close

Enter

Log in using OpenID

1 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.

embedDownload
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
1
PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS
ZABRINJAVAJUĆE VIJESTI
„Prčkanje“ u turizmu
Već se dogodilo ono najgore, a to je da Dubrovnik ima isključivo
monokulturu-turizam, i to onaj najniže vrste i kvalitete, koji zapošljava u
najvećem broju najnižu neobrazovanu radnu snagu i konačno daje
rezultate koji iz toga proizlaze a vidljivi su na svakom kantunu
Podnevne vijesti HRT-a 21.8. o.g. donijele
su jednu informaciju koja je u najmanju
ruku zabrinjavajuća kad se govori o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pa i samom Dubrovniku. Rečeno je ovako: Na
natječaju poduzetničkog impulsa za mjeru „jačanje poslovne konkurentnosti
poduzetnika i obrtnika„ 103 mala i srednja poduzetnika dobila su 71 i po milijuna
kuna NEPOVRATNIH sredstava od Ministarstva poduzetništva i obrta. Najviši pojedinačni iznos bio je milijun i 400 tisuća
kuna, a sve u svrhu proizvodnje i zapošljavanja.“ Lijepo i pohvalno, ali sad dolazi
najvažnije: NIJE STIGLA NITI JEDNA PRIJAVA iz Dubrovačko neretvanske županije. Pitam se što to znači, kako je to
moguće, ima li za to odgovornih u silnoj
birokratskoj mreži Grada i Županije?
Službeno nikad nitko za ništa nije odgovoran, ali ipak, situacija je zabrinjavajuća
pa i alarmantna jer iz ovoga proizlazi da
nitko iz Grada i županije nije zainteresiran
za poduzetništvo i obrt, nego samo za
„prčkanje u turizmu“?! Župan i gradonačelnik se stalno hvale kako podupi-
ru razvoj, investicije (ma što to značilo),
pa i putuju po svijetu na naš račun i navodno s tim ciljem, ali evo, sada kad se to
trebalo pokazati na djelu-nema ništa-nikoga!
Po novinama i portalima stalno čitamo
kako vlast u Gradu „podupire“ razne nazovi projekte ala onaj najnoviji u parku u
Pilama, podupiru se t. zv. poduzetnici bez
„arte i parte“, ugostiteljstvom se bave oni
što nemaju ni dana škole u ugostiteljstvu,
toleriraju se objekti koji po ničemu ne
zadovoljavaju ni sanitarne niti bilo koje
druge uvjete, produžavaju se ugovori za
rad bez natječaja objektima koji ne poštuju valjana rješenja o zabrani rada od
strane legalnih državnih institucija, javni
prostori pretvaraju se u privatne, građani
su srozani na najniži nivo bespravnosti.
Grad se pretvara u šporki CIRKUS sve pod
dirigentskom palicom turističke zajednice
i Grada, tj. gradonačelnika. Puno je već o
tome svemu napisano i rečeno i od struke
i od građana, ali, nažalost, vlast je gluha,
kad se radi o primjedbama građana. Oni
imaju svoje ideje, koje su daleko od do-
RANOJUTARNJE BUĐENJE LAPAĐANA (2)
Gospari smećegonjci
bronamjernih.
Ovakvom politikom vlasti u Gradu i Županiji, već se dogodilo ono najgore, a to je
da Dubrovnik ima isključivo monokulturuturizam, i to onaj najniže vrste i kvalitete,
koji zapošljava u najvećem broju najnižu
neobrazovanu radnu snagu i konačno
daje rezultate koji iz toga proizlaze a vidljivi su na svakom kantunu.
Ne znam zašto je sve to tako posebno u
Gradu s basnoslovnom tradicijom, koji je
oduvijek bio kulturna, skladna i po mjeri
čovjeka sredina za ugodni život. S naglaskom na BIO, jer nažalost to više nije.
Grad bez građana i njima pripadajućih
javnih površina i ostalih za život potrebnih prostora i nije grad. Ovo u što su ga
pretvorili vladajući u ovih zadnjih 15 godina jest zapravo jedno ČUDOVIŠTE, što
smo prije govorili: „Ni po tice ni po miša.“
Ovo nije Grad, ovo je mješavina cirkusa,
gumna, šporkih ugostiteljskih objekata na
svakom slobodnom pedlju javnih površina s istom, lošom ponudom, kafetarija
koje ne znaju što je to prava kafa, gradske kafane s ofucanim sjedalicama bez
naslona za ruke i td. Moglo bi se do sutra
nabrajat pa opet ne nabrojit sve nakaznosti.
Što više reći i komu? Jedino se možemo
uzdati u onu: Svemu dođe kraj, jedan dan,
pa će i ovima što danas bandaju Gradom doći kraj. Ali što će od Grada ostat
poslije njih?
Dr Dorina Mitić-Šoša
imenu zaključujem, demografski i nače
opustjelog) zavičaja. A vi gospari (kako
vam samo ova titula u ovom kontekstu
pristaje!) smetlištari, posebice vi koji radite oko OŠ Lapad, uznastojte ovih žarkih
ljetnih dana (i noći i dzora), kad su i
funjestre i persijane od kamare gospara
Hrdala širom otvorene (zimi, u studena
zimska jutra se ne trebate truditi, ne čuje
vas on i nijeste mu ni na kraj pameti, sva
su mu okna dobro zabubana, a dok se vi
mrznete na dvoru, on se gnijezdi u toplini
postelje u linculima od raše, ispod krpatura od perja i dvije-tri deke od kašmira povrh…), da mjentovani gospar učini taj (r
)evolucijski korak vraćanja svojim korijenima. Pa one kontejnere remućajte do i od
kamiona za oktavu gredzije i bučnije, a
ponedijenikom ubacujte krupni otpad
malo izdaljega i izvišega…Ako uspijete,
zaista ćete zavrijediti titulu smećegonjaca.
PS
Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke
dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.
Darko Kaciga Dubrovčanin
Baš me briga kako će tko, a naročito
gospar (da zna kako mi je teško prevaliti
ovu časnu titulu preko tipkovnice) Pero
Hrdalo, tumačiti to što mi je njegov imenjak, a moj prezimenjak, direktor dubrovačke Čistoće, (prvi)rođak. Vjerojatno
ni Peru nije pravo, ali ovo ni ne pišem zbog
odnosno radi njega (zn’o bi se da hoće i
sam obraniti od suludih optužbi iznesenih
u članku „Ranojutarnje buđenje Lapađana“, Glas Grada br.438, 9.8.2013., a zasigurno je više i oguglao na takve izljeve
malograđanštine po svojim radnicima i
svojoj firmi) nego radi onih stotinjak
„smećegonjaca“ odnosno radnika na „kamionima – smećegonjcima“, za koje pretpostavljam da nijesu vični javnom istupanju. Dakle, ovako nazvati i onako tretirati te
vrijedne i samozatajne ljude, koji svakodnevno glancaju Grad sizifovski pokušavajući popravljati permanentnu štetu što mu
je nas četresti tisuća i manča šporkačuna
i još toliko turistuna činimo, može samo
pokondireni skorojević koji drži da je uhitio Boga za bradu kad je (preko)juče dose-
lio u Grad, ostajući trajno opterećen kompleksom tovarogonjca, što je vjerojatno
dotad upražnjavao u svojoj zavičajnoj selendri. Ako stvarno ne može više trpjeti „ranojutarnja buđenja i uznemiravanja
nedužnih građana i turista“, ako stvarno
osjeća potrebu ponovno javno naglasiti
„nemogućnost normalnog življenja i spavanja“ u svojoj i ostalim ulicama oko OŠ
Lapad; ako stvarno zbog „kamionasmećegonjaca J.P.Čistoće“ u tim ulicama
„vlada pravi nemir i pakao zbog buke i
remećenja normalnog spavanja i življenja
i to svako jutro“; ako stvarno „dolaskom
spomenutih kamiona ponedjeljkom (kad
se odvozi krupni otpad, opaska D.K.) i
ostalim jutrima nastane prava lomljava,
pravi stampedo i u tom vremenu budu
probuđena sva čeljad…“; ako se stvarno
„to što čini gradska „Čistoća“ svakojutarnjim buđenjem i uznemiravanjem više… ne
da trpjeti, prešlo je svaku mjeru“; ako je
gosparu Hrdalu sve to preraslo u „zli (hoće
rijet zločinački) pothvat“; onda bi mu najbolje bilo vratiti se u idilu svoga (po prez-
2
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
RASTI S GRADOM
Što je to bilo po mjeri?
Ono u čemu se uvijek pređe mjera, to je ugostiteljska ponuda. Ovog
puta za primjer svima; kako se može urediti, poboljšati, a da to ne
znači izgubiti duh kultnog mjesta
Nije neobično da se teško navikavamo na
promjene. Nije to karakteristika samo naše
generacije, i naše none su sigurno svaku
promjenu u Gradu doživjele kao barbarizam koji narušava ove naše mire. Ipak,
nećemo pogriješiti kada za naše „njorganje“ nalazimo prave razloge, jer nažalost
ovo vrijeme donosi puno toga gruboga što
se nekako, priznat ćete, ne uklapa u ovaj
Grad po mjeri čovjeka. Što je to zaista
ovdje bilo po mjeri , znamo mi koji smo s
Gradom rasli, pa nas sad ta disproporcija
grada i čovjeka nerijetko nervira. Kao da
smo se uvukli u uske gaće.
Ma nije da mi ne bi htjeli napredak, i da nijesmo kontenti kad
nam Grad mijenjaju da bi ga
uredili i učinjeli modernijim.
Muka nam je kad od Njega
čine ono što nije, pa ga kite i
onda para ko..., ma znate već
cijelu priču. Ali u toj priči
možda vam je promakao
primjer kako se može, kada se
hoće, učinjet ljepšim, uredit i
prilagodit današnjim potrebama, a da se pri tome ne uništi duh onoga što smo voljeli i
u čemu smo uživali.
O čemu je zapravo riječ? Skoro da nema toga tko voli Grad,
a da nije toliko isto vezan za Lokrum. I
mislim da nismo nimalo nostalgični i nefleksibilni ako ne želimo da se Lokrum mijenja. Pa zar treba mijenjati nešto što je već
savršeno? E, pa to zadnje utočište ljepote
i mira, zaslugom Lokrumskih vatrogasaca sačuvano je, a da pri tom nisu takli ni
uništili ništa po čemu je Lokrum ono što
je uvijek bio. I na kraju ono u čemu se
uvijek pređe mjera, a to je ugostiteljska
ponuda. Ovog puta je za primjer svima,
kako se može urediti, poboljšati, a da to
ne znači izgubiti duh kultnog mjesta.
Snack bar LAKROMA u samom Portoču,
mjesto je gdje smo svi još od malih nogu
dolazili na sok, kavu...Kako je to u nas
postala praksa da se uz opravdanje bolje
ugostiteljske ponude nude baldahini, postelje i kušini u zmijskoj koži, ovdje u Snack
baru LAKROMA ćete sjesti za jednostavni
stol u skladu s ambijentom i u najboljem
prirodnom hladu. Osim što je sve čisto i
uredno, osoblje bara je na nivou. Žvelti,
dobro raspoloženi mladi ljudi neće vas
ostaviti da puno čekate. Prema domaćem
gostu odnose se s puno poštovanja, tako
da se na momenat osjećate kao da ste
došli doma nakon dužeg izbivanja. Nezaobilazno mjesto na Lokrumu, upravo zbog
svoje elegantne jednostavnosti, posebno
dobre usluge i jedinog noviteta- glazbe
uživo, našega sugrađanina Frana, koji
nam uz lagane zvuke gitare ovaj ugođaj
učini još čarobnijim. Bar LACROMA
zaslužuje čistu peticu. Iako ste
možda popili samo kafu s
mlijekom... vjerujte, na ovom
mjestu, gdje ugostitelj isto radi
svoj posao, ali je pri tom poštovao neprolaznost ljepote kojom nas je Lokrum uvijek ostavljao bez daha, barem na
kratko ćete se osjetiti kao da
imate milijun eura u špagu i da
ste iako Dubrovčanin, dobrodošli. I ne brinite za prokletstvo, jer ono se ne odnosi na
doživljaj koji ćete s Lokruma
svakako odnijeti sa sobom. I
baš Snack bar LACROMA je
točka na i zbog kojeg mogu
samo reći: Bravo momci!
Kristina Fiedler
OTVORENO PISMO DRŽAVNOM INSPEKTORATU
Obilazite li ljeti hotele i kafiće i
mjerite li dozvoljeni nivo buke?
Kako nisam imala izbora podnijela sam prijavu državnom inspektoratu protiv odgovornih u Hotelu Rixos zbog prekomjerne
buke tj. glazbe u večernjim satima, od 18.15 do 20 sati a ponekad
i od 20 do 24 sata. Nivo buke prelazi dozvoljenih 50 decibela,
unutar mog i susjedovog stambenog prostora. Ovo nije prvi put
da se žalimo državnom inspektoratu na ponašanje odgovornih
u hotelu Rixos, menagment hotela ne pokazuje nikakvu volju
da riješi ovaj problem.
Policiju smo zvali nebrojeno puta ovoga ljeta ali na žalost po
informacijama koje dobijemo od policije njihove ovlasti su ograničene. Pitam državne inspektore da li u toku ljeta obilaze
hotele i kafiće i mjere li dozvoljeni nivo buke, nama izgleda da
ne, jer tokom cijelog ljeta, hotel nastavlja da maltretira stanovnike u okolici a i svoje goste. Napominjemo da smo u stanju da
izmjerimo nivo buke jer danas svaki tablet ili telefon ima aplikaciju s kojom se može izmjeriti nivo buke, te mi nije jasno
zbog čega se ne sankcioniraju oni koji krše zakon i remete javni
red i mir. Prihvaćanje da je u turizmu i zbog turizma sve dozvol-
jeno, kao i divljaluk i siledžijstvo nije dobro poimanje turizma.
Nadalje, okoliš hotela je u užasnom stanju, smeće, razbacane
vrećice , plastične boce, razni otpaci hrane, igle od špriceva,
staklene polomljene boce, škarambeži svih vrsta, poludivlje
mačke, sasušena trava, neodržavano zelenilo, i slabo osvijetljeno. Od vrha Kotorske ulice pa sve do kupališta hotela Rixos,
Kačuo, i plaže hotela Bellevue, nema ni jedne kante za smeće a
skalini koji vode do kupališta se NE ČISTE! Ukoliko želimo
kvalitetne goste onda se moramo kvalitetno i ponašati, poštivati
zakone i ne ugrožavati zdravlje građana i naših gostiju. Molim
odgovorne u Državnom inspektoratu da poduzmu sve što je u
njihovim ovlastima da zaustave divljanje na kupalištu hotela Rixos, usputno hotel je uzurpirao morsko dobro i proširio se na dio
koji pripada svim građanima naše lijepe domovine te između
ostaloga i zbog toga što je prešao površinske gabarite po građevinskoj dozvoli, imamo danas problem buke i nepoštivanje
okolnih stanara i njihovih gostiju.
Marija Smodlaka, Kotorska 5, Dubrovnik
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
3
PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS
GRADSKE (NE)BRIGE
Treba li nam još jedan Linić?
Radnici koji rade za Čistoću nisu dužni da čiste izmet od vašeg psa i mačke, to je vaša dužnost i moralna
odgovornost, ukoliko imate morala
Konačno smo ušli u EU, ali se nismo os- Što se tiče zgrada u kojima psi stanuju, nococcus, Diphyllobothrium latum (osim
tavili komunističkih i socijalističkih ideja. vlasnik psa je dužan plaćati čišćenje lifta i pasa boluju mačke i druge divlje životinTrebamo li čekati pedeset godina? Donijeli stepenište. Plaćaju li vlasnici u Dubrovni- je), Dipylidium caninum ( i mačke), Toxosmo EU zakone, ali ih ne provodimo. Tre- ku? Ne!
cara canis itd.
ba li nam još jedan Linić? Treba li osno- Što se tiče azila na Žarkovici, to je sramo- Bolesti od kojih mačke boluju:
vati udrugu za zaštitu ljudi??? Neki ljudi ta ovog Grada, jer svi otvoreni azili u Eu- Bolest mačjeg ogreba dovodi do oštećenne mogu da pokopaju već nešto što je ropi su zatvoreni krajem 2007.g. i još su ja slijedećih organa : mozga, kostiju, oka,
davno mrtvo, pa onda osnivaju razne im dali rok 60 dana ako netko želi udomiti pluća, jetre, slezene itd.
udruge i hvale se humanizmom, a sve to psa, ako ne, zna se što slijedi.
Toxoplazma gondi
nema nikakve veze s humanizmom.
Kod trudnica u prva tri mjeseca dovoNe možete proći niti ulicama niti šetdi do spontanog pobačaja, ako dođe
nicama ovoga Grad a da ne naletite
do infekcije u kasnijoj trudnoći, dijete
na psa koji se sam šeće, ili možda
se može roditi slijepo, oštećenog
vlasnicu psa koja stoji po strani dok
mozga i to 60% se javlja hidrocefalus,
njen pas istresa svoje g...o odnosno
oštećenja sluha, upalu srčanog mišdrek u parku ili na ulici, a ona ponosića itd.
no nastavlja šetnju. Što se tiče šetnice
Te ljubitelje životinja pitam: želite li
u Uvali Lapad i šetnice u Zlatnom
zdravo dijete ili mačku.
Potoku, to se pretvorilo u manji deSve mlade mačke koje se liječe od
ponij smeća, koji su ostavile velike
Toxoplazme gondi, bez obzira na tergospođe.
apiju, one su i dalje parazitonoše.
Kad ljeti ostavite hranu na otvorenoj
Umjesto azila za pse na Žarkovici bi
površini, bilo u večernjim ili jutarnjim
trebalo izgraditi vidikovac, sportsku
satima, hrana se brzo kvari, a kvarendvoranu s pratećim ugostiteljskim obje se ubrzava porastom temperature
jektima i trkaću stazu za automobile i
i stvara se neugodan miris. Valjda bi
motore, tako da Dubrovnik ima bolju
to trebale znati osobe koje hrane
trkaću stazu za automobile od Rijeke
mačke, da ostatke hrane od prethod(Fjume).
nog dana trebaju pokupiti u vrećicu i
U zadnje vrijeme u Hrvatskoj imamo
baciti u kontejner od smeća, to isto
toliko udruga, pa razmišljam da li
vrijedi za gospođe čiji psi ostavljaju
možda tri milijuna ljudi ne radi, a
svoj izmet bilo u parku, skalinama ili
posebno bih naglasila udruge o zašulici. U zadnje vrijeme na pojedinim Znaju li vlasnici pasa u Dubrovniku što su njihove obveze? titi životinja. „Ja ću osnovati udrugu
lokacijama u Gradu oko kontejnera
za zaštitu ljudi“.
smeća postoje čopori mačaka, a valjda Treba dati odriješene ruke Veterinarskoj Htjela bih napomenuti da bi trebalo još
inspekciji da procijeni da li azil udovolja- jednog Linića da uvede red u rješavanju
su te mačke nekad imale i vlasnika.
Radnici koji rade za Čistoću nisu dužni da va, ako ne udovoljava, zna se što slijedi. pitanja kako na ulici tako i općenito.
čiste izmet od vašeg psa i mačke, to je To znači da ne može biti pod vedrim Demokracija nije stanje u kojem možeš
vaša dužnost i moralna odgovornost uko- nebom, bez vode, struje i nedovoljno ugrožavati druge ljude sa svojim tobože
liko imate morala. Očigledno nekima je hrane.
pravima, jer trebaš imati i obaveze prema
„moral“ naučna fantastika. Je li društvo Htjela bih naglasiti da na jednoj manjoj drugima, a pitanje je je li ih ispunjavaš.
palo tako nisko, da je moral postao sluča- površini živi od 200 do 500 pasa. Ako se Demokracija je za savjesne ljude, a pitanželite baviti psima, onda za njihovo zdrav- je je imamo li takvih u lijepoj našoj, možda
jna pojava ili više ne postoji.
Kad sam neki dan šetala zaustavio me lje trebate izdvojiti najmanje 400 kuna (cije- 5% a i manje.
jedan moj poznanik, pa me pitao što mis- pljenje protiv bjesnoće, tablete protiv
Katica Šarac, dr.med
lim o neredu koji čine vlasnici kućnih lju- parazita, ogrlica protiv lešmanijaze i antiako
je
bimaca i njihovi ljubimci, ja mu odgo- biotik
bolestan), to je jedna
varam.
„Da gospodine postoji zakon iz 12 mjese- velika suma novaca,
ca 2007.g. u kome piše kako se vode kuć- a gdje je hrana i voda.
ni ljubimci i da svaki vlasnik treba imati Nažalost, među psima imamo dosta lešvrećicu za smeće, metlicu i lopaticu.
Kad se radi o opasnim psima, oni manijaze, ako je pas
www.effect-dubrovnik.com
podliježu pod poseban zakon, a vlasnici bolestan onda treba
te pse trebaju voditi za povodac , psi biti pod stalnom terPORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FIobavezno nose brnjicu, a takve pse ne apijom i kontrolom
NANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU,
veterinara. Nabrojati
mogu voditi osobe koje su bolesne.
DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništZamislite, mi smo taj EU zakon usvojili prije ću bolesti od kojih psi
va, financijski proračuni, političke, društvene, kulturne i tur6 godina, a što rade naši komunalni re- boluju: bjesnoća, lešističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao dana, dudari? Ništa, dok komunalni redari u Zagre- manijaza (ostale divlbrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponbu naplaćuju vlasnicima pasa kaznu za je životinje), Toxešto riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva.
oplazma gondi, Echine odgovorno ponašanje.
4
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
VELIKE MALE SITNICE
Nervi debeli kao
vodovodne cijevi
Javljam se našem Glasu s opisom nekoliko velikih-malih sitnica.
l. Plaža Uvala Lapad, koja je nekad bila
ponos gradskih plaža, danas je ruglo. Zakupnici prostora, koji grdne novce zarađuju iznajmljivanjem ležaljki (od kojih se
nema gdje šugaman staviti) i suncobrana, uopće ne čiste more koje pripada
plaži. Od zagađenosti mora, u prošlu subotu se nije moglo kupati. Ovdje bi imalo
posla nekoliko inspekcija, ali ih nema na
vidiku.
2. U gradu s tisućama turista, poslije 21
sat, kad se zatvaraju samoposluge, ne
može se osim u Paska na Vojnoviću do
ponoća ni kesica grisna kupiti, jer ne radi
nijedan drakstor. Nedavno sam proputovao kroz Čapljinu i vidio da na Autobusnom kolodvoru piše: Drakstor 2 radi od 024.
3. U nedjelju smo ja i Kate išli na jednu
svadbu, ali nigdje, osim uz groblje na Boninovu, nismo mogli kupiti stručak cvijeća.
A priznat ćete da bi bilo jezovito na
vjenčanje nositi cvijeće namijenjeno onima koji vječno počivaju.
4. Vlasnici isluženih automobila koriste
svaki prostor slobodan od Sanitatovog koji
se naplaćuje i tu ih ostavljaju na vijeke vjekova. Time doprinose ružnom izgledu gra-
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Začepljeni odvod
na Pilama čeka
odgovorne
Amerlingova fontana na Pilama je
čuvena i poznata,
pa čeljad kad
dođe na Pile želi
se okrijepiti i
osvježiti. Nažalost, svi oni koji
koriste vodu na
fontanu, prilikom
dolska i odlaska
ugaze i u vodu na
pločniku zbog
začepljene kamene rešetke sa
šest buža. Nevjerojatno je da
odgovorni nemaju
vremena kako bi
očistili kanal da bi
voda mogla slobodno otjecati.
Zdravko
Trojanović Trojo
da, a onima koji nemaju novaca da plate
Sanitatov namet, onemogućavaju da tu
parkiraju svoje automobile. Koja je inspekcija za ovo nadležna.
5. Kad je asfaltirana Radićeva obala, radnici su na jedan šaht u blizini Ćeskine
mesare postavili poklopac koji pri prolasku automobila preko njega nesnosno
lupa, a iz šahta koji se nalazi u blizini
Privredne banke (ranije samoposluga
Rudine) izbija nesnosan smrad.
6. Postalo je pitanje ugleda imati dva kučka. Treba samo čuti njihovo zavijanje u
blizini Osnovne škole u Gružu kad zasviraju sirene Hitne pomoći ili vatrogasaca.
Tko hoće provjeriti stanje svoga nervnog
sustava, ne mora ići u Opću bolnicu.
Dovoljno je da se u to vrijeme nađe u blizini. Ako sve dobro prođe, znak je da su
mu nervi debeli kao vodovodne cijevi.
Za ovaj put toliko.
Barba Frane (Podaci poznati Uredništvu)
PRIOPĆENJE - HNS OSNOVAO NOVU PODRUŽNICU
Stonska podružnica
sedamnaesta u nizu
U prisutnosti ministrice kulture i članice predsjedništva HNS-a
Andree Zlatar Violić, gradonačelnika Dubrovnika i predsjednika
županijske organizacije HNS-a Andra Vlahušića te tajnika Dalmatinskog regionalnog saveza HNS-a Valentina Dujmovića, u
Stonu je 19.kolovoza osnovana sedamnaesta po redu
podružnica Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Za predsjednika stonske
podružnice HNS-a izabran je Vedran Kunica, za potpredsjednike Romano Vukas i Nikolina Franković Žile, dok je za tajnicu
podružnice na prijedlog novog predsjednika imenovana Dezideria Kralj. HNS-u se u Stonu pridružilo dvadesetak mladih ljudi
na čije je inzistiranje 19.kolovoza održan radni sastanak na temu
obnove razrušene kulturne baštine. Sastanku su između ostalih
nazočili ministrica kulture, gradonačelnik Dubrovnika te načelnik
Općine Ston. Nina Mašić
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
[email protected]
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 5
DANI FESTE &VALA – DANI FESTIVALA
Do dogodišta, Bog
va’n do zdrav’je...
17.8. – SUBOTA, u Babinom Polju na Mljetu održana
je završna večer „DANA FESTE & VALA – DANA
FESTIVALA“. Mnogobrojna publika ovih svečanosti
se upravo okupila tu završnu večer u „ARENI
ZABRJEŽE“. Glavni događaj večeri bilo je predstavljanje nove zbirke pjesama autorice DIANE BRKIĆ:
„Prvi red do sunca“ koja je izazvala velik interes kako
stanovnika Mljeta, tako i mnogobrojnih gostiju koji
ljetuju na Mljetu. Tvrdo ukoričena Knjiga, koja je već
samim estetskim dijelom posebna i zanimljiva, jer
se sastoji iz dvije cjeline: „Sviralo“ i „Pisalica“, uređena je tako da se može čitati i s jedne i s druge
strane, te daje poseban i neobičan doživljaj ugode
pri čitanju i biranju samih pjesama. Izuzetno detaljno, pomno i profesionalno zbirku je predstavio prof.
Milo Sršen. U više navrata tijekom večeri, uz autoricu
Dianu Brkić, kojoj je ovo druga zbirka pjesama, prof.
Milo Sršen je čitajući, komentirajući i uspoređujući
Dianine pjesme s mnogim situacijama života, pa čak
i iz Biblije, koje su prožete ljubavlju iz svih rakursa ljudskog života, majstorski je držao publiku usredotočenu na svoje izlaganje, kao na satu najzanimljivijeg predavanja na fakultetu. Inače, prof. Milo Sršen je
dugogodišnji član Hrvatske turističke zajednice, tako da je njegova profesionalnost prezentiranja izuzetno dobro bila uočljiva.
Autorica, Diana Brkić je jako emocionalno čitala svoje pjesme iz
zbirke, te je u više navrata prekidana dugotrajnim aplauzima.
Cijelu ovu svečanost je u glazbenom dijelu upotpunila mješovita
mljetska klapa „Kurenat“ pod vodstvom maestra Velebita Veršića, te standardni duet koji autoricu stalno prati: Milka & Silvio.
Također, valja spomenuti i izlaganje gosp. Miha Bušurela koji je
prepričavajući svoje anegdote iz života razgalio publiku smijehom. Na kraju, opet će dogodine biti početak trećih „Dana Feste
& Vala – Dana Festivala“, koje će vjerujemo biti jednako uspješne
kao i ove do sada. Uz sva ova događanja koja smo opisali u
zadnja dva broja „Glasa Grada“ posebnu hvalu dajemo našoj
doktorici; Magdaleni Nardelli Kovačić koja je budno oko za sve
nas i koja se brinula da ne bude nikakvih zdravstvenih iznenađenja, kako za vrijeme „Dana Festivala“, tako i za vrijeme njenog
neprekinutog 33-godišnjeg staža na otoku Mljetu.
