Босна и Херцеговина
Агенција за рад и запошљавање
Босне и Херцеговине
САРАЈЕВО
Bosnia and Herzegovina
Labor and Employment Agency of
Bosnia and Herzegovina
SARAJEVO
Bosna i Hercegovina
Agencija za rad i zapošljavanje
Bosne i Hercegovine
SARAJEVO
Bosnia and Herzegovina
Labor and Employment Agency of
Bosnia and Herzegovina
SARAJEVO
PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA
U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2010. GODINU
Sarajevo, maj 2011. godine
PREDGOVOR
Izvještaj pod nazivom „Pregled politika zapošljavanja u
Bosni i Hercegovini za 2010. godinu” je pripremljen u
skladu sa ciljevima i smjernicama Bukureštanske
deklaracije, koju su potpisali ministri zemalja jugoistočne
Evrope odgovorni za oblast rada, zapošljavanja i
socijalne politike i Preporukama iz CREP izvještaja za
Bosnu i Hercegovinu sa Treće ministarske konferencije o
zapošljavanju i socijalnoj politici u jugoistočnoj Evropi
održanoj u Budvi, Republika Crna Gora.
Ovaj izvještaj predstavlja pregled najvažnijih aktivnosti
na tržištu rada nadležnih javnih institucija u oblasti
aktivnih politika zapošljavanja u 2010. godini.
„Pregled politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za
2010. godinu” je uradio zajednički tim sastavljen od
predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i
Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje,
Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
2
SADRŽAJ
PREDGOVOR
2
I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE
4
II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA
7
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKE TRŽIŠTA RADA
22
IV. RAD SLUŽBI/AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
44
V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA
52
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
54
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI
58
3
I.
GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE
Početak oporavka evropske ekonomije u 2010. se tek djelomično odrazio na
bosanskohercegovačku ekonomiju koja je stagnirala uprkos početku oporavka izvoza. To je prema
kratkoročnim indikatorima bio rezultat pada finalne potrošnje, investicija i uvoza s jedne, te porasta
izvoza s druge strane. Nastavak negativnih trendova na tržištu rada, te pad novčanih priliva iz
inostranstva su doveli do pada raspoloživog dohotka po domaćinstvu, koji je uz skroman porast javnih
prihoda rezultirao padom privatne i javne potrošnje. Pored toga, problemi u finansiranju, te povećana
rizičnost investicija su rezultirali nastavkom prošlogodišnjeg pada investicija. Ovakav pad domaće
tražnje je neminovno doveo do pada uvoza koji čak ni uz djelomičan oporavak izvoza nije bio dovoljan
da nadjača negativan doprinos rastu domaće tražnje. U prilog stagnaciji ekonomske aktivnosti takođe
govore i indikatori iz realnog sektora privrede. Naime, u 2010. godini je zabilježen tek blagi porast
industrijske proizvodnje (0,9%), pad građevinskih radova (od približno 17%), te realni pad
maloprodaje, stagnacija trgovine, te određeni porast turizma i ugostiteljstva.
Period od 2000. godine do 2008. godine je u Bosni i Hercegovini bio obilježen ekonomskim
rastom i makroekonomskom stabilnošću, dok je u 2009. i 2010. godini globalna ekonomska kriza, koja
se osjetno reflektovala na stanje ekonomije, značajno usporila ekonomske aktivnosti u Bosni i
Hercegovini. Početak oporavka evropske ekonomije u 2010. godini tek se djelomično odrazio na
bosanskohercegovačku ekonomiju koja je u ovoj godini stagnirala. GDP po glavi stanovnika u 2010.
godini nešto je niži nego u 2009. godini. Ukupan GDP prema procjenama Centralne Banke BiH za
2010. godinu iznosi 16.758 miliona USD. U 2010. godini rast GDP-a na godišnjem nivou iznosio je
0,9%1, a GDP „per capita” je 4.361,00 USD.
Tabela 1.
Bosna i Hercegovina, osnovni makro-ekonomski indikatori23
1990
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
Nominalni GDP (u milionima USD)
Godina
13.500
--
--
--
4.901
4.743
5.307
6.177
GDP po stanovniku(u USD)
2.000
546
800
1020
1.316
1.254
1.397
1.614
Realni GDP (stopa rasta %)
--
61,9
30,0
15,6
10,0
5,5
4,5
5,5
Stopa rasta cijena na malo (%)
--
--
--
--
3,7
4,8
3,1
0,4
Bilans tekućeg računa (u % GDP)
--
-27,29
-30,06
-18,37
-10,2
-8,4
-14,1
-19,1
Bilans robne razmjene (u % GDP)
--
--
--
--
-67,3
-58,4
-55,8
-53,7
Iznos vanjskog duga (u milionima KM)
Servisiranje vanjskog duga
(u % izvoza roba i usluga)
Stopa registrovane nezaposlenosti (%)
--
--
--
2.239
3.745
4.055
4.421
4.290
--
--
--
--
6,7
5,9
5,0
7,0
--
--
--
38,0
39,3
39,7
40,3
40,9
Stopa anketne nezaposlenosti (%)
--
--
--
--
--
--
--
--
Broj stanovnika (u mil.)
4,4
--
--
--
3,725
3,781
3,798
3,828
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010*
Nominalni GDP (u milionima USD)
8.367
10.020
10.889
12.346
15.222
18.481
17.054
16.758
GDP po stanovniku (u USD)
2.184
2.607
2.834
3.212
3.962
4.810
4.438
4.361
Realni GDP (stopa rasta %)
3,0
6,3
3,9
6,1
6,2
5,7
-2,9
0,9
Stopa rasta cijena na malo (%)
0,6
0,4
3,8
6,1
1,5
7,4
-0,4
2,1
Bilans tekućeg računa (u % GDP)
-19,4
-16,3
-17,1
-7,8
-10,4
-15,1
-7,5
-5,2
Bilans robne razmjene (u % GDP)
-49,5
-45,6
-45,2
-34,6
-37,2
-38,2
-27,8
-25,7
Iznos vanjskog duga (u milionima KM)
Servisiranje vanjskog duga
(u % izvoza roba i usluga)
Stopa registrovane nezaposlenosti (%)
4.014
4.032
4.338
4.071
3.961
4.240
5.234
6.249
6,7
4,9
4,1
3,8
2,9
2,5
3,2
3,3
42,0
43,1
44,1
44,2
43,4
41,1
41,7
43,1
--
--
--
31,1
29,0
23,4
24,1
27,2
3,832
3,842
3,843
3,843
3,842
3,842
3,843
3,843
Godina
Stopa anketne nezaposlenosti (%)
Broj stanovnika (u mil.)
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Centralna banka BiH, podaci za 2010. godinu su preliminarni.
Centralna Banka Bosne i Hercegovine – “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci.
Centralna Banka Bosne i Hercegovine - “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci, broj stanovnika je procjena Agencije za statistiku
Bosne i Hercegovine.
1
2
4
Cijene u decembru 2010. godine u odnosu na decembar 2009. godine u prosjeku su više za
3,1%. Dvanaestomjesečno kretanje cijena u 2010. godini u poređenju sa 2009. godinom u prosjeku je
bilo više za 2,1%.
Kamatne stope su u posljednjih nekoliko godina bilježile značajan pad. U 2009. godini došlo je
do njihovog povećanja, da bi u 2010. godini ponovo bio zabilježen njihov pad. Prosječne kamatne
stope na kratkoročne kredite stanovništvu u decembru 2010. manje su za 0,21% u odnosu na 2009.
godinu i iznosile su 9,67% (9,78% u decembru 2004.), dok su za preduzeća smanjene za 0,26% i
iznosile su 7,84% (9,92% u decembru 2004.).
Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu u decembru 2010. iznosile su 9,10% i one su
se značajno smanjile u odnosu na prošlu godinu i to za 1,23% (10,78% u decembru 2004.), dok su za
preduzeća dostigle nivo od 8,25% i veće su u odnosu na prošlu godinu za 1,45% (8,23% u decembru
2004.). Kamatne stope na dugoročne depozite preduzećima su smanjene sa 3,60% u decembru 2009.
godine na 3,38% u decembru 2010. (2,42% u decembru 2004.), a kamatne stope na dugoročne depozite
stanovništvu smanjene su sa 3,57% u decembru 2009. na 2,89% u decembru 2010. (4,02% u decembru
2004.).
Tabela 2.
Kretanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini u periodu 2002-2010.4
KREDITI U KM
Kamatne stope na
kratkoročne kredite u KM
Mjesec
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
DEPOZITI U KM
Kamatne stope na
dugoročne kredite u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
Stanovniš
tvu
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
Stanovni
štvu
12,07
10,54
9,92
9,03
7,66
7,03
7,42
8,10
7,84
9,78
9,32
9,55
10,54
9,14
9,88
9,67
10,59
9,18
8,23
7,70
7,39
7,10
7,16
6,80
8,25
10,78
9,90
9,34
9,97
11,09
7,87
9,10
Kamatne stope na depozite
po viđenju u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
0,54
0,45
0,37
0,33
0,37
0,30
0,17
Stanovniš
tvu
1,44
0,96
0,77
0,63
0,49
0,35
0,32
0,25
0,15
Kamatne stope na oročene i
štedne depozite u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
2,42
3,41
3,75
3,65
2,99
3,60
3,38
Stanovni
štvu
4,38
3,40
4,02
3,63
3,48
3,98
3,61
3,57
2,89
Izvor: Centralna banka BiH
Kako je tržišna transformacija BiH došla do nivoa održavanja makroekonomske stabilizacije,
zemlja uživa stabilnost tzv. nominalnih ekonomskih indikatora (stabilnost i konvertibilnost domaće
valute, fiksiran devizni kurs i niska stopa inflacije). Nasuprot nominalnim, realni ekonomski indikatori
pokazuju ekonomsko zaostajanje zemlje (konstantno visoka stopa nezaposlenosti, visok deficit
trgovinskog i platnog bilansa, održivost vanjskog duga uz međunarodnu pomoć i transfere iz
inostranstva) i stopa ekonomskog rasta nedovoljna je za dostizanje nivoa privrednog razvoja vodećih
evropskih zemalja.
Iako je zabilježen stalni trend povećanja prosječnog GDP-a „per capita“, životni standard
većine stanovništva u BiH i dalje je na niskom nivou. Prema Anketi o potrošnji domaćinstava u Bosni i
Hercegovini za 2007. godinu, stopa apsolutnog siromaštva se povećala u odnosu na 2004. godinu i
sada iznosi 18,6%5. Najmanja stopa apsolutnog siromaštva je u Federaciji BiH (17,4%), zatim u
Republici Srpskoj (20,2%) i u Brčko distriktu BiH (25,0%). Ovo istraživanje je međutim pokazalo, da
4
5
Izvor: Centralna Banka Bosne i Hercegovine – Statistika finansijskog sektora (www.cbbh.ba).
Saopštenje Agencije za statistiku BiH, Sarajevo, 01.12.2008. godine.
5
ekstremno siromaštvo ne preovladava. Među najsiromašnijim grupama stanovništva u BiH su:
domaćinstva sa troje i više djece, izbjegla i raseljena lica i nezaposleni (ILO klasifikacija).
U BiH, kao režim monetarne politike, primjenjuje se valutni odbor koji se zasniva na fiksnom
deviznom kursu i zakonom eksplicitno utvrđenim pravilima. Osnovna svrha pravila je uspostavljanje
kredibiliteta Centralne banke i izbjegavanje eventualnih gubitaka zbog donošenja nekonzistentnih
odluka nosilaca ekonomske politike, koje bi mogle štetiti osnovnim makroekonomskim kretanjima u
zemlji.
Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno
funkcionisao i njegova stabilnost nije bila ugrožena. Centralna banka BiH je nastavila da dosljedno
provodi zakonom zacrtana pravila i osigurava punu konvertibilnost domaće valute, tako da je održan
visok stepen povjeranja javnosti u domaću valutu.
Reforme trgovinskih politika su bile vrlo izražene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog
režima u regionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima sa zemljama jugoistočne
Evrope. U 2007. godini je BiH pristupila Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFT-i), što
stvara pretpostavke za povezivanje tržišta zemalja centralne i jugoistočne Evrope, ali u isto vrijeme
privreda Bosne i Hercegovine izložena je konkurenciji na domaćem tržištu iz drugih zemalja.
Prošlogodišnji izvoz BiH bio je oko 7,3 milijarde KM, što je za 1,65 milijardi KM ili 29,44 %
više u odnosu na 2009. godinu, dok je uvoz iznosio oko 13,3 milijarde KM i viši je za 10,78 % u
odnosu na 2009. Ukupan spoljnotrgovinski deficit u ovom periodu znatno je smanjen i iznosio je šest
milijardi KM, što je za 5,66 % manje u odnosu na 2009. godinu.
Tržište rada u BiH i dalje karakteriše visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka neaktivnost
radno sposobnog stanovništva. Isto tako, tržište rada u BiH je nefleksibilno, a mobilnost radne snage je
veoma niska. I dalje je prisutan trend rasta broja nezaposlenih lica, a potražnja za radnom snagom je
još uvijek na nižem nivou nego u vremenu prije recesije, iako je zabilježen trend rasta. Stanje na tržištu
rada po pravilu kasni za kretanjima u privredi, a pošto su trenutno svi makroekonomski pokazatelji
privrede BiH u pozitivnom trendu, očekuje se da će u 2011. godini doći do postepenog oporavka stanja
na tržištu rada.
Proces privatizacije u početnoj fazi nije uspio da pokrene proizvodno-programsko
restrukturiranje preduzeća. Restrukturiranje je ograničeno, kako u ključnoj industrijskoj bazi, tako i u
javnim preduzećima i infrastrukturi. Firme koje su privatizovane vaučerima i certifikatima su pokazale
slabo interesovanje za restrukturiranje i veću produktivnost. U 2010. godini proces privatizacije
preduzeća u BiH je gotovo potpuno zamro, prvenstveno zbog: nedostatka investitora, političke volje da
se privatizacija izvrši, kao i zbog toga što su na listi ostale mahom neatraktivne firme koje su više puta
bezuspješno nuđene na prodaju.
Recesijom izazvan snažan dvocifreni pad investicija iz 2009. godine je nastavljen u 2010. i to
skoro nepromjenjenim intenzitetom. Ovakav pad je rezultat smanjenja kako privatnih, tako i javnih
investicija. Kao glavni uzroci se pripisuju slabi poslovni rezultati preduzeća u protekle skoro dvije
godine, povećani rizici investiranja obzirom na pad i spori oporavak izvozne tražnje, te skroman porast
javnih prihoda. Finansiranje privatnih investicija je dodatno otežano uslijed reducirane dostupnosti
bankarskih kredita, te pada direktnih stranih ulaganja koji prisutni skoro od samog početka svjetske
finansijske krize. Direktna strana ulaganja u BiH su od 1994. godine do polovine 2010. godine
dostigla nivo od 7,611 milijarde KM.
6
Tabela 3 : Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Bosni i Hercegovini po godinama
Period
Iznos - neto
1994 - 1997.
I - XII 1998.
I - XII 1999.
I - XII 2000.
I - XII 2001.
I - XII 2002.
I - XII 2003.
I - XII 2004.
I - XII 2005.
I - XII 2006.
I - XII 2007.
I - XII 2008.
I - XII 2009.
I - VI 2010.
UKUPNO - TOTAL
83.330
117.436
324.533
310.098
274.198
604.319
330.812
1.209.348
474.752
356.815
2.393.804
577.792
472.997
81.150
7.611.384
% učešća
U 000 KM
1,11
1,56
4,31
4,12
3,64
8,03
4,39
16,06
6,30
4,74
31,79
7,67
6,28
1,07
100,00
Izvor: MOFTER - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH
U BiH trenutno ima 145.249 registrovanih pravnih subjekata, što pokazuje da otprilike svaki
26. stanovnik BiH ima registrovanu firmu6. U Federaciji BiH su registrovane 84.633 firme, a u
Republici Srpskoj 56.089, dok je u Brčko distriktu BiH 4.527 preduzeća. Međutim, mnogi smatraju da
ovo istraživanje ne pokazuje realno stanje u oblasti preduzetništva u BiH, a suština je u tome da veliki
broj registrovanih firmi ne funkcioniše, ali su ipak i dalje ostale registrovane zbog komplikovane
procedure u vezi s gašenjem preduzeća. Dugotrajna i složena procedura dobivanja kredita, uz kratke
rokove otplate kredita i relativno nedovoljne iznose, dodatno otežavaju poslovanje svih preduzeća.
II.
ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA
Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište roba i kapitala u osnovi
predstavlja razmjenu između ponude i tražnje zainteresiranih subjekata na određenom prostoru ili
nivou. Specifičnosti tržišta rada definiraju rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog čega je
potrebno da ono bude regulisano i organizovano tržište, ali i da ima određeni segment svoje slobode.
Kao generalnu ocjenu stanja, možemo reći da tržište rada u BiH karakteriše veoma niska stopa
formalne i visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka nezaposlenost i neaktivnost radno sposobnog
stanovništva.
Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se prikupiti
iz dva izvora: administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori temelje se
na podacima o registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i relevantnih
ustanova na tržištu rada, dok se Anketa o radnoj snazi provodi jednom godišnje na uzorku
domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije rada (MOR) i Evropskog
statističkog ureda (Eurostata).
II – 1. ADMINISTRATIVNI PODACI
Potencijali za povećanje ukupne proizvodne aktivnosti, uz ostale jednake uslove, veći su sa
većim brojem stanovništva. U poslovnom procesu učestvuje kao proizvodni faktor samo aktivni dio
stanovništva (radni kontigent stanovništva), dok u potrošnji učestvuje ukupno stanovništvo
(aktivno i izdržavano). Prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, Bosna i
Hercegovina ima oko 3,843 miliona stanovnika, a radni kontigent stanovništva se procjenjuje na oko
67% od ukupnog broja stanovništva (67,82% u FBiH, 64% u Republici Srpskoj i 65,30% u Brčko
distriktu BiH).
6
Prema istraživanju koje je sprovela kompanija “New Market Consulting” iz Sarajeva.
7
Tabela 4.
Stanje tržišta rada u BiH u 2010. godini - prosjek
Bosna i
Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
Ukupno registrovana zaposlenost
700.251
438.949
244.453
16.849
Ukupno registrovana nezaposlenost
529.951
360.512
157.454
11.985
43,1%
45,1%
39,2%
41,6%
Stopa registrovane nezaposlenosti
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Zaposlenost
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog
zavoda za statistiku Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini je u decembru 2010. godine bilo
evidentirano 699.296 zaposlenih lica, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja smanjenje za
13.252 lica ili 1,93%. Prosječan broj zaposlenih lica u BiH u 2010. godini iznosio je 702 hiljade lica i
posmatrano za dvanaest mjeseci 2010. godine veći je za 0,6% u odnosu na isti period 2009. godine.
Gledajući stanje po entitetima, rast broja zaposlenih lica na godišnjem nivou u Federaciji BiH je bio
12.393 ili 2,9%, dok je u Republici Srpskoj zabilježen pad zaposlenosti od 14.181 ili 5,5%. U Brčko
distriktu BiH u 2010. godini broj zaposlenih lica zabilježio je rast od 754 ili 4,7%.
Tabela 5. Registrovana zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema sektorima djelatnosti –XII/ 2010.
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vađenje ruda i kamena
Perađivačka industrija
Opskrba električnom energijom,plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za ličnu upotrebu i kućanstvo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Finansijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena i socijalna zaštita
Ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti
Djelatnosti kućanstva
Izvanteritorijalne organizacije i tijela
UKUPNO:
17. 801
472
19.610
136.121
23.429
38.926
130.723
29.309
50.649
16.330
27.177
71.948
59.448
46.917
26.405
0
0
699.296
Izvor: Agencija za statistiku BiH
U 2010. godini broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini imao je trend smanjenja do pred kraj
godine kada je došlo do povećanja broja zaposlenih lica, tako da se godišnji prosjek zaposlenih u 2010.
godini povećao u odnosu na prošlogodišnji prosjek. Analizirajući zaposlenost kroz glavne djelatnosti,
oblast koja je imala najveći rast zaposlenih lica u 2010. godini je finansijsko posredovanje (7,8%),
zatim prevoz, skladištenje i veze (7,4%), sektor obrazovanja (3,1%) i sektor zdravstvene zaštite (2,0%).
Najveće smanjenje broja zaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu bilo je u sektoru hoteli i
restorani (7,4%). Druge oblasti koje su imale pad broja zaposlenih lica su građevinarstvo (7,0%),
prerađivačke industrije (3,8%), poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (2,5%).
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2010.
godini prosječno je bilo zaposleno 438.949 radnika, što je u odnosu na prosjek 2009. godine (426.557)
manje za 12.392 radnika, odnosno 2,90%. Broj zaposlenih u 1991. godini na području koje je sada
8
Federacija BiH iznosio je 631.020, tako da je nivo zaposlenosti u 2010. godini (424.206) dostigao
67,23 % nivoa iz 1991. godine. Prosječna administrativna stopa zaposlenosti radno sposobnog
stanovništva u Federaciji BiH u 2010. godini bila je 30,4%. Prema Anketi o radnoj snazi u 2010.
godini, koju je provela Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, stope aktivnosti i zaposlenosti su
iznosile 44,6% i 32,5% dok su u 2009. godini bile 41,6% i 30,9%. Stope su bile znatno više za
muškarce nego za žene.
Tabela 6. Registrovana zaposlenost u Federaciji BiH prema sektorima djelatnosti
2003
2004
2005
Broj zaposlenih
2006
2007
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
10.134
10.265
10.089
10.044
9.468
9.487
9.364
9.010
Ribarstvo
Rudarstvo
Prerađivačka industrija
Snabdjevanje elektr. Energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. vozila, motocikla, predmeta
za vlastitu upotrebu
Ugostiteljstvo
Prevoz, sklad. i veze
Finansijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usluge
Javna uprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena i socijalna zaštita
Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne
djelatnosti
Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima
Eksteritorijalne org. i tijela
Neraspoređeno po djelatnostima KD
179
16.288
90.397
14.558
24.503
189
16.132
88.641
14.299
23.616
175
16.170
84.720
14.906
23.007
151
16.232
82.507
14.691
23.923
156
15.343
85.093
13.346
26.167
166
15.129
87.695
13.216
27.526
172
14.990
82.010
13.191
26.134
180
14.649
84.064
13.451
26.024
51.230
51.163
53.124
54.633
68.689
76.959
76.809
80.969
14.425
28.752
7.533
9.362
49.429
32.915
26.938
10.738
0
0
0
14.840
27.784
7.703
8.667
48.542
33.079
27.405
12.856
72
913
2.144
15.086
27.525
8.019
9.761
47.233
33.773
28.088
13.588
90
1.140
1.924
13.875
27.662
8.396
10.642
47.024
34.526
27.970
14.206
75
1.140
1.904
15.656
28.434
8.981
14.581
46.623
34.751
27.272
15.917
58
1.184
1.957
17.641
28.898
9.989
16.108
45.069
35.413
27.855
16.123
114
1.279
2.078
17.848
28.631
10.310
15.791
46.138
36.446
28.846
16.439
8
892
2.537
17.084
29.756
11.040
18.232
46.873
37.324
29.235
17.199
21
773
3.065
387.381
388.310
388.418
389.601
413.676
430.745
426.556
438.949
Ukupno
2008
2009
2010*
Izvor: Federalni zavod za statistiku
U proteklih sedam godina (2003.-2010.) u Republici Srpskoj broj zaposlenih je povećan za
3,39%. Nova radna mjesta su najviše otvarana u sektorima saobraćaja, skladištenja i veza,
obrazovanja, zdravstva, zatim vađenja rude i kamena i električne energije i gasa.
Tabela 7.
