bez obzira na međusobne različitosti. Upravo pomenute različitosti koje za cilj imaju bolju umreženost, REMI shvata kao bogatstvo koje samo može doprinijeti boljem i efikasnijem radu. Članice mreže su saglasne da je na polju umrežavanja i ujednačavanja očekivanja i djelovanja mreže, te prevazilaženja eventualnih rizika razjedinjavanja u ciljevima, prioritiziranja različitih ciljeva, dominiranja pojedinih organizacija potrebno dodatno raditi kako bi se osiguralo jedinstveno djelovanje same mreže. Vizija REMI-ja je razvijena kultura mira, dijaloga, nenasilja, sa uvažavanjem različitosti i pružanjem jednakih mogućnosti za bolji i kvalitetnji život za sve. Misija REMI-ja je mreža nevladnih organizacija koja kao resursni centar djeluje na razvijanju i promovisanju tolerancije, kulture dijaloga, nenasilja i uvažavanja različitosti u oblastima djelovanja članica. Mrežu REMI osnovala su udruženja građana, odnosno nevladine organizacije koje djeluju na poljima pomirenja, interkulturalnog i interreligijskog dijaloga, te humanitarnim i dobrotvornim aktivnostima, s ciljem poboljšanja kvaliteta života društvenih i marginalizovanih grupa REMI mrežu trenutno sačinjavaju slijedeće organizacije: „Šesto čulo”, Doboj „ToPeer”, Doboj „Merhamet”, Doboj „OSCE“, Doboj, „Udruženje građana za zdrav život i ekologiju svijesti”, Šamac „Caritas”, Zenice / Doboj „Udruženje žena”, Derventa Mirovne novosti 3 UG„Sunce”, Derventa „IMIC”, Derventa „Grupe voditelja za podršku ljudi sa iskustvom rata“, Derventa „Ekološko društvo Ekologika”, Derventa UG „Primanatura“, Doboj, „BIOS Plus“, Derventa „Asocijacija Mladih Makljenovac Plane“, Doboj „pax christi Derventa“, Derventa (koji trenutno obnaša ulogu privremene koordinacije REMI-ja). Trenutne aktivnosti REMI mreže se svode na nekoliko pravaca, a najznačajniji je priprema Skupštine i registracije mreže kao formalno-pravnog subjekta. To ujedno iziskuje i najveći angažman, ako uzmemo u obzir različitost programa i aktivnosti svake organizacije ponaosob. To je ujedno i resurs koji će mreži omogućiti djelovanje u različitim pravcima što i jeste jedan od ciljeva rada. U pripremi je i izrada vizuelnog identiteta mreže (logo, memorandum, pečat i sl.), što za cilj ima dodatnu profesionalizaciju i prepoznatljivost u radu. Usvojen je i godišnji plan aktivnosti, koji već doprinosi većoj struktualizaciji i izgradnji same mreže. REMI mreža se nametnula kao potreba osnaživanja organizacija i sigurno je da će u narednom periodu doprinijeti većoj izgradnji civilnog društva kao i rješavanju određenih problema sa kojima smo svi danas suočeni. Mrežu REMI čini 15 organizacija civilnog društva 4 Mirovne novosti pax christi, Omladinska 11, BA-74400 Derventa, Tel/Fax: ++387 53 312 680/ 681 e-mail: [email protected] / www.paxchristi-derventa.org NVO VIJEĆE/SAVJET BIH BiH NVO Vijeće, najstarija mreža nevladinih organizacija, je glavno tijelo koje predstavlja domaće i međunarodne organizacije civilnog društva u BiH, svoje članice. NVO Vijeće broji 99 članica (domaćih i međunarodnih organizacija). Cilj rada NVO Vijeća je jačanje civilnog društva, zastupanje interesa nevladinog sektora sa jasno definisanim temama i konkretnim aktivnostima u saradnji sa drugim mrežama. VIZIJA NVO VIJEĆA: ‘NVO Vijeće je snažna i održiva mreža koja aktivno podržava i predstavlja interese svog članstva i njihovih korisnika članova’. NVO Vijeće je zamišljeno kao jedno kompaktno predstavničko tijelo i prepoznatljiva mreža nevladinih organizacija u BiH. Također je angažovano u dijalogu sa vladama i aktivno uključeno u procese evropskih integracija u BiH. Dodatno, organizacije članice NVO Vijeća zajedničkim snagama šire i promovišu osnovna ljudska prava i zastupaju sprovođenje sistemskih promjena u bosansko-hercegovačkom društvu. MISIJA NVO VIJEĆA: ‘NVO Vijeće je BiH mreža lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija koji rade na razvoju BiH. Kao mreža radimo na jačanju, razvoju i promociji NVO sektora kao trećeg stuba demokratskog društva.’ Kao NVO-i mi prepoznajemo važnost zajedničke saradnje sa ljudima i institucijama u Bosni i Hercegovini. Kao lokalne i međunarodne nevladine organizacije, posvećeni smo jačanju kapaciteta i održivosti nevladinog sektora u dugoročnim okvirima. NVO Vijeće je aktivno u identificiranju važnih pitanja, aktera, akcija kao i fondova vezano za rad NVO-a. Svojim radom težimo ka jačanju kapaciteta i održivosti nevladinog sektora u dogoročnim okvirima. Naš rad su prepoznali mnogobrojni predstavnici vlasti i/ili institucija što dokazuje i njihov veći odziv na sastanke NVO Vijeća, gdje predstavnici vladinog i nevladinog sektora diskutiraju o važnim pitanjima za civilno društvo u BiH i nastoje iznaći zajednička rješenja. NVO Vijeće je zamišljeno kao jedno kompaktno predstavničko tijelo i prepoznatljiva mreža nevladinih organizacija u BiH. Također je angažovano u dijalogu sa vladama i aktivno uključeno u procese evropskih integracija u BiH. Mirovne novosti 5 U toku 2010. godine je urađeno slijedeće: NVO Vijeće je od svog osnivanja do danas izraslo u brojnu, snažnu i prepoznatljivu NVO mrežu, koja je postala značajan partner u dijalogu i drugim inicijativama sa predstavnicima vlasti. Osim toga, zajedničkim zalaganjem značajno doprinosimo procesima kreiranja raznih politika i strategija na različitim nivoima (od lokalnog do međunarodnog). 6 Mirovne novosti NVO Vijeće je proširilo članstvo za 6 novih organizacija; Redizajnirana je web stranica NVO Vijeća koja predstavlja važan izvor informacija kako za članice NVO Vijeća tako i za druge brojne posjetitelje; Tri članice NVO Vijeća su učestovale u studijskoj posjeti Briselu; Surađivali smo sa drugim mrežama nevladinih organizacija (Mreža za izgradnju mira, Mreža sporazum plus, Mreža Pravde); Organizovana je i radionica o pitanju registracije NVO Vijeća, nakon čega je odlučeno da se NVO Vijeće neće registrovati u 2010. godini; NVO Vijeće je uspostavilo dvije radne grupe: Radna grupa za registraciju vijeća i Radna grupa mladih; NVO Vijeće se predstavilo na informacionom događaju koji je organizovao TACSO ured u BiH; Gosti tokom sastanak su bili brojni predstavnici državnih institucija: Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstva pravde, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, Vijeća ministara, Direkcija za evropske integracije-što dokazuje činjenicu da NVO Vijeće radi na aktivnom uspostavljanu odnosa sa predstavnicima vlasti u BiH; Sastancima su prisustovali i predstavnici drugih organizacija kao što su: UNDP, CIDI, BH Ombudsman-i i Delegacija Evropske komisije; Urađena je i evaluacija rada NVO Vijeća gdje će na osnovu preporuka članica u narednom periodu nastojati da se uradi mnogo više za civilno društvo u BiH. Mreža pravde u Bosni i Hercegovini Neformalna Mreža pravde u BiH, koja okuplja 52 organizacije civilnog društva, djeluje u cilju podrške efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informiranja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde. Formirana je uz podršku USAID-ovog Projekta razvoja sektora pravosuđa II i uz koordinaciju Asocijacije za demokratske inicijative (ADI). Mreža djeluje kao platforma za razmjenu informacija, najboljih praksi i iskustava, provedbu analiza i istraživanja, kampanja javnog zagovaranja i edukacije kako bi se uspostavila sinergija između svih aktera u bh pravosuđu. U proteklih godinu dana, otkako je formirana Mreža, članice su učestvovale u nizu zajedničkih aktivnosti izgradnje kapaciteta i strateškog planiranja. Članice Mreže su pripremile i Izvještaj s preporukama vezanim za Univerzalni periodični pregled (UPP) o stanju ljudskih prava u BiH u oblasti sektora pravde, koji je i predstavljen od strane nekoliko članica na sjednici UN Vijeća za ljudska prava 2010. godine. Trenutno, članice Mreže uključene su u zajedničk e aktivnosti istraživanja i monitoringa rada institucija sektora pravde. U tu svrhu oformljene su dvije radne grupe. Radna grupa MP za analizu javnih politika u oblasti sektora pravde okuplja sedam predstavnika članica organizacija Mreže pravde koji zajednički rade na izradi istraživanja na temu pristupa pravdi u BiH. Povodom objave istraživanja, Mreža pravde organizirati će okrugli stol i press konferenciju na istoimenu temu u aprilu ove godine s ciljem da upozna stručnu ali i širu javnost sa problematikom pristupa pravdi građana BiH kroz analizu pružanja besplatne pravne pomoći na kantonalnom nivou, pristupu informacijama u sudovima kroz primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zaštiti radničkih prava kroz pravosuđe, zaštiti političkih prava nacionalnih manjina u BiH kroz pravosuđe, nužnosti harmonizacije sudske prakse, ulozi nevladinog sektora u resocijalizaciji maloljetničkih prijestupnika i zaštiti svjedoka/žrtava ratnih zločina. Radna grupa MP za izradu izvještaja „Univerzalni periodični pregled o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini“ broji devet predstavnika članica organizacija Mreže i radi na monitoringu institucija sektora pravde na provedbi UPP preporuka na koje se obavezala Bosna i Hercegovina u oblasti pravosuđa. Navedeni monitoring izvještaj biti će objavljen u maju mjesecu ove godine i biti će takođe predstavljen na okruglom stolu i press konferenciji kako bi se podstakle pravosudne institucije na poštivanje obaveza koje su preuzele prema međunarodnoj zajednici ali i prema građanima BiH. Pored navedenih aktivnosti, Mreža pravde provodi aktivnosti informisanja članica i drugih predstavnika civilnog društva, kao i predstavnike institucija sektora pravde o svojim aktivnostima, kao i aktivnostima svojih članica u oblasti pravosuđa kroz svoju web stranicu www.mrezapravde.ba koja sadrži niz korisnih i informativnih sadržaja kada je u pitanju sektor pravde: redovno se postavljaju najnovije vijesti iz pravosudnih institucija i medija, informacije o donatorima u sektoru pravde kao i korisni materijali i linkovi. Mreža pravde u BiH održati će svoj sljedeći zajednički sastanak u maju ove godine kada se planira provesti proces strateškog planiranja i definisanja aktivnosti za narednu godinu. Mreža djeluje kao platforma za razmjenu informacija, najboljih praksi i iskustava, provedbu analiza i istraživanja, kampanja javnog zagovaranja i edukacije kako bi se uspostavila sinergija između svih aktera u bh pravosuđu. Mirovne novosti 7 Lista članica Mreže pravde: Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) Sarajevo Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI) Goražde Alternative Kakanj Analitika – Centar za društvena istraživanja Biro za ljudska prava Tuzla Centar za građansku suradnju Livno Centar informativno pravne pomoći Zvornik Centar za istrazivačko novinarstvo Centar za kulturu dijaloga Centar za ljudska prava u Mostaru Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu Centar za promociju civilnog društva Centar za razvoj i podršku Tuzla Demokratski omladinski pokret DON Prijedor Evropsko udruženje studenata prava Bosne i Hercegovine Fond otvoreno društvo Bosna i Hercegovina Fondacija lokalne demokratije Sarajevo Forum građana Tuzla Helsinški komitet za ljudska prava u Bosni i Hercegovini Helsinški odbor za ljudska prava Republike Srpske Istraživačko dokumentacioni centar 8 Mirovne novosti Inicijativa Mladih za ljudska prava BiH IPAK-Mladost gradi budućnost Kruh Svetog Ante Liga za zaštitu privatne svojine i ljudskih prava Trebinje Mediacentar Narko-NE Notarska komora Federacije BiH Plava sfera Prava za sve Pravni institut u BiH PRONI Centar za omladinski razvoj Udruženje građana Republike Srpske "Stop Mobbing" Udruženje medijatora BiH Udruženje mladih pravnika BiH Udruženje "Pravnik" Sarajevo