DO DOGODIŠTA, BOG VA’N DO ZDRAV’JE...
Silvio Market, Foto: Nikola Hazdovac i Luka Market
ULICAMA
MOGA GRADA
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljakpetak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
6
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,
NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311
992, ILI SE JAVITE MAILOM: [email protected]
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
Slavica
Dubrovačke ljetne igre:
Filmokaz - ekranizacija djela
Oscara Wildea:LEPEZA LADY
WINDEMERE, IDEALNI MUŽ,
SLIKA DORIANA GRAYA
OBITELJ MILLER, INSTRUMENTARIJ SMRTNIKA:GRAD
OD KOSTIJU
28.8. / 21.00 Kinookus / Okusi
kino! VODA: ESENCIJA ŽIVOTA
Jadran
OBITELJ MILLER, ELYSIUM,
NEMOGUĆE
27.8. / 21.30 Plesovi i pjesme
Hrvatske - Nastup folklornog
ansambla Linđo
Visia
AVIONI 3D
UČIMO HRVATSKI
Broj i brojka
Razliku između riječi broj i brojka objasnio je 14.5.2013. u emisiji
Hrvatskoga radija Govorimo hrvatski prof. dr. Marko Alerić sa
Filozofskog fakulteta u Zagrebu ovako: “Riječ brojka označava znak za broj. Brojka može biti arapska ili rimska. Riječ broj
označava vrstu riječi kojom se iskazuje količina, glavni broj ili
redni broj. Glavni brojevi označavaju koliko je čega: jedan, dva,
pet, dvije stotine, pet stotina itd. Redni brojevi označavaju redoslijed. Prvi, drugi, treći, stoti itd. Redni se brojevi mogu pisati arapskim ili rimskim brojkama i iza jednih i drugih piše se
točka.
Evo nekih čestih pogrešaka koje se javljaju pri upotrebi brojeva. Pravilno je pisati: četiri, sedam, petnaest, osamnaest,
šezdeset, stotina. Broj milijun pravilno se izgovara upravo tako,
milijun, a ne milion ili miljon kako se često čuje. Broj milijarda
pravilno se izgovara baš tako, a ne miljarda, bilijun samo tako,
a ne biljon, a trilijun samo tako, a ne triljon. Kod pisanja brojeva slovima, uobičajeno se odvaja jedinica od desetice, desetica od stotice, stotica od tisućice itd. Npr. tisuću devet stotina
četrdeset i devet. Na računima, čekovima i općenito u novčanom poslovanju, pravilno je sve brojeve napisane slovima povezati u jednu riječ, kao npr. tisućudevetstotinačetrdesetidevet.
Između cijelog broja i desetinke broja piše se decimalni zarez.
Taj se zarez pravilno čita: cijelo, cijela, cijeli npr. jedno cijelo
dva, dva cijela tri, pet cijelih četiri. Kad se brojevne imenice i
brojevni pridjevi pišu brojkama, između brojke i nastavka, dodaje se crtica. Npr. brojka 20, crtica i nastavak ak (20-ak) čita se
dvadesetak, brojka 30 pa crtica i nastavak ak (30-ak) čita se
tridesetak itd. Takvim se brojevima označavaju približne vrijednosti, te uz te brojeve nije pravilno upotrebljavati prijedlog
‘oko’. Nije dakle pravilno govoriti oko tridesetak, oko
četrdesetak. Pravilno je samo dvadesetak, četrdesetak ili oko
dvadeset, oko četrdeset itd, jer se brojevima dvadesetak,
četrdesetak itd. već označava približna vrijednost”.
Eto, toliko i o brojevima. Možda je netko prije nego je pročitao
ovaj tekst pomislio da što se ima pisati o brojevima, kada je to
svakome jasno. Ipak i nije baš tako, a da mnogi pa i “učeni”
ljudi naročito griješe pri spominjanju brojke milijun izgovarajući je milion ili miljon. S obzirom na ekonomsko stanje u Državi
upravo ona je, zajedno s milijardom vrlo mnogo spominjana
“na sve strane i četiri bande” kako su naši stari običavali govoriti. Pri tome griješe od seljaka i mljekara pa do ministara i
saborskih zastupnika. Imali smo i predsjednika države, koji se
nakon izvjesnog vremena nakon što je stupio na dužnost uspio odviknuti od uporabe riječi region umjesto regija, ali miliona nije ni do danas. T.K.
UDRUGA BRANITELJA HRVATSKE PODRUŽNICA DUBROVNIK
Izlet u Vrapčiće-Međugorje
Udruga branitelja Hrvatske Podružnica Dubrovnik organizira
jednodnevni izlet 14.09.2013 Vrapčići-Međugorje. Polazak s Pila
u 6 sati ujutro a povratak u večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u našem zajedničkom druženju.
Informacije na broj 324023 ili mobitel 0915717963.
PODRUŽNICA SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE DUBROVNIK
Obavijest
Dubrovačka podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske organizira slijedeće izlete i to: 28. IX.2013. Sokograd (Cavtat, Čilipi,
Pridvorje); od 19. -22. X. 2013. izlet u Krapinu,Trakošćan,
Varaždin; od 17. -30. XI. 2013. odlazak u lječilište “Terme” –
Topusko. Prijave se primaju od 2.IX. 2013. na telefon 332-857 ili
u uredu Podružnice ulici Josipa Kosora br.30, ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 9-11 sati.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
7
UDRUGA DART
Ljetni karneval na Šipanu
Dvije manifestacije Ljetnog karnevala na Šipanu u Suđurđu 24.07 i 19.08.2013. izazvale su zanimanje kako domaće tako i fureste čeljadi. A umjesto bilo kakvih riječi
najbolje govore fotografije. T.B.
NAJZNAČAJNIJI DJEČJI URADAK U HRVATSKOJ:
Slikovnica „Priča iz života sokolova“
Djeca iz Dječjeg vrtića Cavtat, čija se vrtićka skupina zove „Ptići sokolići“ uz pomoć
svojih dviju odgojiteljica, Marije Mihatović
i Marije Radonić, postali su autori slikovnice „Priča iz života sokolova“.
Odgojiteljica Dječjeg vrtića Gruda Luce
Đurišić na predstavljanju slikovnice je
istaknula da su ovo trenuci kada odgojitelji
imaju „priliku promovirati svoje zvanje i biti
svjedokom snage, topline, ljubavi, podrške i znanja koje odgojitelji unose u živote djece iz dana u dan“. Kada su djeca
instinktivno izabrala ime Sokolići za svoju
skupinu, oni su se odlučili za sve ono
čemu su ih njihove odgojiteljice, Marija
Mihatović i Marija Radonić, ustrajno vodile
– odlučili su se za snagu, brzinu, prodornost, vjernost, brigu o članovima obitelji,
kompetenciji i samopouzdanju. Odlučili su
se i za radost – opjevanu u prekrasnoj
8
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
konavoskoj svatovskoj pjesmi – odlučili su
se za život.
Sve je počelo odabirom imena skupine, u
veljači, kada su djeca odlučila da se njihova skupina zove Ptići sokolići, i to
demokratskim glasovanjem. U procesu
poistovjećivanja s imenom odgojiteljice su
ih podučavale o zanimljivostima i životima sokolova. Djeca su donosila albume,
knjige i enciklopedije, a čitale su se priče
i basne u kojima se sokolovi spominju. Sve
te „neposredne“ doživljaje iz života sokolova djeca su pratila crtežima i tekstom.
Spontano su se počeli koristiti izrazi i fraze
iz narodnog jezika kao što su: oko sokolovo, na sokolu malo mesa, brz i spretan
kao sokol…
Prijelomni trenutak je bio posjet Sokol
gradu u Dunavama, nakon čega je počeo
nastajati još veći
broj crteža, konstrukcija od kocaka
i ostalih prirodnih
materijala. Svi su se
crteži spremali i opisi nacrtanog zapisivali. U lipnju su svi
crteži bili izloženi u
likovnom centru
odgojne skupine, nikakvim posebnim
rasporedom, gdje
su ih djeca mogla
vidjeti sve na okupu
– svakodnevno. Djeca su prilazila i povezivala crteže, a
odgojiteljice
su
pažljivim promatranjem i pitanjima shvatile da imaju priču. S djecom su razgovarale i dogovarale o odabiru crteža i teksta.
Od trenutka kada su djeca izabrala ime
svoje skupine do tiskanja slikovnice prošla su četiri mjeseca. Slikovnica je tiskana
uz potporu Dječjeg vrtića Konavle.
O važnosti ovakvih slikovnica u kojima se
poštuje dječji izričaj, a u kojima se odrasli
uspješno uspiju othrvati potrebi da ih
ispravljaju, govorila je slikarica Antonija
Rusković Radonić koja ju je nazvala najznačajnijim dječjim uratkom u Hrvatskoj
u ovom trenutku, budući se nije interveniralo u dosljednost dječjeg izričaja.
Slikovnica je predstavljena na prepunoj
taraci ispred kuće Matice hrvatske
ogranak Konavle na Grudi. U radosti predstavljanja slikovnice sudjelovali su i
glazbenici: flautistica Đive Franetović
Kušelj, lijeričar Ivo Letunić i pjevač Vlaho
Kordić. Ivica Puljić
UZ POTPORU PROGRAMA EUROPSKE UNIJE „MLADI NA DJELU“
U PARKU GRADAC
Mobilni knjižničari u Mlinima i Platu
treću godinu zaredom
Noć bajki
Nakon uspješne besplatne posudbe knjiga na stranim jezicima
u srpnju i kolovozu 2011. i 2012.
godine, župski mobilni knjižničari
i tijekom ove turističke sezone
nastavljaju svoje aktivnosti. Pred
dvije godine inicijativu je uz potporu europskog programa „Mladi na djelu“ započeo Europski
dom Dubrovnik, a ove se godine
u organizaciju uključila i dubrovačka Gimnazija.
Svake se godine u ovu lokalnu
inicijativu uključuje sve više mladih
iz Župe dubrovačke. Ove godine
posjetiteljima i stanovnicima Župe
dubrovačke knjige posuđuju gimnazijalke Katarina Benić, Ivona
Sušić, Matea Klokoč i Doris
Bogoje, Kristina Milat iz Ekonomske i Maris Butrica iz Turističke
škole te Lobel Zvonimir Daničić iz
Klasične gimnazije. Njihova
dežurstva na štandovima u Mlinima i Platu koordinira studentica
Barbara Daničić.
Kao i prošle godine, inicijativu financijski podupire i Turistička zajednica općine Župa dubrovačka. Od 27. srpnja do 8. rujna knjige se mogu posuditi na taraci hotela Mlini ponedjeljkom i
četvrtkom od 18-20 te srijedom i subotom od 10-12 sati, a utorkom, četvrtkom i nedjeljom od 1820 sati u Platu.
POPUST ZA
DUBROVČANE
U Parku Gradac, kod ribnjaka,
20.kolovoza je u organizaciji
Zelenog Foruma Eko-Omblića
i Dubrovačkih ljetnih igara
održana Noć bajki, a u okviru
projekta Moj Grad-BajkoGrad.
Nakon čitanja bajki dobra vile
Kike se zahvalila djeci i obećala im doći ponovo u park Gradac slijedeće ljeto. Hvala i
restoranu Mimoza za sokove i
kolačiće koje je uz rođendanski vatromet s ljubavlju priredio
za svu djecu.
EKO- OMBLIĆI I ZELENO
SUNCE
Na Šipanu
Prošlu subotu su mladi eko
aktivisti Eko-Omblići i eko aktivisti Zelenog Sunca posjetili
zeleni otok Šipan jedan od najvećih otoka Elafita, te u eko patroli, naišli na odloženi šut i
zemlju u sredini polja koji nagrđuje ljepotu otoka. Isto tako
na putu prema popularnoj plaži
Priježbi ima dosta odbačenog
smeća. Uz kupanje eko aktivisti su imali likovnu radionicu
„Naš zeleni Šipan“. J.Š.
POPUST ZA
DUBROVČANE
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 9
GRAD DUBROVNIK
GRADONAČELNIK S PREDSTAVNICIMA UDRUGE AUTOBUSNIH
PRIJEVOZNIKA
Naplata potraživanja i stroža regulacija
uvest će red na tržište shuttle autobusa
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić održao je 19.kolovoza sastanak
s predstavnicima udruge autobusnih prijevoznika s dubrovačkog područja „Ragusa bus“. Tema sastanka bila je loša
tržišna pozicija dubrovačkih prijevoznika
koji najviše rade na shuttle prijevozu putnika s brodova na kružnim putovanjima.
Naime, turističke agencije neredovito
plaćaju autobusere, a sve više u vršnim
ljetnim mjesecima
angažiraju prijevoznike
iz
drugih dijelova Hrvatske. Nakon što
je dio dubrovačkih
turističkih agencija podnio tužbu
protiv odluke Grada Dubrovnika da
se autobusima s
dubrovačkom
registracijom
omogući popust,
ta je odluka povučena i cijena
zaustavljanja na
Pilama je ostala
jednaka za sve autobuse. „Time smo
dovedeni u tržišnu utakmicu s velikim prijevoznicima koji tijekom zime imaju znatno više posla, vlastita parkirališta i povoljniji servis pa im ne možemo konkurirati“,
istaknuli su prijevoznici na sastanku te
dodali kako su time ugrožena radna mjesta u njihovim obrtima i poduzećima. Gradonačelnik Vlahušić kazao je kako žali
zbog nepovoljne tržišne situacije istakavši da će gradska uprava, u okviru zakonskih normi, pokušati izaći model pomoći
dubrovačkim autoprijevoznicima. Dodao
je kako su turističke agencije iz Dubrovnika dužne Gradu više od 4 milijuna kuna
za naplatu zaustavljanja na Pilama, dok
inozemne agencije plaćaju redovito, na
ime čega se uprihodilo oko 2,5 milijuna
kuna. U tijeku su pripreme za postavljanje fizičkih barijera koje će neplatišama
onemogućiti zaustavljanje na Pilama, a
Grad Dubrovnik spreman je od 1. rujna
provoditi zabranu zaustavljanja za autobuse onih agencija koje ne plaćaju
zaustavljanje na Pilama i Pločama, najavio je gradonačelnik Vlahušić ustvrdivši da
će se svi eventualni poremećaji u prometu
koji time mogu nastati kompenzirati pojačanim radom taksija i javnog prijevoza.
CROATIA AIRLINES
Podržavamo restrukturiranje, ali očekujemo partnerski odnos
Radni sastanak s predsjednikom uprave
Croatia airlinesa Krešimirom Kučkom i članovima uprave održali su 13.kolovoza
gradonačelnik Andro Vlahušić, direktor
Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić,
zamjenik župana Davorko Obuljen te
predstavnici gradske i županijske turističke zajednice. Predstavnici Croatia airlinesa predstavili su program restrukturiranja nacionalnog avioprijevoznika,
odnosno plan ušteda koji se odnosi na
smanjenje broja letova. Od ove zime ukida se zimsko letenje na relaciji Dubrovnik
– Frankfurt koje je Croatia airlinesu donosio veliki gubitak, kazao je predsjednik uprave Krešimir Kučko. Prezentirani troškovi
te linije su preveliki te ih se ne može kompenzirati iz javnih proračuna, koji takav
rashod nisu ni planirali, usuglasili su se
sudionici sastanka. Zato je dogovoreno da
će umjesto letova za Frankfurt, tijekom ove
zime, Croatia airlines poraditi na boljem
voznom redu za Zagreb, većem broju polazaka i kraćim presjedanjima za putnike
koji u Dubrovnik putuju preko zagrebačke
zračne luke. Već za sljedeću zimu, ponovna uspostava izravne linije Dubrovnik –
Frankfurt pokušat će se postići povoljnijim
zrakoplovima i pojačanim marketinškim
angažmanom za njihovo punjenje. Također, najavljeno je kako će se istražiti mogućnost uvođenja linija za Amsterdam i
Bruxelles tijekom ljeta, predsezone i pos10 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
ezone kako bi se nadoknadio smanjeni
broj slijetanja na dubrovačku zračnu luku.
Gradonačelnik Vlahušić istaknuo je kako
najveći problem iz perspektive Dubrovčana ostaju previsoke cijene karata na liniji
Dubrovnik – Zagreb te ponovno istaknuo
spremnost zakupiti 40 tisuća karata po najjeftinijoj tarifi koje bi se prodavale građanima Dubrovnika. Uprava Croatia airlinesa prihvatila je prijedlog te najavila kako
je već za ovu jesen spremna prodati nešto manje od 10 tisuća karata na taj način.
Obzirom na prometnu izoliranost Dubrovnika, želimo pokrenuti inicijativu da se
karte Dubrovnik-Zagreb oslobode plaćanja PDV-a, kazao je
gradonačelnik
Vlahušić te dodao
kako u toj inicijativi
očekuje potporu
Vlade
RH.
Uvažavajući obostrane potrebe i mogućnosti, ali daljnji
razvoj partnerskih
odnosa, direktor
Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić
predložio je mogućnost stacioniranja dijela flote Croatia airlinesa na dubrovačkom aerodro-
mu već od 2015. godine. Na današnjem
sastanku iznesen je stav da Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija i Zračna luka Dubrovnik podržavaju
napore uprave za stabilizacijom poslovanja Croatia airlinesa. Međutim, dubrovačka regija ne može snositi sav teret restrukturiranja te očekuju partnerski odnos nacionalnog avioprijevoznika i razumijevanje kako je zračni promet jedina veza Dubrovnika s Europom. Ako takvo razumijevanje izostane, stvorit će se preduvjeti za
drukčija tržišna rješenja, složili su se gradonačelnik, zamjenik župana i direktor
Zračne luke Dubrovnik.
20.KOLOVOZA 2013.
PREOBRAZBA GRUŽA
Obavijest o
financiranju
nabave školskih
udžbenika za
školsku godinu
2013./2014.
Ribarnica Gruž zasjala punim sjajem
U skladu s programom rada i
financijskim planom za 2013.
godinu, Zaklada Blaga Djela sufinancirat će obiteljima slabijeg
imovnog stanja s prebivalištem
na području Grada Dubrovnika
nabavu školskih udžbenika za
djecu osnovnoškolskog uzrasta. Sve potrebite poslove oko
prikupljanja i kontrole tražene
dokumentacije obavit će odgovarajuće službe Grada Dubrovnika, a da bi obitelj ostvarila pravo na refundaciju troškova nabave udžbenika mora
zadovoljiti kriterije iz članka 12.
Odluke o socijalnoj skrbi Grada Dubrovnika (Službeni glasnik 14/12).
Prema navedenoj Odluci
zahtjev mogu podnijeti korisnici koji nemaju prihod veći od :
- dvočlana obitelj- 2.800,00
kuna
- tročlana obitelj- 3.800,00 kuna
-četveročlana obitelj- 5.200,00
kuna
-za svakog daljnjeg člana- +
500,00 kuna
Zahtjev za jednokratnu
novčanu pomoć za refundaciju
nabave školskih udžbenika
podnosi se na slijedeću adresu:
Grad Dubrovnik, Upravni odjel
za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, Iva
Vojnovića 31, svakim radnim
danom od 9,00 do 12,00 sati, u
vremenskom razdoblju od 1.
rujna do 1. listopada 2013.godine.
Uz zahtjev je potrebno priložiti
sljedeću dokumentaciju:
1. uvjerenje o prebivalištu ili
preslik osobnih iskaznica za
oba roditelja,
2. dokaze o prihodima zajedničkog kućanstva (potvrda
Porezne uprave za 2012. godinu, te potvrdu o primanjima za
posljednja tri mjeseca),
3. preslik računa za kupljene
knjige.
Upravni odjel zadržava pravo
zatražiti i druge dokaze o socijalnom statusu obitelji.
Novu gradsku ribarnicu na
tržnici u Gružu svečano je
14.kolovoza otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić.
Uz novu ribarnice,
ponovno je otvorena i zelena tržnica što je privuklo
brojne prodavače i kupce.
U prigodnom govoru, gradonačelnik je kazao kako
je Dubrovnik dobio najljepšu
ribarnicu
na
Jadranu, zahvalivši djelatnicima i upravi Sanitata te
dubrovačkim graditeljima
koji su izvodili radove.
Istaknuo je kako je
završetkom ovih radova
završena preobrazba
Gruža tijekom koje se rekonstruirao park, obnovile
prometnice i infrastruktura te
uredio trg ispred crkve sv.
Križa. Predstavnik ribara i školjkara dubrovačkog područja
Antun Pavlović kazao je kako
je otvaranje ovakve ribarnice
od velikog značaja za ribare i
trgovce ribom, koji se trenutno suočavaju s brojnim izazovima. „Zadovoljni smo da je
ribarnica dovršena jer će nam
donijeti bolji komfor i sigurniji
prihod“, dodao je.
Šest milijuna kuna vrijedni radovi na rekonstrukciji ribarnice
na gruškoj tržnici završeni su
prošlog tjedna nakon što je u
ožujku ove godine gradska
tvrtka Sanitat potpisala ugovor
vrijedan 6 milijuna kuna s građevinskom tvrtkom „Dom
izgradnja“. Radovi su se izvodili prema projektu arhitekta Matka Vetme, a sukladno
rokovima, trajali su pet mjeseci. Nova Ribarnica ima deset
stolova dužine po šest metara,
a cijeli prostor je klimatiziran.
Riba se više neće prodavati u
gajbama, nego će se prodavati na ledu, što zadovoljava
europske standarde. U Ribarnici je osam mjesta za pranje i
čišćenje ribe. Predviđeno je 13
mjesta za postavljanje suvremenih vaga na punktove.
Napravljena je moderna hladnjača, dvostrukog kapaciteta
od dosadašnje. Kupljen je i
novi ledomat koji dnevno
može proizvesti 600 kilograma leda. Sudeći prema današnjoj atmosferi i prvim utiscima kupaca
i prodavača, gruška placa ponovno je zasjala punim sjajem, a cijeli Gruž vratio je živost urbanog središta koji mu je nedostajao tijekom izvođenja radova.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 11
GRAD DUBROVNIK
18. KOLOVOZA 2013.
SUSRET S DUGOGODIŠNJIM GOSTIMA NA LOPUDU
Milijunta putnica Zračne luke
Dubrovnik doputovala iz Rusije
Frank i Freda Letch jako dobro
poznaju Hrvatsku i vole je!
Napisali su to u svom pismu Frank i Freda Letch koji dolaze u
Hrvatsku već 43 godine i koju jako dobro poznaju. Njihovi prijatelji Viktor Rudež Hrvat iz Londona i Maja Lasić iz agencija
Alfa Travel svake godine pomažu im u organizaciji njihovog
boravka u Hrvatskoj. Prvo naše putovanje bilo je točno prije 44
godine u tadašnju Jugoslaviju u Budvu, a od 1970.kad smo prvi
put došli u Cavtat , stalno smo u Hrvatskoj. Obišli smo je čitavu
od Poreča, Vrsara,gdje smo bili za vrijeme rata, Splita, Dubrovnika do posebno nam dragih Hvara,Mljeta i Lopuda. 24. kolovoza
napunit ću 87 godina, a točno polovicu godina svog života redovno dolazim u vašu prekrasnu
zemlju.
Zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika Željko Raguž sudjelovao je 18.kolovoza na ceremoniji dočeka milijuntog putnika
Zračne luke Dubrovnik zajedno s direktorom ZLD Rokom
Tiolićem, zamjenikom župana Davorkom Obuljenom, direktoricom Turističke zajednice Dubrovnika Romanom Vlašić i predstavnicima Općine Konavle. Milijunta putnica ove je godine
Ruskinja Alexandra Sandimirova koja je doputovala letom iz
Moskve, a zamjenik gradonačelnika poklonio joj je dvije tjedne
turističke kartice i prigodne suvenire.
OVOGA PETKA U KNEŽEVU DVORU
Projekt Berači soli i Fleur de sel
(Cvijet soli)
Predstavljanje albuma
‘Berači soli’ i knjige ‘Fleur
de sel’ (Cvijet soli) Nikše
Kušelja, održat će se
23.kolovoza u Kneževu
dvoru. Album nam donosi atmosferu mediteranske
glazbe i uvodi nas u svijet
slikovitih asocijacija na
ljetno kino, Dubrovačke
ljetne igre, bose noge,
nonu i klavir, akvarij te brodove i luke. Kao rođeni
Dubrovčanin Nikša nam
dočarava atmosferu Grada kroz sjećanje na svoje djetinjstvo.
Zbirka pjesama se sastoji od tri dijela: „Fleur de sel“ dotiče nesvjesno u nama, „Rijetki petci i zgužvani ponedjeljci“ čine pjesme o stvarnosti, filmu i kazalištu, dok „Festival-karneval-funeral“ otvara stvarnost i realitet oko nas.
Nikša Kušelj poznati je hrvatski glumac. Značajnije uloge ostvario je u filmovima „Konjanik“ i „Generalov carski osmjeh“, te u
seriji „Jesen stiže dunjo moja“. Kao član ansambla HNK u Zagrebu istaknuo se u predstavama „Prosjačka opera“, „Macbeth“ i
„Konji ubijaju zar ne“. Pobjednik je HRT-ovog show-a „Zvijezde
pjevaju“ 2008. godine.
Knjiga „Fleur de sel“ i cd „Berači soli“ dostupni su na prodajnim
mjestima Tisak i Tisak Media.
12 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
Frank i Freda trenutno borave u hotelu La Villa na Lopudu, a
već sutra putuju na Mljet i potom dalje na Hvar. Engleski bračni
par zaista se može pohvaliti dobrim poznavanjem naše zemlje,
kako su strastveni ljubitelji putovanja ovog su proljeća krstarili
europskim rijekama , a itinerar kruzinga uključivao je posjetu
Osijeku i Vukovaru.
Izabrali smo taj itinerar upravo zbog uključenog posjeta Slavoniji,
ranije smo čuli za osječku katedralu kao i za stradanje Vukovara.
Dojmljivo je vidjeti kakve Je strahote prošao taj grad i oštećenja
koja su još vidljiva. Frank i Freda žive u južnoj Engleskoj pokrajini New Forest, 15 km od Southamptona jedne od najpoznatijih
luka za kružna putovanja u sjevernoj Europi. Ovaj bivši vlasnik
TV kuće i njegova supruga izbjegavaju u kolovozu biti kod kuće
jer je njihov kraj također svojevrsna turistička meka, s oko 8
milijuna turističkih posjeta godišnje.
Dugogodišnji posjetitelji najbolji su promotori našeg turizma,
stoga je TZ grada Dubrovnika za njih organizirala malu svečanost
19.kolovoza uručivši im zahvalnicu i prigodne poklone. Frank i
Freda Letch na Mljetu će provesti desetak dana, on će na ovom
prekrasnom otoku proslaviti svoj 87. rođendan čemu se jako
veseli, kao i planiranom dolasku u Hrvatsku sljedeće godine.
Jelka Tepšić
Peta larvicidna dezinsekcija
Peta po redu larvicidna dezinsekcija na području Dubrovnika
započela je 19. kolovoza 2013. za područje Gruža i Nuncijate, a
potom se 20.kolovoza nastavila za područje Lapada. U srijedu
21.kolovoza je bila za područje Gorice Sv. Vlaha i Montovjerne
a dan kasnije za područje Pile – Kono. Dalje ide prema slijedećem
rasporedu: 23. kolovoza: područje Ploča, 26. kolovoza: područje
otoka Lokruma i povijesne jezgre, 27. kolovoza: Park Gradac,
Danče i Sustjepan, 28. kolovoza: područje Komolca, Rožata i
Mokošice, 29. kolovoza: područje Lozice, Štikovice, Velikog i
Malog Zatona.
DUBROVAČKE UDRUGE DJECE I MLADIH
FUSION FESTIVAL
Ljetna škola filma Šipan
Nastup Linđa
Folklorni ansambl Linđo nastupio je 20.kolovoza
j u sklopu Fusion festivala u organizaciji plesnog
studija Step n’ Jazz na taraci tvrđave Revelin.