Registrovana zaposlenost u Republici Srpskoj prema sektorima djelatnosti
2003
Poljoprivreda i šumarstvo
Ribarstvo
2004
2005
Broj zaposlenih
2006
2007
2008
2009
2010
9.567
8.816
8.453
8.074
8.098
8.918
8.869
8.632
311
304
262
261
282
315
317
288
Vađenje rude i kamena
3.800
3.537
3.272
3.561
4.348
4.970
4.759
5.022
Prerađivačka industrija
63.270
59.107
56.893
51.590
50.490
58.356
55.117
49.014
9.454
9.415
9.701
9.188
8.959
9.347
9.494
9.515
Trgovina na malo i veliko
12.249
98.651
37.090
11.815
92.994
40.272
12.079
90.660
43.736
12.078
84.752
47.036
12.700
84.877
50.688
14.447
96.353
53.081
15.012
93.568
53.327
12.774
85.245
46.839
Hoteli i restorani
13.309
13.709
13.146
14.649
15.598
14.685
14.010
11.895
Saobraćaj, sklad. i veze
14.653
14.510
14.768
15.205
16.089
15.078
15.396
19.983
Finansijsko posredovanje
2.815
2.604
2.666
2.792
3.272
3.890
5.227
5.108
Aktiv. u vezi nekretnina
5.408
5.688
8.317
9.204
10.173
9.500
9.295
8.039
Državna uprava
20.411
19.892
18.670
19.405
20.245
21.092
22.797
22.552
Obrazovanje
15.272
16.018
16.724
17.111
17.692
18.196
18.886
19.611
Zdravstvo
14.331
14.396
15.306
15.800
15.926
15.692
16.145
16.525
14.498
137.787
16.156
143.245
18.631
151.964
22.185
163.387
23.676
173.359
11.638
162.852
9.983
165.060
8.656
159.208
236.438
236.239
242.624
248.139
258.236
259.205
258.634
244.453
Elektr. energija i gas
Građevinarstvo
Ukupno proizvodne djelatnosti
Ostale komunal.i lične usluge
Ukupno uslužne djelatnosti
Ukupno
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
9
Međutim, u 2010. godini, došlo je do pada broja registrovanih zaposlenih lica i to za 14.181
lice ili 5,5% u odnosu na predhodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u sektorima trgovine na malo i
veliko, prerađivačke industrije, građevinarstva, zatim hotela i restorana i ostalih komunalnih i ličnih
usluga.
U Brčko distriktu BiH, broj zaposlenih lica u 2010. godini veći je u odnosu na 2009. godinu
za 631 lice ili 3,89%. U posmatranom periodu broj zaposlenih lica imao je trend laganog rasta sve do
2010. godine, tako da je u odnosu na 2003. godinu, registrovana zaposlenost veća za 4.998 lica ili
30,82%. Najveći broj registrovanih zaposlenih je u sektoru trgovine i ugostiteljstva (37,58%), u
poljoprivrednoj i prerađivačkoj industriji (19,29%).
Tabela 8.
Registrovana zaposlenost u Brčko distriktu BiH prema sektorima djelatnosti
Broj zaposlenih
2003
Poljoprivreda i prerađivačka
industrija
Trgovina i ugostiteljstvo
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
1.694
1.576
1.686
2.677
3.263
3.300
3.117
3.250
Saobraćaj i veze
1.476
649
1.705
660
2.078
452
2.554
490
5.612
879
5.882
924
5.962
932
6.332
916
Javna uprava
1.235
1.407
1.419
1.591
1.493
1.645
1.768
1.821
Obrazovanje
784
804
868
910
920
801
983
1.044
1.810
1.860
2.042
1.238
2.956
3.616
3.456
3.486
11.851
12.521
13.196
14.118
15.123
16.168
16.218
16.849
Ostale djelatnosti
Ukupno
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
Svjetska ekonomska kriza je i u 2010. godini imala određenog uticaja na stanje zaposlenosti u
BiH. Glavni razlog je spor ekonomski oporavak, uz činjenicu da će smanjena investiciona ulaganja
svakako utjecati na stanje tržišta rada u BiH i u 2011. godini. Za očekivati je da se broj zaposlenih neće
smanjivati kao u 2009. godini, odnosno da će trend rasta nezaposlenih lica biti zaustavljen, ali se
sigurno u narednoj godini ne može očekivati ni neko značajnije povećanje zaposlenosti. Ako
pogledamo strukturu registrovane zaposlenosti na nivou Bosne i Hercegovine i na nivou entiteta,
evidentno je dugogodišnje smanjivanje broja zaposlenih u proizvodnom sektoru. Ovakva situacija je
pogoršana uticajem globalne ekonomske krize, koja je samo dodatno otežala već postojeću tešku
situaciju u industrijskom sektoru koji je svakako imao veoma spor oporavak.
Plate
U BiH je u 2010. godini zabilježen rast plata, koji je značajno usporen u odnosu na ranije
godine. Prosječna neto plata u BiH je iznosila 798 KM, što je nominalno povećanje od 0,1% u odnosu
na 2009. godinu. Najveći doprinos rastu plata u BiH bio je u okviru sektora rudarstva i vađenja ruda
8,5%, dok je u okviru javnog sektora, sektora trgovine, sektora snadbijevanja električnom energijom i
ostalih društvenih socijalnih, i ličnih uslužnih djelatnosti to povećanje iznosilo oko 6%.
Tabela 9. Nominalni rast plata u Bosni i Hercegovini za period 2006.- 2010. godina
Nominalni rast plata
2006.
7.7%
2007.
12.2%
2008.
16.6%
2009.
5.1%
2010.
1,0%
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
10
Neto plate u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u 2010. godini su bile
ujednačene. Tako je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 804 KM, u Republici Srpskoj 784
KM, dok je u Brčko distriktu BiH iznosila 796 KM, sa stopama rasta od 1,5% u Federaciji BiH i 3,5%
u Brčko distriktu BiH i negativnom stopom od 0,5% u Republici Srpskoj.
Tabela 10. Iznos prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH
za period 1998-2010.7
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
BiH
296
343
372
408
446
484
505
538
586
630
752
790
798
Federacija
BiH
329
374
413
444
483
524
534
558
603
662
751
792
804
Republika
Srpska
170
216
275
309
347
379
423
465
521
585
755
788
784
Brčko
distrikt BiH
-
-
-
-
676
695
707
676
674
685
729
769
796
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
U 2010. godini u Republici Srpskoj došlo je do izmjene iznosa minimalne plate. Opštim
kolektivnim ugovorom u Republici Srpskoj od jula 2010. godine definisana je minimalna plata u
iznosu od 370 KM (15,6% više u odnosu na 2009. godinu), osim za grane tekstila i obuće gdje je kao i
prethodne godine ostala 320 KM. U Federaciji BiH u 2010. godini minimalna plata, ostala je
nepromjenjena u odnosu na prošlu godinu i iznosi 343,6 KM (prema dogovorenoj minimalnoj satnici
od 1,95 KM), a minimalna osnovica za obračun plata i doprinosa je 360 KM.
Nezaposlenost
Kao i prethodne godine, tržište rada u Bosni i Hercegovini u 2010. godini bilo je pod uticajem
ekonomske krize. U 2010. godini nastavljen je trend rasta registrovane nezaposlenosti iako je bio
znatno usporeniji nego u prethodnoj godini, kada je broj registrovanih nezaposlenih lica bilježio ubrzan
rast koji je za godinu dana iznosio 5,7%. Na kraju 2010. godine povećanje broja nezaposlenih lica u
odnosu na isti period 2009. godine iznosilo je 2,3%.
7
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske
11
Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, zaključno sa 31.12.2010. godine u
Bosni i Hercegovini je registrovano 522.052 nezaposlena lica, što u odnosu na 31.12.2009. godine
predstavlja povećanje za 11.472 lica ili 2,25%.
Tabela 11.
Registrovana nezaposlenost - BiH / entiteti – decembar 2010. godine
Bosna i
Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2010.
522.052
364.929
145.620
11.503
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2009.
510.580
354.577
145.396
10.607
102,25
102,92
100,15
108,45
Indeks 31.12.2010./ 31.12.2009.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje
Brčko distrikta BiH.
U strukturi lica koja traže zaposlenje u BiH, zaključno sa 31.12.2010. godine, NKV radnika je
160.166 ili 30,68%, PKV 13.980 ili 2,68%, KV 185.247 ili 35,48%, VKV 4.051 ili 0,78%, NSS 2.009
ili 0,38%, SSS 127.584 ili 24,44%, VŠS 7.201 ili 1,38% i VSS 21.814 ili 4,18%. Najveći broj
evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 35,48%, te NKV
radnici 30,68%.
Prema polnoj strukturi registrovanih nezaposlenih lica, muškarci čine 49,87%, dok po procjeni
demografa u ukupnom stanovništvu učestvuju sa oko 48%. Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti
je 50,13%, a u ukupnom stanovništvu oko 52%.
Tabela 12. Kvalifikaciona i polna struktura registrovane nezaposlenosti sa 31.12.2010. - BiH / entiteti
Red.
Stepen
Bosna i
broj obrazovanja
1
NKV
2
PKV
3
KV
4
VKV
5
NSS
6
SSS
7
VŠS
8
VSS
9
Ukupno:
%
Hercegovina
Federacija
%
BiH
Republika
%
Srpska
Brčko
%
distrikt BIH
svega
160.166
30,68%
117.544
32,21%
39.606 27,20%
3.016
26,22%
žene
82.990
31,71%
63.580
34,01%
17.654 25,70%
1.756
28,99%
svega
žene
svega
13.980
5.846
185.247
2,68%
2,23%
35,48%
11.051
4.345
126.886
3,03%
2,32%
34,77%
2.737 1,88%
1.384 2,01%
54.307 37,29%
192
117
4.054
1,67%
1,93%
35,24%
žene
svega
žene
svega
žene
svega
74.762
4.051
522
2.009
1.355
127.584
28,57%
0,78%
0,20%
0,38%
0,52%
24,44%
52.283
2.300
277
836
762
86.739
27,97%
0,63%
0,15%
0,23%
0,41%
23,77%
20.856 30,36%
1.688 1,16%
233 0,34%
1.173 0,81%
593 0,86%
37.397 25,68%
1.623
63
12
0
0
3.448
26,79%
0,55%
0,20%
0,00%
0,00%
29,97%
žene
svega
žene
svega
žene
77.822
7.201
4.439
21.814
13.969
29,74%
1,38%
1,70%
4,18%
5,34%
52.884
4.610
2.970
14.963
9.849
28,29%
1,26%
1,59%
4,10%
5,27%
22.800 33,19%
2.447 1,68%
1.400 2,04%
6.265 4,30%
3.777 5,50%
2.138
144
69
586
343
35,29%
1,25%
1,14%
5,09%
5,66%
svega
žene
522.052
261.705
100%
50,13%
364.929
186.950
100%
51,23%
145.620 100%
68.697 47,18%
11.503
6.058
100%
52,66%
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje
Brčko distrikta BiH.
12
FEDERACIJA BIH
Prosječan broj nezaposlenih u 2010. godini iznosio je 360.513 i u odnosu na prosjek 2009.
godine (347.146) veći je za 3,85%. Prosječna stopa nezaposlenosti8 u Federaciji BiH u 2010. godini
iznosila je 44,88% i ima blagu tendenciju rasta (0,38%) u odnosu na prethodnu godinu. Stopa
nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2010. godini, prema Anketi o radnoj snazi, bila je 27,2% (25,6% za
muškarce i 29,9% za žene), što je za 1,5% više u odnosu na 2009 godinu9.
Tabela 13. Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2010. godini
Pokazatelji
Jan
Feb
Mar
Apr
Maj
Jun
Jul
Aug
Sep
Okt
Nov
Dec
1. Broj zaposlenih
424.160 423.557 422.950 423.875 424.008 423.875 423.735 422.576 425.279 426.217 426.297 424.598
Lica koja traže
2. zaposlenje UKUPNO
357.664 358.410 358.487 357.115 355.604 357.781 361.654 363.537 363.143 363.411 364.416 364.929
2.1. Žene
182.921 183.094 183.232 183.112 182.892 183.864 185.887 187.184 186.510 186.606 187.034 186.950
3. Stručna lica
227.080 227.681 227.867 226.782 225.632 227.838 231.937 234.121 233.845 234.249 235.253 235.498
4. Nestručna lica
130.584 130.729 130.620 130.333 129.972 129.943 129.717 129.416 129.298 129.162 129.163 129.431
Lica koja traže
5. zaposlenje prvi
put
167.209 166.935 166.656 165.785 164.822 166.507 168.651 167.494 169.578 141.085 166.359 169.306
Prijavljeni na
6. evidenciju u toku
mjeseca
9.148
6.923
7.239
7.199
5.782
9.201
10.654
8.726
8.153
7.698
7.253
7.946
7.
Zaposleni sa
evidencije
2.994
3.080
3.903
5.111
4.643
4.077
3.998
3.701
5.685
4.077
2.902
4.004
8.
Prekinut radni
odnos
2.359
1.524
1.811
1.683
1.486
1.638
1.885
2.143
1.687
1.300
1.324
2.334
Brisani sa
9. evidencije u toku
mjeseca
6.061
6.177
7.162
8.571
7.293
7.024
6.781
6.843
8.547
7.431
6.248
7.433
Prijave o
10. potrebama za
radnicima
969
1.008
1.358
1.855
1.437
1.299
1.322
1.066
459
1.186
1.407
1.292
Realizirane
11. prijave u toku
mjeseca
1.943
1.932
2.489
3.385
2.998
2.777
2.625
2.210
2.385
2.226
1.390
2.168
Korisnici novčane
10.228
naknade
10.938
11.393
10.676
10.150
8.722
8.272
8.720
8.310
8.996
7.417
7.837
12.
Korisnici
13. zdravstvenog
osiguranja
14.
Demobilizirani
branioci
204.223 205.649 206.789 205.680 204.359 204.159 205.049 205.886 207.856 208.913 210.561 211.742
73.264
73.598
73.092
71.779
71.111
70.749
70.652
68.945
70.103
69.778
69.103
69.537
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje
Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba.
Krajem aprila 2010. godine u Bosni i Hercegovini je provedena Anketa o radnoj snazi na uzorku od 10.502 domaćinstva, od čega u Federaciji BiH 5.897,
u Republici Srpskoj 3.603 i u Brčko distriktu BiH 1.002 domaćinstva
8
9
13
- Nezaposlenost po kantonima u Federaciji BiH
Povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na 2009. godinu evidentirano je u Unsko-sanskom
kantonu za 6,14%, Posavskom kantonu za 1,69%, Tuzlanskom kantonu za 4,11%, Zeničko-dobojskom
kantonu za 4,47% i u Bosansko-podrinjskom kantonu 0,53%. Veći broj nezaposlenih u odnosu na
prosjek iz 2009. godine zabilježen je i u Srednjobosanskom kantonu i to za 2,24%, u
Zapadnohercegovačkom kantonu broj nezaposlenih lica je povećan za 1,90%, u Kantonu Sarajevo za
4,77%, a u Kantonu Livno za 2,32%.
- Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti
Broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2010. godini iznosio je 184.941, što je više za 5.773
ili 3,22% u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja
nezaposlenih žena u svim kantonima osim, u Bosansko-podrinjskom, gdje je broj nezaposlenih žena
manji za 0,10%. Najveće povećanje zabilježeno je u Unsko-sanskom kantonu za 4,14%, Kantonu
Sarajevo 3,88% i Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 3,45%.
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
U odnosu na 2009. godinu, broj stručnih lica koja traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2010.
godini veći je za 6,45%. Posmatrano po stručnoj spremi, broj stručnih lica koja traže zaposlenje veći je
u svim stepenima stručnosti. Povećan je broj nezaposlenih kvalifikovanih lica (KV), zatim sa srednjom
stručnom spremom (SSS) i visokom stručnom spremom (VSS). Broj nestručnih lica koja traže
zaposlenje u Federaciji BiH u 2010. godini, u odnosu na 2009. godinu, manji je za 0,47%. Smanjen je
broj nezaposlenih nekvalifikovanih lica (NKV), polukvalifikovanih (PKV) i lica sa nižom stručnom
spremom (NSS).
- Promjene u evidenciji nezaposlenih
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za
zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2010. godini u Federaciji BiH brisano je 85.524 lica. U odnosu
na 2009. godinu to je manje za 2,14%. U istom periodu prijavljeno je 95.993 lica, što je u odnosu na
prethodnu godinu manje za 7,16%.
Na evidencijama nezaposlenih u Federaciji BiH najbrojnija su bila sljedeća zanimanja:
III stepen (KV) – prodavač, automehaničar, bravar, kuhar
IV stepen (SSS) – ekonomski tehničar, maturant gimnazije, mašinski tehničar, medicinska
sestra
VI stepen (VŠS) – ekonomista, pravnik, nastavnik (raznih smjerova)
VII stepen (VSS) – diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist, diplomirani socijalni radnik i
diplomirani kriminalist.
Kao i prethodnih godina, među nezaposlenim osobama sa visokom stručnom spremom
najbrojniji su diplomirani pravnici i diplomirani ekonomisti, ali se oni najbrže i zapošljavaju. I dalje je
izražena slaba pokretljivost radne snage u Bosni i Hercegovini.
- Tražnja radne snage
Prosječna mjesečna tražnja radne snage registrovana u kantonalnim službama za zapošljavanje
u toku 2010. godine iznosila je 1.222, što je manje za 9% u odnosu na 2009. godinu. Od toga su
registrovane 454 tražnje na neodređeno vrijeme, što je manje za 18,49%, a 767 tražnji na određeno
vrijeme, što je manje za 2,41%.
14
Prosječna mjesečna zadovoljena tražnja radne snage10 registrirana u kantonalnim službama za
zapošljavanje u toku 2010. godine iznosila je 2.377, što je manje za 0,16% u odnosu na 2009. godinu.
Od toga je registrovano 940 tražnji na neodređeno vrijeme, što je manje za 13,36% u odnosu na
prethodnu godinu, te 1.438 tražnji na određeno vrijeme (više za 10,95%). Zapošljavanje lica sa
evidencije premašuje registrovanu tražnju, jer poslodavci nemaju zakonsku obavezu da službama za
zapošljavanje prijavljuju slobodna radna mjesta, te se ukupna tražnja radne snage na tržištu rada u
Federaciji BiH ne registruje u kantonalnim službama za zapošljavanje. Evidentna je tražnja za
diplomiranim inženjerima informatike i elektronike i malo ih je na evidenciji nezaposlenih, kao i
diplomiranih inženjera telekomunikacija, saobraćaja, geodezije, geologije i građevine. Analiza oglasa u
službama za zapošljavanje, internet-portalima i štampi pokazuje da su na tržištu rada traženi farmaceuti
(magistri farmacije), pravnici, ekonomisti, komercijalisti, menadžeri prodaje i prodavači, IT stručnjaci,
a veliko zanimanje je i za knjigovođama, računovođama i raznim drugim ekonomskim zanimanjima,
kao i za ljekarima, nastavnim kadrom, inžinjerima različitih profila. U većini oglasa, osim radnog
iskustva, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa tražena su dodatna znanja i vještine, kao što je
poznavanje rada na računaru i stranog jezika, uglavnom engleskog, ali i vozačka dozvola B kategorije.
-Zapošljavanje lica sa evidencije službi za zapošljavanje
U 2010. godini službe za zapošljavanje su posredovale u zapošljavanju za 45.027 osoba sa evidencije nezaposlenih. Posmatrano po kantonima, broj posredovanja se kreće od 560 u Posavskom, 571
u Bosansko-podrinjskom, 790 u Zapadnohercegovačkom, 913 u Livanjskom, 3.831 u Unsko-sanskom,
4.114 u Hercegovačko-neretvanskom, 4.954 u Srednjobosanskom, 6.565 u Zeničko-dobojskom, 11.267
u Tuzlanskom do 11.462 u Kantonu Sarajevo.
REPUBLIKA SRPSKA
Stanje na evidenciji nezaposlenih lica je od 2007. godine imalo tendenciju blagog pada do kraja
2008. godine. Tokom 2009. godine broj nezaposlenih porastao je na 145.396 lica, a nakon marta 2010.
godine broj evidentiranih nezaposlenih lica stalno je opadao, da bi sa 31.12.2010. godine na evidenciji
bilo 145.620 lica, odnosno 224 nezaposlena lica ili 0,2% više nego na kraju 2009.godine.
Tabela 14. Pregled stanja registrovane nezaposlenosti u Republici Srpskoj po filijalama – 31.12.2010.
Stepen stručne
spreme
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VŠS
VSS
Ukupno
Žene
Banja Luka
Bijeljina
Doboj
Prijedor
I.Sarajevo
Trebinje
Ukupno
10.303
914
16.211
10.881
473
595
2.313
41.690
19.872
9.019
1.265
10.401
7.332
353
553
1.186
30.109
14.548
8.822
893
9.376
5.706
271
330
561
25.959
11.496
6.266
385
8.015
4.712
194
349
477
20.398
8.996
2.595
299
5.294
4.838
242
251
958
14.477
7.235
2.601
154
5.010
3.928
155
369
770
12.987
6.550
39.606
3.910
54.307
37.397
1.688
2.447
6.265
145.620
68.697
% žena
47,7%
48,3%
44,3%
44,1%
50,0%
50,4%
47,2%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
Podaci o promjenama obrazovne strukture upućuje na zaključak da je došlo do poboljšanja
kvaliteta ponude radne snage. U tom smislu treba ukazati na sljedeće:
- Duži niz godina evidentan je kontinuiran pad broja i relativnog učešća, u ukupnom broju
nezaposlenih lica, niskokvalifikovana, polukvalifikovana i lica niže stručne spreme. Ova grupa
lica je druga po broju u ukupnom broju nezaposlenih;
10
Ukupna registrirana zadovoljena tražnja za radnom snagom ostvarena na osnovu objavljenih oglasa, prijava dostavljenih službama za zapošljavanje i
drugih oblika zapošljavanja koje su poslodavci dali na uvid službama za zapošljavanje ili su službe u radu i obradi određenih podataka došle do saznanja o
tome
15
-
Lica III stepena obrazovanja čine najbrojniju grupu u ukupnom broju nezaposlenih lica i u
posmatranom periodu se kreće između 37,91% i 37,29%;
-
Učešće lica četvrtog stepena obrazovanja (SSS) u ukupnom broju nezaposlenih lica ima
tendenciju blagog rasta u posmatranom periodu, od 24,26% u 2007. godini do 25,68% u 2010.
godini;
-
Lica petog stepena, visokokvalifikovani radnici, u posmatranom periodu bilježe pad i relativne
i apsolutne zastupljenosti;
-
Lica više stručne spreme u relativnoj zastupljenosti pokazuju opadajući trend od 2007. godine,
a u apsolutnom iznosu kreću se između 2.565 i 2.447 lica, što je realno jer obrazovni sistem
više ne daje lica ovog stepena obrazovanja;
-
Lica visoke stručne spreme imaju tendenciju stalnog povećanja od 2.762 lica u 2007. godini do
6.265 u 2010. godini, uključujući 109 magistara (mastera) i četiri doktora nauka;
-
U ukupnom broju registrovanih nezaposlenih lica učešće žena kreće se oko 47%, dok je njihova
zastupljenost u direktnoj srazmjeri sa ukupnim brojem registrovanih nezaposlenih lica u
pojedinim stepenima obrazovanja.
Tabela 15. Pregled kvalifikacione strukture nezaposlenih lica u Republici Srpskoj 2007.-2010.
Stepen
stručnog
obrazovanja
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VŠS
VSS
magistri
doktori
Ukupno
Godina
2007
Broj
39.387
4.137
50.872
32.560
1.924
2.565
2.742
20
0
2008
%
29,35
3,08
37,91
24,26
1,43
1,91
2,04
0,01
0,00
134.207
Broj
39.273
4.124
49.539
32.799
1.734
2.491
3.090
23
1
2009
%
29,51
3,10
37,23
24,65
1,30
1,87
2,32
0,02
0,00
133.074
Broj
41.077
4.207
54.483
35.951
1.806
2.623
5.198
50
1
2010
%
28,25
2,89
37,47
24,73
1,24
1,80
3,58
0,03
0,00
145.396
Broj
39.606
3.910
54.307
37.397
1.688
2.447
6.152
109
4
%
27,20
2.69
37,29
25,68
1,16
1,68
4,22
0,07
0,00
145.620
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
I u 2010. godini, kao i prethodnih godina prisutna je nepromijenjena zastupljenost i rang
pojedinih zanimanja, po broju registrovanih nezaposlenih lica. U trećem stepenu (KV) najviše
registrovanih lica je u sljedećem strukama i zanimanjima: trgovci i srodni (9760), metalci (9167),
mehaničari i mašinisti (6609), ugostitelji i srodni (5473), električari i energetičari (4215), tekstilci
(3505), vozači i srodni (3397), prerađivači drveta (2045), vršioci ličnih usluga, frizeri i sl. (1668),
građevinari (1543).
U četvrtom stepenu (SSS) najviše registrovanih lica je u sljedećim strukama i zanimanjima:
finansijski radnici i ekonomski tehničari (7159), mehaničari i mašinisti (5225), maturanti gimnazije
(4499), električari i energetičari (3267), poljoprivredni tehničari (1646), zdravstveni radnici (1970),
ugostitelji i srodni (1615), građevinari (1332), adminstratori (1124). U ovom stepenu obrazovanja broj
evidentiranih nezaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu povećao se u zanimanjima: finansijski
radnici i ekonomski tehničari, mehaničari i mašinisti, maturanti gimnazije, električari i energetičari,
ugostitelji i srodni i građevinari, a smanjio se broj kod poljoprivrednih tehničara, zdravstvenih radnika
i administratora.
