close

Enter

Log in using OpenID

broj 164 | godina xx | norrköping | juli-septembar cijena 25 sek

embedDownload
BROJ 164 | GODINA XX | NORRKÖPING | JULI-SEPTEMBAR
CIJENA 25 SEK
2 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
OSNOVAN / GRUNDAT 1993
Izdavač / Utgivare
Savez bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj / BosniskHercegovinska Riksförbundet i
Sverige
Glavni i odgovorni urednik /
Chef redaktör och
ansvarig utgivare
Muharem Numanspahić
Grafički urednik /
Grafisk redaktör
CILAR
Lektor /
Korrekturläsare
Dr. Izet Muratspahić
Redakcija / Redaktion
Muhamed Mujakić
Sadeta Murić
Muharem Numanspahić
Almedina Sačić
Adresa redakcije /
Redaktionens adress
Glas BiH, Box 2293
600 02 Norrköping
tel 0046 (0)11 16 66 22
fax 0046 (0)11 16 69 33
www.bhsavez.org
e-mail: [email protected]
List izlazi tromjesečno.
Godišnja pretplata (4 broja):
100 SEK
P
red nama je 11. jul, Dan genocida u Srebrenici. Ove godine se antirasistička organizacija EXPO ponudila da
organizuje obilježavanje ove bošnjačke tragedije i sramote međunarodne zajednice. Uključivanje švedskih
organizacija je poželjno i vrijedno svake pohvale, pa se nadati se
da će i to doprinijeti širenju istine o genocidu koji se dogodio u
srcu Evrope, kad niko nije vjerovao da postoji tolika bestijalnost
u dijelovima srpskog naroda. Umjesto da se pospu pepelom i
priznaju, kao što su to uradili Nijemci poslije fašističkog genocida nad Jevrejima u Drugom svjetskom ratu, veliki dio predstavnika srpskog naroda za to nema hrabrosti. Ignorišući presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i lobirajući
za ”svoju” istinu, oni koče pomirenje među narodima bivše Jugoslavije. Političari poput Čedomira Jovanovića iz Liberalnodemokratske partije su svježi vjetrić na srpskoj političkoj sceni.
Isto onoliko koliko je važno da se Srbi pokaju, toliko je važno da
i Bošnjaci ne zaborave. Na to nas podsjećaju i Jasenko Selimović
i Izet Muratspahić. Poslije pokajanja dolazi oprost.
Regija Västmanland, organizacioni dio Saveza bh.udruženja,
bila je domaćin jubilarnog Desetog svjetskog prvenstva bh. dijaspore u malom fudbalu. Priznanja su došla i dolaze sa svih strana.
Ono što imponuje je način na koji je šest udruženja sa ove regije
pristupilo ovom obimnom projektu. Precizna podjela zaduženja,
petnaestak sastanaka na kojim se pratilo, vrednovalo i korigovalo urađeno, govore da se ništa nije prepuštalo slučaju. U ovom
projektu je pokazano šta se zajedničkim radom može učiniti za
dobrobit udruženja, regije i Saveza. Organizovanost koja je bila
karakteristična za pripreme rezultirala je u prijateljskom trodnevnom druženju Bosnaca i Hercegovaca u Västeråsu. Svaka čast
Västmanland!
Ima perioda kad bogatstvo događanja prevazilazi fizičke okvire
naše novine. Ni veći broj stranica u ovom broju nije dovoljan da
se oni pokriju. Sve ove aktivnosti zabilježene su i na našoj vebstranici www.bhsavez.org. Posjetite je i osjetite atmosferu koja je
vladala na skupovima Saveza bh.udruženja u Švedskoj.
Švedska: PG 621 69 04-0
Pretplata i reklame:
0046 (0)11 16 66 22
Rukopisi, crteži i fotografije
se ne vraćaju
Štampa / Tryck
UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac
Naslovnica / Omslag
Muharem Numanspahić
O naslovnici
Članovi udruženja „Dukat“ iz Göteborga odigrali su profesionalno, kao
i uvijek, „Kosovski pejsaž“ u koreografiji Murata Hačkovića. Ovdje su
snimljeni Amel Mulalić i Dženita Homoraš.
www.bhsavez.org 3
Kada su ti revizionisti bombardirali ”Forum för levande historia” u Stockholmu, kako bi
zaustavili njihovu kampanju o genocidu, “sada, kad je čak i SVT pokazala da nije bilo nikakvog
genocida”, dobili su odgovor od jedne službenice: “Puno hvala na vašem e-mailu. Smatram
da je dvadesetak suđenja u Haškom tribunalu vjerodostojnije od jednog SVT-filma”
Komemoracija žrtvama genocida
u Srebrenici nas svake godine podsjeti šta je čovjek u stanju da drugom
čovjeku uradi. U julu 1995, Karadžićeva i Mladićeva vojska ubila je oko
8.000 muškaraca i dječaka, sa ciljem
da istrijebe cjelokupno muslimansko
stanovništvo istočne Bosne. Govori će se držati širom Europe i švedska pažnja ne treba da bude manja.
Nažalost, dostojanstvo trenutka će
uprljati poricatelji genocida, vrlo aktivni u Švedskoj, Norveškoj, Austriji
i Nizozemskoj. Oni naravno koriste
činjenicu da vrijeme i udaljenost pomažu zaboravu. Ali još važnije: oni
su potpomognuti neznanjem, posebno među švedskim novinarima.
Nekoliko primjera. Prije malo
više od godinu dana švedska televizija SVT je pokazala Miloševićevu
i Karadžićevu verziju događaja u
Srebrenici – u filmu koji se zvao “
Grad koji je žrtvovan”. S vremenom
se pokazalo da najviši rukovodioci
SVT:a nisu imali pojma da su teorije
iznijete u filmu već bile procijenjene
pred Haškim tribunalom, i da ih je
tribunal nazvao “najvećim lažima”.
Ti rukovodioci također nisu znali da
je isti jedan takav film već bio pokazan na Haškom suđenju Krstiću, u
cilju da se porekne da je ono što se
dogodilo u Srebrenici bio genocid.
SVT:u nije ostalo ništa drugo nego
da napravi špagu, pokušavajući da
kažu da oni vjeruju da se genocid desio u Srebrenici, a istovremeno štiteći prikazivanje filma koji to poriče.
Zašto je tako malo novinara reagovalo kad se to desilo? Iz prostog
razloga: švedski novinari ne čitaju
presude Haškog tribunala. Većina
ljudi u Švedskoj jedva da zna ko se
protiv koga borio u različitim republikama bivše Jugoslavije. A kad
su ljudi nesigurni šta ustvari znaju,
onda se ne usuđuju pisati o tome –
što revizionisti i poricatelji genocida
naravno koriste.
4 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
Neznanje nije ograničeno na ljude
koji rade na SVT. Švedska novinska
agencija, TT, obično šalje vijesti o
presudama Haškog tribunala, u kojima to što se desilo u Srebrenici zovu
“masakr”. Otprilike onako kao što
revizionisti pokušavaju da kažu: da
su se u Srebrenici vojske borile jedna
protiv druge, i to je rezultiralo brutal-
nim ubistvima, to jest, tamo se desio
jedan “masakr”. Haški tribunal je,
nasuprot tome, pokazao da Srebrenica nije pitanje nekakve bitke između
raznih vojski, nego je u pitanju bilo
vrlo precizno i planirano ubijanje
većinom zarobljenih bosanskih muš-
karaca s ciljem iskorjenjivanja cijele
grupe. To jeste: to što se desilo bio
je - genocid. TT ne bi sigurno zvali
jedno silovanje “pipanje”, zašto onda
zvati jedan genocid “masakr”?
Na kraju, ovo neznanje manje
bode oči javnosti, jer je ugrađeno
u tradicionalne političke pozicije.
Švedska je tradicionalno zemlja kojom je dominirala politička ljevica.
A jedan dio ljevice je uvijek imao
problema prihvatiti činjenicu da je
njen neprijatelj – Amerika - svojom
intervencijom spasila Bošnjake od
izumiranja. Najočitiji primjer za to je
bila rasprava u novinama “Ordfront”
o ratu u bivšoj Jugoslaviji, prije nekoliko godina.
Šta možemo učiniti?
Prvo, treba širiti svijest i znanje
o genocidu. Kad čovjek ima znanje,
lako se boriti sa revizionistima. Kada
su ti revizionisti bombardirali ”Forum för levande historia” (Forum za
današnju historiju) u Stockholmu,
kako bi zaustavili njihovu kampanju
o genocidu, “sada, kad je čak i SVT
pokazala da nije bilo nikakvog genocida”, dobili su odgovor od jedne
službenice: “Puno hvala na vašem
e-mailu. Smatram da je dvadesetak
suđenja u Haškom tribunalu vjerodostojnije od jednog SVT-filma”. Vidi,
vidi! Švedska birokratija ima čvrstu
kičmu kad posjeduje znanje. Zato
se nadležnim organima, muzejima,
i instutucijama moraju dati resursi i
mandat za podizanje svijesti o genocidu.
Drugo, mora se duboko razmisliti
o najefikasnijem načinu za sprečavanje poricanja genocida. Postoje dvije
opcije: ili zabrana negiranja genocida,
ili pretpostavka da će javno mnijenje
da to reguliše kad se te budale pojave.
Švedska je izabrala ovu drugu varijantu. Ali onda se to javno mnijenje
mora stimulisati kad se revizionisti
pojave a niko ne odgovori! Kao u slučaju sa ovim filmom. Mi smo svjedoci sve većeg pluralističkog medijskog
mnijenja i tu postoji rizik da svi samo
slegnu ramenima kad se poricanje genocida, islamofobija, antisemitizam,
rasizam i ksenofobija širi u javnosti.
Treće, novinari moraju voditi jednu diskusiju o profesionalnoj etici novinara. Zamislite da je neki političar
ili biznismen napravio sličnu grešku
kao ovi ljudi na švedskoj televiziji?
Da li bi ta osoba bila još uvijek na
svom poslu? Ni slučajno! Ali, novinari znaju da opraštaju - kad opraštaju
sebi! Na primjer: Šta su odgovorni za
ovaj film rekli kad su Norveški helsinški odbor, Institut za istraživanje
genocida u Kanadi i Haški tribunal
rekli da film poriče genocid? Jedan
odgovorni je izjavio da “emocije ne
smiju da zaustavljaju SVT”. Pitam se
koji od onih 90 sudaca na suđenjima
o Srebrenici je bio toliko emotivan da
mu se pamet pomutila?
Britanski list „The Guardian“
napisao je preko pola stranice jedno
izvinjenje kada su objavili jedan članak koji “bi mogao sugerisati da se
genocid nije dogodio u Ruandi.” Kanada je odbila dati vizu jednom revizionisti koji ima veze sa ljudima koji
su pravili SVT film. Ali, u Švedskoj,
je moguće emitovati Miloševićevu
verziju Srebrenice i da se niko od odgovornih ni ne uzbudi!
Na kraju, moramo osigurati da
Bosna i druge zemlje Balkana uđu u
EU. Rat i genocid nam se vjerojatno
ne bi ni dogodio da smo pripadali EU.
Rat u Europi se događa državama i
ljudima za koje se niko ne brine, kao
što je Bosna i Hercegovina bila. Ali
rat se ne događa zemljama koje su u
EU. Evropska unija je jedina naša garancija da se takve stvari neće ponoviti. Zato, moramo raditi na tome da se
Bosna i ostale zemlje ubace u EU.
Sjećanje na genocid u Srebrenici
će se najbolje njegovati ako uspijemo
da pobijedimo ove revizioniste. Negiranje toga što se desilo je poricanje
patnje i ponovno pljuvanje na sve to
što su ti ljudi proživjeli. Ne možemo spasiti ljude koji su pogubljeni
u Srebrenici. Oni su mrtvi. Ono što
možemo učiniti je boriti se protiv poricanja genocida i time osigurati da
znanje o genocidu bude dostupno što
većem broju ljudi.
Na godišnjoj skupštini ”Merhameta” u Gislavedu, a povodom 20
godina rada, ova uzorita organizacija dodijelila je priznanja svojim
saradnicima. Tom prilikom su i Savez bh.udruženja u Švedskoj i „Glas
BiH“ dobili ovo cijenjeno priznanje.
Predsjednik Fehim Halilović je, između ostalog, rekao:
”MDD ”Merhamet” je počeo sa
radom i ranije od zvanično registriranog 19.
novembra 1992.god. i u
periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo
je oko 300 povjerenika
koji su kucali na vrata
švedskih organizacija,
domove naših Bosanaca
i Hercegovaca, te obilazili naša udruženja
da bi prikupili pomoć
koja je slata u našu domovinu. Nakon završetka rata, naši povjerenici
su dobijali posao i nisu više mogli da
se predano posvete ovom radu, a što
se odrazilo na pad prihoda „Merhameta“. Bili smo prinuđeni da mijenjamo način rada i tada se pristupa
formiranju kompjuterske baze članstva i sada imamo u ovoj bazi preko
7.000 adresa. To dovodi do ponovnog
povećanja prihoda, tako da zadnjih
devet godina imamo oko 4 miliona
prihoda.
U dvadestogodišnjem radu
„Merhameta“ veoma bitna odluka
je bila fuzija humanitarnog odbora
Saveza bh.udruženja i „Merhameta“
jer se tom fuzijom na terenu pokazalo jedinstvo ove dvije organizacije,
kao i spremnost da se humanitarna
pomoć provodi kroz humanitarnu organizaciju „Merhamet“. To isto se pokušalo
i kroz islamske zajednice,
pošto i one imaju odluku da
svoje humanitarne aktivnosti odrađuju posredstvom
„Merhameta“, ali to zavisi
od zajednice do zajednice.
