close

Enter

Log in using OpenID

Anemija i kronična bubrežna bolest - Zajednica udruga dijaliziranih i

embedDownload
Anemija i kronična
bubrežna bolest
Nakladnik:
Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Splitsko-dalmatinske županije
Urednici izdanja:
Zrinka Mach-Medved, ing
Marina Bogdanović
Autor:
Zrinka Mach-Medved, ing
Grafička priprema, dizajn i organizacija tiska:
Studio „dizajn Kovač“
Naklada:
250 primjeraka
Zagreb, lipanj 2009.
Izdavanje ovog priručnika omogućilo je:
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske
Grad Split
Bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti imaju visok rizik za razvoj anemije.
Ovaj priručnik će vam pomoći da saznate što je anemija i kako se ona liječi. Liječenjem anemije poboljšava se kvaliteta života i zdravlja kroničnih bubrežnih
bolesnika, a može se spriječiti razvoj ostalih kroničnih bolesti i oštećenja drugih
organa, posebno srca i krvnih žila. Razgovarajte s vašim liječnikom ili članovima
zdravstvenog tima kako bi naučili što više o svojoj bolesti, jer uspjeh liječenja
ovisi i o tome koliko ste vi spremni surađivati i pridržavati se liječničkih uputa.
Zrinka Mach-Medved
ANEMIJA
Što je anemija?
Anemija je naziv za smanjeni broja crvenih krvnih stanica (eritrocita) u cirkulaciji, smanjenu količinu krvi u tijelu te za smanjenu količinu hemoglobina koji ti
eritrociti nose. Eritrociti su krvne stanice koje služe za prijenos kisika iz pluća u
sve dijelove tijela. Na svom putu po tijelu skupljaju štetne produkte poput ugljičnog dioksida i odnose ga u pluća, gdje ga izdišemo. Anemija nije sama za sebe
bolest nego više opisuje stanje organizma odnosno postojanje bolesti.
Anemija uzrokuje:
• bljedoću kože i sluznice
• pojačan umor
• slabost
• slab apetit
• nesanicu
• ubrzan rad srca
• zaduhu u naporu
• omamljenost ili glavobolju
• otežanu koncentraciju
• zujanje u ušima
• gubitak libida
Koji su uzroci anemije?
Ukoliko se u nekog bolesnika posumnja da ima anemiju važno je otkriti uzrok
i odrediti tip anemije.
Uzroci anemije mogu biti mnogostruki:
• bubrežna bolest, jetrene bolesti, HIV/AIDS, sistemski eritemski lupus ili
karcinom
• gubitak krvi
• upalni proces
• pojačana razgradnja eritrocita
• manjak željeza, folne kiseline ili vitamina B12
• slaba prehrana
Željezo je mineral kojeg najviše ima u namirnicama poput iznutrica (jetrica,
bubrezi, krv) i lisnatog zelenog povrća.
Folna kiselina član je vitamina B skupine koji se u dovoljnim količinama
nalazi u povrću, jetrici divljih i domaćih životinja, kvascu (inaktivirani pivski
kvasac), orašastim plodovima i dr.
Vitamin B12 nalazi se u većim količinama u jajima (žumance) i ribama (srdela, tuna). Vaše tijelo treba ove važne vitamine i minerale koji su neophodni u
stvaranju eritrocita.
Loše prehrambene navike poput jednolične prehrane ili stroge redukcijske dijete s
nedovoljno vitamina B12, folne kiseline i željeza mogu dovesti do anemije.
Prije početka liječenja anemije
vaš liječnik će napraviti krvne pretrage na osnovu kojih će pronaći uzrok
anemije.
Zašto bubrežni bolesnici imaju anemiju?
Osim uklanjanje otpadnih tvari i viška tekućine iz organizma bubrezi obavljaju i druge funkcije. Jedna od tih funkcija je proizvodnja hormona eritropoetina
(EPO). Eritropoetin potiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih stanica. Kako
bubrežna bolest napreduje, bubrezi ne mogu stvoriti dovoljnu količinu eritropoetina, a time se smanjuje broj crvenih krvnih stanica. Nastaje stanje poznato
kao bubrežna anemija.
Kako ću znati imam li anemiju?