Jubilarni deseti filmski festival pod nazivom ‘’Ljetna škola filma
Šipan’’, koji se do 14. kolovoza održao na otoku Šipanu, ove je
godine ugostio dubrovačku udrugu „Luža“ te novu dubrovačku
udrugu na području filmske i video produkcije „Audiovizualni
centar Dubrovnik“. Ova udruga izrasla je kroz „Forum mladih“,
stožernu manifestaciju strateškog gradskog programa „Mladi i
Grad skupa. Audiovizualni Centar Dubrovnik predstavio se sa
svojim filmom “Košćela”, koji je rezultat rada učenika sedmih i
osmih razreda Osnovne škole Marina Držića, a premijerno je
prikazan prije mjesec dana u Kinu Slavica. Udruga Luža predstavila je deset svojih filmova, djela učenika Gimnazije Dubrovnik,
nastala u posljednje dvije godine. Udruga “Ljetna škola filma
Šipan” već godinama uživa potporu Grada Dubrovnika, a od
ove je godine i dijelom programa „Mladi i Grad skupa“. Udruga
je u protekloj školskoj godini sudjelovala u ostvarenju cjelogodišnje manifestacije „Forum mladih“.
Uz mnoge svjetski poznate step izvođače, Linđo je izveo koreografiju Jadrana Radonića zajedno s plesačicama Step n’ Jazz
studija u kojoj je pokazao spoj tradicionalnog i modernog, a na
oduševljenje brojne publike.
GATSKO KULTURNO LJETO
Kolarini s „Ribarskim
svađama“ oduševili
Kazališna družina Kolarin gostovala je prošlog vikenda u Gatama,
(mjestu iznad Omiša) u sklopu Gatskog kulturnog ljeta pod
nazivom”Dani Ive Marjanovića”. “Ribarske svađe” su i ovaj put
oduševile brojnu publiku, a Gatani su se još jednom pokazali kao
izvrsni domaćini. Kolarini su imali u ovoj predstavi i special guest stars: Robert Bošković, naš poznati glumac igrao je ulogu Đan
Đanka, a Nikola Sekulo, student 4. godine Akademije igrao je Patrun Vicenza. D.M.
DO ZATVARANJA IGARA
Triko cirkus teatar ponovno na ulicama Grada
Triko cirkus teatar svoj treći i posljednji sedmodnevni ciklus nastupa u sklopu popratnog programa Dubrovačkih ljetnih igara
započeo je 19. kolovoza ispred Crkve sv. Vlaha. Publiku su
ponovno zabavljali hodajući performansi, ulični spektakli u maniri
novog cirkusa gdje su tradicionalne cirkuske vještine isprepletene s jezikom uličnog teatra. Cirkuskim vještinama hodanja
na štulama, žongliranja, ljudske piramide, akrobatiranja na trapezu i akrobatskoj tkanini - svili, "akrobalansiranja" i drugim, vlada
pet cirkuskih artista kojima su pridružena dva glazbenika, a nastupaju do zatvaranja Igara svaki dan u večernjim satima. Nakon
nastupa 19. kolovoza ispred Crkve sv. Vlaha, u utorak 20. kolovoza, također ispred Crkve sv. Vlaha, 21. kolovoza na Stradunu
s programom „Retrofleksija“, te 22. kolovoza kraj Velike Onofr-
ijeve fontane s programom „Street Show Marathon“, ovoga petka
23. kolovoza cirkus je na Držićevoj poljani u 22:30 sati, 24. kolovoza u 22:00 sata na Velikom mulu u Staroj gradskoj luci, a na
zatvaranju Igara, 25. kolovoza će hodati na štulama ispred crkve
sv. Vlaha. Triko cirkus teatar nezavisna je kazališna družina koja
već duže vrijeme njeguje umjetnost cirkusa u Hrvatskoj. U proteklim godinama osnažili su hrvatsku cirkusku scenu nizom intenzivnih radionica cirkuskih vještina koji su vodili renomirani
cirkuski pedagozi iz cijelog svijeta, a surađivali su s mnogim
pedagoškim institucijama i profesionalnim kazalištima. Kao
priznanje svom radu, dobili su 2012. godine Nagradu publike
za najbolje neovisno kazalište godine u organizaciji portala
teatar.hr.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 13
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
BILJANA 2013.
Primorsko prvenstvo u vaterpolu
Peti jubilarni turnir „Biljana“, vaterpolo prvenstvo
Primorja, pod pokroviteljstvom Općine Dubrovačko primorje i Zaklade braće Mihanović iz Dola, a u povodu blagdana Velike Gospe koja se tradicionalno slavi u
Dolima, odigran je u subotu 17.kolovoza.
Osim nadmetanja u moru, posjetitelji su i
ove godine mogli uživati u potezanju
konopa i turniru tresete, te novoj atrakciji
– trčanju alke u karioli.
Tako su domaći mladići iz Grgovića u napetom finalu pobijedili ekipu Janske-Banići i osvojili pršut koji je konzumiran brže
nego traje jedna runda potezanja.
Turnir u treseti je privukao dvadesetak
ekipa iz Primorja i šire. U
prilično temperamentnoj
atmosferi uz obilje povika i „bestimja“ pobjedu
su odnijeli domaći: Antun
Konjuh i Dubravko
Marinović. Ponos proizašao iz tituliranja prvakom
Primorja u treseti bio je
viši i od borova ispod
kojih se batilo i strišavalo. Za trčanje alke prijavilo se tridesetak parova.
Bilo je tu svega. Gurao je
djed unuka, rođak rodicu, zet punicu, a pobijedili su bračni par Mihaela i Pero Brbora s ukupno 7 ponata i jedinom
pogođenom srijedom.
Ipak, glavni događaj dana je svakako
vaterpolo turnir gdje su se u prvom polufinalu sastali lanjski pobjednici, Elafiti i
domaćin Velika riva Doli. Elafiti, strukturalno pojačani svim generacijama Jugovih
naraštaja,ipak su rutinirano pobijedili rezultatom 11:6. U drugom polufinalu je
Orašac u tijesnoj borbi pobijedio kombiniranu momčad Primorje Junajted. Rezultat na kraju 12:10 za Orašac.
U pauzi, prije odlučujućih susreta, revijalnu utakmicu odigrali su Vila Banac i ... Vila
Banac. Nažalost ekipe Cavtata i Danača
su u zadnji čas otkazale nastup zbog odigravanja završnice Divlje lige.
U ČAST SVETOGA ROKA
svoga sveca obilježe
,sad već tradicionalnom
regatom svetoga Roka ,
koju organiziraju članovi
HJK Busola iz Slanoga.
Bilo je tako i 17. kolovoza, sutradan po Svetom
Roku, kada je u organizaciji Busole, a u
suradnji s JD Orsan iz
Dubrovnika
ispred
Dakse u 10 sati startala
regata s deset jedrilica
put slanjske vale koja je
bila krajnje odredište i cilj. Prvi je na cilj
stigao krstaš Dubrovnik kojim je kormilario Denis Vukas. Za njim je drugi k cilju
dojedrio Lapad, a treći Južni vjetar. I kao i
svake godine, Općina Dubrovačko primorje je bila pokrovitelj regate zajedno s TZO.
U večernjim satima su u prostorijama kluba u Grgurićima podijeljene nagrade najboljima i uz prigodnu festu jedriličari su
slavili svoj uspjeh i svetoga Roka, zaštitnika siromašnih i bolesnih koji je svojim
ovozemaljskim životom, žrtvom i davanjem najpotrebnijima postao svetac kojemu se vjernici utječu u najvećim nevoljama. Još 16. kolovoza od 1327. godine po
Jedriličarska regata
Grgurići su mjesto u Dubrovačkom
primorju,mala oaza mira u slanjskoj uvali
koja svake godine na poseban način štuje
blagdan svetoga Roka 16. kolovoza,
svoga sveca i zaštitnika. U Crkvi svetoga
Roka u petak je održan sveta misa na kojoj su se okupili Grgurićani,njihovi gosti i
vjernici slanjske župe.
Uz redovita stoljetna misna slavlja, Grgurićani posljednjih godina blagdan
14 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
Utakmica za treće mjesto između Primorja Junajted i Velike rive Doli ponovno je
ponudila obilje napetosti i preokreta, a kad
je tako, ishod mora biti veliki žal poraženih.
To je ovaj put domaćin Velika riva, koja
prvi put, otkad se igra turnir, ostaje bez
postolja. Rezultat na kraju utakmice 11:10
za Primorje. Unatoč porazu, domaćini nisu
bili nezadovoljni jer su pokazali da s
kadrom, od isključivo domaćih momaka,
znači Doljana, mogu parirati znatno jačim
ekipama sastavljenim od aktualnih, ili
bivših igrača Juga.
U velikom finalu, pod svjetlima reflektora,
u prekrasnoj i nabijenoj atmosferi Elafiti
su svladali Orašac. Rezultat na kraju 17:12
dovoljno govori o dominaciji Elafita koji su
cijelu utakmicu vodili s 3 gola razlike.
Najzaslužniji, što njegova ekipa zasluženo
odnosi pehar za prvo mjesto na otoke, je
svakako Ivica Duždević koji
je u finalu zabio 8 pogodaka. Oračšani, bez svoga
najboljeg pojedinca Davora Rakigije, jednostavno
nisu imali recept kako ga
zaustaviti.
Kako se već ušlo duboko
u noć, po dodjeli priznanja
najboljima, nastavilo se
logičnim slijedom i zabavom, gdje su mještani i
njihovi gosti uživali do ranih
jutarnjih sati. Sve u svemu,
fantastičan događaj u još
ljepšoj atmosferi završio je
s obećanjem „Vidimo se
dogodine!“.
Matko Konjuh
njegovu zagovoru učinila su se čuda i
čudesna ozdravljenja. Lj.Šimunović
OVOGA PETKA
„Ribarske svađe“ u
Slanomu
Predstava “Ribarske svađe” Carla Goldonija, u režiji Žuže Egrenyi, Kazališne
družine “Kolarin” odigrat će se u petak
23.kolovoza u Slanomu ispred crkve Sv.
Jeronima u 21 sat, a u sklopu Primorskog
kulturnog ljeta 2013. Ulazak je slobodan.
Dobrodošli!
KONAVLE
OPĆINA KONAVLE
ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA
Na temelju članka 17. Odluke o javnim priznanjima Općine Konavle («Službeni glasnik Općine Konavle» br.4/11)
Odbor za javna priznanja objavljuje
POZIV
za dostavu prijedloga kandidata za dodjelu javnih priznanja
Općina Konavle pokreće postupak za predlaganje kandidata
za dodjelu javnih priznanja koja se dodjeljuju dana
21.listopada,na Dan Općine Konavle.
Javna priznanja se mogu dodijeliti domaćim i stranim fizičkim
i pravnim osobama u zemlji i inozemstvu radi odavanja priznanja za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za
razvitak i ugled Općine Konavle,i to:
I. Imenovanje počasnim građaninom Općine Konavle,
II. Nagrada Općine Konavle za životno djelo,
III. Nagrada Općine Konavle.
IV. Zahvalnica Općine Konavle.
Počasnim građaninom Općine Konavle može se imenovati
građanin Republike Hrvatske i druge države koji je osobito
zaslužan za napredak i promicanje ugleda Općine Konavle u
Hrvatskoj,ali i izvan državnih granica. Nagrada Općine pod
točkom II. dodjeljuje se za cjelovito djelo koje je pojedinac
ostvario u tijeku svog radnog vijeka i koje predstavlja izuzetan
i osobito vrijedan doprinos razvoju Općine Konavle iz sljedećih
područja:
- kulture,
- znanosti,
- odgoja i prosvjete,
- zdravstva i socijalne skrbi,
- tehničke kulture,
- športa i tjelesne kulture,
- prostornog uređenja i zaštite okoliša.
Nagrada Općine pod točkom III. dodjeljuje se za iznimna
postignuća i doprinos od osobitog značenja fizičkim i pravnim
osobama ostvarenim u protekloj kalendarskoj godini.
Nagrada Općine Konavle može se dodijeliti za dostignuća i
osobite rezultate iz sljedećih područja:
- kulture,
- znanosti,
- odgoja i prosvjete,
- zdravstva i socijalne skrbi,
- tehničke kulture,
- športa i tjelesne kulture,
- prostornog uređenja i zaštite okoliša.
Zahvalnica Općine Konavle je javno priznanje koje se dodjeljuje fizičkim i pravnim osobama za donacije i slične
aktivnosti,kao i za uspješnu suradnju,te za doprinos razvoju i
ugledu Općine Konavle.
Kandidate za dodjelu javnih priznanja u pisanom obliku mogu
predlagati:
- najmanje 1/3 vijećnika Općinskog vijeća Općine Konavle;
- radna tijela Općinskog vijeća Općine Konavle,osim Odbora
za dodjelu javnih priznanja;
- općinski načelnik i zamjenik općinskog načelnika;
- pravne osobe i udruge građana sa sjedištem na području
Općine Konavle;
- najmanje tri fizičke osobe s prebivalištem na području Općine
Konavle.
Prijedlog za dodjelu javnih priznanja treba sadržavati:
- podatke o podnositelju prijedloga;
- iscrpno obrazloženje postignuća i doprinosa zbog kojih se
daje prijedlog za kandidata za dodjelu javnih priznanja Općine
Konavle, prosudbu postignutih rezultata uz odgovarajuću dokumentaciju;
- vrstu javnog priznanja za koje se osoba predlaže.
Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja mogu se dostaviti do
28.kolovoza 2013.godine.
Prijedlozi se dostavljaju na adresu:Općina Konavle, Cavtat,
Trumbićev put 25, Upravni odjel za opće poslove i mjesnu
samoupravu.
ODBOR ZA JAVNA PRIZNANJA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE
KONAVLE
KLASA:061-01/13-01/02
UR.BROJ:2117/02-02-13-1
Cavtat, 8.kolovoza 2013.g.
ČILIPI
Konavljani i turisti pokupovali
radove korisnika Josipovca
Centar za rehabilitaciju Josipovac u nedjelju 18.kolovoza je u
Čilipima u suradnji s Općinom Konavle, Mjesnim odborom Čili-
pi i Župom sv. Nikole organizirao prodaju rukotvorina korisnika
centra. Korisnici CZR Josipovac predmete su izradili u sklopu
radno okupacijskih radionica. Iz CZR Josipovac naročito se zahvaljuju don Josipu Barišiću na spremnosti za suradnju s ustanovom kao i toplom gostoprimstvu u Čilipima. Odaziv Konavljana,
ali i njihovih gostiju koji su u Čilipe došli na redovni folklorni
nastup ispred crkve sv. Nikole bio je više nego dobar.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 15
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
REAGIRANJE ŽUPANA NIKOLE DOBROSLAVIĆA NA ISTUP MINISTRA PROMETA I KOMUNIKACIJA BOSNE I
HERCEGOVINE DAMIRA HADŽIĆA GLEDE GRADNJE PELJEŠKOG MOSTA:
Ministar ne razumije problem o kojem govori
„Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić ustvrdio
je, u istupu u „Dnevnom
avazu“, kako se Pelješki
most neće graditi, kako je
neisplativ, te kako u Hrvatskoj „nema tako neracionalnih osoba“ koje bi
gradile Pelješki most.
Nažalost, ministar se ovime
na neprimjeren način upliće
ZBOG NAJAVE UKIDANJA LINIJE ZA FRANKFURT
Županija nezadovoljna
Zamjenik župana Davorko Obuljen nazočio je sastanku s predstavnicima Croatia Airlinesa povodom najavljenog ukidanja
zračne linije Dubrovnik - Frankfurt. Sastanku su nazočili gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, direktor Zračne luke
Roko Tolić i predstavnici turističke zajednice Županije i Grada.
Nažalost sastanak nije urodio plodom, jer nije rezultirao
zadržavanjem zračne veze prema Frankfurtu. Sudionici su prihvatili nužnost smanjivanja troškova poslovanja i restrukturiranje
OD 19.- 30. KOLOVOZA U DUBROVNIKU
42. izdanje slavističke škole
Na svečanom otvaranju 42. hrvatskog seminara za strane slaviste koji se u organizaciji Zagrebačke slavističke škole od 19.30. kolovoza održava u Dubrovniku, sudjelovala je i zamjenica
župana Marija Vučković. Slavistička škola u Dubrovniku je od
1972. godine i od tada je školu pohađalo preko 2500 studenata
iz 60-ak država svijeta. Ovogodišnja je tema predavanja, koji su
okosnica škole, Otpor. Tako će 12 stručnjaka iz različitih područja ponuditi recentne perspektive čitanja subverzivnih praksi i njihovih ograničenja u hrvatskoj književnosti, kulturi i jeziku.
U svom se govoru zamjenica župana M. Vučković osvrnula na
središnju temu ovogodišnje škole.
-S obzirom da je tema ovogodišnjih predavanja Otpor, raduje me što ona počinju s predavanjem Otpor i metoda –
dvadesetostoljetna držićologija. Upravo
s otkrićem Držićevih subverzivnih tendencija koje su bile otekstovljene u
16 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
u interno hrvatsko pitanje, a pokazuje i da ne razumije problem
o kojem govori. Pelješki most nije puko pitanje povezivanja dvije
hrvatske obale udaljene 2,4 km, već je to hrvatski geostrateški
imperativ povezivanja dva odvojena dijela teritorija. Nikakvo
drugo rješenje nije za ovu Županiju ni za Republiku Hrvatsku
prihvatljivo. Ne postoji nijedna država na svijetu koja ne bi spojila dva odvojena dijela svoga teritorija kad bi to tehnički mogla,
kao što je to moguće u slučaju povezivanja eksklave krajnjeg
hrvatskog juga. „Nema tako neracionalnih osoba“ u Hrvatskoj,
da upotrijebim sintagmu ministra Hadžića, koje ne bi gradile
Pelješki most, povezale krajnji jug i otvorile put ekonomskom
prosperitetu Pelješca, Korčule, Mljeta, Lastova...“
CA, međutim ponovo se pokazalo da su na djelu rješenja na
štetu Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, akoja je
prometno izolirana. Županija nije zadovoljna takvim rješenjem i
smatra da Vlada RH mora situaciju Zračne luke Čilipi i linija s
tog aerodroma gledati drugačije nego druge linije CA. Također
ne zadovoljava najava CA da će iduće zime (2014.) razmotriti
ponovno uvođenje linije za Frankfurt, te da će razmotriti povećanje broja linija za Zagreb,koje već sada subvencionira Grad
Dubrovnik. Dubrovačko-neretvanska županija ne želi vjerovati
da će se i ovaj problem slomiti preko leđa građana ove Županije.
pismima toskanskom vojvodi Cosimu Mediciju, počinje se shvaćati da Marin Držić nije čovjek jednog vremena i jednog pogleda na svijet, već potomak tranzicijskog vremena koji je živio
u vremenima teških kriza, stoga je i inspirirao one koji su htjeli
naglašavati proturječnosti. Vjerujem da će ovogodišnji tematski
ciklusi predavanja - nastavni rad u lektoratima i proseminarima,
kao i zbornici i knjige koji prate program škole, potaknuti studente polaznike na snažnije povezivanje s hrvatskim jezikom,
književnošću, povijesti i kulturom, kao i artikulirati aktualna motrišta u suvremenoj hrvatskoj znanosti o književnosti.- zaključila
je M. Vučković i polaznicima zaželjela uspješan rad i ugodan
boravak u Gradu i Županiji.
U BRODOGRADILIŠTU „LEDA“
Zamjenik župana Davorko Obuljen
na porinuću broda
U korčulanskom brodogradilištu „Leda“ u
subotu 17. kolovoza
porinut
je
novoizgrađeni brod
„Frisian Sea Seek“.
Brod je izgrađen za
nizozemskog brodovlasnika koji će ga
nakon tegljenja iz Korčule preuzeti u brodogradilištu Peters
Shipyards u nizozemskom gradu Kampenu. „Frisian Sea Seek“
je duljine 118. 19 m, širine 13. 43 m, uz gaz od 6. 10 m, ima
nosivost 6400 TDW, uz volumen skladišta 836 m3, može ploviti
snagom 1600 kv. Ovo je ujedno najveći brod dosad izgrađen u
brodogradilištu „Leda“. Uz zamjenika župana Davorka Obuljena i direktora brodogradilišta Srećka Martinija porinuću broda
su prisustvovali i predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo Igor Rađenović, saborski zastupnik Mladen Marelić, gradonačelnik Korčule Vinko Kapelina, predsjednica Gradskog
vijeća Korčule Ivona Kapor te partneri iz Nizozemske.
IZVANNASTAVNA AKTIVNOST EKONOMSKO-TRGOVAČKE ŠKOLE
ZAINTERESIRALA UČENIKE
Jačanje komunikacijske
kompetencije učenika
Projekt „Jačanje komunikacijske kompetencije učenika srednjih strukovnih škola“ (Voc.Com), koji za cilj ima usavršavanje
komunikacijskih kompetencija učenika ekonomskih škola kako
bi se osnažio njihov položaj na tržištu rada, predstavljen je
20.kolovoza u hotelu Lero. Nositelj projekta, koji je započet prije 11 mjeseci, je Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik.
‘Projekt je nastao zapravo kao odgovor na jedan natječaj usmjeren prema strukovnim školama a u cilju poboljšanja položaja
naših učenika na tržištu rada. Znači radi se o izvannastavnoj
aktivnosti, govorništvo za poduzetništvo, u kojoj ćemo mi naše
učenike usavršavati u komunikacijskim vještinama, osobito govorničkim. Također, aktivnost će biti usmjerena i na jačanje njihovih strukovnih kompetencija - istakla je Sandra Roseti Bazdan, voditeljica ovog projekta i ujedno nastavnica hrvatskog
jezika u dubrovačkoj Ekonomskoj i trgovačkoj školi, ističući kako
se baš ova aktivnost razlikuje od srodnih joj aktivnosti, poput
POSJET IZASLANSTVA DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE
LASTOVU
Provedba programa „Dnevni
boravak i pomoć u kući“
Pročelnica Upravnog odjela za međugeneracijsku solidarnost,
branitelje i obitelj Nina Skurić, viši savjetnik u Upravnom odjelu,
Pero Pendo, i županijska vijećnica te ujedno i tajnica Matice
umirovljenika Dubrovačko-neretvanske županije, Luce Gvozden,
posjetili su u utorak 20. kolovoza općinu Lastovo povodom
provedbe programa međugeneracijske solidarnosti „Dnevni
boravak i pomoć u kući“.
Razgovarali su s načelnikom općine Lastovo, Leom Katićem, i
voditeljicom udruge „Val“ iz Lastova, Annette Mufić-Trojković
koja već pet godina pruža usluge izvaninstitucionalne pomoći
prema programu „Dnevni boravak i pomoć u kući“ osobama
starije životne dobi i na taj način skrbi o 100 stanovnika otoka
Lastova kojima je zbog starosti i nemoći pomoć potrebna. Dubrovačko-neretvanska županija aktivno prati provedbu programa i financijski podupire njegovo izvođenje. Predstavnici županije upoznali su se s trenutnom situacijom i problemima koji
se pojavljuju u vezi obavljanja programskih aktivnosti kako bi
zajedno s općinom Lastovo i udrugom „Val“ omogućili njihovo
rješavanje na zadovoljstvo svih, a osobito starijih Lastovaca.
debatnog kluba i slično, zato jer povezuje govorništvo i poduzetništvo. Aktivnost će se provoditi modularno, odnosno u određenom broju tema/školskih sati, a to će otprilike biti u periodu
od 4 mjeseca kako se učenici ne bi dodatno opteretili. Program
aktivnost će se bazirati na radu u malim skupinama kojima će
se predavači izmjenjivati. Također, za dodatnu motivaciju učenika aktivnost će sadržavati i natjecateljske komponente.
U svibnju je ova izvannastavna aktivnost isprobana u obliku pilot programa te se javilo više zainteresiranih učenika nego što je
moglo sudjelovati. Znači, interesa među učenicima za jačanje
komunikacijske kompetentnosti itekako ima.
Vrijedi istaknuti i partnere projekta, a to su Srednja ekonomska
škola Joze Martinovića iz Mostara i 3. ekonomska škola iz Zagreba. Suradnici projekta su Dunea, Odjel za komunikologiju
Sveučilišta u Dubrovniku i Upravni odjel za obrazovanje, kulturu
i šport Dubrovačko-neretvanske županije. Ovu prezentaciju uz,
naravno, organizatore i predstavnike partnera pozdravila je i
zamjenica župana Marija Vučković. Projekt Voc.Com je jedan
od projekata koji se financira u sklopu sheme za dodjelu bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost projekta je 99.177,07
eura. www.portaloko.hr
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 17
/PRI/VIĐENJA
Buđenje zla
Grad je još uvijek, u mnogim elementima zapravo statično
i zatvoreno društvo, s rentijerskim mentalitetom,
opterećeno davnom, ne znam koliko slavnom prošlošću,
koja nam sputava budućnost
Nacionalizam, šovinPiše: Bajro Sarić izam, ksenofobija i kolewww.effectktivizam stalni su
dubrovnik.com “stanovnici” ili “starosjedioci” prostora bivše države, pa i na njezinim ruševinama nastalih novih država.
Ovisno o političkom, ekonomskom i moralnom sustavu, mijenjali su se intenzitet i
forma, ali sadržaj i suština uvijek je ostajao isti. Teško ćete i danas, nakon svega,
ne zavaravajmo se, “naletiti” na nekoga
kojemu su ti “izmi”, koji su zapravo nerazdvojni i čine jedinstvenu cjelinu,
zadovoljni, primjerice granicama svoje
zemlje, demografskom slikom, političkim
ili ekonomskim stanjem, svojim vođama i
sl. A još teže će se naići na onoga koji
krivca za sve to neće naći u nekoj manjini, drugačijima...Doduše, suočavamo se
i s novim podjelama, primjerice unutar
nacija, gdje postoje slabi ili jaki, normalni
ili nenormalni pripadnici ove ili one nacije
i ta je “problematika” u političkoj, ekonomskoj i kulturnoj svakidašnjici stalno na
“dnevnom redu”. Nije ih malo za koje ni
Drugi svjetski rat još nije završio, a pogotovu ne Domovinski, opsjednuti su navodno boljom prošlošću “svojih” i ružnom
“njihovih”, predrasude, pa i paranoje izno-
va se bude, sporo se navikavamo na život
u različitostima i s različitim, neću još i o
elementarnom međuljudskom nepovjerenju. Naravno, svega toga je i tu po Gradu
i šire i najšire bilo i davno prije, bez ikakvih
zabluda i u Dubrovačkoj Republici i bit će
i dokad je svijeta i vijeka. Kad je već riječ
o Dubrovačkoj Republici, po meni bi već
jednom trebalo prestati s njezinim
preuveličavanjem, pa i mistifikacijama, čak
i njezinog takozvanog zlatnog doba. Bilo
je u njoj i puno toga dobroga, ali i lošega
i nečega sa čime se treba dičiti, ali i nečega čime se i ne treba dičiti. Nije ona bili
nikakva idila niti raj i ne bih se usudio
ustvrditi da su ova naša vremena i sadašnji ljudi nešto lošiji ili bolji po nekim mjerilima od ondašnjih. Ne volim priče o
navodno ondašnjem skladu ili uljudbi ili
osjećaju za mjeru kojih sada navodno
nema. To je čisto subjektivno, pa i nekritičko poimanje, to netko pokušava ondašnje nepotvrđene standarde i mjerila nametnuti sadašnjim dubrovačkim naraštajima,
a u njima, kako znamo, nije bilo mjesta za
svakoga, ponajmanje za one slobodoumnijih, širih i liberalnijih pogleda. Po meni,
posljedice srpsko-crnogorske agresije i s
tim u vezi Domovinskog rata, ali još i više
OSOBA TJEDNA
jem u skoro svakoj
pjesmi, i ne samo Paljetkovoj. Vjerojatno je neupitna njihova umjetnička
vrijednost i svi ti
hvalospjevi Paljetku, golem je njegov doprinos
hrvatskoj i dubrovačkoj
književnosti i sličnim formama, izvrstan je i prevoditelj i svestran “čovjek
od duha” i moram mu to i priznati, ali i
čestitati. Međutim, na strani sam ovakvih
ili onakvih “opisivača” zbilje, svakodnevnih ljudskih, uglavnom čudnih i teških
karaktera, a i onih kojih su ta zbilja i takvi
ljudski karakteri s prostora bivše ili jugoslavenske države zapravo stvorili, a takav
mi se čini sjajan tumač, ali i aktivni sudionik događanja, uglavnom teških nesreća
i sudbina na tim prostorima – nedavno
preminuli Mirko Kovač. Kod njega su se,
kao kod rijetko koga ujedinile dvije
najvažnije sastavnice – prozno umijeće i
intelektualna hrabrost. Bio je i riječju i
djelom, na teško ponovljiv način, žestoki
protivnik svih nacionalizama, šovinizama
i ksenofobije i svaki takav nije nimalo mio
ni u vlastitoj naciji ili vjeri, ali ni u drugoj
naciji i vjeri.
