close

Enter

Log in using OpenID

Bol - Zdravstveno veleučilište Zagreb

embedDownload
Koga sve zanima tema boli?
BOL
bol – zdravstveno pitanje
bol – ekonomsko pitanje
bol – socijalno pitanje
Zrinka Pukljak Iričanin, prof.
Katedra za zdravstvenu psihologiju
bol – psihološko pitanje
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
VIŠESTRUKO ZNAČENJE
BOL – fizička bol
BOL – patnja
DEFINICIJA
Bol je neugodni osjetilni i emotivni doživljaj povezan
sa stvarnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili opisima u
smislu takvog oštećenja.
Bol je uvijek subjektivna.
(WHO, 1986.)
DEFINICIJA
Bol je
što god osoba koja je doživjela kaže da jest i postoji
kad ona kaže da postoji.
OBILJEŽJA BOLI
lokacija boli
jačina boli
kakvoća boli
trajanje boli
GDJE?
KOLIKO JAKO?
KAKO?
KOLIKO DUGO?
(McCafery & Beebe, 1994.)
1
VRSTE BOLI
kriteriji
PRAG BOLI I TOLERANCIJA NA BOL
PRAG BOLI
najmanja jačina podražaja koji izaziva bol
1.
prevladavanje tjelesnih nasuprot afektivnih komponenti
uzrok koji bol izaziva
2.
TOLERANCIJA NA BOL
najjača bol koju pojedinac može trpjeti
3.
2.
intenzitet i trajanje
podjela boli
kriterij: uzrok boli
1.
podjela boli
kriterij: tjelesne - afektivne komponente
tjelesna bol
ozljeda tkiva ili patološki proces
somatogena bol
uvjetovana tjelesnim oštećenjem
(sinonim: tjelesna bol)
emocionalna bol
patnja
može se manifestirati i kroz tjelesne simptome
psihogena bol
uvjetovana emocionalnim stanjima
slična boli koja nastaje zbog oštećenja tkiva, ali se od
nje i bitno razlikuje
3. podjela boli
kriterij: intenzitet i trajanje
RAZLIKE IZMEðU TJELESNE I PSIHOGENE BOLI
TJELESNA BOL
dobro locirana
povećava se kod pokreta,
pritiska
često prisutna noću
jednako često učestala u
cijelom tijelu
PSIHOGENA BOL
slabo locirana
slabo reagira na dodatne
podražaje
rijetko prisutna noću
učestalija u glavi
•
•
•
•
•
AKUTNA BOL
intenzivna
javlja se iznenada
dobro lokalizirana
najčešće oštra i probadajuća
istegnuti mišić, slomljena kost,
opekotina,…
KRONIČNA BOL
• kontinuirana
• otporna na terapiju
• najčešće loše lokalizirana i tupa
• traje dulje od 6 mjeseci
• bol u donjem dijelu leña, artristis,
karcinom, glavobolje, fibromialigija
2
RAZLIKE IZMEðU BOLI I DRUGIH OSJETA
podražaji – nisu specifični
vrijeme latencije – dulje
putovi prijenosa – manje poznati
centri u mozgu – slabije locirani
adaptacija - ne postoji
popratne fiziološke reakcije – češće
utjecaj psiholoških činilaca - jak
BOL = osjet?
BOL – složeni doživljaj
OSJETLJIVOST POJEDINIH TKIVA NA BOLNE
PODRAŽAJE
jako osjetljiva
FAKTORI pri nastajanju boli
(neuro)fiziološki
psihološki
socio-kulturološki
koža
pokosnica
potrbušnica
moždane opne
spolne žlijezde
sluznica
TEORIJE BOLI
bubrezi
mozak
pluća
kosti
Teorija specifičnih receptora
Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača
Max von Frey, 1890.
osnovna postavka
doživljaj boli = doživljaj drugih osjeta
bol – osjet, nezavisan od drugih osjetnih modaliteta
•
•
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
Goldscheider, 1890. i Livingstone, 1943.