16
U petom stepenu obrazovanja (VKV) najviše je registrovano nezaposlenih lica u sljedećim
strukama i zanimanjima: metalci (446), mehaničari i mašinisti (298), električari i energetičari (180),
trgovci i srodni (176), vozači i srodni (178), ugostitelji i srodni (159), građevinari (57), tekstilci (41),
monteri i instalateri (25), i prerađivači drveta (27).
U šestom stepenu (VŠS) registrovano je najviše lica u sljedećim strukama i zanimanjima:
finansijski radnici i ekonomisti (881), ing. organizacije rada i srodni (226), pedagozi i andragozi (172),
zdravstveni radnici (192), pravnici (186), mehaničari i mašinisti (164), tekstilci (77), radnici prirodnih
nauka (77) i ing.poljoprivrede (49).
U sedmom stepenu obrazovanja (VSS) najviše nezaposlenih lica je registrovano u sljedećim
strukama i zanimanjima: finansijski radnici i dipl.ekonomisti (1853), pedagozi i andragozi (1108),
dipl.pravnici (754), radnici društvenih nauka (359), radnici prirodnih nauka (178)
dipl.ing.poljoprivrede (322), dipl.ing. mašinstva i sl. (139), zdravstveni radnici (133), dipl.ing.
elektrotehnike i energetike (127) i hemičari (100). U ovom stepenu obrazovanja brojno stanje
pojedinih zanimanja je teško uporedivo sa stanjem prethodnih godina osim kod finansijskih radnika i
dipl.ekonomista, iz razloga što je kod nekih zanimanja došlo do „usitnjavanja“, kao što su prosvetni
radnici, koji su sada razvrstani po predmetima u obrazovnom sistemu, zdravstveni radnici i radnici
drugih društvenih nauka, kod kojih se sada u većem broju pojavljuju novinari, socijalni radnici,
sociolozi i politikolozi. Ovi studijski programi u Republici Srpskoj već imaju svršene studente
četvorogodišnjeg studija.
- Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja na zaposlenje
Kada se podatak o dužini čekanja na zaposlenje dovede u vezu sa godinama starosti i nivoima
obrazovanja nezaposlenih lica, uočava se sva složenost aktivnosti koje se odnose na zapošljavanje u
Republici Srpskoj. Po standardima MOR-a, lica na evidenciji koja čekaju na zaposlenje duže od jedne
godine spadaju u grupu teško zapošljivih lica, jer se sa dužinom čekanja na zaposlenje gube znanja i
vještine. Ovaj problem je izraženiji kod lica nižih stepena obrazovanja i starijih godišta. Uočava se da
se učešće lica koja na zaposlenje čekaju do jedne godine kreće između 26,6% i 27% u 2010. godini.
Evidentna je tendencija stalnog opadanja relativnog učešća lica koja na zaposlenje čekaju od 1-3
godine, a riječ je o skoro jednoj trećini nezaposlenih lica. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 3-5
godina se kreće oko 19% od ukupno nezaposlenih lica. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 5 do
7 godina ima tendenciju povećanja sa 7,0% na 12,3%. Evidentan je rast relativnog i apsolutnog učešća
lica koja na zaposlenje čekaju od 7 do 9 godina i to sa 4,6% na 6,4%. Visoko je učešće, i apsolutno i
relativno, lica koja na zaposlenje čekaju preko 9 godina, i još uvijek imaju tendenciju rasta.
Tabela 16. Registrovana nezaposlenost po dužini čekanja na zaposlenje i starosti – 31.12.2010.
Dužina čekanja na zaposlenje
God.starosti
0- 1 god
1-3 god
3 -5 god
ukupno
žena
ukupno
žena
ukupno
15-29
17.924
8.035
14.498
6.736
5.581
30-44
12.837
5.706
13.503
6.715
8.335
45-54
6.389
2.623
8.073
3.590
55-65
2.156
615
2.946
Ukupno
39.306
16.979
39.047
5 -7 god
žena
7 -9 god
ukupno
žena
ukupno
2.934
3.107
1.794
1.345
831
4.166
7.597
4.127
4.474
2.582
6.262
2.980
5.482
2.634
2.649
1.262
884
2.121
653
1.793
564
877
17.925
22.299
10.733
17.979
9.119
9.345
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
17
žena
preko 9 god
ukupno
530
žena
ukupno
žena
339
42.985
20.669
5.133
55.565
28.429
6.306
3.031
35.161
16.120
245
2.016
518
11.909
3.479
4.920
17.644
9.021
145.620
68.697
8.792
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih –
U 2010. godini na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 63.095 novoprijavljenih
lica, dok se po osnovu različitih razloga prestanka radnog odnosa prijavilo 38.433 lica. Sa druge strane,
ukupno je sa evidencije nezaposlenih u 2010. godini brisano 64.216 lica.
- Zapošljavanje sa evidencije
U 2010. godini zaposleno je 11% lica više u odnosu na 2009. godinu u kojoj je ukupno
zaposleno 22.575 lica. Analiza zapošljavanja na mjesečnom nivou pokazuje porast zapošljavanja od
maja mjeseca 2010. godine u odnosu na isti period 2009. godine. Od maja do decembra 2010. godine
prosječno se mjesečno zapošljavalo preko 2.300 lica.
Tabela 17. Pregled broja zaposlenih lica u 2010. godini sa evidencije Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske po filijalama i načinu zasnivanja radnog odnosa
FILIJALA
BANJA LUKA
BIJELJINA
DOBOJ
PRIJEDOR
I.SARAJEVO
TREBINjE
ZAVOD
Po načinu zasnivanja radnog odnosa
UKUPNO
Obavljanje
privatne djel.
Neodređeno
Određeno
Sezonski
8.878
4.703
4.272
3.006
2.614
1.581
250
106
66
85
14
56
8.628
4.597
4.206
2.921
2.600
1.525
3.208
1.093
2.059
961
890
610
4.805
3.129
1.997
1.839
1.412
713
2
1
32
7
25.054
577
24.477
8.821
13.895
63
Zaposlenje
36,0%
56,8%
21
0,3%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
Zapošljavanje po stepenima stručne spreme odnosno po kvalifikacionoj strukturi pokazuje da je
najveći broj lica zaposlen u III stepenu – KV radnici 9.200 (36,7%) i lica srednje stručne spreme 7.136
(28,5%) koji su i najbrojniji u ukupnom broju nezaposlenih na evidenciji. U poređenju sa prethodnim
godinama trend zapošljavanja po stepenima stručne spreme ostao je skoro isti, osim u VII stepenu
stručne spreme gdje je ostvaren značajan porast zapošljavanja lica sa visokom stručnom spremom.
Broj zaposlenih lica visoke stručne spreme u 2010. godini veći je za 9,6% u odnosu na 2007. godinu
kada je učešće visoke stručne spreme u ukupnom broju zaposlenih sa evidencije iznosilo 8% a u
2010.godini 17,6%. Analizirajući zapošljavanje po djelatnostima može se konstatovati da je u 2010.
godini najveći broj lica zaposlen u oblasti prerađivačke industrije 6.020, zatim slijedi trgovina 4.675 i
građevinarstvo 2.506. U društvenim, socijalnim, uslužnim i ostalim javnim djelatnostima zaposleno je
2.274 radnika, u oblasti ugostiteljstva 1.889 i u obrazovanju 1.759 lica.
BRČKO-DISTRIKT BiH
U Brčko distriktu BiH, sa 31.12.2010. godine bilo je evidentirano 11.503 nezaposlena lica, što
je u odnosu na isti period prošle godine smanjenje za 896 lica ili 8,45%, što je nastavak dugogodišnjeg
trenda smanjenja broja registrovano nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH. U ukupnoj nezaposlenosti
učešće žena je nadpolovično (52,66%).
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
U kvalifikacionoj strukturi registrovane nezaposlenosti u Brčko distriktu BiH, najveće je
učešće kvalifikovane radne snage (KV) sa 35,24% od ukupnog broja nezaposlenih. Relativno veliko
učešće je i radnika SSS sa 29,97% i NKV radnika sa 26,22%.
18
Tabela 18. Registrovana nezaposlenost u Brčko distriktu BiH po kvalifikacionoj
strukturi – 31.12.2010.
R/b
Aplikacija - obilježja
1.
NKV
2.
PKV
3.
KV
4.
VKV
5.
NSS
6.
SSS
7.
VŠS
8.
VSS
Ukupno:
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Ukupno
3.016
1.756
192
117
4.054
1.623
63
12
0
0
3.448
2.138
144
69
586
343
%
26,22%
15,27%
1,67%
1,02%
35,24%
14,11%
0,55%
0,10%
0,00%
0,00%
29,97%
18,59%
1,25%
0,60%
5,09%
2,98%
Svega:
Žene
11.503
6.058
100,00%
52,66%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih
U 2010. godini, na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 4.719 novoprijavljenih
lica. Sa druge strane, sa evidencije nezaposlenih u 2010. godini brisano je ukupno 5.574 lica, od čega
je po osnovu posredovanja u zapošljavanju brisano sa evidencije 975 lica.
Tabela 19. Pregled lica brisanih sa evidencije nezaposlenih po različitim osnovama u Brčko distriktu BiH
1.
2.
2007.
2008.
2009.
2010.
Brisanje po osnovu zaposlenja
1.475
1.698
937
975
Brisani po drugim osnovama (odustalo od traženja posla, rad
na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju,
odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl.)
3.869
3.677
4.094
4.599
5.344
5.375
5.031
5.574
Svega:
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
Evidentno je da se u 2010. godini nešto povećao broj lica zaposlenih sa evidencije i to
povećanje u odnosu na 2009. godinu je za 38 lica ili 4,06%. Broj lica brisanih sa evidencije po drugim
osnovama kao što su lica koja su odustala od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta,
odlazak u penziju, odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl. povećao se u odnosu na 2009.
godinu za 505 lica ili 12,33%.
II -2. ANKETA O RADNOJ SNAZI11
Kako bi dobili međunarodno uporedive podatke o tržištu rada, Agencija za statistiku BiH,
Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske su od 2006. godine
počele provoditi na godišnjem nivou Anketu o radnoj snazi zasnovanu na standardima MOR-a i
EUROSTAT-a.
11
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2010.
19
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2010. godinu, u BiH radnu snagu (ekonomski
aktivno stanovništvo) je činilo 1.157.940 lica, dok je broj neaktivnih iznosio 1.438.761 lice. U okviru
radne snage zaposlenih je bilo 842.831 i 315.110 nezaposlenih lica. Anketna stopa nezaposlenosti je
značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2010. godinu iznosi 27,2%. Stopa zaposlenosti
manja je u odnosu na 2009. godinu za 0,6% i u 2010. godini je 32,5%.
ANKETA O RADNOJ SNAZI 2010. - RADNO SPOSOBNO
STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI U BIH
2.596.701
Radno sposobno
stanovništvo (15+)
1.157.941
Aktivno
stanovništvo
842.831
Zaposleni
315.110
Nezaposleni
1.438.761
Neaktivno
stanovništvo
0
500000
1000000 1500000 2000000 2500000 3000000
U više od 2,5 miliona radno sposobnih lica, preko 1,1 milion se klasificira kao ekonomski
aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno. Podaci pokazuju da je manje od polovine
radno sposobnog stanovništva iznad 15 g. starosti u BiH aktivno sa uočljivim razlikama među
polovima. Stopa aktivnosti od 44,6% još uvijek je vrlo niska po međunarodnim standardima.
Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se povećao u odnosu na
2009. godinu. Radna snaga – aktivno stanovništvo povećala se za 2,3%. Broj zaposlenih lica manji je
za 1,9%, dok se broj nezaposlenih lica povećao za 15,7% u odnosu na 2009. godinu.
Neaktivnost pogađa više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH (55,4% u 2010.), a
posebno žene, odnosno 66,8% radno sposobnih žena u BiH. Stopa neaktivnosti žena različita je među
entitetima i kreće se u 2010. g. od 61,4% u RS-u do 71,4% u Brčko distriktu BiH. Neaktivnost žena
nije dovoljno istražen problem u BiH, ali se svakako može povezati sa niskim stepenom obrazovanja i
kulturološkim i ekonomskim odlukama koje žene donose unutar domaćinstva.
Tabela 20. Anketa o radnoj snazi – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)
Stopa aktivnosti (%)
Stopa zaposlenosti (%)
Stopa nezaposlenosti (%)
BiH
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
2006.
43,1
43,1
43,3
37,6
2007.
43,9
42,3
47,0
39,0
2008.
2009.
2010.
43,9
43,6
44,6
42,4
41,6
42,9
47,0
47,4
47,9
36,8
38,1
40,6
2006.
29,7
29,1
30,9
23,7
2007.
31,2
29,2
35,1
23,4
2008.
2009.
2010.
33,6
33,1
32,5
31,8
30,9
30,4
37,3
37,2
36,6
25,1
27,0
25,8
2006.
31,1
32,4
28,5
37,1
2007.
29,0
31,1
25,2
40,0
2008.
23,4
25,0
20,5
31,9
2009.
2010.
24,1
27,2
25,7
29,1
21,4
23,6
29,2
36,4
Izvor: Agencija za statistku BiH.
20
Prema ovoj Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 57,9% muškaraca i 42,1% žena.
Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 71,2% čine lica sa završenom srednjom
školom, 21,2% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 7,6% završilo višu školu, fakultet,
akademiju, magisterij ili doktorat.
Obrazovanje
Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini logičan je odraz specifičnog
ustroja države i shodno tome, Ustavom i zakonima utvrđenih odgovornosti konstitutivnih jedinica i
države Bosne i Hercegovine u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i
Hercegovine jedino je ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine koje, pored ostalih nadležnosti, ima
u nadležnosti i oblast obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za utvrđivanje osnovnih
principa koordinacije aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih organa i drugih vladinih tijela, te za
definisanje strategija na međunarodnom planu u oblasti obrazovanja. Obzirom da nema izvornih
ustavnih nadležnosti u oblasti obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova svoje zakonom definisane
nadležnosti, poslove i zadatke vrši u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa entitetskim, kantonalnim i
obrazovnim vlastima Brčko distrikta BiH. Odgovornost za upravljanje obrazovnim sektorom na nivou
entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH imaju nadležna ministarstva obrazovanja, odnosno Odjeljenje za
obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH.
U području obrazovanja u 2010. godini postignut je izvjestan napredak. Mehanizam
koordinacije na državnom nivou je postao djelotovorniji. Devetogodišnji plan i program se provodi u
velikom broju škola širom zemlje. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta je
pridruženi član Evropskog udruženja za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju. Sprovedene su i
određene odredbe okvira za kvalifikacije u visokom obrazovanju. Završen je i početni državni okvir
za kvalifikacije u cjeloživotnom učenju. U okviru Ministarstva civilnih poslova uspostavljen je odsjek
za statistiku i informatiku čiji je zadatak da pomaže u statističkom izvještavaju o obrazovanju u skladu
sa standardima Eurostat-a. Povezanost između zapošljavanja i obrazovne politike je slaba. Okvirni
zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci na državnom nivou se ne provodi u potpunosti. Ni
entiteti niti Brčko distrikt nemaju koncepte za cjeloživotno učenje. U Federaciji je postignut napredak
u usaglašavanju kantonalnih zakona sa okvirnim zakonima o visokom obrazovanju. Određeni kantoni
su usvojili zakone o predškolskom obrazovanju i zakone o stručnom obrazovanju. Osam od deset
kantona je usvojilo zakone o visokom obrazovanju. U Republici Srpskoj je usvojen Zakon o
obrazovanju odraslih i Zakon o visokoškolskim obrazovnim ustanovama.
21
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKE TRŽIŠTA RADA
I pored preduzetih mjera za stimulisanje zapošljavanja i ublažavanje krize u BiH u 2010. godini
prisutan je trend rasta broja nezaposlenih lica, iako je on značajno usporen u odnosu na 2009. godinu.
Pored promjena u broju nezaposlenih lica, došlo je do promjena u kretanjima i drugih pokazatelja
stanja na tržištu rada. U periodu 2004.—2008. godina primjetan je bio rast broja zaposlenih sa
evidencija zavoda i službi zapošljavanja u BiH. U 2008. godini zbog uticaja ekonomske krize, koji se
osjetio krajem godine, zabilježeno je manje povećanje nego u 2007. godini, dok je u 2009. godini
registrovano smanjenje broja lica zaposlenih sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja i to za 23.092
ili 25,4%. Ipak, uz svu ovu otežanu situaciju na tržištu rada, uzrokovanu još uvijek osjetnim uticajem
ekonomske krize, povećanim prilivom nezaposlenih i smanjenom ponudom slobodnih radnih mjesta, u
periodu januar-decembar 2010. godine sa evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda
za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
zaposleno je 73.628 lica, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 5.725 ili 8,43%.
U Bosni i Hercegovini je složen sistem institucija u oblasti rada i zapošljavanja koji slijedi
ustavno-pravno uređenje. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, aktivne politike zapošljavanja
sprovode:
- Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja (u Federaciji BiH),
- Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
- Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Sve provedene aktivnosti, a posebno mjere aktivne politike zapošljavanja, su u saglasnosti sa
osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014., a to je da se poveća
kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promoviše socijalna uključenost i borba protiv
nejednakosti među polovima. Strategijom zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014. su u tački
3.2. posebno utvrđeni prioritetni ciljevi, a to su:
1. Promocija inkluzivnog i zapošljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog
zaposlenja i dostojanstvenog rada,
2. Unaprijeđenje zapošljivosti žena i muškaraca, a naročito iz najugroženijih grupa,
3. Unaprijeđenje djelotvornosti, efikasnosti i upravljanja politikama i institucijama tržišta
rada.
U okviru trećeg cilja date su mjere koje se odnose na povećanje raspoloživosti aktivnih mjera
posebno za dugoročno nezaposlene, mlade u nepovoljnom položaju i niskokvalifikovana lica i
predloženi programi aktivnih mjera koji bi obuhvatili:
22
Subvencirano zapošljavanje da se omogući sticanje radnog iskustva za dugoročno
nezaposlene i grupe koje su odvojene od tržišta rada;
Programe samozapošljavanja ciljane na mlade u nepovoljnom položaju i žene podržane
poreskim olakšicama i drugim podsticajnim mjerama kao što su savjetovanje i biznis
obuka;
Intervencije u stručnoj obuci radi usavršavanja vještina i omogućavanja integracije u
tržište rada lica sa niskim obrazovnim nivoima;
Usluge zapošljavanja za dugoročno nezaposlena lica.
FEDERACIJA BiH
Aktivna politika zapošljavanja provodi se u skladu s članom 50. Zakona o posredovanju u
zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Odlukom o raspodjeli sredstava Federalnog
zavoda za zadovoljenje potreba u oblasti zapošljavanja, Strategijom zapošljavanja 2009-2013 i
Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010.-2013. godina.
U 2010. godini, kao što je i planirano Programom rada Federalnog zavoda za zapošljavanje,
započeta je realizacija programa sufinansiranja zapošljavanja i obuke posebnih grupa nezaposlenih
lica: mladih bez radnog iskustva, povratnika u prijeratno prebivalište, nezaposlenih pripadnika romske
populacije, lica s invaliditetom, te žena, koji su ujedno Akcionim planom zapošljavanja identifikovani
kao ciljne grupe u narednom periodu. Također, pored programa koji su obuhvatali pomenute ciljne
grupe, krajem godine objavljen je Javni poziv poslodavcima za učešće u Programu sufinansiranja
zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva, koji je izazvao veliko interesovanje poslodavaca i
nezaposlenih mladih lica.
Tokom cijele godine, i pored obaveza u obezbjeđenju sredstava za realizaciju pasivnih mjera,
nastojalo se jačati glavne komponente aktivne politike zapošljavanja: posredovanje – aktivno
povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, obuku i pripremu za tržište rada, radi
unapređenja i prilagođavanja znanja i vještina onih koji traže posao, podsticanje samozapošljavanja i
zapošljavanja kod poslodavaca.
Programi podsticaja zapošljavanja u kantonalnim službama za zapošljavanje (sufinansiranje
programa tržišta rada – dokvalifikacija, prekvalifikacija i podrška zapošljavanju određenih
ciljnih grupa)
Od 18 programa zapošljavanja koje su kantonalne službe za zapošljavanje realizovale od 2008.
do 2009. godine, u 2010. godini je, uplatom drugog preostalog dijela sredstava u iznosu od 87.578
KM, okončana realizacija posljednjeg programa „Posao za sve“, koji je realizovala Služba za
zapošljavanje Kantona Sarajevo, a na osnovu kojeg je posao dobilo 308 osoba. U okviru programa
poticanja zapošljavanja kantonalnih službi za zapošljavanje realizirani su i programi obuke,
dokvalifikacije i prekvalifikacije za poznatog poslodavca radi obučavanja, dokvalifikacije i
prekvalifikacije osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, kao i zaposlenih osoba da bi se
spriječilo povećanje nezaposlenosti. Aktivnostima opšte obuke u dodatnim znanjima i vještinama
(strani jezik, informatička obuka i sl.), dokvalifikacije i prekvalifikacije (sticanje stručnih znanja u vezi
sa zvanjem/zanimanjem, dodatno obrazovanje u okviru istog zanimanja ili za drugo zanimanje u
odnosu na postojeće, ali u okviru istog ili višeg stepena obrazovanja) nastoji se povećati tržišna
konkurentnost određenog broja lica sa nižim kvalifikacijama i srednjom stručnom spremom.
Subvencije se odobravaju u visini do 1.500 KM (nastava i materijalni troškovi, troškovi
naknade za ishranu, prijevoz, osiguranje na poslu i sl.) za obuku koja traje najduže do tri mjeseca. Ovaj
program započet je u 2009. godini, ali je zbog dinamike realizacije nastavljen i u 2010. godini.
23
Tabela 21. Pregled sufinansiranja programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije
Red.
br.
Kanton
Broj obuhvaćenih
osoba
Naziv programa
Isplaćeno ukupno
sredstava u KM
Isplaćeno sredstava u
2010. u KM
1.
Unsko-sanski
Program dokvalifikacije, prekvalifikacije i
obuke
100
150.000,00
75.000,00
2.
Posavski
Program zapošljavanja nezaposlenih
djelatnika
131
196.500,00
0
3.
Tuzlanski
-
-
4.
Zeničko-dobojski
1. Edukacijom do zaposlenja
2. Program stručne obuke deficitarnih
zanatskih zanimanja (zavarivači)
3. Stručna obuka – rukovanje i
programiranje CNC strugova
5.
Bosansko-podrinjski
Program sufinansiranja zapošljavanja kroz
stručnu obuku, prekvalifikaciju i
dokvalifikaciju nezaposlenih osoba
6.
Srednjobosanski
7.
-
-
270
405.500,00
202.500,00
60
78.000,00
33.000,00
Program prekvalifikacije, dokvalifikacije i
doobuke određenih ciljnih grupa sa
evidencije nezaposlenih
150
225.000,00
112.500,00
Hercegovačko-neretvanski
Program sufinansiranja zapošljavanja kroz
stručnu obuku, prekvalifikaciju i
dokvalifikaciju nezaposlenih osoba
100
150.000,00
75.000,00
8.
Zapadnohercegovački
Program sufinansiranja prekvalifikacije,
dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja
50
75.000,00
37.500,00
9.
Kanton Sarajevo
Program finansiranja i sufinansiranja
stručne obuke i drugih oblika sticanja
znanja i vještina nezaposlenih osoba
140
210.000.00
105.000,00
10.
Kanton 10 (Livno)
Program prekvalifikacije, dokvalifikacije i
stručnog osposobljavanja
100
75.000,00
0
1.101
1.565.000,00
640.500,00
UKUPNO
Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva koji direktno realizuje
Federalni zavod za zapošljavanje
Programom sufinansiranja mladih lica bez radnog iskustva12 iz 2009. godine omogućeno je
zapošljavanje, tj. sticanje prvog radnog iskustva za 291 mlado lice (160 sa visokom, devet sa višom, 67
sa srednjom stručnom spremom III stepena i 55 osoba sa srednjom stručnom spremom IV stepena) kod
167 poslodavaca. Za realizaciju ovog programa u 2010. godini utrošeno je 968.751 KM.
Program sufinansiranja zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa
nezaposlenih osoba koji direktno realizuje Federalni zavod za zapošljavanje
Ovim programom je predviđeno zapošljavanje lica s procentom invaliditeta od najmanje 60% i
lica sa smetnjama u psihičkom razvoju/mentalnom retardacijom, te žena žrtava nasilja, i to na osnovu
zapošljavanja i samozapošljavanja kod poslodavaca.