Za “svoje” ili “naše” takvi su obični izda-
Mirko Kovač
Odlično je poznavao,
nazovimo ih tako duh,
mentalitet i ćudi ovdašnjih
naroda, vjera, običnih i
neobičnih ljudi, koji se
ponekad čine vrlo sličnim,
što po meni i jesu, ali
zadržao je smisao i toleranciju za
život u različitostima i s različitima,
stvarnim ili umjetnim
Nekim čudnim slučajem dogodilo se da
je naš hrvatski, dubrovački književnik,
uglavnom pjesnik Luko Paljetak obilježio
70. rođendan, a istodobno je ovaj svijet
napustio, kako na dosta pročitah veliki
srpski, crnogorski, bosanski ili hrvatski,
možda i najbolje jugoslavenski književnik,
uglavnom prozaist, Mirko Kovač. Po nekoj
logici stvari, osoba tjedna ipak bi trebao u
lokalnom tjedniku biti Luko Paljetak, ali što
bi se sad ja u to “pačao”, ionako se o Luku
sve zna i pozna, a i nisam nikada bio ljubitelj ni “stručnjak” za poeziju. Zapravo mi
je teška, nerazumljiva, neangažirana i najčešće sumorna, a i taj književni žanr ne
držim hrabrim. Uopće ne volim fikciju ni
“projekcije”, pa ni vizije, sve to prepozna18 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
rata u Bosni i Hercegovini devedesetih
godina, koji je bio i međunacionalni i
međuvjerski, snažno su i na, kako se ispostavlja dugi rok ostavile traga na dubrovačkog čovjeka i Grad. Naprosto, čini
mi se da je sve u duši, ali i izvana odjednom postalo grublje, okrutnije, ružnije. Kao
da su odjednom, mogu to potvrditi u
bezbroj primjera, nesumnjivi postali sumnjivi, propitkuju se imena, prezimena,
uvijek upitna podrijetla od pred turskih
vremena, kleveće se na sve strane “sve u
šesnaest”, snagom galame lomi se snaga argumenata, jal i zavist na gornjoj su
ljestvici, uvrštavanje u ove ili one skupine
bez naše volje i želje ne podliježu dokazima. Sve su raširenije priče o takozvanim
normalnim i nenormalnim ljudima, pri
čemu su oni isti takozvani normalni, a oni
drugačiji nenormalni ili abnormalni. Sve
češće govori se o “starim, dobrim vremenima” i navodno “novim, grubim, okrutno
kapitalističkim vremenima”. A ne može se
na takvom “predlošku” graditi ni bolja sadašnjost ni budućnost, ni dubrovačka ni
hrvatska, po stoti ću put. Nije moja malenkost promijenila svoj ne tako davni “socijalistički” gard u “kapitalistički” slučajno.
To je samo i jedino zbog toga što sam
uvjerenja da se socijalističkim metodama
ne može, a kapitalističkim dokazano može
i nacionalizam i šovinizam i ksenofobija
svesti na podnošljivu mjeru. Nema ni
općeg ni osobnog boljitka na radikalno
konzervativnim, kolektivističkim i zatvorenim konceptima i to je bezbroj puta i povijesno potvrđeno. I Grad i mi moramo se
jnici, prodane duše, a za one “druge” ili
“njihove” “sumnjivo lice” od kojega se treba udaljiti ili distancirati. Ne znam je li Mirko Kovač Thomas Bernhard naših prostora, ali svakako jest “nestbeschützer”.
Dakle, “pljuvač vlastitog gnijezda”. Bernharda su njegovi Austrijanci, zbog njegove
žestoke i beskompromisne kritike tamošnjeg provincijalizma, klerikalizma i nacionalsocijalizma tako i nazivali, a slobodno
se može reći da je takav i za Srbe bio Mirko Kovač. Sklonio se na početku ostvarenja zloglasnog Miloševićevog velikosrpskog projekta u hrvatski Rovinj, smatrao
se i hrvatskim književnikom i svakako je
dao značajan doprinos i našoj
književničkoj i umjetničkoj baštini. Iako mi,
da vam pravo kažem, ništa ne znači čiji
je, u ovom slučaju pisac, a sve mi znači
kakav je pisac. A onaj koji “mete vlastito
dvorište” mora biti zacijelo i dobar pisac,
ali još i više hrabar, što Mirko Kovač jest.
Naravno, takvi teško koga ostavljaju ravnodušnim, a i prirodno je da se kritičari razlikuju u viđenju njegova lika i djela. A i to
mi se čini vrijednim i korisnim, nije dobro
kad svi misle isto, jer onda je velika vjerojatnost da zapravo nitko i ne misli. Zacijelo cjelokupni životni i umjetnički put Mirka
Kovača nije bio lak, ali sam je izabrao teži
put, kad skoro pa svatko od nas bira lakši
egzistencijalni put, a čine to i nerijetki
mijenjati i prilagođavati, nije to
više ni pitanje naše volje. Možemo
se priključiti ili uključiti u nove europske i svjetske sustave i
okruženja ili ćemo biti isključeni.
Neće donijeti ničega dobroga sve
ove nove podjele, izljevi mržnje i
zla, pa i po medijima. Moguće za
nekoga i na kratki rok i to je sve.
Svi smo mi, osobito mladi i najmlađi pred novim i teškim izazovima u globalnom svijetu i oni se
ne mogu ni prihvaćati starim metodama i “alatima”. Grad je još
uvijek, u mnogim elementima
zapravo statično i zatvoreno društvo, s rentijerskim mentalitetom,
opterećeno davnom, ne znam
koliko slavnom prošlošću, koja
nam sputava budućnost. I identitet i nazovimo ga tako brand Grada mora se inovirati i usklađivati,
ako ne želimo postati duhovna,
kulturna i ekonomska provincija.
Znam da to nije nimalo lako,
preobražaj statičnog i zatvorenog
društva u dinamično i otvoreno
društvo, to je ništa drugo nego
suočavanje sa samim sobom, istinom, promjenom navika, podizanjem praga tolerancije i razumijevanja drugih i drugačijih. Ako
tako ne bude, zlo u nama koje
stalno tinja, probudit će se u još
većim i razornijim razmjerima, kao
neka vrsta ekološke katastrofe.
umjetnici.
Podosta je Mirko Kovač nalik u
nekim djelima velikom Danilu
Kišu, ponegdje i Miroslavu Krleži,
pa i Ivu Andriću, ali, kako negdje
pročitah, bio je ipak bliže stvarnom, realnom, “živućem” svijetu,
ljudima i vremenu na prostorima
bivše države. Odlično je
poznavao, nazovimo ih tako duh,
mentalitet i ćudi ovdašnjih naroda, vjera, običnih i neobičnih ljudi, koji se ponekad čine vrlo
sličnim, što po meni i jesu, ali
zadržao je smisao i toleranciju za
život u različitostima i s različitima,
stvarnim ili umjetnim. Kovača
pamtimo kao scenaristu, kako se
ispostavilo, najkontroverznijeg filma koji se tiče Dubrovnika, “Okupacija u 26 slika” u režiji Lordana
Zafranovića, koji i danas izaziva
oprečne umjetničke, političke i svjetonazorske reakcije. Kako bilo,
Mirko Kovač uvjerljivo je pokazao
i dokazao, čak možda i ne u striktno inače teško razumljivoj umjetničkoj formi, da ponavljanje povijesti i zbilje na ovim prostorima
ne može donijeti ništa dobroga, a
može donijeti još i puno više zla
novim naraštajima.
MATICA ISELJENIKA
Izložba djela Mladena Gina Novaka
Dubrovačka galerija Matice iseljenika predstavila je 17.kolovoza, u nastavku ciklusa promocije hrvatskih slikara iz iseljeništva, djela slikara Mladena Gina Novaka(65) hrvatsko- američkog slikara dubrovačkih korijena, koji od 1988. živi u SAD-u. Djela mu se nalaze u najpoznatijim galerijama SAD-a, a samostalne je izložbe već imao u Njemačkoj, Francuskoj
i Hrvatskoj. Otvarajući izložbu Maja Mozara iz Matice iseljenika je, uz
ostalo, rekla:
- Novaka kao slikara možemo povezati sa Bobom Dylanom: obojica
plove kroz umjetnost ne robujući
svojim uzorima, namećući se svojom
osebujnošću publici i kritici koja ih
prihvaća ili ne. Kao što su Dylanove ploče neizostavni dio
zbirke svakog diskofila tako su i Mladenove slike nezaobilazne kod kolekcionara likovne umjetnosti. Slike koje danas izlaže nastale su u novijem periodu njegova stvaranja,
inspirirane su motivima i isječcima svakodnevnog života a
ova je izložba zanimljiva i kao početak budućeg mosta
suradnje između već priznatih slikara Dubrovnika i Washingtona.
-U Ameriku sam otišao jer se nikad nisam slagao s komunističkim prinčevima. Htio sam slobodu duha, što su mi
dubrovački korijeni. Djed je napisao “Lopudsku siroticu” i
jako sam vezan uz obitelj. Ovu sam izložbu ostvario uz
pomoć Maje Mozare te prijatelja Stjepka Mamića i Nevena
Antunčića. Kako nazvati moj stil ? Slikam i ruka mi radi
ovisno o stanju duha te kako se osjećam prema bojama i
pigmentima:za akvarel treba nježna ruka koja leti a za akrilik tvrda– kazao je Novak.
PRVI DAN DU-EL FESTA
Fedde le Grand ‘raspametio’ Dubrovnik
Najuspješniji nizozemski DJ i producent Fedde Le Grand gostovao je 14.8. u Culture Clubu
Revelin. Brojni obožavatelji nisu propustili priliku još jednom uživo biti na nastupu jednog od
najboljih svjetskih DJ-eva. Nije ni čudo da je Culture Club Revelin bio prepun, a atmosfera
bila odlična. Fedde Le Grand uzdrmao je svojim hitovima cijeli klub, a publika je skakala veći
dio koncerta osjećajući povezanost sa Feddeom koji pokazao izuzetnu komunikaciju sa svojim
fanovima. Fedde Le Grand sa veselom ekipom došao je svojim privatnim avionom u Dubrovnik te pozvao svoje obožavatelje na koncert još na pisti. Culture Club Revelin bio je pun
do ranih jutarnjih sati -6 ujutro, a cijela ekipa Fedde Le Granda ostala je pleasti uz svoju
publiku. Srdačni Nizozemac odlično raspoložen imao je vremena za mnoge fanove koji su se
htjeli slikati s njim. Prije sam svirke probao je prvi dubrovački party coctail Hot Duel Mix napravljen specijalno za DU-EL Fest koji ga je zaintrigirao osvježavajućim okusom dalmatinskih agruma
te veselo pitao ekipu Culture Cluba Revelin: Kada ćete napravit LeGrande Mix Coctail?
DIVNA VEČER “SEVDAHA” U
LAZARETIMA
Amira za
pamćenje
U organizaciji i u prostorima ART Radionice Lazareti, 13. kolovoza u večernjim
satima, prvi put dubrovačkoj publici
predstavila se sarajevska glazbena umjetnica Amira Medunjanin. Uz pratnju umjetnika na električnoj gitari Boška Jovića
i kontrabasu Edina Hađovića Amira je
pjevala sevdalinke Balkana. To je trebalo čuti i vidjeti jer Amira vidljivo uživa u
svakoj pjesmi i njenom značenju, što vrlo uspješno prenosi na publiku, do suza, sjete ili radosti. Uz stalni aplauz i poziv na “bis” gđa. Amira obećala je ponoviti dolazak u Dubrovnik. U
razgovoru s članovima Kluba Sarajlija-Dubrovnik prihvatila je biti počasni član Kluba i nastojat
će da prisustvuje i uveliča godišnju zabavu Kluba u ožujku iduće godine. V.Komarica
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 19
SVIJET U KRIZI EKONOMSKE NEISPLATIVOSTI
SIROMAŠTVA LJUDSKOG ŽIVOTA
POSTRANJE
Vatikanski
Umjesto čovjekoljublja diplomat na
glupost
proslavi
Kojeg li pokvarenog svijeta kao što su i oni
Piše: Đivo Bašić lijekovi „humanitarne“ odmoći kojima je
istekao rok trajanja, kao i cijeloj ovoj truloj
civilizaciji
Uvijek sam za pravdu i istinu, te za otklanjanje nepravdi i neistina, ali
problem je što je ta osobna mikro-vječnost zadana životom jedinke.
Siromaštvo je uvijek „ekonomski neisplativo“ siromašnom, ali bez
takvog „gledišta“ ne bi postojao financijski bogati svijet. Za nekoga
napredak u svjetskom prijevodu znači nazadak za nekoga drugog.
Svijetom financijski vladaju „sive eminencije“ i lobiji u-biti glupih ljudi.
(Naravno, ne većinom svih; problem je u onima koji imaju mnogo
novca, a malo pameti.) Samo glupan može smatrati dobrim ulaganjem u ono što zavarava prolaznost, a da to nije najneposrednije ulaganje u svezi očuvanja dostojnog ljudskog života svake jedinke na
Zemlji, pogotovo ako imate takve mogućnosti. Nema tog ljudskog
života koji bi u vrijednosti novca trebao vidjeti veću vrijednost od ljudskog života. Razumijem nakanu ljudi koji nisu spremni imati djecu, ali
okružje je to koje je krivo zašto ljudi životare i nemaju sredstava za
svoj, a kamoli za darom prirode podareni život. Izgleda da je jednostavnije ubiti fetus nego povećati bruto-nacionalni dohodak (koji
ima i svoje lažne pokazatelje i statistike). Nerješavanjem problema
ljudske egzistencije baš svih jedinki svijeta nećemo riješiti ni problem
pobačaja.
Zamislite raspravu o rađanju ili pobačaju, a do kraja današnjeg dana
će na Zemlji od gladi umrijeti više desetaka tisuća djece. Zar ćemo
pobačajem uspjeti regulirati broj „robova“ u zaostalim zemljama koje
valjda zaostaju za moralnošću zapadnog svijeta? Što u zaostalim zemljama ili tzv. „zemljama u razvoju“ (kojeg ograničava i regulira Zapad)
uopće znači rješavanje ljudske egzistencije na zapadnjački način?
To je kada na TV vidite da su takve zemlje poslale pomoć u hrani i
vodi, pa onda (na ekranima) djeca jedu kruh, rižu, ili piju vodu, a tu su
svakako i mediji da licemjerje bude tim veće i evidentirano za prošlost,
sadašnjost i budućnost iživljavanja nedostatne i sveobuhvatne pomoći. Kojeg li pokvarenog svijeta kao što su i oni lijekovi „humanitarne“ odmoći kojima je istekao rok trajanja kao i cijeloj ovoj truloj
civilizaciji! Pa, zar ti ljudi ne bi trebali jesti više puta dnevno tijekom
365 dana, a ne samo kao upotpunjenje filmskog kadra? Zar nemaju
pravo na krov nad glavom, obrazovanje, životne standarde koji uključuju „kolektivne ugovore“ o moralnosti i dostojanstvu ljudskog života,
a ne nastavak bespoštednog iskorištavanja koje provode bivše kolonijalne sile da ne bi izgubile „primat“ u svijetu koji im svakodnevno
polako izmiče pod nogama jer su ljudi smrtna i prolazna bića?
Zamislite da je mali gladni crni čovjek u Africi zakonodavac i da je u
jednom momentu razvoja ljudske uljudbe odlučio donijeti epohalnu,
dotad nepostojeću i neviđenu zakonsku (naime ustavnu) odredbu da
su „svi ljudi pred zakonom jednaki“. Čovjek se mora zapitati za koga
vrijedi ta odredba i tko ju je donio jer je mali gladni čovjek još jučer
umro, te nije uspio dokazati (očito budalama) da nije tako i da svijetom vlada nemilost jer je zakasnio na ročište suđenja ljudskoj povijesti. Možda ptice u vječno-razvojnim zemljama na granama cvrkuću
od sreće što se Međunarodni sud za ljudska prava nalazi u zemlji
bogatog Zapada, te se (i prije i) nakon toga ljudi mogu obratiti Bogu,
a oni koji ne vjeruju mogu se pouzdati u intuiciju, pravni sustav i sl.
Jednostavno nemamo pravo na podrivanje i krađu tuđe sreće, te obezvrjeđivanje i krađu tuđih resursa jer onda možemo očekivati i slične
osobne slučajeve i u duhovnom i fizičkom svijetu, a budućnost će biti
stara hipokrizijska kurva koja za sobom nosi izlizane kolonijalne repove oprave prošlosti i sadašnjosti. Nevjerojatno je da „vladari svijeta“ (masoni) u svojim vjerovanjima i načelima imaju utkanu filantropiju (čovjekoljubništvo), ali izgleda da ipak prevladava glupost i predatorstvo koji očito nemaju granica, a ljudski život i sreća itekako imaju
granice podnošljivosti i uopće života samog. Uostalom, kako nekome živom može biti dobro tako da popločava (ciklički) put (prijevremenih) smrti?
20 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
Na svetkovinu Velike Gospe zaštitnice Postranja euharistijska slavlja u župnoj crkvi predvodio je dr.
don Mislav Hodžić, novoimenovani tajnik apostolske nuncijature u Pragu u Češkoj.
U svojoj homiliji progovorio je Marijinoj vjeri kroz tri dimenzije: Marijina vjera je puna poznavanja, pouzdanja i
poniznosti. Unutar ove tri dimenzije svaki vjernik i štovatelj
Blažene Djevice Marije je pozvan oblikovati svoj vjernički i
ljudski život prožet vjerom u Boga kojega upoznajemo
preko čitanja objavljene Riječi, imajući pouzdanje da nas
je sam Bog poput tetovaže upisao u svoju božansku ruku,
te u poniznosti poput Marije živjeti svetu Božju volju.
Na kraju misnih slavlja župnik don Robert Ćibarić je zahvalio propovjedniku, te mu u ime prisutnih vjernika poželio
daljnji uspjeh u službi Svete Stolice.
dubrovacka-biskupija.hr
SUBOTA 24.KOLOVOZA 2013.
Cold Snap u Lazaretima
Najpoznatiji hrvatski metal bend - COLD SNAP će u subotu 24.kolovoza nastupiti u Lazaretima. Ovo će biti 4. nastup Cold Snap-a u Dubrovniku, a ovaj put povod je predstavljanje novog albuma “World War 3”. Uz Cold Snap
nastupiti će Kevlar Bikini ( Zagreb ), Krakatoa ( Dubrovnik
) i Siledžije ( Ljubuški ). Do danas, Cold Snap je održao
više od 250 koncerata diljem Europe, uključujući turneje
sa grupama Pro-Pain i Dead By April, a dijelili su pozornicu sa grupama: Limp Bizkit, Soulfly, Disturbed, Blind
Guardian, Flogging Molly, Darkest Hour, Suicide Silence,
Hypocrisy, Iced Earth, Unearth i mnogim drugima na sljedećim festivalima: Wacken Open Air, Metal Camp, Metal Fest, Metal Days, Sun Valley Metal Fest, Burning Sea
Festival.
Cold Snap ima jedan EP “Mea Culpa” ( 2005., self released
) i 3 LP albuma: “Empty Promises” ( 2008., Dancing Bear
Records ), “Perfection” ( 2010., Made In Germany- music,
MK II label ) i novi album “WORLD WAR 3” ( 2013., self
released,) - čiju produkciju ponovo potpisuje jedan od najpoznatijih metal producenata na svijetu, Tue Madsen.
Cold Snap također ima i 10 video spotova koji se prikazuju na svjetskim TV postajama, a dobili su i nagradu “Zlatna Koogla” za najboljeg novog izvođača 2008. godine
Iza svih tih postignuća zapravo stoji veliko prijateljstvo
prepuno poštovanja, pozitivne kolektivne energije koja nam
daje snage i tjera nas da dijelimo svoju glazbu, provokativne tekstove, ideje i planove sa SVIMA!!!
VELIKA GOSPA U GODINI KATEDRALE
Čovjek nije lutalica po
bespućima povijesti,
nego je hodočasnik
Svetkovina Uznesenja Blažene
Djevice Marije
posebno svečano
je proslavljena u
dubrovačkoj katedrali Gospe Velike, koja ove godine slavi 300. obljetnicu od stavljanja u liturgijsku uporabu. Koncelebrirano večernje euharistijsko slavlje na kojem se okupio veliki broj vjernika predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. Govoreći
o Marijinom uznesenju, ali i svemu onome što je Bog
predodredio za svakog čovjeka, biskup Uzinić je u propovijedi podsjetio na činjenicu da Crkva u uznesenje Marije na nebo vjeruje od samih početaka, od sedmog stoljeća to svečano slavi, a 1. studenoga 1950. godine papa
Pio XII. je to proglasio dogmom. Razlog da papa ovu
istinu vjere koja nije bila ni od koga osporavana svečano
proglasi dogmom, a što je moglo narušiti i onako krhke
odnose s drugim kršćanskim Crkvama, možda je u tome
što je Sveti Otac želio čovječanstvu ponovo pokazati pravu vrijednost čovjeka nakon stravičnih svjetskih ratova,
totalitarnih ideologija nacizma, fašizma i komunizma i milijuna ljudskih žrtava koje su potpuno degradirali vrijednost čovjeka i obilježile prvu polovicu dvadesetog stoljeća. Marijina sudbinu je sudbina svih onih koji svoje
pouzdanje stavljaju u Boga. Rekavši kako čovjek nije lutalica po bespućima povijesti, nego je hodočasnik koji ima
cilj. Biskup je istaknuo da je taj cilj punina života u Bogu.
Nakon Marije slijedi mogućnost iste sudbine i za sve koji
su Kristovi. Marija je putokaz i slika Crkve, kazao je biskup te usporedio i Crkvu koja čovječanstvu treba donijeti
Krista sa slikom žene iz Otkrivenja kojoj zmaj želi
proždrijeti dijete.
„Svetkovina uznesenja ne govori nam samo o cilju koji
je postigla Marija, a koji je i naš cilj, nego i o načinu na
koji se postiže taj cilj. Marijin način bio je stavljanje na
raspolaganje Bogu i njegovoj volji,“ istaknuo je, uz ostalo, biskup Uzinić.
Obnovljenu sliku Gospe od Porata u procesiji do stare
gradske luke nosili su pomorski časnici, koje je na kraju
mise predstavio katedralni župnik dr. don Stanko Lasić.
U luci je biskup Uzinić pred slikom koja se samo za ovu
prigodu iznosi iz katedrale, izmolio molitvu Gospi i blagoslovio brodove, barke i sve koji od mora žive. Tijekom
dana u katedrali je slavljeno šest misa, a vjernici su i
izvan liturgije dolazili u katedralu zapaliti svijeće i pomoliti se pred slikom Gospe od Porata. Katedralni zborovi
pod ravnanjem Margit Cetinić nakon mise u 10 sati priredili su koncert u čast Gospi. Za svetkovinu zaštitnice vjernici su se pripremali trodnevnicom koju je predvodio
župnik iz Koprivnice vlč. Krunoslav Pačalat, a svaku večer
duhovni program prije mise animirale su različite skupine:
molitvene zajednice, mladi te obitelji.
Posebnost ovogodišnjeg slavlja bila je i to što su na misi
sudjelovala i dva sjemeništarca i šest bogoslova Dubrovačke biskupije, što je za biskupiju u krizi zvanja
obećavajući napredak. Na misi ispred katedrale bio je
postavljen i križ Susreta hrvatske katoličke mladeži koji
će se slijedeće godine održati u Dubrovniku.
Angelina Tadić, dubrovacka-biskupija.hr
ORGANIZACIJSKI ODBOR SUSRETA HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI U
DUBROVNIKU
Rezultati natječaja za himnu
i logo
Organizacijski odbor Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku
raspisao je krajem travnja ove godine natječaj za himnu i logo Susreta
hrvatske katoličke mladeži koji će biti održan u Dubrovniku u travnju
2014. Tijekom natječaja zaprimljena su 74 rada za logo i 14 radova za
himnu. Svi radovi proslijeđeni su stručnom žiriju koji je odlučio o rezultatima natječaja. Nakon zaprimljenih mišljenja članova žirija za himnu
se, nažalost, nije moglo odrediti tri najbolja rada. Dok prema mišljenju
članova žirija za logo niti jedan od pristiglih radova ne zadovoljava u
potpunosti potrebe vizualnog identiteta SHKM Dubrovnik 2014.
S obzirom da se iz objektivnih razloga kasnilo više od mjesec dana sa
objavom rezultata natječaja, te natječaj nije donio gotovo rješenje, mons.
dr. Petar Palić, predsjednik Organizacijskog odbora, poštujući mišljenje stručnoga žirija, donio je slijedeću odluku:
„Za natječaj za himnu neće biti podijeljena niti jedna nagrada. Za izradu
himne potražit će se pomoć ostalih izvođača duhovne scene u Hrvatskoj.
Za natječaj za logo su podijeljene dvije druge i jedna treća nagrada.
Drugu nagradu osvojili su radovi autora Tomislava Hačka i autora Tvrtka Zelića, a treću nagradu rad autorica Lee Đurović Ruso i Maje Čadeš.
Cjeloviti vizualni identitet susreta razvit će se u suradnji s ‘Dizajnerski
studio m&m’ iz Dubrovnika.“ dubrovacka-biskupija.hr
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 21
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA
Je li Maslinov svrdlaš glavni krivac za slabu
maslinarsku godinu?
Piše:
Marijo Car,
dipl.inž.agr.
viši stručni
savjetnik
Klimatski, odnosno temperaturni šokovi i ekstremi u vrijeme pred otvrdnjavanje koštice,
iscrpljenost stabla (manjak hranjiva i suša) te pojava tzv. lažne oplodnje kada ne dolazi do
formiranja funkcionalne sjemenke su također mogući razlozi otpadanja plodova što je oduvijek
pratilo uzgoj maslina
Prva naznaka slabije
maslinarske godine na
hrvatskom jugu su bili
loši vremenski uvjeti u vrijeme cvatnje
maslina (kiša i zahlađenje). Rezultat toga
je slabo do osrednje zametanje plodova
maslina generalno govoreći. Takva situacija je tada još i mogla zadovoljiti konstataciju da će se možda govoriti o
prosječnoj godini. Međutim, koncem lipnja počeli su prvi alarmi o značajnijem
sušenju i opadanju plodova masline koje
se protegnulo sve do početka kolovoza.
Naravno, maslinari, pa čak i donekle struka, vole generalizirati stvari i događaje,
što je dovelo skoro do jednoglasnog zaključka da je ove godine glavni krivac za
podbačaj uroda maslina njen štetnik
Maslinov svrdlaš (Rhynchites cribrippenis) koji je ove godine kao i prije dvije
zabilježio značajnu pojavu i napad. No,
da li je baš tako. Obilazeći teren, autor teksta se susretao s različitim
situacijama u maslinicima koji samo
potvrđuju da je neki problem u biljnoj proizvodnji, u ovom slučaju
značajnije opadanje plodova
masline, uvijek kompleksnog karaktera. Naime, poželjno je problem sagledati iz svih smjerova s kojih se
može pojaviti uzrok za njegovo nastajanje (slabija ili bolja kondicija
stabala uslijed prošlogodišnjeg
roda/preroda ili stupnja zaraze
bolešću paunovo oko, klimatski uvjeti u masliniku u vrijeme cvatnje i
nakon zametanja plodova, dostatnost vode u tlu, agrotehnika u
masliniku, sortiment, pojava štetnika, njegova biologija razvoja itd.)
Tako npr. ima maslinika gdje je
zabilježen jak napad ali bez značajnije štete ako pod štetom smatramo samo osušene i otpale plodove.