Udruženje studenata pravnog fakulteta u Sarajevu Udruženje tužioca BiH Udruženje tužioca FBiH Udruženje tužioca RS Udruženje stečajnih upravitelja BiH Udruzenje stečajnih upravnika RS Udruženje stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH Udruženje sudija BiH Udruženje sudija FBiH Udruženje sudija RS Udruženje za međunarodno pravo u BiH Udruženje žena sudija BiH Vaša prava BiH Vesta NGO i radio Tuzla Žene Ženama Ženska mreža BiH U cilju umrežavanja, razmjene informacija, podrške, solidarnosti, te potrebe da budemo vidljivije i jače, formirana je Ženska mreža BiH (ŽMBiH) 12. septembra 2009. godine na konferenciji pod istim nazivom, a u sklopu četvrtog PitchWise festivala ženske umjetnosti BiH.Fokus ŽMBiH je zaštita ženskih ljudskih prava, ali i što veći protok informacija i međusobna podrška organizacija. Formiranje ŽMBiH je dugo očekivan događaj, jer grupe za ženska ljudska prava djeluju duže od cijele dekade. Tokom susreta ŽMBiH, učesnice su imale prilike razgovarati i sa “sestrama u akciji” iz Hrvatske (Ženska mreža Hrvatske), Srbije (Žene u crnom i Ženska posla), Crne gore (Anima Kotor) i Makedonije (Antiko). Ženska mreža BiH je neformalna grupa, koja komunicira putem mailing liste. Putem mailing liste, dogovaraju se zajedničke akcije, razmjenjuju razne informacije, te se na taj način podstiče uspostavljanje bolje komunikacije između ženskih organizacija, te proširuje i jača ženska solidarnost. Zanimljivo je naglasiti da članice ŽMBiH na mailing listu uključuju i druge organizacije, koje se ne bave isključivo zaštitom ženskih ljudiskih prava, kao i pojedince/ke, koji/e su izrazili/e želju da budu dio ŽMBiH. Bitno je naglasiti da je formiranje ŽMBiH jako važno, ne samo zbog većeg protoka informacija, nego i zbog jačine reagovanja na gruba kršenja ljudskih prava, jer u javnosti daleko veći odjek ima reakcija poslije koje stoji potpis 88 organizacija, nego kada reaguje jedna organizacija samostalno. Do kraja 2010. godine mailing mreža ženskih organizacija BiH brojala je 88 članica (većinom ženskih organizacija i nekoliko individua). Fondaciji CURE su se na Osmomartovskom maršu 2010. godine u Sarajevu, pridružile brojne predstavnice organizacija koje su članice ŽMBiH i koje su svojim prisustvom Maršu pokazale solidarnost i dale podršku jačanju ŽMBiH i ženskog pokreta u BiH. Zanimljivo je napomenuti da je na početku bilo teško uspostaviti naviku da različite organizacije međusobno razmjenjuju informacije, ali u zadnjem periodu članice Ženske mreže BiH su uvidjele potrebu i važnost sudjelovanja u svim procesima ka izgradnji demokratičnijeg društva. Tako da smo tokom prošle godine razmjenile preko 400 mailova na Žensku mrežu BiH, kako bi se sve informisale o važnim događajima i prilikama za žene u politici, aktivizmu, zdravlju, umjetnosti, kulturi, feminizmu i drugim informacijama. Fondacija CURE je i dalje predstavnica ŽMBiH za Europski ženski lobi i tokom proteklog perioda smo bile u prilici da uradimo zajedničku akciju kao podršku za pravo na abortus svake žene diljem Europe. Mirovne novosti 9 Pregled statistika za Direktorij ženskih grupa pokazuje da se informacije o ženskim grupama i dalje traže i koriste, te da hiljade posjetiteljki i posjetitelja pretražuje sadržaje stranica. Ažuriranje informacija i dalje ide jako sporo, no Fondacija CURE šalje upite organizacijama da sve promjene adrese, telefona, maila šalju kako bi se izmjene postavile online. Ženska mreža BiH je i dalje neformalna grupa, jer smo donijele zaključak da je puno lakše funkcionisati kao neformalna mreža. Treba se raditi na tome da svaka organizacija preuzme odgovornost i stekne naviku da djeli informacije i reaguje na nepravilnosti koje se događaju u našoj državi, regiji i svijetu, pa tek onda razmišljati o registrovanju. U ime mreže se može govoriti samo uz konsultaciju sa svim članicama ženske mreže, kojih do kraja 2010. godine ima 88. Iako je na početku bilo malih poteškoća prilikom uspostave komunikacije, ta komunikacija se poboljšavala sa vremenom, pa smo tako za godinu uspjele reagovati na sljedeća kršenja ljudskih prava: Borba protiv diskriminacije, kršenja ženskih ljudskih prava, umrežavanje i protok informacija i dalje su najvažniji postulati ŽMBiH. Uvidjele smo da smo zajedno jače i da trebamo podršku jedna druge, stoga ćemo se i dalje zalagati na širenju Ženske mreže te lobirati i podsticati rodnu ravnopravnost u BiH. 10 Mirovne novosti 15.03.2010. - 62 organizacije članice ŽMBiH su potpisale i poslale Komisiji za ostvarivanje ravnopravnosti spolova protesno pismo povodom informacije objavljene u Dnevnom Avazu (10.03.2010.) u kojoj je Udruženje Žene Ženama predstavljena da podržava terorističke aktivnosti; 20.05.2010. – Članice Ženske mreže BiH poslale protest u kojem se traži veće prisustvo žena u pregovorima o pridruživanju EU, koje je poslano predstavnicima Međunarodne zajednice BiH; 30.06.2010. – NVO Vijeće/Savjet, Ženska mreža BiH i Mreža za izgradnju mira su se pridružile osudi nasilnog čina terorističkog napada u Bugojnu, kojim se želi destabilizirati društveno-politička situacija u državi; 17.10.2010. – Ženska Mreža BiH poslala pismo i saopćenje medijima gdje osuđujemo bilo kakav pokušaj cenzure i slobode govora i dale smo podršku ambasadorici UNHCR-a Angelini Jolie da predstavi svoje viđenje rata u BiH u filmu „Unititled Love Story“; 10.02.2011. – Ženska Mreža BiH reagovala slanjem saopćenja medijima gdje osuđujemo brutalan napad na Udruženje Sumejja. SIGURNA MREŽA Proteklih godina učinjeni su veoma značajni pomaci u borbi protiv nasilja u Bosni i Hercegovini, naročito u borbi protiv nasilja u obitelji. Zahvaljujući naporima znatnog broja organizacija civilnog društva i podršci međunarodne zajednice u dobroj mjeri je došlo do promjene klime u bh. društvu kada je riječ u nasilju i zaštiti ljudskih prava. Međutim problem nasilja u bh. društvu je još uvijek jako veliki i pred svim institucijama i aktivistima zaštite ljudskih prava i borbe protiv nasilja stoji jako puno posla. U praksi se pokazalo da je moguće u suradnji izmedju državnih institucija, civilnog društva, institucija međunarodne zajednice i medija činiti vrlo značajne iskorake u smislu borbe protiv nasilja. Međutim, svi ti primjeri dobre prakse su bili lokalnog karaktera i dolazili su kao posljedica inicijativa međunarodne zajednice, civilnog društva ili/i medija. Stoga incijativa o formiranju Sigurne mreže kao sektorske mreže u oblasti borbe protiv nasilja u obitelji se nametnula samo po sebi kao jedini mogući način da se stanje u institucionalnom sektoru poboljša. 2001. godine formirana je Sigurna mreža Bosne i Hercegovine koju su činile 33 nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine. Definirani su ciljevi Sigurne mreže: Dizanje javne svijesti o problemu nasilja u porodici, posebno sa aspekta zaštite ljudskih prava; Normativni okvir/inicijative i prijedlozi za izmjene postojećih i donošenja novih zakona koji će obezbjediti bolji položaj i zaštitu žena i djece (žrtava nasilja) u društvu; Jačanje kapaciteta NVO kako bi postali ravnopravan partner u odnosu na institucije sistema; Izrada nacionalne strategije za borbu protiv nasilja; Uspostavljanje sistema za jedinstveno djelovanje na lokalnom, nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou; Vrlo značajan napredak i dostignuća članica Sigurne mreže učinjeni su naročito iz oblasti koje se odnose na direktnu zaštitu žrtava nasilja u porodici, kroz formiranje: skloništa, sigurnih kuća i sos telefona. Međutim, najznačajniji pomak se odnosi na poboljšanja zakonske regulative koja je omogućila stvaranje sustava za borbu protiv nasilja. Iako su evidentna dostignuća rada članica Sigurne mreže, u određenim periodima je dolazilo do stagnacije rada. Posljednjih godina rad nevladinog sektora zahtijeva organiziraniji pristup kroz stvaranje nacionalnih sektorskih mreža kao rješenja za buduće ciljeve. To je i cilj reaktiviranja Sigurne mreže kao sektorske mreže u uspostavi institucionalnog okvira za djelovanje organizacija civilnog društva koje djeluju u sektoru borbe protiv nasilja u obitelji na nacionalnoj i regionalnoj razini kao potreba kako bi se organizirano pristupilo traženju sistemskih rješenja za borbu protiv nasilja u obitelji. S tim u vezi članice Sigurne mreže posljednijih par godina značajnije se organizuju, a radi bržeg i efikasnijeg djelovanja formiraju operativni tim. Kontakti članica opretaivnog tima: ŽENA BiH Mostar 036 550 339, MEDICA Zenica 032 463 920, VIVE ŽENE Tuzla 035 224 311, ŽENE SA UNE Bihać 037 220 855, ŽENE ŽENAMA Sarajevo 033 219 640, BUDUĆNOST Modriča 053 820 700, FONDACIJA LOKALNE DEMOKRATIJE Sarajevo 033 237 240, SOS Telefon FBiH 1265, SOS Telefon RS 1264. Mirovne novosti 11 Uvod u osnivanje Mreže Vizija Bosna i Hercegovina kao otvoreno i demokratsko društvo u kojem predstavnici vlade i civilnog društva rade zajednički kroz dijalog i partnersku saradnju za dobrobit svih njenih građana i građanki, naroda i nacionalnih grupa. 12 Mirovne novosti Tokom 2009. godine održano je 12 sastanaka u Travniku, Tuzli, Doboju, Banjaluci, Trebinju, Mostaru, Livnu, Foči, Srebrenici, Zenici i Sarajevu u cilju obavljanja konsultacija sa lokalnim nevladinim organizacijama prije pokretanja inicijative formiranja jedne ovakve mreže. Ovim sastancima je prisustvovalo preko 250 NVO-a. Svaki od održanih sastanaka je rezultirao jasno iskazanom potrebom prisutnih organizacija o potrebi postojanja mreže koja bi se bavila opštim pitanjima položaja NVO sektora u zemlji i koja bi ih pokretala. Na svakom od održanih sastanaka učesnici su iz svojih redova, ili po principu samoprijave, izabrali kolege/ ice koje će činiti sastav organizacionog odbora zadužen za organizaciju održavanja osnivačke Konvencije. Zajedno sa članovima Tima za primjenu Sporazuma saradnje između Vijeća/ Savjet ministara i NVO sektora u BiH (Tim) članovi organizacionog odbora su pristupili izradi osnivačkih dokumenata tokom 2009. godine. U aprilu 2009. godine organizacioni odbor Mreže je imao prvi koncept osnivačkih dokumenata koje je odražavao isključivo prijedloge, sugestije i preporuke koje su učesnici dali na gore navedenim sastancima. Naredni sastanak održan je u novembru 2009. godine u cilju finalizacije i prezentacije osnivačkih dokumenata - Povelje o osnivanju Mreže i Statuta Mreže, te dogovora o narednim obavezama u cilju održavanja osnivačke Konvencije Mreže. Osnivačka Konvencija Mreže „Sporazum plus“ održana je u Sarajevu, 15. Decembra 2009. godine. Konvenciji je prisustvovalo 200 članica Mreže. Na Osnivačkoj konvenciji, decembra 2009. godine, usvojeni su osnovni dokumenti, Osnivačka povelja i Statut Mreže, a glasanjem je izabran prelazni koordinacioni odbor koji broji 30 predstavnika, relevantnih i reprezentativnih nevladinih organizacija iz cijele BiH. Ovim je formirana Mreža kao otvorena, neformalna mreža OCD koja zagovara promociju i dosljednu primjenu Sporazuma o saradnji između Vijeća/Savjeta ministara BiH i NVO sektora u BiH, posebno onog njegovog dijela koji se odnosi na izgradnju dijaloga i partnerske saradnje vlade i civilnog društva u procesu stabilizacije i pridruživanja BiH u EU integracije. Učesnici su također izglasali, od ponuđena tri rješenja, logo Mreže, te su upoznati sa web stranicom Mreže www. sporazum.ba Kada je riječ o aktivnostima u 2010. godini Koordinacioni odbor je izradio program rada i plan djelovanja Mreže kroz forume koji su se pokazali kao najdjelotvorniji način djelovanja članica Mreže što bi trebalo održavati i ubuduće. Mreža je na ponuđene teme Koordinacionog odbora održala četiri regionalna foruma na kojima je prisustvovalo preko 200 OCD iz BiH, koje su