Mi stojimo uvijek na usluzi
svim ljudima dobre volje“,
zaključuje Fehim Halilović.
www.bhsavez.org 5
Borås grad, sa svojih 600 udruženja, proglašen je između 53 opštine koje su se takmičile, švedskim
gradom udruženja za 2012. godinu.
Ovaj grad je još 2011. godine napravio plan rada za ostvarivanje jednog
integriranog društva. Plan je važio
za sve institucije i odbore u gradu. I
tako je došao i do Dženana Ganića,
koji je zadužen za razvoj u odboru
za pitanja zapošljavanja useljenika.
Zajedno sa svojim radnim kolegom Jannisom Tsilfoglou, ujedno i
predsjednikom grčkog udruženja,
pokreće ideju o projektu kojim će se
useljeničkim udruženjima dati mogućnost prezentacije svojim sugrađanima. Odgovorni ljudi iz Boråsa
ovo prihvataju.
Projekat “Dan integracije” podrazumijevao je da se otvore vrata
udruženja i svi zainteresirani dođu
i posjete udruženja. Sve lokalne
novine su objavile pozive za posjetu udruženjima. Pozvani su lokalni
političari i službenici komunalnih
institucija.
U istoj zgradi, vrata uz vrata,
rade bosanskohercegovačko, grčko i
iransko udruženje. Gaje se dobri komšijski odnosi, ali se niko ne može
pohvaliti većom suradnjom. Ovo je
6 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
bila prva zajednička aktivnost.
U Boråsu je 27. aprila najveća
švedska planinarska manifestacija
,,Linne marš“ dostigao rekordne cifre, ali su i prostorije ova tri udruženja bile male da prime sve posjetioce. Zaista je to bio dan integracije.
Mogli ste da vidjite ljude različitih
boja kože i etničkih pripadnosti.
Udruženja, domaćini, dobila su priliku da se predstave i kažu nekoliko
rečenica o svom radu. Za one koji
ovo čuju prvi put, novo i zasigurno
jedno lijepo iskustvo.
Sve velike partije u opštinskoj
vlasti poslale su svoje predstavnike,
veliki dio delegata u gradskoj upravi
na čelu sa predsjednikom gradskog
vijeća su obišli prostorije i interesovali se za rad, način djelovanja i sa
interesovanjem razgledali izložene
predmete i slike.
Gospodin Ulrik Nilsson, delegat u državnom parlametu u ministarstvu za vanjske poslove, rado je
prihvatio cvijet Srebrenice i izrazio
želju da razgovara s predstavnicima
udruženja. Ima mnogo pitanja o našim vezama sa domovinom Bosnom
i Hercegovinom.
Poslije debate i pitanja postavljenih gostima iz gradske uprave i
predstavnicima udruženja,
predsjednik Biroa za zapošljavanje, Lars-Åke Johansson, zamolio je
da nikada ne budemo kao Šveđani.
“Vaša kultura i vaša tradicija su veliko bogastvo i tako ste još vredniji
za cijelo švedsko društvo. Sjetite se
koliko smo mi ponosni na naše švedske iseljenike u Americi. Oni su još
uvijek zadržali svoju tradiciju i običaje. I govore švedski.”
Pokretačka snaga i duša ovog
projekta, Dženan Ganić, pomogao
je da se sve vrijednosti rada sva tri
udruženja vide na jedan novi način.
On je svojom energijom i vjerom u
aktere projekta pokazao da useljenička udruženja nisu samo folklor
i hrana, nego važna karika u mnogim društvenim dešavanjima. To su
mjesta gdje se uči demokratija, gdje
se nove generacije uče kako uz čuvanje svog vlastitog identiteta mogu
biti još bolji građani države u kojoj
žive.
Način prezentacije grupe je
osnov za zajedničku sliku integriranog višekulturalnog društva. Svako
od nas je plus ili minus jedan drugome. Ovo moramo prihvati kao izazov i uvijek imati na umu.
Almedina Sačić
Izbjeglice iz bivše Jugoslavije u Švedskoj
U Švedskoj je predstavljen Izvještaj ministarstva za integracije koji
pokazuje da u Švedskoj boravi 147.000
izbjeglica, odnosno doseljenika, koji
su ovdje došli 1990-ih zbog rata na
prostorima prethodne Jugoslavije, o
kojima se ovdje govori i kao doseljenicima sa Balkana (Balkanflyktingar).
Podatak da je čak 147.000 osoba
s područja Balkana u Švedskoj svojevrsna je senzacija jer se sa ovako visokom cifrom dosada nije raspolagalo,
ili bar nije prezentirana u javnosti.
Ono što je posebno značajno je i to da
se oficijelno o nama sa Balkana piše
zaista u superlativu. Osnovna ocjena
iz izvještaja je da su se izbjeglice sa
Balkana veoma uspješno integrirale
u novoj domovini Švedskoj, koja čini
sve da se kompetencije izbjeglica što
bolje upotrijebe i iskoriste.
Dobro se snašli
Dominira ocjena da su se izbjeglice s prostora zemalja prethodne
Jugoslavije, koje su u Švedsku došle
1990-ih, jako dobro snašle u svojoj
drugoj domovini Švedskoj. Ističe se
da je potrebna i potpunija analiza
kroz fokus jednakosti u radu na integraciji. U izvještaju se navodi da
je „zbog rata na Balkanu u Švedsku
pobjeglo 147.000 osoba iz prethodne
Jugoslavije početkom 1990-ih.“
Ministar za integracije Erik Ullenhag prezentirao je kako su se oni
koji su bili prisiljeni pobjeći snašli
u Švedskoj kao svojoj drugoj i novoj
domovini.
- Mnogi su bili jako mladi, čak jedna trećina je imala do 15 godina starosti, a među njima je danas u Švedskoj
veoma mali broj bez posla. Razlika u
odnosu na njihove vršnjake rođene u
Švedskoj u tom periodu je samo nekoliko procenata“, naglasio je Ullenhag.
Ogromna ulaganja u
izbjeglice u Švedskoj
Ewa Jonsson iz Crvenog krsta/križa je ekspert za Balkan i ističe zbog
čega je tako uspješna integracija:
- Švedska je izuzetno mnogo uložila, tretirala je svaku osobu posebno
i analizirala koje kompetencije imaju, prevela ocjene i provjere stvarnih
kompetencija u odnosu na papire
koje su donijeli.
U Izvještaju ministarstva za integracije se konstatira da se kompetencije koje imaju visokoobrazovani
doseljenici moraju još više i bolje
iskoristiti na više boljih načina, te da
je neophodno i dalje raditi na jednakosti u integracionom postupku.
Činjenice
Mnogi koji su pobjegli sa Balkana
bili su mladi.
Nakon 15 godina u Švedskoj –
2011. imalo je 66 procenata žena posao, dok je 72 procenta muških s Balkana imalo posao – u poređenju sa
rođenim Šveđanima kojih je 85 procenata u istim godinama zaposleno.
33 procenta dvadesetjednogodišnjaka, koji su doselili kao djeca s Balkana u Švedsku, studiralo je na visokim školama ili univerzitetu - u poređenju sa rođenim Šveđanima u istim
godinama gdje je cifra 21 procent (to
je cifra danas, tako da su ti dvadesetjednogodišnjaci faktički bili između
1-4 godine kad su došli u Švedsku).
Fikret Tufek
www.bhsavez.org 7
Razgovor s povodom
Gospodin Omer Mičijević živi
u Švicarskoj. Početkom 2005. registrirao je vlastitu firmu ProMatSys
GmbH, koja se bavi projektiranjem,
izradom i prodajom matematičkih i
tehničkih sistema. Osim toga, potpredsjednik je Matice BiH u Švicarskoj i član Glavnog odbora Svjetskog
saveza dijaspore BiH.
Za sebe kaže da je okupiran problemom bh. dijaspore kao neiskorištenog investicionog potencijala, što
je uobličio u studiju koju je prezentirao na prošlogodišnjem skupu bh.
dijaspore u Sarajevu i želi je oživotvoriti. Prema njegovom mišljenju
dijaspora nedbvojbeno ima ogroman
potencijal, koji, kao i svaki potencijal, da bi se transformirao u neku
radnju zahtijeva organizaciju i organizirane aktivnosti.
— Dijaspora nije nikakav ulagač. Barem ne u obimu brojki koje
se koriste (3,3 milijarde KM prošle
godine). Dijaspora sad trpa pare u
pogrešne džepove i najveću korist od
njenog novca ima trgovina, naročito
na veliko, a u čijim je ona rukama je
poznato. Termin “dijaspora ulagač”
ni u kom slučaju ne stoji, jer je ulaganje organizirana i smišljena aktivnost, a ovdje se, u najvećoj mjeri, radi
o pomoći koju ljudi šalju bližnjima
da prežive a kojom se ni na koji način
ne može upravljati - kaže on.
Za ilustraciju navodi da je dijaspora posljednjih desetak godina
poslala u BiH najmanje 30 milijardi
KM. Od toga, po najskromnijim procjenama, oko tri milijarde završilo je
kao dobit koja nije investirana.
— A da je organizovano investi-
rana, bilo bi novih 100.000
radnih mjesta kojih, nažalost, nema - kaže Mićijević. Stoga je, kaže, vodeći
računa o svim parametrima, pozitivnim i negativnim, i uz prethodno iskustvo i znanje, došao do,
uvjeren je, moguće ostvarljivog rješenja. Naime, simulirao je sistem koji bi
se sastojao od dioničkog
društva (DD) holding tipa registriranog izvan BiH zbog povjerenja i
sigurnosti za ulagače, a i zbog lakšeg
uvođenja stranih firmi i njihovog
ohrabrivanja za rad u BiH. Cilj bi
bio investiranje u proizvodna radna
mjesta u BiH.
— Namjera je ljude informirati o
ekonomskoj situaciji u BiH u poređenju s ostalim državama, prikazati
sliku i potencijal dijaspore i ponuditi
model organiziranja koji bi vodio ka
stvaranju proizvodnih radnih mjesta
u BiH, a istovremeno donosio razumnu korist ulagačima.
U BiH bi bila formirana neka
vrsta kompleksnog inženjeringa što
podrazumijeva izradu i/ili izbor projekata, traženje suinvestitora i kontrolu realiziranih projekata. Projekti
(tvornica) bi bili realizirani po lokalnim zajednicama, a da bi se koristio i
tzv. trgovački kolač, bitno je formirati posebno trgovačko preduzeće.
— Ovako koncipirani sistem imao
bi kontakt s državom koliko mora jer
bi nastupao u BiH kao i svaka strana
firma. I tako sam, na kraju, na osnovu prosječnih statističkih podataka
privrede BiH, simulirao sistem.
Nisam mogao na internetu besplatno pronaći neki pogodan, pa
sam napravio program za simulaciju
i dobio rezultate za koje
mislim da ni u evropskim
mjerilima nisu za potcjenjivanje – poručuje Mičijević.
Drugi nivo tog sistema bila bi operativna organizacija u BiH koja bi
odabirala i realizirala konkretne projekte, misli na
tvornice, i kontrolirala realizirane projekte. Treći bi
bile same tvornice. U tom
nivou bila bi i jedna trgovačka organizacija. Po potrebi bi se mogle organizirati i firme bilo gdje u svijetu.
Simulacijom modela na ulaganju od samo jedan promil godišnje
(2,7 miliona KM) od pomoći koju
dijaspora pošalje u BiH moglo bi se,
npr. za deset godina obezbijediti oko
1.000 radnih mjesta, za 20 godina
oko 3.500, uz godišnju dividendu na
uložena sredstva od sedam procenata, odnosno sa stalnom dokapitalizacijom i više jer bi vrijednost dionice
rasla pa bi i dividenda rasla.
— Dugoročno gledana važnost
projekta: za 20 godina uloženo 54 miliona, za plate dato 620 miliona i dioničarima vraćeno 63 miliona. Ovaj
sistem je i koncipiran da se barem sa
jednim promilom tog iznosa, što više
to bolje, može upravljati - smatra on.
Mičijević kaže da je možda za taj
sistem prikladniji naziv „Projekt organiziranja dijaspore u cilju investiranja u BiH“. Taj rad je prvenstveno
namijenjen širokom krugu bh. dijaspore, a prezentiran je na Kongresu
Svjetskog saveza dijaspore BiH u
junu prošle godine u Sarajevu.
Radi aktiviranja investiciono pasivnih finansijskih resursa BiH i regije, prvenstveno lokalnih depozita i
doznaka iz inostranstva, u Sarajevu
je održan Prvi Seed Forum u BiH.
Kako je istakao Irfan Polimac, direktor Društva za tržište studije BiH,
koje je bilo organizator Foruma, Seed
Forum je globalna platforma za inve-
sticije rane faze u kapital kompanija,
koja djeluje na većini razvijenih i nekim tržištima u razvoju.
Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH kazao je kako Forum
pokušava da napravi jedan novi oblik
saradnje naših građana koji žive vani
i koji su u 2012. poslali 3,5 milijardi
KM u BiH.
“Činjenica je da doznake iz inostranstva iznose negdje oko 13 posto
BDP-a. Naše vlasti na svim nivoima,
naša ekonomska diplomacija i svi mi
koji radimo u BiH, moramo ozbiljno
prići tim ljudima na način da ih ne
doživljavamo samo kao pošiljaoce
novca u BiH nego kao partnere, investitore, kao i da imaju određene olakšice pri registraciji i kad su u pitanju
poreska opterećenja, jer mislim da to
zaslužuju”, dodao je Kozarić.