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall, 1965.
manje osjetljiva
•
•
Decartes (1644.)
postoji neprekinuta veza izmeñu mjesta podražaja i
centra u mozgu gdje se bol odražava
Frey (1895.)
slobodni živčani završeci – posebni receptori za bolne
podražaje
3
•
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
nedostaci
osnovna postavka
slobodni živčani završeci prenose i druge osjetne
stimulacije (toplo, hladno,..)
•
•
Teorija specifičnih receptora
•
doživljaj boli nije uvijek proporcionalan jačini
podraživanja tkiva
nemoguće objasniti utjecaj psiholoških procesa na
doživljaj boli
•
bol nastaje kad je neki podražaj dovoljno jak ili čest
• zbrajanje živčanih impulsa – najvažnije
bol može izazvati bilo koja vrsta podražaja,
na bilo kojem mjestu senzornog živčanog sustava
ako su podražaji dovoljno jaki
nedostatak
ne objašnjava utjecaj psiholoških i socijalnih činitelja
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall
Teorija specifičnih receptora/posebnih prihvatača
Teorija zbrajanja i kodiranja živčanih impulsa
•
uključuju isključivo fiziološke
komponente
•
svaka ozljeda tkiva nužno bi trebala
dovesti do boli
•
ne objašnjavaju boli bez ozljede, ni
razlike u intenzitetu doživljene boli uz
isto oštećenje
•
•
objedinjuje spoznaje o boli sa svih aspekata:
anatomija, fiziologija, kemija i psihologija
pojava boli ovisi o složenim neuralnim interakcijama - podražaji
nastali zbog oštećenja tkiva pod utjecajem su istovremene aktivacije
drugih uzlaznih i silaznih putova – mogu olakšavati ili blokirati
prijenos informacije o boli
• opisuje fiziološki mehanizam
koji objašnjava djelovanja psiholoških i socijalnih čimbenika na bol kao
neurološka “vrata”
(mogu se otvarati i zatvarati i tako modulirati doživljaj boli)
• lokacija:
stražnji rogovi kralježničke moždine (cijelim njenim dijelom)
NOVA TEORIJA
Teorija kontrole prolaza
Melzack & Wall
Kako se bol prenosi?
fizikalni podražaj
procesi u želatinoznoj supstanci
(hladetinasta tvar)
mogu dovesti do
odašiljanja
informacije o boli prema višim dijelovima živčanog sustava ili do
njihove
inhibicije
•
receptori
kemijska reakcija (histamin, serotonin, bradikinin, prostaglandin)
senzorna živčana vlakna (stražnji rogovi kralježničke moždine)
transmisijske T-stanice (supstantia geltinosa – hladetinasta tvar)
•
lateralni spinotalmički put
objašnjava individualne i situacijske razlike u doživljaju
boli
talamus
mozak
4
silazni
inhibicijski
procesi
otklanjanje
pozornosti
humor
vizualizacije
relaksacija
uzlazni
leñna
moždina
inhibicijski
vlakna za prijenos
informacije o boli
tanka A delta vlakna
nemijelinizirana C
vlakna
procesi
toplina
hladnoća
masaža
TENS
MOGUĆI NAČINI
DJELOVANJA
psiholoških čimbenika na bol
PSIHOLOŠKI ČIMBENICI I BOL
TRENUTAČNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE:
značenje ozljede
emocionalna stanja
prijašnja iskustva
očekivanja
pozornost
sugestija
psihofiziološka stanja
uzroci bol
ublaživači boli
pojačivači boli
TRAJNE PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE:
osobine ličnosti
značenje ozljede
emocionalna stanja
mogu blokirati, ali i olakšavati prijenos informacija o
boli
objašnjenje teorijom kontrole prolaza
osobna iskustva – nedovoljna za točnu procjenu tuñih