ovim direktno učesvovale u kreiranju Preporuka. Centralni forum, na kojem su objedinjeni zaključci sa regionalnih foruma je održan u Sarajevu. Rezultat održanih foruma jesu „Preporuke za izgradnju partnerstva bh. vlasti, civilnog društva i Evropske unije u procesi evropskih integracija“ (Preporuke). Preporuke su za sada jedini dokument u BiH koji služi kao okvir i vodič za planiranje narednih aktivnosti mreže na promociji i zagovaranju principa tripartitnog dijaloga i partnerstva između predstavnika bh vlasti, civilnog društva, Delegacije i drugih institucija EU u BiH u kreiranju, provođenju, monitoringu i evaluaciji strategija, politika i programa reforme bh društva na putu stabilizacije i pridruživanja naše zemlje Evropskoj uniji. Preporuke su putem sekretarijata Mreže odštampane i distribuirane, svim članicama Mreže i drugim OCD u BiH, predstavnicima svih stranih i međunarodnih, vladinih i nevladinih organizacija i agencija, te predstavnicima donatorske zajednice angažovane u našoj zemlji. Distribucija Preporuka će biti urađena i novoizabranim predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti na svim drugim, višim nivoima vlasti odmah po njihovom konstituisanju odnosno imenovanju. U svom sadržaju Preporuke sadrže po 10 preporuka pripadnicima civilnog društva u BiH, vlastima i Evropskoj komisiji, te 4 preporuke donatorskoj zajednici u BiH. Inovativna je bila distribucija Preporuka građanima u BiH na način da su štampane u formi mini EU pasoša, te uličnim akcijama distribuirane u 10 bh. gradova što je medijski bilo odlično propraćeno. Dodatno, Preporuke su kao sastavni dio materijala dobili učesnici na raznim sastancima sa predstavnicima vlade, EC, ambasadama, seminarima i konferencijama kako unutar tako i van BiH. Šesti po redu forum Mreže nazvan “Ko, kako, koliko i kome“ – javno finansiranje NVO sektora u BiH održan je 31. marta 2011. godine u Sarajevu. Forumu je prisustvovalo 100 članica Mreže, drugih NVO-a iz BiH, 30 predstavnika vlasti, potom donatorska zajednica, te NJ.E. Patrick Moon, ambasador SAD u BiH. Gosp. Patrick Moon održao je uvodni govor na forumu Mreže rekavši da je razvoj civilnog društva u BiH uvijek imao podršku USAID-a i Američke ambasade. „Kada vlasti zatvore vrata predcivilnim sektorom, demokratija trpi, a građani gube vjeru u izabrane lidere. Civilno društvo ima pravo tražiti najviše standarde od vlasti, ali ih i ono samo mora posjedovati. Svaku marku iz javnih resursa treba na najbolji način potrošiti“, istakao je ambasador Moon u svom uvodnom govoru, te izrazio zadovoljstvo što je njegova država preko USAID-a, uz Švicarsku ambasadu i Fond otvoreno društvo, novčano podržala istraživanje „Na pola puta”, ključnog dokumenta foruma. Na forumu, kao osnovnom načinu djelovanja Mreže, predstavljeni su rezultati pomenutog istraživanja u segmentu javnog finansiranja nevladinog sektora u BiH tokom 2010. Istraživanje, u kojem su svoje odgovore dale 295 vladine isntitucije od ukupno 303 koliko je dobilo anketne upitnike i što je ukupna populacija institucija na svim nivoima, pokazuje da je najveći dio od ukupno 114.078.193,73 KM namijenjen sportskim organizacijama (34,3%), slijedi 21,6% namijenjenih za UG/NVO koje se fokusiraju na pružanje socijalnih usluga/socijalne zaštite građana, 16,0% je namijenjeno boračkoinvalidskim udruženjima i srodnim organizacijama, a 28,2% je namijenjeno ostalim tipovima UG/NVO-a. Kada je riječ o načinu dodjele sredstava, rezultati pokazuju da 43,7% ispitanih vladinih institucija ne sprovodi proceduru objavljivanja javnih poziva za dodjelu sredstava. S druge strane, u segmentu analize rezultata programa rada UG/NVO, čak 17,5% vladinih institucija ne provodi ni analizu rezultata rada ni utroška sredstava, dok njih 34,0% provodi isključivo finansijsku analizu. Istraživanje “Na pola puta - Izdvajanja vladinog sektora za nevladin sektor u Bosni i Hercegovini za 2010. godinu” je rezultat partnerske saradnje Centra za promociju civilnog društva (CPCD) i Fondacije za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH). Sprovedeno je u periodu 3.11. do 31.12.2010., a finansijski je podržano od strane Švicarske agencije za razvoj Misija Podrška sveukupnim reformama u BiH i bržem uključivanju BiH u evroatlanske integracije kroz aktivan međusektorski rad i djelovanje vlasti, civilnog društva i privatnog sektora. Mirovne novosti 13 i saradnju (SDC), Fonda otvoreno društvo (FOD BiH) i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Izrada zaključaka foruma je u toku. Članice Mreže su elektronskim putem učestvovale u komentarima na izmjene i dopune Zakona o udruženjima i fondacijama BiH koji su u roku, objedinjeni od strane sekretarijata Mreže, poslani Ministarstvu pravde BiH. Koordinacioni odbor je u saradnji sa drugim mrežama u BiH učestvovao u izradi i pojavio se kao potpisnik pismenog obraćanja Ministarstvu pravde BiH povodom MIPD dokumenta. Mreža će u svim budućim aktivnostima usko sarađivati sa drugim mrežama i pojedincima u vezi sa ovim dokumentom obzirom na učešće u njegovoj izradi i Osnovna svrha Stvaranje uslova za kontinuirani razvoj civilnog društva i dobre uprave u BiH u skladu sa potvrđenim demokratskim principima i vrijednostima. važnost MIPD-a za OCD u cjelini u u BiH. Mreža do ovog trenutka broji 440 NVO iz cijele BiH. Članicom NVO-a postaje potpisivanjem pristupnice uz potpis ovlaštene osobe i ovjerom pečatom organizacije. Ukoliko je posrijedi neformalna grupa građana potpis predstavnika je dovoljan. Potpisivanjem pristupnice ujedno znači i izjavu da je organizacija suglasna sa Osnivačkom poveljom i Statutom Mreže. POVELJA MREŽE „SPORAZUM PLUS“ Mreža „Sporazum plus” je otvorena aktivistička struktura koju čine slobodne, djelujuće organizacije i druge asocijacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini . Misija, ciljevi i djelovanje Mreže „Sporazum plus” zasnovani su na dostignućima koalicije: „Raditi i uspjeti zajedno“. Ideja o osnivanju Mreže rezultat je općeprihvaćenog stava da je uspjeh sveukupnih reformi i brže uključivanje BiH u evropske integracije moguće samo kroz udruživanje svih resursa kojima raspolaže vlada, privatni sektor i civilno društvo u BiH i njihov zajednički, koordinirani rad. Vrijednosti, prinicipi djelovanja i organizaciona struktura Mreže „Sporazum plus”, definisani u ovoj Povelji ostavljaju prostor za stalnu dogradnju i unapređivanje u skladu sa razvojnim potrebama i zahtjevima. Djelovanje Mreže „Sporazum plus” ne dovodi u pitanje postojeće dobre prakse međusektorske saradnje uspostavljene na različitim nivoima vlasti, različitim teritorijalnim, podsektorskim, interesnim ili drugim osnovama u BiH. Djelovanje Mreže „Sporazum plus” potvrđuje značaj međusektorske saradnje na svim nivoima, u funkciji je osiguranja kontinuiteta i održivosti ove saradnje, te u funkciji jačanja kapaciteta svih aktera uključenih u ovaj proces. Osnovne vrijednosti i principi djelovanja Svoje djelovanje Mreža „Sporazum plus” zasniva na sljedećim vrijednostima i principima: 1. 14 Mirovne novosti Mreža „Sporazum plus” je otvorena za sve organizacije civilnog društva i druge asocijacije koje prihvataju zajednički utvrđene vrijednosti, misiju, principe i ciljeve iz ove Povelje i drugih dokumenata koji su rezultat zajedničkog odlučivanja i djelovanja; 2. Rad mreže je javan. Odnosi unutar mreže se zasnivaju na principima demokratičnosti i transparentnosti; 3. Mreža će djelovati u interesu svih građana, svih naroda i nacionalnih grupa, ravnajući se prema principu javnog dobra i principima dobra za svakog pojedinca, građanina BiH; 4. Članice Mreže su nezavisne u svom djelovanju, zadržavaju pravo da samostalno grade i razvijaju programe, partnerstva i dijalog u oblastima vlastitog djelovanja. Mreža će promovisati i podržavati ovo njihovo pravo, kao i sve njihove aktivnosti koje su u skladu sa vrijednostima i principima iz ove Povelje; 5. Odnosi među članicama počivaju na uzajamnom uvažavanju i dijalogu, nenasilnom rješavanju sporova i nesporazuma, te na razvoju solidarnosti, u mjeri u kojoj je to moguće, o svim pitanjima iz djelokruga njenog javnog djelovanja; 6. Mreža ne polaže pravo na ekskluzivno predstavljanje interesa cjelokupnog nevladinog sektora u BiH, već predstavlja oblik povezivanja slobodnih subjekata, koji na ovaj način žele afirmirati vlastite interese i potrebe te doprinijeti realizaciji zajedničkih ciljeva i oživotvorenju misije civilnog društva u BiH; 7. Mreža će sarađivati sa svim drugim društvenim akterima na promociji i ostvarivanju zajedničkih ciljeva i vrijednosti. Osnovni ciljevi 1. Izgraditi optimalno formalno pravno i političko okruženje za djelovanje i razvoj mreže i civilnog društva u Bosni i Hercegovini; 2. Upostaviti autentične moduse kontinuirane međusektorske saradnje zainteresovanih subjekata civilnog društva i vlade na državnom i ostalim nivoima; Struktura upravljanja, način rada i odlučivanja kao i sva druga pitanja vezana za djelovanje Mreže utvrđeni su Statutom, pravilnikom o radu, komunikacijskim planom kao zasebnim dokumentima Mreže. 3. Ojačati korektorsku ulogu mreže i drugih subjekata civilnog društva u odnosu prema političkoj, ekonomskoj, obrazovnoj i drugim sferama na svim nivoima u BiH; 4. Afirmisati aktivistički imidž i djelovanje mreže i drugih subjekata civilnog društva u javnosti potvrđujući njihovu poziciju stvarnog glasnogovornika građanstva i medijatora između građanstva i političke sfere; 5. Afirmisati princip supsidijarnosti u raspodjeli društvenih funkcija gdje god je to moguće i u mjeri u kojoj je moguće; 6. Uspostaviti kontinuitet javnog djelovanja mreže kroz javne forume ili na način koji odgovara autentičnim društvenim, političkim, ekonomskim, socijalnim i drugim zahtjevima ovdašnjeg ukupnog okruženja. 7. Doprinijeti ulasku BiH u EU i njenoj izgradnji kao stabilne države te daljoj izgradnji civilnog društva u BiH skladu sa autentičnim zahtjevima ovdašnjeg okruženja, a u duhu univerzalnih civilnih principa i vrijednosti. Mirovne novosti 15 Svoju viziju i misiju Mreža „Sporazum plus” ostvaruje kroz sljedeće aktivnosti: 1. Zagovaranje javnih politika usmjerenih na izradu i usvajanje novih zakona i sporazuma, definiranje strategija i oživotvorenje praksi koje su od značaja za civilno društvo i dobro upravljanje u BiH; 2. Informisanje javnosti, promociju i monitoring provođenja zakona, strategija i onih javnih politka kojima se utiče na civilno društvo i dobro upravljanje u BiH; 3. Kontinuirano promovisanje “Sporazuma o saradnji između Vijeća/Savjeta ministara BiH i nevladinog sektoru BiH” i jačanje kapaciteta za njihovu primjenu; 4. Podrška osnivanju i jačanju sličnih mreža na svim nivoima vlasti; 5. Uspostavljanje mehanizama za intenzivnu razmjenu informacija i iskustava među članicama Mreže; 6. Uspostavljanje kontakata i razvoj saradnje sa sličnim mrežama i asocijacijama na regionalnom, prekograničnom i transnacionalnom planu; Rad Mreže „Sporazum plus“ finansijski je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) 7. Podsticanje procesa umrežavanja unutar pojedinih sektora, različitih oblasti rada i djelovanja civilnog društva i podrška njihovoj saradnji sa drugim društvenim akterima; 8. Podsticanje međusektorske saradnje i pružanje podrške partnerstvima na razvojnim programima EU; 9. Organizaciju javnih foruma o svim pitanjima od značaja za realizaciju misije, vizije i ciljeva 10. Mreže ili interesa i potreba njenih članica/članova i drugih aktera civilnog društva; 11. Organizaciju i realizaciju različitih formi demokratske borbe i zalaganja za legitimne ciljeve u skladu sa civilnim principima i vrijednostima. Komunikacijska strategija Mreže „Sporazum plus” Mreža „Sporazum plus“ će u početku svog djelovanja biti fokusirana na povezivanje, umrežavanje i međusobno informisanje svojih članova, s ciljem povećanja članstva, i pojačanog (zajedničkog i pojedinačnog) prisustva u javnosti članova mreže. Mreža će, uz to, kontinuirano provoditi aktivnosti sa ciljem informisanja svih relevatnih društvenih aktera i bh javnosti o svom formiranju i početku rada, osnovnoj misiji, ciljevima svog djelovanja i sl. U tu svrhu, Mreža će koristiti sljedeće osnovne oblike i pravce komunikacije: (1) komunikacija unutar Mreže; (2) komunikacija prema članovima vlade i drugih državnih organa, poslovnog sektora i OCD koje nisu članovi Mreže i (3) komunikacija prema medijima i javnosti uopšte. Komunikacijska strategija je zaseban dokument mreže. 