Za te namjene predviđena su bespovratna finansijska sredstva Federalnog zavoda, i to:
za sufinansiranje zapošljavanja nezaposlenih lica s invaliditetom i žena žrtava nasilja kod
poslodavaca 700 KM mjesečno po licu, u trajanju od 12 mjeseci i uz obavezu poslodavca da
osobu zaposlenu po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci;
za sufinansiranje samozapošljavanja 8.400 KM po licu, uz obavezu obavljanja registrovane
djelatnosti u trajanju od najmanje 12 mjeseci.
12
Javni poziv za realizaciju Programa objavljen je 1.6.2009. godine
24
Realizacija Programa sufinansiranja zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih
grupa nezaposlenih lica počela je krajem 2009. godine, nastavila se u 2010. godini, a završiće se
polovinom 2011. godine. Programom je zaposleno 167 nezaposlenih osoba: 53 kao fizička lica
(samozapošljavanje), a 114 zapošljavanjem kod 83 pravna subjekta. Od toga je 90 muškarca (54%) i
77 žena (46%). Prosječan postotak invaliditeta kod programom zaposlenih lica je 70%, a prosječna
dužina prijave na evidenciji službi za zapošljavanje je 44 mjeseca (3,8 godina). Prema kvalifikacionoj
strukturi po Programu je najviše zastupljena SSS (36%), zatim KV (32%) i NKV (17%), a najmanje
VSS (5%). Među korisnicima sredstva za samozapošljavanje su dvije žene žrtve nasilja. Za realizaciju
Programa u 2010. godini isplaćena su sredstva u iznosu od 1.149.400,00 KM.
Tabela 22. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih po kantonima
Red.
br.
Kanton
Broj poslodavaca
Broj zaposlenih
Broj samozaposlenih
Odobreno u KM
1.
2.
Unsko-sanski
Posavski
7
13
9
15
8
4
142.800
159.600
3.
Tuzlanski
16
18
7
210.000
4.
Zeničko-dobojski
5
5
7
100.800
5.
Bosansko-podrinjski
9
9
5
117.600
6.
7.
Srednjobosanski
Hercegovačko-neretvanski
1
6
2
22
1
0
25.200
184.800
8.
Zapadnohercegovački
13
13
3
134.400
9.
Kanton Sarajevo
13
21
13
285.600
10.
Kanton 10 (Livno)
0
0
5
42.000
UKUPNO
83
114
53
1.402.800
Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika
Programom samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika u 2010. godini daje se podrška u
stvaranju uvjeta za održivi povratak, te je predviđeno zapošljavanje nezaposlenih lica (povratnika) po
dva osnova:
sufinansiranjem poslodavaca radi podsticanja zapošljavanja povratnika koji su prijavljeni na
evidenciju nezaposlenih, u iznosu od 3.000 KM bespovratno po licu, sa obavezom poslodavca da
lice zaposleno po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci;
sufinansiranjem samozapošljavanja nezaposlenih povratnika u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM
bespovratno po licu, sa obavezom da se ne može prijaviti na evidenciju biroa za zapošljavanje
narednih 12 mjeseci od dana dobivanja odobrenih finansijskih sredstava, i to za pokretanje:
o poljoprivredne djelatnosti (5.000 KM),
o zanatske djelatnosti (4.500 KM),
o seoskog turizma ili druge vrste malog biznisa (4.000 KM).
Za realizaciju Programa u 2010. godini odobrena su sredstva u iznosu od 2.189.000 KM, i to
899.000 KM za samozapošljavanje 185 lica sa evidencije nezaposlenih i 1.290.000 KM za
zapošljavanje 430 lica kod 100 poslodavaca. Od realizacije samozapošljavanja odustalo je 11
povratnika (kojima je odobreno 53.000 KM) i četiri poslodavca (kojima je odobreno 12.000 KM za
zapošljavanje četiri povratnika). Jedan poslodavac je zaposlio tri umjesto 40 povratnika. Posao su
dobila 563 povratnika. Do kraja 2010. godine realizirano je 938.210 KM, odnosno ukupno 2.290.000
KM zajedno sa obavezama po ugovorima po istom programu iz 2009. godine. Ostatak odobrenih a
nerealiziovanih sredstava usmjerit će se u podsticaj zapošljavanja po osnovu novih programa u 2011.
godini.
25
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
Federalni zavod za zapošljavanje je, u skladu sa Memorandumom o razumijevanju za
implementaciju Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti
zapošljavanja, donio Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma u 2009. godini. U 2010. godini
je nastavljena realizacija ovog programa, odnosno odobrenih sredstava.
Tabela 23. Pregled zaposlenih i samozaposlenih po kantonima
Red.
br.
Kanton
Broj poslodavaca
Broj zaposlenih
Broj samozaposlenih
Odobreno
sredstava u KM.
1.
Unsko-sanski
7
8
30
176.000
2.
Posavski
2
2
13
62.000
3.
Tuzlanski
11
17
3
91.500
4.
Zeničko-dobojski
2
3
0
13.500
5.
Bosansko-podrinjski
0
0
0
0
6.
Srednjobosanski
2
2
6
33.000
7.
Hercegovačko-neretvanski
0
0
0
0
8.
Zapadnohercegovački
0
0
0
0
9.
Kanton Sarajevo
5
7
7
64.000
10.
Kanton 10 (Livno)
0
0
0
0
29
39
59
440.000
UKUPNO
Raspoloživa finansijska sredstva u iznosu od 440.000 KM, predviđena za podršku
zapošljavanja i samozapošljavanja Roma u Federaciji BiH, usmjerena su za:
sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja Roma sa evidencije nezaposlenih u iznosu od
4.500 KM po licu, od čega se 3.000 KM odnosi na opremanje radnog mjesta i 1.500 KM na
osposobljavanje/obuku za radno mjesto;
sufinansiranje samozapošljavanja Roma u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM po licu za:
o zanatstvo ili srodnu djelatnost (stari zanati, domaća radinost, proizvodno i uslužno
zanatstvo) u iznosu od 5.000 KM,
o sakupljanje sekundarnih sirovina u iznosu od 4.500 KM,
o poljoprivredu (plastenička proizvodnja, pčelarstvo ili druga grana poljoprivrede) ili drugu
djelatnost u iznosu od 4.000 KM.
U 2010. godini realizirano je ukupno 346.050 KM, a ovim programom je zaposleno 98
pripadnika ciljne grupe, od čeka je 27 žena. Sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH,
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH 15.11.2010.
godine potpisan je Memorandum o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana Bosne i
Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2010. godinu, kojim su za
Federaciju BiH predviđena finansijska sredstva u iznosu od 440.000 KM, a Odlukom Vlade Federacije
BiH za zapošljavanje Roma izdvojena su sredstva u iznosu od 100.000 KM.
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)
Cilj Projekta podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP) jeste pružanje
podrške u posredovanja pri zapošljavanju za one koji aktivno traže posao, a izgube pravo na novčana
primanja ili su socijalno ugroženi. U periodu od 2010. do 2014. godine planirano je da se ovim
projektom obuhvati oko 6.000 ugroženih nezaposlenih osoba, i to: nezaposlene osobe registrovane kod
službi za zapošljavanje u Federaciji BiH kojima prestane pravo na primanje gotovinskih transfera, kao
26
što su lica sa onesposobljenjem (civilne, ratne vojne, žrtve rata) i demobilisani borci, te lica koja
aktivno traže posao, registrovani kod službi za zapošljavanje u Federaciji BiH i identifikovani kao
ugrožene i teško zapošljive kategorije (žene i muškarci nezaposleni duže od 15 mjeseci; žene i
muškarci preko 40 godina; mladi od 15 do 24 godine sa niskim stepenom obrazovanja ili prekinutim
srednjim obrazovanjem; mladi od 15 do 24 godine sa nižim i srednjim stepenom obrazovanja;
nezaposleni duže od šest mjeseci; lica za višim i visokim stepenom obrazovanja nezaposleni duže od
12 mjeseci; povratnici; socijalno ugrožena lica, odnosno korisnici prava iz socijalne zaštite).
Projekat se finansira iz sredstava Federalnog zavoda i kredita kod Međunarodne asocijacije za
razvoj (IDA), u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike – Jedinicom za
implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER), a
realizuju ga kantonalne službe za zapošljavanje. Od ukupno 1.233 lica obuhvaćena ovim projektom
62% su muškarci, a 38% su žene. Do 31.12.2010. godine Federalni zavod za zapošljavanje je uplatio
250.000 KM, a ukupna vrijednost obaveza po Projektu u 2010. godini za samozapošljavanje, obuku uz
rad i zapošljavanje, obuku nezaposlenih i mobilnost radne snage je 1.972.605,70 KM.
Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja
Programom dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolving kreditne
linije promijenjen je pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ta sredstva
postala dostupna većem broju korisnika. Sredstva revolving kreditne linije se koriste posredstvom
Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine (RB FBiH), u svrhu pružanja posebnih uslova za one
korisnike koji imaju mogućnost i potrebu da novim zapošljavanjem radne snage ili
samozapošljavanjem doprinesu ublažavanju problema nezaposlenosti. Iznos kredita je:
za industriju 25.000 KM po novozaposlenom radniku,
za zanatstvo i usluge 15.000 KM po novozaposlenom radniku,
za poljoprivrednu proizvodnju 10.000 KM po novozaposlenom radniku.
Rok otplate kredita je do sedam godina za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu
proizvodnju, uključujući grace period. Na zahtjev korisnika kredita, rok otplate kredita može biti i
kraći. Grace period je do 12 mjeseci za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu proizvodnju, a
dvije godine za poljoprivrednu proizvodnju – zasadi. Kamatne stope za kreditnu liniju gdje rizik snosi
banka su 4% za industriju, zanatstvo i usluge (2% kamata RB FBiH + 2% kamata poslovne banke) i
3% za poljoprivrednu proizvodnju (1,5% kamata RB FBiH + 1,5% kamata poslovne banke). Kamatne
stope za kreditnu liniju namijenjenu za zapošljavanje nezaposlenih demobilisanih boraca, gdje rizik
snosi Federalni zavod za zapošljavanje, jesu 4% za industriju, zanatstvo i usluge (kamata RB FBiH u
skladu sa Ugovorom o komisionim poslovima) i 3% za poljoprivrednu proizvodnju (kamata RB FBiH
u skladu sa Ugovorom o komisionim poslovima).
U izvještajnom periodu po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving realizirano je šest novih kredita, u
ukupnom iznosu od 1.710.000 KM (uz obavezu zapošljavanja 70 novih lica), a po kreditnoj liniji ZZ266/zapošljavanje demobilisanih boraca nije raliziran ni jedan kredit. Od početka realizacije Programa
do kraja 2010. godine po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving odobreno je 140 kredita za zapošljavanje
1.224 nova i zadržavanje 4.194 postojeća radnika. Do kraja 2010. godine po ovoj kreditnoj liniji
otplaćeno je 39 kredita u ukupnom iznosu od 4.574.143,21 KM sa naplaćenom redovnom i zateznom
kamatom od 377.456,80 KM. Istovremeno, po kreditnoj liniji ZZ-266/zapošljavanje demobilisanih
boraca odobreno je 46 kredita za zapošljavanje 171 novog i zadržavanje 171 postojećeg zaposlenika.
Do 31.12.2010. godine po ovoj kreditnoj liniji otplaćena su tri kredita, u ukupnom iznosu od 45.000
KM naplaćene glavnice i 3.405,31 KM redovne i zatezne kamate.
27
Program sufinansiranja mladih bez radnog iskustva koji se realizira posredstvom kantonalnih
službi za zapošljavanje
Ovim programom planirano je zapošljavanje nezaposlenih lica bez radnog iskustva mlađih od
30 godina koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu III stepena i IV stepena. Njihovo
zapošljavanje stimulirano je kod poslodavaca na osnovu:
sufinansiranja 250 lica sa SSS – III stepena u trajanju od šest mjeseci u bruto iznosu od 450
KM mjesečno;
sufinansiranja 151 lica sa SSS – IV stepena u trajanju od šest mjeseci u bruto iznosu od 500
KM mjesečno;
sufinansiranja 23 lica sa VŠS u trajanju od 12 mjeseci u bruto iznosu od 550 KM;
sufinansiranja 100 lica sa VSS u trajanju od 12 mjeseci u bruto iznosu od 600 KM mjesečno.
Ukupno je zaposleno 869 lica, i to 487 VSS, 57 VŠS, 181 SSS IV stepena i 144 SSS III
stepena, a do 31.12.2010. godine realizovana su sredstva u iznosu od 2.577.050 KM.
Program zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa nezaposlenih koji se
realizuje posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje
Programom je predviđeno da se u 2010. godini sufinansira zapošljavanje nezaposlenih lica sa
invaliditetom od najmanje 60%, lica sa smetnjama u psihičkom razvoju/ mentalnom retardacijom, te
žena žrtava nasilja, i to na osnovu zapošljavanja kod poslodavaca i samozapošljavanja. Bespovratnim
finansijskim sredstvima Federalnog zavoda omogućeno je:
- sufinansiranje zapošljavanja lica iz ciljne grupe kod poslodavaca u iznosu od 700 KM mjesečno
po licu, u trajanju od 12 mjeseci i uz obavezu poslodavca da lice zaposlenu po Programu zadrži
u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci,
- sufinansiranje samozapošljavanja 8.400 KM po licu, uz obavezu obavljanja registrovane
djelatnosti u trajanju od najmanje 12 mjeseci, i to za: poljoprivrednu i zanatsku djelatnost,
domaću radinost, seoski turizam ili druge djelatnosti.
Tabela 24. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih po kantonima
R.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Kanton
Unsko-sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeničko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
Hercegovačko-neretvanski
Zapadnohercegovački
Kanton Sarajevo
Kanton 10 (Livno)
UKUPNO
7
8
21
20
8
4
7
10
20
1
7
8
37
21
8
4
18
10
20
2
Broj samozaposlenih
5
0
7
15
3
8
0
0
5
2
106
135
45
Broj poslodavaca Broj zaposlenih
Odobreno u KM
Uplaćeno u KM
100.800,00
67.200,00
193.200,00
336.000,00
92.400,00
100.600,00
159.600,00
84.000,00
210.000,00
336.000,00
50.400,00
67.200,00
193.200,00
168.000,00
46.200,00
100.600,00
79.800,00
42.100,00
105.000,00
16.800,00
1.679.800,00
869.300,00
Iz ciljne grupe ukupno je zaposleno 180 lica, od čega su tri žene žrtve nasilja. Do 31.12.2010.
godine realizovana su sredstva u iznosu od 869.300 KM.
28
Program zapošljavanja i samozapošljavanja žena koji se realizuje posredstvom kantonalnih
službi za zapošljavanje
Programom je predviđeno da se u 2010. godini pruži podrška u zapošljavanju nezaposlenih
žena preko 30 godina, bez obzira na stepen obrazovanja, a koje su prijavljene na evidenciju
nezaposlenih u Federaciji BiH najmanje šest mjeseci. Za realizaciju Programa predviđena su
bespovratna finansijska sredstva, i to za:
- sufinansiranje poslodavaca, radi zapošljavanja nezaposlenih žena iz ciljne grupe u iznosu od
3.000 KM po licu, uz obavezu poslodavca da lice zaposleno po Programu zadrži u radnom
odnosu najmanje 12 mjeseci,
- sufinansiranje samozapošljavanja žena u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM po licu, i to za
obavljanje registrovane djelatnosti, uz obavezu obavljanja registrovane djelatnost u trajanju od
najmanje 12 mjeseci (poljoprivredna djelatnost 5.000 KM, zanatska djelatnost 4.500 KM,
seoski turizam ili druga djelatnost 4.000 KM).
Tabela 25. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih po kantonima
R.
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Kanton
Unsko-sanski
Posavski
Tuzlanski
Zeničko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski
Hercegovačko-neretvanski
Zapadnohercegovački
Kanton Sarajevo
Kanton 10 (Livno)
UKUPNO
29
29
44
77
13
42
23
10
33
9
Broj samozaposlenih
22
5
17
60
19
30
21
2
56
38
Odobreno u
KM
197.000,00
112.000,00
208.500,00
485.500,00
171.500,00
257.500,00
189.000,00
39.500,00
440.000,00
214.000,00
309
270
2.314.500,00
Broj poslodavaca
Broj zaposlenih
15
15
21
54
8
22
11
10
14
9
179
Uplaćeno u KM
197.000,00
112.000,00
191.500,00
485.500,00
171.500,00
257.500,00
189.000,00
39.500,00
440.000,00
107.000,00
2.190.500,00
Za zapošljavanje 579 žena u 2010. godini utrošeno je 2.190.500 KM.
Programi obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije koji se realiziraju posredstvom kantonalnih
službi za zapošljavanje
Sufinansiranje programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije za poznatog poslodavca, te
nezaposlenih lica za tržište rada, jedna je od najvažnijih aktivnosti koju provode javne službe za
zapošljavanje. Za tu namjenu predviđena su bespovratna finansijska sredstva, i to za: sufinansiranje
informatičke obuke u iznosu do 300,00 KM po licu, te sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i
prekvalifikacije u iznosu do 1.500,00 KM po licu u trajanju do tri mjeseca, za poznatog poslodavca, uz
obavezu poslodavca da zaposli lice čija se obuka, dokvalifikacija i prekvalifikacija sufinansira,
odnosno već zaposleno lice nakon obuke, zadrži u radnom odnosu u trajanju od najmanje 12 mjeseci
(ukoliko uvodi nove tehnologije i sl.). Federalni zavod za zapošljavanje je u protekloj godini
sufinansirao takve programe u iznosu od 962.977 KM, čija se neposredna realizacija odvijala
prosredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje. Zaključno sa 31.12.2010. godine, programom
informatičke obuke obuhvaćena je 901 nezaposlenih lica, dok je nakon stručne obuke zaposleno 287
lica sa evidencije nezaposlenih, a 167 zaposlenih lica je zadržalo postojeće radno mjesto.
Programi kantonalnih službi za zapošljavanje
Pored sredstava koje je obezbijedio Federalni zavod za zapošljavanje, za realizaciju mjera
aktivne politike zapošljavanja u 2010. godini, kantonalne službe za zapošljavanje su svojim sredstvima
ili uz pomoć drugih institucija implementirale programe prikazane u tabeli 26.
29
Tabela 26. Pregled aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje
Služba za
zapošljavanje
(kanton/županija)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Zeničko-dobojski
Bosansko-podrinjski
Srednjobosanski kanton
Hercegovačkoneretvanski kanton
Vrsta mjere/poticaja –
Naziv programa
Izvor finansiranja
Broj
Program poticaja zapošljavanja VSS
pripravnika
Sve osobe, član 28. Zakona o radu
Vlada Zeničko-dobojskog kantona
100
Program zapošljavanja nezaposlenih osoba
sa evidencije bez radnog iskustva sa
završenom VSS i VŠS kroz volontiranje
Nezaposlene osobe sa VSS i VŠS
Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog
kantona
24
Poticaj zapošljavanja nezaposlenih osoba
sa evidencije Službe za zapošljavanje
Bosansko -podrinjskog kantona bez radnog
iskustva sa završenom VSS i VŠS kroz
volonterski rad
Nezaposlene osobe sa VSS i VŠS
Vlada Bosansko-podrinjskog kantona
22
Program poticaja zapošljavanja ili
volontiranja mladih u 2010. godini
Nezaposlene osobe sa VSS i VŠS
Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona
38
Program poticaja zapošljavanja „Posao za
invalide“
Osobe sa invaliditetom, prijavljene na
evidenciju nezaposlenih
Program poticaja zapošljavanja mladih
osoba sa VSS bez radnog iskustva
Nezaposlene osobe sa VSS
Program poticaja zapošljavanja mladih
osoba sa VSS bez radnog iskustva
Nezaposlene osobe sa VSS
43
Sufinansiranje zapošljavanja pripravnika sa
VSS, VŠS, SSS i KV
Pripravnici
418
Posao za sve
Nezaposlene osobe sa radnim
iskustvom
Kanton Sarajevo
Kanton 10 (Livno)
Ciljna
grupa
Javni radovi
Socijalno ugrožene osobe, osobe sa
blagom retardacijom i osobe koje nisu
dugo bile u radnom odnosu
Program sufinansiranja zapošljavanja
osoba sa invaliditetom
Osobe sa invaliditetom, prijavljene na
evidenciju nezaposlenih
Program poticaja zapošljavanja pripravnika
sa VSS
Mlade osobe bez radnog iskustva,
prijavljene na evidenciju nezaposlenih
Program poticaja zapošljavanja pripravnika
sa VŠS
Mlade osobe bez radnog iskustva,
prijavljene na evidenciju nezaposlenih
6
Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog
kantona
85
383
JU „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“
519
10
Županijski zavod za upošljavanje
UKUPNO
15
4
1.667
Ostale aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi zapošljavanja
Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“
Federalni zavod za zapošljavanje je zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i
Hercegovine - Institutom za edukaciju (ECOS) i Fondacijom za socijalno uključivanje finansirao i
realizovao projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“. Cilj Projekta, kojim je
obuhvaćeno 200 žena starijih od 40 godina sa evidencije nezaposlenih Službe za zapošljavanje
Kantona Sarajevo iz četiri opštine Grada Sarajevo te Ilidže i Vogošće, bio je smanjenje isključenosti
žena sa tržišta rada. U okviru Projekta održane su dvije vrste obuke: informatičko opismenjavanje kroz
ECDL Start školu računara, koja ima za cilj osposobljavanje polaznika i potpuno savladavanje rada na
računaru, te pohađanje Škole malog biznisa, kroz koju se stiče znanje o tome kako registrovati
preduzeće ili zanat, napraviti biznis plan, dobiti novac za realizaciju ideja, te kako aktivno tražiti
posao. Ukupna vrijednost Projekta je 126.500 KM, a Federalni zavod za zapošljavanje je osigurao
37.500 KM, od čega je u 2010. godini realizovano 30.000 KM, jer je realizacija Projekta nastavljena u
2011. godini.
Pilot projekat Virtualno preduzeće
Projekat Virtualno preduzeće realiziran je u Kantonu Sarajevo kao pilot projekat koji je
uspješno završilo 15 nezaposlenih lica. Ovaj projekat podrazumijeva desetosedmičnu obuku za mlade
nezaposlene u sklopu virtualne firme u kojoj kroz vježbu, uz mentorsku firmu iz realnog sektora, stiču
iskustva i praktična znanja radi lakšeg uključivanja na tržište rada iz oblasti kao što su komercijala,
30
osnove računovodstva, marketing, nabavke i sl. Poslovanje Virtualnog preduzeća se odvija u okviru
mreže od oko 6.500 virtualnih firmi širom svijeta. Ovaj metod osposobljavanja nezaposlenih mladih
lica je u zemljama Evropske unije uobičajen, te se pokazao uspješnim. U narednom periodu se očekuje
implementacija ovog projekta i u ostalim kantonima.
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP)
U 2010. godini započeta je realizacija Programa zadržavanja i zapošljavanja mladih u Bosni i
Hercegovini (YERP), koji, u saradnji sa javnim službama za zapošljavanje, realiziraju: Razvojni
program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Volonteri
Ujedinjenih nacija (UNV), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Fond Ujedinjenih nacija za
stanovništvo (UNFPA), Fond za ostvarivanje milenijskih ciljeva razvoja (MDG-F). Jedan od ciljeva
Programa jeste jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i stvaranje preduvjeta za pružanje
profesionalnih i efikasnih usluga mladim nezaposlenim osobama, Federalni zavod i kantonalne službe
za zapošljavanje su sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) potpisale Memorandum o
razumijevanju kojim su definirane aktivnosti i obaveze svih strana u okviru druge komponente
Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP). U okviru tog projekta
planirano je formiranje centara za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u službama za
zapošljavanje Federacije BiH. U toku 2010. godine određene su lokacije i izvršena rekonstrukcija i
opremanje prostora za sedam CISO (Sarajevo, Bihać, Mostar, Zenica, Vitez, Tuzla, Orašje). U 2011.
godini se očekuje rekonstrukcija prostora u Goraždu i Livnu. Organizirane su višednevne obuke za
zaposlenike CISO o informiranju i savjetovanju u zapošljavanju.