Inače, Seed Forum International
okuplja 30 hiljada individualnih i institucionalnih investitora iz više od
30 zemalja svijeta.
Alema Pendek
8 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
Likovi aktivista Bedrija Bekiri
Vrbanjka Bedrija Bekiri,
rođena Hadžić (67), završila
je Ekonomsku školu i radila u
Skupštini opštine Banjaluka.
Bila je nježnoga zdravlja i već
sa 7 godina počela je aktivnosti u KUD-u ”Danko Mitrov”
u Vrbanji: recitacije, dramska
sekcija, folklor i konferansa.
Dobila je srebrnu medalju
za rad i mnoga druga priznanja. Ratne neprilike natjerale
su je da napusti Banjaluku.
25. maja 1993. sa suprugom
Ibrahimom i mlađom kćeri
Indirom, te sestrićem Elvedinom. Starija kćerka Āilsima
došla je kasnije sa porodicom
u Norvešku.
Bekiri se u Švedskoj
uključila u kulturu u udruženju ”Bosna” Borås, kasnije u Bošnjačko kulturno i
sportsko udruženje Göteborg, te ”Beharu” u Göteborgu,
gdje je dala izuzetno puno.
Bila je revizor u Savezu bh.
udruženja, blagajnik u regiji,
član Odbora za kulturu, član
žirija na smotrama kulture.
Povodom 20 godina Saveza
bh. udruženja Švedske dobila je zahvalnicu. Bavi se humanitarnim radom, dopredsjednica je Merhameta
Švedske. Aktivna je u IZ Bošnjaka
Švedske, gdje je bila i u upravi.
• Gdje si s porodicom sve boravila
u Švedskoj?
— Došli smo u Göteborg u kamp,
zatim Surte, pa Askersund. Kada
smo dobili dozvolu boravka, došli
smo u Borås u februaru 1994, gdje
je bilo puno bh. građana. Neki su
znali za moj kulturni rad pa su me
uključili da pripremim program za
Internacionalne dane, da predstavimo BiH. Dobili smo od Uprave za
migracije (Migrationsverket) novčanu pomoć za platna za nošnje. Sašili
smo nošnje, ja sam postavila izvorne
igre iz BiH: Krnanje mlade, Kolo
vodi na livadi i Oj curice, dina ti. To
sam ja igrala i u Banjaluci. Htjela
sam da nastupam pod imenom bh.
udruženja, pa sam došla u ”Bosnu”
Borås, gdje smo imali veliki i mali
ansambl folklora i mali hor. Tada su
krenuli nastupi: Borås, Stockholm i
Uddevalla… Švedska TV je snimila Internacionalne dane, kaseta se
može iznajmiti i danas u biblioteci
u Boråsu.
• Postala si koordinator za folklor
za sva udruženja u Švedskoj?
— Da, uvidjevši koje igre sam
postavila, Savez me postavio za
koordinatora za folklor u Švedskoj. Presnimila sam ca 100 video
kaseta sa izvornim igrama iz BiH
za udruženja iz Herrljunge, Uddevalle, Alingsåsa, Flena, Lysekila,
Trollhättana, Falkenberga i drugih.
Išla sam u komune, dobivala
novac za materijal koji sam
nabavila uz popuste, sašila
sam nošnje, postavila koreografiju i izvela nastup. Tako
sam pomogla i „Dukatu“.
Održala sam nekoliko kurseva za koreografe sa izvornim
igrama iz BiH.
• U Göteborg dolaziš na poziv Saveza bh. udruženja?
— Baš tako, napisali su
pismo komuni Göteborg i
uspjela sam dobiti stan. Kada
sam preselila, dobila sam
poziv za suradnju od Zlatka
Āonlagića, koji je do tada već
imao veliki ansambl folklora. Dobro sam prihvaćena u
„Beharu“, angažovala sam se
sa malom djecom, sa ženama,
u vođenju programa... Volim
sva bh. udruženja, ali „Behar“
je dio mene, svih 226 članova
meni su važni: djeca, djevojke
i odrasli. „Behar“ je osnovan
u novembru 1996, ima mali,
veliki i folklor za žene, hor za
odrasle i djecu, ritmiku, orkestar, sekciju za borbu protiv
droge i alkohola i zdravlje…
• Šta je bh. kultura u dijaspori?
— To nije samo folklor. Potrebno
je više angažmana na pisanoj riječi i
promocijih drugih kulturnih vrijednosti. Na smotrama kulture treba
razdvojiti muzičke i govorne sadržaje. Sve se stavi u jedan dan i oni koji
se pripremaju mjesecima za nastup
ne mogu pokazati vrijednosti. Smatram da treba izbaciti ocjenjivanje
zato što stvara razdor. Važno je da se
angažira što više djece i mladih.
• Ponosna si na svoj rad?
— Naravno, ali uz podršku supruga Ibrahima i porodice. Tu su:
Āilsima i Nermin Kalač, Indira i
Edin Čavka, unučad: Amra, Selma,
Amer, Anes i Nirvana. Oni su moj
život i moja snaga…
Fikret Tufek
www.bhsavez.org 9
18. savezna smotra kulture i školstva
Muhamed Hamo Softić, “Kolo bosansko” Sarajevo / član žirija na 18. smotri
Ponovo se potvrdila činjenica, koja evo traje osamnaest godina, da na prostorima Kraljevine Švedske u pravom smislu
egzistira, živi i djeluje, veoma
jaka zajednica naših ljudi iz
BiH, koji uporno, bez obzira na
poteškoće razne prirode, marljivo rade na očuvanju kulturne
tradicije, običaja, igara, jezika
i muzike naših naroda. Treba
odati svako priznanje i pružiti
podršku entuzijazmu ljudi koji
već godinama vode klubove i
udruženja i odlučno istrajavaju
na ovim zadacima, te uspješno
našoj omladini u Švedskoj prezentuju običaje i našu kulturu.
Mada postoje nedostaci, kao i
greške u pristupu i odabiru materijala, muzičkih tema, arhivske građe, tehničkog izvođenja,
ipak je rad klubova i udruženja
za svaku pohvalu. Jer, poznato
nam je da se sa ovom problematikom veoma teško nose kulturna društva, udruženja i institucije u samoj domovini.
Tehnička organizacija ovogodišnje smotre bila je na visokom
nivou kao i tonska tehnika koja je
funkcionisala veoma dobro, a uslovi u kojima su izvođeni programi
bili su adekvatni. Dobar scenario i
sinopsis, koji su urađeni profesionalno, ispoštovani su vremenski od
strane učesnika i nije bilo nikakvih
nepredviđenih situacija.
Iz ovog svega proizilazi da su
učesnici u takmičarskom dijelu
smotre imali dobre uslove za izvođenje programa i samim tim nisu imali nikakvih smetnji za natjecanje. Za
razliku od 16. i 17. smotre, gdje je
u takmičarskom dijelu učestvovalo
preko 800 takmičara, ove godine je
bio nešto manji broj. Također je primjetno da u nekoliko kategorija nije
bilo uopšte takmičara. Nažalost, to
su negativne stvari koje treba preva10 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
učesnika, povećalo konkurenciju, te samim tim smatram da bi
i kvalitet bio bolji.
U odnosu na prošlu godinu
u kategorijama u kojima je izvođen program učesnici su pokazali ozbiljan pristup i zalaganje
u pjevanju, plesanju i muziciranju. Kvalitet je u većini kategorija bio izjednačen, što znači da
su svi puno radili i vježbali, a
što je za svaku vrstu pohvale.
Mogu sa zadovoljstvom da
konstatujem da je pobijedila
Bosna i Hercegovina, da ovi
mladi ljudi i njihovi stručni
rukovodioci, kao i predstavnici
udruženja, ma gdje bili, mogu
s ponosom predstavljati svoju
domovinu, te prezentirati njenu
kulturnu baštinu.
Folklor
zilaziti i raditi na tome da se proširuju kategorije za takmičenje, a naši
građani samim tim obnove i prošire
vidike naše kulturne baštine. Da bi
se povećao interes za učešće u takmičenju u svim kategorijama, a
pogotovo u muzičkim programima,
kao što je horsko pjevanje, ilahije i
kaside, sevdalinka, ritmičke igre i
takmičenje orkestara, trebali bi donekle izmijeniti kriterije o nagrađivanju.
Već nekoliko godina za osvojeno
prvo mjesto samo budu novčano nagrađeni klubovi u kategoriji folklora,
i to seniori. Mislim da bi veći efekat
bio kada bi svi nosioci prvih mjesta
dobili nekakav novčani iznos u zavisnosti je li grupa ili pojedinačna numera u izvođenju i koliko je sredstava
potrebno uložiti da bi se realizovala
jedna takva izvedba. To bi sigurno
pojačalo interes i privuklo veći broj
Iako u ovom segmentu kulturnog djelovanja ima najviše
organizacionih problema, te
nedostatka stručnog osoblja i
priručne literature, ipak treba
pohvaliti entuzijaste koji vode ovaj
složeni posao u bh. udruženjima.
Poznato je da je vrlo teško motivisati omladinu da se bavi ovom vrstom aktivnosti, da su adekvatni
kostimi i materijali od kojih se oni
šiju jako skupi, da je teško pronaći
muzičare za korepeticiju i muzičku
pratnju, ipak stručni rukovodioci u
ovim sekcijama ulažu veliki napor,
strpljenje, slobodno vrijeme i znanje
da prevaziđu poteškoće i samim tim
očuvaju i prezentuju našu kulturnu
baštinu. Cijeneći sav taj trud amatera entuzijasta imam riječi hvale
za njihov nastup na ovoj smotri, pa
ako ima i kritike sa moje strane, ona
je dobronamjerna jer želim da bude
samo podsticaj za ispravljanje grešaka koje su često napravljene nenamjerno, iz neiskustva i neznanja.
(opširnije na www.bhsavez.org )
opširnije na www.bhsavez.org
Tog sunčanog 18. maja u švedskom
gradu Malmöu, u dvorani „Arena“,
održavala se generalna proba ”Eurosonga 2013”, najveće muzičke
manifestacije lakih nota na ovom
kontinentu. Samo stotinjak metara
dalje, u prostorima „Baltiska Hallen“, Savez bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj imao je svoj
festival – Saveznu smotru kulturnog
stvaralaštva i školstva. Sa preko 600
učesnika u programu bio je to sigurno
najveći skup ovog oblika u bh. dijaspori, a domaćin je bilo bh. udruženje
”Bosanska krajina” iz Malmöa.
Otvaranje Smotre uz defile
učesnika
U prostranom holu sportske hale
na prijemnom štandu učesnike i
goste dočekuju Melina Glavaš i Feko
Pendek. Uredno bilježe broj učesnika
i pratioca, djele gostima i službenim
osobama akreditacije. Tu su i anketni
listići sa kojima Savez želi da dobije
mišljenje članstva o ovoj godišnjoj
manifestaciji i njenoj budućnosti.
Osamnaesta smotra je znak punoljetstva i potrebne su nove ideje, sadržaji,
ali da sve ostane u okviru čuvanja i
promovisanja kulturnog naslijeđa
iz zemlje porijekla. Tehnički uslovi
su omogućili da se po prvi put pred
gledaocima u dvorani u svečanom
defileu predstave svi učesnici i njihove vođe. Voditeljski par iz Malmöa
- Mirela Cerić i Fikret Tufek, koji je
ujedno i autor scenarija i režije, prozivali su udruženja uz kratke informacije o njihovoj historiji i aktivnostima. Na osnovu plasmana na regionalnim smotrama u Göteborgu, Trelleborgu, Arbogi i Gnosjöu, pravo učešća
na Smotri steklo je 18, a nastupilo
je 17 bh. udruženja. Predstavićemo
ih po abecednom redu sa brojem
učesnika i vođama: Arboga ”Mejdan” – folklorna grupa ”Zlatni Behar” – 28 učesnika, Almir Karahodža;
Borås ”Bosna” – 55 učesnika, Jasmin
i Ajdina Selimagić; Eslöv ”Rubin” –
25 učesnika, Bešir i Tarik Rašović;
Gislaved ”BiH” – 22 učesnika, Sadeta Murić i Jordana Livančić; Göteborg ”Behar” - 48 učesnika, Zlatko
Āonlagić; Göteborg KUD ”Dukat”
– 45 učesnika Rako Muratagić i Murat Hačković; Helsingborg ”BiH
94” – 11 učesnika, Senada Stovrag i
Uzeir Tozo; Jönköping ”Sarajevo”
– 36 učesnika, Edvin Jusufspahić i
Bajro Ligata; Kristianstad ”Kristianstad” – 25 učesnika, Sadeta Ožegović
i Mili Kuluder; Landskrona ”Ljiljan” – 35 učesnika, Almina Durić i
Husein Novljaković; Malmö ”Bosanska krajina” - 110 učesnika, Indira
Dervišević i Ferid Suljanović; Malmö
”Sarajevo” – 25 učesnika, Amra i Kenan Salihović i Sabahudin Salihović;
Skövde ”Una” – 32 učesnika, Biba
Begić i Dijana Behremović; Trelleborg ”BiH 92” – 15 učesnika, Medina
Imširević i Ismet Dedić; Värnamo
”BiH” – 31 učesnik, Āurđa Krunešić,
Semira Mešinović i Ekrem Šehić;
Växjö ”Ljiljan” – 26 učesnika, Muwww.bhsavez.org 11
18. savezna smotra kulture i školstva
harem Numanspahić i Haris Šehić;
Örebro ”Miris” – 32 učesnika, Alma
i Dževad Zahirović.