16 Mirovne novosti Članstvo u Mreži „Sporazum plus” Članstvo u Mreži „Sporazum plus” je otvoreno za sve organizacije civilnog društva, mreže, koalicije i druge tipove asocijacija u BiH koje su: - Posvećene trećem sektoru i vrijednostima civilnog društva, kao što su tolerancija, ljudska prava i poštivanje različitosti; - Posvećene ne-diskriminaciji na osnovu etničke, nacionalne, religijske, spolne, seksualne, statusne ili razlike po fizičkim sposobnostima; - Nisu uključene u bilo kakve misionarske ili aktivnosti u svrhu preobraćenja. Od članova Mreže se očekuje aktivno sudjelovanje u ostvarivanju osnovnih programskih ciljeva Mreže a ne samo formalno članstvo. Članom mreže postaje se potpisivanjem izjave o prihvatanju misije, vizije, vrijednosti, principa djelovanja i osnovnih ciljeva mreže iz ove Povelje te drugih dokumenata koji su u Mreži već usvojeni u trenutku potpisivanja izjave. Člansvo u Mreži podrazumijeva prihvaćanja već usvojenih dokumenata nastalih tokom djelovanja koalicije „Raditi i uspjeti zajedno“ uz otvorenu mogućnost njihove dogradnje u skladu sa zahtjevima razvojnog procesa i ovom Poveljom. U radu Mreže u svojstvu člana-posmatrača, bez prava glasa, mogu učestvovati predstavnici vlasti, međunarodnih organizacija i drugi zainteresirani subjekti ili privatna lica koji su angažovani na razvoju demokratije u BiH. Proces osnivanja Mreže vodi Inicijativni odbor za osnivanje Mreže „Sporazum plus” kojeg čine predstavnici članica koje su potpisale izjavu o pristupanju Mreži prije održavanja Osnivačke Konvencije. 1. Konvencija Mreže „Sporazum plus” Sekretarijat Mreže „Sporazum plus“ Centar za promociju civilnog društva CPCD www.cpcd.ba, www.sporazum.ba Konvencija Mreže je najviše tijelo odlučivanja Mrežom. Čine ga po jedan predstavnik/ ca svake članice Mreže, kojeg/ju članice imenuju na period od dvije godine. 2. Koordinacioni odbor mreže Koordinacioni odbor je tijelo koje koordinira radom Mreže između dvije Konvencije. Prijedlog za člana koodrinacionog odbora može podnijeti svaka članica Mreže. Koordinacioni odbor iz reda svojih članova bira koordinatora/cu i dva/dvije zamjenika/ zamjenice sa mandatom od 2 godine. Za svoj rad koordinacioni odbor odgovorana Konvenciji, kojoj podnosi izvještaj o svom radu. Rad koordinacionog odbora biće regulisan Poslovnikom. 3. Sekretarijat Usluge sekretarijata za potrebe Mreže „Sporazum plus” obavljaće njene članice po principu rotacije svake dvije godine. Mirovne novosti 17 Fondacija Mirovna akademija Post-jugoslavenska Mirovna Akademija (PJMA) je jedinstveni obrazovni program u bivšoj Jugoslaviji koji kombinira akademski i aktivistički pristup na polju izgradnje mira nudeći učesnicima/ ama priliku za razvoj neformalnih mreža podrške i kontakata, te razmjenu informacija, znanja i vještina za budući rad na polju izgradnje mira. 18 Mirovne novosti Fondacija Mirovna Akademija je osnovana u septembru 2010. godine, a proistekla je iz inicijative četiri organizacije (Mennonite Central Committee – MCC, Centar za nenasilnu akciju, Sarajevo i Beograd – CNA, Nansen Dijalog Centar, Sarajevo – NDC, i TERCA, Mostar) koje su zajedničkim kapacitetima organizirale tri Post-jugoslavenske Mirovne akademije (od 2008. do 2010. godine). Od septembra 2010. godine, Fondacija Mirovna Akademija radi kao nezavisna organizacija u kojoj još uvijek aktivno učestvuju članovi/ce tri organizacije (MCC, NDC i CNA) u programskom, logističkom i organizacionom planiranju. Post-jugoslavenska Mirovna Akademija (PJMA) je jedinstveni obrazovni program u bivšoj Jugoslaviji koji kombinira akademski i aktivistički pristup na polju izgradnje mira nudeći učesnicima/ama priliku za razvoj neformalnih mreža podrške i kontakata, te razmjenu informacija, znanja i vještina za budući rad na polju izgradnje mira. PJMA je inicirana 2007. godine, te od tada skupa sa svojom prvom Mirovnom akademijom u ljeto 2008. godine, doprinosi poboljšanju praksi i teorija izgradnje mira u regionu. Mirovna akademija predstavlja desetodnevnu ljetnu školu koja osobama koje se bave izgradnjom mira pruža priliku za kritičko sagledavanje i refleksiju dosadašnjih praksi i modela primjenjivanih na polju izgradnje mira u regionu i šire, te upoznavanje sa novim teorijama i praksama izgradnje mira, aktualnim u različitim dijelovima svijeta. Fondacija Mirovna akademija i PJMA program imaju holistički pristup u pokušaju suočavanja sa i prevazilaženja problema na koje nailaze organizacije i pokreti koji se bave suočavanjem s prošlosti kao što su nedostatak kvalitetnog obrazovanja na polju izgradnje mira, nedostatak kontinuirane podrške osobama koje se bave izgradnjom mira, nedostatak regionalne suradnje na polju izgradnje mira, te nedostatak vidljivosti i uključivanja građana/ki u inicijative izgradnje mira. Vjerujemo da različtiti procesi (uključujući pomirenje, suočavanje sa ratnim zločinima, te život bez nasilja i diskrimancije za svaku individuu ponaosob) i odgovornost pojedinačnih grupa koje se bave ovim pitanjem moraju biti uključeni u izgradnju mira. PJMA je do sada održana tri puta nudeći svake godine tri paralelna kursa (ukupno šest kurseva) iz oblasti izgradnje mira aktivistima/cama, studentima/cama, akademicima i ostalim zainteresiranim za ovu oblast. Sve tri akademije su održane u Sarajevu u ljetnom periodu, a na kursevima je učestvovalo više od 160 učesnika/ca iz bivše Jugoslavije, zemalja Europske Unije, Turske, SAD-a, i drugih. Voditelji/ce kurseva PJMA su poznati profesori/ce sa univerziteta u regiji i van nje, te aktivisti/ce koji kombiniraju i prenose svoje akadmesko znanje sa aktivističkim iskustvom. Svake godine se organiziraju dva kursa na lokalnim jezicima, a jedan kurs na engleskom jeziku iz razloga kako bismo omogućili učesnicima/ama priliku da učestvuju na kursevima koji su inače dostupni samo u inostranstvu. Više o kursevima, voditeljima/cama, te prethodnim Mirovnim akademijama možete naći na našoj web stranici www.mirovnaakademija.org Ovogodišnja četvrta po redu PostJugoslavenska Mirovna akademija je uveliko u fazi pripreme, te i ove godine nudi tri kursa (dva na lokalnim jezicima, jedan na engleskom jeziku) i to: Jezik i ideologija, voditeljica kursa Snježana Kordić; Mediji i sjećanje, voditeljica kursa Snježana Milivojević; te Rod, seksualnost i nasilni konflikt, voditeljica kursa Dubravka Žarkov (kurs na engleskom). Četvrta Post-Jugoslavenska Mirovna akademija se ove godine organizira u Sarajevu od 17-26. jula 2011. godine. Prijave za ovogodišnju Mirovnu akademiju su u toku. Za više informacija o samim kursevima, te načinu prijavljivanja, molimo posjetite našu web stranicu. Sve tri akademije su održane u Sarajevu u ljetnom periodu, a na kursevima je učestvovalo više od 160 učesnika/ca iz bivše Jugoslavije, zemalja Europske Unije, Turske, SAD-a, i drugih. Mirovne novosti 19 Članice mreže za izgradnju mira podržavaju nalaze i preporuke izvještaja Nedovršeni mir “Donatori moraju bolje razumjeti situaciju i odnose u BiH, a to mogu učiniti pažljivije slušajuci lokalne organizacije, kao i njihove potrebe za radom na terenu.“ 20 Mirovne novosti Izvještaj “Nezavršeni mir” koji su pripremili Saferworld iz Velike Britanije i Nansen dijalog centar (NDC) Sarajevo (link: http://www.saferworld.org.uk/ The%20missing%20peace%20%20 English%20reduced.pdf) predstavljen je javnosti u Bosni i Hercegovini (BiH) u oktobru prošle godine, međutim, kako saznajemo od direktorice NDC-a Sarajevo, Ljuljjete Goranci Brkic, do danas nije bilo nikakvih zvaničnih, ali ni nezvaničnih povratnih informacija od strane predstavnika domaćih političara i međunarodne zajednice u BiH. U izvještaju je istaknuta zabrinutost u zajednicama usljed političkog ćorsokaka, ekonomskih pritisaka i efikasnosti međunarodne zajednice, a to je bila i tema niza konsultativnih sastanaka koji je NDC Sarajevo organizirao tokom marta ove godine u Prijedoru, Banja Luci, Brčkom, Tuzli, Sarajevu i Mostaru. U sastancima je učestvovalo 57 lokalnih i sedam međunarodnih organizacija civilnog društva. „Izvještaj je pokazao da postoji izvjesna doza straha kod lokalnog stanovništva od mogućeg konflikta, ali ne u obimu u kojem se to ranije desilo. Nismo zabilježili nikakvu reakciju od strane predstavnika međunarodne zajednice. Što se tiče lokalnih partnera, oni su svjesni da stanovništvo razmišlja u tom pravcu, ali da je realno vrlo teško da se takvo što moze desiti. Postoji uvjerenje da međunarodna zajednica, nakon konflikta 1992-1995. godine, neće više dozvoliti da se nešto slično ponovi,“ izjavila je Ljuljjeta Goranci Brkic nakon što su održani konsultativni sastanci. Ona također ističe potrebu za jačanjem civilnog društva, koje je još uvijek veoma slabo i što će, prema njenim riječima, predstavljati veliki izazov. „Veliki je izazov kako ga ojačati, kako poboljšati komunikaciju i saradnju medju lokalnim organizacijama. Svjesni smo da će to ići vrlo teško bez vanjske pomoći. U tom smislu i ide ova preporuka da se pomogne razvoju i jačanju civilnog društva u BiH od strane međunarodne zajednice, donatora. Jedan od načina jeste uspostavljanje stabilne obostrane komunikacije. Donatori moraju bolje razumjeti situaciju i odnose u BiH, a to mogu učiniti pažljivije slušajuci lokalne organizacije, kao i njihove potrebe za radom na terenu.