Također ima maslinika s dosta osušenih
plodova ali s malim postotkom vidljivih
oštećenja od svrdlaša, ili maslinik gdje
je u jednom njegovom dijelu s obnovljenim maslinama značajni napad a u
drugom dijelu s mladim stablima skoro
zanemariv (možda zbog redovite kultivacije tla). Ipak, najinteresantniji je bio
maslinik s 5 - 6 talijanskih sorata na kojima je šteta takoreći 100 % -na osim na
jednom stablu čempresina (cipressino)
čiji su plodovi doslovce svi
temeljito „izbužani“ ali se ne
suše. „Ajde sad ti budi pametan“ narodna je izreka koja
se slobodno u ovakvim
slučajevima može izreći. A
da bi se u budućnosti moglo biti „pametan“, bilo bi najbolje detaljnije se pozabaviti s ovim štetnikom iz više
kutova, ali dva su najznačajnija. Prvi je da se pouzdano
utvrdi kolika je realna štetnost svrdlaša u maslinicima.
Naime, izgleda da se ponavlja priča od prije dvije godine kada se za opadanje
plodova
u
masliniku
optužuje svrdlaš zaboravljajući pri tome da plodovi
mogu otpadati i zbog drugih
razloga. Klimatski, odnosno temperaturni šokovi i ekstremi u vrijeme pred otvrdnjavanje koštice, iscrpljenost stabla
(manjak hranjiva i suša) te pojava tzv.
lažne oplodnje kada ne dolazi do
formiranja funkcionalne sjemenke su mogući razlozi otpadanja plodova što je oduvijek pratilo uzgoj maslina. Zato je i potrebno provesti studiozno istraživanje
kako bi se utvrdilo da li plodovi otpadaju
zbog svrdlaša ili iz malo prije spomenutih
razloga. Poznato je da svrdlaš nastoji doći do sjemenke kroz neotvrdnjele koštice
ploda kako bi se njome
[email protected]
hranio. To je i razlog zašto
štetnik prvenstveno napada
T: 020 358 980 T/F: 020 311 992
mARKETIN
22 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
sorte sitnijeg ploda kao što
su piculja, sitnica, lastovka, drobnica, uljarica, leccino i pendolino. Naravno,
u nedostatku istih na napadnutom području, štete
se vide i na sortama krupnijeg ploda (oblica, dubrovačka bjelica, stolne
sorte). Ovdje treba napomenuti da dosadašnja
iskustva napada ovog štetnika na dubrovačkom području kazuju kako rijetko
svrdlaš izazove značajnije
opadanje plodova na ovaj
način. Pretpostavka je da
u vrijeme pojave štetnika ti
mladi plodovi, bez obzira
o kojoj se sorti radi, već
dostignu onu veličinu i razvoj gdje svrdlaš ne može doprijeti do
sjemenke te samim time izazvati
opadanje plodova. Međutim, ostaje
mogućnost da se ove godine svrdlaš
ranije javio nego prijašnjih godina.
Ipak, sve su to gatanja koja se mogu
otkloniti
samo
konkretnim
istraživanjem. Drugi važan moment
vezan za ovu problematiku je kontrola štetnika. Opet je znano da u RH ne
postoji pripravak registriran za suzbijanje ovog štetnika. Zbog toga se poljoprivredna savjetodavna služba
nalazi u „neobranom grožđu“ jer
maslinari s jedne strane traže rješenje, a s druge strane im ga ne može
ponuditi. No svejedno, onaj tko ne
pozna problematiku, lakomo će za
ovakve situacije (kao prije dvije godine) optužit istu službu iako ona ne
posjeduje resurse i operativu za rješavanje ovakvih kriznih situacija. To
bi trebala biti „združena akcija“ resornog ministarstva, podređenih mu znanstvenih i stručnih institucija (Agronomski
fakultet, Zavod za zaštitu bilja, Poljoprivredna savjetodavna služba) i zainteresirane „kemijske“ kuće. U tom smislu je
i u srpnju ove godine krenula inicijativa
iz poljoprivredne savjetodavne službe
prema Ministarstvu poljoprivrede da se
poduzmu aktivnosti kako bi se maslinov
svrdlaš u budućnosti sveo u stvarne
okvire koje svojom pojavom i štetnosti
zaslužuje. To danas zasigurno nisu oni
koji se mogu naći u stručnoj literaturi –
„periodični štetnik koji ne zahtjeva
posebne mjere zaštite“, a po autoru teksta ni oni okviri kataklizmičkog karaktera.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Naš narod je previše bolestan
K’o da treba bit’ doktor pa znat’, da se i u politici traže pognuta leđa
Ministar turizma nam je, na svoj ležeran
način otkrio, još jedan važan detalj iz svoje
bogate i plodne biografije. U mlađim
danima, vrlo uspješno je tipk’o razne
materijale (i to velikom brzinom), pa je s
takvim blistavim daktilografskim umijećem, dobro zarađiv’o.
Sad’ sa žaljenjem kaže, za to nema više
vremena. A kako i bi, kad’ mora brojat’
sve te turiste i aute, degustirat’ hranu po
dalmatinskim restoranima, (koji još nisu
zatvoreni) i bilježit’ stalno nove turističke
rekorde. Ovi iz opozicije su, onako
zločesto, usporedili uvjerljivost njegovih
izjava o rekordima, s djetetom koje puni
gaće, gleda te u oči i tvrdi da to ne čini.
Ma stvarno...o’kle im to?A onda, kritizirajući cijelu vladu govore, da taj ministar ne zna ništa, ali da su državi sad
baš najpotrebniji oni, koji ne znaju ništa - pokvarit’. I baš se vazda oni iz
opozicije prave pametni, dok se vladajući prave ludima.
Sapunice već od davno nisu ono što
su nekad’ bile. Glumci ne zatvaraju
usta, a niti što kažu, niti kud’ stignu. I
nikud im se ne žuri. Sve je nekako rastegnuto. Zato nemaju ni početka ni kraja. Sjećam se djetinjstva, kad’ smo gledali film o jednom cijelom danu, od
početka do kraja. Bili su to doduše
Meksikanci, ali oni su isti k’o mi, samo
što su svi nosili sombrere i onako, bili
malo fjakani, pa ih je gnjavilo snimat’
na dugo i na široko. I onda su snimali cijeli
jedan dan iz cuga. I to su dakako nazvali
- Jedan dan života.
A u filmu se stvarno radilo o događanjima
u cijelom jednom danu odjednom. Usput
se, u nedostatku kasetofona i gramofona, mogla naučiti i hit pjesma Mama Huanita. O tužnoj mami koja se, očekivano,
zvala Huanita, što je u zatvoru posjetila
sina, osuđenoga na smrt. Pa su zato i nju
i pjesmu kratko zvali ‘Mama Huanita’, da
ne bi prekidali pjevanje, kad god ih neko
pita o kome je tu riječ. Sve je bilo tužno i
svi su plakali. Takva su to bila vremena!
Ovih dana, nova napeta drama, po uzoru
na svjetske sapunice ; hrvatska zvijezda
estrade, srpski tajkun, pokvarena odvjetnica i malo dijete. Ma što je za njih Meksiko, Brazil,Turska. Očekujmo neočekivano.
Jer ovo je samo prvi nastavak. O poznatoj hrvatskoj pjevačici, koja je samo pjevala, da je ona djevojka sa sela. A u sus-
jednoj nam zemlji takve vole. I svi su joj
povjerovali kad’ je rekla, da je mješoviti
brak, zapravo, brak između muškoga i
ženske.
Jes’ roga! Peškala je ona puno više, i ne
bi je se ni Holywood posramio. A onda se
vratila na domaću scenu.
Domoljubni Hrvati su uvjereni, kako je jadnu samohranu majku brutalno ostavio
Srbin, kojemu (po osobnom priznanju ),
smeta plač bebe iz ljubavi začete. Pa ih je
zato oboje iselio iz zajedničkoga stana.
Jer, eto ne shvaća, da tek rođena beba
plače. I svašta još radi. Sva’k danas glumi oca! Zato ga treba oderat’.
Srbi pak misle, kako je njihov bakreni
tajkun, mog’o za sto eura na noć, dobit’
najljepšu bludnicu iz kataloga. A, ako je
već žudio za avanturom, razine Indijana
Jonesa u tri nastavka, i to bi ga jeftinije
došlo. A ovako će ga profesionalka
nacionale,operušat’ k’o kokoš. Ili pijevca.
Priznaju samo, da je bio jako naivan, kad’
je povjerov’o onoj babi Vangi, što mu je
javno prorekla, bacajući grah, da su njih
dvoje, sto posto stvoreni jedno za drugo i
da je obavezno mora oženit’. Nije isključeno, da će babu tužit’ za prijevaru iz
koristoljublja. A u buduće će savjete primat’ samo od – astrologa.
Ma, para da su dobro govorili oni euroskeptici, da će nam, kad’ tamo uđemo,
svi zaprdivat’, što smijemo, a što ne smijemo.
Eto, sad’ iznova zapelo na Pelješkom
mostu. Ovega puta u Briselu. K’o tobože,
nisu stigli odlučit’, pa će na jesen. A, u
narodu se priča, kako
nas oni ucjenjuju.
Nama most, njima onaj
olinjali udbaš, što je na Piše: Mario Klečak
smrt ubio brata Hrvata u
Njemačkoj prije toliko godina. Da narod
‘ko pita, zamijenili bi ga za pristupnu cestu, altroke ne za MOST. Ali vlada naša, ne
da udbaša. Jer, mi smo samostalan i slobodan narod. K’o ptice nebeske. Dok ne
ogladne.
Svakome je jasno, koliko su sve naše
vlade i ministarstva izgarali u borbi za zaštitu zdravlja, svakog bolesnog Hrvata. Što
sve nisu radili radi zdravlja nacije! Prvo su
zabranili pušenje u zdravstvenim
ustanovama. Pa duplali porez na
cigare. Onda uveli participaciju, da bi
se smanjile gužve po domovima zdravlja. I moguće epidemije po čekaonicama. Potom su omogućili višemjesečna
čekanja za razna snimanja, da se
građani ne bi štetno zračili. Ukinuli
papirnate recepte, da se pacijenti ne bi
trovali nepotrebnim lijekovima i stvarali
kućne zalihe. Svakodnevno su pričali
o reorganizaciji i restrukturiranju
zdravstva. Međutim, i pored
nadčovječanskih napora, rezultati su bili
vrlo skromni.
A onda je tim vladinih stručnjaka doš’o
do poražavajućeg otkrića. Naš narod je
previše bolestan! Nema tega Ministarstva, ni te Vlade, koja bi mogla financirat’ tako bolestan narod! Zato su nam objavili, da u buduće, svi bolesnici moraju
dobivat’ najjeftinije lijekove. Jer, oni su
jednako učinkoviti, k’o i oni skupi. Sad’
se neupućeni građani pitaju, zašto su
onda skupi lijekovi – skupi? Pa predlažu
da, ako nemamo solada za uvoz skupih
lijekova, omogućimo - izvoz bolesnika.
Neki se boje, da bi se isti princip( jeftinoskupo), mog’o primijenit’ i za doktore.
Znam ja, da se na hrvatskom (pravilno)
reče, recimo, nema Nike na poslu, a ne,
nema Nika na poslu. Za nas je Nike, žensko ili one skupe teniske. Po temu znaš,
da to, ovi iz Zagreba govore o našemu
Niku. Ovega puta govore, kako Nike nema
na poslu, (i to neopravdano), već 139
dana. A u stvari, čovjeku je medicina uredno propisala sezonsko bolovanje, uz
potpuno mirovanje, jer ga boli škina. I,
znam ja dobro kako je, kad’ bole leđa. A
to, je li ti plaća 10,15 ili 22 tisuće, to leđa
ne zanima. Ali zato zanima neke tamo u
politici, pa se pitaju, kako s krivim leđima
ne možeš radit’ svoj pos’o, a možeš obavljat’ političke funkcije? K’o da treba bit’
doktor pa znat’, da se i u politici traže pognuta leđa. I kako bi se, recimo na primjer,
razvij’o Razvoj Golf, da nije bilo, uz ostale, i voditelja službe za razvoj, našega
Nike.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 23
mali OGLASI
STANOVI
Nova Mokošica; prodaje se
stan od 64m2. 091 1503 473.
Prodajem stan 55m2, prizemlje u centru Nove Mokošice.
Cijena po dogovoru. 020 453
217 ili 098 220 236.
Stan u Mostaru - Rondo, 60
m2, mijenjam za stan u Dubrovniku. 097 713 2131.
STANOVI
U Župi iznajmljujem stsn pogodan za tri radnika. 091 538
2229.
SOBE
U Srebrenom iznajmljujem 7
soba, 4 banje + wc + mini
kuhinja sve ukupno do 16
ležaja (sve novo) pogodno za
stanovanje sezonskim djelatnicima, studentima i sl. 091 358
5802.
GARAŽE
Iznajmljujem garažu, prvo za
skladište, a može i za poslovni
prostor-38m2 sa sanitarijama u
Župi-Mlini. 098 344 630.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098
747 107.
Prodajem zemljište, 2-3 parcele od Stona do Hodilja. 321
515.
AUTOMOBILI
Audi A3, 2000 g., 1.9 tdi, 81 kw,
reg. do 11./’13. 098 285 582.
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om
NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili [email protected]
POSAO
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Čistim vrtove i garaže brzo i
jeftino. Cijena usluge po dogovoru. 098 958 4909.
Dajem lekcije iz gitare. 099 441
0808.
Presnimavamo vaše drage uspomene sa VHS kazeta, starih
kamera na CD, DVD. 099 441
0808.
Trebate li pouzdanu, kvalitetnu
i povjerljivu pomoć u svom
kućanstvu, obratite se na 098
946 7244.
POMOĆ I NJEGA
Asistim pokretne i nepokretne
ljude, kuham, čistim, perem.
098 176 1360.
OSOBNI ODNOSI
Mogu ponuditi damama
ugodne trenutke i dobru nagradu. 099 826 1327.
Trazim ženu za druženje i ozbiljnu vezu. 099 826 1358.
Muškarac traži damu za intimu.
095 887 9139.
Orgazam preko SMS-a!!! Sve
je moguće!Pošalji poruku ORGAZAM na 66023 / 3,72 kn/
min. Bogda doo, 9.svibnja 14,
ZG, oib 07786816460
Željni ste druženja, poznanstva sa novim, kreativnim i komunikativnim osobama. Pošalji
poruku DRUŽENJE na 66067
/ 3,72 kn/min. Bogda doo,
9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Mladić, biseksualan, traži par
za vatreno druženje uz diskreciju. Pošalji poruku TRAŽIM
PAR na 66023 / 3,72 kn/min.
Bogda doo,9.svibnja 14,
ZG,oib07786816460
Nježna studentica traži starijeg
gospodina za provod. Pošalji
poruku GOSPODIN na 66067
/ 3,72 kn/min. Bogda doo,
9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Situirana dama traži društvo
mlađeg, atraktivnog i potentnog muškarca! Pošalji poruku
POTENTAN na 66023 / 3,72
kn/min. Bogda doo, 9.svibnja
14, ZG, oib 07786816460
Simpatična mlada žena traži
muškarca za razbijanje
monotonije. Pošalji poruku Na
66067 / 3,72 kn/min. Bogda
doo, 9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
- pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
24 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
Žena u zlatnim godinama, situirana i atraktivna, traži
muškarca za ozbiljnu vezu ili
brak. Pošalji poruku BRAK na
66023 / 37,42 kn/min. Bogda
doo, 9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Rastavljena žena, vjerna i marljiva, u najboljim godinama,
traži radišnog i dobrog muškarca za vezu. Pošalji poruku
RASTAVLJENA na 66067 /
3,72 kn/min. Bogda doo,
9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Probudi u meni proljeće! Izazovi u meni moju seksualnu
energiju i uživaj sa mnom! Pošalji poruku PROLJEĆE na
66023 / 3,72 kn/min. Bogda
doo, 9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Rasplamsaj mi maštu…uleti u
moj život i uzmi me cijelu…
Pošalji poruku UZMI ME na
66067 / 3,72 kn/min. Bogda
doo, 9.svibnja 14, ZG, oib
07786816460
Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke
kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših
oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim
korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
INTERAKTIVNI AMBIJENTALNI DRAMSKI PROIZVOD
„Otac hrabrost“ - intrigantno propitkivanje
odgovornosti za stvarnost koju živimo
Još je na samoj svečanoj ceremoniji otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara postalo očigledno
kako je intendant Krešimir Dolenčić radikalnim zaokretom u koncepciji Igara odlučio festivalskim
brodom zaploviti nekim dosad neistraženim vodama, no njegov će se koncept jasnije
iskristalizirati tek Bakalovim „Ocem hrabrost“
Kada doznate kako jedan od vodećih hrvatskih interdisciplinarnih i multimedijalnih
umjetnika, suosnivač međunarodne
kreativne platforme „Bacači sjenki“ te k
tomu još i glumac, redatelj, scenograf,
dramaturg, pisac i teoretičar Boris Bakal
priprema novi interdisciplinarni projekt u
okviru 64. Dubrovačkih ljetnih igara, već
vam je tada jasno kako će isti postati i
najiščekivaniji premijerni naslov na festivalskom programu. Ako vam je povrh svega toga poznat i Bakalov intrigantan, provokativan, interaktivan, nekonvencionalan
i ponajprije inovativan umjetnički izričaj,
onda vrlo brzo uviđate kako novo umjetničko
vodstvo
Igara
njegovim
angažmanom evidentno pokušava najstariji hrvatski kulturni festival
sadržajno nadopuniti te konceptualno usmjeriti prema
novim pravcima, istražujući
neistraženo, oslobađajući
zarobljeno i omogućavajući
drugačije, svježe i suvremeno. Samim time, Boris
Bakal na ovogodišnjim Igrama kreira interaktivni ambijentalni dramski proizvod s
fokusom promišljanja odgovornosti za stvarnost koju živimo te smrti kao metafore za
odsutnost svijesti o individualnom postojanju, ili drugim
riječima, proizvod koji je od
samoga početka izvedbe
ispunjen slojevitošću i
višeznačnošću, analizom i
preispitivanjem, kao i vještim
dramatruškim urušavanjem klasičnoga i
ispreplitanjem fiktivnoga i realnoga, te
kojim će i praktično pokušati korespondirati s mišlju koja prati vizualni identitet Igara („heart of art“), nastojeći prodrijeti upravo do dubine samoga srca Grada.
„Otac hrabrost“ odigrava se istovremeno
na pet lokacija unutar Staroga grada, gdje
svaku od pet skupina u koje je publika
podijeljena dočekuje njen osobni vodičglumac, koji ju potom nastavlja voditi od
lokacije do lokacije i od epizode do epizode s drugim koautorima i izvođačima.
Izvođači u svakoj od pet sekvenci u kojoj
sudjeluju započinju s kontinuiranim i gotovo neobuzdanim evociranjem različitih
tema, pretočenih u cjelovitost dramskoga
platna u maniri polokovskoga „action
paintinga“, te koje za čitavo vrijeme trajanja procesa odišu neobičnom ezoteričnošću, kako na konkretnim scenskim
lokacijama, tako i na nizu međuscenskih
punktova na putovima koji te lokacije
međusobno povezuju. Iako na početku i
prvome punktu to nije izgledalo tako, na
kraju izvedbe će se ispostaviti kako sam
ipak bio među onim sretnicima koji su
svoje putovanje mrežom gradskih ulica i
mini-ambijenata započeli na Buži, gdje je
moju skupinu dočekao Silvio Vovk, mladi
zagrebački glumac s kojim sam se prvi
put susreo 2010. godine gledajući ga u
„Spašenima“. Čitavu je večer Vovk vrsnim
glumačkim izričajem uglavnom uspijevao
zadržati pozornost svoje publike, vodeći
je uz duhovite upadice, brze improvizacije te energične performanse i artističke
studije od Buže preko igrališta ispod
Minčete, Škole centar i Klasične gimnazije sve do Sponze kao krajnjega odrediš-
ta i mjesta svojevrsnoga duhovnoga
pročišćenja i tjelesnoga smirenja nakon
gotovo četverosatnoga tumaranja Gradom.
Međutim, sam početak na Buži s Leom
Vukelićem i Marinom Redžepović nije
nagoviještavao uspješan završetak, i to
nikako zbog njihovih uloga već zahvaljujući činjenici kako je temama koje je otvorio sadržajno bio poprilično šarolik i unutar samoga sebe nepovezan. Ipak, tema
svakodnevnoga suočavanja s besmislom
ovdje je isplivala kao dominantna, a Vovkovi uvjerljivi dijalozi s Vukelićem i
Redžepović zračili su dadaističkim inscenacijskim propitkivanjima naglašenoga besmisla i apsurdnosti civilizacije
koja uništava svoje vlastite vrijednosti. Igralište ispod Minčete kao druga točka itinerara otvorilo je druga pitanja, usmjerivši
fokus svoga promišljanja na sve one degenerativne pojave i anomalije našega
društva, s pronicljivom Bakalovom pro-
Piše: Božo Benić
vokacijom koju posredstvom Mije Biondić i Amande Prenkaj iznosi na scenu; zabavno se poigravajući psihologijom mase, Bakal je salvama šovinističkih i ksenofobičnih pogrda „kulturnu“
publiku domišljato natjerao u smijeh, vješto time ismijavši zapravo i nju samu. Put
kojim se festivalska procesija nastavila
kretati vodio je Stradunom do Škole centar, gdje je Srećko Horvat načeo temu
izdaje direktno se referirajući na aktualna
dnevno-politička zbivanja u Dubrovniku,
progovarajući istovremeno i o rastućoj
odsutnosti društvene hrabrosti i odgovornosti. Klasična gimnazija kao pretposljednja epizoda s temom vjernosti i povjerenja te Emilom Matešićem i Marijom Šegvić
kao ljubavnim parom
oduševila je impozantnim
Matešićevim portretiranjem
psihički rastrojenoga i ljubomornoga manijaka. I na kraju Sponza kao utočište, bijeg
od surovoga realiteta, kontemplativno mjesto i pokušaj
dosezanja konačne katarze
ležanjem u atriju s pogledom
uprtim u zvjezdano nebo.
Nakon svega proživljenoga,
katarza tako teško dolazi, a
sustavnim analizama Miličevićeva arhitektonskoga remek djela, Hrvojka Begović i
sjajni Bojan Mucko dodatno
usporavaju njezin dolazak.
Još je na samoj svečanoj ceremoniji otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara postalo očigledno kako je intendant Krešimir
Dolenčić radikalnim zaokretom u koncepciji Igara odlučio festivalskim brodom
zaploviti nekim dosad neistraženim
vodama, no njegov će se koncept jasnije
iskristalizirati tek Bakalovim „Ocem
hrabrost“. Usprkos povremenom osjećaju kako su izvođači ponekad gubili kontrolu nad situacijom, na kraju je jedna činjenica ostala neupitna: Boris Bakal stvorio je unikatno djelo, koje svojom
sadržajnom slojevitošću nudi čitav spektar različitih interpretacija, a kod svakoga
gledatelja ponaosob budi vlastita promišljanja i asocijacije. Uvlačeći ga duboko u
nutrinu nekoga paralelnoga fiktivno-realnog konteksta, Bakalov teatar u gledatelju potiče svojevrsnu eksploziju nadnaravnoga iskustva, nakon kojega ostaju uzburkane emocije, nove spoznaje, vidici i horizonti, što je ipak ono najvažnije što teatar
daje i ono što će zauvijek ostati jedini i
isključivi privilegij dramske umjetnosti.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 25
POSLJEDNJA OVOSEZONSKA USPJEŠNICA
OVOGA PETKA
„Braća Karamazovi“ u
Kazalištu Marina Držića
Večer u ritmu gipsy swinga na
taraci Revelina
Posljednja ovosezonska uspješnica Kazališta
Marina Držića „Braća Karamazovi“ F. M. Dostojevskog u režiji Dejana Projkovskog izvedena je u nedjelju 18. kolovoza u Kazalištu Marina Držića.
„Braća Karamazovi“ posljednji je roman jednog od najvećih
ruskih pisaca Fjodora Mihajlovića Dostojevskog, koji filozofski
raspravlja o čovjeku i ljudskosti te Bogu, slobodnoj volji, moralu, ljudskoj nesavršenosti i iskupljenju. Te osobnosti i ljudska
obilježja prikazana su kroz Fjodora Karamazova i njegova tri sina
te kroz niz likova čije su sudbine isprepletene s obitelji Karamazov. „Braća Karamazovi“ u režiji gosta iz Makedonije Dejana Projkovskog posljednja su i najuspješnija premijera Kazališta Marina Držića u sezoni 2012/2013, koju je festivalska publika mogla
pogledati i u sklopu programa Ljetnih igara. Scenograf predstave je Vlado Gjoreski, kostimograf Željko Nosić, a skladatelj
također iz Makedonije Goran Trajkoski. Fjodora Pavloviča Karamazova tumači Frane Perešin, Ivana Trpimir Jurkić , Alekseja
Mijo Jurišić, Dmitrija Vladimir Posavec Tušek, starca Zosimu igra
Branimir Vidić Flika, Smerdjakova Edi Jertec, istražitelja Rakitina Zdeslav Čotić, Grigorija Vasiljeviča Boris Matić, Pjota Aleksandrovia Miusova Hrvoje Sebastijan, Glorija Šoletić igra Grušenjku, Helena Kovačić Katarinu Ivanovnu, Izmira Brautović Hohlakovu, a Mirej Stanić Lizu. U predstavi sudjeluje i Djevojački zbor
Amorete s voditeljicom Majom Marušić.
AUTORSKE KOMPOZICIJE
Majstori akustične gitare nastupili u
Dvoru
Neizostavna imena svjetske gitarističke scene, Peter Finger i
Damir Halilić - Hal, nastupili su u sklopu glazbenog programa
26 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
U sklopu glazbenog programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara gitaristi Mozes Rosenberg i Mate Matišić te kontrabasist Jurica
Štelma nastupit će s „Gypsy Swing“ programom u petak, 23.
kolovoza u 21:30 sati na taraci tvrđave Revelin.
U svijetu glazbe već godinama ustoličen stilski pojam gipsy jazz ili gipsy
swing potječe još iz vremena legendarnog francuskog sastava Hot Club
de France iz tridesetih godina prošlog stoljeća, u
kojem je posebno mjesto
zauzimao legendarni romski gitarist Django Reinhardt. Danas se Mozes
Rosenberg smatra jednim
od najutjecajnijih nositelja
gypsy stila u svijetu jazz
glazbe te dostojnim nasljednikom Djanga Reinhardta. Nastupa uz starijeg
brata Stochela Rosenberga u sastavu Rosenberg
Trio kao i sa svjetski poznatima Paco de Luciom i Joe Zawinulom. Na Dubrovačkim ljetnim igrama na koncertu pod pokroviteljstvom Siemensa nastupit će uz najznačajnije gipsy jazz
glazbenike na našim prostorima, s virtuozom na kontrabasu
Juricom Štelmom, te s Matom Matišićem, članom sastava značajnog imena Hot Club Zagreb, također i dramskim piscem, scenaristom, multiinstrumentalistom i skladateljem koji će ovdje
nastupiti na gitari. Trio će u prekrasnom ambijentu na taraci
tvrđave Revelin zaokružiti jazz program ovogodišnjih Igara te
festivalskoj publici predstaviti zavodljivu gipsy swing glazbu.
Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Igara
www.dubrovnik-festival.hr, u prodajnim uredima u Festivalskoj
palači i na Stradunu te dva sata prije izvedbe na blagajni na
ulazu. Stanovnici grada i županije pri kupnji u prodajnim uredima Igara ostvaruju popust od 30 %.