Korisnici usluga CISO su nezaposlena lica do 30 godina života, učenici pred izborom daljeg
obrazovanja i zanimanja, poslodavci i drugi zainteresovani. U CISO će se moći dobiti informacije o
obrazovnom sistemu, programima zapošljavanja, slobodnim radnim mjestima, poslodavcima, legalnim
migracijama, a bit će organizovani grupno i individualno savjetovanje o načinima aktivnog traženja
zaposlenja, razvoju karijere, izrada individualnih planova zapošljavanja, obuke za rad na računarima i
kursevi stranih jezika i dr. Zvanično otvaranje ovih centara planirano je za početak marta 2011. godine,
kada će se pokrenuti i aktivnost podrške zapošljavanju više stotina mladih bez radnog iskustva kod
poslodavca.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP)
Projekat zapošljavanja mladih u BiH (YEP) finansiraju Švicarska agencija za razvoj i saradnju
(SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC), a realizira ga njemačka konsultantska firma GOPA sa
četiri partnerske kompanije iz BiH (Agencijom Spektar Banjaluka, Development Studiom d.o.o.,
poznatijim kao www.posao.ba, Promente Sarajevo i Taldi Tuzla), a u saradnji sa Federalnim zavodom
za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. Projekat se sastoji od četiri
komponente fokusirane na aktivne mjere zapošljavanja, prvenstveno kroz karijerne centre u odabranim
školama, preduzetničku obuku, savjetodavno djelovanje na mlade koji traže zaposlenje i razvoj
saradnje između zavoda za zapošljavanje i privatnih agencija koje se bave zapošljavanjem, što treba
dovesti do pozitivnih promjena na tržištu rada. Polazeći od činjenice da je zapošljavanje mladih ljudi
jedan od prioriteta djelovanja javnih i privatnih subjekata u oblasti zapošljavanja, pokrenute su
aktivnosti na uspostavljanju klubova za traženje posla, čija je osnovna namjena da mladim osobama,
koje se na evidenciji nezaposlenih nalaze najmanje šest mjeseci, pomognu da u što kraćem roku
ovladaju tehnikama aktivnog traženja posla i steknu potrebno samopouzdanje radi uspješnog
pronalaska zaposlenja. Do kraja 2010. godine na osnovu Projekta je zaposleno 450 mladih osoba, a u
okviru interaktivnih radionica posjetioci su educirani o zapošljavanju, samozapošljavanju, traženju
posla, omladinskim preduzećima i napredovanju u karijeri.
31
Sajmovi zapošljavanja
U 2010. godini Federalni zavod je podržao održavanje Sajma za zapošljavanje u Vitezu na
kojem je učestvovalo 50 preduzeća sa područja Srednjobosanskog kantona, a posao je dobilo oko 150
nezaposlenih lica. Također, u organizaciji Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo održan je sajam
zapošljavanja u Sarajevu koji je posjetilo više od 7.000 nezaposlenih lica. Oko 50 poslodavaca na
ovom sajmu nudilo je 380 slobodnih radnih mjesta. Najviše je bilo tražnje za zaposlenicima u oblasti
komercijale. Među posjetiocima Sajma najbrojnije su bile osobe koje su završile fakultete društvenog
smjera, ali je tražnja za tim profilom zanimanja bila neznatna. Radi jačanja saradnje sa poslodavcima i
drugim socijalnim partnerima, Federalni zavod je sa Udruženjem poslodavaca Federaciji BiH, u skladu
sa Sporazumom o saradnji, pripremio projekat Sajmovi zapošljavanja u Federaciji BiH u 2011. godini
s ciljem promocije ponude i tražnje na tržištu rada, saradnje sa poslodavcima i obrazovnim
institucijama, te razvoja privrede u Bosni i Hercegovini.
Profesionalna orijentacija i selekcija
Profesionalna orijentacija u Federalnom zavodu i kantonalnim službama za zapošljavanje
temelji se na načelima Rezolucije o cjeloživotnoj karijernoj orijentaciji, prema kojoj se karijerna
orijentacija odnosi na raspon aktivnosti koje građanima bilo koje dobi i u bilo kojem trenutku njihova
života omogućavaju da prepoznaju svoje sposobnosti, kompetencije i interese. Korisnici usluga
profesionalne orijentacije su nezaposlena lica koja aktivno traže posao ili se pripremaju za
zapošljavanje i programe obuke, učenici pred izborom daljeg obrazovanja, te poslodavci koji žele
zaposliti nove radnike.
Kao nastavak aktivnosti koje je inicirao i finansirao Federalni zavod za zapošljavanje u okviru
realizacije projekta Centar za osposobljavanje stručnih radnika i razvoj i implementaciju aktivne
politike zapošljavanja, u 2010. godini su javne službe za zapošljavanje u Federaciji BiH intenzivirale
rad sa nezaposlenim licima i tražiteljima zaposlenja kroz tri vrste seminara: jednodnevne informativne
seminare, dvodnevne motivacijske seminare i program pripreme za zapošljavanje„Uspjet ću!“. Tokom
2010. godine na 1.210 jednodnevnih informativnih seminara bilo je prisutno 15.013 nezaposlenih
osoba (od toga 7.102 muškarca i 7.911 žena) na kojima se nastojalo postići što veći stepen saznanja
nezaposlenih osoba o pravima i obavezama koje imaju u skladu sa svojim statusom nezaposlene osobe,
kao i o aktuelnim programima zapošljavanja. Na 75 dvodnevnih motivacijskih seminara, namjenjenih
lakše zapošljivim kategorijama nezaposlenih osoba, učestvovalo je 789 nezaposlenih lica (321
muškarac i 468 žena). Dvodnevnim programom nastojalo se produbiti saznanja nezaposlenih osoba o
vještinama aktivnog traženja zaposlenja kao što su: samoprocjena, razvijanje mreže socijalnih
kontakata, vještine pisanja biografije, propratnog pisma, vještine samopredstavljanja kod potencijalnog
poslodavca i sl. Program „Uspjet ću!“ namijenjen je teže zapošljivim grupama nezaposlenih osoba.
Pojedinačni seminari traju četiri sedmice, tokom kojih nezaposlene osobe, pored vještina aktivnog
traženja zaposlenja prolaze i poseban psihosocijalni program kojim se nastoje reintegrirati na tržište
rada. U 2010. godini Federalni zavod je sufinansirao realizaciju ovog programa u službama za
zapošljavanje Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a Služba za zapošljavanje
Kantona Sarajevo nastavila je samostalno izvođenje i finansiranje ovog programa. Za realizaciju ovog
programa utrošeno je 131.864 KM. Na 123 održana seminara učestvovale su 1.374 nezaposlena lica
(542 muškarca i 832 žene).
Federalni zavod je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje proteklih godina
koordinirao i djelovao na uspostavljanju sistema redovnog profesionalnog informiranja u osnovnim i
srednjim školama u Federaciji BiH. Te aktivnosti su preventivnog djelovanja sa ciljem informiranja
učenika o značaju izbora daljeg obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Također, Federalni zavod i
kantonalne službe za zapošljavanje redovno dostavljaju svoje statističke biltene i rezultate ispitivanja
tržišta rada ministarstvima obrazovanja na svim nivoima, radi kreiranja upisne politike. U toku 2010.
godine u aktivnosti profesionalnog informiranja uključeno je 196 osnovnih i 113 srednjih škola,
odnosno oko 20.000 učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola bilo je uključeno u ove
aktivnosti.
32
Koordinatori aktivnosti profesionalne orijentacije iz Federalnog zavoda i Službe za
zapošljavanje Srednjobosanskog kantona učestvovale su u nastavku realizacije regionalnog projekta
„Prelazak mladih u svijet zanimanja na zapadnom Balkanu“. Projekat ima za cilj unapređenje sistema
profesionalne orijentacije u zemljama zapadnog Balkana, prema uzoru na austrijski sistem, a
finansiralo ga je Njemačkog društva za tehničku saradnju (GTZ). U sklopu ovog projekta, održana je
obuka o petofaznom modelu za 16 nastavnika i pedagoga iz četiri pilot škole sa područja Federacije
BiH. Nastavnici i pedagozi su implementirali ove aktivnosti u osnovnim školama u kojima su
zaposleni. Također, izrađeni su „Priručnik za nastavnike osnovnih škola i omladinske lidere –
Petofazni model profesionalne orijentacije“ i „Profesionalna orijentacija – pet koraka do odluke o
školi i zanimanju“.
Ispitivanje tržišta rada
U okviru redovnih aktivnosti Federalnog zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje, krajem
2010. godine u svim kantonima Federacije BiH provedeno je ispitivanje tržišta rada. Anketirano je
2.569 poslodavaca koji zapošljavaju deset i više zaposlenika. Rezultati anketiranja će poslužiti kao
osnova za planiranje odgovarajućih mjera i aktivnosti za unapređenje sektora tržišta rada i
zapošljavanja, te za jačanje saradnje sa obrazovnim institucijama. Analiza ispitivanja tržišta rada će biti
objavljena u prvoj polovini 2011. godine.
Projekat „Unapređenje aktivnih mjera tržišta rada u Bosni i Hercegovini“ (IALM)
U 2010. godini započela je realizacija projekta „Unapređenje aktivnih mjera tržišta rada u
Bosni i Hercegovini“ – IALM (EuropeAid/127017/C/SER/BA), koji se provodi s ciljem unapređenja
stanja u oblasti aktivnih mjera zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Provedene su brojne aktivnostiobuka iz preduzetništva, upravljanja promjenama, dizajniranje i provođenje aktivnih mjera
zapošljavanja, kojima je do sada obuhvaćeno oko 100 zaposlenika Federalnog zavoda i kantonalnih
službi za zapošljavanje. U toku je osposobljavanje savjetodavaca radi opšteg unapređenje
savjetodavnog rada u birou za zapošljavanje i jačanja saradnje sa poslodavcima.13
Rad migracionog servisnog centra – promocija regularnih migracija u regionu Z. Balkana
U okviru Migracionog servisnog centra otvorenog u Federalnom zavodu za zapošljavanje kao
dijelu regionalne mreže migracionih servisnih centara, nastavljeno je sa pružanjem informacija u vezi
sa promocijom regularnih migracija u zemlje Evropske unije i druge zemlje, kao i mobilnost između
država na Balkanu. Klijenti su se najviše interesirali za informacije o mogućnostima migracije u druge
zemlje po osnovu zaposlenja i školovanja. Migracioni servisni centar je pružao informacije o
mogućnosti emigracije u zemlje Evropske unije, Sjedinjene Američke Države, Australiju, Novi Zeland
i Kanadu. Uvođenjem bezviznog režima za Bosnu i Hercegovinu u saradnji sa Međunarodnom
organizacijom za migracije pokrenuto je ažuriranje informacija o zemljama Evropske unije. Također, u
okviru novog projekta (MIDWEB), kao nastavka projekta AENEAS, u sklopu kojeg je i osnovan
Migracioni servisni centar, nastavit će se sa otvaranjem novih centara u Bihaću i Sarajevu.
REPUBLIKA SRPSKA
Realizacija programskih aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u protekloj
godini odvijala se u dosta složenim uslovima u kojima je privreda bila pod snažnim uticajem posljedica
ekonomske recesije. To se svakako odrazilo i na mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i ukupnu
potražnju na tržištu rada. U takvim uslovima Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je težište
aktivnosti usmjerio na realizaciju mjera aktivne politike i unapređenje usluga prema poslodavcima i
Biro za zapošljavanje Zenica je izabran kao primjer biroa u kojem će se uspostaviti i primjenjivati tehnologije rada u skladu sa standardom i zahtjevima
Evropske unije.
13
33
nezaposlenim licima. Jedna od ključnih aktivnosti Zavoda odnosila se na realizaciju funkcije
posredovanja što spada u najobimnije i najsloženije poslove Zavoda. Pored konkretnog posredovanja
(dovođenje u vezu poslodavca i nezaposlenog lica) koje se odnosilo na realizaciju iskazanih potreba,
funkcija posredovanja realizovana je i kroz druge aktivnosti koje se prije svega odnose na mjere
aktivne politike. Brze promjene na tržištu rada kao i potrebe prilagođavanja evropskim standardima
uticale su na intenziviranje aktivnosti u tom dijelu što je doprinijelo proaktivnom djelovanju i
podizanju nivoa kvaliteta usluga poslodavcima i nezaposlenim licima. U 2010. godini posredstvom
Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske zaposleno je ukupno 25.054 lica sa evidencije, što u osnovi
predstavlja 11% lica više u odnosu na 2009. godinu u kojoj je ukupno zaposleno 22.575 lica.
Tabela 27. Pregled broja zaposlenih lica sa evidencije Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske u 2009. i 2010. godini
2009. godina
2010. godina
1
2
januar
1.505
1.002
66,58
februar
mart
april
maj
jun
jul
avgust
septembar
oktobar
novembar
decembar
1.955
2.192
2.341
1.968
2.117
1.796
1.602
2.267
1.788
1.546
1.498
1.375
2.014
2.125
2.156
2.990
2.270
1.957
3.010
2.716
1.961
1.478
70,33
91,88
90,77
109,55
141,24
126,39
122,16
132,77
151,90
126,84
98,66
Ukupno zaposlenih
22.575
25.054
110,98
Mjesec
Indeks 2:1
Od ukupnog broja zaposlenih 24.477 zaposleno je u različitim sektorima dok je 577 lica
zaposleno po osnovu obavljanja privatne djelatnosti. Ako analiziramo način zasnivanja radnog odnosa
13.895 lica ili 56,8% zasnovalo je radni odnos na određeno vrijeme, a 36% ili 8.821 lice na neodređeno
vrijeme. Svega 0,3% zasnovalo je sezonski radni odnos a 6,9% lica ili 1.698 zasnovalo je radni odnos u
svojstvu pripravnika. Ovi pokazatelji upućuju na još uvijek prisutnu opreznost poslodavaca kod
zapošljavanja na neodređeno vrijeme tako da je znatno više lica zaposleno na određeno vrijeme.
Zapošljavanje po stepenima stručne spreme odnosno po kvalifikacionoj strukturi pokazuje da
je najveći broj lica zaposlen u III stepenu – KV radnici 9.200 (36,7%) i lica srednje stručne spreme
7.136 (28,5%) koji su i najbrojniji u ukupnom broju nezaposlenih na evidenciji. U poređenju sa
prethodnim godinama trend zapošljavanja po stepenima stručne spreme ostao je skoro isti, osim u VII
stepenu stručne spreme gdje je ostvaren značajan porast zapošljavanja lica sa visokom stručnom
spremom. Broj zaposlenih lica visoke stručne spreme u 2010.godini veći je za 9,6% u odnosu na
2007.godinu kada je učešće visoke stručne spreme u ukupnom broju zaposlenih sa evidencije iznosilo
8% a u 2010.godini 17,6%.
Analizirajući zapošljavanje po djelatnostima može se konstatovati da je u 2010.godini najveći
broj lica zaposlen u oblasti prerađivačke industrije 6.020, zatim slijedi trgovina 4.675 i građevinarstvo
2.506. U društvenim, socijalnim, uslužnim i ostalim javnim djelatnostima zaposleno je 2.274 radnika, u
oblasti ugostiteljstva 1.889 i u obrazovanju 1.759 lica. Stopa zapošljavanja prema nivoima obrazovanja
u 2010. godini pokazuje da je najveća stopa zapošljavanja ostvarena u visokoj i višoj stručnoj spremi
(u visokoj 41,8% i u višoj spremi 19,2%), a najmanja kod nekvalifikovanih i polukavalifikovanih
radnika. Stopa zapošljavanja kvalifkovanih radnika (14,9%) i lica srednje stručne spreme (16,02%)
nije u srazmjernom odnosu sa učešćem lica ovog stepena obrazovanja u ukupnom broju nezaposlenih.
34
Efikasnije djelovanje na tržištu rada podrazumijeva dalji razvoj mjera aktivne politike, a u
ovkiru toga projekti zapošljavanja čine značajan dio aktivnosti. Zavod za zapošljavanje Republike
Srpske je u prošloj godini pripremio i realizovao sljedeće projekte:
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi
posao“;
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj,
Program podrške zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj.
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi posao“
Imajući u vidu dosadašnja stečena iskustva na tom polju kao i opredjeljenje društvene zajednice
da u značajnoj mjeri pruži podršku obrazovanim, mladim ljudima Zavod je, uz finansijsku podršku
Vlade Republike Srpske, u toku 2010. godine pripremio i otpočeo sa realizacijom Projekat
zapošljavanja pripravnika sa visokom stručnom spremom u Republici Srpskoj „Prvi posao“. Pomenuti
Projekat je izazvao izuzetno veliko interesovanje kako poslodavaca u Republici Srpskoj tako i
nezaposlenih lica. Na predloženi Projekat Vlada Republike Srpske je dala saglasnost i obezbijedila
finansijska sredstva za njegovu realizaciju. Cilj Projekta je zapošljavanje 1.500 mladih i stručnih lica
sa evidencije Zavoda u svojstvu pripravnika, odnosno lica koja nemaju radnog iskustva u svom
zanimanju, a isto im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa i polaganje pripravničkog
ispita. Takođe, Projektom se omogućava brži proces radne i socijalne integracije mladih ljudi, te njihov
ostanak u Republici Srpskoj kao i podizanje nivoa kvaliteta ponude radne snage na tržištu rada. Ciljna
grupa Projekta su lica sa VSS prijavljena na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske koja
nemaju radnog iskustva u struci.
Ukupna vrijednost sredstava potrebnih za realizaciju Projekta iznosi 14.874.120,00 KM od
kojih je Vlada Republike Srpske izdvojila 60% odnosno 8.924.400,00 KM dok preostalih 40% u
iznosu 5.949.720,00 KM obezbjeđuju poslodavci koji angažuju pripravnike. Aktivnostima Projekta se,
između ostalog, sufinansiraju plate pripravnika u iznosu 70% prosječne plate ostvarene u Republici
Srpskoj u 2009. godini uvećane za odgovarajući iznos poreza i doprinosa iz ličnih primanja. Sa
31.12.2010. godine radni odnos u svojstvu pripravnika po ovom Projektu zasnovalo je 1491 lica.
Tabela 28. Pregled realizovanih zahtjeva poslodavaca za finansiranje pripravničkog
rada u 2010.godini po filijalama
Poslodavaca
REALIZOVANO
Pripravnika
Banja Luka
210
475
2.636.154,46
Bijeljina
111
299
1.714.693,35
Doboj
58
178
1.021.531,87
I.Sarajevo
124
321
1.854.847,78
Prijedor
42
85
432.886,23
Trebinje
56
601
133
1491
Filijala
UKUPNO
Sredstva (KM)
771.323,94
8.431.437,63
S obzirom na veliku zainteresovanost koja vlada za ovaj Projekat kako od strane poslodavaca
tako i pripravnika, očekuje se njegova uspješna realizacija.
35
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u toku 2010. godine okončao realizaciju „Projekta
podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“ koji je započet u 2009. godini. Za ovaj Projekat
sredstva je obezbijedilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u iznosu od 702.000,00 KM i to
u okviru „Akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog
zbrinjavanja i zdravstvene zaštite“, od čega se na Republiku Srpsku odnosilo 220.000,00 KM. Nosilac
realizacije Projekta bio je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.
Odnosi između Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice BiH, vezani za implementaciju ovog Projekta definisani su Memorandumom o
razumijevanju o implementaciji „Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u
oblasti zapošljavanja“ potpisanog u julu 2009. godine.
Cilj Projekta je stvaranje povoljnijih uslova za samozapošljavanje Roma, stimulisanje
poslodavaca na zapošljavanje Roma, ekonomska i socijalna integracija romske populacije na području
cijele Republike Srpske. Realizacija Projekta počela je u avgustu 2009.godine i u istoj godini zbog
neutroška sredstava raspisan je ponovni Javni poziv koji je bio otvoren do utroška istih. Od 220.000,00
KM ukupno je odobreno 200.500,00 KM i to: za samozapošljavanje šest lica i zapošljavanje kod
poslodavaca 73 lica, što je ukupno 79 lica iz ciljne grupe Projekta.
Od tog broja zaposleno je 18 lica (pet lica samozapošljavanje i 13 lica zaposlenih kod
poslodavaca) i realizovana su sredstava u iznosu od 47.500,00 KM. Zavod za zapošljavanje
Republike Srpske je na sjednici Upravnog odbora od 20.07.2010. godine donio Odluku o zatvaranju
Javnog poziva za korišćenje sredstava po „Projektu podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“
sa 31.07.2010. godine, iz razloga utvrđivanja novih kriterija za dodjelu sredstava. Pregled ukupno
odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca po „Programu podrške zapošljavanju Roma u Republici
Srpskoj“ dat je u sljedećoj tabeli:
Tabela 29. Pregled odobrenih i realizovovanih zahtjeva poslodavaca
ODOBRENO
Filijala
Samozapošljavanje
Zapošljavanje kod
poslodavca
radnika
sredstava
REALIZOVANO
Zapošljavanje
Samozapošljavanje
kod poslodavca
radnika
sredstava
radnika
sredstava
radnika
sredstava
Banja Luka
-
-
64
160.000,00
-
-
6
15.000,00
Bijeljina
2
6.000,00
1
2.500,00
1
3.000,00
-
-
Doboj
-
-
-
-
-
-
-
-
I.Sarajevo
-
-
1
2.500,00
-
-
-
-
Prijedor
Trebinje
4
-
12.000,00
-
7
-
17.500,00
-
4
-
12.000,00
-
7
-
17.500,00
-
UKUPNO
6
18.000,00
73
182.500,00
5
15.000,00
13
32.500,00
Iz tabelarnog pregleda uočava se da su odobrena sredstva za sufinansiranje zapošljavanja 79
Roma u ukupnom iznosu od 200.500,00 KM i to: za šest lica za samozapošljavanje u iznosu od
18.000,00 KM i 73 lica za zapošljavanje kod poslodavaca u iznosu od 182.500,00 KM. Po navedenom
Projektu radni odnos je zasnovalo 18 lica i realizovana su sredstva u ukupnom iznosu od 47.500,00
KM i to: pet samozapošljavanja u iznosu od 15.000,00 KM i 13 zapošljavanja kod poslodavaca u
iznosu od 32.500,00 KM.
36
"Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“ nije ostvario očekivane efekte.
Osnovna poteškoća u realizaciji Projekta je bila, kako je već istaknuto, složenost ciljne grupe gledano
kroz njenu nisku i izuzetno nepovoljnu kvalifikacionu strukturu, a uočeno je i da se lica romske
nacionalnosti ne prijavljuju na evidenciju ili se prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici
romske nacionalnosti. Takođe, treba uzeti u obzir da je realizacija Projekta počela u vrijeme kada je
globalna ekonomska kriza bila na samom vrhuncu i kada su recesioni trendovi diktirali i tokove u
oblasti zapošljavanja. U skladu sa „Akcionim planom za rješavanje problema Roma u oblasti
zapošljavanja“ aktivnosti se nastavljaju i u 2011. godini, a iz prethodno navedenih razloga u 2010.
godini pripremljen je novi Projekat i predloženi su novi kriteriji u smislu visine dodijeljenog granta pri
zapošljavanju Roma.
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je 18.11.2010. godine sa Ministarstvom za ljudska
prava i izbjeglice BiH potpisao novi Memorandum o razumijevanju o implementaciji „Akcionog plana
Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja“. Ovim Memorandumom
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH se obavezalo da će za potrebe zapošljavanja Roma u
Republici Srpskoj u 2010. godini izdvojiti 220.000,00 KM koja se uvećavaju za iznos neutrošenih
sredstava iz 2009. i 2010. u iznosu od 173.541,66 KM što ukupno iznosi 393.541,66 KM.
Sredstva za realizaciju Projekta koja se prenose u 2011. godnu biće dodijeljivana prema novim
kriterijima i to:
a) za sufinansiranje poslodavaca za svakog zaposlenog Roma u trajanju:
- 12 mjeseci u iznosu od 5.000,00 KM.
- 24 mjeseca u iznosu od 8.000,00 KM.
- 36 mjeseci u iznosu od 12.000,00 KM.
b) sufinansiranje samozapošljavanja Roma na period od 24 mjeseca u iznosu 12.000,00 KM.
Program podrške zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj
Polazeći od dosta složene situacije u oblasti zapošljavanja, a posebno složenosti zapošljavanja
povratničke populacije, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u decembru 2008. godine
pripremio, a tokom 2010. godine okončao realizaciju „Programa podrške zapošljavanju povratnika u
Republici Srpskoj“.
Tabela 30. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca po „Programu podrške
zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj“
ODOBRENO
Samozapošljavanje
Filijala
REALIZOVANO
Zapošljavanje kod
poslodavca
Samozapošljavanje
Zapošljavanje kod
poslodavca
radnika
sredstava
radnika
sredstava
radnika
sredstava
radnika
sredstava
Banja Luka
9
27.000,00
34
68.000,00
7
21.000,00
24
48.000,00
Bijeljina
21
63.000,00
151
302.000,00
18
53.400,00
59
112.966,67
Doboj
18
54.000,00
68
136.000,00
18
54.000,00
67
132.900,00
I.Sarajevo
4
12.000,00
4
8.000,00
4
12.000,00
4
8.000,00
Prijedor
13
39.000,00
88
176.000,00
13
39.000,00
43
82.400,00
65
195.000,00
345
690.000,00
60
179.400,00
197
384.266,67
UKUPNO
37
Za navedeni Program Vlada Republike Srpske je dala saglasnost i izdvojila sredstva u iznosu
od 1.000.000,00 KM po ekonomsko-socijalnoj komponenti Razvojnog programa Republike Srpske.