“ Nalazi i zaključci izvjestaja „Nedovršeni mir“ dobili su podršku od strane svih organizacija koje su učestvovale u konsultativnim sastancima, pa tako i članica Mreže za izgradnju mira. Preporuka 1: Da bi povratili kredibilitet međunarodnog angažmana u BiH, međunarodni akteri se trebaju dogovoriti o revidiranoj, zajedničkoj strategiji za tu zemlju. Strategija treba biti zasnovana na participatornoj i dubinskoj analizi konteksta koja mapira trenutne i buduće prijetnje po stabilnost BiH. Strategija treba jasno navesti uloge svih uključenih aktera. Pored toga, međunarodni akteri trebaju primjeniti usklađen i dosljedan pristup provedbi ove strategije. Trebaju otvoreno insistirati na punom ispunjenju svih uvjeta kod lokalnih političara. I na kraju, dogovorena strategija treba jasno biti predstavljena lokalnom stanovništvu i svim ostalim akterima. Preporuka 2: Da bi se osiguralo rješavanje brojnih osjetljivih pitanja, potreban je međunarodni angažman koji će “pogurati” i pomoći lokalne pregovore. U suprotnom, ova pitanja se mogu ponovo pojaviti kao pokretači sukoba: ustavna reforma je ključni primjer. Ipak, od ključnoj je značaja da svi sporazumi koji se donesu budu održivi i odgovarajući za lokalni nivo. U tom smislu, EU (uzimajući u obzir njenu centralnu ulogu) treba da se odupre pretjeranom fokusiranju na vlastite prioritete koji se odnose na pristupanje kada su u pitanju pregovori unutar BiH. Umjesto toga, treba podržati lokalno definirane i inkluzivne procese koji dobivaju podršku svih uključenih aktera. Preporuka 3: Da bi se minimizirale bilo kakve prijetnje po stabilnost do kojih može doći tokom eventualne tranzicije sa međunarodne izvršne vlasti na lokalnu odgovornost ključna je dobra priprema i planiranje za nepredviđene situacije. Posebice, međunarodni akteri bi trebali biti spremni i u stanju da spriječe nasilne sukobe i zaustave prijetnje sigurnosti BiH poduzimanjem niza mjera, poput sankcioniranja ponašanja ili izjava koje podrivaju stabilnost, i održavanja vojnog faktora tokom ovog osjetljivog perioda. Preporuka 4: Da bi se podržao razvoj jakog, vitalnog i nezavisnog civilnog društva u BiH, koje je u stanju da dovede do pozitivnih promjena u društvenom i političkom razvoju BiH, sve strategije za civilno društvo moraju biti definirane na lokalnom nivou, i izgrađene na postojećim inicijativama, i zasnovane na dvosmjernoj komunikaciji između organizacija i donatora. Preporuka 5: Da bi se osigurala korist za lokalne organizacije civilnog sektora iz fondova koji su sve više dostupni unutar EU instrumenata, bilateralni donatori trebaju sarađivati sa EK da se omogući pristup organizacija malim, fleksibilnim grantovima koji ne zahtijevaju sufinansiranje i koji se lako odobravaju, uz pomoć za razvijanje vještina dobijanja i upravljanja grantovima EU. Donatori trebaju ohrabrivati lokalne organizacije da sarađuju i stvaraju konzorcije da bi dobijali grantove, i da pomažu umrežavanje, međusobnu podjelu znanja i razmjenu iskustava. Preporuka 6: Za borbu protiv etničkih predrasuda i minimiziranje prilika za političku manipulaciju i radikalizaciju, instrumenti finansiranja trebaju postaviti prioritete za podršku s ciljem promoviranja pozitivne interakcije, dijaloga i pomirenja među svim građanima, posebno među mladima u BiH. Donatori trebaju prepoznati da je ovo dugoročna obaveza i da će zahtijevati instrumente finansiranja koji si dizajnirani tako da podrže Mirovne novosti 21 procese a ne fiksne rezultate. Inicijative trebaju biti razvijene na lokalnom nivou i provedene tako da osiguraju lokalno vlasništvo i prilagođenost lokalnom kontekstu, u čemu vanjski akteri igraju pomoćnu ulogu. Preporuka 7: Da bi osigurale da donatorska podrška ima pozitivan efekat na lokalnu dinamiku sukoba, donatorske organizacije također trebaju uzeti u obzir politički učinak na dinamiku sukoba, a ne samo tehničku svrhu. U najmanju ruku, podrška specifičnom sektoru (poput medija ili obrazovnog sektora) ne smije nanositi štetu, već takva podrška mora za cilj imati promociju pozitivne interakcije i međusobnog razumijevanja. Preporuka 8: Da bi osigurali da je programiranje osjetljivo na sukob, donatori trebaju integrirati osjetljivost na sukob u svoje procedure zapošljavanja i obučavanja, kao i osigurati da su uposlenici svjesni da postoje politike i obaveze koje se odnose na osjetljivost na sukob. Donatori trebaju razviti sredstva da prate i evaluiraju osjetljivost na sukob uz ostale elemente (npr. rodna osjetljivost). Preporuka 9: Da bi osigurali da je međunarodno programiranje prilagođeno lokalnom kontekstu i da se zasniva na lokalnim rješenjima, EU i ostali međunarodni akteri trebaju znatno unaprijediti mehanizme konsultacija da bi osigurali redovne, dvosmjerne konsultacije sa nizom lokalnih aktera. Ovo može uključivati redovne sastanke u različitim zajednicama i/ili stalni strateški angažman sa predstavnicima civilnog društva. 22 Mirovne novosti Prekogranični programi u okviru instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA) – prekogranični program Bosna i Hercegovina – Crna Gora Objavljen drugi poziv za dostavljanje prijedloga projakata Prekogranična saradnja je druga komponenta Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), koji je Evropska unija stavila na raspolaganje zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima na putu za članstvo u EU. IPA II podržava saradnju između zemalja kandidata/potencijalnih kandidata, zemalja kandidata/potencijalnih kandidata sa zemljama članicama EU kao i učešće zemalja korisnica IPA-e u EU transnacionalnim programima. Značaj prekogranične saradnje za BiH ogleda se u obezbjeđenju dodatnih sredstava kojim se lokalne zajednice u pograničnom području mogu ojačati kroz saradnju sa partnerima u susjednim zemljama. BiH učestvuje u 6 programa: Jadranski (Adriatic) program prekogranične saradnje, tri bilateralna prekogranična programa sa susjednim zemljama Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, dva transnacionalna programa: Jugoistočni Evropski prostor (South-East European Space - SEES) i Mediteranski transnacionalni program (Mediterranean transnational programme - MED). Glavni cilj Prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora je ubrzanje zajedničkog održivog razvoja prekogranične oblasti, njenih ekonomskih, kulturnih, prirodnih i ljudskih resursa i potencijala kroz jačanje kapaciteta ljudskih resursa i zajedničkih institucionalnih mreža između lokalnih zajednica, te lokalnih privatnih i javnih aktera. Kao i drugi Programi prekogranične saradnje i ovaj program se implementira kroz objavu javnih poziva za podnošenje prijedloga projekata. Upravo ovih dana, tačnije 01.aprila 2011.godine raspisan je drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata o ukviru ovog programa, a rok za podnošenje prijedloga projekata je 01. juli 2011.godine. Ukupna raspoloživa sredstva za ovaj poziv iznose 1,980,000.00 eura, od čega je BIH strana alocirala 0,90 miliona EUR, a Crna Gora 1,08 miliona EUR. Jedan od najvažnijih uslova prihvatljivosti projekata u okviru ovog programa, tj. poziva jeste partnerstvo. Svaki projektni prijedlog mora imati DVA aplikanta, koji djeluju u partnerstvu - jednog koji aplicira za sredstva Ugovornog tijela u BiH i drugog koji aplicira za sredstva Ugovornog tijela u Crnoj Gori. Iz tog razloga je objavljivanju poziva prethodila organizacija dva Foruma za traženje partnera, u Nikšiću i Blagaju. Forumima je prisustvovalo preko 400 učesnika, što nam govori o velikom interesovanju nevladinog sektora, predstavnika lokanih, regionalnih, javnih uprava i njihovih institucija i drugih neprofitnih organizacija. Kako bismo pomogli potencijalnim aplikantima koji do sada nisu uspjeli pronaći partnera, a takođe nisu prisustvovali forumima za traženje partnera, jedan dio programske web stranice (www.cbc.bih-mne. org) smo posvetili ovom pitanju i piše: Senad Lulo Stručni savjetnik u Odsjeku za prekogranične, međunarodne i posebne programe pomoći EU BiH Mirovne novosti 23 Značaj prekogranične saradnje za BiH ogleda se u obezbjeđenju dodatnih sredstava kojim se lokalne zajednice u pograničnom području mogu ojačati kroz saradnju sa partnerima u susjednim zemljama. 24 Mirovne novosti razvili interaktivni alat sa svrhom da se potencijalnim aplikantima omogući efikasnije i efektivnije pronalaženje partnera sa druge strane granice. Nakon objavljivanja poziva, Operativne strukture programa, Direkcija za evropske integracije BiH I Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracije Crne Gore, uz pomoć Zajedničkog tehničkog sekretarijata iz Sarajeva i njegove ispostava (antena) u Nikšiću će organizovati šest info sesija na kojima će biti prezentovani dokumenti drugog poziva za dostavljanje prijedloga projekata. Tri info sesije će biti organizovane u Crnoj Gori (19.04.2011. u Herceg Novom, 20.04.2011. u Podgorici i 21.04.2011. u Mojkovcu), a tri u Bosni i Hercegovini (28.04.2011. u Tomislavgradu, 04.05.2001. u Goraždu i 05.05.2011. u Palama). Propozicije poziva, kao i kompletan aplikacioni paket nalazi se na stranici Programa prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine www.cbc.bih-mne.org. U okviru prvog poziva za dostavljanje prijedloga projakata, koji je lansiran u julu 2009. godine na raspolaganju je takođe bilo 1,980,000.00 eura, a finansirano je ukupno 12 projekata. Najviše projekata finansirano je iz treće mjere, koja je nazvana “Ljudi ljudima”, gdje su se grantovi po aplikantu kretali od 20.000 do 50.000 eura. S obzirom da imamo dva aplikanta, ovaj iznos po projektu je bio od 40.000 do 100.000 eura. U okviru prve mjere “Inicijative usmjerene na prekogranični privredni razvoj sa naglaskom na turistički i ruralni razvoj“ finansirana su tri projekta, a to je slučaj i sa drugom mjerom „Inicijative usmjerene na unapređenje životne sredine ponajviše u cilju zaštite, promocije i raspolaganja prirodnim resursima“. Pojedinačni grantovi za ove mjere kretali su se od 50.000 do 300.000 eura. S obzirom na činjenicu da je interes organizacija za implementaciju projekata u okviru ovog programa u prvom pozivu bio mnogo veći od dostupnih sredstava, možemo reći da je potreba za saradnjom između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kako na ekonosmkom tako i na socijalnom planu veoma prisutna. Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini (FSU u BiH) Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini registrovana je 28.01.2010. godine, a operativno djeluje od marta 2010. godine. Finansijski je podržana od strane Fonda otvoreno društvo Bosne i Hercegovine (FOD BiH) i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC). Glavni cilj FSU u BiH Reduciranje efekata ekonomske krize i osnaživanje socijalnog uključivanja najugroženijih grupa u društvu, kroz strateške intervencije koje su fokusirane na dugoročno i održivo osnaživanje uloge NVO-a u razrješenju posljedica ekonomske krize i glavnih socijalnih problema u BiH. FSU u BiH poboljšava kapacitete i ulogu nevladinog sektora u smanjenju siromaštva i jačanju socijalnog uključivanja. Na taj način doprinosi prevenciji mogućeg socijalnog isključivanja i siromaštva. Vizija FSU u BiH Aktivno i vitalno civilno društvo sa posvećenim i funkcionalnim NVO-ima promoviše jednake mogućnosti i potpuno ostvarivanje ljudskih prava za sve građane. Poštivanje ljudskih prava i transparentnost u procesima donošenja odluka i procedurama su osnova za participativnu demokratiju u BiH i punu implementaciju Strategije socijalnog uključivanja (SSU). Misija FSU u BiH Fondacija za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini jača kapacitet i ulogu nevladinog sektora u jačanju socijalne uključenosti i implementaciji SSU. Stoga, doprinosi prevenciji i smanjenju uzroka i posljedica socijalne isključenosti u BiH. Također, imajući u vidu da se socijalna situacija u BiH proteklih godina nije promijenila, kao i moguće negativne posljedice finansijske krize u svijetu na stvarnu ekonomiju (u BiH također) i društveni razvoj, sprječavanje mogućeg pogoršanja socijalne isključenosti i siromaštva dobija na važnosti. Ciljne grupe FSU u BiH Aktivnosti FSU u BiH podrazumijevaju i finansijsku podršku, kao i ad-hoc podršku u kritičnim situacijama, za NVO-e koji svojim projektima direktno pomažu sljedećim ugroženim grupama stanovništva u BiH: Osobe sa invaliditetom; Porodice sa više djece i djeca iz ugroženih grupa; Žene; Manjine; Stare osobe; Zapošljavanje mladih i zapošljavanje novo-nezaposlenih osoba. FSU u BiH intervencija na više nivoa Postizanje glavnog cilja FSU u BiH zahtjeva intervenciju na više nivoa, a posebno je značajno premošćivanje nedostatka komunikacije između različitih nivoa na Mirovne novosti 25 kojima se donose odluke vezane za procese socijalnog uključivanja. Organizacijska i administrativna difuzija Bosne i Hercegovine po pitanju institucija relevantnih za socijalno uključivanje (socijalnu zaštitu, zdravstvo, obrazovanje, itd.) za rezultat ima neefikasan i neadekvatan sistem implementacije državnih politika i strategija širom zemlje, dok sistem (s nejasnim i, često, preklapajućim nadležnostima različitih nivoa) istovremeno odugovlači sistemsku integraciju primjera dobre prakse postignute na lokalnim nivoima u strateške dokumente institucija na mezo i makro nivou. Kada