Ovo je smotra mladosti i za
budućnost mladih
Nakon što su intonirane himne
Kraljevine Švedske i Bosne i Hercegovine, učesnike i posjetioce pozdravio je i zaželio dobrodošlicu Ferid
Suljanović, predsjednik udruženja
– domaćina ”Bosanska krajina”.
U ime Ambasade BiH u Stockholmu prisutne je pozdravila Alma
Vražalica, prvi sekretar Ambasade, te predstavnice suorganizatora
Smotre: Almedina Sačić, predsjednica Bosanskohercegovačko-švedskog
saveza žena i Elvisa Deumić, predsjednica Bosansko-hercegovačkog omladinskog saveza. U ime organizatora,
Saveza bh. udruženja u Švedskoj, skup
je pozdravila Azra Jelačić, predsjednica Saveza i uz konstataciju da je ovo
smotra mladosti i za budućnost mladih proglasila je 18. saveznu smotru
kulture i školstva otvorenom.
U revijalnom dijelu programa
nastupili su pobjednici sa proteklih
smotri, pa su posjetioci imali prilku
da ponovno čuju i vide: seniorski hor udruženja ”Ljiljan” Växjö,
harmonikaša Elmina Žigovića (9
godina) iz Kristianstada, te folklorne
sastave: ”Sarajevo”- Jönköping,
”BiH92”-Trelleborg, ”Rubin” – Eslöv, ”BiH94”- Helsingborg, KUD
”Dukat” – Göteborg i ”Bosanska
krajina” – Malmö. Nastupe ovih
grupa pratili su na velikom platnu
video-snimci sa proteklih smotri kao
i inserti dokumentarnog filma ”20 godina BHRF” autora Fikreta Tufeka i
Muharema Sitnice.
Takmičarski dio, juniori i
seniori
U govornom dijelu (recitacije, recitali) za juniore i seniore ocjenjivač
je bila Hadisa Terović, nastavnica
iz Malmöa, a takmičari su za nastup
mogli dobiti maksimalno 30 bodova.
Evo plasmana sa osvojenim bodovima: Recitacija-juniori: 1.Šejla
Fezić, ”BiH” Gislaved – 30 bodova,
2. Esma Cetina, ”Bos. krajina”Malmö - 29 bodova, 3. mjesto: 5
recitatorki iz ”Bosne” Borås – Ajla
Selimagić, Nermina Muminović,
Lejla Šahman, Erna Smajlović i
Belmina Buljubašić osvojile su 28
bodova. Recitacija – seniori: Prvo
12 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
mjesto pripalo je višestrukom pobjedniku Dini Ahmetoviću iz ”BiH”
Gislaved sa 30 osvojenih bodova,
koji se iz ”taktičkih razloga” (6. razred) prebacio u seniorsku kategoriju i omogućio kolegici Šejli iz svog
udruženja da postane pobjednik. 2.
Sadeta Sokol, ”Ljiljan” Växjö – 29
bodova i 3. Amila Kurbašić ”Bosanska krajina” Malmö – 27 bodova. Kategorija ”Recital-juniori”:
1. Bos. krajina” Malmö – Esma
Cetina, Selma Zubović, Amra
Ahmetović i Senka Bačić – 27 bodova. Recital – seniori: 1. ”Bos. krajina” Malmö – Merdana Ramezić
i Amila Kurbašić – 28 bodova; 2.
”Bosna” Borås – Selma Beganović i
Nermina Buljubašić – 27 bodova.
U kategoriji muzičkih sadržaja
moglo se osvojiti maksimalno 70 bodova, a ocjenjivač je bio Muhamed
Softić – Hamo, koreograf ”Kola
Bosanskog” iz Sarajeva. Ovdje je
bilo najviše takmičara i publika je
ovdje ”potrošila” najviše energije u
aplauzima i bodrenju svojih, ali i
kvalitenih grupa iz drugih sredina.
Plasman je ovakav: Hor-juniori:
1.”Kristianstad” iz Kristianstada
sa 62 boda; Hor-seniori: 1.”Bosna”
Borås – 76 bodova, 2.”Bos. krajina”
Malmö – 68 bodova; Sevdalinka-
seniori: 1. Adila Hamzabegović,
pratnja Kenan Jašarspahić ”Sarajevo” Malmö – 51 bod, 2. Hajrica
Zukanović, ”Una” Skövde – 49
bodova.
Ritmičke igre-seniori:
1.”Behar” – Göteborg, koreograf
Denisa Mizdrak – 48 bodova,
2.”Behar” – Göteborg, koreograf
Zlatko Āonlagić i E. Begovac – 42
boda. Po tradiciji na smotre dolazi
najvise folklornih grupa i taj trend
raduje. U kategoriji Folklor-juniori
nastupilo je 6 folklora, a plasman
prva tri je ovakav: 1.”Bos. krajina”
Malmö, koreograf Indira Dervišević,
pratnja Emina Kovačević – 46 bodova, 2.”Ljiljan” Landskrona, koreograf Almina Durić, pratnja Idriz
Turčinhodžić – 43 boda, 3.”Behar”
Göteborg, koreografi i pratnja Z.
Āonlagić i E. Begovac – 42 boda. Slijede: ”Sarajevo” Jönköping, koreograf Bajro Ligata, ”BiH92” Trelleborg, koreograf Medina Imširević i
”BiH” Värnamo, koreograf Āurđa
Krunešić.
Kod seniora nastupilo je čak 10
folklornih grupa, a treće i četvrto
mjesto djelilo je samo pola boda.
Plasman je ovakav: 1.”Ljiljan”
Landskrona, koreograf Almina
Durić, pratnja Idriz Turčinhodžić
– 48 bodova, 2. ”Mejdan” Arboga,
opširnije na www.bhsavez.org
KUD ”Zlatni Behar”, koreograf
Almir Karahodža – 44,5 bodova,
3.”Rubin” Eslöv, koreograf Bešir
Rašović – 43,5 bodova. Četvrto
mjesto sa 43 boda dijele: ”Behar”Göteborg, ”Una”- Skövde, ”Bosna”
– Borås i ”BiH” Gislaved. Dalje
slijede: ”Sarajevo” – Malmö, koreografi Amra i Kenan Jašarspahić,
”Miris” – Örebro, koreograf Alma
Zahirović i ”BiH” – Värnamo, koreograf Āurđa Krunešić. Folklor
iz udruženja ”Ljiljan” Landskrona
ponio je laskavu titulu najboljeg za
2013. godinu. Dosadašnji pobjednici
su za nagradu putovali na turneju u
BiH, pa će to možda biti i ovog puta.
Sve u svemu, za budućnost folklora
se ne treba brinuti, ali se mora ulagati u stručno usavršavanje, a za to
su najbolji stručnjaci iz BiH i to treba praktikovati putem seminara.
Prateće manifestacije
Uz takmičenje u kulturnom
stvaralaštvu i uz školsko takmičenje
odvijaju se i prateće aktivnosti.
Udruženje ”Aktivitet Centar” iz
Halmstadu izložilo je ”Bosansko
Drvo života” – rad Muje Metaja.
Na oslikanom drvetu grane su bile
gole, a posjetioci su ”oživljavali”
drvo dodajući mu listove otiskom
prsta sa zelenom bojom. Ne treba ni
pojašnjavati da je drvo veoma brzo
olistalo i simbolikom progovorilo
o neuništivosti duha Bosne. Svoje
štandove imali su i suorganizatori
Smotre: Bosanskohercegovačkošvedski savez žena izložio je
primjerke knjiga na bosanskom i
švedskom jeziku u čijem je izdavanju učestvovao i ovaj Savez. Bila
je tu u tradicionalna tombola za humanitarne potrebe u BiH, a najviše
su pažnje privlačili ”Cvijetovi Srebrenice” – rad vezilja iz Gračanice
(BiH). ”I prihod od prodanih cvjetova namijenjen je humanitar-
nim akcijama” informiše nas Mina
Zaimović, članica GO BHŠSŽ-a. Na
štandu
Bosanskohercegovačkog
omladinskog saveza (BHUF) informacije nam daje Šemsa Popaja
i ona sa ponosom ističe da je i njen
savez suorganizator ove smotre.
Osim predsjednice Elvise Deumić,
danas su ovdje Elma Mujakonović,
Nina Muratagić, Amila Busuladžić,
Dina Pamuk, Jasmin Džeko, Adnan Avdagić i Azra Sarajlić. Omladina je za vršnjake organizovala
Muzički kviz, a nagrade su dresovi
sa imenima bh. reprezentativaca i
ulaznice za zabavni park Liseberg.
Još jedan štand privlači pažnju posjetilaca na kojem Senadin i Rasudin
Bećirbegović te Senad Grudić daju
informacije o pčelarstvu i njihovom
udruženju.
Smotra je završena, vidimo
se na narednoj
Proglašenjem pobjednika i podjelom učesničkih diploma, te nastupom pobjedničke folklorne grupe
”Ljiljan” Landskrona, spuštena
je zavjesa na 18. saveznu smotru
kulturnog stvaralaštva i školstva.
Zasluženi odmor dobili su svi oni
koji se iza i oko pozornice povezivali
niti ovog velikog šarenog veza: Fatima Selimagić, Jasmin Bajrić, Sead
Jujić i mnogi drugi volonteri. Osamnaesta savezna smotra, održana
osamnaestog maja u gradu Malmöu,
pokazala je i dokazala još jednom da
je Savez bh. udruženja u Švedskoj
najstarija, najorganizovanija i najmasovnija organizacija Bosanaca
i Hercegovaca u Švedskoj. Ovakve
masovne i po sadržaju sveobuhvatne
manifestacije može da organizuje
samo ovaj Savez, jer ima strukturu udruženja i kvalitetne pojedince da
se ovakav skup organizuje i realizuje kao što je to bilo u i oko dvorane
„Baltiska hallen“.
Sve čestitke strukturama Saveza
koje su organizovale Smotru, sve
pohvale domaćinu - bh. udruženju
Bosanska
krajina,
voditeljima
i realizatorima programa, svim
učesnicima programa - zbog njih
je vrijedilo sve ovo organizovati, te
sve pohvale suorganizatorima: Bhšvedskom savezu žena i Omladinskom savezu. Mladost iz svih dijelova ove prostrane zemlje pokazala
je kako se čuva tradicija, kultura i
jezik iz zemlje porijekla njihovih
roditelja. Oni su garancija da Bosna
i Hercegovina živi i ovdje u Skandinaviji. Oni su razlog što smo svi
ovaj majski dan proveli u dobrom
raspolozenju i što će nas to osjećanje
držati do naredne smotre, naredne
zajedničke aktivnosti svih onih kojima je BiH u srcu.
Muhamed Mujakić
www.bhsavez.org 13
18. savezna smotra kulture i školstva
14 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
Belmina Buljubašić,
Borås
Lejla Sarajlić,
Hestra
Medina Vilić,
Burseryd
Emin Tulek,
Gislaved
Amer Dervišić,
Anderstorp
Emina Grudić,
Gislaved
Amela Klinac,
Anderstorp
Ajla Sarajlić,
Hestra
Lejla Šahman,
Borås
Selim Šahman,
Borås
Emina Avdić,
Gislaved
Zlatija Gigović,
Reftele
Adnan Tičević,
Gislaved
Almin Handanagić,
Gislaved
Amela Mulić,
Svenljunga
Ermina Buljubašić,
Borås
Selma Ćirkić,
Svenljunga
Zinajda Crnalić,
Gislaved
Orhan Piljević,
Svenljunga
Dino Ahmetović,
Gislaved
Medina Zekirov,
Gislaved
Šejla Oraščanin,
Gislaved
škole su poznate po dugoj tradiciji i po
najvećem broju đaka koji su osvajali prva
mjesta u svojim kategorijama – razredima.
U organizaciji takmičenja i ocjeni testova učestvovali su nastavnici Sadeta
Murić i Safet Omerović. Pobjednici školskog takmičenja (nedostaje Edvin Baščelija – Gislaved):
Ervin Mulić,
Svenljunga
Nermina
Muminović, Borås
Elma Šabić,
Anderstorp
Husein Cerić,
Gislaved
Uz smotru kulturnog stvaralaštva odvijala se mala ”Olimpijada znanja” za
đake bosanskih dopunskih škola. Koliko je teška borba na očuvanju maternjeg
jezika govori podatak da su se na ovo takmičenje odazvale samo dvije centralne
škole – Gislaved i Borås sa svojim područnim odjeljenjima u Anderstorpu, Hestri,
Svenljungi, Buserydu i Reftele. Ove dvije
www.bhsavez.org 15
BHŠSŽ - Koraci u Evropu
U maju 2011. godine udruženje
”BiH” iz Gislaveda primilo je u
goste KUD ”DEM” iz Kranja. Organizovani su koncerti i druženja
u udruženju ”Bosna” Borås i ”Sarajevo” u Jönköpingu. Vrhunac gostovanja bio je u Halmstadu, gdje se
održavala Savezna smotra bh. kulturnog stvaralaštva i školstva. Ovo
gostovanje trajnije je povezalo bh.
građane iz ovog slovenačkog grada
i sunarodnike u Švedskoj. Gosti iz
Slovenije bili su prijatno iznenađeni organizovanošću bh. građana
u okviru Saveza bh. udruženja u
Švedskoj. Posebno su bili impresionirani aktivnošću aktiva i sekcija
udruženih u Bh-švedski savez žena.
Logičan nastavak kontakata bio je i
poziv da BHŠSŽ sa svojom delegacijom učestvuje na Međunarodnom
festivalu kulture u Kranju. Primamljiv poziv, ali i dilema: kako sa
delegacijom prezentovati ono što
domaćin očekuje – šta i kako rade
članice BHŠSŽ-a u Švedskoj? Anali16 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
za posljednja dva seminara pokazala
je da ovaj savez ima potencijale da
se pojavi na međunarodnoj sceni.