Cilj ovoga programa je, između ostalog, implementacija Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma,
stvaranje povoljnijih uslova za samozapošljavanje povratnika, stimulisanje poslodavaca na
zapošljavanje povratnika, te ekonomska održivost procesa povratka na cijelom području Republike
Srpske.
Projektom je obuhvaćeno zapošljavanje 400 lica – povratnika koji se nalaze na evidenciji
nezaposlenih i to: sufinansiranje samozapošljavanja 200 povratnika u iznosu od 3.000,00 KM i
sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca 200 povratnika u iznosu od 2.000,00 KM po jednom
nezaposlenom licu. Iz tabelarnog pregleda uočljivo je da su odobrena sredstva za sufinansiranje
zapošljavanja 410 povratnika u ukupnom iznosu od 885.000,00 KM i to:
-
za samozapošljavanje 65 lica u iznosu od 195.000,00 KM,
za zapošljavanje 345 lica povratnika kod poslodavaca u iznosu od 690.000,00 KM.
Posmatrajući ukupan iznos odobrenih sredstava u odnosu na realizovan, vidljivo je da situacija
nije zadovoljavajuća, jer je od odobrenih 410 lica njih 257 zasnovalo radni odnos. Razlog tome leži u
činjenici da je Program počeo sa realizacijom kada se već počeo osjećati znatan uticaj svjetske
ekonomske krize, što je dovelo do velike opreznosti poslodavaca pri prijemu novih radnika. Od
ukupno odobrenih 885.000,00 KM po Programu, utrošeno je 563.666,67 KM od čega za
samozapošljavanje 179.400,00 KM i za zapošljavanje ovih lica kod poslodavaca 384.266,67 KM.
Realizacijom utvrđenog Programa ostvareni su efekti koji se ogledaju u sljedećem:
 Po Programu radni odnos je zasnovalo 257 lica povratnika;
 Realizacijom Programa je omogućeno zapošljavanje povratnika različite starosne dobi i
kvalifikacione strukture;
 Kroz zapošljavanje određenog broja lica iz utvrđene ciljne grupe omogućena je ekonomska
reintegracija povratnika i mogućnost daljeg ekonomskog razvoja;
 Realizacija Programa doprinjela je stvaranju povoljnijih uslova za samozapošljavanje i razvoj
preduzetništva.
Ostale aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske
Projekat zapošljavanja mladih u BiH - YEP
Osim navedenih projekata zapošljavanja Zavod u saradnji sa drugim organizacijama i
partnerima realizuje sljedeće projekte Projekat zapošljavanja mladih je trogodišnji projekat (2009.2011.godina), koga finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijska agencija za
tehničku saradnju (ADC), a implementira ga njemačka organizacija GOPA. Projekat se sastoji od četiri
komponente koje su fokusirane na aktivne mjere zapošljavanja, razvoj karijernih centara u odabranim
školama, preduzetničku obuku, savjetodavni rad sa mladima koji traže zaposlenje kao i razvoj saradnje
između zavoda za zapošljavanje i privatnih agencija za zapošljavanje. Realizacija navedenih aktivnosti
bi trebala dovesti do pozitivnih promjena na tržištu rada. Treća komponenta navedenog Projekta je
direktna podrška Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske za aktivno djelovanje na tržištu rada i
poboljšanje usluga nezaposlenih lica i poslodavaca. Cilj Projekta je stvaranje povoljnijih uslova za
zapošljavanje mladih kroz jačanje kapaciteta službi za zapošljavanje putem partnerstva sa privatnim
agencijama za zapošljavanje.
Dosadašnji ostvareni efekti Projekta ogledaju se u:
- Otvaranju ,Kluba za traženje posla u Banja Luci koji prestavlja nov i poseban pristup
nezaposlenim licima;
- Izradi nove web-stranice Zavoda za zapošljavanje RS koja će omogućiti kvalitetniju i
efikasniju saradnju sa poslodavcima i bolje informisanje nezaposlenih lica;
38
-
Obuci radnika Zavoda za savjetodavni
pripremuodgovarajućih materijala.
rad
sa
nezaposlenim
licima
i
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP)
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih zajedno provode Razvojni program Ujedinjenih
nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Volonteri Ujedinjenih nacija (UNV),
Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u
partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, entitetskim ministarstvima nadležnim za pitanja
rada i zapošljavanja, zavodima za zapošljavanje, osnovnim i srednjim školama, opštinama,
kompanijama i udruženjima iz oblasti privatnog sektora, kao i organizacijama civilnog društva od
nivoa lokalne zajednice do dijaspore. Saglasnost na ovaj program dala je Vlada Republike Srpske.
Trajanje projekta je 3 godine uz približan iznos budžeta od 6,000,000 USD. Ciljna grupa su mladi od
15 do30 godina starosti (nezaposleni mladi ljudi sa srednjom stručnom spremom ili nižim stepenom
obrazovanja).
Cilj ovoga Projekta je da se poveća kapacitet obrazovnog sistema i uloga lokalnih zajednica za
poboljšanje zapošljavanja mladih i da se ojačaju kapaciteti Zavoda za zapošljavanje. Aktivnosti
Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u protekloj godini bile su vezane za pripreme početka rada
centara za informisanje, savjetovanje i obuku mladih (CISO).
Zavod je obezbjedio prostor za pet CISO centara i to u filijalama Istočno Sarajevo, Banja Luka,
Doboj, Prijedor i Bijeljina dok su pripreme za iznalaženje prostora u filijali Trebinje u toku. Svaki
centar ima prostor za informisanje, prostor za savjetovanje i prostor za obuku. Centri raspolažu sa 1015 računara, pristupom internetu, namještajem i ostalom neophodnom opremom. U okviru priprema
za početak rada izvršena je obuka savjetodavaca koji će biti primarana podrška nezaposlenim licima, a
prošli su obuku za potrebna znanja i vještine.
Projekat unapređenja aktivnog tržišta rada u BiH – IALM
Sa ovim Projektom se počelo u 2010.godini, a njegova realizacija se nastavlja i u 2011.godini.
Rad se odvija u okviru tri komunikacijska centra u kojima učestvuju predstavnici Zavoda i predstavnici
resornog ministarstva.Rasprave su vođene o sljedećim temama:
-
Razvoj politika zapošljavanja, gdje je pažnja usmjerena na identifikaciju i izbor onih politika
zapošljavanja koje će biti najproduktivnije;
Proceduralni i pravni razvoj u okviru kojeg se vode rasprave u pravcu definisanja normativnopravnog okvira u kojem će se utvrđene politike zapošljavanja najefikasnije provoditi, i
Izgradnja kapaciteta i obuka, čiji je fokus definisanje metoda i sadržaja obuke menadžmenta i
onih radnika Zavoda koji će neposredno raditi sa nezaposlenim licima.
Takođe, dio ovog projekta je posvećen medijskoj promociji rada i rezultata djelovanja Zavoda
za zapošljavanje Republike Srpske. Promocija će se odvijati u okviru radio i TV debata povodom
uspješnih primjera realizacije mjera aktivne politike. Sve ove aktivnosti će se odvijati u prvoj polovini
2011.godine.
Sajmovi zapošljavanja
Jedan od načina unapređenja funkcije posredovanja je i održavanje sajmova zapošljavanja.
Inače sajmovi zapošljavanja kao jedna od aktivnih mjera omogućavaju nezaposlenim licima kontakt sa
većim brojem poslodavaca istovremeno kao i mogućnost da sa istim obave intervju i neposredno
predaju svoj CV – biografiju. Pored promocije svoje djelatnosti poslodavci su bili u mogućnosti da
direktno izaberu kandidate za slobodna radna mjesta, a navedene aktivnosti su svakako u funkciji bržeg
39
zapošljavanja. Programom rada za 2010. godinu bilo je planirano organizovanje sajmova u svim
filijalama Zavoda što nije u potpunosti realizovano. Zbog ograničenog broja potreba u pojedinim
djelatnostima i nemogućnosti da se istvoremeno prikupi veći broj potreba, sajam je u prošloj godini
organizovan samo u filijali Istočno Sarajevo. Na ovome sajmu bilo je prisutno 16 poslodavaca,
iskazane su potrebe za zapošljavanjem oko 150 lica, a uglavnom se radi o poslovima u ugostiteljstvu i
turizmu. Sajam je posjetilo preko 500 nezaposlenih lica, a poslodavcima je predato oko 400 biografija
– CV-a nezaposlenih lica koja su konkurisala na određena radna mjesta.
Istraživanje tržišta rada
Tržište rada u Republici Srpskoj je zadnjih decenija doživjelo dramatične promjene i još uvijek
je nastabilno i podložno brzim promjenama. Imajući u vidu parametre koji ga karakterišu kao i dosta
složenu situaciju o ovoj oblasti, nameće se potreba stalnog praćenja tržišta kao i praćenje promjena
koje ga uslovljavaju. Slijedeći pravce razvoja utvrđene Prijedlogom Strategije zapošljavanja Republike
Srpske 2010-2014 godina kao i pravce razvoja službi zapošljavanja razvijenih zemalja, Zavod za
zapošljavanje opredijelio se za anketiranje poslodavaca kroz godišnje sagledavanje potreba u Republici
Srpskoj, u cilju analize stanja i preduzimanja mjera na tržištu rada. Istraživanje i praćnje tržišta
utemeljeno je i kao programska aktivnost Zavoda za zapošljavanje jer se na taj način blagovremeno
obezbjeđuju informacije o stanju na tržištu rada, a rezultati istražiovanja su osnov preduzimanja mjera i
djelovanja Zavoda kao jednog od značajnih aktera tržišta rada.
Osnovni cilj anketiranja poslodavaca je sagledavanje stanja na tržištu rada sa apekta iskazanih
potreba i mogućnosti zapošljavanja, sagledavanje eventulanih viškova radne snage i blagovremeno
preduzimanje mjera čiji je krajnji cilj podizanje efikasnosti i kreiranje aktivnih mjera djelovanja na
tržištu rada.
Najvažniji nalazi istraživanja su pokazali sljedeće:








Anketirano je ukupno 2.289 poslodavaca koji zapošljavaju 119.676 radnika što čini 47.3% od
ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj;
Broj trenutno zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca, u odnosu na 2008. godinu
manji je za 1.151 radnika.U predhodnoj godini oni su zaposlili 7.573 nova radnika dok je kod
istih bez posla ostalo 8.918 radnika;
Od ukupnog broja zaposlenih radnika u predhodnoj godini, najveći broj su kvalifikovani
radnici 39,6%, zatim slijede radnici srednje stručne spreme17,2% i nekvalifikovani
radnici16,6%. Među otpuštenim radnicima takođe je najviše KV radnika i lica bez zanimanja,
odnosno NK radnika;
Od ukupno 2.289 anketiranih poslodavaca njih 917 ili 40,1% je iskazalo potrebe za
zapošljavanjem novih radnika, dok 1.372 ili 59,9% nema potreba za zapošljavanjem;
U 2.010. godini iskazane su potrebe za ukupno 4.939 radnika od kojih je 2.609 (52,8%) na
neodređeno i 2.330 (47,2%) na određeno vrijeme. Od 2.609 potreba na neodređeno vrijeme
1.761 su novootvorena radna mjesta a 848 slobodna radna mjesta;
Od 2.289 anketiranih poslodavaca 1.725 ili 75,4%, u ovoj godini ne očekuje višak zaposlenih
radnika, dok 547 ili 23,9% poslodavaca predviđa višak zaposlenih radnika, a 42 ili 1,8%
poslodavaca nije dalo odgovor na navedeno pitanje;
Kada je u pitanju zadovoljavanje potreba za određenim kadrovima, od 2.289 anketiranih
poslodavaca 1.887 ili (82,4%) smatra da na tržištu rada može doći do potrebnih kadrova dok
njih 360 ili (15,7%) ističe da na tržištu rada ne mogu obezbijediti potrebne kadrove;
Analiza istraživanja pokazala je da je u prošloj godini 66,8% poslodavaca, od ukupno
anketiranih, ostvarilo saradnju sa Službom zapošljavanja i u najvećoj mjeri su zadovoljni
pruženim uslugama dok 32,8% nije sarađivalo sa Službom zapošljavanja.
40
Materijalno pravna zaštita za vrijeme nezaposlenosti
Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena lica
ostvaruju pravo na:
- novčanu naknadu,
- penzijsko-invalidsko osiguranje,
- penzijsko-invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja
ispunjava uslov za starosnu penziju,
- zdravstveno osiguranje,
- posredovanje u zapošljavanju,
- informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja,
- savjetovanje o izboru zanimanja,
- stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.
Članom 36. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
propisano je da nezaposleno lice kome je, u smislu Zakona o radu, prestao radni odnos bez njegovog
zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u
posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na :
- novčanu naknadu,
- zdravstveno osiguranje i
- penzijsko i invalidsko osiguranje.
Novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu, a zdravstveno i penzijsko i invalidsko
osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. Ova prava nezaposleno lice ostvaruje pod
uslovom da je za vrijeme propisanog minimuma staža osiguranja uplaćen doprinos za osiguranje od
nezaposlenosti za sve radnike, ili su ti doprinosi uplaćeni iz budžeta, odnosno namjenskih fondova i
ostalih izvora. Dužina trajanja prava na novčanu naknadu zavisi od dužine staža osiguranja
nezaposlenog lica, odnosno najmanje jedan a najviše 12 mjeseci. Novčana naknada za nezaposleno lice
koje ima do 15 godina staža osiguranja iznosi 35% od prosječne plate koju je nezaposleno lice
ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada, a za nezaposleno lice koje ima više od 15 godina staža
osiguranja 40% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca. U 2010.
godini za novčanu naknadu izdvojeno je 16.245.296,54 KM. Od ukupno izdvojenih sredstava za
ostvarivanje ovog prava na redovnu novčanu naknadu odnosi se 13.529.485,41 KM, dok je za
novčanu naknadu po osnovu stečaja izdvojeno 2.715.811,13 KM, što je nešto više u odnosu na 2009.
godinu, kada je po osnovu stečaja za novčanu naknadu izdvojeno 2.621.174,07 KM.
U skladu sa članom 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti nezaposlenom licu pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri
godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju. Ovo prvo nezaposleno
lice ostvaruje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. U 2010. godini ovo pravo ostvarilo je
prosječno 1.352 nezaposlena lica, što je neznatno više u odnosu na 2009. godinu. Za ostvarivanje ovog
prava Zavod je u 2010.godini izdvojio 2.209.129,03 KM.
Pravo na zdravstveno osiguranje sa 31.12.2010. godini ostvarilo je 133.245 nezaposlenih lica
na teret Budžeta. Na osnovu iznesenih pokazatelja vidljivo je da je za prava po osnovu nezaposlenosti
u 2010. godini izdvojeno ukupno 18.454.425,57 KM, što je za 16% manje u odnosu na 2009.godinu.
BRČKO DISTRIKT BiH
Provođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja je jedna od ključnih aktivnosti
Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2010.godini, koja ima za cilj smanjenje stope
nezaposlenosti kroz podršku programima poslodavaca za novo zapošljavanje i organizovanje stručnog
osposobljavanja, obuke i pripremu za zapošljavanje. Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u
41
predhodnim godinama provodio programom rada predviđene aktivne mjere, kao i mjere aktivne
politike zapošljavanja koje je finansirala Vlada Brčko distrikta BiH iz budžetskog granta. Po osnovu
aktivnih mjera kojima je finansirano novo zapošljavanje iz ovih aktivnih ugovora radno je angažovano
843 lica.
Program zapošljavanja pripravnika
Mladi kao posebno izdvojena ciljna grupa u Brčko distriktu BiH, kroz ovaj programski zadatak
su dobili šansu za sticanja potrebnih znanja i radnog iskustva u svom zanimanju kroz obavljanje
pripravničkog staža. Poslodavci su iskazali najveći interes za zapošljavanje pripravnika sa VII
stepenom obrazovanja, dok je interesovanje za kadrovima sa VI i IV stepenom obrazovanja znatno
manje. Ovakav interes poslodavaca rezultirao je zapošljavanjem 597 pripravnika za čije zapošljavanje
je utrošeno oko 6.500.000,00 KM. Interes poslodavaca za ovakvim oblikom aktivne politike
zapošljavanja je iznad očekivanja, uz visoku ocjenu da je dobro što je sama procedura odabira
pripravnika stvar njihovog izbora. Ovaj program su zajednički provodili i finansirali Vlada Brčko
distrikta BiH i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Tabela 31. Pregled realizacije programa zapošljavanja pripravnika koji su provedeni u 2008. i 2009.
godini od strane Vlade Brčko distrikta BiH i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
2009.
Finansijska
sredstva (KM)
Broj
korisnika
Program zapošljavanja pripravnika
476
4.440.523
Broj
korisnika
597
2010.
Finansijska
sredstva (KM)
6.500.000
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u 2010. godini provodio i Program zapošljavanja
pripravnika u trajanju od 18 mjeseci, gdje je Zavod finansirao platu i doprinose novozaposlenim
pripravnicima u trajanju od 12 mjeseci, dok je poslodavac finansirao preostalih 6 mjeseci. U 2010.
godini ukupno je prema ovom programu zaposleno 39 pripravnika i za tu namjenu je izdvojeno
350.461,00 KM.
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pripremio i programe zapošljavanja lica starije
starosne dobi i to muškaraca starosne dobi preko 55 godina i žena starosne dobi preko 50 godina, kao
teže zapošljive ciljne grupe. Cilj ovog programa je da se ovoj teže zapošljivoj ciljnoj grupi pomogne u
zapošljavanju i sticanju radnog staža u cilju sticanja uslova za penziju. Ukupno je posao putem ovog
Programa u 2010. godini našlo 45 lica.
Tabela 32. Pregled realizacije Program zapošljavanja lica starije starosne dobi koji su provedeni u
2009. i 2010. godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
2009.
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi
(Muškarci – preko 55 godina, žene – preko 50
godina)
2010.
Broj korisnika
Finansijska
sredstva (KM)
Broj korisnika
Finansijska
sredstva (KM)
28
151.200
45
324.000
42
Iako iz godine u godinu raste broj korisnika, evidentno je da se mali broj lica ove ciljne grupe
zaposli putem ovog programa. Njaveći razlog leži u tome da lica iz ove ciljne grupe nisu atraktivna
poslodavcima, ali Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH će i u budućem periodu planirati
programe zapošljavanja lica ove ciljne grupe.
Program pripreme za tržište rada
U 2010. godini, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio Program pripreme
novog zapošljavanja. Ovaj program su odnosio na provođenje ECDL Start obuke za sticanje certifikata
za poznavanje rada na računarima i obuke za vođenje poslovnih knjiga. Ukupno je ovim programom
obuhvaćeno 80 lica, a finansijska implikacija programa je bila 60.000 KM.
Program zapošljavanja dugoročno nezaposlenih lica
Ovaj program je realizovan u 2010. godini i odnosi se na zapošljavanje lica koja su prijavljena
na evidenciju nezaposlenih lica duže od 5 godina. Za realizaciju ovog programa ukupno je u prošloj
godini potrošeno 234.000,00 KM i zaposlena su 72 lica.
Program zapošljavanja Roma
U 2010. godini, uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, implementiran je
projekat zapošljavanja i samozapošljavanja romske populacije u Brčko distriktu BiH. Ukupno je u
2010. godini ovim programom obuhvaćeno 9 lica i utrošeno je 45.000,00 KM.
Osnovni problem u realizaciji Projekta je bila sama složenost ciljne grupe kroz nepovoljnu
kvalifikacionu strukturu i pojavu da se lica prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici
romske nacionalnosti.
Ostale aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
Novčana naknada
Materijalno - pravno obezbjeđenje, odnosno novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti
ostvaruju lica kojima je radni odnos prestao bez njihovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i koja imaju
najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s
prekidima u poslednjih 18 mjeseci, pod uslovom da je poslodavac najmanje za minimum staža
osiguranja uplaćivao doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene.
U zadnje tri godine prisutan je trend rasta broja korisnika novčane naknade i u 2010. godini
porastao je na 1.028 korisnika, što je za 14,73 % ili 132 korisnika više. Ukupno izdvojena finansijska
sredstva za ovu namjenu su iznosila 1.238.281 KM. Prosječan mjesečni broj korisnika prava na
novčanu naknadu u 2010. godini iznosio 266 korisnika, a prosječan broj mjeseci po jednom korisniku
je 4,8 mjeseci.
Tabela 33. Pregled izdvajanja za novčanu naknadu u 2009. i 2010. godini od strane Zavoda za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH
1.
Aplikacija -obilježja
Broj korisnika novčane naknade
2.
Ukupan bruto iznos novčanih naknada
Izvršenje
2009.
43
Izvršenje
2010.
896
1.028
1.132.514
1.238.281
Zdravstvena zaštita
Pravo na zdravstveno osiguranje u 2010. godini ostvarilo je prosječno mjesečno 6.061 korisnik,
što je u odnosu na 2009. godinu (5.462) više za 599 lica ili 10,97%.
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Članom 27. stav 3. Zakona o zapošljavanju Brčko distrikta BiH, omogućeno je da se
nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda kojima nedostaje do tri godine do sticanja uslova za odlazak
u starosnu penziju, osigura penzijsko i invalidsko osiguranje. U 2010. godini ovo pravo je ostvarilo 49
lica (u 2009. je bilo 72 lica), sa finansijskom implikacijom 316.723 KM, odnosno prosječnim
iznosom od 6.463 KM po korisniku.
IV.
RAD SLUŽBI / AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Sistem organizacije službi zapošljavanja slijedi princip organizacije Bosne i Hercegovine,
utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, u oblasti rada i zapošljavanja,
uspostavljena je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a zavodi za zapošljavanje
organizovani su na nivou entiteta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je centralizovana institucija koja ima šest područnih ureda i
biroe u opštinama. U Brčko distriktu BiH od 01.04.2004 godine, zakonom je osnovan Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine formirana je 2003. godine kao
samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o Agenciji za rad
i zapošljavanje Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj 21/03 i Zakonom o izmjenama i
dopunama zakona o Agenciji za rad i zaposljavanje Bosne i Hercegovini (Sluzbeni glasnik BiH, broj
43/09.), gdje su utvrđene slijedeće nadležnosti Agencije:
a) u oblasti zapošljavanja iz svoje nadležnosti predstavlja Agenciju i sarađuje sa nadležnim
agencijama, institucijama, i međunarodnim organizacijama u tim oblastima;
b) u koordinaciji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
resorno ministarstvo BiH), izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja, a
sarađujući sa nadležnim entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod za zapošljavanje Brčko
distrikta);
c) prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u saradnji sa
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, učestvuje u
njihovom sprovođenju;
d) inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i učestvuje u vođenju
pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio
nezaposlenosti i prati njihovo provođenje u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i
Brčko distrikta;
e) koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od
interesa za Bosnu i Hercegovinu i sarađuje sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i
Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji;
f) prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne
snage i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
Distrikta realizira ih u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i
Hercegovini;
g) prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i
nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje u saradnji sa entitetskim zavodima za
zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, na osnovu čega predlažu potrebne
mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja;
44
h) inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje
Brčko distrikta da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim
ustanovama i drugim udruženjima organizuju i provode programi profesionalnog usmjerenja i
obrazovanja s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja;
i) koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu u granicama svojih
zakonskih nadležnosti i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za
zapošljavanje Brčko distrikta;
j) provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava
nacrte, prijedloge i radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i
Hercegovine po iskazanim zahtjevima Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva BiH, po
potrebi uz saradnju sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta;
k) predlaže Vijeću ministara BiH dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika
tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa entitetskim
zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, a posredstvom
resornog ministarstva BiH;
l) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, daje resornom ministarstvu BiH mišljenje i prijedloge za zapošljavanje stranaca u
Bosni i Hercegovini (kvote);
m) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, obezbjeđuje potrebne podatake u oblasti nezaposlenosti, posebno onih koji se odnose
na izvršavanje međunarodnih obaveza;
n) dostavlja svoje redovne godišnje izvještaje o radu i godišnje programe rada Vijeću ministara
BiH;
o) provodi obuku i osposobljavanje svog kadra kako bi se odgovorilo zahtjevima i izazovima
međunarodnih obaveza i integracijskih procesa, te inicira isto kod entitetskih zavoda za
zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.