je riječ o navedenim preprekama, FSU u BiH se oslanja na mješavinu pristupa „od nižeg ka višem nivou“ i „od višeg ka nižem nivou“: Pristup od višeg ka nižem nivou se primjenjuje kroz praktičnu podršku implementaciji Strategije socijalnog uključivanja (SSU) na mikro nivou – kroz projekte NVO-a (koji se implementiraju u partnerstvu NVO-a sa lokalnim javnim institucijama, kao što su škole i centri za socijalni rad). To će rezultirati povećanjem finansijske i drugih obaveza državnih institucija i javnih institucija na mikro nivou prema implementaciji državne strategije (SSU). Pristup od nižeg ka višem nivou ostvaruje se kroz davanje preporuka za politike radi definisanja Akcionog plana implementacije SSU i drugih državnih dokumenata, a koji se zasniva na primjerima dobre prakse koji su već pokazali da djeluju u udruživanju napora javnih institucija i NVO-a da implementiraju djelotvorne modele davanja socijalnih usluga socijalno isključenim grupama stanovništva. Makro nivo Uticaj projekta na makro nivou se mjeri u relaciji sa SSU: SSU je početna tačka u planiranju aktivnosti FSU u BiH; SSU je osnovni dokument za ciljanje preporuka za politike FSU u BIH vezanih za stav države prema ulozi NVO-a u socijalnom uključivanju. Mezo nivo Značaj intervencije FSU u BIH na mezo nivou leži u sljedećem: Zbog specifičnosti državnog modela BiH, nekoliko područja koja su od ključnog značaja za socijalno uključivanje (kao što je socijalna zaštita, obrazovanje, zdravstvo, itd.) su u isključivoj nadležnosti entitetskog nivoa vlasti. Pored Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP), entitetska ministarstva i druge javne institucije koje su odgovorne za implementaciju SSU se, prema tome, smatraju ključnim akterima i potencijalnim partnerima u radu FSU u BiH. Ovo se posebno veže za preporuke za politike na polju socijalne politike, poreznih politika, politika zapošljavanja s ciljem uspostavljanja povoljnog okruženja za domaće donatore, te prikupljanje sredstava FSU u BiH, itd. Organizacijskoj strukturi Federacije BiH sa značajnim nivoom nadležnosti kantonalnog nivoa vlasti u poljima kao što su socijalna zaštita i obrazovanje, i u Važnosti NVO mreža (često organizovanih na regionalnom nivou) za artikulisanje interesa NVO sektora. 26 Mirovne novosti Obzirom na važnost predstavljenih argumenata, FSU u BiH oblikuje svoj pristup prema akterima sa mezo nivoa (entitetskim i kantonalnim ministarstvima i javnim institucijama, regionalnim mrežama NVOa, itd.), kako bi maksimalno povećala uticaj svojih sveukupnih aktivnosti, posebno kada je riječ o proširenju modela dobre prakse s mikro nivoa. Mikro nivo Najveći broj aktivnosti NVO-a koje podržava FSU u BiH se implementiraju na mikro nivou (u pojedinačnim opštinama). Potpuno partnerstvo svih aktera u lokalnim zajednicama (a posebno NVO-a s institucijama vlasti – opštinskim upravama, te javnim ustanovama i korisnicima) je od ključnog značaja za pružanje kvalitetnih socijalnih usluga ugroženim grupama stanovništva. Modeli davanja socijalnih usluga i njihovi kapaciteti za proširivanje se pomno nadgledaju od strane FSU u BiH i bit će pretočeni u preporuke za politike državnim institucijama na mezo nivou i makro nivou. Realizovane aktivnosti FSU u BiH Socijalna situacija u BiH se tokom 2010. godine značajno pogoršala. Posljedice svjetske ekonomske krize dovele su do pada BDP-a u 2009. godini za 2,82 % u odnosu na 2008. (podaci za 2010. godinu će biti poznati tek u junu 2011.), što je direktno uticalo na porast nezaposlenosti i siromaštva. S druge strane, sporazumom sa MMF-om je osigurana finansijska likvidnost vladinih budžeta, ali su uslovi iz Sporazuma tražili značajna smanjivanja socijalnih transfera, kao i ukupnih javnih rashoda. Ekonomski oporavak i stabilizaciju socijalne situacije moguće je očekivati u 2012. godini. Zaoštravanje socijalnih problema sa jedne, i nužnost smanjivanja socijalnih transfera sa druge strane, traže ozbiljnu reformu socijalnog sektora u BiH. Osnovni pravci te reforme moraju biti bolje ciljanje korisnika i njihovih stvarnih potreba. Drukčije rečeno, to je promjena koncepta socijalne zaštite zasnovanog na „statusnim pravima“ konceptom zasnovanim na pristupu baziranom na klijentu, te jačanju usluga u socijalnoj zaštiti. FSU u BiH je važan mehanizam jačanja ovog drugog, reformskog koncepta. Uključivanje NVO-a u smanjenje siromaštva i jačanje socijalnog uključivanja upravo znači naglasak na usluge i pristup baziran na korisniku u socijalnoj zaštiti. Pristup i rad FSU u BiH u prvoj godini zasnivao se na dvije kapitalne komponente: partnerstvo i pristup orijentisan na korisnike, imajući u vidu da su implementacija i postizanje planiranih ciljeva gotovo nemogući bez pune saradnje i partnerstva između NVO-a, javnog i privatnog sektora, kroz projekte zasnovane na stvarnim potrebama korisnika. Ovaj pristup implementaciji NVO projekata pokazao se kao pristup koji je od suštinske važnosti za jačanje socijalnog uključivanja. U kontekstu implementacije aktivnosti, a u svrhu jačanja NVO sektora u BiH, FSU u BiH je objavila Poziv na tender za odabir NVO projekata u Bosni i Hercegovini 28. aprila 2010. godine na web stranici FSU u BiH (www.sif.ba), u pet (5) dnevnih novina, i također poslan je na mail-ove i fax-ove različitih vlada, javnih institucija i NVO-a, na približno 800 adresa. Princip dodjele grantova od strane FSU u BiH za NVO projekte baziran je na udruženim sredstvima. Na adresu FSU u BiH pristigao je ukupno 61 projektni prijedlog NVO-a iz cijele Bosne i Hercegovine. Komisija za selekciju projekata odabrala je ukupno 21 projekat (14 iz Federacije BiH i 7 iz Republike Srpske), a projekti su implementirani u periodu 01.07.2010. – 31.01.2011. Ukupan broj korisnika koji su direktno podržani kroz implementaciju NVO projekata, na osnovu potpisanih listi korisnika iz svakog projekta, iznosi 9.527 osoba (osobe sa Zaoštravanje socijalnih problema sa jedne, i nužnost smanjivanja socijalnih transfera sa druge strane, traže ozbiljnu reformu socijalnog sektora u BiH. Osnovni pravci te reforme moraju biti bolje ciljanje korisnika i njihovih stvarnih potreba. Mirovne novosti 27 FSU u BiH će, u skladu sa planom i programom rada, u aprilu 2011. godine objaviti Tender za drugi krug 2011/2012 za projekte nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine. Kriteriji podobnosti, kao i sve dodatne informacije o ovom pozivu na tender, bit će objavljeni na web stranici www.sif.ba kao i u najtiražnijim dnevnim novinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. 28 Mirovne novosti invaliditetom, djeca iz ugroženih grupa, žene, manjine, mladi, stari i nezaposleni). Ukupno finansijsko učešće FSU u BiH za projekte nevladinih organizacija u prvom krugu 2010/2011 iznosilo je 775.682,74 KM, finansijsko učešće iz domaćih izvora za projekte iznosilo je 387.667,27 KM, dok je zbir svih finansijskih sredstava koja su dodijeljena za implementirane NVO projekte u prvom krugu finansiranja iznosio 1.163.350,01 KM. Osnovni kriterij za utvrđivanje postojanja domaćeg učešća bili su bankovni izvodi koje su predstavnici nevladinih organizacija bili dužni dostaviti FSU u BiH. U odnosu na ukupnu vrijednost projekata, procentualno učešće iznosi 66,68% finansijskog učešća FSU u BiH i 33,32% finansijskog učešća iz domaćih izvora. Učešće općina u Federaciji BiH (FBiH) i u Republici Srpskoj (RS) iznosi 195.834,00 KM, dok učešće javnih institucija iz FBiH i iz RS iznosi 138.300,27 KM. U ovom krugu sufinansiranja NVO projekata ministarstva sa svih nivoa vlasti su učestvovala sa 53.533,00 KM. Isto tako, FSU u BiH je organizovala i trening za NVO-e iz prvog kruga koji se odnosio na opšta administrativna i pravna pitanja i teme vezane za provođenje postupka nabavke, kao i na finansijsko izvještavanje i finansijsko poslovanje putem aplikacije za finansijski menadžment NGO.Fin. Također, FSU u BiH je pripremila i štampala ukupno tri publikacije u martu 2011. godine: „Na pola puta – Izdvajanja vladinog sektora za nevladin sektor u Bosni i Hercegovini za 2010. godinu“ (u partnerstvu sa Centrom za promociju civilnog društva - CPCD); „Mit i stvarnost civilnog društva – uloga civilnog društva u jačanju socijalne uključenosti i smanjenju siromaštva“ (u partnerstvu sa Inicijativom za bolju i humaniju inkluziju - IBHI); Almanah „Prijateljstvo se rađa“ (almanah o projektima koje je FSU u BiH finansirala u prvom krugu 2010/2011). 31.03.2011. u Parlamentu Bosne i Hercegovine organizovana je javna promocija publikacije/istraživanja „Na pola puta – Izdvajanja vladinog sektora za nevladin sektor u Bosni i Hercegovini za 2010. godinu“, a promociji je prisustvovalo više od 150 gostiju: predstavnici donatora, predstavnici vlasti, te predstavnici organizacija civilnog društva uključujući i predstavnike medija. Iz prethodno navedenih činjenica vidljiva je ogromna važnost postojanja i razvijanja mehanizama u praksi koji će omogućiti i podržati jačanje uloge NVO-a u socijalnom uključivanju, implementaciji Strategije socijalnog uključivanja (SSU) i jačanje uloge građana u javnim poslovima. FSU u BiH se u prvoj godini svoga djelovanja pokazala kao snažna poluga jačanja finansijske održivosti NVO-a, ali je FSU u BiH uspjela i u namjeri da preusmjeri aktivnosti određenog dijela nevladinog i vladinog sektora na stvarne, realne probleme i potrebe građana BiH, prioritete SSU, fokusiranje na jačanje socijalne uključenosti i borbu za ljudska prava, a kroz jačanje partnerstva sa javnim i privatnim sektorom. Dakle, projekte iz prvog kruga, finansirane udruženim sredstvima domaćih izvora i FSU u BiH, finansijski je podržalo 33 domaća donatora - 9 ministarstava, 12 općina/opština, 5 centara za socijalni rad i 7 javnih institucija. Dosadašnje aktivnosti i djelovanje FSU u BiH potvrdile su da je FSU u BiH važan instrument uključivanja NVO sektora u jačanje socijalne uključenosti i implementaciju SSU. S ciljem pružanja podrške civilnom društvu i istinskoj implementaciji SSU-a, FSU u BiH jeste i treba ostati snažna poluga koja pokreće civilno društvo u BiH. CAPP II program - JAVNI POZIV ZA PROJEKTE Centri civilnih inicijativa (CCI), kao implementator Programa partnerskog građanskog zastupanja II (CAPP II) koji je finansijski podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), poziva sve zainteresovane bh. nevladine organizacije (udruženja i fondacije) da podnesu prijedloge projekata usmjerenih na unaprijeđenje i javno zagovaranje reformskih procesa u oblastima: 1. smanjenja nezaposlenosti (generalno, te fokusirano na marginalizovane grupe i osobe sa invaliditetom), 2. javne potrošnje, 3. borbe protiv korupcije (s fokusom na korupciju u zdravstvu i obrazovanju), 4. mladi te 5. ostalim i naknadno identifikovanim oblastima. Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja do 31.12.2012. godine ili do konačne raspodjele sredstava raspoloživih za grantove. CCI će kontinuirano vršiti vrednovanje pristiglih aplikacija i dodjelu grantova, a oblasti javnog poziva će periodično biti revidirane i/ili dopunjavane novim oblastima, o čemu će detaljne informacije biti dostupne na web stranici CCI, www.ccibh.org. S tim u vezi, pozivamo sve potencijalne aplikante da se redovno informišu o izmjenama i dopunama javnog poziva. Predviđeni maksimum sredstava po projektu je 150.000 USD (u praksi, najčešće odobravani iznosi grantova u dosadašnjoj realizaciji CAPP programa su se kretali u intervalu od 50.000 USD do 130.000 USD), dok se period implementacije projekata može kretati u intervalu od 3 do 16 mjeseci. U cilju detaljnijeg upoznavanja zainteresovanih organizacija sa ovim pozivom, dodatne informacije u vezi javnog poziva, aplikacioni obrazac za projekte i detaljno uputstvo za podnosioce projektnih prijedloga dostupni su na web stranici CCI-aa www.ccibh.org - link http://www.ccibh.org/pages/1/12/1.html. Sva pitanja koja se tiču ovog poziva za projekte trebaju biti dostavljena u pisanoj formi na e-mail: [email protected]. Od aplikanata se traži da dostave ispunjenu aplikacionu formu (jedan štampani primjerak i elektronsku verziju na CD-u ), te ostale aplikacijom zahtijevane dokumente i to isključivo poštom u zatvorenoj koverti sa naznakom “Aplikacija za CAPP II” na adresu: Centri civilnih inicijativa, Svetog Save 4A, 74 000 Doboj Projekti Pozivi Donatori Više informacija na: http://www.ccibh.org/pages/1/12/1.html JAVNI POZIV ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA/NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA ZA PREDAJU PRIJEDLOGA PROJEKATA u sklopu projekta „Srazmjerno povećanje univerzalnog pristupa za najrizičnije populacije u Bosni i Hercegovini” – Runda 9 (Ref. HIV/AIDS/AA/11) Projekt UNDP-a na polju HIV/AIDS-a finansiraće odabrane projekte koji zadovoljavaju kriterije odabira do maksimalnih iznosa budžetskih sredstava, kako slijedi: 1. Tematski prozor za intravenozne korisnike droga (IDU): 25.000 eura po projektnom prijedlogu 2. Tematski prozor za prodavatelje/prodavateljice seksualnih usluga (CSW): 25.000 eura po projektnom prijedlogu Mirovne novosti 29 3. Tematski prozor za muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM): 25.000 eura po projektnom prijedlogu 4. Tematski prozor za OMLADINU: 50.000 eura po projektnom prijedlogu 5. Tematski prozor za ROME: 25.000 ra po projektnom prijedlogu 6. Tematski prozor za STIGMU: 15.000 ura po projektnom prijedlogu Dokumenti za prijavu Javni poziv za podnošenje projektnih prijedloga biće otvoren do 30. 10. 2011. godine. Prijavni obrasci (obrazac prijedloga projekta, prijedlog budžeta, logički okvir, opći plan aktivnosti i predloženi vremenski okvir, administrativni podaci podnositelja zahtjeva, financijski identifikacijski obrazac, izjava o prihvatljivosti i partnerstvu) su obezbjeđeni od HIV / AIDS projekta i mogu biti prikupljeni putem sljedeće e-mail adrese: [email protected] ili direktno preuzeti sa slijedeće web stranice: http://www.undp.ba/download/BHS&English.zip od dana objave poziva za projektne prijedloge. Objavljen je drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata! Zadovoljstvo nam je objaviti da je 01.04.2011. godine raspisan drugi poziv za dostavljanje prijedloga projekata u okviru IPA Prekograničnog prorama Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Ovaj poziv se odnosi na prvi prioritet programa: “Pružiti podršku stvaranju zajedničkog društveno-ekonomskog okruženja za ljude, zajednice i privrede programske oblasti”, koji će biti implementiran kroz tri različite mjere: Mjera I.1: Inicijative usmjerene na prekogranični privredni razvoj sa naglaskom na turistički i ruralni razvoj. Mjera I.2: Inicijative usmjerene na unapređenje životne sredine ponajviše u cilju zaštite, promocije i raspolaganja prirodnim resursima. Mjera I.3: Ostvarivanje društvene kohezije i kulturne razmjene putem institucionalnih i intervencija putem ličnog kontakta i akcija ljudi ljudima. Sve relevantne dokumente za ovaj poziv, kao što su Vodič za aplikante i aplikacioni paket, možete preuzeti ovdje. Prijedloge projekata treba poslati najkasnije do 01.07.2011. godine u 16.00h na sljedeću adresu: 30 Mirovne novosti Zajednički tehnički sekretarijat Džemala Bijedića 185/12 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Ukoliko želite postaviti pitanje vezano za ovaj poziv možete to učiniti šaljući e-mail na adresu [email protected] ili putem ovog linka. Rok za postavljenje pitanja je 10.06.2011. godine. Na sva pitanja koja su stigla u roku odgovori će biti objavljeni na web stranici www.cbc.bih-mne.org najdalje do 20.06.2011. Puno uspjeha želi Vam Zajednički tehnički sekretarijat! In fondacija, fondacija za unapređenje socijalne inkluzije djece i mladih u BiH uz finansijsku podršku Cooperating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe (CNF CEE) otvara poziv za lokalne nevladine organizacije kojima su primarni korisnici djeca i mladi uzrasta do 21 godine. In fondacija podržava inovativne projektne prijedloge koji uključuju vlastito učešće ili podršku lokalne zajednice i koji u svoje aktivnosti uključuju volontere. Jedna od komponenti projekta bi trebala biti i aktivnost zagovaranja za promjene u zajednici, kao i promocija aktivne participacije korisničke grupe. Pozivamo sve zainteresovane organizacije da pošalju svoje prijedloge projekata, a projektnu dokumentaciju mogu preuzeti s naše web stranice. Popunjene prijave dostavite na našu adresu: In fondacija, P.P. 45, 78102 Banja Luka, najkasnije do utorka, 10.05.2011. do 12.00 sati. Vise informacija: http://www.infondacija.org/poziv-za-dostavljanje-projektnihprijedloga KOMISIJA ZA MLADE SKUPŠTINE KANTONA SARAJEVO Na osnovu Odluke o opštim kriterijima za raspodjelu sredstava za rad neprofitnih organizacija i udruženja koja se finansiraju – sufinansiraju iz Budžeta Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 2/05), Komisija za mlade Skupštine Kantona Sarajevo,objavljuje JAVNI POZIV za prikupljanje zahtjeva udruženja i nevladinih organizacija za dodjelu sredstava za finansiranje projekata za mlade iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2011.godinu Predmet javnog poziva je prikupljanje zahtjeva udruženja i nevladinih organizacija, za finansiranje projekata za mlade. Pravo učešća imaju neprofitne organizacije i udruženja koji ispunjavaju opšte i posebne kriterije iz Odluke. Opšti kriteriji su: registracija udruženja na području Kantona Sarajevo; program rada za 2011. godinu sa obrazloženjem; finansijski plan za 2011.godinu; finansijski izvještaj za prethodnu godinu; organizovanost i broj članova udruženja; rezultati i uspjesi na kantonalnom, federalnom, državnom i međunarodnom nivou; ekonomska opravdanost projekta koje udruženje predlaže i sprovodi. Više informacija: http://skupstina.ks.gov.ba/node/2596 Mirovne novosti 31 Kulturalne razmjene Švicarska - Balkan Swiss Arts Council Pro Helvetia objavljuje poziv za 2011. godinu za projekte razmjene umjetnika/ca i radnika/ca iz oblasti kulture iz Švicarske, te Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. Lokalne organizacije mogu aplicirati za finansiranje projekata koji uključuju švicarske učesnike/ce aktivne na područjima muzike, pozorišta, plesa, vizuelnih umjetnosti, književnosti i kulturalnih nauka. Cilj je jačanje kulturalnih odnosa, jačanje postojećih veza i kreiranje mreže umjetnika/ca i radnika/ca u oblasti kulture između Švicarske i zapadnog Balkana. Maksimalna suma sa kojom projekat može biti podržan je 50.000 CHF. Rok za apliciranje je ponedeljak, 2. maj/svibanj. Podržani će biti odabrani do kraja juna/lipnja, a svi aplikanti će biti obavješteni o rezultatima odabira. Za više informacija: www.myprohelvetia.ch 32 Mirovne novosti Centra za izgradnju mira iz Sanskog Mosta organizira Mirovni kamp 2011, na kojem ćemo zajedno učiti o nenasilnoj komunikaciji, nenasilnom rješavanju sukoba te o vođenju radionica i dijaloga. Radićemo kroz zajedničke molitve, interaktivne radonice, rad u malim grupama, plesove i pjesme mira te kroz dijalog među učesnicima o problemima u našem društvu. Ako imate između 18 i 30 godina i želite se baviti izgradnjom mira, imate ili nemate iskustva u polju nenasilnog rješavanja sukoba, a želite steći ili proširiti svoje iskustvo i znanje, i želite postati treneri/mirovnjaci Centra za izgradnju mira te želite raditi u svojim zajednicama, popunite prijavu i pošaljite je na [email protected]. Krajnji datum za slanje vaših prijava je 01.05.2011. godine. Primljeni kandidati će biti obaviješteni najkasnije do 10.05. 2011. Konferencije Edukacija Pozivi Mirovni kamp 2011. bit će održan od 28.05. - 03.06.2011. godine u hotelu Sedra na putu između Bihaća, Cazina i Bosanske Krupe. Radni jezici će biti BHS i engleski, a poznavanje stranog jezika nije uslov za kandidate. Organizator će snositi troškove boravka i edukacije. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja molimo vas da nas kontaktirate na mirovnikamp@ unvocim.net. Za više informacija: Centar za izgradnju mira 79260 Sanski Most Bosna i Hercegovina Mobile: +387 62 79 55 32 www.unvocim.net Prihvatanje različitosti: Ljudska prava i izazovi pomirenja 29 – 30 april 2011, Sarajevo Centar za interdisciplinarne studije, Univerziteta u Sarajevu, i Instituto per l’Europe Centro – Orientale e Balcanica, Univerziteta o Bolonji, CEI Network zajednički organiziraju i predstavljaju međunarodnu konferenciju – „Prihvatanje različitosti: Ljudska prava i izazovi pomirenja“, koja će se u Sarajevu, u prostorijama CIPS-a, održati 29. i 30. aprila 2011. godine. Namjera je ove konferencije da promovira ideje i svijest o ljudskim pravima kreirajući prostor za diskusiju među intelektualcima, aktivistima iz civilnog sektora, i bivšim i sadašnjim studentima programa iz Demokratije i ljudskih prava u Jugoistočnoj Evropi (ERMA). Uz namjeru da promovira i istakne najnačajnije uspjehe ERMA programa, kao i tema – problema sa kojim se studenti ovog programa susreću, konferenciju će poslužiti i za kreiranje mreže nevladinig organizacija pod okriljem Centralnoevropske inicijative (CEI Network of Civil Society Organizations). Uz uvodnu i završnu plenarnu sesiju, diskusija tokom konferencije bit će podijeljena u 6 tematski raznolikih panela - PANEL 1: Odluke CTY i Nacionalni narativi: Činjenice vs. Mitovi, PANEL 2: Prihvatanje „različitosti“: Izazovi za obrazovanje i civilno društvo, PANEL 3: “Ethnizenship” i pravo na ne-pripadanje, PANEL 4: Gender i tranziciona pravda u Jugoistočnoj Evropi, PANEL 5: Aktivistička umjetnost kao komunikacija: Mjesto za promociju pomirenja kao vrijednosti, PANEL 6: Izazovi homogenizacija Mirovne novosti 33 unutar etničkih zajednica: Mjesto za dijalog. Za dalje informacije, kontaktirajte nas putem maila: [email protected], ili telefona: 033.668.683 34 Mirovne novosti Procenjen ukupni broj žrtava rata u Bosni i Hercegovini Demografska služba Tužilaštava je u januaru 2010. završila konačnu procenu broja žrtava rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Procenjuje se da je ukupni broj smrti 104.732. Konačni presek pokazuje gubitke za svaku nacionalnost i pol. Takođe uključuje podatke za smrti civila i vojnih lica, ali ne pravi razliku između smrti koja je nastupila tokom sukoba ili van njega u okviru ovih kategorija. Da bi se to postiglo, demografi bi morali da individualno procene okolnosti svakog pojedinačnog smrtnog slučaja, a takvi dokazi nisu dostupni za sve žrtve. Ova konačna procena je rezultat dvanaestogodišnjeg sakupljanja podataka, procene izvora, formiranja i ažuriranja baza podataka i unapređenja metodologije. Demografi tužilaštva su koristili takozvani pristup empirijskog brojanja, po kojem se informacije o pojedinačnim žrtvama prikupljaju iz više izvora. Duplikati se nakon toga izostavljaju kaki bi se dobio najmanji broj a statistički modeli pomažu da se izvrši procena neprebrojanih. Suma ove dve komponente, najmanji broj poginulih, 89.186 i procena neprebrojanih, 15.546, daju ukupni zbir od 104.732 mrtvih u ratu. Demografi tužilaštva su predstavljali statistike o broju smrtnih slučajeva u ratu za pojedina područja BiH u posebno sastavljenim izveštajima na mnogim suđenjima pred MKSJ. Međutim, ovom konačnom studijom su ažurirani svi fragmentarni podaci na jasan i sveobuhvatan način. Puni link: http://www.icty.org/sid/10591 Mirovne novosti 35 Ubleha za idiote ALBUM, Časopis za književnost i kulturu, broj 