VIJESTI IZ HRVATSKOG SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH Ukratko… ISSN 1331-3029 Dvobroj 50-51 GODINA XXIV. 2013. ZAKON O PRIZNAVANJU HRVATSKOG ZNAKOVNOG JEZIKA Godišnja opća skupština EFHOH-a 2013. u Pragu Novi Statut Svjetske federacije gluhih Trogodišnji program financiranja tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika Nacionalna zaklada za civilno društvo financira institucionalnu podršku udrugama osoba s invaliditetom u 2013. godini Nastavak provedbe trogodišnjeg programa HSGN-a STRANICA 2 UKRATKO.. . ‘’Ukratko...’’ glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih IZLAZI TROMJESEČNO ADRESA: 10 000 Zagreb Palmotićeva 4 TELEFON: +385 (1) 481 41 14 FAX: +385 (1) 483 55 85 EMAIL: [email protected] WEB STRANICA: www.hsgn.hr ŽIRO RAČUN: 2360000-1101743237 NAPOKON ZAKON O PRIZNAVANJU HRVATSKOG ZNAKOVNOG JEZIKA Briselska deklaracija o znakovnim jezicima Europske unije dokument je koji zagovara prava gluhih osoba diljem Europe. Ovom deklaracijom Europska unija gluhih (EUD) poziva svoje članice na službeno priznavanje nacionalnih znakovnih jezika kao jednakih govorenim jezicima u zemljama članicama. Kako Hrvatska postaje službena članica Europske Unije 1.srpnja 2013. godine, a tako i Hrvatski savez gluhih i nagluhih član EUD-a, potrebno je uskladiti zakone sa zakonima EU-a. U EU je do sada, na ustavnoj razini, znakovni jezik priznat u 6 zemalja (Finska, Slovačka, Portugal, Češka, Austrija i Španjolska), kroz ostale zakonodavne akte priznat je u 12 članica, a u 5 članica se priprema priznavanje (Danska, Bugarska, Rumunjska, Litvanija i Nizozemska). U preostale 4 zemlje EU-a, znakovni jezik još nije priznat, dok se u Hrvatskoj, kao 28. članici, upravo radi na tome. Ministarstvo socijalne politike i mladih pozvalo je Hrvatski savez gluhih i nagluhih na sastanak Radne skupine o izradi Nacrta prijedloga Zakona o priznavanju hrvatskog znakovnog jezika koji će se održati 05. travnja 2013. godine. UREDNIŠTVO: Andrija Halec Odgovorni urednik Antun Bakan Tehnički urednik Na sastanku će se raspravljati o prijedlogu Zakona o priznavanju hrvatskog znakovnog jezika koji je HSGN-u upućen u prosincu 2012. godine kao i o našim zaprimljenim očitovanjima. Nadica Hadžović Lektor Prijedlog zakona pročitajte na slijedećoj stranici. ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA: Tajana Biškupić Andolšek Zdravka Baštijan Europska nevladina organizacija u službenoj suradnji s Europskim parlamentom, Europskom komisijom i Vijećem Europe organizira radionicu Gluhi građani u EU EU— —Koja su naša prava? i OPĆU SKUPŠTINU EUROPSKE UNIJE GLUHIH Dublin 16.-19.svibanj, 2013. Predsjednik: Berglind Stefánsdóttir – Izvršni direktor : Mark Wheatley Europska Unija gluhih– Rue de la Loi/Wetstraat 26/15 – 1040 Brisel – Belgija www .eud.eu DVOBROJ 50-51 STRANICA 3 OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovim Zakonom regulira se pravo gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba na pristup informacijama i komuniciranje načinima koji odgovaraju njihovim individualnim potrebama, a u svrhu njihovog ravnopravnog uključivanja u životnu i radnu okolinu, kao i sve ostale oblike društvenog života s jednakim pravima i pod jednakim uvjetima, te s jednakim mogućnostima koje imaju i osobe bez oštećenja sluha. (2) Ovim Zakonom će se priznati Hrvatski znakovni jezik kao i ostali načini komunikacije koju koriste gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe, te će se definirati korisnici sustava komuniciranja kao i svi načini sustava komuniciranja koje će korisnici koristiti. (3) Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo, između različitih sustava komuniciranja, izabrati onaj način koji najbolje odgovara njihovim komunikacijskim potrebama. Njihov izbor poštivat će se u najvećoj mogućoj mjeri. KORISNICI SUSTAVA KOMUNICIRANJA Članak 2. (1) Gluhe osobe (prosječni gubitak sluha na oba uha veći je od 91 dB) su one osobe koje su od rođenja gluhe ili su sluh izgubile prije nego su usvojile oralnoglasovni jezik (prelingvalna gluhoća) te ga ni uz pomoć slušnog aparata ne mogu cjelovito percipirati. Gluhe osobe su i one osobe s teškim gubitkom sluha (prosječni gubitak sluha na oba uha od 71 do 90 dB) kojima stupanj i priroda slušnog oštećenja onemogućavaju spontano usvajanje i razumijevanje oralno-glasovnoga jezika ni uz pomoć slušnog aparata. (2) Nagluhe osobe (prosječni gubitak sluha na oba uha od 25 do 70 dB) su osobe s iskoristivim ostacima sluha kojima u usvajanju, produkciji i razumijevanju oralno-glasovnoga jezika značajno može pomoći slušni aparat. (3) Gluhoslijepe osobe su osobe koje imaju istovremeno oštećenje vida i sluha različitih stupnjeva, tipova i vremena nastanka: praktična gluhosljepoća, gluhoća i slabovidnost, sljepoća i nagluhost. Dvostruko senzoričko oštećenje gluhoslijepim osobama pričinjava znatne poteškoće u svakodnevnom životu: u komunikaciji, pristupu informacijama, kretanju, učenju, školovanju, radnom osposobljavanju, osmišljavanju slobodnoga vremena i društvenom životu. SUSTAVI KOMUNICIRANJA GLUHIH, NAGLUHIH I GLUHOSLIJEPIH OSOBA Članak 3. (1) Hrvatski znakovni jezik (HZJ) je jezik gluhih, nagluhih, gluhoslijepih i ostalih osoba koje se osjećaju pripadnicima zajednice gluhih ili zajednice gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj. (2) HZJ je pravi prirodni jezik s vlastitim lingvističkim pravilima, potpuno neovisan o jeziku čujuće zajednice. To je jezik komuniciran u vizuospacijalnom modalitetu za razliku od oralnoglasovnog jezika. (3) Hrvatski znakovni jezik (HZJ) i njegove prilagodbe koriste i gluhoslijepe osobe, ovisno o ostacima sluha i vida: - locirani HZJ – prilagođen osobama koje imaju suženo vidno polje (npr. osobe s Usherovim sindromom), - taktilni HZJ – prilagođen praktično gluhoslijepim osobama koje su kasnije izgubile vid, - vođeni HZJ – prilagođen gluhoslijepim osobama koje imaju veoma male ostatke vida ili imaju specifične probleme s vidom koji im otežavaju normalno percipiranje znakova. Članak 4. (1) Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe koriste i ostale načine primanja informacija i komuniciranja koji se temelje na hrvatskom govornom jeziku. (2) Znakovani hrvatski jezik temelji se na manualnoj vizualizaciji hrvatskog govornog jezika, uz očuvanje gramatike hrvatskog govornog jezika. Znakovi se „posuđuju“ iz hrvatskog znakovnog jezika (HZJ-a) uz mogućnost istovremenog ili glasnog ili bezglasnog izgovaranja riječi hrvatskog govornog jezika. STRANICA 4 UKRATKO.. . Takav način komunikacije još se naziva i simultanom komunikacijom. Najčešće se znakuju ključne riječi u rečenici. obrazovnim sadržajima na jednak način kao i svim ostalim učenicima / studentima. Članak 7. (3) Hrvatska jednoručna ili dvoručna abeceda temelji se na određenim položajima prstiju i dlanova jedne ili obje ruke da bi se prikazala pojedina slova hrvatske abecede. Ručne abecede naročito se koriste kod prikazivanja stranih riječi i specijalnih termina. Gluhoslijepe osobe koriste taktilnu ručnu abecedu – jednoručnu ili dvoručnu. (1) Gluha, nagluha i gluhoslijepa osoba ima pravo koristiti onaj način komunikacije koji će joj omogućiti cjelovito i nedvosmisleno primanje i razmjenu informacija u postupcima pred državnom službom, službama lokalne samouprave, izvršiteljima javne službe i drugdje. (4) Transkripcija govora je simultano prenošenje govora u pisani tekst uz korištenje tehničkih pomagala. Za gluhoslijepe osobe koriste se varijante transkripcija uvećanim slovima ili Brailleovim pismom ovisno o potrebama pojedine gluhoslijepe osobe. (2) Gluha, nagluha i gluhoslijepa osoba ima pravo koristiti onaj način komunikacije koji će joj omogućiti cjelovito i nedvosmisleno primanje i razmjenu informacija u svim drugim životnim situacijama u kojima bi gluhoća, nagluhost ili gluhosljepoća značila prepreku u zadovoljavanju njezinih komunikacijskih potreba. (5) Pisanje na dlanu – znači pisanje velikih tiskanih slova na dlanu primatelja poruke. Članak 8. (6) Ostali načini komunikacije koji predstavljaju optimalno primanje informacija i komuniciranje za određenu gluhu, nagluhu ili gluhoslijepu osobu, kao što su: očitavanje s lica i usana, glasan govor na optimalnoj udaljenosti, Braillova abeceda u taktilnom obliku i slično. DOSTUPNOST I PRAVA KORISNIKA (1) Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na usluge tumača i prevoditelja. (2) Usluge prevođenja određuju se odabirom načina komunikacije koji gluha, nagluha ili gluhoslijepa osoba sama odabere. (3) Uvjeti za korištenje usluga službe prevoditelja propisat će se posebnim Pravilnikom. Članak 5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE HZJ i ostali načini primanja informacija i komuniciranja gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba moraju biti jednako dostupni svima, bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaj ili druge osobine. Članak 9. Članak 6. Gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo: - služiti se individualno odabranim načinom komunikacije koji osobi omogućava potpuno primanje i razmjenu informacija te jasnu i nedvosmislenu komunikaciju. - obrazovati se na onom komunikacijskom sustavu koji učeniku / studentu omogućava pristup svim Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“. DVOBROJ 50-51 STRANICA 5 Održana Redovna skupština HSGN-a i Radionica za predsjednike i tajnike 29.10.2012. u Hotelu Palace, Zagreb, održana je Redovna skupština Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih. U okviru osnovnih točki dnevnog reda podneseni su Izvještaji o radu i financijski izvještaji za period 2011. g. i 01.01.2012.