Posebnu pažnju na međunarodnom planu Agencija je u 2010. godini posvetila razvoju
regionalne saradnje u oblasti rada i zapošljavanja, što je jedan od uslova koje Bosna i Hercegovina
treba da ispuni na putu ka Evropskoj uniji. Kao rezultat kontinuirane regionalne saradnje u ovoj
oblasti, na poziv Izvršnog sekretarijata Svjetske asocijacije javnih službi za zapošljavanj (WAPES-a) i
Državne službe za zapošljavanje Ukrajine, delegacija Agencije je učestvovala na radionici čija tema je
„Globalna kriza: uloga evropskih javnih službi za zapošljavanje“, kao i u radu Upravnog odbora
WAPES-a koji su održani u Kijevu januara 2010. godine. Na poziv potpredsjedništva evropske regije
WAPES-a iz Brisela predstavnici Agencije su prisustvovali sastanku čija je svrha bila planiranje novih
i osvrt na protekle događaje koji su održani u okviru WAPES-a prema dogovoru sa Frankfurtskog
procesa. Sastanak je održan 25. avgusta 2010. godine u Briselu, Kraljevina Belgija i na sastanku su
doneseni slijedeći dokumenti: Strateški akcioni plan WAPES-a za 2010-2012. godinu, Ažurirani plan
evropskih aktivnosti za period 2010-2012. godina i dati su prijedlozi novih aktivnosti za rad WAPES-a
u narednom periodu u oblasti sinergija/komplementarnost sa drugim mrežama javnih službi za
zapošljavanje (JSZ) (program rada HoPES, CPESSEC itd.). Predstavnici Agencije su u vremenu od
16.11.2010.-19.11.2010. u Bernu prisustvovali sastanku WAPES-a na temu “Usluge javnih službi za
zapošljavanje u periodu oporavka: Monitoring tržišta rada u cilju unapređenja usluga JSZ“. Na poziv
WAPES-a delegacija Agencije je učestvovala na sastanku Upravnog odbora WAPES-a i WAPES-ovoj
radionici koji su održani u periodu od 22-25 novembra 2010. godine u Marakešu. Na Upravnom
odboru je: usvojen novi Statut WAPES-a, usvojen završni budžet za 2009. godinu, donešen novi plan
komunikacija (uključujući opštu image brošuru i newsletter), usvojen je opšti plan provedbe WAPES-a
za 2011. godinu i izrada budžeta za Strateški plan WAPES-a za 2010-2012. godinu. U periodu 23. i 24.
novembra 2010. godine održana je WAPES-ova radionica na temu „Poduzetničke vještine za mlade“
sa podtemama „Potencijal poduzetništva“, „Motivacijske mjere kao podrška kreiranju mikro biznisa“ i
„Trening i pomoć kao podrška kreiranju mikro biznisa“. Delegacija Agencije je aktivno učestvovala na
radionici u vidu prezentacija i diskusija na zadate teme.
45
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je u 2010. godini učestvovala u radu
Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope. U skladu sa tim, delegacija Agencije
je u periodu od 27. – 28. maja 2010. godine prisustvovala V ekspertskoj i VI direktorskoj konferenciji
Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Evrope konferenciji, pod predsjedavanjem
Agencije za zapošljavanje Republike Bugarske, u Sofiji na temu „Razvoj javnih službi za
zapošljavanje nakon krize – pogled u budućnost“. Delegacija Agencije je podnijela i referat na zadatu
temu i aktivno učestvovala u diskusiji i odgovarala na pitanja prisutnih medija.
U okviru projekta zapošljavanja mladih lica (YERP), Agencija je sarađivala sa Međunarodnom
organizacijom za migracije (IOM) u okviru komponente koja za cilj ima maksimiziranje pozitivanog
uticaja migracije mladih i minimiziranje negativanog uticaja neregularnih radnih migracija, uvođenjem
šeme cirkularnih radnih migracija uz saradnju sa vladinim i nevladinim sektorom.
Predstavnici Agencije su u 2010. godini učestvovali u radu Radne grupe za izradu Strategije
zapošljavanja BIH za period 2010-2014. godina, koja je usvojena 14. jula 2010. godine na 128.
sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
Kao dio serije aktivnosti nazvanih „Učenje za odrasle“ u okviru IPA Programa za zajedničko
učenje, ETF je, u periodu od 12 - 15.10.2010. godine, u Gracu, Republika Austrija, organizovao
studijsku posjetu i radionicu na temu “Aktivacija sa posebnim fokusom na dugoročnu nezaposlenost,
dobre prakse obuke na tržištu rada i uloga javnih službi za zapošljavanje“, u kojoj je učestvovao i
.predstavnik Agencije. Ciljevi ove studijske posjete i radionice su bili da se nauče i primjene dobre
prakse u aktivaciji nezaposlenih lica sa posebnim osvrtom na dugoročnu nezaposlenost, kao i efektivne
pristupe obukama na tržištu rada i samoj ulozi javnih službi za zapošljavanje u ovome procesu.
Direktor Agencije i direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore su 08.06.2010. godine potpisali
Operativni protokol o sprovođenju Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i
SRJ (koji je preuzela i primjenjuje Crna Gora odlukom o proglašenju nezavisnosti). Protokolom su
dvije institucije u okviru svojih nadležnosti, dogovorile mjere za efikasno provođenje Sporazuma o
socijalnom osiguranju u oblasti osiguranja za slučaj nezaposlenosti i definisali pitanja koja se odnose
na sadržaj i formu obrazaca, potvrđivanje perioda osiguranja i postupak izdavanja potvrda.
Direktor Agencije i direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije su
02.10.2010. godine potpisali Operativni protokol o sprovođenju Sporazuma o socijalnom osiguranju
između Bosne i Hercegovine i SRJ . Protokolom su dvije institucije u okviru svojih nadležnosti,
dogovorile mjere za efikasno provođenje Sporazuma o socijalnom osiguranju u oblasti osiguranja za
slučaj nezaposlenosti i definisali pitanja koja se odnose na sadržaj i formu obrazaca, potvrđivanje
perioda osiguranja i postupak izdavanja potvrda.
Agencija je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje
Republike Srpske, Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2010. godini sačinila četiri
kvartalna izvještaja o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima u Bosni i Hercegovini i
dostavila ga Ministarstvu civilnih poslova. Isto tako, zajednička radna grupa sastavljena od
predstavnika Agencije, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike
Srpske, Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u oktobru 2010. godine sačinila „Prijedlog
godišnje kvote radnih dozvola u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu“ i dostavila ga Ministarstvu
civilnih poslova na dalju proceduru. Na zahtjev Ministarstva bezbjednosti BiH, Agencija je
učestvovala u izradi Migracionog profila BiH u dijelu koji se odnosi na podatke o izdatim radnim
dozvolama stranim državljanima u BiH. Zbog činjenice da je izdavanje radnih dozvola u nadležnosti
entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, Agencija je u
koordinaciji sa pomenutim institucijama sačinila tabele o izdatim radnim dozvolama stranim
državljanima za 2009. godinu, po zemljama porijekla, kvalifikacionoj strukturi i godinama starosti i
dostavila ih Ministarstvu bezbjednosti BiH.
46
Agencija je u 2010. godini aktivno učestvovala u realizaciji dva projekta: Projekat
unaprijeđivanja aktivnih tržišta rada u BiH (IALM) i Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih
(YERP). Takođe, Agencija je, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova i drugim institucijama i
oblasti rada i zapošljavanja u BiH, definisala projektne ideje za dobijanje sredstava iz IPA fondova u
2011. godini za slijedeće projekte:
- Jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i realizacija Strategije o zapošljavanju u BiH
i strategija entiteta i Brčko distrikta BiH,
- Harmonizacija domaćeg zakonodavstva iz oblasti zaštite i zdravlja na radu sa EU
zakonodavstvo (acquis communautaire),
- Izgradnja i jačanje kapaciteta javnih službi i centara za obuku i prekvalifikaciju, odnosno
obrazovanje odraslih,
- Stručno usavršavanje i provođenje rehabilitacije teško zapošljivih kategorija.
U saradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Agencija je 22.09.2010. godine u Sarajevu
organizovala konferenciju „Priprema i izrada projekata za korištenje sredstava IPA fondova za
prekograničnu saradnju – primjeri dobre prakse”. Osnovni cilj konferencije je bio upoznati zavode i
službe zapošljavanja u BiH sa iskustvima dobre prakse u prekograničnoj saradnji između filijala
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sa zavodima za zapošljavanje u Mađarskoj i Sloveniji, te
povezivanje prekograničnih zavoda za zapošljavanje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u cilju
izrade zajedničkih regionalnih projekata za korištenje finansijskih sredstava iz IPA fondova.
Agencija je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u 2010. godini sačinila „Plan o
smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2011.
godinu” i poslala ga Ministarstvu civilnih poslova BiH na dalju proceduru.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Federalni zavod za zapošljavanje osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i
socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05) za
područje Federacije Bosne i Hercegovine za oblast rada i zapošljavanja, a u kantonima su osnovane
javne ustanove – kantonalne službe za zapošljavanje.
U okviru sektora rada i zapošljavanja u Federaciji BiH djeluju sljedeće institucije:

Federalni zavod za zapošljavanje – djeluje na nivou Federacije BiH kao institucija sa
posebnim pravnim subjektivitetom uz ograničene nadležnosti, odnosno nadležan je, prije svega,
da:
a) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba;
b) prati i osigurava provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na teritoriji
Federacije i o tome obavještava nadležna tijela Federacije;
c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa
ovim zakonom;
d) prati, usklađuje i koordinira rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike i mjera
u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti Federacije;
e) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja invalidnih osoba i njihovu profesionalnu
rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapošljavanje u suradnji sa službama
za zapošljavanje;
f) pruža pomoć u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije za
nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;
g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za Federaciju i
predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog informacionog
sistema u ovoj oblasti;
47
h) prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji se
odnose na Federaciju;
i) predstavlja službe za zapošljavanje u odnosima s organima i službama Bosne i Hercegovine,
Federacije i Republike Srpske;
j) odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog službe za
zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.
 kantonalne službe za zapošljavanje – djeluju na kantonalnom nivou u Federaciji BiH kao
institucije sa posebnim pravnim subjektivitetom u čijim je organizacijskim sastavima 78 biroa
za zapošljavanje, pri čemu su, između ostalog, nadležne za:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
posredovanje u zapošljavanju;
prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu;
informiranje o mogućnosti zapošljavanja;
saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim
potrebama poslodavaca;
provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i
njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;
utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti;
izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva;
donošenje i provođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija
nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano;
druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonima.
Kantonalne služba za zapošljavanje organizuju prikupljanje, razmjenu i objavljivanje podataka
o zaposlenim osobama koje traže promjenu zaposlenja, kao i druge podatke koji mogu biti od značaja
za obavljanje osnovne djelatnosti službe za zapošljavanje. Kantonalna služba za zapošljavanje
periodično obavlja ocjenjivanje tržišta rada prema instrukcijama Federalnog zavoda, u cilju dobijanja
podataka i pružanja informacija o kretanjima na tržištu rada.
U protekloj godini uspješno je okončana realizacija projekta Centar za osposobljavanje
stručnih radnika i za razvoj i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja, koji je
bio usmjeren ka razvoju novih pristupa u rješavanju problematike nezaposlenosti u Federaciji BiH. Od
provedenih aktivnosti potrebno je izdvojiti:
uspostavljanje Centra za razvoj i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja pri
Federalnom zavodu (CAPZ) radi izrade jedinstvenog okvira aktivne politike zapošljavanja u
Federaciji BiH,
osposobljavanje i obuku trenera aktivne politike zapošljavanja kantonalnih službi za zapošljavanje
za provođenje projekta „Uspjet ću!“,
obuku trenera aktivne politike zapošljavanja kantonalnih službi za zapošljavanje pri prenošenju
stečenog znanja na savjetodavce: šalter, plan zapošljavanja i individualni razgovor/intervju,
izradu prijedloga jedinstvene doktrine rada javnih službi za zapošljavanje.
U 2010. godini je nastavljeno objavljivanje oglasa o slobodnim radnim mjestima posredstvom
internet stranice Federalnog zavoda www.fzzz.ba, čime je dat doprinos boljem funkcioniranju tržišta
rada u Bosni i Hercegovini, te olakšan put nezaposlenim osobama u zapošljavanju. Do kraja 2010.
godine na internet stranici je objavljeno 2.952 oglasa, kojima je oglašena potreba za zapošljavanjem
4.640 osoba. Takođe je u 2010. godini završena realizacija drugog ciklusa Programa podsticaja
zapošljavanja stručnih saradnika u kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, koji je za
cilj imao poticaj zapošljavanja saradnika za profesionalnu/karijernu orijentaciju i saradnika za
održavanje informacionog sistema. Za te namjene u 2010. godini utrošena su sredstva u iznosu 20.400
KM za zapošljavanje po jednog lica u Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo i Službi za
zapošljavanje Livno, a dva lica u Službi za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona.
48
Radi jačanja institucionalnih kapaciteta Federalnog zavoda a u skladu sa Politikom kvaliteta i
Planom edukacije zaposlenika, te povećanja nivoa opšteg i stručnog znanja i kompetentnosti provodi
se osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika. Ovaj segment obuhvata spektar aktivnosti s obzirom na
to da su educirani kadrovi uvjet za ostvarivanje programskih ciljeva i pružanja kvalitetnih usluga
korisnicima. Provedene sveobuhvatne edukacije zaposlenika u oblastima: Menadžerska obuka,
Poslovna komunikacija, Projektni menadžment, Evaluacija i monitoring projekata aktivnih mjera za
zapošljavanje, Organizacija rada, Informatička edukacija po programu ECDL, te stručne obuke iz
oblasti finansija i računovodstva te pravnih poslova. Federalni zavod aktivno je učestvovao u pripremi
projekata u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2011 (IPA), te u izradi najvažnih strateških
dokumenata za Bosnu i Hercegovinu, za period 2010-2014. godina. Takođe, poseban doprinos dat je
izradi odgovarajućeg Akcionog plana zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010-2013, koji je
izrađen u skladu sa Strategijom zapošljavanja Federacije BiH 2009-2013.
Federalni zavod je sa Udruženjem poslodavaca Federacije BiH potpisao Sporazum o saradnji,
koji predviđa da javne službe za zapošljavanje poslodavcima, kao korisnicima usluga i partnerima na
tržištu rada, obezbijede informacije o stručnoj spremi, zanimanjima, posebnim znanjima i vještinama
nezaposlenih osoba, kao i druge informacije značajne za poslodavce, te besplatnu ponudu radne snage,
posredovanje u zapošljavanju, stručnu i finansijsku pomoć pri zapošljavanju posebnih kategorija
nezaposlenih osoba, kroz programe zapošljavanja, korištenje usluga u profesionalnoj selekciji
kandidata i oglašavanje radnih mjesta. Obaveze Udruženja poslodavaca Federacije BiH ogledaju se u
dostavljanju Federalnom zavodu oglasa/konkursa o slobodnim radnim mjestima, kao i podataka o
zaposlenju nezaposlenih osoba. Takođe, predviđene su i zajedničke aktivnosti na suzbijanju rada na
crno, kao i zalaganje za zakonito zapošljavanja, te plaćanje obaveznih poreza i doprinosa za
zaposlenike.
Značajno je napomenuti i aktivno sudjelovanje predstavnika Federalnog zavoda u realizaciji
brojnih međunarodnih razvojnih projekata, koji za cilj imaju unapređenje tržišta rada u Bosni i
Hercegovini, kao što su: „Zajedničko učenje – zajednica prakse“ (ETF), „Učenje o poduzetništvu u
obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini“ (EU), „Obrazovanje odraslih u BiH“ (GTZ) i dr.
U okviru realizacije projekta Stručna rehabilitacija kao metoda za integraciju osoba sa
invaliditetom na tržište rada u Federaciji BiH i Republici Srpskoj u saradnji sa Centrom za
profesionalnu rehabilitaciju (BBRZ) iz Linca razvijen je prijedlog modela rehabilitacije za Federaciju
BiH, koji objedinjuje individualne (psihološke), zdravstvene i ekonomske potrebe osoba sa
invaliditetom. U okviru izrade i realizacije Akcijskog plana za uvođenje gender odgovornih
budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2010 -2013. intenzivirana je saradnja sa Gender
centrom Federacije BiH u više različitih područja, a posebno u okviru obuke za uvođenje gender
odgovornog budžetiranja, uvođenja indikatora i analize specijalnih mjera. Kao i prethodnih godina,
uspješna saradnja je nastavljena sa Njemačkim društvom za tehničku saradnju u okviru projekata
Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i Tranzicija mladih u svijet rada na
zapadnom Balkanu.
REPUBLIKA SRPSKA
U cilju prevazilaženja problema kojima je opterećeno tržište rada u Republici Srpskoj, Narodna
skupština Republike Srpske je 17. marta 2010. godine donijela novi Zakon o posredovanju u
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti14. Zakon predstavlja sistemski propis kojim se
uređuje posredovanje u zapošljavanje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, poslovi i način finansiranja
službe zapošljavanja, prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje, organizovanje i
zapošljavanje na javnim radovima, kao i druga pitanja od značaja za organizovano i produktivno
zapošljavanje u Republici Srpskoj. U skladu sa usvojenim zakonom Zavod za zapošljavanje je
transformisan u Javnu ustanovu Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, čime je započeo proces
reforme i jačanje funkcije posredovanja u zapošljavanju.
14
"Sl. gl. RS ", broj 30/10
49
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
resorno ministarstvo je donijelo Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica koja
se bave poslovima posredovanja u zapošljavanju15 i Pravilnik o aktivnom traženju posla16. U decembru
2010. godine na snagu je stupio i Statut JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske na koji je Vlada
prethodno dala saglasnost17.
JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske organizovan je na centralnom, regionalnom i
lokalnom nivou, tačnije organizaciju Zavoda čine Centralna služba, šest filijala i 56 biroa. U Zavodu je
zaposleno 267 radnika i to u Centralnoj službi 44, Filijali Banja Luka 61, Filijali Bijeljina 41, Filijali
Doboj 31, Filijali Istočno Sarajevo 29, Filijali Prijedor 32 i i Filijali Trebinje 29. Analizirajući
kvalifikacionu strukturu zaposlenih evidentno je da je ona posljednjih godina znatno poboljšana, tako
da je sada zaposleno 129 radnika sa visokom stručnom spremom (48,31%), 29 radnika sa višom
(10,86%), 85 radnika sa srednjom stručnom spremom (31,84%), a ostali radnici su sa nižim stepenom
obrazovanja. Od ukupnog broja u Zavodu je zaposleno 76 muškaraca i 191 žena.
Od ukupnog broja zaposlenih 156 radnika radi na poslovima sa nezaposlenim licima, kao
organizatori poslova biroa i referenti za posredovanje, a u toku su aktivnosti na izradi novog Pravilnika
o unutrašnjoj organizaciji, kojim će se uvesti radno mjesto savjetodavca i na taj način akcenat staviti na
funkciju posredovanja u zapošljavanju, savjetovanja i kvalitetnijeg rada sa nezaposlenim licima i
poslodavcima. Upoređujući broj zaposlenih radnika sa brojem nezaposlenih lica koja se nalaze na
evidenciji Zavoda može se uočiti da jedan zaposleni radnik u birou u prosjeku radi sa 1300
nezaposlenih lica, što je ispod svakog prosjeka u odnosu na zemlje Evropske unije. Ovaj broj je
međutim znatno veći u pojedinim biroima gdje se na evidenciji nalazi više lica, dok se u biroima gdje
je evidentiran manji broj lica kreće u prosjeku od 300 do 500.
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u 2010. godini aktivno učestvovao u izradi
Strategije zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015. godina, čiji je prijedlog upućen u dalju
proceduru.18
U proteklom periodu Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je težište aktivnosti usmjerio na
realizaciju mjera aktivne politike i unapređenje usluga prema poslodavcima i nezaposlenim licima.
Jedna od ključnih aktivnosti Zavoda odnosila se na realizaciju funkcije posredovanja što spada u
najobimnije i najsloženije poslove Zavoda. Pored konkretnog posredovanja koje se odnosilo na
realizaciju iskazanih potreba, funkcija posredovanja realizovana je i kroz druge aktivnosti koje se prije
svega odnose na mjere aktivne politike. Usmjerenost ka korisnicima usluga ogledala se u konkretnom
radu sa nezaposlenim licima i poslodavcima.
Zavod je u proteklom periodu uzeo aktivno učešće i u kreiranju upisne politike, a posebno sa
aspekta stanja i potreba tržišta rada. Ostvaren je izvjestan napredak i na poslovima koji se odnose na
profesionalno informisanje i savjetovanje, odnosno na funkciju karijerne orijentacije. U saradnji sa
njemačkim društvom za tehničku saradnju realizovana je obuka trenera za rad sa nastavnicima završnih
razreda i pedagozima, koji kroz svoj rad osposbljavanju učenike za odlučivanje u procesu izbora
zanimanja. Inače saradnja sa institucijama sistema obrazovanja i drugim subjektima doprinosi
preventivnom djelovanju kada je u pitanju nezaposlenost ali i blagovremenom preduzimanju mjera na
tržištu rada.
Efikasnije djelovanje na tržištu rada podrazumijeva dalji razvoj mjera aktivne politike, a u
okviru toga projekti zapošljavanja čine značajan dio aktivnosti. Kada je u pitanju realizacija projekata
potrebno je istaći da su se aktivnosti na tom planu realizovale u dva pravca i to projekti zapošljavanja
15
"Sl. gl. RS ", broj 93/10
"Sl. gl. RS ", broj 93/10
17
"Sl. gl. RS ", broj 131/10
18
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Strategiju zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015. godina na sjednici održanoj 24.03.2011.
godine.
16
50
koje priprema i realizuje Zavod za zapošljavanje i projekti koji se realizuju u saradnji sa drugim
partnerima i organizacijama, uglavnom međunarodnim. U okviru realizacije navedenih aktivnosti
održano je preko 30 radionica sa nezaposlenim licima i više okruglih stolova sa poslodavcima. U
saradnji sa Agencijom Spektar i drugim partnerima u okviru implementacije „Projekta zapošljavanja
mladih – YEP“ organizovane su radionice u filijalama Istočno Sarajevo, Bijeljina i Trebinje. U okviru
implemetacije „Projekta zapošljavanja mladih - YEP“ u Banja Luci je opremljen i otvoren prvi Klub
za traženje posla – Job Club (prvi u BiH). Osnovna funkcija Kluba je da nezaposlenim licima starosti
od 18 do 30 godina, koji su na evidenciji duže od jedne godine, pruži pomoć i osnovne smjernice u
traženju posla.Nezaposlena lica članovi Kluba imaju mogućnost korišćenja interneta i baze privrednih
subjekata, obučavaju se za aktivno traženje posla i pisanje CV-a. Takođe imaju mogućnost korištenja
savjetodavnih usluga zaposlenih u Klubu kao i edukativnih materijala.
U Republici Srpskoj uspostavljen je i Zavod za obrazovanje odraslih koji je u okviru svojih
aktivnosti pripemio Program za obuku iz preduzetništva na osnovu koga bi se u narednom periodu
organizovala obuka iz preduzetništva.
U okviru realizacije aktivnih mjera u 2010.godini ostvaren je izvjestan napredak i na poslovima
koji se odnose na profesionalno informisanje i savjetovanje odnosno na funkciju karijerne
orijentacije. U saradnji sa Njemačkim društvom za tehničku saradnju (GTZ) iz oblasti stručnog
obrazovanja i usavršavanja, realizovan je pilot projekat na regionalnom nivou „Osmišljavanje prelaska
mladih u svijet rada na Zapadnom Balkanu“ ( West Balkan Project). Osnovni cilj projekta je
unapređenje profesionalne orijentacije u zemljama zapadnog Balkana, gdje se proces profesionalne
orijentacije odvija u pet faza, tzv. „Petofazni model“. Kao rezultat završene obuke i rada sa
nastavnicima, pripremljen je „Priručnik za multiplikatore“ i „Priručnik za nastavnike“. Priručnici su
distribuirani u škole koje su učestvovale u Projektu i sigurno će doprinijeti uspješnijem razvoju
profesionalne orijentacije. Implementacija projekta sa školama u Istočnom Sarajevu počela je u
novembru 2009. godine, a završena je u maju 2010. godine.