20, godina 6, Sarajevo, proljeće 2004, pp. 46-73. Apsolutno nepotrebni vodič kroz izgradnju civilnog društva i vođenje projekata za lokalce i internacionalce u BH i šire Upute za uporabu ovog vodiča: Kod svake riječi koja se rabi za tumačenje određene stavke stavljeno je: v., što znači da je ta riječ definiens, koji je obrađen na odgovarajućem mjestu kao definiendum. Ovaj vodič možete čitati kao i bilo koji rječnik, ili kao Pavićev Hazarski rječnik, ili ga uopće ne čitati. Za bilo koju opciju da se opredijelite, nećete osjetiti nikakvu znakovitu promjenu u životu, niti ćete shvatiti Ublehu. Demokracija - Sveta RVR (v.). Obavezno se pominje u svim prijedlozima projekata (v.), često u opisu cilja (v.). Upućuje na društveno stanje bez problema, stanje društvene sreće, fizičkog i mentalnog zdravlja, očuvane i obnovljene prirode, te materijalnog blagostanja. No, za razliku od Raja, čovjek je u demokraciji još uvijek smrtan, te zato mora biti vegetarijanac, nepušač i feminist. Vjera u demokraciju najprisutnija je u USA, ali se širi i u Europi, Aziji, Africi i Južnoj Americi. V. globalizacija. Demokratizacija - Ranije poznata pod nazivima: porobljavanje, imperijalizam, “tuđe nećemo, svoje ne damo” i sl. Skup sofisticiranih postupaka potpomognutih bombama s osiromašenim uranijem a sve kako bi se jedan narod doveo tobe i shvatio da je bolje praviti ublehu (v.) nego raditi u samoposluzi; da je bolje imati guzovaču (v.) nego okopavati kukuruz; da je bolje ići na seminar (v.) nego studirati na fakultetu u drugom kantonu itd. Neki narodi to shvate ranije, a neki kasnije. Neki to nikad ne shvate, a u tomu im ni ovaj vodič ne može pomoći. Donator - Raspolaže parama, koje je pod stanovitim uvjetima spreman pokloniti. Generalno se ne zna zašto to radi, ali je neophodan da zatvori krug ublehe (v.), čega je u potpunosti svjestan. V.: NGO, agencija za razvoj, financijer. Druženje - V. soušlajzing Ekspert - Ublehaš višeg registra od facilitatora (v.). On nije odavde. Često je nevidljiv i opći samo preko telefona. U susretima uživo uglavnom šuti, smješka se i raspituje o osnovnim statističkim pokazateljima domaće države, o obitelji predstavnika implementatora (v.), domaćem kulinarstvu i slično. Obožava suvenire i obilaske prodavnica. Veći dio vremena u zemlji koju posjeti provodi na ručkovima i večerama s implementatorom. Vrlo se raduje darovanim umjetninama lokalnog podrijetla, ali neće odbiti niti originalni uradak renomiranog stranog autora. E-mail - Engl. “elektronska pošta”. Korisno sredstvo da se ubije vrijeme u ofisu (v.). Možete pisati rodbini i prijateljima po cijelom svijetu, slati razne viceve, praviti SPAMove, zatrpavati tuđe inbokse (v.) fotografijama svoje obitelji itd. Mnogo bolje od starog načina komunikacije preko pošte i pisama na papiru. E-mail podrazumijeva brzinu i nepismenost, tako da možete pisati ma koliko nepismeni bili i pritom se ne stidjeti, jer niko to ne uzima ozbiljno ako uopće i čita. 36 Mirovne novosti Engleski jezik - Službeni jezik ublehe. Ublehaši ga poznaju bolje negoli svoj materinski jezik, ali ih internacionalci (v.) kojima je engleski materinski uglavnom ne razumiju, ali nije ni važno. Lokalni ublehaši (v.) nastoje što više riječi iz lokalnog jezika zamjenjivati engleskim adekvatima. Anglicizacija čini sakrosanktnim termin koji bi inače bio posve banalan. Npr. pomirenje = rekonsilijacija (v.), ured = ofis (v.); životopis = SI-VI (v.) itd. Blaži oblik je opredjeljenje za strane riječi koje su srodne engleskom (a u tom obliku se rabe i u ovom vodiču): aktivnost, indikator, trening, evaluacija, ekspert, implementacija, monitoring, projekt manager itd. Autori: Epifanija - V. seminar Evaluacija projekta - Donator (v.) najviše voli evaluaciju koju uradi ekspert (v.) zemljak, ili, još bolje, prijatelj, srodnik ili poslovni partner. Košta najmanje polovinu projektnog budžeta. Piše se opširno i opisuje najbanalnije detalje tako da odvrati čitatelja od čitanja. Navodno, postoje i negativne evaluacije, ali su jako rijetke i od njih niko nema koristi - kako zato što tako može doznati ono što se ionako zna (da je projekt promašaj), tako i zato što financijer (v.) ne bi potom davao pare. Sve druge vrste evalujacije zovu se objektivne i počinju i završavaju preporukom (v.) da se projekt nastavi, po mogućnosti s većim budžetom i učestanijim evaluacijama. Evaluacija seminara - U osnovi slično izvješću (v.). Završno seminarsko bogoslužje u svrhu seminarske reinkarnacije u sličnom obliku, u što skorije vrijeme, u još boljem hotelu i u nekom novom egzotičnom gradu. Ranko Milanović-Blank Facilitator - Ublehaš koji te za pristojan honorar natjera da skačeš okolo, pišeš po flipchartu (v.) i generalno praviš budalu od sebe a da pri tom ne saznaš ništa što već nisi znao, osim da je to vrlo korisno za razvoj zajednice (v.). Najčešće je facilitator i gluplji i neobrazovaniji od prosječnog učesnika (v.), ali mu/joj zato stoji na raspolaganju participacijska metoda (v.). Fajlirati - Engl. file. Nekad se govorilo arhivirati (v. engleski jezik). Uvrstiti neki novi poslovni dokument među već postojeće, fajlirane dokumente. Sistemi fajliranja se neprestano razrađuju i usavršavaju, što zahtijeva permanentnu restrukturaciju (=premještanje dokumenata s jednog mjesta na drugo), a što opet dovodi do toga da se potrebni dokumenti sve teže mogu pronaći. Blagodareći kompjuterskoj tehnologiji i mogućnosti printanja (=ispisa elektronskih dokumenata na papir), proizvode se mnoštva kopija istog dokumenta s neznatnim izmjenama, što zauzima ogroman prostor u ofisu (v.), te čini potrebne dokumente još nepristupačnijim. Dodatna prednost kompjuterske tehnologije jest mogućnost da se dokumenti fajliraju elektronski. Nakon napada elektronskih virusa ili slomova kompjuterskih sistema neke se elektronske verzije ipak uspiju sačuvati ali se najčešće ne može ustanoviti jesu li relevantne ili pak opasne po ugled dotične NGO. Fild vizit - Engl. field visit. Nekad se govorilo “biti na terenu, ići na teren”. Najčešće se odnosi na neopravdanu nenazočnost u ofisu (v.). Supervizori imaju niz razvijenih metoda uhođenja, no najčešće se i supervizor i žrtva u toj igri bježanja i praćenja, na obostrano iznenađenje, slučajno susretnu negdje u Dubrovniku, na Jahorini, Kopaoniku ili sličnom popularnom izletištu. Nebojša Šavija-Valha Financijer - Ima para, mada ih se nerado odriče. Ipak, uz dobar fundraising (v.), zna odriješiti kesu. Darežljivost se financijera da objasniti traumama iz djetinjstva, poreznim olakšicama, političkim poenima, imbecilnošću i drugim humanitarnim terminima. Flip Chart - Da ne postoji trebalo bi ga izmisliti; najrabljenije sredstvo u bacanju Mirovne novosti 37 ubleha (v.). Tabla i papiri A1 formata, na čemu se sve što se dešava na radionici (v.) piše, uglavnom od strane naivnih učesnika, pa se onda to lijepi po zidovima kako bi svi vidjeli šta je napisano a što nikoga ne zanima, i, začudo, niko se toga manifestno ne stidi. Istodobno, facilitatori (v.) se koriste flipčartom da ispune vrijeme radionice čitajući šta je napisano i pitajući druge šta o tome misle, te dopisujući novonastale gluposti (v. brainstorming). Umješniji facilitatori ga koriste i tako da unaprijed napišu i ono malo što misle sami kazati, pa tako ne moraju ni to malo pamtiti. Flipčart - Vidi Flip Chart Fundraising - Bacanje ubleha (v.) s ciljem ostvarivanja materijalne dobiti. Složena procedura koja zahtijeva čitav niz umijeća (v.) i aktivnosti (v.) ne bi li se odobrovoljio Financijer (v.) da odriješi kesu. FYI - Engl. “Tek da te obavijestim” Pošiljatelj poruke prosljeđuje neki dokument koji najčešće ni sam nije stigao pročitati, pa svaljuje tu obvezu na primatelja. Iskusan primatelj svjestan je te podvale, te dokument ne uzima ozbiljno, nego ga ili smjesta poništava (cf. fajlirati) ili prosljeđuje svojim podređenim. Najniži ublehaš iščitava dokument pažljivo i razmišlja koga bi informacije u njemu sadržane mogle zanimati. Potom ih za svaki slučaj prosljeđuje na sve adrese iz svoje mailing liste. Rezultat je da mu svi počinju pominjati majku i eventualne druge srodnike, sunarodnjake itd. zbog SPAMa. No, to ne rezultira prestankom sličnih aktivnosti sve dok dotični najniži ublehaš intelektualno-poslovno ne uznapreduje na beskrajnoj vertikali Ublehe (v.). Gender - RVR (v.) u memoriji donatora. Automatski dodjeljuje projektu višu razinu vrijednosti; stavlja se obavezno u ciljeve, svrhe, rezultate i strategije na razne načine, bilo kao centralna pozicija, bilo usputno pomenuto kao aspekt. Općenito se odnosi na sve što se može zamisliti u muško-ženskim odnosima, s tim što je po pravilu naklonjenije ženskoj strani odnosa. Trenutno u trendu. Idealnotipska ciljna grupa jesu fizički hendikepirane (najbolje oko 80%) žene, pripadnice etničke manjine, od kojih bar jedna aktivno vlada jezikom ublehe (v.). Globalizacija - Za razliku od entropije i nasuprot njoj, globalizacija je proces u kojem se nulti unos pretvara u posvemašnju sreću. Mnoge terorističke grupe (v.) koriste se krajnje nedemokratskim metodama kako bi usporile ovaj nezadrživi proces blagostanja. Grupni rad - Za facilitatora (v.), pored flip charta (v.), osnovno pomagalo, tj. taktika kojom se sav rad i odgovornost prebacuju na učesnike (v.). Kad god ponestane materijala za rad na radionici (v.), participanti (v.) se podijele u grupe po 3-5 osoba i da im se raspravljati o bilo kojoj temi. Time se ubije namanje sat vremena, za koje vrijeme facilitator smisli novu podlost za participante. Ako ništa ne smisli, onda grupe moraju prezentirati rezultate svojih grupnih radova i plenarno prodiskutirati, što traje satima i danima - odnosno onoliko dugo za koliko je facilitator plaćen. Guzovača - Polisemična i multifunkcionalna riječ. Vjeruje se da je nastala od sljedećih glagola: NAGUZITI SE (nekome za analni spolni čin, pri čemu taj čin može biti i u prenesenom smislu), ali su prisutna i sljedeća značenja: GUZELJATI (uglavnom sjedjeti i prebacivati se s guza na guz) TRPATI U SVOJU GUZICU (obžderavanje i općenito prisvajanje na tuđi račun) MISLITI GUZICOM (voditi računa o udobnosti bez pretjeranog rada i kritičke analize). Iz ovih glagola izvedene su imenice: POGUZIJA (onaj koji se voli obžderavati, što ima uglavnom pozitivnu konotaciju) GUZONJA (socijalistički funkcioner, opjevan, koji principijelno ne radi ništa drugo povrh toga što prakticira gore navedene glagole; ima negativnu konotaciju) Po mnogim indicijama, primjena termina guzovača potječe iz vremena socijalističkog prosperiteta (v. totalitarni režim), i nominira konzumiranje jela i pića u enormnim količinama bilo kojim povodom a na društveni račun, pri čemu su korisnici Guzonje. U novije vrijeme dobiva guzovača značenje plaćenih boravaka na seminarima u stranim zemljama, gdje su izgladnjeli BH građani mogli jesti i piti na račun vlade domaćinske zemlje, te razgledati kulturno-historijske znamenitosti i učiti o tomu kako treba raditi i živjeti zajedno s pripadnicima drugih etničkih grupa, napose onih protivu kojih su nedavno ratovali. Razvijenija guzovača slijedi nakon uspješno obavljenih nekolikih početnih guzovača, te mnoštva uspješno posjećivanih prijema (v.), a odnosi se na zaposlenje u nekoj NGO (v.). Ako neko nema sreće, dobije POLUGUZOVAČU, što znači da mu/joj se posao sastoji od izmišljanja i prepisivanja izvješća (v.), a ako pak ima sreće, onda je to guzovača u pravom smislu, što znači da se iscrpljuje u PC igricama, prijemima i posjetama drugim NGO poradi razmjene iskustava (v.). Velik dio vremena provede se i na sastancima (v.) te na I-mejlu (v.). Nastavak u slijedećem broju! [email protected] www.mreza-mira.net
© Copyright 2024 Paperzz