-30.09.2012. g., nakon čega su kratko predstavljena aktualna zbivanja vezana uz financiranje osnovne djelatnosti udruga i Zakona o udrugama osoba s invaliditetom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. U sklopu točke Razno, Skupština je potvrdila odluku Izvršnog odbora Saveza o formiranju Sekcije mladih HSGN-a. Nakon skupštine u cilju jačanja kapaciteta temeljnih organizacija održana je Radionica za predsjednike i tajnike pod nazivom ”Sustav osiguranja kvalitete za organizacije gluhih i nagluhih” koju je vodio Milan Ristić, prof. def. Na Radionici sudionici su se pobliže upoznali s priručnikom ”Sustav osiguranja kvalitete za neprofitne organizacije (SOKNO)” te značajem njegove primjene na rad organizacija gluhih i nagluhih u Hrvatskoj. Skupštini i Radionici prisustvovalo je uz delegate, i 30tak osoba, predsjednika udruga, tajnika i stručnih suradnika HSGN-a. Z.B. STRANICA 6 UKRATKO.. . Hrvatski savez gluhih i nagluhih u obilasku svojih udruga U okviru institucionalne potpore financirane od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, HSGN je nastavio obilazak svojih udruga pružajući stručnu podršku u lobiranju i zaštiti interesa gluhih u lokalnim zajednicama ... Hrvatski savez gluhih i nagluhih u ožujku ove godine obišao je 4 svoje udruge te jednu lokalnu vlast gdje je pokušao dogovoriti što bolju suradnju među njima. RIJEKA Dana 06. ožujka 2013. godine održan je sastanak HSGN-a i članova Izvršnog odbora Udruge gluhih i nagluhih osoba Primorsko-goranske županije u vezi suradnje na projektu u kojem bi se koristilo zemljište HSGN-a koje trenutno koristi riječka kninske županije. Potrebe za povećanjem kapaciteta postoje te će se pokušati riješiti kroz partnerstvo i suradnju HSGN-a i Grada Šibenika na budućim projektima. Također, razgovaralo se o kanalima informacija za trenutno stanje gluhe djece koja pohađaju redovno školstvo, ali i vrtiće te je dogovorena suradnja s Gradom o tom pitanju. Udruga gluhih u Šibeniku dobiti će pristup svim informacijama o gluhoj djeci na tom području kroz suradnju s bolnicama i školama Šibenske županije. Tako će HSGN imati točne podatke o gluhoj djeci u redovnom školstvu kojima je potrebna asistencija u nastavi te će ih kroz buduće projekte moći pružiti i osigurati im jednako školovanje s ostalom djecom. DUBROVNIK Predsjednik HSGN-a Andrija Halec, predsjednica riječke udruge gluhih Katica Križić, članovi Izvršnog odbora udruge i tajnik udruge, Damir Herega Dana 15. ožujka 2013. godine u prostorijama Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije održan je sastanak predstavnika HSGN-a (predsjednika Andrije Haleca), predstavnika UGNDNŽ (predsjednika udruge, Ive Jerkovića, članova izvršnog odbora i tajnice udruge) i voditeljice upravnog odjela za financije Grada Dubrovnika, Marije Dupčić Zokić. Na sastanku se raspravljalo o mogućoj suradnji na EU projektu vezanom za osposobljavanje novih tumača/ prevoditelja znakovnog jezika—asistenata u nastavi za gluhu djecu Dubrovačko-neretvanske županije. udruga. Sredstva za projekt tražila bi se iz izdašnijih EU fondova. ŠIBENIK Dana 13. ožujka 2013. godine u prostorijama Gradske uprave grada Šibenika održan je sastanak predstavnika Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih (Predsjednik Andrija Halec, tajnica Tajana Biškupić Andolšek i stručna suradnica Zdravka Baštijan) s predstavnicima gradske uprave grada Šibenika, gradonačelnikom Antom Županovićem i zamjenikom pročelnice Upravnog odjela za društvenu djelatnost, Božidarom Bausom. Predstavnici HSGN-a govorili su o trenutnoj situaciji gluhih i nagluhih osoba u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na Šibensko-kninsku županiju. Grad Šibenik trenutno daje prostorije na korištenje Udruzi gluhih i nagluhih osoba Šibensko- Predsjednik HSGN-a Andrija Halec, tajnica HSGN-a Tajana Biškupić Andolšek, predsjednik dubrovačke udruge Ivo Jerković i članovi Izvršnog odbora DVOBROJ 50-51 STRANICA 7 PULA 21.ožujka 2013. predstavnici HSGN-a posjetili su Udrugu gluhih i nagluhih Istarske županije u Puli gdje je održan masovni sastanak s predsjednicom udruge i njihovim članovima. Na sastanku se raspravljalo o mogućnostima udruge o sudjelovanju u EU projektu vezanom za osposobljavanje novih tumača/prevoditelja znakovnog jezika—asistenata u nastavi za gluhu djecu Istarske županije. Dogovoreno je da će udruga prikupiti točne podatke o broju gluhe djece predškolskog i školskog uzrasta koja bi bila potencijalni korisnici asistenata u nastavi. Predsjednik Halec i članovi istarske udruge gluhih STRANICA 8 UKRATKO.. . Velike obljetnice naših udruga ... 65 godina Udruge gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije Udruga gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije obilježila je 65 godina svog djelovanja prijemom kod gradonačelnika grada Osijeka Krešimira Bubala te svečanim domjenkom u prostorijama Udruge. DVOBROJ 50-51 STRANICA 9 55 godina Udruge gluhih i nagluhih Sisačko-moslavačke županije Udruga gluhih i nagluhih osoba grada Siska proslavila je 55. godinu uspješnog rada, a čestitku im je na prigodnom druženju u Starom gradu uputio i gradonačelnik Dinko Pintarić. “Zaista lijep jubilej funkcioniranja, rada i života jedne Udruge, jer više od pola stoljeća nije malo razdoblje, tim više što je riječ o Udruzi koja svojima aktivnim uključivanjem u svakodnevni život pokazuje da nije Udruga ljudi koja je tu tek tako da bi se družili, već da imaju kvalitetne programe i promotivne akcije kojima, ne samo da promoviraju grad Sisak, već pokazuju ljudima kako se u današnje vrijeme gluhe osobe mogu normalno asimilirati u društvo i svakodnevni život i biti punovrijedni članovi društva”, rekao je gradonačelnik i poželio im još puno uspješnih godina u čemu će, kao i do sad, imati potporu Grada Siska. Sisačkoj Udruzi su se u proslavi pridružile i udruge iz 12 drugih hrvatskih gradova, a dobrodošlicu im je uz gradonačelnika poželjela i predsjednica Udruge Grozdana Zovko. STRANICA 10 UKRATKO.. . Vijesti iz Svjetske federacije gluhih Tema Međunarodnog tjedna gluhih 2013 — Jednakost gluhih osoba Kako bi se kvalitetno i uspješno pripremili za obilježavanje najznačajnijeg praznika gluhih, Svjetska federacija gluhih ove godine je rano krenula u akciju i zadala temu ovogodišnjeg Tjedna gluhih kojom će privući pažnju lokalnih i nacionalnih vlasti, uključujući donositelje odluka, opću javnost i medije ... Ovogodišnja tema usmjerena je na jednakost gluhih osoba, među gluhim osobama i unapređenju gluhih osoba. Jednakost gluhih osoba prepoznaje doprinose gluhih osoba općem napretku, ljudskim pravima svih gluhih osoba te pripremu gluhih zajednica diljem svijeta za buduće izazove. Opet nam dolazi doba godine kada se gluhe osobe zajedno sa Svjetskom federacijom gluhih (WFD) okupljaju diljem svijeta kako bi slavile Međunarodni tjedan gluhih. Međunarodni tjedan gluhih slave gluhe osobe diljem svijeta jednom godišnje posljednjeg punog tjedna mjeseca rujna. Naša 133 nacionalna saveza gluhih organiziraju događaje, marševe, debate, kampanje i sastanke kako bi istaknule specifične teme o ljudskim pravima koje privlače pažnju lokalnih i nacionalnih vlasti, uključujući donositelje odluka, opću javnost i medije. Bit Međunarodnog tjedna gluhih je u okupljanju, ujedinjavanju i pokazivanju tog jedinstva ostatku svijeta. Međunarodni tjedan gluhih također povećava solidarnost među gluhim osobama i njihovim simpatizerima te se upotrebljava kao način poticanja većih napora u promicanju prava gluhih osoba. Aktivnosti Međunarodnog tjedna gluhih također pozdravljaju uključenost roditelja i obitelji gluhih osoba, tumača i prevoditelja, stručnjaka koji rade s gluhim osobama te vladinih dužnosnika. U zadnjih nekoliko godina Svjetska federacija gluhih uvela je teme za proslave Međunarodnog tjedna gluhih: 2009. Kulturna postignuća gluhih osoba 2010. Obrazovanje gluhih osoba 2011. Pristupačnost informacijama i komunikacija Jednakost gluhih osoba slavi jezične, umjetničke, socijalne, političke i kulturne doprinose i postignuća gluhih osoba. Ova se tema također usredotočuje i na priznavanje znakovnih jezika te prava gluhih osoba diljem svijeta. Usredotočenje na Jednakost gluhih osoba nas također priprema kako bismo pogledali u budućnost s jasnom vizijom obnovljenih snaga za stvaranje pozitivne promjene lokalnih zajednica diljem svijeta. Međunarodni tjedan gluhih pruža izvrsnu priliku za podjelu i raspravu načina promicanja suradnje o jednakosti gluhih osoba koja se temelji na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD). WFD poziva nacionalne članove da izaberu jedan, dva ili više problema koji su povezani s ovogodišnjom popratnom temom Međunarodnog tjedna gluhih. To može uključivati pitanja vezana za priznavanje jezika, prava u obrazovanju, stavove prema dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti gluhe zajednice o njihovim pravima kao dvojezičnih građana. Također, WFD potiče nacionalne saveze gluhih na organiziranje humanitarnih akcija u svrhu potpomaganja WFD-a i njihovih napora u promicanju ljudskih prava diljem svijeta. WFD poziva nacionalne saveze gluhih na ažuriranje svojih profila na WFD Facebook stranici te da stave svoju Facebook profilnu sliku, posebno uređenu za Međunarodni tjedan gluhih. WFD Tajništvo će ažurirati svoju Facebook stranicu kroz uključivanje aktivnosti koje poduzimaju nacionalni savezi gluhih. 