BRČKO-DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio aktivnosti na tržištu rada Brčko
distrikta BiH, polazeći od vlastite uloge ustanovljene Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br.33/04,19/07 i 25/08),
utvrđenih programskih zadataka Zavoda i Programa aktivnih mjera zapošljavanja Vlade Brčko distrikta
BiH za 2010. godinu. Takođe, i u 2010. godini su nastavljene aktivnosti na stvaranju uslova za
prostorno proširenje u cilju stvaranja optimalnih uslova rada zaposlenih u skladu sa standardima
zemalja EU-e, normativnoj dogradnji u cilju unapređenja rada Zavoda i kadrovskom kompletiranju
Zavoda u cilju jačanja funkcije Zavoda u sektoru savjetodavne uloge i uloge profesionalne orjentacije.
Programski zadaci uglavnom opredjeljuju aktivnosti Zavoda kroz provođenje Zakona o
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko
distrikta BiH“ br. 33/04,19/07 i 25/08), a u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica za vrijeme
nezaposlenosti i to:
posredovanje u zapošljavanju,
obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje,
profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,
organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje,
sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja.
51
V.
SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA
Situacija na tržištu rada, koju ilustruje ovaj izvještaj, a koju karakterišu visoka nezaposlenost, u
kojoj dominiraju strukturna i dugoročna nezaposlenost, velika su prepreka za brže i masovnije
zapošljavanje nekih ciljnih grupa, a posebno osjetljivih grupa na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
Poslijeratni period i teška ekonomska situacija smanjuje mogućnosti zaposlenja nezaposlenih lica i
niko od njih se ne može posebno svrstati u ''osjetljive grupe''. Ali, kao lica koje se posebno teško
zapošljavaju mogu se istaći:
- Lica starijih starosnih grupa koja duže čekaju na zaposlenje,
- Lica sa invaliditetom,
- Manjinske grupe (Romi),
- Izbjegla lica i povratnici,
Lica bez zanimanja (NKV radnici).
Na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana
Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2009. godinu, Federalni
zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko
distrikta BiH su u 2010. godini nastavili sa realizacijom svojih programa zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma. Cilj ovih programa je stimuliranje poslodavaca za zapošljavanje
nezaposlenih Roma uz osposobljavanje/obuku za radno mjesto i stvaranje povoljnijih uslova za
samozapošljavanje, čime će se djelimično smanjiti nezaposlenost, poboljšati materijalni položaj i
pospješiti ekonomska i socijalna integracija romske populacije u društvene tokove.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba FBiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05), sve nezaposlene osobe imaju
pravo da se prijave na evidenciju nezaposlenih i pod istim uslovima da ostvaruju svoja prava na
području Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja provode
svoju zakonsku obavezu o nediskriminaciji i na evidenciji nezaposlenih se nalaze osobe bez obzira na
nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost, a sve osobe su ravnopravne u dobivanju zaposlenja, bilo u
okviru redovnog obavljanja posredničke uloge Zavoda, bilo u okviru sufinansiranja programa novog
zapošljavanja. Programi koje su provodili Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja u 2010.
godini, a koji se dijelom, ili u cijelosti, odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Programi sufinansiranja mladih osoba bez radnog iskustva,
Program samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika,
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma,
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP),
Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom u
Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH", broj 9/10) donesen je u februaru 2010. godine.
Ovim zakonom lica sa invaliditetom zapošljavaju se i rade na tržištu rada pod opštim i posebnim
uvjetima. Profesionalna rehabilitacija, osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom od
posebnog je javnoga interesa i spada u oblast socijalne zaštite. Pod opštim uvjetima zapošljavaju se
lica sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada, u državnim organima, organima pravosuđa, organima
lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim preduzećima, privrednim društvima
i drugim pravnim licima koja nisu osnovana za zapošljavanje lica sa invaliditetom u skladu sa
zakonom. Prednost pri zapošljavanju u subjektima u okviru javnog sektora imaju lica sa invaliditetom,
ako pored općih ispunjavaju i posebne uvjete za radno mjesto. Pod posebnim uvjetima zapošljavaju se
lica sa invaliditetom u ustanovi ili privrednom društvu koja su osnovana radi zapošljavanja lica sa
invaliditetom. U toku je procedura uspostavljanja pretpostavki za početak rada Fonda za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba.
52
Fond će nadzirati ostvarivanje prava invalidnih osoba, vršiti isplate novčanih nadoknada i
stimulansa, refundaciju sredstava uplaćenih doprinosa, poreza na dohodak i dijela plata za invalidna
lica u zaštitnim radionicama. Ova će se institucija finansirati iz Budžeta FBiH, sredstvima posebnog
doprinosa iz članova 18. i 19 Zakona, kao i sredstvima Federalnog zavoda za zapošljavanje u visini od
10 posto sredstava planiranih njegovim finansijskim planom za aktivnu politiku zapošljavanja u
tekućoj godini, kao i novcem kantonalnih službi zapošljavanja od pet posto od visine planiranih
sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja.
REPUBLIKA SRPSKA
Članom 3. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
propisano je da se nezaposlenim licima bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, religiju, političko i
drugo mišljenje i opredjeljenje, etničku ili socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje, članstvo
ili nečlanstvo u sindikatu, političkoj organizaciji ili udruženju kao i stanje fizičkog ili mentalnog
zdravlja garantuje ravnopravnost ostvarivanjem prava na zapošljavanje. Istim članom je regulisano da
je u suprotnosti sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na polu u procesu ponude
zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupka ponude slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza
radnog odnosa. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u 2010. godini posebnu pažnju usmjerio
na ciljne grupe koje čine mladi sa visokom školskom spremom bez radnog iskustava, povratnici i
nacionalne manjine (Romi). Programi koje je provodio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u
2010. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Projekat sufinansiranja zapošljavanja pripravnika u Republici Srpskoj
Projekat podrške zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj,
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj.
Zapošljavanje invalida regulisano je putem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapošljavanju invalida (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 54/09), kojim je
osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske.
Obaveznim zapošljavanjem invalida podrazumijeva se zapošljavanje invalida u organima
državne uprave, organima pravosuđa i drugim državnim organima, organima lokalne uprave, javnim
službama, ustanovama i fondovima, te preduzećima u vlasništvu ili u većinskom vlasništvu Republike
Srpske.
Ovim zakonom predviđeno da firma u većinskom državnom vlasništvu na svakih 16 radnika
mora zaposliti i jednog invalida, a ukoliko ne ispuni ovu obavezu onda je dužna da svakog mjeseca
prilikom isplate plata uplaćuje Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa
invaliditetom poseban doprinos u visini 0,2 % od isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih.
Privatni poslodavci, ukoliko nemaju zaposlenih invalida, moraju svakog mjeseca u Fond uplaćivati
doprinos u iznosu 0,1 % iznosa isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih.
BRČKO DISTRIKT BIH
Članom 5. Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti obezbjeđuje se
jednakost svih onih koji traže zaposlenje, bez obzira na rasu, etničko porijeklo, boju kože, pol, jezik,
religiju, političko i drugo mišljenje i opredjeljenje, socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje,
članstvo ili nečlanstvo u Sindikatu i političkoj organizaciji. Najugroženije kategorije nezaposlenih lica
u Brčko distriktu BiH su lica starija od 50 godina, mladi sa niskom kvalifikacionom strukturom, lica sa
posebnim potrebama i nacionalne manjine (Romi). Zato Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u
narednom periodu planira posebne programe namijenjene ovim grupama u cilju zapošljavanja i
poboljšanja njihove pozicije na tržištu rada. Programi koje je provodio Zavod za zapošljavanje Brčko
distrikta BiH u 2010. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa
su:
53
Program zapošljavanja pripravnika,
Program pripreme za tržište rada,
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi,
Program zapošljavanja lica koja na evidenciji zavoda čekaju na zaposlenje duže od pet
godina,
Program zapošljavanja Roma.
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
Politika Evropske unije prema zemljama regiona jugoistočne Evrope ima za cilj da ohrabri
potencijalne kandidate za ulazak u EU za uspostavljanje regionalnih integracija i podsticanje saradnje
između država u regionu. U tom cilju, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u
saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje, inicirala nekoliko veoma važnih aktivnosti uz
učešće predstavnika iz oblasti rada i zapošljavanja zemalja regiona.
Imajući u vidu ekonomsku krizu koja je pogodila svjetsko tržište, potražnja stranih poslodavaca
za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine veoma je smanjena. U zahtjevima koji se dostavljaju se
traže uglavnom radnici građevinske struke, metalci, ali i pojedinačni zahtjevi za određenim profilima
koji su deficitarni i u Bosni i Hercegovini. Bitno je istaći da se veliki broj građana iz Bosne i
Hercegovine za posao u inostranstvu javlja na oglase inostranih firmi u novinama, te da u privatnim
aranžmanima odlaze na rad u druge zemlje.
Predstavnici Agencije su u 2010. godini učestvovali u pegovorima za zaključivanje slijedećih
međunarodnih ugovora o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom, Republikom Srbijom i Državom
Katar i to:
-
-
„Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o
zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji“,
„Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o
privremenom zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji i državljana
Republike Srbije u Bosni i Hercegovini„
„Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Države Katar o regulisanju
zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u Državi Katar“.
U 2010. godini Agencija je zaprimila 1.117 predmeta koji se odnose na sprovođenje sporazuma
o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na oblast nezaposlenosti, a riješen je i završen 601
predmet. Gledajući po zemljama porijekla, broj primljenih i riješenih zahtjeva je:
- Republika Srbija - 816 primljenih predmeta, riješeno 490,
- Republika Crna Gora - 20 primljenih predmeta, riješeno 10,
- Republika Slovenija – 277 primljenih predmeta, riješeno 97,
- Republika Austrija - 4 primljena predmeta, riješeno 4.
Takođe, Agencija za rad i zapošljavanje BiH je inicirala i izmjenu člana 5. Sporazuma o
socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije, koji se odnosi na
ostvarivanje prava radnika na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti. Sporazum o izmjenama i
dopunama Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije je
potpisan u Ljubljani, 17.12.2010. godine. Stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Sporazuma o
socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije bit će izmijenjeni uslovi za
isplaćivanje novčane pomoći za vrijeme nezaposlenosti, što do sada nije bilo regulirano, kao i
isplaćivanje troškova za sahrane, novčane pomoći porodici umrlog ili posmrtnina. Građani Bosne i
Hercegovine ova prava moći će da ostvaruju tek nakon što Sporazum bude ratifikovan u obje zemlje.
54
U cilju što efikasnije provedbe Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike
Jugoslavije o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na oblast nezaposlenosti, predstavnici
Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije i Agencije za rad i zapošljavanje BiH su 02.11.2010. godine
u Beogradu, potpisali izmjenjeni Operativni protokol. Novina koju donosi novi Operativni protokol
jeste definisanje izjave za ona lica koja ne posjeduju radnu knjižicu ili nemaju upisan ili zaključen staž
osiguranja. Izjava se može dobiti u nadležnim entitetskim službama za zapošljavanje u Bosni i
Hercegovini, a ovjeravaju je u Bosni i Hercegovini opštinski organi, a u Republici Srbiji Nacionalna
služba za zapošljavanje. Svi podaci će se provjeravati i dostavljati drugoj državi ugovornici najduže u
roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva u drugoj državi ugovornici. Također, dogovoreno je da
Bosna i Hercegovina i Republika Srbija, na godišnjem nivou, međusobno razmjenjuju obavještenja o
broju primljenih zahtjeva i potvrda o periodima osiguranja ostvarenim u državama potpisnicama.
Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH i direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore su
08.06.2010. godine potpisali Operativni protokol o provođenju Sporazuma o socijalnom osiguranju
između Bosne i Hercegovine i SR Jugoslavije (koji je preuzela i primjenjuje Crna Gora odlukom o
proglašenju nezavisnosti). Protokolom su dvije institucije u okviru svojih nadležnosti, dogovorile
mjere za efikasno provođenje Sporazuma o socijalnom osiguranju u oblasti osiguranja za slučaj
nezaposlenosti i definisali pitanja koja se odnose na sadržaj i formu obrazaca, potvrđivanje perioda
osiguranja i postupak izdavanja potvrda.
Prema dogovoru postignutom između Savezne agencije za rad SR Njemačke i Agencije za
program ferijalnog rada u SR Njemačkoj u 2010. godini odobreno je ukupno 250 mjesta za ferijalnu
praksu studenata iz Bosne i Hercegovine kod njemačkih poslodavaca. Od 110 kandidata koji su
aplicirali njih 87 su stekli sve uvjete za učešće u programu, a 60 ih je dobilo ponude za rad u 2010.
godini.
U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje
stranaca u Bosni i Hercegovini, povjerena je na nadležnost entitetima, koji su pravno regulisali ovu
oblast posebnim zakonima. Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i
azilu („Sl.glasnik BiH“, broj 36/08.), okvirno su regulisani uslovi i način boravka stranaca u Bosni i
Hercegovini po osnovu rada. U skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, Agencija za
rad i zapošljavanje je pokrenula aktivnosti na izradi Prijedloga godišnje kvote radnih dozvola za 2011.
godinu. Zajednička radna grupa sastavljena od predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje BiH,
Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u oktobru 2010. godine sačinila „Prijedlog godišnje kvote radnih
dozvola u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu“ i dostavila ga Ministarstvu civilnih poslova na dalju
proceduru.
U Bosni i Hercegovini u 2010. godini ukupno su izdate 2.325 radne dozvole stranim
državljanima, od čega je u Federaciji Bosne i Hercegovine izdato 1.154 dozvola, u Republici Srpskoj
895 i u Brčko distriktu BiH 276 radnih dozvola.
Tabela 34. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko
distriktu BiH u 2010. godini po kvalifikacionoj strukturi
NKV
PKV
KV
VKV
NSS
SSS
VŠS
VSS
Ukupno:
Bosna i Hercegovina
113
138
233
12
17
711
110
991
2.325
Federacija BiH
60
102
104
7
6
324
45
506
1.154
Republika Srpska
46
27
79
5
11
196
59
472
895
Brčko distrikt BiH
7
9
50
0
0
191
6
13
276
55
Tabela 35. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini
entitetima i Brčko distriktu BiH u 2010. godini po zemljama porijekla
Broj izdatih radnih dozvola
Država porijekla
Bosna i
Hercegovina
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
Afganistan
Albanija
Argentina
Armenija
Australija
Austrija
Belgija
Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija
Bjelorusija
Brazil
Bugarska
Crna Gora
Češka Republika
Danska
Dominikanska Republika
Egipat
Francuska
Grčka
Holandski Antili
Honduras
Hrvatska
Indija
Indonezija
Iran (Islamska Republika)
Italija
Jordan
Kanada
Kina (uključujući Hong Kong i Makau)
Kolumbija
Kuvajt
Libijska Arapska Džamahirija
Lihtenštajn
Litvanija
Mađarska
Malezija
Moldova, Republika
Mongolija
Nepal
Nizozemska
Norveška
Njemačka
Pakistan
Palestinska teritorija (Zapadna obala i Pojas Gaze)
Poljska
Rumunija
Ruska Federacija
Saudijska Arabija
Senegal
Singapur
Sirijska Arapska Republika
Sjedinjene Američke Države
Slovačka Republika
Slovenija
Srbija, uključujući Kosovo/UNSCR 1244
Španija
Švedska
Tajland
Turska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina
Uzbekistan
Ukupno:
56
Federacija
BIH
Republika
Srpska
Brčko distrikt
BiH
1
3
1
2
3
73
3
59
2
1
2
77
4
2
2
10
9
3
1
1
207
23
1
18
43
3
2
341
1
4
3
2
16
3
3
2
1
3
6
1
64
1
1
3
24
78
4
1
1
7
28
8
71
806
5
5
1
250
12
12
1
1
3
0
2
3
45
2
43
0
1
2
51
0
0
0
9
7
1
0
0
164
23
1
17
21
3
1
71
1
4
3
0
0
3
3
2
0
3
5
0
44
1
1
1
2
3
4
1
1
4
20
4
50
283
5
5
0
220
6
3
1
0
0
1
0
0
26
1
9
2
0
0
16
4
2
2
1
2
2
1
1
36
0
0
1
20
0
1
98
0
0
0
2
16
0
0
0
0
0
1
1
20
0
0
1
21
75
0
0
0
0
8
3
20
485
0
0
1
1
5
9
0
0
0
0
0
0
2
0
7
0
0
0
10
0
0
0
0
0
0
0
0
7
0
0
0
2
0
0
172
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
0
1
1
0
0
0
0
3
0
1
1
38
0
0
0
29
1
0
0
2.325
1.154
895
276
U Federaciji BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca (“Službene novine Federacije BiH”, broj
8/99), utvrđeni su način i uslovi zapošljavanja stranog državljanina i lica bez državljanstva za područje
Federacije Bosne i Hercegovine. Radna se dozvola izdaje strancu pod uslovom da ima odobrenje za
stalno nastanjenje ili privremeni boravak u Federaciji BiH i da u evidenciji službe za zapošljavanje
među nezaposlenim licima nema lica koje ispunjavaju uslove koje poslodavac zahtijeva za sklapanje
ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zapošljavanje stranih državljana u Republici Srpskoj regulisano je Zakonom o zapošljavanju
stranih državljana i lica bez državljanstva („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 97/04, 96/05,
123/06 i 24/09.). Prema navedenim propisima, da bi poslodavac zaposlio stranog državljanina ili lice
bez državljanstva, obavezan je da podnese zahtjev nadležnoj filijali Zavoda za zapošljavanje Republike
Srpske prema svom sjedištu. Po prijemu zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom rukovodilac filijale
u roku od 30 dana rješava zahtjev. Filijala ne može izdati radnu dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih
prema sjedištu poslodavca ima nezaposlenih lica koja ispunjavaju sve uslove tražene prijavom
poslodavca. Radna dozvola se može izdati najduže na vrijeme za koje je odobren boravak, najčešće na
6, odnosno 12 mjeseci.
U Brčko distriktu BiH, novim Zakonom o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH
(“Službeni glasnik Brčko distrikta Brčko distrikta” broj 15/09.,19/09.), predviđeno je da izdavanje
radnih dozvola pređe u nadležnost Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zakonom je
definisano da Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH ne može izdati stranom državljaninu radnu
dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH ima lica koja ispunjavaju uslove
koje zahtijeva poslodavac.
Sistem informisanja o mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu se
sve više razvija. Nezaposlena lica informacije o novim radnim mjestima traže, osim u biroima službi
zapošljavanja, u sredstvima javnog informisanja, putem lične neposredne komunikacije i putem
privatnih agencija za zapošljavanje.
Kada vršimo analizu ravnopravnosti nastupa javnog i privatnog sektora na tržištu rada i u tom
pravcu posmatramo normativni i institucionalni okvir moramo poći od činjenice postojanja u ovoj
oblasti raspodjele ustavnih nadležnosti između države, entiteta i distrikta, a u FBiH između entiteta i
kantona. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj se od 2008. godini kroz zakonske i podzakonske akte
radi na na unapređenju okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u posredovanju u zapošljavanju.
Tabela 36. Pregled zakonske i podzakonske regulative u oblasti rada privatnih agencija za
zapošljavanje u Bosni i Hercegovini
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Sl. novine
Federacije BiH“, br.55/00;41/01;22/05;9/08).
Federacija
BiH
Republika
Srpska
Uredba o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju (“Sl.novine Federacije BiH“,
br.28/09).
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Sl. glasnik Republike
Srpske”, br.30/10).
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica koja se bave poslovima
posredovanja u zapošljavanju („Sl. glasnik Republike Srpske” br.93/10).
Na temelju podataka o registraciji, u BiH je sredinom 2010. godine registrovano 23 privatnih
agencija, koje su posredovanje u zapošljavanju prijavile kao svoju osnovnu ili sporednu djelatnost.
Interesantno je naglasiti da su unutar ove kategorije svrstane i bivše studentske zadruge/servisi, koje
obavljaju djelatnost posredovanja u povremenom zapošljavanju studenta. Ukoliko njih izuzmemo sa
liste klasičnih posrednika u zapošljavanju, kojima oni i ne pripadaju, konačan broj privatnih agencija u
57
BiH je 19. Međutim, u punom kapacitetu samo nekoliko privatnih agencija radi poslove posredovanja
u zapošljavanju kao primarnu aktivnost. Te agencije posjeduju i odgovarajuće web portale, kao što su:
www.posao.ba,
www.agencijaspektar.com,
www.boljiposao.ba,
www.prviposao.ba,
www.pokreniposao.ba, www.posaomarket.net, gdje nezaposleni mogu naći informacije o ponudi
poslova u Bosni i Hercegovini, kreirati svoju biografiju (CV) i gdje poslodavci mogu istaknuti potrebu
za radnom snagom. Takođe, na web stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzz.ba) takođe
je uvedena opcija on line ponude i potražnje poslova, dok je u toku uvođenje istog servisa i u Zavodu
za zapošljavanje Republike Srpske (www.zzrs.org) i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
(www.zzzbrcko.org).
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI
Obaveze koje proističu iz ispunjenja uslova za prijem Bosne i Hercegovine u Evropsku
uniju, zahtjevaju povećanje efikasnosti i smanjenje upravnog aparata i administracije, što će
neminovno tražiti i reorganizaciju zavoda i službi za zapošljavanje. Problem implementacije evropskih
i svjetskih standarda posebno je važan za oblast zapošljavanja, počev od evidentiranja i statističke
obrade podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja,
uključivanja nezaposlenih lica u neke od mjera aktivne politike zapošljavanja, posredovanja u
zapošljavanju,ostvarivanja prava po osnovnu nezaposlenosti, a sve kroz implementaciju konvencija
Međunarodne organizacije rada i svih drugih konvencija i povelja o ljudskim pravima.
U dosadašnjim aktivnostima, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni
zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su dali akcenat na preduzimanje mjera u cilju boljeg
funkcionisanje tržišta rada na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i većoj saradnji u regionu, a
prvenstveno ispunjavanju obaveza oko uključenja Bosne i Hercegovine u EU. U kontekstu novih
izazova koji se očekuju na tržištu rada, predlaže se nadležnim institucijama u Bosni i
Hercegovini da i dalje unaprijeđuju slijedeće aktivnosti:
-
Nastaviti aktivnosti na uspostavljanju Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Bosne i
Hercegovine;
-
Nastaviti aktivnosti na reformi obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja sadašnjim i budućim
potrebama tržišta rada;
-
Unaprijediti sistem statističkih indikatora tako što će se koristiti međunarodna klasifikacija i
metode;
-
Nastaviti aktivnosti na smanjivanju svih vidova diskriminacije na tržištu rada;
-
Pristupiti izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja
oslobodili socijalnih funkcija;
-
Nastaviti dalje jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti rada,
zapošljavanja i socijalne sigurnosti;
-
Bolje definisati ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja;
-
Promovisati programe kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH;
-
Jačati ulogu i uticaj relevantnih partnera na tržištu rada (sindikat-poslodavci-vlada) u rješavanju
problema u oblasti zapošljavanja;
58
-
Unaprijediti saradnju sa zavodima za zapošljavanje zemalja EU i jugoistočne Evrope, sa
Međunarodnom organizacijom rada (MOR), WAPES-om, Delegacijom Evropske unije u BiH,
Stalnim visokim komitetom Savjeta Evrope i Savjetom za regionalnu saradnju.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod
za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH imaju dobru
međusobnu saradnju. Osoblje zaposleno u ovim službama dobro sarađuje i kontinuirano se obrazuje
kroz provođenje zajedničkih projekata, seminara, radionica, stručnih predavanja i studijskih posjeta. To
omogućuje primjenu evropskih i svjetskih standarda u oblasti rada i zapošljavanja, koji neminovno
zahtijevaju poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih u službama za zapošljavanje, ali i
neprekidno obrazovanje uz rad, te pripremu i održavanje seminara na raznim nivoima i o
najaktuelnijim temama.
Pošto se Bosna i Hercegovina nalazi na svom putu uključenja u Evropsku uniju, očekujemo još
veću stručnu i tehničku pomoć međunarodnih institucija i organizacija u cilju harmonizacije tržišta
rada u BiH sa standardima EU.
*
*
*
59
*
*

ovdje - Udruga Igra

projekt: mi kreiramo svoj posao – od ideje do samozapošljavanja

Udruga za promicanje i zaštitu ljudskih prava “SMS – sve možeš

Više o tome

ovdje - VPI BH

Prva informacija za nezaposlene

Prava obrtnika za vrijeme nezaposlenosti

Zahtjev za

“Bivanje je uviđanje važnosti sadašnjeg trenutka (ovdje i sada) u

Prijava Korisnika za učešće u Programu stručnog osposobljavanja