Glavni odbor je donio odluku, a prihvatile su je udruženja: učestvovaće
se na festivalu u Kranju i održaće se
redovan seminar otvoren za sve koji
žele da se upoznaju sa radom ovog
saveza.
Iskorak u Evropu
Maglovito jutro na autobusnoj
stanici u Boråsu nakon kišne noći.
Započeo je 17. april, dan kada
BHŠSŽ po prvi put svoju redovnu aktivnost održava van granica
Švedske. Naredno stajanje i prijem
učesnika putovanja je u Gislavedu.
Sljedeće stajanje u Värnamu, pa u
Halmstadu. U Malmöu se priključuju članice aktiva žena iz ovog grada, te članice iz Gävlea, Stockholma,
Jönköpinga i Mjölbya koje su došle
vozom. Almedina i Fatima kontrolišu spiskove prijava – svi su na broju - 44 putnika. Prelaskom mosta, te
ulaskom u Dansku, započinje ovo
putovanje Evropskom unijom.
Izložba i književno veče
U četvrtak, 18.aprila, sa prvim
zracima sunca, ulazimo u Kranj.
Voćke su u punom cvatu, a na Alpama bijeli se snijeg. Naša domaćica
Dinka Hrustanović, predsjednica
”DEM” Kranj i članica GO SSDBiH iz Slovenije, zaželjela nam je
dobrodošlicu i smjestila nas u Studenstki dom. Dio osoblja u domu je
iz Bosne i osjećamo se kao kod kuće.
Predsjednica Almedina zakazuje
”radnu akciju” na postavljanju naše
izložbe. Prijavljujem se i ja – pola
sata rada, pa u obilazak Kranja. Oko
11 sati krećemo prema zgradi Opštine Kranj. To što idemo 2-3 ulice
pješke, a eksponati kombijem, još
me ne podsjeća na obim ”dobrovoljnog rada”. Ulazni hol je reprezentativan i prostran. Kućni majstori,
Balkanci, pokazuju nam gdje su panoi i kako se montiraju, pa odlaze.
Nakon fizičkog dijela dolazi onaj
kreativni. Tu nam priskaču članovi
grupe ”Lucido” iz Lukavca, koji u
drugom dijelu dvorane postavljaju
svoju foto-izložbu o ljepotama BiH
i Slovenije. Sa ovim radnim druženjem započinje prijateljstvo koje
će, nadamo se, donijeti još puno
ovakvih susreta i prijateljskih veza.
Onih ”pola sata rada” pretvorilo se
u sate. Nije mi žao kad sam vidio
koliko je materijala izloženo iz aktiva u Boråsu, Gislavedu, Halmstadu i Växjöu. Umjesto ručka, mlade
Bosanske iz Kranja poslužile su nas
pravim krajiškim pitama, kolačima
i kahvom. Kratak odmor u sobama,
večera, pa opet u Opštinu. U skupštinskoj sali, kao uvod u Festival,
održava se književno veče na kojoj
učestvuju: Vasvija Dedić Bačevac
(Malmö, Švedska), dobitnica nagrade BHŠSŽ-a ”Najčitaniji bh. pisac
u Skandinaviji i Branislav Lukić
Luka (Lukavac, BiH), pjesnik i slobodni multimedijalni umjetnik. Po
završetku književne večeri posjetioci prisustvuju svečanom otvaranju
izložbe umjetnika iz Švedske, BiH
i Slovenije. Izložba je otvorena uz
prigodna obraćanja Dinke Hrustanović, Zaima Pašića (Engleska),
predsjednika SSDBiH, te Almedine
Sačić, predsjednice BHŠSŽ-a. Publici se predstavljaju i autori izložbe čija su imena u zvaničnom katalogu Festivala: Mirjana Berberović,
Fatima i Mujo Metaj, Jasna August
- svi iz Švedske, te autori fotografija
Adrijana Pisk (Slovenija), Branislav
Lukić Luka i Denis Dugonjić (Lukavac, BiH). Među posjetiocima su
i pristigli gosti iz Gruzije, Ukrajine,
Srbije. Ponosni smo na ono što smo
izložili, prateći sa koliko pažnje
posjetioci razgledaju eksponate.
Posebno smo se obradovali posjeti
članica udruženja ”Gračaničko keranje” čiji smo ”Cvijet Srebrenice”
ovdje izložili i promovišemo ga u
Švedskoj. Dogovorena je još konkretnija saradnja.
Posjeta Ljubljani i
javni nastup
Petak 19. april planiran je za posjetu Ljubljani, glavnom gradu Slovenije i nastupu folklornih grupa na
gradskom trgu. Folklorni ansabli iz
Gruzije, Ukrajine, Srbije, Kosova
(Bošnjaci iz Vitomirice), Velike Kla-
duše i drugi, u nošnjama kreću ispred
poznatog parka Tivoli. Sa momcima
iz grupe ”Lucido” iz Lukavca i Tuzle
evociram uspomene na značajne kulturne, političke i sportske događaje
koji su vezani za Tivoli i pripadaju
zajedničkoj prošlosti. Najavljena kiša
nije pala, koncert na otvorenom bio
je predivan, a ostalo je nešto vremena
za obilazak stare jezgre Ljubljane na
obalama kraške ponornice Ljubljanice. Kratak odmor, večera i priprema
za još jednu našu noć – seminar.
Prezentacija rada BHŠSŽ
u Švedskoj
U skupštinskoj sali naše članice,
domaćini, te gosti iz BiH i zemalja
kojima nije potreban prevodilac.
Predsjednica Almedina insistira da
se počne po satnici, a zvaničnici iz
SSDBiH i Sarajeva priključiće se
kasnije. Nakon Almedininih uvodnih riječi o Savezu, njegovoj strukturi, aktivnostima i budućim pravcima rada, na meni je red da kažem
zašto smo i zbog čega smo u tolikom
broju u Švedskoj i zašto u Kranj dolazimo kao predstavnici Kraljevine
Švedske, a ne zemlje našeg porijekla. Inspiraciju za početak izlaganja
dala mi je Izeta Burazerović, koja je
na jednom panou postavila eksponate Saveza logoraša BiH u Švedskoj.
Rekao sam da se na tom panou, gdje
je prikazana agresija na BiH, masovna ubistva, logori, progon civila,
masovne grobnice, masovne dženaze
i mnoštvo mezarja sa bijelim nišanima, može naći odgovor zašto samo
u Švedskoj boravi 60-70 hiljada
građana porijeklom iz BiH. Usmeno izlaganje dopunio sam kratkim
dokumentarcem prilagođenim za
ovu priliku, a onda je mikrofon preuzela Sadeta Murić. Nadahnuto i
argumentovano govorila je o putu
bh. građana od statusa prognanika
i izbjeglica do statusa punopravnih
građana Švedske. Slušao sam Sadetu
više puta, ali te večeri u Kranju bila
je fenomenalan predavač. Naš novi
prijatelj Branislav iz Lukavca imao
je svoj komentar: ”Gospođo Sadeta, najbolji ste bili kada ste ostavili
svoje bilješke i govorili iz srca”. Da,
tako je, Sadeta govori iz srca i zato je
toliko pažljivih slušača. Sa seminarom smo počeli na vrijeme, ali zbog
obilja pitanja ostali smo nešto duže
uz ”saglasnost” osoblja koje je salu
pripremalo za sutrašnje aktivnosti.
Izlet na Bled,
međunarodna konferencija
i koncert
Sa prijateljima iz Lukavca, Tuzle i Kosova posjetili smo nakratko
Bledsko jezero. Jezero je očuvalo
svoju ljepotu, ali su oronuli okolni
objekti i Rezidencija svjedočili o
prohujalim vremenima. U Kranju
je započeo Simpozij o slovenačkoj
dijaspori na kojem je učestvovao i
Željko Komšić, član Predsjedništva
BiH, a naši predstavnici su bili Indira Dugić i Senada Ferhatbegović.
Završna manifestacija Međunarodnog festivala kulture održana je u
Kongresnom centru ”Brdo”. Bili
smo još brojniji, jer su stigli članovi folklora ”Bosanska krajina”
iz Malmöa, koji su bili na turneji
po BiH. Ne treba ni govoriti da su
od nas dobili najveću podršku prilikom nastupa. Nešto prije ponoći
napustili smo koncert, čekao nas je
dug put, a za mnoge je ponedjeljak
bio radni dan.
Sastanci ”na kilometre”
Noć je protekla u neprekidnoj
vožnji, a po danu je održano nekoliko sastanaka ”na kilometre”
(dužinu sastanka smo računali po
pređenom putu i pauzi). Predsjednica Almedina bi uzela mikrofon i
razgovaralo se o pitanjima kao i na
svakom drugom sastanku. Senada i
Indira, koje su prisustvovale Međunarodnom simpoziju o slovenačkoj
dijaspori, prenijele su tok simpozija i interesantnije teme koje mogu
biti korisne i za našu praksu. Vožnja kroz Njemačku bila je prilika
da se upoznamo sa radom udruženja
penzionera ”Behar” iz Stockholma.
Dolazak u Malmö bio je početak
kraja putovanja u Kranj. Ovdje je
izašla većina putnika. U Halmstadu
su sa Mujom Metajom ”izašle” i šale
iz njegove bilježnice. Dani nakon
povratka potvrdiće da je seminar
u Kranju i aktivno učešće donijelo
više korisnih iskustava nego se očekivalo. Sklopljeni su brojni kontakti
za buduću saradnju, a dokumentarac na TV Hayat prenio je sliku o
BHŠSŽ-u i na druge kontinente. I
odatle stižu povoljne rekreacije. Uz
zadovoljstvo, to je i obaveza da se u
naredne aktivnosti uđe još spremnije i odgovornije.
Muhamed Mujakić
www.bhsavez.org 17
Dijaspora i domovina
moraju biti složne
L
jeto je na pragu i
već smo spakovani
za pohode domovini. Pare su se, na
ovaj ili onaj način,
obezbijedile, pa je sve spremno za onaj mjesečić što ćemo
odmoriti od stresavog zapada,
kako bismo „napunili baterije“ za sljedeću godinu. Znamo
unaprijed da neće ići sve onako
sa našima u „domaji“ kako smo
maštali u ledenim nordijskim
noćima, ali, šta se tu može. Teško je tu nešto značajnije promijeniti. Uvijek će između nas
u dijaspori i naših u domovini
postojati neki nepremostivi jaz
sa kojim nam se valja pomiriti.
Važno je da se jaz ne produbljuje. Zalud je tražiti krivca, bilo
da se radi o nama, o njima ili
o nekom trećem. Krivo je, zapravo, samo izbjeglištvo i promjene koje smo doživjeli svako
u svom novom životu. Bitno je
samo gajiti pozitivnu energiju i
u našoj komunikaciji bježati što
dalje od politike i svakog razgovora na tu temu. Treba se držati
obične priče o zdravlju, djeci,
vremenu i sl. I treba pokušati
njegovati ono što nas spaja.
Znamo mi to ovako, „teoretski“,
svi naizust. Ali jest vraga! Neće
politika od nas, pogotovu kad se
koja popije, a u priču s najbližima upletu se svakidašnje jadikovke. E onda se, bez ikakve zle
namjere, potegnu argumenti:
da se ništa u zavičaju ne radi,
osim što svi kradu, da je u Švedskoj puno bolje jer ljudi i omrču i osviću na poslu i sve je po
redu i zakonu. Da bi imao, moraš potegnuti na poslu i štedjeti. Nema ti majci tu ni kafane,
ni cigarete, ni bespoličenja. Na
ovakvu uobičajenu kritiku nas
dijasporaca planu naši i odmah
potegnu svoje džokere: radili
bi i oni za pet hiljada maraka;
18 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
Piše: Dr. Izet Muratspahić
Resurse dijaspore, osim
pozitivnog lobiranja u
svijetu, kako je s pravom
istakao prof. Filipović,
trebalo bi koristiti za
oporavak posustale i
razorene domovine.
Tu, prije svega, mislim
na pomoć onima koji
žele graditi tu zemlju i
povratnicima
ne vole kad im neko s tolikom
plaćom počne soliti mozak, pogotovu što je „razgulio kad je
grmjelo“ i sad pridikuje s pristojne distance.
Prikriveni jaz se istog momenta
otvara i situacija prestaje biti
opuštena i prijateljska. Preostali dio sijela protiče u pronalaženju isprika za razlaz.
Očito je da se ustaljeni antagonizam uvijek iznova budi čim
se pređe prag neutralnih tema i
pecne u nešto što je u domovini
pogrešno. A toga ima na pasja
preskakala. Znamo to i mi i oni.
Zapravo, lakše bi bilo pobrojati
ono što štima i što liči na normalno uređena društva. E, u to
dijaspora ne smije čačkati.
Još 2007. godine, kad je Svjetski
savez dijaspore na jednom od
svojih neuspješnih kongresa u
Sarajevu nastupio sa nekakvim
prijedlogom promjena, oglasio
se glavni „akademik“, glavom
i bradom Muhamed Filipović i
skresao: „Čija ste vi dijaspora?
Jeste li dijaspora one BiH koju
su nam ostavili naši preci? Vi
niste sa sobom ponijeli Bosnu,
vi živite po drugim zakonima.
Vi ste bh. – emigracija“, „pa bi
vam bolje bilo da ovoj zemlji
pomažete stvaranjem ugleda,
statusa i uticaja nas i vas u svijetu, kao državljana BiH“.