2012. Dvojezičnost je ljudsko pravo! 2013.Jednakost gluhih osoba S engleskog prevela Z.B. DVOBROJ 50-51 STRANICA 11 Novi Statut Svjetske federacije gluhih Na 18. Općoj skupštini WFD-a održanoj u Durbanu, Južnoafrička Republika, biračko tijelo je 16. i 17. srpnja 2011. donijelo WFD Statut. Upravni odbor WFD-a je na 99. sjednici Upravnog odbora održanog u Al-u, Norveška, 6. studenog, 2011. ratificirao je WFD Statut. Ured za patente i registraciju Finske „PRH (Finska)“ odobrio je revidirani WFD Statut 7.studenog 2012. kao službeni pravni dokument. Nadalje PRH (Finska) priznaje Finsku kao pravno sjedište WFD-a. Prevedenu zadnju verziju WFD Statuta možete pogledati n web stranicama HSGN-a (www.hsgn.hr). Ovaj Statut može se zvati i Ustav. To su pravne norme prema kojima je WFD uređen i one jasno iznose što WFD treba i smije raditi. Ovaj Statut sastavlja se svake 4 godine na Općoj skupštini WFD-a i jednom odobren ostaje na snazi sve dok ga ne izmjene Redovni članovi na slijedećoj WFD Općoj skupštini. Na 101. sjednici Upravnog odbora WFD-a (14. siječnja 2013.) odobren je WFD Interni pravilnik sastavljen od smjernica koje upućuju način provedbe Statuta, a slijede svaki članak, tako da Članak kaže što WFD smije raditi te savjetuje WFD kako se pravila mogu provoditi. Pravilnik je vrlo fleksibilan te je tu kao podrška za lakše razumijevanje Statuta. Kao i Statut, prijevod Internog pravilnika nalazi se na web stranici Saveza. Z.B. XVII. SVJETSKI KONGRES SVJETSKE FEDERACIJE GLUHIH Istanbul 2015. Kontakt: [email protected] STRANICA 12 UKRATKO.. . Vijesti iz Svjetske federacije gluhih Kalendar događanja U prilogu predstavljamo kalendar međunarodnih aktivnosti svjetske zajednice gluhih vezanih za kulturu, umjetnost, sport, znakovni jezik ... 4.Toronto Međunarodni festival gluhog filma i umjetnosti 9.-13. svibnja, 2013. Toronto, Kanada [email protected] http://tidfaf.ca/ Provedba Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Članak 29 27.-29. svibnja, 2013. Oslo, Norveška [email protected] http://al.fhs.no/ 4. poslovna konvencija i izložba gluhih „Inovacija + suradnja = Uspjeh“ 12.-15. lipnja, 2013. Chicago, Illinois, SAD http://www.facebook.com/pages/Busines s-Convention-and-Expo-of-theDeaf/174799545897270 www.deafbusiness.org Festival Clin d'Ceil 2013 5.-7. srpnja, 2013. Reims, Francuska [email protected] http://www.clin-doeil.eu/ Teoretski problemi u istraživanjima znakovnog jezika (TISLR) 10.-13. srpnja, 2013. London, Velika Britanija Organizatori: Gluhoća, spoznaja i jezik (DCAL), University College London (UCL) [email protected] www.ucl.ac.uk/dcal/tislr 22. ljetna olimpijada gluhih 26.srpnja – 4. kolovoza, 2013. Sofija, Bugarska [email protected] http://www.sofia2013.com Globalna konferencija metodističkih misija gluhih „Sada je pravo vrijeme, promijeni i vjeruj u dobre vijesti“, Mk 1,15 5.-9. Kolovoza, 2013. Nairobi, Kenija [email protected] [email protected] www.gmmcd.or.ke DVOBROJ 50-51 STRANICA 13 Od ruku do usana: dijalog između govorenog i znakovnog jezika – istraživački seminar 5.-8.rujna, 2013. Zurich, Švicarska Kontakt osoba: gđa. Sarah Ebling, organizacijski odbor Konferencije Tel: +41 44 635 71 45 [email protected] http://www.handtomouth.uzh.ch/index_d e.html 2. međunarodna konferencija Svjetske federacije gluhih (WFD) „Jednakost za gluhe osobe“ 16.-18. Listopada, 2013. Sydney, Australija Organizator: Društvo gluhih Novi južni Wales www.wfdsydney2013.com 15. svjetski festival gluhih iluzionista 26.10.-01.11.2014. Chicago, Illinois, SAD Organizator: Matthew Morgan [email protected] www.deafmagic.com 17. svjetski kongres Svjetske federacije gluhih (WFD) „Jačanje ljudske različitosti“ 28.srpnja - 02.kolovoza, 2015. Istanbul, Turska Organizator: Turski nacionalni savez gluhih http://www.wfdcongress2015.org Međunarodna konferencija predavača znakovnog jezika 18.-21. listopada, 2013. Prag, Češka [email protected] www.lesico-conference.com Međunarodna konferencija o induktivnim petljama Eastbourne, Velika Britanija 05.—07.listopad, 2013. STRANICA 14 UKRATKO.. . Vijesti iz EFHOH-a Povijesni događaj u Europi—Praška deklaracija 2013. 6. travnja 2013. u Pragu, EFHOH je svjedočio povijesnom danu kada su delegati na Godišnjoj općoj skupštini EFHOH-a potpisali Prašku deklaraciju 2013. i time pozvali Europske institucije na podršku pristupačnosti i prava jednakosti nagluhih osoba Europske unije. Djelovanje EFHOH-a sada se temelji na spomenutoj deklaraciji u kojoj od zastupnika Europskog parlamenta traže obećanje podrške EFHOH-ovog napora u postizanju Europe pristupačnom nagluhim osobama. Deklaracija naglašava koja su to važna pitanja za nagluhe osobe: mogućnost audiološke rehabilitacije, uključujući slušna pomagala, mogućnost dodatnim sustavima za alarmiranje u zvonima na vratima, telefonima, požarnim alarmima itd.,  mogućnost slanja SMS poruke hitnim službama u hitnim slučajevima.   pristupačnost javnim informacijama,  100% titlovani televizijski program, pravo na funkcionalnu službu tumača/ prevoditelja uključujući prijenos govora u tekst, čitanje s usana, pisanje bilješki i komunikacijske taktike koje podržavaju čitanje s usana,  problemi koji se odnose na gubitak sluha upućeni školama/obrazovnim sustavima i poslodavcima (agencije za zapošljavanje, radna mjesta, osiguravajuće tvrtke),   pozitivan stav prema nagluhim osobama. Kada bi se sve gore navedeno usvojilo, život nagluhih osoba bio bi uvelike olakšan. funkcionalne indukcijske petlje i dobra audio-tehnička rješenja u javnom prostoru,   vizualne informacije u javnom prijevozu, Potpisnici Praške deklaracije: EFHOH, Lidia Geringer de Oedenberg (zastupnica EU parlamenta), IFHOH, Ádám Kósa (zastupnik EU parlamenta), Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Danska, Njemačka, Mađarska, Irska, Švicarska, Nizozemska, Finska, Poljska, Slovenija, Švedska, Velika Britanija i Norveška Z.B. DVOBROJ 50-51 STRANICA 15 Tjedan slušne svjesnosti u Europskom parlamentu u Briselu Zastupnik u EU parlamentu, Ádám Kósa, u suradnji s Europskim savezom proizvođača slušnih pomagala (EHIMA) i Europskom federacijom nagluhih (EFHOH) organizirao je niz testova o punoj slušnoj pristupačnosti, između 8. i 10.travnja 2013. kao dio Tjedna slušne svjesnosti u EU parlamentu. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, gubitak sluha je najveći nevidljivi invaliditet u svijetu, a neliječeni gubitak sluha procjenjuje se da Europu košta oko 213 milijuna eura godišnje, istaknuo je Ádám Kósa, nagluhi EU zastupnik iz Mađarske. Približno 10% svjetske populacije uključujući i 50 milijuna Europljana i 1 milijun Mađara “nosi” ovu vrstu invaliditeta. Ipak, većina ovih ljudi nisu svjesni i svog invaliditeta. Søren Hougaard, glavni tajnik EHIMA je dalje izjavio kako su troškovi neliječenog gubitka sluha u EU ogromni te ulaganje u bolji sluh će osigurati velike uštede i socijalne prednosti. Lidia Smolarek-Best (EFHOH) je govorila o razlikama unutar EU-a u smislu participacija za slušna pomagala te o kvaliteti života osoba oštećena sluha koju bi mogle uživati. Potrebne su usluge općeg obavještavanja uključujući pristupačnost medija, zapošljavanje i socijalne implikacije za rastući broj osoba koje u starosti gube sluh, naglasila je Smolarek -Best. Za vrijeme trajanja tjedna slušne svjesnosti u EU parlamentu, oko 200 osoba je obavilo slušne testove te dobilo nalaze o stanju svog sluha. Ispostavilo se da unatoč maloj svijesti o oštećenjima sluha, slušna sposobnost osoba koje rade u EU parlamentu je bolja od europskog prosjeka. Ovo je utješan ishod testiranja u radnom okruženju gdje su jezik i komunikacija najvažniji. Ovo se posebno odnosi na prevoditelje čija kvaliteta posla ovisi o njihovom sluhu. Z.B. STRANICA 16 UKRATKO.. . JUBILEJ HRVATSKIH GLUHIH VOZAČA 47 godina na 4 kotača Nakon što smo se daleke 1948. izvukli iz zagrljaja velikog brata s Istoka i okrenuli prema Zapadu, probudila se u našem narodu jedna velika želja i strast: sjesti za volan, imati svoj automobil, poput zapadnjaka koji su nam tada dolazili kao turisti! "Fićisti" - naši prvi automobilisti O skupim uvoznim automobilima ni najimućniji nisu mogli sanjati, ali već početkom pedesetih pojavilo se i kod nas nešto slično automobilu: „fićo“ iz kragujevačke tvornice! Tkogod je tada držao do sebe, makar bio i gladan, štedio je i zaduživao se, samo da bi nakon višemjesečnog čekanja na isporuku mogao ponosno pokazivati susjedima: „Moj auto!