Najjednostavniji test za dokaz anemije je
kompletna krvna slika kojom se određuje broj
eritrocita i koncentracije hemoglobina i hematokrita. Hemoglobin je protein u eritrocitima
koji je odgovoran za transport kisika i ugljičnog dioksida u tijelu. Hematokrit je količina
eritrocita u cirkulaciji, a mjeri se kao postotak (%) od ukupnog volumena krvi. Normalne
vrijednosti hemoglobina su od 119-157 g/l za
žene i od 138-175 g/l za muškarce. Normalne
vrijednosti hematokrita su između 35 i 47% za
žene i između 41 i 53% za muškarce. Ako je
nivo hemoglobina niži od 110 g/l, a hematokrit ispod 33% vjerojatno imate anemiju.
Kako se liječi anemija kod kroničnih bubrežnih bolesnika?
Anemija nastala zbog nepovratnog zatajenja bubrega liječi se hormonom eritropoetinom koji pomaže koštanoj srži u stvaranju crvenih krvnih stanica. Osim
eritropoetina vaše će tijelo također trebati željezo za stvaranje eritrocita.
Svakako je potrebno izbjegavati liječenje ove vrste anemije transfuzijama krvi
jer se značajno smanjuje mogućnost za kasniju uspješnu transplantaciju zbog
razvoja senzibilizacije (nastaje imuni odgovor organizma na strano tijelo).
Cilj liječenja anemije
Cilj liječenja anemije je povećanje razine hematokrita od 33 do 36% te razine hemoglobina
između 110 i 120 g/l, što se smatra najnižim
vrijednostima da bi se osjećali dobro, imali više
energije i bili manje umorni.
Liječenjem anemije može se usporiti ili čak
odgoditi nastanak završnog 5. stadija kroničnog
bubrežnog zatajenja, koje zahtjeva nadomjesno
bubrežno liječenje (dijaliza ili transplantacija
bubrega). Izlječenjem anemije može se spriječiti razvoj ostalih kroničnih bolesti i oštećenja
srca i krvnih žila.
Kako se daje eritropoetin?
Eritropoetin se može davati na slijedeće načine:
• injekcijom pod kožu. To se naziva potkožna ili supkutana injekcija (SC)
• ubrizgava putem krvnih linija tijekom hemodijalize. To se zove intravenska injekcija (IV)
Osobe na peritonejskoj dijalizi ili kućnoj hemodijalizi injekcije eritropoetina
će si naučiti sami davati kod kuće. Osobe na hemodijalizi eritropoetin mogu
tijekom dijalize dobivati intravenozno ili supkutano. Eritropoetin se vrlo rijetko bolesnicima na hemodijalizi daje intravenskim putem, ovisno o odluci
liječnika.
Postoji nekoliko vrsta eritropoetina na Listi lijekova Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje. Vaš zdravstveni tim će odlučiti koji lijek i koji način
primjene je najbolji za vas.
Vrstu lijeka, dozu, učestalost primjene i trajanje liječenja eritropoetinom
određuje liječnik na dijalizi na temelju praćenja vrijednosti crvene krvne slike.
Željezo u liječenju anemije
Vaše tijelo treba željezo za stvaranje crvenih krvnih stanica. Jednom
kad započnete primati eritropoetin
tijelo će proizvoditi više crvenih krvnih stanica, pa će se željezo brže trošiti.
Pored toga, ako ste na hemodijalizi, nešto krvi se gubi u dijalizatoru (umjetnom bubregu), što također
smanjuje količinu željeza u vašem
tijelu. Bez dovoljno željeza liječenje
eritropoetinom neće biti učinkovito.
Željezo je najučinkovitije kada se
daje intravenskim putem. Intravensko željezo se može davati putem
krvne linije tijekom hemodijalize. Za
pacijente na peritonejskoj dijalizi,
željezo se može dati bilo intravensko
ili u obliku tableta.
Koliko će mi željeza trebati?
Cilj uzimanja nadomjesnog željeza je da ga u krvi bude dovoljno da vrijednost
hemoglobina dosegne 110 g/l. Vaš liječnik će odlučiti, koliko željeza trebate dobiti i koliko često, na osnovu slijedećih parametara:
• koncentracije hemoglobina
• doze eritropoetina
• koncentracije željeza u serumu
Željezo je važno u liječenju anemije. Bez dovoljno željeza, eritropoetin neće
biti iskorišten i nećete dostići ciljanu vrijednost hemoglobina.
Određivanje željeza
Osim određivanja hematokrita i hemoglobina obično se u bolesnika radi
koncentracija željeza (Fe), transferina (TIBC, UIBC) i feritina u serumu.