Ili, još jedan skorašnji primjer,
kada je Stranka dijaspore nespretno reagirala na proslavu
Prvog maja u stilu „Dosta je
teferiča!“ „To je licemjerno!,
vrisnuo je u „Oslobođenju“
vrli kolumnista Josip Vričko
tekstom „Draga dijasporo, za
teferič se od usta otkida“. Kao
da je proradio na samo jednu
neopreznu izjavu diplomatski
neuke Stranke za dijasporu sav
pohranjeni bijes i antagonizam
prema onima koji su se situirali
u svijetu i „sole pamet“ onima
kojima „kila janjetine teško
pada na prazan stomak“.
Primjera je napretek. Sve u svemu, ako se malo zagrebe ispod
šminkerske površine, otvore
se mnoge pukotine koje se ne
daju zamazati nikakvim malterima. Jer, pored onih koji su
ipak zadovoljni što im rodbina
iz dijaspore kojom markom zakrpi neku od rupa u slabašnom
budžetu, veliki broj je drugih
koji na sve to gledaju skeptično,
kao želju dijaspore da se pravi
važna i težnju da vlada novcem
izdaleka.
Kako se onda ponašati? Šta treba raditi?
Teško je biti pametan i odrediti mjeru. Osobno mi se čini da
se na ovom planu bespotrebno
troši energija i dodatno razbija
ionako krhko bosansko jedinstvo. Puno bi bolje i svrsishodnije bilo ako bi se bježalo od
onoga što izaziva netrpeljivost
i usmjeravala snaga na ono što
nas spaja. Resurse dijaspore,
osim pozitivnog lobiranja u svijetu, kako je s pravom istakao
prof. Filipović, trebalo bi kori-
stiti za oporavak posustale i razorene domovine. Tu, prije svega, mislim na pomoć onima koji
žele graditi tu zemlju i povratnicima. Protiv sam pomaganja
zajednicama koje zagovaraju
razbijanje zemlje i onemogućavaju da ona normalno funkcionira. Primjera radi, zašto pomagati vlasti općine Prijedor, kada
njen gradonačelnik, izvjesni
Marko Pavić, u povodu obilježavanja Međunarodnog dana
bijelih traka u tom gradu, 31.
maja, gdje su se okupili ljudi
da iskažu svoju solidarnost sa
žrtvama masovnih zločina počinjenih u tom gradu, nazove taj
mirni skup “običnom gej paradom”. To je bezobrazno, drsko i
za svaku osudu. Zato, dijaspora
ne treba tu uopće da investira
i kupuje socijalni mir čovjeku
koji ih zapravo vrijeđa i ponaša
se u najmanju ruku nedolično.
Ovakvih ljudi, nažalost, ima u
velikom broju bh. gradova i njihovo djelovanje treba osuditi i
spriječiti, a nikako pomagati.
To će se najlakše realizirati ako
su dijaspora i domovina složne i
pušu u ista jedra.
Predstavljamo: Savez logoraša BiH u Švedskoj
Širenje istine o logorima u BiH primarni je
zadatak Saveza logoraša
BiH u Švedskoj. Savez
je osnovan 2009. godine
i okuplja četiri lokalna
udruženja u gradovima
Jönköping, Göteborg,
Växjö i Värnamo, sa
oko registrovanih 100
članova. Dan logoraša BiH obilježava se 9.
maja svake godine sa
jasnom porukom: „Da
se ne zaboravi, da se
ne ponovi“. Vođeni tim
povodom, predstavnici
logoraške organizacije posjetili su 11.
maja BiH Udruženje u Norrköpingu
te prisutnima predstavili rad i aktivnosti Saveza.
„Istina o ratnim dešavanjima i
logorima u BiH je ono na čemu zasnivamo naše aktivnosti. Činjenice
govore da su žrtve logora uglavnom
civili, osobe koje nisu aktivno učestvovale u proteklom ratu. U BiH
je do sada registrovano 652 mjesta
zatočenja – zatvora i logora, među
kojima su naročito poznati: Manjača, Omarska, Luka Brčko, Batković,
Dretelj, Heliodrom, Gabela, Drmaljevo, KPD Foča, Sušica-Vlasenica,
Kula-Sarajevo, Žepče... ”, objašnjava
sekretar saveza Melina Glavaš.
Torture i neviđena zlostavljanja
u logorima i zatvorima BiH preživjelo je više od 200 hiljada civila, dok je
pod kategorijom „nestali“ registrovano više od 30 hiljada ljudi. Preživjeli
logoraši nerado govore o svojim iskustvima, često potiskujući svoja sjećanja i traume, što je jedan od problema
u radu Saveza.
„Logoraši su osjetljiva grupa ljudi
koji potiskuju svoja sjećanja, povlače se u sebe i svoj svijet. Dešavanja u
ratu i logorima ostavila su trajne psihičke posljedice i zaista je vrlo teško
pričati otvoreno o svojim iskustvima.
Ipak, smatram da to moramo prevazići i spominjati ono što se desilo. Istine o nestalim logorašima još uvijek
nema i zbog njih moramo biti istrajni
u svojim namjerama. Istinu o logorima mora saznati što više ljudi, da se
to više nikad ne dogodi“, naglašava Melina
Glavaš.
Nedavno je predato
480 novih tužbi sudu
u Banjoj Luci što dovoljno govori o tome da
logoraši još uvijek nisu
došli do pravde i istine,
smatra predsjednik Saveza logoraša BiH Edin
Pezo.
„Predavanje pojedinačnih tužbi izuzetno
je zahtjevan i mukotrpan proces koji ljude
podsjeća na preživljene
torture. Zato logorašima u tome pomaže i Savez logoraša u BiH, kao naša
krovna institucija. Tužba i rezultati
presude više su neka vrsta moralne satisfakcije i pokušaj očuvanja logoraških sjećanja. Dane i godine provedene
u logorima ne možemo dobiti nazad,
ali ćemo nastaviti širenje istine“, istakao je Pezo.
Predstavnici Saveza logoraša BiH
predstavili su i projekt lokalnog Udruženja logoraša Göteborg pod nazivom
”Vi tiger – vår historia berättar”. Projekt u potpunosti finansira grad Göteborg, a usmjeren je prema aktivnostima informisanja o postojanju logora i
pomoći licima koja osjećaju posljedice boravka u logorima.
E. Zeba
www.bhsavez.org
19
NBV:s Förbundskansli reste till
Sarajevo för att på plats lära känna
en kultur och ett folk, som vi mött
och arbetat tillsammans med under
många år i Sverige.
Vi reste för att möta människor, se
landet, besöka kulturarv och minnesplatser och få en glimt av detta mångfacetterade land. Tillsammans med
vår underbara reseledare Aida Serdar
och NBV:s egen pionjär Fadila Jasarevic fick vi uppleva skönhet, givande
möten, sorg och mörka minnen, sång
20 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
och glädje och allt däremellan.
Aida tog oss med till Tunneln,
som byggdes under belägringen av
Sarajevo, till basarerna i Gamla sta´n
och till det nyrestaurerade Biblioteket. Historia och nutid blandades. Vi
fick förståelse och bildning, vi gladdes åt folklivet och skaparkraften hos
detta folk, men grät över människors
ondska.
Vi mötte ungdomar, som tillsammans med oss var med och byggde
upp ett drogförebyggande arbete i
Bosnien, där dessa ungdomar nu är
akademiker och på väg ut i livet. Vi
besökte ett framgångsrikt behandlingshem, som leddes av en av dessa
ungdomar.
Vi mötte Sveriges EU- minister
Birgitta Olsson, som hedrade offren
för massakern i Srebrenica.
Vi besökte Sveriges Ambassadör
Bo Hedberg, som berättade att Sverige
är ett av de största biståndsländerna.
Sverige vill stödja infrastruktur, demokratiska institutioner, småföretagande och miljösatsningar för att Bosnien ska kunna komma med i EU.
NBV har här en viktig uppgift att
bidra med folkbildning, drogförebyggande arbete och goda kontakter, som
byggts upp under över 15 år tillsammans med våra bosniska organisationer.
“För att riktigt älska ett land måste man äta det, dricka det och höra det
sjunga” (citat Michel Déon)
Vi reste upp i bergen för att uppleva natur och se och smaka det genuina. Vi sjöng de vemodiga bosniska
sångerna tillsammans med musiker
på en restaurant, där vi bjöds all denna bosniska rikedom av mat, soppa,
sallad, varmrätt, Baklava och kaffe i
vackra, små kaffemuggar.
Vi fick smaka Oaza, som anses
vara det finaste vattnet i världen och
som exporteras till Vita Huset. Vi
drack även vattnet vid Begovamoskéen i Sarajevo för att försäkra oss om
att vi kommer tillbaka!
Vi bjöds på nyskördade jordgubbar, körsbär och kakor på äppelplantage utanför Sarajevo och sjöng ABBA
tillsammans med ungdomar från bosniska NBV.
Vi reste till Mostar utmed den
vackra, gröna floden och köpte schalar och såg vackert hantverk! Vi njöt
av stillheten i Blagaj under de höga
klipporna.
Vi reste som ett bi och inte som
en fluga…Detta är ett citat från vårt
möte med f.d. Kulturministern Fahrudin Rizvanbegovic, som tog emot
oss i sitt eget historiska herresäte i
Stolac, där han lågmält och ödmjukt
talade om att söka skönheten och
bygga upp, i stället för att hämnas och
hata de som bränt, dödat och förstört.
Fantastiskt!
Ulla Lingesjö
Od 1. jula 2013. godine, kada
Republika Hrvatska postane punopravna članica Evropske unije, BiH
će dvije trećine svoje granice dijeliti
sa EU, što znači i novi režim za promet ljudi, roba i usluga.
Kad je u pitanju vizna politika Hrvatske, ona će od 1. jula biti
u potpunosti usklađena sa viznom
politikom Evropske unije, tako da
će građani BiH koji su u susjednu
državu putovali sa ličnim kartama,
od početka jula granicu te zemlje
prelaziti sa biometrijskim pasošima,
navedeno je u zvaničnom obavještenju Hrvatske upućenom nadležnim
institucijama BiH.
Za državljane BiH to znači da će
se od 1. jula 2013. godine za putovanja u R Hrvatsku primjenjivati režim za putovanje u zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, odnosno
prelazak granice s biometrijskim
pasošima, ukoliko zemlje članice
EU ne odobre daljnji prelazak granice s Republikom Hrvatskom sa
ličnom kartom.
Pored pasoša koji će morati imati, građani BiH u skladu sa nacio-
Ovo ljeto Sarajevo će svim ljubiteljima kulture pružiti brojne sadržaje,
događaje u kojima će moći uživati i
kojih će se rado sjećati. Ljubitelji sevdalinki moći će uživati od 25. do 30
juna kada se održava Treći Sarajevo
Sevdah Fest u sarajevskom Bosanskom kulturnom centru. Kako su organizatori najavili, tokom šest festivalskih noći publici će se predstaviti
nekoliko najboljih i najinteresantnijih muzičara iz BiH, ali i inostranstva,
koji će svaki na svoj način predstaviti
nalnim zakonima koji regulišu kretanje stranaca u Hrvatskoj, moraće
da posjeduju 50 eura po danu ukoliko na konačnom odredištu imaju
obezbijeđen smještaj, odnosno 100
eura ako ga nemaju.
Također, prema standardima
koji važe u EU, putnici iz BiH, koji
u Hrvatsku budu ulazili autobusima, biće zamoljeni da izađu, da bi
se provjera obavila u policijskim
kućicama na graničnim prelazima,
dok će, kada se radi o putnicima u
automobilima, biti primjenjivane
iste kontrole kao i do sada. Dakle,
prema državljanima EU će biti provođena osnovna granična kontrola,
dok će prema državljanima trećih
zemalja biti provedena detaljna granična kontrola uz poštivanje ljudskog dostojanstva.
Problem se dalje javlja i u činjenici da preduzeća iz BiH zbog neprilagođenih standarda neće moći
izvoziti svoju robu i usluge na hrvatsko, odnosno evropsko tržište.
Naime, Hrvatska i BiH godišnje
ostvare robnu razmjenu u vrijednosti između 1,5 i dvije milijarde eura.
Analize Vanjskotrgovinske komore
BiH pokazuju da proizvođači iz BiH
u Hrvatsku godišnje izvezu oko 400
miliona KM, uglavnom proizvoda
biljnog i životinjskog porijekla, pa
ni upravo tu mogao nastati najveći
problem.
Naime, ukoliko bh. proizvođači
svoje robe ne usklade sa evropskim
standardima, ostaće bez tog izuzetno važnog tržišta.
S druge strane, ulazak Hrvatske
u EU mogao bi biti motivacioni faktor za BiH koja bi trebala uskladiti
zakonsku regulativu i standarde sa
evropskim, ako i dalje želi računati
na hrvatsko, odnosno tržište EU.
Alema Pendek
jedinstvene pristupe tradicionalnoj
narodnoj pjesmi - sevdalinci.
Publici će se, između ostalih, predstaviti Marija Šestić & DrAmmar Project, Shaderwan Code, Cristina Soler
& Pacoseco trío, Divanhana, Amira
Medunjanin ft. Reka-Balkan River of
Music i Mostar Sevdah Reunion.
Sarajevo Sevdah Fest namijenjen
je očuvanju i promociji sevdalinke
kao kulturno-historijske tradicije
BiH, te očuvanju i promociji sevdaha
među mladima. Također, jedan od
ciljeva je i stavljanje sevdalinke na
mjesto koje joj i pripada kao kulturnom blagu i jedinstvenom, izvornom
kulturnom proizvodu BiH.