“ I mi gluhi izvrsno smo čuli ovaj zov motorizacije. Naše veze sa Zapadom, osobito s američkim gluhima, su se osnažile nakon II. Svjetskog kongresa gluhih u Zagrebu kada smo počeli dobivati njihove časopise i čitati o gluhim vozačima. I oni su dolazili k nama, kao vozači-turisti. I mi gluhi smo željeli voziti, i u tome biti ravni čujućem svijetu! Bilo je to vrijeme "ponosa gluhih", kada gluhoću još nismo smatrali invaliditetom! Rampa koja se ispriječila gluhima Rijetki među nama mogli su skupiti velik novac za malog fiću, ali vozačku smo dozvolu željeli - makar i bez automobila. Ali gluhima se ispriječila posebna "rampa": kruti propisi o zdravstvenim uvjetima za vozače, po kojima na liječničku potvrdu o sposobnosti nije mogao računati onaj tko nije bio u stanju čuti šapat na toliko i toliko metara! Gluhi su se smjeli voziti samo na biciklu, na mopedu, ili na vlastitim potplatima. Tako su prije gluhih automobilista zagrebačkim ulicama krstarili biciklisti i dvojica gluhih na mopedima - Ivo Fanuko i Ante Cimerman. Spomenimo usput da je prvi motorizirani gluhi u Hrvatskoj bio Vladimir Všetečka, fotograf i pionir hrvatskog motociklizma, ali u doba Austro-Ugarske, kada vozačkih dozvola još nije bilo! U Palmotićevoj 4 - štab boraca za vozačke dozvole gluhih Okupljali smo se tamo svi mi, mogući i nemogući kandidati za vozače. A činili smo lijepu skupinu od deset - dvadeset pripadnika zagrebačke gluhe "elite". Razmjenjivali smo informacije o gluhim vozačima u drugim zemljama, prevodili američke statistike o sigurnosti gluhih vozača, pisali članke, "referate" i "peticije", tražili kontakte s "nadležnima". Naš čujući tajnik, Dane Knežević, kojega su svi zvali "gluhi Dane", bio je blizak i vlastima i liječnicima, pa se zdušno borio s nama i za nas. Branko Hustić i nepoznati "mupovac" A onda je došla "bomba": jedan iz našeg društva, fotograf Branko Hustić, pojavio se mašući pobjedonosno vozačkom dozvolom! Bila je to prva dozvola koju smo vidjeli u rukama našeg gluhog (zapravo teže nagluhog) čovjeka, već 1966. godine. Kako je on to uspio, bez posebne intervencije Saveza? Evo njegove priče, kako nam ju je kazivao prije dvadesetak godina. (Branko, nažalost, danas više nije među živima.) "Suprug jedne moje kolegice na poslu (u Agenciji za fotodokumentaciju hrvatske Vlade) bio je visoki službenik MUP-a, zadužen za poslove prometa. Poznavali smo se. Jednom, kad je došao na neku proslavu u naše poduzeće, ja sam ga u šali "napao", spočitavajući mu da policija ne radi drugo nego ubire globe, a na nas gluhe ne misli. Mi čekamo i čekamo godinama, kad ćemo dobiti ono što u većini europskih zemalja gluhi već imaju: vozačke dozvole. On mi je pokušao objasniti kakvi su propisi. Nisam se dao, pričao sam mu kako u Sloveniji desetak gluhih vozi automobile, propisima usprkos! Zamislio se, obećao da će vidjeti, razgovarati. I, zaista, uskoro me uputio nadležnom liječniku, rekavši mi da se pozovem na njega. Dalje je išlo lako i ja sam uskoro bio prvi gluhi vozač u Hrvatskoj s urednom vozačkom dozvolom." Iako nemamo službenih dokaza o tome, vjerojatno je ova intervencija mupovca, čije ime ne znamo, pokrenula s mrtve točke postupak za priznavanje prava na vožnju gluhima. DVOBROJ 50-51 Gradski organi za promet dogovorili su se s liječničkom komisijom za vozače u Mirogojskoj da se jednoj pokusnoj skupini gluhih, uz preporuku Saveza za svakog pojedinca, izdaju vozačke dozvole s rokom na 1 godinu. Doktor Čanić, glavni u komisiji, kojega je naš Dane „obrađivao“, nije pravio probleme. Zagreb prvi "dao gas" motorizaciji gluhih Tijekom 1966. i 1967. nas par desetaka gluhih dobilo je u Zagrebu "eksperimentalnu" vozačku dozvolu. To su zagrebački prometni organi s liječnicima dopustili usprkos saveznom propisu! Nigdje drugdje u bivšoj Jugoslaviji nije to bilo moguće (osim u Sloveniji, koja se ovoj stvari, kao i u koječemu drugome, već tada prilično "odlijepila" od Beograda). Iz svih gradova i republika bivše države pohrlili su gluhi u Zagreb, da bi ovdje postali vozači. Iz Beograda došli su po dozvolu i neki čelnici Saveza, iz Splita i drugih gradova pojedinci kojima se žurilo sjesti za volan pa su se "preselili" u Zagreb i tu dobili vozačku dozvolu. Inž. Marijan Krajcar - instruktor vožnje za gluhe U ono vrijeme još nije bilo škola za v o z a č e . Kandidati su uz pomoć privatnih instruktora učili vještinu vožnje, a obično su sami, iz priručnika, svladavali teorijska znanja potrebna za rješavanje testova za vozače. Savez je uskoro svog djelatnika, inž. Marijana Krajcara, šefa servisa za slušne aparate, angažirao kao vozačkog instruktora za gluhe. S njim su svi gluhi lako komunicirali pa se broj kandidata naglo povećao. Od "pokusnih" postali smo iskusni vozači! Liječnici zagrebačkog Zavoda za zdravstvo ispočetka su nam izdavali uvjerenja o sposobnosti na jednu godinu, zatim na dvije ili pet - a onda su u nekim komisijama shvatili kako nema razloga da nas i dalje drže za pokusne kuniće pa smo počeli dobivati trajne dozvole do 65. godine života, a odnedavno do 80. godine. Veterani s četrdesetak godina vozačkog staža Među prvima koji su položili vozački ispit, 18. ožujka 1967. bili smo Ivo Fanuko i ja. Obojica smo i STRANICA 17 danas za volanom, on stalno u pokretu, od Vrbovca prema Zagrebu i Omišlju, ja posljednjih godina na kraćim relacijama… Od ostalih "eksperimentalnih" iz 1967. ili 1968. za Andriju Haleca kažu da je zaboravio hodati, jer ni u grad ne ide bez auta. Antun Bakan neumorno obilazi svoj podravski zavičaj i Slavoniju. -Samo su neki "veterani" pametno zaključili da im je kilometara bilo dovoljno pa više ne voze. Naši vozački "pothvati" Svi mi stari pamtimo svoje pothvate iz mladih dana i ponosimo se njima. Provozali smo se uzduž i poprijeko Hrvatskom i svim susjednim zemljama. Fićom ili Škodom nekad smo barem jednom mjesečno odlazili u šoping u Trst, Graz, a zatim u Mađarsku... A bilo je "mahnitih" zaljubljenika u vožnju, koji su se bez potrebe i razloga upuštali u velika krstarenja cestama. Benzin je tada bio jeftin! Sjećamo se kako bi Andrija Halec katkada nedjeljom u zoru jednostavno sjeo u auto i otputio se "bez veze" do Beča, proslijedio do Budimpešte, i istog se dana vratio u Zagreb! Gluhi - sigurni vozači Nemamo preciznih podataka koliko je gluhih vozača skrivilo prometne nezgode ili nesreće, ali vjerujemo da bi usporedba s vozačima zdrava sluha bila za nas povoljna. Znamo samo za par slučajeva s teškim ili tragičnim posljedicama, u kojima su gluhi sudjelovali, ali gluhoća ni u kojem slučaju nije bila uzrokom nesreće. Svi smo imali na umu koliko je nama važan retrovizor, da uočimo vozila hitne pomoći, ili nestrpljive vozače iza nas koji su nas, nakon zvučnog signala hrabro pretjecali na uskim putovima, uvjereni da smo upozorenje čuli. Zbog ovakvih situacija bilo je ideja da bi nam trebala neka oznaka otraga na autu. U Srbiji, koliko znamo, zaista se tražilo da gluhi imaju pločicu sa slovom „G“, ali nama se nije dalo tako reklamirati svoju gluhoću. Jasno je da i među gluhima ima neopreznih i "ludih" vozača, kao i među čujućima. Ali takve bi i Savez morao držati nas uzdi, jer jedna nesreća koju gluhi prouzroči može dovesti do teških predrasuda prema svim gluhim vozačima. A.Žic STRANICA 18 UKRATKO.. . Vozili smo Ilicom, parkirali na Jelačićevu trgu! sposobnostima i talentima.) U vremenima naših vozačkih početaka ceste su bile većim dijelom neasfaltirane, ali nisu bile zakrčene vozilima. A zagrebačke ulice bile su prazne i sve otvorene prometu... Za regulaciju prometa u gradu, umjesto semafora i znakova zabrane, imali smo samo milicajca-prometnika Mehu, koji je na Jelačićevu trgu (tada Trgu Republike) živahnim kretnjama, poput gluhog pantomimičara, zaustavljao i propuštao automobile. S Vladimirom koji je postao prvi gluhi Rus s vozačkom dozvolom, i to hrvatskom, još se i danas dopisujemo, nakon više od 30 godina. Piše nam, i to izvrsnim hrvatskim jezikom, kako su mu godine provedene u Hrvatskoj bile najljepše u životu! I dalje vozi, sada s ruskom vozačkom dozvolom. Sjećam se kako sam svog fiću, da bih ga zaštitio od sunca, tijekom dana premještao s jedne na drugu stranu Vlaške ulice. Stanovao sam u Palmotićevoj 4, ali autom sam se vozio do sto metara udaljene tržnice na Dolcu! Problem nije bio promet, nego - auto! Svako duže putovanje bilo je onda svojevrstan rizik. Ne zbog prometa, već zbog kvarova! Trebalo je u prtljažnik staviti još "pola fiće" ili "škode 1000MB"(MB= 'malih briga') u rezervnim dijelovima! Normalno je bilo da će se nešto pokvariti! A bilo je i "nenormalnih" kvarova! Jednom mi je na gradskom raskrižju u ruci ostala visjeti poluga fićina mjenjača! Centimetar debela željezna šipka jednostavno se - slomila! Uz rezervne dijelove, dobro je bilo na dulja putovanja povesti i Antuna Bakana, gluhog univerzalnog majstora. Iako po zanimanju slovoslagar, on je desetljećima stručno servisirao i popravljao svih mojih pet automobila, kao i automobile mnogih gluhih