64. Dubrovačkih ljetnih igara s autorskim kompozicijama u programu pod nazivom „Finger Play“, 15. kolovoza u atriju Kneževa
dvora. U prvom dijelu koncerta nastupio je riječki glazbenik,
pokretač i umjetnički ravnatelj Hal's All Star Festivala, Damir Halilić- Hal koji je nedavno objavio svoj peti album „Mare nostrum“ na kojem se nalaze minijature temeljene na renesansnoj
glazbi kao i kompozicije za solo klasičnu gitaru od kojih se neke,
poput „Mare nostrum“ s kojom je koncert i započeo, temelje na
hrvatskoj tradicijskoj glazbi. Hal je dosad nastupao u SAD-u,
Engleskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Sloveniji, Srbiji, Poljskoj, Austriji, a pozornicu dijelio i surađivao s najvećem svjetskim
imenima fingerstyle gitare kao što su Tommy Emmanuel, Muriel Anderson, Woody Mann, Peter Finger, Franco Morone ili Clive
Carroll. Gitarist kojeg nazivaju alfom i omegom njemačke gitarističke scene, Peter Finger festivalskoj je publici u drugom
dijelu koncerta predstavio vlastite autorske kompozicije u kojima su prepoznatljivi fragmenti koji neodoljivo podsjećaju na glazbu Debussyja, Ravela ili
Stravinskog da bi se već u sljedećem taktu našli
između jazza ili rock glazbe. Peter Finger uživa veliki
međunarodni ugled kao akustični gitarist, a glazbena
kritika svrstava ga u sam Panteon najboljih svjetskih
gitarista dok brojne turneje po svim kontinentima svijeta samo dokazuju njegov status vanserijskog umjetnika, a u njegovo vrhunsko umijeće mogla se sinoć uvjeriti i festivalska publika.
NA TARACI TVRĐAVE REVELIN
I DA TE LJUBIM, A DA TE ČUVAM
Ovacije za šibensku „Škrtičinu“
Pet performansa o ljubavi u
pet večeri s piscima
Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku gostovalo je po prvi puta na Dubrovačkim ljetnim igrama i to s nagrađivanom „Škrtičinom“ u adaptaciji
Marijane Nole po Molieru i režiji Zorana Mužića 17. kolovoza na prepunoj
taraci tvrđave Revelin izazvavši ovacije oduševljene publike.
S puno dalmatinskog i šibenskog humora, „Škrtičina“ nije samo još jedna adaptacija Molierova „Škrtca“ već originalna predstava u kojoj su
likovi promijenili imena, ali i karakterne crte – pretvorili su se u ljude dalmatinskog podneblja i na satirički način prikazali život i običaje Šibenika
i njegovih stanovnika u 19. stoljeću.
Predstava je to za koju su se i kritika i publika složile da bi zacijelo nasmijala i samog Moliera, a da je ta ocjena itekako zaslužena sinoć se uvjerila brojna festivalska publika. Predstava za koju se tražila karta više nije
iznevjerila očekivanja pa su se Revelinom neprestano prolamale salve
smijeha, a sjajni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku nagrađen je velikim pljeskom.
„Škrtičinu“ je režirao Zoran Mužić, scenografiju osmislio Branko Lovrić
Caparin, kostimografiju Sara Lovrić Caparin, Sanja Vrančić koja potpisuje
glazbu, Zorana Mihelčić osmislila je koreografiju, a glumački ansambl
predvodi briljantni Joško Ševo kao Mate Arpun odnosno škrtac kojeg je
ova uloga zasluženo obogatila Nagradom hrvatskog glumišta za glavnu
mušku ulogu 2010. godine, Nagradom za najboljeg glumca na 17. festivalu glumaca i Nagradom „Fabijan Šovagović“ za najboljeg glumca na
Danima satire.
Program naslovljen „I da te ljubim, a da te čuvam“ ostvaren u suradnji Dubrovačkih ljetnih igrara s Hrvatskim
društvom pisaca u sklopu kojeg će šest renomiranih
hrvatskih pisaca izvesti pet priča o ljubavi održat će se
u pet večeri od 20. do 24. kolovoza u palači Sponza,
najavljeno je na konferenciji za medije održanoj 16. kolovoza u Festivalskoj palači na kojoj su govorili intendant
Krešimir Dolenčić, autorica projekta Mani Gotovac i redateljica Vlatka Vorkapić.
- Žanr pet večeri s piscima u Sponzi iako prilično neodređen može se nazvati performansima ili koncertnim
izvedbama ili pokušajima stvaranja predstave. Svake
večeri na programu je drugi pisac, drugi roman, druga
pjesma, ali ima nešto što ih objedinjuje, što se prepoznaje se u naslovu cijelog projekta koji glasi: „I da
te ljubim, a da te čuvam“. Pet priča o ljubavi.
Grotesknih, ciničnih, neoromantičnih, ironičnih,
baladesknih, ali u konačnici uvijek o ljubavi – kazala
je o projektu autorica Mani Gotovac.
Program naslovljen po stihu Luka Paljetka „I da te ljubim, a da te čuvam“ publici će u pet večeri predstaviti
pet priča o ljubavi u formi performansa. Tako će svake
večeri u Sponzi drugi pisac, drugi roman, druga pjesma, progovoriti o ljubavi. Uz profesionalne glumce,
plesače, glazbenike, svaki od pisaca na tu jednu večer
preuzima ulogu glumca i igra u predstavi. Redateljica
svih činova, osim „Pričaj mi o Gorkome“ 22. kolovoza
i „Bijela tama“ Luka Paljetka 24. kolovoza, je Vlatka
Vorkapić, scenaristica i redateljica niza nagrađivanih
dokumentarnih serija, nekoliko nagrađivanih kazališnih predstava i dugometražnog igranog filma „Sonja i
bik“. Marija Šegvić i Silvio Vovk glumci su koji se pojavljuju svih večeri osim u „Pričaj mi o Gorkome“ u
kojem igraju Judita Franković, Hana Hegedušić i Robert Plemić.
Za prvu večer sa Zoranom Ferićem, 20. kolovoza, kao
inspiracija je poslužilo poglavlje „Tišina“ iz nagrađivanog romana „Kalendar Maja“, iduću večer na programu su bile balade o ljubavi „Ušao sam u sobu i
našao te kako spavaš“ Tomislava Bajsića i „Ofelija i
Hamlet“ Irene Matijašević, dok će treću večer, 22. kolovoza biti izvedena predstava Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu „Pričaj mi o Gorkome“, nastala po
autobiografskom romanu „Fališ mi“ Mani Gotovac.
„Pisac i ja“ autora Nikole Petkovića izvest će se 23.
kolovoza, a autor zadnjeg čina priče o ljubavi „I da te
ljubim, a da te čuvam“ je Luko Paljetak, a pod nazivom „Bijela tama“ odigrat će se 24. kolovoza što će
ujedno biti i prigodna proslava 70. rođendana ovog
dubrovačkog akademika.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 27
PREMIJERNO IZVEDENA „OBRANA SOKRATOVA“
Janežičeva začudna igra na Lovrijencu
„Obrana Sokratova“ prema Platonovom
izvorniku u režiji jednog od najuglednijih
redatelja u regiji Tomija Janežiča premijerno je izvedena na 64. Dubrovačkim ljetnim igrama 19. kolovoza na tvrđavi Lovrijenac. Izvedbe su održane i 20., 21. te 22.
kolovoza. U filozofskoj predstavi „Obrana
Sokratova“ Tomi Janežič zajedno sa
svojim autorskim timom vodeći se Platonovim izvornikom i Sokratovom metodologijom propitkivanja postavlja neka od
ključnih pitanja o životu, smrti, smrtnoj
kazni, demokraciji, autoritetu, individualizmu i borbi protiv komformizma. Što znači
Sokrat danas? Nudeći odgovore ili barem otvarajući neke nove putove za promišljanje umnaža i dekonstruira lik samog
Sokrata višestruko, a na tom putu kao da
nas autori nastoje lišiti i samog kazališta
kao institucije. Ipak, dajući prostor onome
komičnome, onom najsubverzivnijem u
Sokratovu tekstu dopuštaju svom Sokratu
da nas nasmije i razgali pretvarajući i predstavu i filozofiju u jednu novu, začudnu
igru.
Janežič je na Lovrijencu ukinuo pozornicu
pokušavajući preispitati ulogu kazališta i
onoga čime se ono danas bavi. Pri postavljanju prednost je dao etici ispred estetike, a imajući na umu Platonove riječi:
„nepromišljeni život nije vrijedan življenja“, Janežič kod publike pokušava pokrenuti osobni i kolektivni psihološki proces
preispitivanja. Ovo postavljanje Platonova teksta svakako je drugačije i nipošto
nije još jedna konvencionalna postavka,
a svoj put pronalazi do onih koji su spremni slušati. Tomi Janežič jedan je od najznačajnijih kazališnih redatelja u regiji koji
glumu i kazališnu režiju predaje na Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju
Ljubljanskog sveučilišta. Kao kazališni redatelj radio je u većini država na prostoru
bivše Jugoslavije, a dobitnik je i brojnih,
uglavnom međunarodnih, nagrada i
priznanja. Njegove predstave gostovale su
na uglednim međunarodnim festivalima u
Europi, Rusiji, Sjedinjenim Državama i
zemljama bivše Jugoslavije, a njegov
„Galeb“ je na gostovanju u ZKM-u krajem
prošle godine oduševio zagrebačku publiku. Za njegov rad kritičari su puni hvale
pa ga nazivaju redateljem predstava koje
mogu pomaknuti parametre naše emocionalne i intelektualne stvarnosti, ili ‘suvremenim kazališnim Mozartom’.
Uz koncept i režiju, Tomi Janežič napravio je adaptaciju i montažu, Alen Liverić njegov je Sokrat u Dubrovniku, dramaturgiju i tekst priredila je Katja Legin, a Radivoje Dinulović prostor, zvuk je dizajnirao
Willem Miličević, Dušan Mamula asistent
je redatelja zadužen za komontažu, a Romana Bošković za prostor i tehničku podršku dok su asistenturu u procesu pružili
Danilo Milovanović i Karla Crnčević.
SURADNJA DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA S HRVATSKIM DRUŠTVOM PISACA
Zoran Ferić otvorio program „I da te ljubim, a da te čuvam“
Program naslovljen „I da te ljubim, a da te čuvam“ ostvaren u
suradnji Dubrovačkih ljetnih igara s Hrvatskim društvom pisaca
u sklopu kojeg će šest renomiranih hrvatskih pisaca izvesti pet
priča o ljubavi u pet večeri od 20. do 24. kolovoza otvorio je
Zoran Ferić s poglavljem „Tišina“ iz romana „Kalendar Maja“u
utorak 20.kolovoza u palači Sponza.
Zoranu Feriću i redateljici Vlatki Vorkapić kao inspiracija za sinoćnji performans poslužilo je poglavlje „Tišina“ iz nagrađivan-
28 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
og romana „Kalendar Maja“, a izveli su ga glumci Marija Šegvić
i Silvio Vovk, dok je i sam pisac odigrao ulogu na sceni. Ferić je
rođen u Zagrebu, gdje je diplomirao kroatistiku na Filozofskom
fakultetu te i danas ondje živi i radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u gimnaziji, a također je potpredsjednik HDP-a
od osnivanja 2002. godine. Do sada je objavio nekoliko romana
i djela sabrane proze za koje je i nagrađivan. Roman „Kalendar
Maja“ objavljen je 2011. godine u Profilovoj nakladi i dobitnik je
više nagrada; nagrade Jutarnjeg lista za najbolji roman, nagrade
Grada Zagreba za književnost te nagrade Vladimir Nazor za
književnost.
Nakon Ferića slijedile su balade o ljubavi „Ušao sam u sobu i
našao te kako spavaš“ Tomislava Bajsića i „Ofelija i Hamlet“
Irene Matijašević, također s glumcima Silviom Vovkom i Marijom Šegvić u režiji Vlatke Vorkapić 21. kolovoza u palači Sponza. Uslijedit će predstava Hrvatskog narodnog kazališta u
Varaždinu „Pričaj mi o Gorkome“ s Juditom Franković, Hanom
Hegedušić i Robertom Plemićem, nastala po autobiografskom
romanu „Fališ mi“ Mani Gotovac, u četvrtak, 22. kolovoza. „Pisac
i ja“ iz romana „Uspavanka za mrtve“ autora Nikole Petkovića
na programu je u petak, 23. kolovoza, a program će zatvoriti
Luko Paljetak s „Bijelom tamom“ 24. kolovoza u 21:30 sati u
Sponzi što će ujedno biti i prigodna proslava 70. rođendana
ovog dubrovačkog akademika.
Lana Trotovšek nova miljenica
festivalske publike
Sjajna slovenska violinistica Lana Trotovšek i
britanski pijanist Simone
Lane nastupili su u sklopu glazbenog programa 18. kolovoza, pred
brojnom publikom u atriju Kneževa dvora.
Dvoje sjajnih mladih
glazbenika, Lana Trotovšek i Simon Lane
svojim su nastupom
pred punim Dvorom
oduševili
publiku
pripremivši vrlo raznolik
program. Koncert je
otvorila Brahmsova 3.
sonata u d-molu, seriozno, duboko djelo
kojemu su umjetnici na
isti način i pristupili što
je rezultiralo promišljenom izvedbom u kojoj su
vodili računa o svakom
detalju, do najmanjeg
motiva iznijevši Brahmsovu besprijekornu partituru. Uslijedio je meditativni Pärt i njegov Fratres. Nakon pauze su izvedene Debussyeva Sonata u
g-molu, djelo koje zadaje težak zadatak za izvođače, ali ne i za
Lanu i Simona koji su donijeli svježu izvedbu ovog djela punog
imaginacije te na koncu Frolovljeva koncertna fantazija prema
Gershwinovoj operi Porgy and Bess gdje su nam pokazali i fini
osjećaj za jazz glazbu što je publika posebno pozdravila. Za bis
je odsviran Kreislerov Liebesleid doprinoseći raznolikosti programa.
Lana Trotovšek proslavljena je slovenska violinistica koja svoju
karijeru vrlo uspješno gradi nastupajući diljem Europe i svijeta,
a njeni koncerti u Velikoj Britaniji (Wigmore Hall, Kings Place,
Cadogan Hall, St John’s Smith Square), bečkom Konzerthausu
i venecijanskom Teatro la Fenice s entuzijazmom su primljeni
od strane publike kao i od strane kritičara. Njene izvedbe prenosili
su BBC radio, Slovenska televizija i radio kao i francuski Arte
TV. Dobitnica je velikog broja međunarodnih nagrada s
najprestižnijih natjecanja u Velikoj Britaniji, Sloveniji i Italiji i ostvarila je suradnje s renomiranim imenima klasične glazbene
scene. U Dvoru je uz Lanu Trotovšek nastupio britanski pijanist
Simon Lane, diplomant londonske Royal Academy of Music,
svestrani glazbenik koji ostvaruje različite instrumentalne i vokalne suradnje.
FILMSKI PROGRAM – CIKLUS FILMOKAZ
Ciklus filmova po Oscaru Wildeu s
velikim glumačkim imenima
U sklopu filmskog programa
64. Dubrovačkih ljetnih igara bit će prikazan ciklus
„Filmokaz“ koji uključuje
projekcije
deset
dugometražnih igranih filmova nadahnutih životom i djelima Oscara Wildea te jedan
dokumentarac, u razdoblju
od 15. do 24. kolovoza s
početkom u 21:00 sat u ljetnim kinima Jadran i Slavica.
U glavnim ulogama pojavljuju se neke od najvećih zvijezda
američkog i britanskog filma: Jude Law, Scarlett Johansson,
Helen Hunt, Tom Wilkinson, John Gielgud, Joan Plowright, Vanessa Redgrave, Jeremy Brett, Stephen Fry, Steven Berkoff i
Michael Redgrave, uz cijeli niz renomiranih britanskih filmskih,
televizijskih i kazališnih glumaca. Ovaj jedinstveni ciklus filmskih ekranizacija, u selekciji Zlatka Vidačkovića, fokusiran je
upravo na verzije Wildeovih djela koje u Hrvatskoj nisu prikazivane u kino i video distribuciji i pružit će festivalskoj publici jedinstveno filmsko putovanje kroz najbolja djela iz Wildeova opusa.
Ciklus u četvrtak, 15. kolovoza u ljetnom kinu Jadran otvorila je
biografska drama „Wilde“ sa Stevenom Fryom i Judeom Lawom kojoj prethodi kratki dokumentarac o Wildeovom životu,a
slijedila je kultna ekranizacija komedije “Važno je zvati se Ernest“
iz 1952. u režiji Anthonyja Asquitha u kojoj nastupaju Michael
Redgrave i Dame Edith Evans, u petak, 16. kolovoza u ljetnom
kinu Slavica. Prikazane su i klasične ekranizacije Wildeovih djela „Lepeza Lady Windermere“ (17. kolovoza, Slavica) te „Idealni muž“ (18. kolovoza, Slavica) i „Slika Doriana Graya“ (19.
kolovoza, Slavica) u produkciji BBC-a s vrhunskim glumačkim
podjelama za koje je omogućen slobodan ulazak. Na programu je potom bio obiteljski film „Cantervilski duh“ s Johnom Gielgudom u naslovnoj ulozi, 20. kolovoza u ljetnom kinu Slavica i
snimka moderne predstave „Saloma“ u režiji Stevena Berkoffa,
21. kolovoza u ljetnom kinu Jadran. Za finale programa predviđene su posebne filmske poslastice: film „Dobra žena“ nastao po komediji „Lepeza Lady Windermere“ u kojem nastupaju
Scarlett Johansson, Helen Hunt i Tom Wilkinson, zatim suvremena verzija „Idealnog muža“ iz 2000. godine u kojoj glavne
uloge tumače James Wilby i Sadie Frost te američka verzija „Slike
Doriana Graya“ iz 1972. sa Shaneom Briantom u glavnoj ulozi.
Filmski program 64. Dubrovačkih ljetnih igara ostvaren je u
suradnji s Kinematografima Dubrovnik i pod pokroviteljstvom
Croatia osiguranja, a ulaznice za sve projekcije dostupne su na
internetskim stranicama Igara www.dubrovnik-festival.hr, na blagajnama Igara u Festivalskoj palači i na Stradunu te na kino
ulazu dva sata prije projekcije po cijeni od 30 kuna.
U FESTIVALSKOJ SUVENIRNICI
'Pale' cijene
Suvenirnica Dubrovačkih ljetnih igara u Festivalskoj palači na
adresi od Sigurate 1 snizila je cijene za 50 %, pa su sada svi
artikli, uključujući majice i platnene torbe s ovogodišnjim vizualom „Walls of Stone, Heart of Art“, dostupni u pola cijene. U
razdoblju od 19. do 26. kolovoza u ponudi su muške i ženske
majice kratkih rukava, platnene torbe, podmetači za čaše i bookmarkeri koji nose vizual ovogodišnjih Igara „Walls of Stones,
Heart of Art“, brodske i auto zastavice Libertas, nakit, USB
monografija: Dubrovačke ljetne igre od 1950. do 2012. i ostalo,
uz 50 % niže cijene, umjesto dosadašnjih 20 % popusta koji su
ostvarivali građani i stanovnici županije. Ovogodišnji vizual Dubrovačkih ljetnih igara koji se nalazi i na suvenirima, tlocrt je
grada Dubrovnika ucrtan u ljudsko srce, rad Mara Pitarevića te
dizajnerskog dvojca Marka Šesnića i Gorana Turkovića iz studija Šesnić&Turković.
Projekcija nagrađivane francuske
triler drame „U kući“
Francuska triler drama „U kući“ prikazana je u sklopu filmskog
programa 64. Dubrovačkih ljetnih igara 14. kolovoza u ljetnom
kinu Jadran.
Zanimljiva triler drama „U kući“ (Dans la maison) provokativnog
redatelja François Ozona donosi niz neočekivanih situacija šesnaestogodišnjem Claudeu koji voajerski koristi ulaske u kuću
školskog kolege kojem daje instrukcije kao inspiraciju za literarne sastave. Profesor je oduševljen kvalitetom pisanja, ali
Claudeov pristup ubrzo izaziva seriju neočekivanih događaja.
Naslovne uloge u filmu tumače Kristin Scott Thomas, Fabrice
Luchini, Emmanuelle Seigner i Ernst Umhauer.
Film „U kući“ dobitnik je nagrade Grand Prix u San Sebastianu
te nagrade FIPRESCI u Torontu.
PrilogGlasGrada
priredila:- Karla
Labaš,
DLJI29
440 - petak
23.foto:
8. 2013.
ZA VOJNO ODMARALIŠTE KUPARI
I američki turistički lanac Hyatt zainteresiran
Kako se približava trenutak raspisivanja
natječaja za a kompleks Kupari, što bi se prema očekivanjima Ministarstva turizma trebalo
dogoditi u rujnu, prema medijskim navodima
sve je više zainteresiranih mogućih investitora
u taj od rata devastirani kompleks.
Lukša Lucianović
www.dubrovnik- Uz već od ranije kao zainteresirane grupaciju
turistinfo.com Valamar, tursku grupaciju Rixos, grupaciju
Karisma Hotels Adriatic (zajedničku tvrtku
poslovnih grupacija Karisma Resort International iz Meksika,
hrvatskog koncerna Agrokor i TUI Travela), u zadnje vrijeme
CROATIA AIRLINES IPAK IDE U PRODAJU
Mogući kupci Indonežani
ili Kinezi?!
Hrvatska Vlada najkasnije do 15. listopada raspisat će natječaj
za prodaju Croatia Airlinesa,. Moguća su dva modela - dokapitalizacija ili klasična prodaja dionica. Prema zacrtanom
rasporedu, novi vlasnik ili suvlasnik nacionalne aviokompanije
mogao bi biti poznat u veljači sljedeće godine.
Kako saznaje Jutarnji list, zasad su moguća dva potencijalna
kupca Croatia Airlinesa. Interes su iskazale aviokompanije
Garuda Indonesia i kineska China Southern Airlines. Kao potencijalni treći zainteresirani spominje se Etihad iz Ujedinjenih
Arapskih Emirata koji je nedavno kupio 49 posto JAT-a. Prema grubim procjenama, za 100 posto dionica kompanije mogla
bi se dobiti oko 300 milijuna kuna. Prema pravilima Europske
komisije, tvrtke izvan Europske unije mogu kupiti najviše 49
posto kompanije.
Sakupljači boca!!!
Nije u mojoj užoj domeni da se bavim higijensko-epidemiološkim problemima grada, ali ne mogu ostati ravnodušan pred slikama koje svakodnevno viđamo. Ta slika je
postala tako “normalna”, tako “uobičajena” i imam dojam
da se to smatra vrlo korisnim općedruštvenim radom. Riječ
je o slici koju svakodnevno viđamo pred kontejnerima za
smeće gdje je u gotovo svakom od njih uronjena jedna
osoba koja s obje ruke prebacuje sav sadržaj kako bi našla jednu ili dvije ili više plastičnih boca koje kad se nađu
kao da se našlo nešto dragocjeno. Ne mogu razumjeti da
to ljudi rade golih ruku. Zar ne vide ljude, koji rade u Čistoći i koji prazne te kontejnere, da rade to u rukavicama.
Svi smo prošli bar jednom kraj kontejnera oko kojih se širi
strahovito ružan miris. Taj “miris” je od raspadnutih organskih i neorganskih dijelova koje izbacujemo iz svojih
kuća i stanova kako nam ne bi stvarali taj zadah, ali i kako
bi očuvali zadovoljavajuće higijenske uvjete u kućama.
Osobito su opasni organski raspadni produkti (ostaci hrane
30 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
spominje kako bi interes mogao pokazati i američki turistički
lanac Hyatt, kompanija koja je lani ostvarila 3,95 milijardi dolara
prihoda i 88 milijuna dolara neto dobiti.
Kako prenosi Jutarnji list, natječaj za davanje Kupara u koncesiju trebao imati samo nekoliko osnovnih uvjeta, a investitori bi se
za koncesiju trebali natjecati svojim idejama i turističkim konceptom koji bi u Kupare željeli dovesti. Traži se investicija veća
od 200 milijuna eura u smještaj na razini 4+ ili više zvjezdica, a
u koncesiju se daje zemljište na najvjerojatnije 99 godina. Investitor će natječajem dobiti pravo gradnje na državnom zemljištu, a nakon isteka 99 godina svi sagrađeni objekti trebali bi
biti u vlasništvu države.
Ono što je za našu Općinu najvažnije, u koncesiju ne bi trebale
ići ceste i putovi u Kuparima, što znači da se na tom području
neće moći graditi zatvoreni turistički kompleks, te da će u Kupare i na plaže moći će dolaziti stanovnici općine i svi ostali
turisti koji nisu smješteni unutar budućeg kompleksa Kupara.
Dubrovačke plaže - nekad
Monografija sadrži
AN
310 što većih što ZGOD ON
L
manjih slika naših
POK
plaža kako su
nekad izgledale
Cijena 100 kuna (za čitatelje Glasa
Grada 10 % popusta uz ovaj kupon)
Monografiju naručite na mail adresu
[email protected] ili
na tel. 423 091, mob. 091 508 6135
GG
i dr.) koje razgrađuju razne bakterije koje stvaraju trulež i
paraziti kao što su crvi, te razni drugi organizmi. To je pravi
pravcati organski otrov. Gledao sam kako jedan takav sakupljač “vodi računa o higijeni” pa je iz male bočice s vodom doslovno oprao ruke. To je već zavidna razina čistoće!!! Većina to opravdava krizom, kako se ne može živjeti od plaće ili mirovine. Ne mogu se složiti s tim, jer postoje i mnogi drugi poslovi s kojima se može i bolje zaraditi,
a nisu tako opasni kao sakupljanje boca iz kontejnera. Ima
mnogo starijih ljudi koji žive sami, kojima treba pomoć u
kući ili nabavci namirnica, postoje apartmani koje treba
čistiti i održavati, postoje mnogi drugi sezonski poslovi
(branje grožđa, narančina, maslina i sl.) koji su dostojanstveni čovjeka i kojima se može više zaraditi.
Da ne govorimo o sramotnoj slici o nama koju šaljemo
turistima koji također sve te sakupljače vide u tim beskarajno prljavim kontejnerima.
Mislim da bi se i gradske inspekcije trebale pozabavitit s
tim.
Strašno, prestrašno !!!
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Zatiranje i dalje traje
To zatiranje antifašizma i doprinosa i sjećanja na NOB-u i njene borce
traju već gotovo više od dva desetljeća pa stoji pitanje temelji li se
uopće Republika Hrvatska na antifašizmu, ako se antifašizam i dalje
gura na marginu s tendencijom da se potpuno izgura iz društvenog
života kao nešto što je prošlo, prevladano i što je nepotrebno, jer
„fašizma više nema“
Pripremajući donošenje programskih dokumenata za djelovanje u 2014. godini u
Udruzi antifašista Dubrovnik ističu da se
njihove aktivnosti temelje na Ustavu Republike Hrvatske, statutima SABA Republike Hrvatske, Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista u Dubrovačkoneretvanskoj županiji i same Udruge te na
Deklaraciji o antifašizmu, donesenoj 13.
travnja 2005. godine u Saboru Republike
Hrvatske, a u kojoj se naglašava „da su
vrijednosti i visoki doprinos hrvatskog naroda u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu ugrađeni u temelje samostalne Republike Hrvatske i u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske. Tako
su afirmirane i Odluke ZAVNOH-a i
potvrđeno je da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj pa se poziva na trajnu
afirmaciju i njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma i naglašava duboka i trajna povezanost hrvatskog antifašizma s općim
demokratskim stečevinama i izgradnjom
suvremene demokratske Europe“.
Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala punopravni članica Europske
unije. No, unatoč svemu navedenom, valja
nam ponoviti već puno puta rečeno da je
u Lijepoj našoj još sve i ostalo po starom.
Iako već spomenuta Saborska Deklaracija o antifašizmu „poziva državna tijela i
javne institucije na objektivno, cjelovito i
nepristrano sagledavanje povijesnog
razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i
unapređuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i
Republike Hrvatske, da djeluju na očuvanju dostojanstva i skrbi sudionika antifašističke borbe, na očuvanju antifašističke
spomeničke baštine kao općeg kulturnog dobra i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji
temeljnih vrijednosti antifašizma kao
zaloga civilizacijske budućnosti i
demokratskog europskog opredjeljenja
Republike Hrvatske“, sve je više ili manje
ostalo na tome napisanom, kao mrtvo slovo na papiru. Tako zapravo iz godine u
godinu traje zatiranje antifašizma. Jer,
osim slavopojki hrvatskom antifašizmu na
rijetkim svečarskim prigodama, ni jedna
dosadašnja vlast po svim tim otvorenim
pitanjima nije pozitivno učinila gotovo ništa, a ni aktualna državna vlast, koju predvodi SDP, istina, pritisnuta mnogobrojnim
problemima, ne čini ni iz daleka dovoljno
da se antifašizmu u Hrvatskoj omoguće
dostojni uvjeti rada. Da mu se ne zatre
trag, nego da se ponosno čuva i unapređuje kao civilizacijska tekovina, da se
počnu obnavljati i vraćati prije više od
dvadeset godina oko tri tisuće srušenih i
devastiranih spomenika i spomen obilježja
antifašizmu u Hrvatskoj, ili na dubrovačkom području, gdje je uništeno gotovo sve pa i spomenici visoke umjetničke
vrijednosti,
kao što je Kršinićev
“Spomenik borcu” na Trgu oružja, srušen i uništen 1992. godine.