Nakon SSF-a slijede Baščaršijske
noći koje svake godine nude brojne
događaje, od koncerata, izložbi, pa
do promocije knjiga i slično.
Ljubitelji filmske umjetnosti uživaće u avgustu. Naime, devetnaesto
izdanje Sarajevo Film Festivala će se
održati od 16. do 24. avgusta 2013.
-Bez obzira na krizu i recesiju,
Sarajevo Film Festival dat će i ove
godine sve od sebe da bude bolji od
prethodnog izdanja i da recesija ne
utiče na kvalitet samih programa Festivala, istakao je nedavno direktor
SFF-a Mirsad Purivatra.
Kako su organizatori često isticali, Festival je prepoznat i priznat
i od strane filmskih profesionalaca
i publike, pa će i ove godine privući
zasigurno ogroman broj gledalaca,
kao i velika imena iz svjetske filmske
industrije. Predsjednik ovogodišnjeg žirija za Takmičarski program
- igrani film, biti bh. reditelj Danis
Tanović, dok sedmo izdanje Sarajevo
Talent Campusa otvara istaknuti reditelj Leos Carax.
Alema Pendek
www.bhsavez.org 21
Turneja “Bosanske krajine” — opširnije na www.bhsavez.org
Pjesma koju je napisao Armin
Konić-Kona iz udruženja ”Bosanska
krajina” i koju je hor ovog udruženje
izvodio na svim nastupima po našoj
domovini najbolje je dočaravala smisao i snagu ovog putovanja. Upoznati
i biti ponosan na svoju zemlju je bila
ideja vodilja pri planiranju ovog nezaboravnog puta.
Uz novčanu nagradu Saveza
bh.udruženja, putovanje je realizovano od 12. do 21.aprila.
U Banjaluci su nas dočekali Mirsada Delnezirević sa curama iz asocijacije građana „Fatma“ koje su otvorile vrata svojih domova i bile naši
istinski domaćini. Biti u Banjaluci
i ne obići Ferhadiju i Kastel bilo bi
sramota. Sa nama su opet „Fatme“ i
Mirsada. Na koncertu sa „Krajinom“,
nastupa i hor „Safikada“ i zajednički
uspijevaju insprisati posjetioce da
zapjevaju sevdalinke i ilahije. Nastupi folklornih grupa sa bosanskohercegovačkim repertoarom nisu česta
pojava u ovom gradu i Banjalučani
su bili oduševljeni entuzijazmom i
uigranošću folkloraša iz Švedske. Voditelj programa tokom posjete Bosni
bio je izvrsni Fikret Tufek.
Posjeta Jajcu ostaće svima u izuzetno prijatnom sjećanju. Darivanje
cvijeća damama iz „Krajine“ nagovijestilo je da će posjeta ovom kraljevskom gradu biti nezaboravna.
Fantastična Azra Mađo iz „Preporoda“ je bila ta koja je sve isplanirala:
druženje u Domu kulture, obilazak
jajačke tvrđave uz profesionalnog
turističkog vodiča, vožnja brodom i
ručak na Plivskom jezeru, susret sa
načelnikom Edinom Hozanom, zajednički koncert sa KUD-om „Preporod“. Azra Muftić je organizovala
druženje u kafiću nakon koncerta i
tako se zaokružilo ovo uspješno i srdačno sretanje Bosanaca i Hercegovaca iz Jajca i iz Švedske.
U Prijedoru su nam domaćini bili
članovi renomiranog KUD-a „Osman
Džafić“. Srdačan je prijem u prostorijama ovog udruženja u Donjoj Puharskoj. “ Ovaj dom je žila kucavica
u Puharskoj i mjesto gdje se Bošnjaci
Prijedora okupljaju, igraju i druže sa
brojnim gostima“, reče nam Nihad
22 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
Mehadžić, predsjednik ovog društva
. Zajednički koncert ova dva udruženja je održan u Gradskom pozorištu
da bi se nakon toga vratili u dom u
Poharskoj i nastavili druženje do kasno u noć.
U Sanskom Mostu nas dočekuje
Sanjanin Fikret Tufek, a Amir Talić nam se pridružuje nešto kasnije.
Predah je potreban svima, a lijepo
vrijeme i osjećaj da si u „svom“ gradu je opuštajući. Nema stresa ta dva
dana. Koncert se izvodi zajedničkim
snagama sa Kulturno-umjetničkim
društvom „Sanski biseri“ čiji je alfa
i omega Mirza Džamastagić. Entuzijazam ovog čovjeka je zadivljujući, posebno ako se ima u vidu da od
općine Sanski Most ne dobijaju ama
baš nikakvu pomoć.
U Kranju smo se sreli sa članicama i članovima Bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena koje
su ovdje organizovale svoj seminar.
Bosanskohercegovačko
kulturno
umjetničko društvo „Dem” iz Kranja, sa agilnom predsjednicom Dinkom Hrustanović, bilo je domaćin
Međunarodnom kulturnom festivalu u ovom gradu. Na ovaj festival
odazvalo se 15 folklornih grupa. Nastup ”Bosanske krajine” na ovom festivalu bio je kruna turneje po Bosni
i Sloveniji.
Indira Dervišević, koreograf,
iznijela je svoje ocjene ove turneje:
„Jako sam zadovoljna sa turnejom.
Bilo je ukupno pet nastupa, uključujući i nastup u Sloveniji. Sve je
bilo kao što smo planirali i najveće
zadovoljstvo su mi bili aplauzi publike upućeni našim izvođačima. I hor
i omladina iz folklora su obavile svoj
dio posla veoma profesionalno. Bilo
je naporno iz dana u dan, ali mladost
i zanos naših folkloraša je utjecala i
na nas iz hora, pa smo se uz njih i mi
osjećali mlađim. Moji su utisci pre-
krasni i nadam se da će mladi dobiti još više podsticaja za dalji rad, da
će se „hvaliti“ svojim vršnjacima u
Malmöu, te da će se na taj način privući još više omladine, jer nam je cilj
da se oni druže.“
Životno iskustvo
Članovi folklora su bili jedinstveni u ocjeni da će im ovo putovanje
ostati zauvijek u pamćenju.
Arnela Šaranović: Na ovom putovanju smo postali bliskiji jedni drugima i upoznali smo nove osobe koje
imaju isti kulturni interes kao i mi.
Edita Šabić: Ovo je posebno iskustvo za sve nas - jedno vrlo zabavno
i poučno putovanje i nešto što ću ja
nositi sa sobom do kraja života.
Ermina Mahalbašić: Putovanje
u Bosnu je nešto za čim smo svi mi
čeznuli dugo vremena. I u Bosni i
Sloveniji smo vidjeli i naučili stvari
koje ranije nismo znali.
Džemila Glavović: Potpuno je
drugačiji osjećaj nastupati u svojoj
domovini, odakle dolaze naše igre,
nego u Švedskoj.
Eldar Pašić: Ova ekskurzija je
bila cilj kome smo svi stremili. Bili
smo potpuno svjesni da će put biti
veliki izazov i puno naporan, ali sa
ovom prekrasnom grupom nije nikako mogao biti dosadan. Svi gradovi
koje smo posjetili dali su nam nešto
novo. Nisam ni znao da Bosna ima
tako lijepu prirodu!
Lejla i Azra Velić: Vidjeli smo
lijepa mjesta, upoznali nove ljude i
vidjeli igre iz drugih zemalja.
Haris Žilić: Ovo sjećanje će mi
uvijek donijeti osmijeh na lice.
Vedran Kodžić: Napokon smo
dobili priliku da pokažemo šta znamo i u našoj domovini Bosni i Hercegovini! Zagrljaji i puse od Vece.
Ernes Vehabović: Naučili smo
mnogo o našoj zemlji i upoznali
puno nevjerovatnih ljudi s kojima
ćemo održavati kontakt.
Edis Šabić: Putovanje do Bosne i
nazad je najbolje i najinteresantnije
u mom životu i urezalo se duboko i
u moje srce.
Amila Kurbašić: Ovo putovanje
je bilo i zabavno i iscrpljujuće, ali
ne bih imala ništa protiv da ga opet
ponovim.
Anisa Juklen: Svi u grupi smo
došli bliže jedni drugima kroz ovo putovanje koje se neće nikad zaboraviti.
Jakub Ribić: Bilo je zabavno družiti se s drugim udruženjima koja dijele istu kulturu i porijeklo.
Alma Džafer: Ja nikad neću zaboraviti ovo putovanje jer nam je bilo
puno zabavno. Iskreno bih htjela da se
ovo putovanje ponovi u budućnosti.
M.Numanspahić
Linköping
29-og u mjesecu
Tranås
29-og u mjesecu
Örebro
28-og u mjesecu
Malmö
30-og u mjesecu
Trollhättan
27-og u mjesecu
Landskrona
30-og u mjesecu
Motala
29-og u mjesecu
Uppsala
28-og u mjesecu Helsingborg
30-og u mjesecu
Norrköping
29-og u mjesecu
Varberg
30-og u mjesecu Halmstad
30-og u mjesecu
Skultunna
28-og u mjesecu
Värnamo
29-og u mjesecu Göteborg
30-og u mjesecu
Stockholm
28-og u mjesecu
Västerås
28-og u mjesecu
27-og u mjesecu
Strängnäs
28-og u mjesecu
Växjö
29-og u mjesecu Alvesta
Borås
29-og u mjesecu
www.bhsavez.org 23
Sjednica glavnog odbora SSDBiH i Svjetsko prvenstvo u fudbalu
Savez bh. udruženja u Švedskoj i
oblasna organizacija ”Västmanland”
sa pravom su dobili čast da budu
domaćini jubilarnog sportskog druženja bh. dijaspore. Organizacioni
odbor od 12 članova na čijem su čelu
bili Smajo Murguz, predsjednik i
Muhamed Cerić, potpredsjednik,
sastao se 15 puta i razradio u detalje sve obaveze. O rezultatu njihovog
rada najbolje govore usmene i pismene pohvale učesnika Prvenstva.
Sastanak Glavnog odbora
SSDBiH
U prvim danima maja Savez bh.
udruženja u Švedskoj bio je domaćin
dvije manifestacije na ”svjetskom”
nivou. Od 1. do 5.maja u Västeråsu
su boravili članovi Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH
(SSDBiH): Belmin Zec i Selvedin
Dudaković (Austrija), Rufad Šećerbegović i Emir Dedović (Danska),
Zaim Pašić, Anes Cerić i Namik
Alimajstorović (Engleska), Alija
Salihović (Italija), Mirza Bajagilović (Nizozemska), Haris Halilović
(Njemačka), Dženan Nović (Norveška), Dinka Hrustanović (Slovenija), Fikret Kadić (Švedska), Omer
Mičijević (Švicarska), Ahmet Kemal
Baysak i Hasan Šehović (Turska), te
Ana Judi i Ivica Zadro (Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice BiH).
Glavni odbor je održao svoju redovnu (dvodnevnu) sjednicu, a u završnoj fazi priključili su se Azra Jelačić,
predsjednica BHRF-a, Almedina
Sačić, predsjednica BHŠSŽ-a, Elvisa Deumić, predsjednica BHUF-a i
Fehim Halilović, predsjednik MDD
Merhamet Švedske.
Prijem i razgovor u komuni
Västerås
Drugog dana boravka u Švedskoj
gosti su posjetili Skupštinu opštine
Västerås, gdje su im predstavnici ove
opštine sa preko 140 hiljada stanovnika govorili i o ulaganjima u sport
24 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
i rekreaciju. Prevodilac im je bio
Smajo Murguz, koji je i sam član
ovog parlamenta. Nakon razmjene
poklona domaćini su organizovali
zajednički ručak sa švedskim specijalitetima u skupštinskom restoranu.
Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Turskoj, iskoristio je priliku da švedskim domaćinima uruči
prigodne poklone iz Turske.
Žrijebanje na TV
Seminarska sala hotela ”Ta Inn”
bila je aranžirana na svjetskom nivou. Nakon pozdravnih riječi zvanica prišlo se izvlačenju po grupama.
Po prvi put je ovaj čin prenošen sa
slikom i tonom preko interneta, kao i
cijeli tok takmičenja, za što je zaslužan mladi inžinjer Amir Halilović.
Interesantno je da su se utakmice
gledale u 25 zemalja i da je broj otvaranja stranica na http://bihdiaspora-
futsal.se/ bio preko 72.000. U bubnju se našlo 12 ekipa, a regularnost
izvlačenja pratila je Takmičarska
komisija u sastavu: Anes Cerić, Namik Alimajstorović i Alija Salihović
– Sportska komsija SSDBiH, te Muhamed Cerić i Muhamed Mujakić
ispred domaćina. Žrijebanjem su dobijene grupe: A: Švedska, Engleska,
Italija i Turska; B: Belgija, Irska,
Norveška i Wels; C: Austrija, Holandija, Njemačka i Slovenija.
U gostima kod udruženja
”Most”
Nakon što je u hotelu „Ta Inn“
obavljeno žrijebanje za sutrašnje
takmičenje, članovi GO SSDBiH i
predstavnici medija iz BiH i Švedske
posjetili su bh. udruženje ”Most” iz
Västeråsa. Domaćini su prezentirali
svoju aktivnost na očuvanju jezika,
kulture i uspješnog integrisanja u
švedsko društvo. Nakon večere sa
tradicionalnim bh. specijalitetima,
većina gostiju se povukla na spavanje, jer sutra zorom počinje ”glavna”
manifestacija – Deseto svjetsko prvenstvo dijaspore BiH u fudbalu.