Kako biste bili sigurni da imate dovoljno željeza:
• transferin treba biti barem 20%
• feritin treba biti veći od 200 g/l za bolesnike na hemodijalizi, a za bolesnika na peritonejskoj dijalizi veći od 100 g/l
Ako se anemija liječi eritropoetinom, vaše željezo treba određivati svaki
mjesec dok anemija ne bude pod kontrolom. Ako nemate anemiju ili je vaša
anemija pod kontrolom, koncentraciju željeza treba provjeriti svaka tri mjeseca.
Utiječe li dijeta na liječenje anemije?
Hrana bogata željezom, vitaminom B12 i folnom kiselinom
može pomoći nekim bolesnicima
s anemijom. Dijetetičar vam može
pomoći u planiranju obroka koji
uključuju namirnice bogate ovim
vitaminima i mineralima. Prije
bilo kakvih promjena u vašoj prehrani posavjetujte se sa svojim
liječnikom.
Koliko dugo ću morati liječiti anemiju?
Anemiju ćete vjerojatno trebati liječiti cijeli život, čak i ako imate presađen
bubreg. Gotovo 20% bolesnika s transplantiranim bubregom ima anemiju koju je
potrebno liječiti eritropoetinom.
10
Što ako se moja anemija ne liječi?
Neliječena anemija može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, a postojeće može pogoršati. Smanjen broj crvenih krvnih zrnaca, a time i dotok kisika
u tkiva, tjera srce da snažnije pumpa krv kako bi se nastali manjak nadoknadio.
Zbog pojačanog rada, na srcu nastaju određene promjene koje se vide kao zadebljanja srčanog mišića, posebno njegove lijeve klijetke koja je zadužena da
pumpa krv u sve njegove dijelove. To se naziva hipertrofija lijeve klijetke (HLK).
Na žalost, mnogi bubrežni bolesnici razvijaju HLK i prije nego što dođe do zatajenja bubrega, a neki će čak i umrijeti od toga. Rano liječenje anemije može
spriječiti taj problem i niz drugih ozbiljnih komplikacija.
Što trebate upamtiti
• Osoba sa niskim crvenim krvnim stanicama ima anemiju.
• Anemija je uobičajena u osoba s kroničnom bubrežnom bolesti.
• Zdravi bubrezi proizvode hormon zvan eritropoetin ili EPO, koji potiče
koštanu srž da proizvede odgovarajući broj crvenih krvnih stanica ili eritrocita koji nose kisik u vitalne organe. Bolesni bubrezi, međutim, često
ne proizvode dovoljno eritropoetina.
• Kompletna krvna slika je laboratorijska pretraga koja uključuje određivanje hemoglobina i hematokrita koji pokazuju jeste li anemični.
• Transferin i feritin označavaju
razinu željeza u
tijelu.
• Smjernice za liječenje anemije
preporučuju da
bolesnici primaju eritropoetin
dok ne postignu
ciljni hemoglobin između 110
i 120 g/l.
11
• Bolesnici koji su na terapiji eritropoetinom trebali bi redovito raditi
krvne testove te pratiti koncentraciju hemoglobina. Ako je hemoglobin
iznad 120 g/l, liječnik bi trebao propisivati niže doze eritropoetina.
• Većina kroničnih bubrežnih bolesnika u liječenju anemije osim eritropoetina treba i željezo da bi dostigli ciljanu vrijednost hematokrita.
• Vodite računa o svim važnim nalazima.
Liječenje anemije kod kroničnih bubrežnih bolesnika je važno jer:
•
•
•
•
sprječava nastanak srčano žilnih bolesti
povećava radnu sposobnost bubrežnih bolesnika
poboljšava kvalitetu života
poboljšava sposobnost za tjelovježbu.
Nadamo se da vam je ova brošura bila korisna. Najbolja metoda liječenja je
ona koja odgovara vašem zdravstvenom stanju, vašem životnom stilu i onome što
vam se sviđa ili ne sviđa.
Sigurno ćete imati još pitanja o različitim mogućnostima liječenja.
Potrudite se prikupiti sve potrebne informacije kako bi mogli donijeti pravu
odluku.
Bez obzira za koju metodu liječenja ste se odlučili u nju treba biti uključen
cijeli zdravstveni tim.
Obzirom da su to osobe s kojima ćete se redovito susretati pitajte ih sve vezano
uz vašu bolest i vaše liječenje.
Literatura: National Kidney Fundation
UDRUGA DIJALIZIRANIH I TRANSPLANTIRANIH
BOLESNIKA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
21000 SPLIT, Šoltanska 1 (Bolnica Križine)
tel: 021 458 616, fax: 021 458 617
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
4 371 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content