bolova
ozljede koje su očekivane, koje se smatraju dobrim
ishodom te one uslijed kojih se okolinski uvjeti mijenjaju
na bolje se lakše podnose (usp. radnici – ratnici)
emocionalno uzbuñenje blokira informacije o boli:
pokušaji samoubojstva – samoozljeñivanje ne
izaziva bol
sport – bol zbog ozljede tek nakon završetka
aktivnosti
vjerski obredi – hodanje po vatri bez boli i opekotina
5
emocionalna stanja
potištenost (depresija), tjeskoba (anksioznost) i strah
izrazito pojačavaju doživljaj boli
- antidepresivi djelotvorno smanjuju i somatogene,
i psihogene boli
- složeni odnos: dugotrajna bol povećava vjerojatnost
pojave depresije, a onda depresija dodatno smanjuje
toleranciju na bol
prijašnja iskustva
•
negativna iskustva s različitim aspektima zdravstva
pojačavaju doživljaj boli
•
pridavanje velike pažnje i velika zabrinutost vezana uz
bol u djetinjstvu, teže podnošenje boli u odrasloj dobi
pozornost
očekivanja
•
bol se bolje podnosi ako znamo
GDJE i KADA će se javiti
KOLIKO DUGO će trajati
KOLIKO JAKA i KAKVA će biti
ZAŠTO nastaje
osjećaj kontrole nad bolnim
podražajem
usmjeravanje pozornosti na druge podražaje smanjuje
intenzitet doživljaja boli (poticanje pacijenta na
razgovor, brojanje, glazba, TV, slike, vizualizacije…)
što zahtjevniji je paralelni misaoni proces, to je veća
vjerojatnost da bude uspješan u smanjenju boli
• priprema za operacije i sve vrste medicinskih
postupaka
• neizvjesnost i kriva očekivanja mogu dovesti do
doživljaja boli čak i kod bezbolnih postupaka
sugestija
Trepancija je postupak uklanjanja kroničnih boli
koji se provodi u nekim plemenima istočne Afrike.
Vrač presijeca kožu lubanje i mišiće ispod nje da bi
se vidjela što veća površina lubanje.
Kako bi otklonio bol, vrač struže po lubanji, a
pacijenti, bez grčenja lica i drugih bolnih
manifestacija, drže pod svojom bradom posudu u
koju kaplje krv.
• placebo
psihofiziološka stanja
• umor
pojačava bol, otežava procese zacjeljivanja i liječenja
•
relaksacija - smanjuje bol
• hipnoza
6
osobine ličnosti
ODNOS IZMEðU BOLI I OZLJEDE
ozljede bez boli - uroñena analgezija
•
ekstrovertirane osobe lakše podnose bol nego
introvertirane
•
sklonost tjeskobi i potištenosti utječe na percepciju boli
boli bez ozljede
boli neproporcionalne težini ozljede
boli nakon izlječenja ozljede - kauzalgija, fantomska bol
kauzalgija
nakon brzih i nasilnih oštećenja perifernih živaca koja
sadrže veliki broj simpatičkih vlakana
vrlo jaka, žareća
traje i nakon što su ozlijede zacijelile
može je potaknuti vrlo slab taktilni podražaj na mjestu
ozljede, ali i podražaji iz drugih osjetnih modaliteta
NAČINI SUZBIJANJA BOLI
kirurški zahvati
- presijecanje živčanih putova za prijenos boli
fantomska bol
prvi put opisana u 16. st., naziv iz 19. st
bol i druge senzacije u amputiranom dijelu tijela
mehanizam nastajanja nije posve objašnjen
PSIHOLOŠKI POSTUPCI SUZBIJANJA BOLI
placebo
biofeedback
farmakološki pripravci
- uzimanje lijekova za blokiranje prijenosa informacija o
boli
- nedostatak: tjelesna i psihička ovisnost
psihološki postupci
relaksacija
buñenje pozornosti
hipnoza
psihoterapijski postupci
7
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
173 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content