vozača. Bez njega (a sa sveučilišnim profesorima i defektolozima u autu) i sitan defekt, mogao je stvoriti "jezovite" neprilike. Tako se jednom dogodilo da su mi se usred noći, na cesti iz Ljubljane za Zagreb, na škodi ugasila svjetla. Milio sam kilometrima u mraku, s autom punim defektologa do prvog motela, dok je jedan profesor kroz otvoren prozor "osvjetljavao put" držeći u ruci upaljenu ručnu baterijsku svjetiljku. Međunarodna solidarnost gluhih vozača Par godina nakon dobivanja vozačkih dozvola organizirali smo druženje slovenskih i hrvatskih vozača u Otočcu, blizu Novog Mesta. Hrvatska je svojim gluhima dala vozačke dozvole samo nekoliko godina nakon zapadnih zemalja, a prije svih država južno i istočno od nas. Istok je godinama s tim čekao, pa čak i u industrijaliziranoj zemlji kao što je Japan gluhi su sve do prije nekoliko godina bili bez vozačkih dozvola. A iz Pakistana upućen je prije godinu-dvije vapaj svim zemljama članicama SFG da pomognu savjetom i utjecajem, kako bi njihovi gluhi dobili vozačke dozvole. Prenijeli smo im svoja iskustva, preporučili da se povežu s liječnicima-audiolozima, i oni su nam odgovorili da su od nas dobili najsadržajnije i najkorisnije savjete. Smiju li gluhi voziti kamione i autobuse? Propis od prije 40 godina dao je gluhima pravo na vožnju vozilima A i B kategorije, ali ne C i D. Mislimo da to i sada vrijedi, pa gluhi ne bi mogli biti profesionalni vozači. Američki gluhi nakon duge borbe uklonili su ovo ograničenje, tamo gluhi danas čak i privatne zrakoplove voze! Kod nas, čini nam se, nisu se javljali gluhi sa zahtjevom za vožnju C, D i E vozilima - ali nema razloga da im se ne dopusti voziti kamione i autobuse. Dali smo Sovjetskom Savezu prvog gluhog vozača! Inženjer Vladimir Senotov iz Saratova boravio je neko vrijeme u Zagrebu na rehabilitaciji sluha u SUVAG-u, a bio je čest gost u Savezu i postao nam svima dobar prijatelj. Iskoristio je priliku, jer u Rusiji gluhi tada nisu smjeli voziti, pa nakon nekoliko sati vožnje s Marijanom bez muke položio vozački ispit i dobio hrvatsku vozačku dozvolu! Glatko mu je išlo i s testovima - jer on se nakon kratkog boravka u Zagrebu hrvatskim jezikom služio bolje od većine naših gluhih! ("Nije čudo, ipak je on - Rus!" - šalili smo se, diveći se njegovim svestranim Glavno je, ipak, što danas, koliko znamo nema nikakvih problema za gluhih kod upisa u škole za vozače i pri polaganju ispita. Isplatio se trud nas starih da se to ostvari! Prema tekstu A. Žica DVOBROJ 50-51 STRANICA 19 POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika u udrugama članicama HSGN-a 1. BJELOVAR—tumač i prevoditelj: Marina Balenović 2. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Josip Dandić 3. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Daniela Abramović 4. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Renata Samarđija 5. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Petra Rački 6. DUBROVNIK—tumač i prevoditelj: Stanka Vušić 7. KARLOVAC—tumač i prevoditelj: Dijana Leka 8. KRAPINA—tumač i prevoditelj: Martin Herceg 9. KRAPINA—tumač prevoditelj/asistent u nastavi: Janja Blazinić 10. NAŠICE—tumač i prevoditelj: Blaženka Pavlić 11. OSIJEK—tumač i prevoditelj: Gordana Pešo 12. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Martina Svrtan 13. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Belinda Ivoševac 14. POŽEGA—tumač i prevoditelj: Ivana Kuraja 15. PULA—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Vedrana Radić 16. PULA—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Ksenija Tanković 17. PULA—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Lara Jurčić Matošević 18. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Sandra Fabijanić 19. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Ivona Vukojević 20. SAMOBOR—tumač i prevoditelj: Justina Krstić 21. SISAK—tumač i prevoditelj: Ana Sarapa 22. SLAVONSKI BROD—tumač i prevoditelj: Verica Štivić 23. SPLIT—tumač i prevoditelj: Suzana Denić 24. ŠIBENIK—tumač i prevoditelj: Ivana Kolić 25. VARAŽDIN—tumač i prevoditelj: Zlata Bahun 26. VINKOVCI—tumač i prevoditelj: Martina Šitum 27. ZADAR—tumač i prevoditelj: Paola Čovo 28. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Šoić 29. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Novina 30. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Dorijana Kavčić 31. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Petra Herak Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član. STRANICA 20 UKRATKO.. . Regionalni seminar o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu Ministarstva podijeljeno 1 milijun kn za tu svrhu. Ministrica je obećala da će se do 15.prosinca ove godine saznati svi programi koje će Ministarstvo financirati te potrebna dokumentacija za prijavu istih. To je prvi puta u posljednjih 20 godina da se ovako rano objavljuju natječaji za udruge OSI koje su zaista potrebne jer preko njih OSI su uključene u život zajednice. Ministarstvo socijalne politike i mladih u suorganizaciji s Vijećem Europe organiziralo je Regionalni seminar o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu, koji je održan 15. i 16. studenog 2012. u Zagrebu, Hotel International. Svrha organizacije navedenog seminara, na kojem je sudjelovalo 100-njak sudionika, bila je promocija Preporuke CM/Rec(2011)14 Odbora ministara državama članicama o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu. Uz predstavnike Vijeća Europe i hrvatske dionike kreiranja politika i praksi vezanih uz pitanja invaliditeta, osobito u području političkih prava, na seminaru je sudjelovalo i 20-ak predstavnika 9 zemalja s područja jugoistočne Europe: Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Moldavije, Republike Makedonije, Rumunjske, Slovenije i Turske. Iznimno zanimljivom sadržaju i visokoj razini stručnosti seminara pridonijeli su u jednakoj mjeri hrvatski i inozemni stručnjaci koji se bave pitanjima vezanima uz osobe s invaliditetom. Seminar je otvorila potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić. Njen govor bio je kratak u kojem je iznijela neke važne činjenice za OSI. Unatoč smanjenom proračunu danas se financira 900 osobnih asistenata što je 130 više nego prije. Projektom ovog Ministarstva, koji traje već 2 godine, vezanom za Inkluzivni dodatak, postići će se smanjenje tijela vještačenja kao i smanjenje administracije. Danas veliki problem predstavljaju prostorne barijere za OSI gdje je do sada od ovog Uvodne govore održali su Ugo Mifsud BONNICI, Europska komisija za demokraciju kroz zakon (Venecijanska komisija) koji je govorio o ulozi Vijeća Europe u promicanju sudjelovanja svih građana u demokratskim procesima u Europi—glasačka prava osoba s invaliditetom, Anka SLONJŠAK, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom govorila je o ulozi Ureda pravobraniteljice u praćenju provedbe politike za osobe s invaliditetom i Iva PRPIĆ, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih koja je govorila o politici za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Na plenarnom dijelu seminara svoja predavanja iznosili su Tihomir ŽILJAK s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na temu Istraživanje stavova članova predstavničkih tijela o političkim dimenzijama invaliditeta i uključivanju osoba s različitim vrstama oštećenja u politički život, Irena KOWALCZYK-KEDZIORA, Vijeće Europe, Opća uprava II - Demokracija - Uprava za ljudska prava i antidiskriminaciju, tajnica Odbora stručnjaka Vijeća Europe o pravima osoba s invaliditetom koja je govorila o Akcijskom planu Vijeća Europe za osobe s invaliditetom od 2006. do 2015.g. te Karina CHUPINA iz Europskog foruma za osobe s invaliditetom, ujedno i nagluha osoba. Iva Prpić, pomoćnica Ministrice MSPM i Ugo Misfud Bonicci, Venecijanska komisija demokraciju kroz zakon DVOBROJ 50-51 STRANICA 21 osobe s invaliditetom bez udovoljavaju starosnoj odredbi. Zaključci Na kraju seminara, Sandra MARQUES (Portugal), predsjedavateljica bivšeg Odbora stručnjaka Vijeća Europe o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu je predstavila zaključke. Trenutno stanje na području sudjelovanja osoba s invaliditetom u javnom i političkom životu:  prepoznata važnost sudjelovanja u istom,  utjecaj financijske krize na isti,  proces demokratizacije i pristup glasačkom mjestu,  postoji potreba za osnaživanjem osoba s invaliditetom,  jaz između teorije i prakse,  trenutno usklađivanje nacionalnih zakona s međunarodnim instrumentima. Preduvjeti sudjelovanja osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu su da je vidljiv, pristupačan (fizički, informacijski, pristupačnost robi i uslugama), uključuje život u zajednici te da ima zakonsku osnovu. Zakonski aspekti seminara:  ustavi daju pravo glasa osobama starijima od 18 godina, ali su ipak ponegdje isključene obzira što  i dalje postoji potreba za usklađivanjem nacionalnih zakona s Člancima 12 i 29 UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, kako u teoriji tako i u praksi.  