Zbog tog kulturocida nikada nitko od
počinitelja nije otkriven, ali se zato, s vremena na vrijeme iz desničarskih busija, s
već poslovičnom podrškom dijela klera,
razbukta haranga na antifašizam i borce
NOR-a zbog većinom napuhanih i najčešće nikad dokazanih “partizanskih i
komunističkih zločina“.
To zatiranje antifašizma i doprinosa i
sjećanja na NOB-u i njene borce traju već
gotovo više od dva desetljeća pa stoji pitanje temelji li se uopće Republika Hrvatska na antifašizmu, ako se antifašizam i
dalje gura na marginu s tendencijom da
se potpuno izgura iz društvenog života
kao nešto što je prošlo, prevladano i što
je nepotrebno, jer „fašizma više nema“.
Nacifašizam jest pobijeđen u Drugom svjetskom ratu i u toj pobjedi Antifašističke
koalicije veliki je doprinos i hrvatskih boraca NOR-a, pa je ljudski sjećati se njihove
herojske borbe, posebno onih koji su
borbi za oslobođenje i pobjedi nad fašizmom dali dio sebe i svoj život, kao i žrtava fašizma, te čuvati i njegovati tradicije
NOB-e, ali i ukazivati i boriti se protiv sve
očitijih pojavnih oblika neofašizma i
pokušaja revizije povijesti i reafirmacije
sljedbenika fašizma. Kada se sve to zbroji,
nažalost ispada da smo daleko od svijes-
ti da je Republika Hrvatska nastala u antifašističkoj NOB-i i utemeljena na antifašizmu i da bez antifašizma ona zapravo
gubi svoj identitet i opstojnost
U uvodu programskim osnovama još se
ističe da je ponajviše razumijevanjem gradonačelnika dr. Andra Vlahušića, Udruga
antifašista Dubrovnik zadnjih godina uspijevala iz Proračuna Grada Dubrovnika
ostvariti više sredstava. No, na žalost, to
nisu trajna rješenja stabilnog financijskog
statusa, nego se, i dalje u potpunoj neizvjesnosti, mora urgirati, moliti i otkazivati
programe, bez mogućnosti da se uspostavi odgovarajući rad ureda Udruge,
koja ima oko 400 članova od kojih je oko
25 posto boraca NOR-a, a djeluje i za
Zajednicu udruga Dubrovačko-neretvanske županije i Društvo Tito Dubrovnik, jer
se valjda djelovanje ureda ne računa kao
„program“. Udruga antifašista Dubrovnik
na dobrovoljnoj osnovi okuplja antifašističke borce i antifašiste, bez obzira na spol,
nacionalnu, vjersku, rasnu ili stranačku
pripadnost s ciljem čuvanja, njegovanja i
razvijanja ideja antifašizma i tradicija antifašističke NOB-e, suprotstavljanja pojavnim oblicima fašizma i nacizma u današnje doba, kao što su: ugrožavanje ljudskih prava, nacionalna, rasna, vjerska ili
spolna mržnja, neravnopravnost i izrabljivanje tuđeg rada i života. Nažalost, neki
su pojavni oblici fašizma i nacizma prisutni i tu oko nas. To tim više opravdava organizirano djelovanje antifašista, spremnih na suprotstavljanje tom i takvom
društvenom zlu, ma u kojem se obliku javljalo, spremnih i na otklanjanje uzroka i
uvjeta koji pogoduju njihovom pojavljivanju i nesmetanom djelovanje.
U vezi s takvim stajalištima pred Udrugom
antifašista Dubrovnik u 2014. godini je, uz
ostalo, još upornije djelovanje na razvijanju svijesti o ulozi i rezultatima antifašističke
borbe u Drugom svjetskom ratu, posebno Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj i šire na području bivše zajedničke
države, i prepoznavanje biti fašizma i nacizma i njihovih pojavnih oblika i sljedbenika danas. Za Udrugu antifašista Dubrovnik će i 2014. godina, u svim prigodama i aktivnostima, od izleta, pohoda, komemoracija, tribina i tome slično,
biti u znaku temeljnog zadatka - njegovanja i razvijanja tradicija NOB-e i antifašizma. Čitava godina bit će i u znaku
obilježavanja 70. obljetnice oslobođenja
od fašističkih okupatora i njihovih slugu
Dubrovnika i okolice te čitavog područja
Dalmacije kao prve oslobođene hrvatske
regije. kl
Jesenski izlet Jajce, Sarajevo, Visoko…
Udruga antifašista Dubrovnik organizira za svoje članove i druge
poštovatelje sjećanja i tradicija NOB-e i antifašizma tradicionalni jesenski izlet, od 26. do 29. rujna. u Jajce i Sarajevo. Uz ostalo planirana je posjeta Muzeju AVNOJ-a, u susret sedamdesetoj obljetnici njegova Drugog zasjedanja, a organizirat će se
posjeta Visokom i bosanskim piramidama te razgledanje pov-
ijesnih i kulturnih znamenitosti Sarajeva. Cijena izleta je tisuću i
sto kuna. U cijeni je prijevoz autobusom i hotelski smještaj na
bazi polupansiona, a može se platiti u dva obroka. Prijave, s
uplatom prvog obroka u kojem je 350,00 kuna jamčevine, primaju se do zaključno 30. kolovoza, ponedjeljkom, srijedom i
petkom od 10 do 12 sati u uredu Udruge antifašista Dubrovnik.
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 31
ŠPORT
VATERPOLO –
SVJETSKO
PRVENSTVO (U-20)
Hrvatska
srebrena
Hrvatska juniorska
vaterpolska reprezentacija za koju su nastupili i igrači Juga CO:
Marko Macan, Antun
Goreta, Loren Fatović
i Toni Popadić Batina,
i čiji je pomoćni trener bio Miho Bobić, osvojila je srebrenu medalju na Svjetskom
prvenstvu za igrače do 20 godina, koje je prošlog tjedna održano u Mađarskoj. Hrvatska je u finalu izgubila od Italije 10:7. U susretu za treće mjesto Srbija je pobijedila
Mađarsku 13:10. Za najkorisnijeg igrača prvenstva izabran je Talijan Andrea Fondelli
iz Italije, najbolji vratar je Ivan Marcelić (Hrvatska), a najbolji strijelac Kiril Rustamov iz
Uzbekistana.
Prolaz u knock out fazu izabranici Vjekoslava Kobeščaka osigurali su pobjedama nad
Kazahstanom 12:3, Australijom 11:5 i Japanom 10:8. U četvrtfinalu svladali su reprezentaciju Brazila 10:5, a u polufinalu domaćina Mađarsku 13:10.
Hrvatska: Ivan Marcelić, Luka Bukić, Marko Macan, Antun Goreta, Loren Fatović, Marino
Čagalj, Luka Lozina, Antonio Buha, Ante Visković, Ivan Živković, Ante Vukičević, Andrija Bašić , Andro Gagulić, Toni Popadić Batina. Izbornik reprezentacije Vjekoslav
Kobeščak, pomoćni trener Miho Bobić, kondicijska trenerica Dajana Zoretić te fizioterapeut Filip Borković.
VATERPOLO-KUP HRVATSKE
(MLAĐI KADETI)
Jug CO drugi
Mlađi kadeti Juga CO (generacija igrača rođena 2000.
godine i mlađi) nisu uspjeli
obraniti titulu osvajača Kupa
Hrvatske. Naime, na završnom turniru koji je nedavno
odigran u Splitu, jugaši su u
finalu izgubili od Primorja 7:6.
Jug CO: Antonio Vukojević,
Petar Pejić, Boris Ivaniš,
Mavro Farčić, Filip Kržić, Kristijan Čulina, Maroje Vidosavljević Vučić, Matija Balić, Neven Dadić, Ivo Brailo, Mateo
Crnčević, Miho Lončarić, Petar Vlašić, Miho Zelen i Marko Erdelez. Trener: Aljoša
Lončarić.
MLJET
Revijalna utakmica jugaša u Prožuri
Na inicijativu našeg
igrača Pava Markovića i prijatelja kluba Mara Bašice
vaterpolisti Juga
odigrali su revijalnu
utakmicu u Prožuri
na Mljetu. Povod su
bili proslava Svetoga Roka i popularizacija vaterpola.
Ekipe su bile podijeljene na kombinaciju
Elafita i Mljeta koja je
igrala
protiv
reprezentacije Mediterana. Utakmica je završila neodlučeno, nakon čega su se pucali
peterci koji također nisu iznjedrili pobjednika. Razigravanje je nastavljeno kroz druženje
s mještanima, a u publici je bilo i pokoje poznato lice poput ministra Miranda Mrsića ili
pjevačice Jasne Zlokić. www.jug.hr
32 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
TENIS
Ana Konjuh u
polufinalu Craiove
Ana Konjuh dospjela je do polufinala, 50
tisuća dolara vrijednog seniorskog ITFovog turnira koji se prošlog tjedna održao
u Craiovi (Rumunjska), a na putu do finala zaustavila ju je 221 tenisačica svijeta,
23-godišnja Kristina Kucova iz Slovačke.
Rezultat meča, koji je odigran prošle subote, je na kraju bio 7:6, 6:7, 6:0. Plasmanom u polufinale Ana Konjuh je osvojila
novih 40 svjetskih bodova, te će na novoj
rang listi ući po prvi put biti među 300 najboljih na svijetu. Inače, u četvrtfinalu je
15-godišnja dubrovačka tenisačica pobijedila Beatriz Garciu Vidagany iz Španjolske.
KOŠARKA
Hrvatska pobijedila i
Crnu Goru i Latviju
Pripreme u Dubrovniku pred skorašnje
Europsko prvenstvo u Sloveniji, Hrvatska
košarkaška reprezentacija je zaključila s
dvije pobjede u dva službena nastupa.
Nakon što su prošloga petka pobijedili
Crnu Goru 72:60, izabranici Jasmina
Repeše (bivšeg igrača dubrovačkog
Juga), u nedjelju 18.kolovoza su bili bolji i
od Latvije 81:66. U izabranoj vrsti Jasmina Repeše su i Dubrovčani Lukša Andrić
te Ante Tomić, a prava je šteta što u
Repešinoj momčadi nema mjesta i za
trećeg Dubrovčanina, Hrvoja Perića, koji
– mišljenja smo – ima kvalitetu (izuzetan
igrač u obrambenim zadacima) za
reprezentaciju. Nakon Dubrovnika, za
reprezentaciju slijedi Turska i posljednji
pripremni ciklus pred Sloveniju.
STON
Šuker poklonio lopte
SOŠK-u
Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker boravio je prošlog petka
u Stonu, gdje se sastao s upravom županijskog prvoligaša NK SOŠK-a. Tom prigodom Šuker je klubu poklonio nekoliko
nogometnih lopti, a obećao im je pomoć
u rekonstrukciji nogometnog igrališta u
Stonu.
DIVLJA LIGA
Kamen mali pobjednik je 30.
izdanja
U finalnoj utakmici odigranoj u nedjelju 18.kolovoza popodne u
Portu, Cavtaćani su pobijedili FUN H2O Mlini rezultatom 6:5.Finale Divlje lige odigrano je u odličnoj atmosferi pred velikim
brojem navijača, tribine i barke su bile prepune. Prije početka
utakmice župan Nikola Dobroslavić uručio je prigodne poklone
vaterpolistima koji su osvojili broncu na svjetskom prvenstvu.
Utakmica je kasnila jer je pozlilo navijaču Fun H2O Mlina.
Najbolji strijelac i igrač turnira je Mihael Voinić (Kamen mali) koji
je zabio 19 golova a najbolji vratar je Lukša Lasić (Kamen mali).
Bronca je pripala Solitudu, koji je u utakmici za treće mjesto bio
bolji od Špilje ’94 Danče sa 10:7 . Između utakmice za treće
mjesto i velikog finala, revijalnu utakmicu odigrali su ekipa Dubrovačkih ljetnih igara i ekipa dubrovačkih športaša, a rezultat
je bio 3:3.
FUN H20 Mlini - Kamen Mali 5:6 (1:1, 1:3, 2:1,1:1 )
FUN H2O MLINI: Ivo Žeravica, Maro Martić, Amer Čamo, Drago
Bego, Nikola Crnčević, Dario Paskojević, Žarko Matičević, Maro
Kuzman, Tomislav Bulum, Lino Glavočić, Ile
Handabaka, Nikola Matičević, Jakov
Blašković,Vedran Kuzman
KAMEN MALI: Lukša Lasić, Andi Drobac, Mihael Voinić, Nikša Vragolov, Denis Džanković, Dinko Guljelmović, Mihajlo Vragolov, Ivan Šutalo,
Vlaho Rajčević, Andrej Drobac, Goran Jerković,
Josip Vezjak, Josip Deranja, Nikola Maškarić
Solitudo - Špilja 94' Danče 10:7 (2:2, 1:2, 4:0,
3:3)
Solitudo: Antonio Ivanović, Nikša Karač 2, Teo
Bjelopera 1, Vlaho Primorac 2, Nikola Bjelopera,
Toni Lulić, Davor Kristić, Bruno Pavleković, Josip Šandić 2, Jerko Šandić 3, Ivo Besjedica, Orsat Pavlović, Miro Plenković Voditelj: Bruno Vranješ
Špilja ’94 Danče: Toni Penović, Jurica Knego 1,
Vlaho Jemin, Željko Bjelobaba, Ivan Gjurašić 2,
Maro Bjelokosić 1, Goran Milić, Jovica Radulović, Pero Gvozdenica, Robert Palunčić 1, Davor
Rakigjija 1, Tonći Popadić, Marin Kovačić 1, Željan Radulović Voditelj: Andrija Martić.
dubrovniknet team,
foto: Vedran Jerinić, Luko Brailo
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 33
GODINA KATEDRALE (23)
Don Antun Liepopili kanonik i
katedralni župnik
Bilo je puno zaslužnih i
znamenitih Dubrovčana o
kojima se malo pisalo i govorilo zbog njihove izrazito hrvatske političke
Priredio:
don Stanko Lasić usmjerenosti i osobne skromnosti. Jedan od njih je
i don Antun Liepopili župnik, kanonik, pisac
i političar. Zato je hvale vrijedan članak dr.
Stjepana Ćosića u listu Dubrave hrid br. 9
iz godine 1996. koji je poslužio za pisanje
ovog priloga.
Antun Liepopili potomak je stare dubrovačke pučke obitelji podrijetlom iz Primorja. Rodio se 29. prosinca 1848. u Makarskoj gdje mu je otac Ivan službovao kao
sudac. Majka mu, Hijacinta Delić, bila je
rodom iz Sinja. Rano djetinjstvo proveo je
u Makarskoj, gimnaziju je završio u Dubrovniku a bogosloviju u Zadru. Zaređen
je 2. lipnja 1872., a Mladu Misu služio je u
crkvi Sv. Vlaha 16. lipnja iste godine.
Kao župnik najprije je služio u Ošljemu i Topolom, zatim u Kliševu. Tu se istakao pastoralnim i dobrotvornim radom, osobito
tijekom Hercegovačkog ustanka kad je organizirao prihvat i smještaj za tisuće izbjeglica. Od 1878. župnik je u Pridvorju, a 1883.
postavljen je za župnika i dekana u Stonu.
Biskup Mato Vodopić uputio ga je kao vlastitog zamjenika u Rim „ad limina apostolorum“. Zapamćen je kao nesebičan dobrotvor i obnovitelj Samostana sv. Nikole u
Stonu. Godine 1897. biskup Josip Marčelić
ga je pozvao u Dubrovnik gdje je imeno-
van kanonikom pa zatim
gradskim župnikom i dekanom. U Gradu je od puka
bio omiljen kao propovjednik, dušobrižnik i učitelj
mladeži. Bio je osnivač,
član i dobrotvor niza potpornih i gospodarskih
udruga poput Crvenog
križa, Hrvatske radničke zadruge i Hrvatske pučke štedionice. Zadnjih
godina života povukao se u ubožnicu Domus Christi, a prije smrti svu je svoju imovinu razdao siromasima.
Kao pisac započeo je s poetskim i proznim
sastavima u časopisu „Slovinac“. Njegov
spisateljski i politički rad neraskidivo je povezan s obranom i promidžbom hrvatske
baštine i nacionalnog identiteta. U Splitu mu
je objavljena etnološka studija o narodnim
običajima u Konavlima, a 1895. bio je među
osnivačima crkvenih novina „List dubrovačke biskupije“ kojemu je od 1905. do
1911. bio i urednikom. Predmet njegova interesa bila je i Dubrovačka katedrala, osobito njezin Moćnik o kojem je napisao vrijednu studiju „O Dubrovačkom moćniku –
razjašnjenja nekih pitanja“ koju je 1934.
godine izdao u Dubrovačkoj hrvatskoj
tiskari. Godine 1915. izdana mu je važna
knjižica „Ston u srednjim vjekovima – na
odgovor episkopu Nikodimu, u kojoj argumentirano i znanstveno utemeljeno pobija
tvrdnje episkopa Nikodima Milaša o autohtonosti pravoslavlja na stonskom po-
dručju. Otvorio je Hrvatsku tiskaru i izdavao list „Prava Crvena
Hrvatska“ i dugo je godina uređivao. Tijekom dvadesetih i
tridesetih godina redovito je objavljivao znanstvene priloge u
dubrovačkom tisku i svim časopisima u Dalmaciji. Pisao je i za
Akademiju u Zagrebu. Kao
dobar poznavatelj dubrovačke i
hrvatske povijesti do zadnjih
dana života bio je vrijedan
istraživač u Dubrovačkome arhivu. Kao kulturni djelatnik
Liepopili je bio istaknuti član
Matice hrvatske, Pjevačkog društva „Gundulić“, Društva „Dub“ i Braće hrvatskog
zmaja. Svoju bogatu knjižnicu ostavio je
1939. Dubrovačkoj biblioteci koja se upravo osnivala. U politiku je Liepopili ušao
djelovanjem u Narodnoj stranci kao i većina domoljuba njegove generacije. Njegovi
stavovi uvijek su bili argumentirani i zasnovani na čvrstoj hrvatskoj državotvornoj ideji, koju je bez primisli i straha dosljedno provodio od početka svoga političkog života.
Političko djelovanje nikad mu nije prelazilo
u politikanstvo uobičajeno u onodobnim
novinskim polemikama. Po tom je Liepopili
bio izdanak profinjenog dubrovačkog duha,
odgojenoga na dijalogu i poštovanju
drugog mišljenja što su mu priznavali i politički neprijatelji. Razočaran političkim gibanjima i nejedinstvom hrvatskoga političkog
tijela, Liepopili se tijekom Prvoga svjetskog
rata povukao iz politike. Don Antun Liepopili
umro je u ubožnici Domus Christi 1. siječnja 1940.. Pokopan je na groblju Bl. Gospe
od Danača uz nazočnost mnoštva naroda
iz čitavoga dubrovačkog kraja.
U ORGANIZACIJI MATICE HRVATSKE
Akademik Paljetak proslavio
70. rođendan
- Od šezdesetih godina sve do danas Paljetak
je vodeći u hrvatskom pjesništvu, posebno kao
najveći sonetist hrvatske književnosti svih
vremena – istaknuo je Antun Česko
Promocijom dviju knjiga „Književna kritika o Luku Paljetku 1965.-2012.“ u izdanju dubrovačkog ogranka
Matice hrvatske velikan hrvatske književnosti, akademik
Luko Paljetak, proslavio je svoj 70. rođendan u ponedjeljak, 19. kolovoza u jedinstvenom ambijentu atrija
Kneževa dvora. Govoreći o samim knjigama, koje je
tijekom dvije godine sabrala i uredila Anamarija Paljetak, lektor
Antun Česko naveo je kako izdanje sadrži 354 priloga 179
kritičara koji su se ogledali u ocjeni Paljetkova pjesničkog i
književnog rada.
- Zanimljivo je da nijedno njegovo djelo nije bilo prešućeno, što
je bila česta praksa, već su kritičari ili hvalili ili nisu prihvaćali
Paljetkova djela. Od šezdesetih godina sve do danas Paljetak
je vodeći u hrvatskom pjesništvu, posebno kao najveći sonetist
hrvatske književnosti svih vremena – istaknuo je Česko.
Akademski slikar Rudolf Pater dao je nešto osobniji osvrt Paljetkovom stvaralaštvu i to kroz nekoliko sličica iz svog prijateljstva
s Paljetkovima, dok je dramaturg i jedan od autora kritika Davor
Mojaš o knjizi kazao:
- Ova knjiga nije samo zbirka kritika o djelu jednog književnika,
ona je i zbor prinosa kritičara, književnika i novinara kojima je
34 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
povremeno ili redovito Luko Paljetak bio temom. Ovo je moguća skica antologije hrvatske književnosti, galerija Paljetkovih
i naših suvremenika - kazao je Mojaš, dodavši kako se ‘i sam
iznenadio’ s nekim svojim kritikama, s kojima je na kraju ‘uglavnom zadovoljan’. Slavljenik, akademik Luko Paljetak tom prigodom se zahvalio svim zaslužnima za objavu dvostrukog izdanja, a zahvalu je uputio i svim svojim kritičarima.
- Oni koji su me najmanje hvalili zaslužuju moju najveću pohvalu, jer su me, baš kao u Bergmanovu filmu „Divlje jagode“, na
raskrižju pokazali kamo ne treba otići - kazao je Paljetak, sjetivši
se usput i latinske izreke ‘kritičar mojih kritičara moj je prijatelj’.
U popratnom programu dijelove iz objavljenih kritika čitali su
dramski umjetnici Perica i Maro Martinović, a proslavu su
glazbeno obogatili i Maroje Brčić, Nena Ćorak, Đive Franetović
Kušelj, Marija Grazio, Dubravka Hilje, Đelo Jusić, Darko Matičević, Sebastijan Vukosavić i Sarah Viteškić. Baldo Marunčić
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 35
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Zašto je vlada Dubrovačke Republike
zatajila rat s Marokom?
Tekst autora Antonija Vučetića predočava nam jednu drugu karakteristiku dubrovačke vlade i
njene politike, a to je, da su se neugodni politički događaji skrivali od javnosti
Priredio:
Vlada Dubrovačke ReDamir Račić publike uvijek se trudila
da diplomatskim putem riješi mnoge
sporove koji su prijetili interesima ili sigurnosti države. To joj je u većini slučajeva
uspijevalo. U rijetkim slučajevima Dubrovačka Republika bila je prinuđena i da
vojnim sredstvima djeluje samostalno ili
sa saveznicima. Ipak, najčešće se radilo
o obrambenim oružanim sukobima. Evo
nekoliko primjera. Godine 866.-867. pomorska opsada (15 mjeseci) Dubrovnika
od strane Arapa, tj. saracenskih gusara;
Dubrovčani su 1184. godine razbili rašku
mornaricu kod Poljica u Dubrovačkom
primorju koja je namjeravala opkoliti i
zauzeti grad. Sljedeće godine (1185.) Stefan Nemanja ponovno napada Dubrovnik,
ovoga puta s kopna, prodire u grad, ali
nakon kratkotrajne gradske borbe napadači su istjerani; Godine 1245. Dubrovčani su bili primorani mornaricom i
oružjem prisiliti omiške gusare da se
pridržavaju ugovora iz 1235. godine; Sa
susjednim velikašem N. Altomanovićem
Dubrovnik je u ratu tijekom 1347.-1371.
godine, kojeg je na kraju pobijedio; Koalicija u sastavu Genova, Ludovik I. (hrvatsko-ugarski kralj – nap. D.R.) i Dubrovnik ratuju protiv Mlečana; Radi pograničnih sukoba Dubrovnik ratuje s kraljem Ostojom 1451.-1454. Do prestanka
postojanja Dubrovačke Republike na političkoj karti Europe, dubrovačka vlada imala je još ozbiljnih problema s raznim europskim velesilama pogotovo što je
pružala logistiku svojim brodovljem u ratnim sukobima između zaraćenih strana,
npr. kod sukoba između Engleske i Španjolske. Sljedeći tekst govori o jednom
„ratu“ s jednom afričkom državom. Istina,
nije došlo do izravnog sraza između dviju
mornarica, ali zbog lažne optužbe, dubrovačka trgovina trpjela je štetu. Marokanski sultan objavio je rat Dubrovačkoj
Republici, a koji je razlog bio tome doznajemo iz sljedećeg teksta.
„Dubrovački list“ od 01.02.1928. godine,
broj 3.
POMORSKI RAT MAROKA PROTI DUBROVNIKA 1780. GODINE
Ljeti 1927. dodje u Dubrovački arhiv orjentalista g. Franz Babinger, prof. Na berlinskom sveučilištu i snimi fotografski jednu vrlo lijepu arapsku ispravu, ukrašenu
divnim šarenim okrajcima. To je pismo
maročkog sultana dubrovačkom Senatu
of 10. maja 1780. Ovom svečanom ispravom, kako ćemo vidjeti po prijevodu g.
Babingera, sultan proglašuje mir sa Dubrovčanima.
Prof. Babinger zamoli tada upravnika Du36 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
brovačkog arhiva, prof. Antonija Vučetića,
da mu kaže, da li ima štogod o tome pismu
u prepiskama Dubrovačke Republike.
Ovaj mu na brzu ruku pokaže jedan dopis Republike o tome.
Poslije g. Babinger pisa mu iz Zagreba i
Berlina, da mu pošalje o ovome ratu i miru
Dubrovčana sa marokom podatke iz arhiva. Ali preobilno bijaše gradivo o tome, i
to više u deset knjiga i svezaka i ne mogaše se svladati u malo dana. Arhivar ipak
pošalje profesoru Babingeru nekoliko
gradiva koje ovaj upotrijebi odmah u izvatku, jer se njemu žurilo da izda novu
svoju knjigu: Aus Sudslaviens Turkenzeit:
Berlin 1927. (Iz turskog doba Jugoslavije),
koja je već izišla. U njoj on iznosi kao drugi dio fascimile arapskog pisma maročkog
sultana sa svojom vrlo učenom radnjom
o tome pismu i o ratu i miru Maroka s
Dubrovnikom osvrčući se na podatke arhivareve i navadjajući ih.
Prof. Babinger, začudjen, da o tome ratu i
miru nema pomena kod naših starijih pisaca, usklikne: „Ovo je smiješno, ali ipak istinito!“ Njemu strancu to se činilo smiješno, ali mi ne obazirući se na sam muk pisaca, kažemo da je to bila politika male i
strašljive Dubrovačke Republike, da sakriva svoje nezgode i to od straha, da kad bi
se otkrile, ne bi škodile dubrovačkoj trgovini i pomorstvu, ili njenim odnošajima sa
drugim državama, i tako je zatajila i ovaj
rat. I uprav u jednom svom dopisu dubrovački Senat, kad još nije bio siguran
sa Marokom, izjavljuje svoju bojazan, da
ne bi dubrovačkom pomorstvu i trgovini
(nanijeli) štetu vijest o neraspoloženju
Maroka prema Dubrovniku. Jednako je
dubrovački Senat nastojao da zataji na
početku XVII. vijeka fakat, da je Lastovo
bilo za tri godine i po pod tudjim, a ne
pod dubrovačkim gospodstvom (upravom – nap. D.R.) i kad je tudjinac vračao
dubrovačkom Senatu ovaj otok, Senat
naredi da se Lastovo vrati bez ikakve pismene isprave, bez ikakva protokola, hotio je da se zataji fakat (činjenica); i nijedan
dubrovački pisac nije pisao historiju toga
osvojenja i tudjeg gospodstva, osvem jednog kroničara, koji se ukratko ne potpuno
osvrnuo na to osvojenje, ali ta kronika nije
bila štampana, te je dubrovačka vlada bila
ustanovila preventivnu cenzuru za svaku
knjigu koju bi Dubrovčani štampali a izričito knjigu historije. I ako je rat Maroka sa
Dubrovnikom novost, koja se tek sada
otkriva za nauku, tako i osvojenje i povratak lastova Dubrovniku je za nauku novost, koju donosi moja podulja radnja u
„Glasniku dubrovačkog učenog društva
sv. Vlaho“, koji se već štampava.