također je potrebno promijeniti obiteljske zakone i građanske zakonike, a na EU razini potrebno je promijeniti Akt o pristupačnosti. Glavni izazovi u ostvarenju navedenih zakonskih ciljeva su pružanje kvalitetne usluge unutar smanjenih proračuna, edukacija profesionalaca, omogućavanje inkluzivnog obrazovanja, promjena percepcije medija. Preporuke za daljnji rad: Nastojati ostvarivati inkluzivno društvo uvođenjem univerzalnog dizajna, promjenom zakona koji omogućuju sudjelovanje osobama s invaliditetom u svim područjima života, potreba za edukacijom profesionalaca, osoba s invaliditetom i obitelji, bolja razmjena informacija (primjeri dobre prakse) — više ovakvih seminara. Svaki građanin je vrijedan građanin! Trebamo se potruditi da osobe s invaliditetom budu uključene u kreiranje politika i zakonodavstva. Ministrica Ministarstva socijalne politike i mladih, Milanka Opačić i Zvjezdana Bogdanović, načelnica Sektora za osobe s invaliditetom MSPM Z.B. STRANICA 22 UKRATKO.. . Konferencija "Profesionalna rehabilitacija Izazovi i mogućnosti” Hrvatski zavod za zapošljavanje pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i u partnerstvu s Fond om z a p r of es ion al nu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom organizirao je konferenciju s međunarodnim sudjelovanjem „Profesionalna rehabilitacija – Izazovi i mogućnosti“ dana 26. ožujka 2013. godine, u Hotelu International, Zagreb. Sadržaj konferencije vezan je uz predložena područja izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom: uvođenje jedinstvene definicije, metodologije vještačenja i jedinstvenog tijela vještačenja za sve osobe s invaliditetom; poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom i poboljšanje kvotnog sustava zapošljavanja te njegovo proširenje na privatni sektor; uspostavu regionalnih centara za profesionalnu rehabilitaciju; usklađivanje zakonskih propisa i prava za osobe s invaliditetom u različitim sustavima. O uočenim zaprekama zapošljavanja osoba s invaliditetom prema uočenim iskustvima govorila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak koja je naglasila da se zapreke za zapošljavanje OSI mogu otkloniti jasnijim zakonskim određenjima:  jasno utvrditi tko su osobe s invaliditetom i kako se dokazuje invaliditet što pretpostavlja uspostavu sustava procjene radnih sposobnosti  urediti pitanje osiguranja osobnog asistenta u radnom procesu  urediti jasnije kvotni sustav – na način da postane učinkovit u  poticanju zapošljavanja – jasna namjena kaznenog doprinosa. Ravnateljica HZZ-a, Ankica Paun Jarallah i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić Sudionici konferencije (djelatnici PS HZZ-a, saveza i udruga OSI, FPRZOSI, …) Konferenciju je otvorila ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ankica Paun Jarallah zajedno s pomoćnicom ministra rada i mirovinskog sustava Tatjanom Dalić. Iskustva iz Austrije cjelovite i sustavne profesionalne rehabilitacije pristupa BBRZ-a (Berufliches Bildungs- und Rehabilitationszentrum, prev. Centar za stručno osposobljavanje i rehabilitaciju) predstavila je Ruth Gruber, a iskustva iz Slovenije Zavoda Papilot predstavile su Doroteja Volovec i Ines Gregorić. Z.B. DVOBROJ 50-51 STRANICA 23 Trogodišnji program financiranja tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika Na temelju članka 39. i 71. Zakona o sustavu državne uprave (NN 150/11), članka 95. Zakona o proračunu (NN 87/08), sukladno Državnom proračunu RH za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu (NN139/12), Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (139/12), članku 23. Zakona o udrugama (NN 88/01 i 11/02), Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (NN 16/07) te Odluke o načinu raspodjele financijskih sredstava za trogodišnje programe udruga koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom u okviru raspoloživih sredstava Državnog proračuna RH i dijela prihoda od igara na sreću za razdoblje od 2013. do 2015. godine u razdjelu Ministarstva socijalne politike i mladih, potpredsjednica Vlade RH i ministrica Ministarstva socijalne politike i mladih, Milanka Opačić, donijela je Odluku o prihvaćanju trogodišnjih programa udruga koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom u RH za razdoblje od 2013. do 2015. godine i raspodjeli financijskih sredstava za prvu godinu financiranja, iz Državnog proračuna RH i dijela prihoda od igara na sreću za 2013. godinu u razdjelu Ministarstva socijalne politike i mladih. Tom Odlukom Ministarstvo je prihvatilo suradnju s udrugama koje osiguravaju pružanje usluga asistencije osobama s invaliditetom u RH, a koje su se prijavile na Poziv za prijavu trogodišnjih programa udruga koje pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom u RH za financijsku potporu iz Državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću, za razdoblje od 2013. do 2015. godine. Ovom Odlukom izdvojeno je 2.785.068,50 kn za 21 udrugu gluhih i nagluhih osoba u Hrvatskoj. Spomenutim novcem financirat će se 31 tumač i prevoditelj hrvatskog znakovnog jezika koji djeluju na području 18 županija i Grada Zagreb u 2013. godini. Nacionalna zaklada za civilno društvo financira institucionalnu podršku udrugama osoba s invaliditetom u 2013. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih raspisala je Pozivni natječaj za sudjelovanje u Pilotprogramu uvođenja sustavne podrške stabilizaciji i daljnjem organizacijskom i programskom razvoju udruga osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u 2013. godini. Razvojna suradnja kroz programske podrške svojevrsni je model tematskih fondova kojima se na specifičan način razvija suradnja, prijenos znanja, ali i financijski ulaže u pojedino programsko (tematsko) područje razvoja civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Osnovni cilj razvojne suradnje kroz programske podrške je zajedničko djelovanje na iznalaženju sustavnih modela podrške razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj u različitim programskim područjima. Nacionalna zaklada je započela s provedbom sustavnih modela podrške organizacijama civilnoga društva u programskom (tematskom) području unaprjeđenja djelovanja udruga osoba s invaliditetom kroz pružanje stručne i financijske podrške Ministarstvu socijalne politike i mladih za ustrojavanje sustavne podrške navedenim organizacijama civilnoga društva. U 2012. godini ovaj oblik razvojne suradnje kroz programske podrške uspostavljen je sa Ministarstvom socijalne politike i mladih zaključivanjem Sporazuma o suradnji i financiranju programa stvaranja sustavne institucionalne podrške savezima udruga osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. U 2013. godini suradnja je proširena uključivanjem podrške i za lokalne udruge osoba s invaliditetom kroz Sporazum o uspostavi Razvojne suradnje kroz programske podrške u provođenju Pilot-programa sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj zaključenog s Ministarstvom socijalne politike i mladih. STRANICA 24 UKRATKO.. . Nastavak provedbe trogodišnjeg programa „Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe do posla kroz nova znanja i nove tehnologije“ Završetak provedbe prvog dijela druge godine programa Na dan 31.prosinca 2012. godine završena je provedba prvog dijela druge godine Trogodišnjeg programa Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe — do posla kroz nova znanja i nove tehnologije, nositelja Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, financiranog od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. Za prvih 7 mjeseci druge godine provedbe projekta (1.lipnja—31.prosinca 2012. godine) odobreno je 256.667,00 kn. spomenute, ali neopisivo važne uspješnost edukacije bila je 97%. činjenice, Problema u provedbi projekta nije bilo, čak ni onih vezanih uz naknadu putnih troškova polaznicima tečaja. Naime, ove godine s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje dogovoreno je, a tako i ostvareno, pokrivanje putnih troškova polaznicima edukacije u iznosima stvarnog troška javnog prijevoza za Uručenje prijenosnog računala udruzi u Karlovcu Dodjela Uvjerenja u Sisku Spomenuta sredstva utrošena su na provedbu aktivnosti edukacije nezaposlenih gluhih i nagluhih osoba za ECDL Specijalista koja se održavala u 4 hrvatska grada (Zagreb, Karlovac, Bjelovar i Sisak) gdje je nastavu pohađao 31 polaznik od kojih je 30 polaganjem ispita primilo Uvjerenje o završenom obrazovanju i Međunarodni certifikat. Nastava se provodila od listopada do prosinca 2012. godine svakog radnog dana po 4 sata. Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje provodi HZZ je u tome što je na svakom satu nastave, bilo to obrađivanje nastavne cjeline, vježba ili ispit, bio prisutan tumač/prevoditelj znakovnog jezika. Također, nastava u svom redovnom trajanju, za čujuće osobe, iznosi 145 sati, a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog programa iznosila je 200 sati. Povećanom satnicom i prisutnošću tumača/prevoditelja edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim i nagluhim osobama. Upravo zbog ove dvije pojedini grad te je svakom polazniku isplaćena naknada za vrijeme trajanja obrazovanja u iznosu od 1250,00 kn mjesečno. Treba se napomenuti da je 4 polaznika iz Karlovca svaki dan putovalo na edukaciju u Zagreb te su i njima pokriveni svi putni troškovi. Dodjela Uvjerenja u Bjelovaru DVOBROJ 50-51 Nakon završetka edukacije, u 4 grada održane su svečane dodjele diploma završenim polaznicima tečaja koje im je dodijelio predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, Andrija Halec, u prisutnosti predsjednika područnih udruga. Također, uz podijeljene diplome polaznicima tečaja, svaka udruga u kojoj se održavala edukacija dobila je po jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz programa. STRANICA 25 osmišljena je na način da se stariji gluhi članovi u skladu s njihovim mogućnostima upoznaju s osnovama rada na računalu kako bi im se omogućila upotreba ove vrste tehnologije za međusobnu komunikaciju. Naime, u današnjem Nastavak provedbe druge i treće godine programa U siječnju ove godine (1.1.2013.) nastavilo se s provedbom aktivnosti za provedbu programa u 2013. godini za što je odobreno 440.000,00 kn. ECDL edukacija u Bjelovaru Uručenje prijenosnog računala udruzi u Zagrebu Aktivnosti predviđene za ovu programsku godinu su edukacija 24 starije gluhe osobe u korištenju računalom u 2 grada (Zagreb i Pula), edukacija 40 nezaposlenih gluhih osoba za ECDL Specijalista u 5 hrvatskih gradova (Pula, Slavonski Brod, Šibenik, Varaždin i Vinkovci) i edukacija 12 nezaposlenih gluhih osoba u programima obrazovanja za knjigovođu i web dizajnera (Zagreb i Split). Edukacija 24 starije gluhe i nagluhe osobe informatičkom društvu poznavanje rada na računalu osnova je za pristup informacijama iz svih sfera društva. Da bi i osobe starije životne dobi bile u koraku s današnjim vremenom te mogle komunicirati sa svojim prijateljima, poznanicima ili rodbinom putem Interneta, Hrvatski savez gluhih i nagluhih provesti će edukaciju na spomenutu temu u trajanju od 50 školskih sati u Zagrebu od 6. svibnja 2013. Edukacije za nezaposlene gluhe i nagluhe osobe započinju na jesen 2013. godine. Z.B. STRANICA 26 UKRATKO.. . VIJESTI IZ AGENCIJE ZA MOBILNOST I PROGRAME EUROPSKE UNIJE Informativni dan o europskim inicijativama Euroguidance, Europass i Eurodesk ZAGREB, 30. studenoga 2012. – Na Informativnom danu o europskim inicijativama Euroguidance, Europass i Eurodesk, održanom u organizaciji Agencije za mobilnost i programe Europske unije 30. studenoga u hotelu Dubrovnik u Zagrebu, sudionici su se upoznali s mogućnostima koje nude tri inicijative Europske unije - Euroguidance, Europass i Eurodesk. Navedene inicijative putem svojih mreža u zemljama sudionicama promiču mobilnost kao sredstvo koje pridonosi osobnom razvoju i jača zapošljivost, a posredno i konkurentnost europskoga gospodarstva tako što potiču razvoj ljudskih potencijala. Spomenute inicijative upućuju i savjetuju građane o politikama EU, pomažu im u predstavljanju svojih znanja i vještina na jasan i usporediv način u europskom kontekstu te pružaju informacije o mogućnostima ostvarivanja mobilnosti. U svojem pozdravnom govoru ravnateljica Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tina Šarić osvrnula se na teško gospodarsko stanje u EU koje uvelike pogađa i populaciju mladih. Upravo je stoga, naglasila je, iznimno važan strateški dokument „EU 2020“, koji uz pomoć sedam ključnih inicijativa nastoji povećati gospodarsku konkurentnost Europske unije. Među njima je i inicijativa Mladi u pokretu, koja pokriva širok raspon problema mladih te potiče njihovo rješavanje na europskoj i nacionalnoj razini. Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš podsjetila je da su mladi ljudi u dobi od 15 do 30 godina važan i produktivan segment društva. U skladu s tim, naglasila je, potrebno je izraditi novi nacionalni program za mlade koji će se zasnivati na istraživanju o potrebama i problemima mladih. Jedini zakon koji se bavi isključivo mladima trenutačno je Zakon o savjetima mladih iz 2007. godine, a u tijeku su pripreme za izradu Zakona o mladima. Radi njegove veće učinkovitosti predložit će se izmjene Zakona nakon što završi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Euroguidance Euroguidance je europska mreža nacionalnih centara za podršku profesionalnom usmjeravanju. Glavni su ciljevi mreže promicanje europske dimenzije i suradnje u profesionalnom usmjeravanju, pružanje informacija o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju, uključujući i promicanje međunarodne mobilnosti u svrhu učenja i usavršavanja. Euroguidance uključuje više od 40 nacionalnih centara u 33 europske zemlje. Marija Galović iz Agencije za mobilnost i programe EU predstavila je ulogu inicijative Euroguidance na europskoj razini te ciljeve nacionalnog Euroguidance centra, njegove aktivnosti i prioritete. Jozef Vanraepenbusch, predstavnik inicijative Euroguidance u Belgiji, prikazao je teorijsku podlogu za ulogu savjetnika u mobilnosti mladih s osobitim osvrtom na ulogu savjetnika u pripremi za mobilnost, ali i praćenje za vrijeme mobilnost i nakon mobilnosti. Uz to, gospodin Vanraepenbusch prikazao je i primjer dobre prakse poticanja mobilnosti mladih u svrhu učenja i usavršavanja. U Hrvatskoj je Agencija za mobilnost i programe Europske unije u 2011. godini, kada se Republika Hrvatska formalno pridružila Euroguidance mreži, imenovana nacionalnim centrom za provedbu ove inicijative. Euroguidance Hrvatska prati postojeće stanje u profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj, na temelju čega oblikuje promotivne i edukativne aktivnosti namijenjene osobama koje se bave profesionalnim usmjeravanjem u obrazovanju ili zapošljavanju, pruža informacije o novostima i primjerima dobre prakse s područja profesionalnog usmjeravanja te na nacionalnoj i europskoj razini potiče suradnju i mobilnost stručnjaka s područja profesionalnog usmjeravanja u obrazovanju i zapošljavanju. Europass Neke od prednosti inicijative Europass, prije svega one povezane s dokumentom Europass mobilnost, predstavili su Monique Leegte, viša stručna savjetnica za Europass, i Dik van der Wal, voditelj nizozemskog Nacionalnog Europass centra. Oboje imaju višegodišnje iskustvo u primjeni ove inicijative u kontekstu volontiranja, rada sa skupinama u nepovoljnom položaju te rada s mladima koji bilježenjem svojega znanja u Europass dokumentima poboljšavaju svoju zapošljivost te pridonose ostvarivanju osobnih i profesionalnih ciljeva. DVOBROJ 50-51 Europass životopis (CV), jezičnu putovnicu, mobilnost, dopunsku ispravu o studiju i prilog svjedodžbi, a namijenjen je europskim građanima za transparentno bilježenje i predstavljanje kompetencija, kvalifikacija i iskustava. Njegovu provedbu i promidžbu na europskoj i nacionalnoj razini usklađuju i nadziru Opća uprava za obrazovanje i kulturu Europske komisije (sjedište u Bruxellesu) i Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (CEDEFOP), čije je sjedište u grčkom Solunu. Republika Hrvatska pridružila se inicijativi Europass punopravnim sudjelovanjem u Programu za cjeloživotno učenje 1. siječnja 2011. godine, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije službeno je imenovana Nacionalnim Europass centrom Hrvatska. Primjena ovih dokumenata olakšava mobilnost radi provedbe cjeloživotna učenja te u svrhu stručnog usavršavanja u različitim sektorima diljem Europe, što se odnosi na zemlje članice Europske unije, Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, kao i na zemlje kandidatkinje. Inicijativa Europass, među ostalim, omogućuje europskim građanima predstavljanje stečenih znanja, vještina, kvalifikacija i iskustava na jasan, pregledan, usporediv i pouzdan način diljem Europe, iz čega proizlazi poboljšana vidljivost osobnih i profesionalnih kompetencija; dokumenti pružaju vjerodostojan prikaz ishoda formalnog i neformalnog obrazovanja te informalnog učenja; promiče snažnu povezanost između obrazovanja i osposobljavanja, poslovnog upravljanja i proizvodnog sektora, ostvarujući stalnu relevantnost i razumijevanje potrebnih vještina i kvalifikacija. O Europassu u Republici Hrvatskoj govorila je Vlasta Jelašić Kerec iz Agencije za mobilnost i programe EU. Eurodesk Eurodesk je besplatna informativna služba Europske komisije čija je svrha pružiti mladima i svima koji rade s mladima kvalitetne informacije o europskim programima i politikama za mlade s ciljem promicanja mobilnosti u svrhu učenja i usavršavanja. Hrvatski Eurodesk centar osnovan STRANICA 27 je 2011. godine kao dio mreže koju čine središnji ured u Bruxellesu, nacionalni koordinatori iz 33 europske države te više od 1800 lokalnih i regionalnih partnera. Provedbu Eurodeska u Hrvatskoj predstavila je Matea Majdenić iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije, a direktorica Eurodeska Anja Ruhland iz Eurodesk Brussels Linka govorila je o širenju informacija o politikama mladih i prilikama za mlade. Hrvatski Eurodesk centar djeluje putem web stranice www.eurodesk.eu gdje je moguće pronaći informacije o europskim i hrvatskim programima koji omogućuju akademsku i profesionalnu mobilnost. Isto tako djeluje putem Europskog portala za mlade, gdje se mogu pronaći poveznice na infomacije o studiranju, radu, učenju jezika, volontiranju, putovanjima i mnogim drugim mogućnostima u 33 europske zemlje. Uloga Eurodeska jest širenje informacija ne samo o mogućnostima za mlade, nego i o Europskoj strategiji za mlade – ulaganje i osnaživanje 2010.