Mi ćemo ovdje navesti samo nešto o
ovome ratu sa Marokom, da se može razumjeti ovo arapsko pismo, a pridržavamo
se iznijeti dulju radnu o tome.
Marokanci koji su bili muslimani, hodili su
svake godine na hodočašće ili hadžiluk u
Meku. Oni bi se ukrcali u koji strani brod
u jednoj od marokačkih luka, iz kojeg bi
se iskrcali u Aleksandriji, pak od onamo
nastavili put po sutru (sutradan) do Meke.
Vraćali su se iz Meke istim putem, pak se
ukrcavali u Aleksandriji, te bi se iskrcali u
marokačku luku. Možda zbog toga što se
dogadjalo, da bi pomorski kapetani na
povratku iskrcavali marokanske hadžije ne
u koju marokačku luku, nego u tudjini, u
koju tunisku luku; sultan marokački bijaše
izdao 1775. g. strogu zapovijed svim narodima, kako sam navodi u svom pismu,
da se kapetani ne usude iskrcavati njegove hadžije u nikakvu drugu luku nego
u marokačku. Ali 1779. g. bi tužen jedan
dubrovački kapetan, da pored ove
zabrane bijaše iskrcao maročke hadžije u
Suzu ili Sfaks u Tunisu i još ih zlostavio.
To bijaše lažna osvada (optužba – nap.
D.R.) protiv Dubrovčana sa strane zlobnih neprijatelja Dubrovčana, jer to bijahu
uradili neprijateji a ne Dubrovčani. Stoga
maročki sultan proglasi 1779. g. pomorski rat protiv Dubrovčana i zapovijed(i)
maročkim ratnim brodovima, da hvataju i
plijene dubrovačke brodove.
Tada se bila dobro razvila dubrovačka
pomorska trgovina izvan Jadrana po istočnom zalivu Sredozemnog mora i preko Gibraltarskih vrata, i Dubrovčani su
imali u svim znatnijim mjestima na Sredozemnom moru svoje konsule ili same
Dubrovčane ili strance, kao u Španiji, u
Francuskoj, u Italiji, na sjevernim obalama Afrike i u istočnom zalivu Sredozemnog mora. Svojim konsulima podijeljivani
su osobitu čast (dodijelivši čin) kapetana
dubrovačke milicije sa pravomnošenja
uniforme te časti. Dubrovački konsuo u
Kadiću (Kadizu) bijaše onda karlo marijo
Dodero, rodom iz Genove, koji je ondje u
Španiji bio trgovac i imao časat kapetana
dubrovačke milicije.
Kapetana dubrovačkih bijaše tada mnogo
iz Cavtata od porodice Kazilari, kao Antun Kazilari i mnogo drugih od tole i iz
drugih strana dubrovačkih, kao kapetan
Božo Božović. Ovaj Božović plovljaše augusta i septembra 1779. svojim brodom
krcatim dragocjenim teretom, koji pripadaše malteškim trgovcima, i vrijedilo je
više od 40 hiljada reala, iz Genove put
Kanarskih otoka. Ali ga putem srete ratni
marokački brod, zarobi ga i povede u
Maroko. Sva posada broda s kapetanom
bi zarobljena, brod i teret bješe zaplijenjeni, a teret prodat.
Dubrovačka vlada stane prema Maroku raditi oko oslobodjenja
broda i posade, opskrbi se preporukama turskog sultana i njegovih doglavnika i punovažnim uvjerenjima, da Dubrovčani nijesu bili skrivili ništa proti maročkih hadžijama, pak pošalje maročkom sultanu, da ga sklone na mir prema Dubrovniku, dva
svoja poslanika, a to bijahu cima, da ga Antun Kazilari i konsuo
Karlo Marijo Dodero. Njima podje za rukom da svojim vještim i
okretnim razlaganjem i darovima, kojim ih je bila opskrbila dubrovačka vlada, da ublaže maročkoga sultana i da on u sastanku inostranih konsula svečano proglasi mir s Dubrovčanima
i da dade pročitati svoj proglas o tome sa nadnevkom od 10.
maja 1780. g. i taj proglas predade dubrovačkim poslanicima,
da ga upute dubrovačkom Senatu, kojemu je bio i namijenjen.
Ali mir ne trajaše, i Republika morade opet slati svoje poslanike
u Maroko, te se rat svrši tek 1781. g. Gradivo o ovme ratu, koje
se nalazi u arhivu vrlo je obilno i hoće se dulje vremena, da ga
se iscrpi (istraži) i da se sastavi o tome podulja radnja.
Pismo pak arapsko maročkog sultana od 10. maja 1780. upravljeno dubrovačkom Senatu, prevedeno (na) njemački od prof.
Babingera, glasi ovako na našem jeziku.
U ime Boga Svemilosrdnog, Milostivog i nema nikakve snage i
nikakve moći nego u Boga Visokog i Silnog
(Pečat)
Vijeću (Senatu) Dubrovnika! Blago onome, koji slijedi stazom
prava! A zatim Vaše pismo, koje ste predali preko Karla Marije
(to jest Dodero) i Antuna Casilari, tako i ono što nam po njima
poručili, došlo je do nas. I neka znate, da smo otrag pet godina
svim narodima pisali, da svaki od onijeh, koji imaju na brodu iz
Aleksandrije hadžije na povratku s Meke, moraju ih iskrcati samo
u jednoj od naših luka. Ali Vaši brodovi ove godine i prošle prevozili su mekanske hadžije i iskrcavali ih u Suzi i Sfaksu. I mi
smo vjerovali, da su ih samo Valencijanci prevozili; ali Muslimani su dokazali, da to bijahu brodovi Vaše države, koji su ih
prevažali, stoga smo mi zapovijedili našijem ratnijem brodovima, da oni te brodove zaplijene. Ali sada smo mi zapovijedili,
da milost ima biti preča od prava, i da Vaši zarobljenici budu
povraćeni. I čuvajte se što silna ne učiniti, i dajte uputu Vašijem
brodovima, da prevoze mekanske hadžije samo pod uvjet, da
ih se iskrca u luke naše zemlje, dok se mi nalazimo s Vama u
ugovornom i mirnom stanju. I mi smo o tome svim koinsulima
pisali.
Naša zapovijed, koja se mora slušati, izdata je 6. džumada 1194.
god., odnosno 10. maja 1780. god.
Ant. Vučetić
Mogući razlog zašto su pojedini kapetani iskrcavali marokanske hodočasnike s povratka iz Meke u luke Tunisa vrlo je jednostavan. Plovidba je u tom slučaju trajala vremenski puno kraće,
pa su kapetani mogli učiniti više „tura“ i naravno i više puta naplatiti vozarinu od hodočasnika. Je li tome pribjegao (većoj zaradi) i neki dubrovački kapetan ili se je ipak radilo o vještoj
namještaljci konkurencije zbog dobre zarade, u citiranom tekstu nisu podastrijeti nikakvi dokazi, iako o ovom povijesnom
događaju postoji sačuvano obimno gradivo u arhivu. Dubrovačka vlada žurno je reagirala i poduzela je energične diplomatske
korake da se kriza sa Marokom brzo riješi u čemu su i uspjeli.
Tekst autora Antonija Vučetića predočava nam jednu drugu
karakteristiku dubrovačke vlade i njene politike, a to je, da su se
neugodni politički događaji skrivali od javnosti, što se vidi iz
primjera s Lastovom i Marokom. Također, onovremeni dubrovački povjesničari nisu se usuđivali javno pisati i publicirati svoja
povijesna djela, u kojima se navode „vrlo neugodni“ politički
problemi male države, jer je državna cenzura budno pazila na
takve autore. Ništa neobično u svijetu međunarodnih političkih
odnosa kako u prošlosti tako i u današnjem vremenu.
„Nije li politika zapravo samo vještina da se laže u pravi čas?“ –
Voltaire (dodao bih, naročito u predizborna vremena).
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 37
SIMBOLI ŽENSKE EMANCIPACIJE
Pilule protiv začeća
Danas u svijetu anti baby pilule koristi oko stotinu milijuna
žena. Farmaceutska industrija trlja ruke od zadovoljstva!
U USA (opet dva U!) i Engleskoj, svaka četvrta žena koristi
pilule. U Japanu, svega 3%
Mlađe žene ili žene ili genPiše: Dr Boris Sokal, erativne dobi, otprilike
spec. med. rada između 16 i 49 godina,
ako ne žele zanijeti (pri spolnom odnosu),
primjenjuju ili koriste razne i dostupne kontracepcijske metode: Spirala, pjena, kondom, pa coitus interruptus (prekidanje spolnog odnosa prije izbacivanja sjemena), pa
anti baby pilule ili pak prirodne metode: Billingsova ovulacijska (promatra se sluz vrata maternice), pa Simpotermalna (kombinacija bazalne temperature tijela i Billingsove ovulacijske metode) , te Ogino-Knausova metoda (na temelju dužine menstruacijskog ciklusa). Prirodne metode nemaju nikakvih štetnih pojava. Možda zbog
toga, ali prvenstveno zbog etičkih razloga,
rimokatolička crkva odobrava prirodne
metode. Jer spolni čin je po katoličkoj vjeri
proreaktivan i sjedinjujući. On promiče vrijednost braka i života. Poznato je također,
kako je plodno razdoblje žena, pet dana
prije i tri dana iza ovulacije (izbacivanje jajašca iz jajnika, kojeg prihvaća jajovod). A
u njemu se događa oplodnja. Ovulacija
nastaje 14 dana prije sljedeće menstruacije.
Menstruacija je zapravo „abortus“ neoplođenog jajašca. Uspješnost prirodnih
metoda varira od 75 do 99%. U daljem tekstu, zadržati ću se isključivo na kontracepcijskim tabletama. Ne samo zbog dokazanog štetnog učinka na zdravlje žena,već
i zbog dokazanih promjena u okolišu
(metež i rastrojstvo)! Tablete protiv začeća
ušle su u modu, tj komercijalnu upotrebu u
pedesetim godinama prošlog stoljeća. One
su sintetski hormonski pripravak, učinjen u
tvornici. Svaka anti baby pilula je prožeta ili
natopljena umjetnim ženskim spolnim hormonom estrogenom ili etilin-estradiolom.
Naturale, na tržištu se pojavila uz visoku
pompu medija, političara, pa i znanstvenika. Dokazavši se učinkovita, kao sredstvo
protiv začeća, žene su ushićeno kliktale:
Evo naše emancipacije! Evo našeg oslobođenja od podčinjenosti! A svijet je grmio:
Ovo je početak seksualne revolucije! Revolucija? Mnogi ostadoše zbunjeni. U nas,
posebno partijski kadar. Naime, vjerovalo
se kako je „cilj u svim revolucijama oboriti
nešto staro. A u seksualnoj revoluciji obratno: Obara se nešto mlado.“ Danas u svijetu anti baby pilule koristi oko stotinu milijuna žena. Farmaceutska industrija trlja ruke
od zadovoljstva! U USA (opet dva U!) i Engleskoj, svaka četvrta žena koristi pilule. U
Japanu, svega 3%! Prije nego što ukažem
na znanstveno dokazane štetne učinke ovih
tableta na zdravlje žena (ali i prirodu u širem
smislu), evo ukratko mehanizma njihovog
kontracepcijskog djelovanja: U trudnoći,
ženu preplave prirodni hormoni: Estrogen i
progesteron u visokoj koncentraciji. Otpuštaju ih jajnici. Oni imaju svoju točno
38 GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
određenu ulogu. Oni su također i signal
žlijezdi hipofizi (leži na bazi mozga i koja je
dirigent u orkestru svih žlijezda s unutarnjim lučenjem), da prestane izlučivati FSH.
(folikulostimulirajući hormon ), jer je žena
već trudna. A FSH. izaziva ovulaciju u žutom
tijelu jajnika. Žuto tijelo prska i jajna stanica
putuje u priljubljeni jajovod. Tamo očekuje
mušku spolnu stanicu radi oplodnje. U jajovodu nastaje začeće. Anti-baby pilula bilo
kobinirana (estrogen i progesteron, ili samo
progesteronska, što remeti kvalitetu sluzi u
maternici, pa se jajašce ne može ugnijezditi)
dospijeva u krvotok, te pošalje lažni signal
hipofizi, da je „nastupila trudnoća.“ Prestaje ovulacija, jer hipofiza više ne izlučuje FSH.
Kontracepcijski učinak je 97 do 100%.
(način uzimanja tableta piše na uputi). No,
što je sa štetnim učincima? Doduše, svaki
„lijek“ ima nus- pojave. Neke korisnice kontracepcijskih tableta navode vrtoglavicu,
porast krvnog tlaka i tjelesne težine, pa
kožne promijene u smislu akni i pigmentacije. Ali postoji i rizik od raka vrata maternice, dojke i jetre. Ženama što puše (mislim na cigarete) , a iznad su 35 godina, ne
preporučuju se kontracepcijske tablete.
Progesteronske pak, tablete imaju nešto
blaže štetne učinke. A najteža moguća komplikacija ili nus- pojava je embolija pluća,
te moždani udar. Poznata je afera s kontraceptijskim, umjetnim hormonalnim pilulama Diane 35 u Francuskoj sa četiri sumnjive smrti (moždani udari). Preparat je povučen s tržišta. Onda anti baby pilule Yasmin (njemački). Studentica iz Melburna
umire od plućne embolije, a onda i u Hr-
vatskoj smrt od embolije dviju korisnica. U
Kanadi su preminule 23 djevojke-korisnice
kontracepcijskih pilula “Jaz”. Nakon ovih
događanja, potražnja za pilulama protiv
začeća, opada za 40%! Umjetne hormonske tablete imaju i korisnih efekata. To najbolje znaju ginekolozi. Smanjuju anemiju,
i blaže menstruacijske tegobe, etc. No, one
se koriste u kraćem razdoblju. Zato, vjerojatno nema nuspojava. Na početku je
rečeno, kako je zbog masovne upotrebe
kontraceptiva, ugrožen okoliš. Mnoge
rijeke, podzemne vode i jezera zagađene
su probavljenim estrogenima, tj ženskim
spolnim hormonima. Također je istina, da
žena čim uđe u more ispusti “žuteja.” Prof.
V. Vrček, citira različite znanstvenike, koji
su ostali zaprepašteni otkrivši kemijsku feminizaciju mužjaka riba, ali i kornjača, žaba,
vidra, morževa pa i ptica. „Imaju poremećen
spolni profil. Uz jajašca u testisima imaju i
polurazvijen ženski reproduktivni trakt. Nastalo je oštećene spermija, javljaju se poremećaji spolne orijentacije, transeksualnost,
pa deformacije spolnih organa i nebrige za
potomstvo. Čak se i pojava raka testisa i
prostate, povećanje grudi u muškaraca,
prerani pubertet kod djevojčica, etc., tumači
hormonalnim zagađenjem okoliša.“ Iako je
koncentracija estrogena u vodama za sada
vrlo, vrlo niska, dovoljna je za spomenute,
uočene poremećaje kod mužjaka. EU je već
odavna uložila 150 milijuna dolara (ali i kemijska industrija), za ispitivanje načina djelovanja i posljedica hormonskog meteža i
nereda u prirodi. A prošle godine su estrogeni zauzeli prioritet u okviru najvažnije
europske zakonske institucije („Vodena
direktiva“), kojom se štite vode u EU. I Prof.
V. Vrček izjavljuje: …“ I tako je pilula protiv
začeća, pretvorena iz simbola ženske
emancipacije u zloglasnu kemikaliju, kojom
ljudi kradu vlastitu budućnost.“
PS. Najbolje sredstvo protiv začeća je migrena kod žena.
MATO MALI I PERO NJIOV
Nije se čekala Amerika
Prije je kalaš u kući bijo sramota za kuću, a danaske je ubiti radnik problem. Ne može
steć, koliko guzica ište
Ono što se od silne preše danaske
nema kadarke gledat, osmijeh je na
licu domaćina, ali i ostale kućne čejadi. Mogo si u onijem bremenima
vazdarke viđet veselo čejade i pred
malijem i u malijem, siromašnijem,
kućama. Mogo si i čut Bogu fale, dok
je u velikijem i bogatijem kućama
bilo manje osmijeha, a više brige.
Vazdarke je nešto falilo, trebalo je
ovo, trebalo je ono, trčalo se tamo,
trčalo se amo…Govorijo je pokonji
Jozo: A kad što – ništa! Kadarke bi
se u ona doba težaci vrćali iz Poja,
kaže Pero, zno si što će ti ko rijet, a
ako si u koga svrnuo zno si i kako
će te pričekat. A zno si i ko će te
dočekat. Pa imo ili nemo zašto. Nije
se ni danaske ništa promijenilo,
samo su i male kuće, koje su se digle nekako preko noći; oću rijet
prometnule u velike, izgubile osmijeh, pa su tako i one i Boga i falu
zaćerale pro brda, Boga pitaj đe…
Nije, kaže Mato, u našemu kraju lako
nemat. Jerbo svak oće imat, ali ne
koliko mu treba vengo: „Neka je
samo više o drugoga.“ Nije naše
današnje čejade ko ono prijašnje što
je prvo gledalo da mu čejad iz kuće
ne budu gladna, da mu blago bude
sito i da mu zemja ne bude gladna.
Od zemje se i blaga živjelo, podizalo i išlo naprijed. Nije se čekala
Amerika. Ni da ti ko što da.
U nas, govorijo je pokojni Matuško,
nemaš ništa ako tvoj suśed ima i dzeru više. Zaludu ti je imat i dobre prijateje, zaludu ti je i znat, moć, sve ti
je zaludu ako ti voziš kakva staroga
juga ili polovnoga golfa, a tvoj suśed
ima pasata ili BMW-a. Tako je, žali
Bože, i s đecom. Ako njegov ima kakav
motor tvoj mora imat barem konja jačega. Sve je drugo lašje. I podnijet i odnijet. Oće se imat više i gotovo! Pa taman
falilo i tamo đe ne bi smjelo falit. Zato
Mato misli da nas neće vrag odnijet radi
ničega drugo vengo radi pomame i
obijesti. Što se više oće vengo se može
steć, i proteć:
- Nemaš više s kijem govorit. Niti ti ima
ko što kazat, niti imaš voje komu što
kazat. Doduše, svak svakome ima nešto za rijet, ali je najgore što ti više nema
ko što kazat. Oni što su znali – pomrli
su. Od nji si mogo nešto i čut. I naučit.
Ovi danaske se naučni rađaju, pa je za
bit miran – najboje bit služben. Ako ikako možeš. Ne do ti Bog još poj komu
što za njegovo dobro rijet – kaže Mato.
- A moj Mato, prije si moro zvat kadarke
bi išo trapit. Ništa čejade nije moglo
samo. Najedijo bi se, koga ne bi zazvo. A danaske da čejade zoveš i na
najboje jedivo, nije mu milo što ga
zoveš. Prije je kalaš u kući bijo sramota za kuću, a danaske je ubiti radnik
problem. Ne može steć, koliko guzica
ište. Ma, sve se osve izmijenilo. Nije ni
priroda što je prije bila. Eto, đe su prije
bile murve, đe su se puštali praci, skupjale muve, đe si moro ugazit pa da
si ne znam kako pazijo, danaske su
moderni pločnici, nekakvi vodoskoci,
bazeni… Murve su se pošegale, nestali
su i praci, jedino muva ima. Meni je
najviše žo što su nestale grmuše – Pero
će.
- Ne trebaš se čudit. Niko ne voli da
mu danaske smrdi. Da ti danaske ideš
našemu čejadetu rijet da je prije peset
Obavijest o smrti
U proteklom tjednu napustili su nas:
KARMELA ŠAMIJA 1948.
ANA KNEGO 1924.
ŠUĆRIJA DILBEROVIĆ 1928.
FRANKA PLEHO 1927.
MILKA PREDOJEVIĆ 1926.
DRAGICA ZONIĆ 1937.
VIDO VULETIĆ 1949.
DANICA PEZO 1923.
DUBRAVKA LABAŠ 1938.
DAVOR VUKIĆEVIĆ 1936.
IVAN PERKOVIĆ 1954.
JANJA DADIĆ 1934.
DAMIRA LJUBOJEVIĆ 1942.
NEDŽIB ŽUSTRA 1943.
KATE HRDALO 1940.
IVAN JASAK 1950.
Piše:
Antun Švago
i štogoć godina i pišo i… da ne
rečem u oboru, đe je držo živine, da
u kuću nije mogo uj, a da mu na dno
skala nijesu bili brabonjci, balege ili
kakve druge torotine, da mu je kuća
bila puna muva, svašta će ti rijet. Ma
mene čudi kako se ne sjeti svega
tega kadarke drži predike, kadarke
se čini pametan da sve osve zna, kadarke na sve što je bilo gleda s visoka… ko da prije ništa bilo nije.
- Ma dobro Mato – prekida ga Pero –
ne smeta meni što naše čejade danaske ima da ne zna što ima, pa to
došlo kako došlo, meni smeta što se
uzobjestijo na drugi način. I kadarke
vidi da ne more steć koliko obijest
ište, jopet oće imat više. Samo radi
drugoga. I tako ti je to u dosta kuća.
Oće kad se neđe treba prezentat i
mužiku i pečenu teletinu, sve najskupje, pa taman iza tega cijelu godinu imo samo za pili salamu.
- Čuješ, Pero, sve što više vidim, sve
manje znam. A dobro je što slabo
čujem. Nije svako zlo za zlo. Sve se
u naske promijenilo otkako su betonske ploče zamijenile podove. Mijovi,
u kojijem se gonilo vino i uje, više se
nemaju ošto objesit. Z bremenom su
i oni nestali. Nestale su i drvene
bačve, pila…došli su moderni bidoni, rosvajne bačve… Isto tako, vreće
od koštrijeti i od vune vješale su se
od mir, a sadarke nema mira ni s mirima. Miri pošli, zidovi došli. Nema
više ni posljednje večere. I ona je
pošla s mirima. A to je zato što danaske svak svoju vozi. Pa ti ajde kome
što reci?
UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Mirka
Hiltnera, dragog susjeda, 500,00 kuna prilažu stanari
zgrade Od sv. Mihajla 4c. U spomen na dragog prijatelja Stijepa Bendera, umjesto cvijeća, 200,00 kuna prilažu
Mare i Jozo Đerek. U spomen na pok.Mirka Hiltnera
200,00 kuna prilažu Anka i Baldo Mojaš. U spomen na
pok. Mirka Hiltnera 200,00 kuna prilažu Nike i Mario Ivić.
U spomen na pok. Mirka Hiltnera 200,00 kuna prilažu
Vesna i Luka Hazdovac. U sjećanje na roditelje, brata i
nevjestu 500,00 kuna prilažu obitelji Pervan, Sinanović
i Simić. U spomen na Paska Nadramiju 200,00 kuna
prilaže Nikša Katušić. A. i B. Mojaš doniraju 120,00 kuna.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013. 39
NOVE POTICAJNE MJERE ZRAČNE LUKE DUBROVNIK d.o.o.
UZ BLAGDAN VELIKE GOSPE
Besplatno slijetanje i polijetanje Novi broj župnog
tijekom zimskog reda letenja
lista „Rožat“
Kako bi se dala potpora porastu putničkog
prometa, kao i poboljšala povezanost Dubrovnika tijekom cijele godine, Zračna luka
Dubrovnik d.o.o. nudi besplatno slijetanje i
polijetanje tijekom zimskog reda letenja za
sve međunarodne redovite letove, počevši
od 27. listopada 2013.
U IZDANJU ZAGREBAČKOG „PROFILA“ I SARAJEVSKOG „SVIJETLA RIJEČI“
Predstavljena knjiga Iva Banca
„Hrvati i Crkva“
Knjiga „Hrvati i Crkva – kratka povijest
hrvatskog katoličanstva u modernosti“
Iva Banca predstavljena je u utorak, 20.
kolovoza u dvorani
pape Ivana Pavla II.
u Dubrovniku. Uz
autora, o knjizi su
govorili Trpimir Macan, povjesničar i leksikograf, fra Ivan Šarčević, bivši glavni
urednik „Svjetla riječi“ i Stjepan Ćosić, povjesničar. Knjiga je nastala kao rezultat autorovog pisanja članaka u nastavcima o povijesti Katoličke Crkve u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u razdoblju modernosti za sarajevsku reviju
„Svjetlo riječi“ tijekom 2011. i 2012. godine. Uz predgovor i pogovor u knjizi se
nalaze 22 kronološko-tematski povezane jedinice, bibliografski esej i dokumenti. Bančeva knjiga prva je sinteza ove teme koja pokriva povijest posljednjih dvjestotinjak godina, istaknuto je, uz ostalo, na predstavljanju. U razdoblju modernosti izazovi za Crkvu su bili veliki, no Crkva ima veliku snagu koja
dolazi do izražaja u teškim trenucima, a to je da je uvijek spremna na obnovu.
Svaka rasprava o njoj mora uzeti u obzir sve okolnosti pojedinog razdoblja,
rekao je autor. Knjiga je izašla u izdanju zagrebačkog „Profila“ i sarajevskog
„Svijetla riječi.“ Angelina Tadić, dubrovacka-biskupija.hr
Novi broj obnovljenog župnog lista „Rožat“ koji je
izašao uz blagdan
Velike Gospe, zaštitnice župe, uz
uvodnu riječ župnika i urednika fra
Josipa Sopte i
župnog vikara fra
Drage Ljevara,
donosi dvanaesti
nastavak Kronike
franjevačkog samostana
Pohođenja Marijina
Rožat od 1894.
godine u kojoj čitatelji mogu pročitati zanimljivosti iz prošlosti svoje župe koje im u
ovom broju evociraju 1920. godinu. Tu je i sjećanje
na pokojnog subrata fra Bonu Miroševića koji je
za vrijeme komunističkog režima više od osam i
pol godina proveo u zloglasnim zatvorima. U novom broju nalaze se i fotografije franjevaca Provincije sv. Jeronima – Zadar koji su bile žrtve
Drugog svjetskog rata, a koji se žele podići na
čast oltara. O problemima s kojima se suočavaju
župljani Rožata i okolice govori se u članku „HE
Ombla neizvediva i neprihvatljiva,“ te se izvješćuje
se o brojnim događanjima u župi i samostanu.
Kako se župnik Sopta susreo sa novim papom
Franjom dok još nije bio papa, tko su ovogodišnji
prvopričesnici te je li Franjina utopija ostvarena ili
ostvarljiva, kao i još mnoge druge zanimljivosti,
može se pročitati u novom broju časopisa „Rožat“.
A.T., dubrovacka-biskupija.hr
AMATERSKA GLUMAČKA DRUŽINA “BONEGRACIJA”
Za Damira prikupljeno
12250 kuna
Amaterska glumačka družina “Bonegracija”, koja djeluje u sklopu Udruge
studenata Dubrovnika “Libertas”, održala je na taraci tvrđave Revelin
11.kolovoza 2013. humanitarnu predstavu “Stari, drama!” te je cjelokupni iznos od ulaznica namijenila mladom Damiru Đuriću. Riječ je o
iznosu od 12 250 kn. Ovom prilikom još jednom želimo zahvaliti svima
koji su nam pomogli da se predstava održi: Gradu Dubrovniku, Dubrovačkim ljetnim igrama, FA Linđo, Fotostar, Renesansna udruga
Ragvsevm, Kinematografi Dubrovnik i mnogim drugim, a posebice predivnoj našoj dubrovačkoj publici. Anja Vlahov i Marta Raguž
CARITAS
Podjela udžbenika, školskih torbi i ruksaka
Caritas Dubrovačke biskupije poziva sve roditelje i učenike osnovnih i srednjih škola kojima trebaju udžbenici da dođu u prostorije
Caritasa na adresi Obala pape Ivana Pavla II. 44/a (zgrada iza autobusnog kolodvora, treći kat) radnim danima od 9-16 sati i
subotom od 9-12 sati. Također na raspolaganju imamo i školskih torbi i ruksaka. Informacije na tel: 612 240 ili e-mail
[email protected] M.Đ.i P.S.
misao
tjedna
NOVAC KOJI ČOVJEK IMA JEST ORUŽJE SLOBODE.
NOVAC ZA KOJIM ČOVJEK TRČI JEST ORUŽJE ROPSTVA
GlasGrada - 440 - petak 23. 8. 2013.
40
Jean
Jacques
Rousseau
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
15
File Size
15 004 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content