—2018. te pridonosi provedbi strukturiranog dijaloga – dijaloga između mladih i donositelja odluka za mlade. Eurodesk svojim radom pridonosi Europskom tjednu mladih, objavljuje mjesečni bilten i razne publikacije te organizira informativne aktivnosti. Uloga Eurodeska jest i uspostavljanje i održavanje nacionalne mreže multiplikatora, koju čine info-centri za mlade te centri i klubovi mladih. STRANICA 28 UKRATKO.. . IN MEMORIAM BOŽIDAR KAUZLARIĆ (1936. - 2012.) Naš dugogodišnji član Božidar Kauzlarić preminuo je nakon kratke i teške bolesti. Bio je komunikativan i volio se družiti s našim gluhima u društvenim prostorijama dugi niz godina. Bavio se kuglanjem u sklopu Saveza gluhih grada Zagreba. Cijenili su ga kao vrijednog radnika – ručnog slovoslagara u štamparskom poduzeću „Informator“, prije „Borba“. Bio je pitomac Zavoda za odgoj gluhonijeme djece – sada „Slava Raškaj“, Ilica 83, Zagreb. Poštovali su ga, a radio je mnogo godina u istom poduzeću. Mnogi članovi su ga ispratili na vječni počinak na groblju u Markovom polju. Njegova supruga Kata ostala je bez supruga, sin Branko bez oca, ostavio je snahu Đurđicu i dvije krasne unuke Anitu i Maju. Članovi će ga se uvijek rado sjećati u lijepoj uspomeni. ANTUN KUPANOVAC (1944.—2012.) Podmukla bolest ga je svladala te je tako napustio je ovaj svijet. Bio je štićenik Zavoda za gluhonijemu djecu, sada “Slava Raškaj”. Završio je školu za tekstilnog stručnjaka – bojara. Bio je izvrstan radnik. U slobodno vrijeme (oko 10 godina) uveseljavao je mališane i narod na Trgu bana Jelačića. Mališani često pitaju svoje roditelje hoće li se on vratiti. Bio je dobar pantomimičar, mnoge istaknute ličnosti voljele su gledati njegovu pantomimu. Bio je dugi niz godina član pantomimičarske grupe „Josip Medved“, njega je uvježbavao poznati učitelj pantomime Ivan Fanuko, a Zlatko Omerbegović je bio njegov praktični učitelj. Bio je u mnogim zemljama Europe, nastupao je kao pantomimičar. Iza njega ostala je ucviljene supruga i dvije kćerke. Bio je dobar suprug i otac. Pokopan je na gradskom groblju Miroševac u krugu obitelji i mnogobrojnih članova Saveza gluhih. VLADIMIR KUPRES (1940.—2012.) Neočekivano je umro naš član, Vladimir Kupres, a nije bio toliko star. Izgubio je bitku s bolešću. Školovao se u poznatom zavodu „Slava Raškaj“, također je u toj školi završio školu učenika u privredi (strukovna škola). Bio je staklobrusač. Radio je skoro cijeli radni vijek u istom poduzeću „Staklo“, Vlaška ulica, Zagreb. Često je dobrovoljno radio staklarske usluge našem Savezu i nekim našim članovima - prijateljima. Radnici su ga veoma voljeli, bio je dobrodušan čovjek. Bio je dugogodišnji rukometaš kluba „Silent“, Zagreb. Uvijek je rado dolazio u naše društvene prostorije, volio je biti s gluhima. Ostavio je za sobom kćerku i dvoje unučadi. On je svečano ispraćen u krematoriju, Zagreb. Prisustvovali su mnogobrojni članovi na njegovom posljednjem ispraćaju. ĐURĐA i STJEPAN DUMEŠIĆ Skromni članovi našeg Saveza – bračni par Dumešić (Đurđa 1931.-2012., Stjepan 1940.2012.) napustili su ovaj svijet u razmaku od samo dvadeset dana. Ona je bila poznata atletičarka, sudjelovala je na raznim natjecanjima u bivšoj Jugoslaviji. Bili su teško bolesni. Pokopani su zajedno na groblju Markovo polje u nazočnosti njihove obitelji i članova našeg Saveza gluhih. Đurđica Lugarić i Stjepan Dumešić na dan vjenčanja DVOBROJ 50-51 STRANICA 29 STRANICA 30 UKRATKO.. . Smijmo se na vlastiti račun! TEŠKI ALKOHOLIČARI MUJO KOD DOKTORA Kaže doktor Muji: - Morate dati uzorak krvi, stolice, urina i sperme! Mujo će: - Evo ti, bolan, gaće, tu ti je sve! Razgovaraju dva alkoholičara: - Jesi li što doručkovao? - Ni kapi! CRNOGORCI Kako Crnogorci peru auto? Jedan drži spužvu, naprijed—nazad. a drugi vozi SEKS U DRŽAVNIM SLUŽBAMA Zašto u državnim službama nema seksa? Zato što su svi rođaci. PLAVUŠA Zašto se plavuša nikad ne smije na suncu? Boji se da joj ne pocrne zubi. PRIPIT MUŽ Vraća se muž pripit kasno navečer kući i žena ga bijesno dočeka na vratima: - Tako dakle, vraćaš se kući u tri ujutro? - Tko kaže da se vraćam? Samo sam došao po gitaru. TAJNICA Učiteljica je zadala temu za zadaćnicu koja glasi „Da sam ja direktor“. Svi pišu osim Perice. Pita ga nastavnica: - Zašto ne pišeš, Perice? Perica odgovara: - Čekam tajnicu. PROMJENA SPOLA Poslije burne noći ljubavnik vidi sliku muškarca na stolu i pita: - Tko ti je ovo? Muž? - Ne. - Drugi ljubavnik? - Ne! - Pa, dobro onda, tko je? - Ja – prije operacije. PREDAVANJE Policajac zaustavlja pijanca i pita ga: - Kamo ste krenuli u ovo doba noći? - Na predavanje. - Ma nemojte, a tko sad drži predavanje? - Moja žena. Pripremio A. B. DVOBROJ 50-51 STRANICA 31 Pripremio A. B. NAŠE UDRUGE 1. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA BJELOVARSKOBILOGORSKE ŽUPANIJE 43 000 BJELOVAR, Masarykova 8, tel/fax: 043/245-906 E-mail adresa: [email protected] 2. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 40 000 ČAKOVEC, Perivoj Zrinskih 2, tel/fax: 040/390-920 E mail adresa: [email protected] 3. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DARUVAR 43 500 DARUVAR, Petra Preradovića 26, tel/fax: 043/331-022 E-mail adresa: [email protected] 4. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DUBROVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE 20 000 DUBROVNIK, J. Kosora 30, tel/fax: 020/332-690 E-mail adresa: [email protected] 5. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ILOKA 32 236 ILOK, Trg žrtava domovinskog rata 2, tel/fax: 032 / 590 24 E-mail adresa: [email protected] 6. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH KARLOVAČKE ŽUPANIJE 47 000 KARLOVAC, Šebetićeva 3, tel/fax: 047/615-408 E-mail adresa: [email protected] 7. DRUŠTVO OSOBA OŠTEĆENA SLUHA KRAPINSKOZAGORSKE ŽUPANIJE 49 000 KRAPINA, Magistratska 12, tel: 049/373-763, fax: 049/300-130 E-mail adresa: [email protected] 8. DRUGA GLUHIH I NAGLUHIH NAŠICE 31 500 NAŠICE, Josipa Jurja Strossmayera 5, tel: 031/613-351, fax: 031/611-443 E-mail adresa: [email protected] 9. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH NOVA GRADIŠKA 35 000 NOVA GRADIŠKA, Trg kralja Tomislava 6, tel: 035/333-115, fax: 035/361-326 E-mail adresa: [email protected] 10. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 31 000 OSIJEK, Pavla Pejačevića 3, tel/fax: 031/369-588 E-mail adresa: [email protected] 11. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA POŽEŠKOSLAVONSKE ŽUPANIJE 35 000 POŽEGA, Sokolova 5, tel: 034/276-048, fax: 034/276-137 E-mail adresa: [email protected] 12. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ISTARSKE ŽUPANIJE 52 100 PULA, Anticova 5, tel/fax: 052/210-752 E-mail adresa: [email protected] 13. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GORANSKE ŽUPANIJE – RIJEKA 51 000 RIJEKA, Viktora Cara Emina 9, UKRATKO... DVOBROJ 50-51 PRIMORSKO- tel/fax: 051/213-929 E-mail adresa: [email protected] 14. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – SAMOBOR 10 430 SAMOBOR, J. Komparea 5, tel: 01/3362-055, fax: 01/3374-262 E-mail adresa: [email protected] 15. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA SISKA I SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 44 000 SISAK, Trg 22. lipnja 4, tel/fax: 044/548-003 E-mail adresa: [email protected] 16. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 35 000 SLAVONSKI BROD, Horvatova 3, Tel/fax: 035/444-915 E-mail adresa: [email protected] 17. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DALMATINSKE ŽUPANIJE 21 000 SPLIT, Trg bana Josipa Jelačića 6, tel/fax: 021/348-787 E-mail adresa: [email protected] SPLITSKO- 18. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 22 000 ŠIBENIK, Stjepana Radića 46, tel/fax: 022/335-248 E-mail adresa: [email protected] 19. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA VARAŽDINA I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 42 000 VARAŽDIN, Slavenska 22, tel/fax: 042/320-314 E-mail adresa: [email protected] 20. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH SRIJEMSKE ŽUPANIJE 32 100 VINKOVCI, Ante Starčevića 57, tel/fax: 032/309-657, fax: 032/309-658 E-mail adresa: [email protected] VUKOVARSKO- 21. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH VIROVITIČKOPODRAVSKE ŽUPANIJE 33 000 VIROVITICA, Jelačićev trg 9, tel: 033/721-190, fax: 033/726-916 22. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA ZADARSKE ŽUPANIJE 23 000 ZADAR, Ruđera Boškovića 6/3, tel/fax: 023/213-442 E-mail adresa:[email protected] 23. SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA 10 000 ZAGREB, Kneza Mislava 7, tel. 01/4619-116, fax: 01/4619-117 E-mail adresa: [email protected] 24. UDRUGA OSOBA OŠTEĆENA SLUHA ŽUPANJA 32 270 ŽUPANJA, Veliki kraj 54, tel/fax: 032/830 098