Arena „Bombadier“ u
znaku BiH
Nešto poslije 7 sati autobusima
domaćina ekipe su počele prisitizati pred arenu „Bombardier“. Zrake
jutarnjeg majskog sunca umivale
su zastave BiH na svim jarbolima
ispred ovog sportskog zdanja. Nije
bilo sumnje da će 4. maj proteći u
znaku nadmetanja Bosanaca i Hercegovaca iz većine evropskih zemalja i ekipe iz Turske kao prvog
učesnika iz Azije. Na otvaranju je
KUD ”Zlatni behar” iz Arboge izveo
prigodni program. Oni su se upravo
vratili sa turneje po BiH. Sa ”radnim stažom” od dvije godine oni su
se već pridružili eltnim folklornim
grupama u Švedskoj. U ceremoniji
otvaranja učestvovali su: Zaim Pa-
C: Slovenija i Njemačka, te Turska
i Irska kao najbolja trećeplasirane
ekipe. Sigurnim pobjedama u polufinale su se plasirale ekipe Italije,
Belgije i Slovenije, a Njemačka je na
penale pobijedila Švedsku. U polufinalu Belgija je penalima savladala Njemačku, a Slovenija Italiju sa
1-0. Prije finalnih borbi odigran je
susret pionira Bosanskog sportskog
kluba i IF Västerås, a zatim su snage
odmjerili veterani domaćina i SSDBiH. Veterani iz Västeråsa bili su
spretniji i pobijedili su goste sa 2-1.
U susretu za treće mjesto Italija je
sa 3-1 pobjedila Njemačku. Finalni
susret Belgije i Slovenije bio je pun
neizvjesnosti i činilo se da će ekipa
Slovenije napokon osvojiti naslov
najboljeg. Kako nije bilo golova ni
nakon produžetaka, to se pobjednik
dobio nakon penala. Belgija je osvojila šesti naslov rezultatom 3-2, a po
prikazanom ekipa Slovenije ovog
puta zaslužila je više od drugog mjesta. Osim nagrada za plasman od
prvog do četvrtog mjesta, nagrađeni
su: Semir Durić (Belgija) - najbolji
igrač, Igor Bratić (Slovenija) - najbolji golman i Adin Mehmedović
(Italija) - najbolji strijelac. Almedina Sačić, predsjednica BHŠSŽ-a,
predala je specijalni poklon ekipi
Turske za njihov prvi nastup na
prvenstvu. Podijeljeno je više sponzorskih nagrada u vidu dresova poznatih bh. reperezentativaca. Elvisa
Deumić, predsjednica BHRF-a uručila je nagradu najmlađem igraču
Dinu Imoćaninu (Njemačka).
Propuštena prilika
domaćina
Ekipa Švedske je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, koja se od prvog dana određuje sistemom turnira
po regijama, a sve na osnovu Plana
rada Odbora za sport. Svaki put se
pri izboru podjednako vodi računa
o moralnim i sportskim kvalitetima takmičara. Tako će biti i dalje.
Biti domaćin za ekipu bh. građana
u Švedskoj nije značilo i zauzimanje značajnijeg plasmana. Ekipa u
sastavu: Smajo Smajlović, kapiten,
Vernes Čajo, golman, igrači Dže-
šić, predsjednik SSDBiH, Ana Judi,
iz Ministarstva za iseljeništvo, Smajo Murguz, predsjednik Org. odbora,
Azra Jelačić, predsjednica BHRF,
a Prvenstvo su zajedno otvorili Per
Lithammer, šef Odjela za kulturu
i sport opštine Västerås i invalidni
dječak Damir Karić iz Engleske,
učesnik svih prvenstava.
Belgija prvak nakon
penala
U prvoj utakmici sastali su se
Švedska i Engleska, a domaćin je golovima u drugom poluvremenu pobijedio sa 3-0. Nakon što su odigrani
susreti po grupama, u četvrfinale su
se plasirali iz grupe A: Italija i Švedska, iz B: Belgija i Wels, iz grupe
www.bhsavez.org 25
Sjednica glavnog odbora SSDBiH i Svjetsko prvenstvo u fudbalu
nis Džihić, Anes Šabić, Semir Jašarević, Anel Bajramović, Asmir
Avdić, Armin Suljić i Damir Avdić
igrala je organizovano, disciplinovano, ali su izostali rezultati. Neočekivan visok poraz protiv Italije ostavio
je traga na nastavak takmičenja.
Možda bi se izbjegli penali protiv
Njemačke da se odgovorilo istom
mjerom na oštru igru protivnika, ali
selektor Cerić i kapiten Smajlović
imali su na umu prvenstveno sportsku borbu, pa tek onda rezultat. Odsustvo prvog strijelca Adnana Čirka,
koji trenutno igra u Engleskoj, odrazilo se i na efikasnost ekipe. Kapiten ekipe Smajlović reče: „Čovjek u
svemu mora imati malo sreće a mi
je, nažalost, nismo imali ovaj put.
Naša reprezentacija može da žali za
propuštenim šansama protiv Njemačke u četvrtfinalu“.
Za svoje gostoprimstvo dobili su
i dobijaju pohvale i to je najvažnije. Standard, koji su u organizaciji
10. svjetskog prvenstva ostvarili
Savez bh. udruženja u Švedskoj i
bh.građani u oblasti Västmanland,
biće veliki izazov za narednog domaćina.
Refleksije nakon prvenstva
Smajo Murguz, predsjednik
Oblasne organizacije Västmanland
i predsjednik Organizacionog odbora:
”Ovo je bio veliki izazov za sve
nas koji smo učestovali u pripremi i
organizaciji takmičenja, a sama organizacija je zahtjevala velike ekonomske i ljudske resurse. Pohvale
koje dobijamo od učesnika ove manifestacije je dovoljna satisfakcija
svima koji su dobrovoljno radili kako bi se svi ugodno osjećali u
našem gradu i takmičenje proteklo
u najboljem redu. Ovom prilikom
želim da se zahvalim svima koji su
na bilo koji način pomogli da se ovo
26 Glas BiH | broj 164 | juli-septembar 2013.
prvenstvo organizuje i održi. Zahvaljum se prije svega mojim saradnicima, članovima organizacionog
komiteta kao i svim volonterima,
članovima bh. udruženja „Most“
Västerås, „SVEBiH“ Skultuna,
„Bosnisk SK“ Västerås, „Ljiljani“
Hallstahammar, „Mejdan“ Arboga i
”BiH” Enköping. Želim da uputim
jedno veliko hvala članovima GO
SSD-a kao i članovima GO Saveza
bh. udruženja u Švedskoj na podršci i pomoći u organizaciji prvenstva.
Na kraju želim da se zahvalim svim
sponzorima prvenstva, a posebno
opštini Västerås, Savezu bh. udruženja u Švedskoj, Bh-švedskom savezu žena, Omladinskom bh. savezu, Oblasnoj organizacija udruženja
u Västmanlandu, NBV-u i drugim
organizacijama koje su finansijski
pomogle ovu manifestaciju.Vidimo
se sljedeće godine u nekoj drugom
gradu i puno sreće organizatoru narednog prvenstva”.
Muhamed Cerić, potpredsjednik Organizacionog odbora i Koordinator za sport BHRF-a: ”U bivšoj
državi sam kao fudbaler doživio čast
i zadovoljstvo da igram u polufinalu Kupa Jugoslavije. Još veći osjećaj
zadovoljstva ispunjava me sad kad
sam bio u prilici da ugostimo sportske prijatelje iz toliko zemalja. Žao
mi je što zbog finansijskih razloga
nisu došli i drugi. U dane prvenstva
dobio sam prvog unuka i time je
moje ukupno zadovoljstvo zaokruženo. Uložili smo puno truda i sredstava da budemo dobri domaćini i
nadam se da smo to postigli”.
Zaim Pašić, predsjednik SSDBiH: ”Želim da izrazim svoje zadovoljstvo činjenicom da su se naši
Bosanci i Hercegovci uspješno integrisali i dobili puno povjerenje rukovodstva grada Västeråsa. Želim se
zahvaliti na ugodnom ambijentu za
održavanje sastanka Glavnog odbora
SSD BiH, koji je bio veoma koristan
i značajan, pogotovo kada je u pitanju popis stanovništva u BiH, kao i
druge aktivnosti vezane za Zakon o
dijaspori i pitanje ulaganja bh. dijaspore u Domovinu. Za posebnu
pohvalu su dobro pripremljen kulturno-zabavni program kao i dobra
srca naših Bosanaca i Hercegovaca
iz Švedske koji su zaista bodrili ono
što je najljepše: mladost i našu dragu Bosnu i Hercegovinu.
Želim da spomenem Smaju Murguza, Muhameda Cerića, udruženja
iz regije Västmanland, te kompletan Glavni odbor Saveza bh. udruženja u Švedskoj, koji su dali veliki
doprinos u organizovanju ovog susreta. Zahvaljujem se i članovima
GO SSD BiH koji su došli da podrže
ovu manifestaciju i dovedu ekipe, a
posebne čestitke idu pobjednicima
- ekipi iz Belgije.
Enver Nuhanović, Slovenija:
„Bilo je predivno! Ovo je bilo jedno
od najbolje organiziranih svjetskih
prvenstava. Druženje Bosanaca i
Hercegovaca iz cijelog svijeta je
bilo na zbilja visokom nivo. Želim
samo u ime ekipe iz Slovenije i u
svoje lično ime zahvaliti dobrim ljudima iz Švedske na odličnoj organizaciji ovog svjetskog prvenstva!“
Azra Jelačić, predsjednica BHRFa: „Prvi put je Savez bh. udruženja
u Švedskoj organizovao manifestaciju na nivou SSDBiH. Domaćin
manifestacije, oblasna organizacija
Västmanland, sa Smajom Murguzom na čelu, zaista je profesionalno
prišla projektu i to se moglo vidjeti u Västeråsu. Kompletan sadržaj
je bio fantastično organizovan i
sve što je bilo u obavezi domaćina
pripremljeno je bez greške. Lično
za mene ovo je bio dokaz da Savez
bh. udruženja ima potencijal i da
manifestacije na ovom nivou nisu
problem ako je ekipa koja preuzme
obavezu odgovorna. Savez bh. udruženja može biti ponosan na uspjeh
kao i svi članovi koji su dali svoj doprinos u organizaciji Svjetskog prvenstva u fudbalu. Ovom prilikom
zahvaljujem u ime Saveza i u svoje
lično ime svim aktivistima na nesebičnom zalaganju i doprinosu na
kvalitetnom organizovanju takmičenja u Västeråsu.“
Tekst: M. Mujakić
Foto: M.Numanspahić
Brazil čeka navijače i igrače BiH
Petak, 07. juni 2013. godine: Pet
golova u mreži Latvije bilans je još
jedne sjajne pobjede fudbalskih
Zmajeva na čelu sa selektorom Sušićem. Ovaj put Lulić, Ibišević, Medunjanin, Pjanić i na kraju Džeko,
postigli su golove u odličnoj priči
bh. reprezentacije koja nastavlja
dobre igre sa pobjedničkim žarom
i uz nevjerovatnu gol razliku. Ipak,
ne želimo se baviti statistikom – ponos, sreća, zadovoljstvo, osmijeh na
licima i napokon samopouzdanje i
respekt od strane protivnika, sve su
to pomiješani osjećaji – to je ono što
ova fudbalska reprezentacija donosi
u svakoj novoj utakmici.
Riga -„bosanski“ grad na
Baltiku
Naša reprezentacija ni ovaj put
nije bila sama. Ustvari, bilo je to
mnogo bolje i ljepše nego ikada prije. U danu odigravanja utakmice kao
da smo se nalazili u jednom od bh.
gradova. Prijatni domaćini i raspoloženi gosti napravili su nezaboravan
ambijent na ulicama glavnog latvijskog grada. Nepunih sat vremena
prije početka „tekme“ pjesme i dobra
atmosfera iz centra Rige stižu i na
stadion „Skonto“.
Strpljivi i nestrpljivi
navijači
Gromoglasna podrška s tribina
„Skonto“ stadiona označila je početak ove značajne utakmice. Brazil je
sve bliže i primjećujemo nervozu kod
naših igrača koji ne uspijevaju postići gol u prvom poluvremenu i pored
igrača više u polju. Ali ovaj put na licima oko sebe ne vidim zabrinutost i
ljutnju. Svi su i dalje dobro raspoloženi. U Rigi svi čekaju početak drugog
poluvremena na nogama i vjeruju u
nove golove naših momaka. Svi osim
jedne manje grupe. Posebno nervoznim činio se jedan od mladića koji je
stalno mahao glavom i rukama.
Spahić je najbolji na
terenu...
Robin je stigao iz Londona na neki
seminar u Rigu. Ima 25 godina i nije
mogao izdržati a da ne vidi na djelu
Džeku, Pjanića, Lulića i ostale naše
momke. Fasciniran je učinkom BiH i
razočaran lošim igrama engleske selekcije. Robin je jedva izdržao prvo
poluvrijeme, tražeći krivca u svima
osim u našoj igri i našim momcima.
Kada su počeli padati golovi skakao
je kao lud od sreće i zadovoljstva. Bio
je presretan nakon 5:0 i nakon svakog
gola ponavljao isto pitanje: „Kako se
zove vaš kapiten? On je najbolji na
terenu!“
Nakon tri, četiri gola u mreži Latvije, Robin je vrištao od zadovoljstva
i stalno ponavljao: „Brazil, here we
come, here we come“.
„Latvija, Latvija, Latvija...“
Susret koji je prošao bez incidenata na terenu, tribinama, na ulicama Rige i prije i poslije utakmice
pokazuje neko novo lice bosanskih
navijača. Počeli smo cijeniti svoje
uspjehe, slaveći to uz respekt prema
protivniku. Trenuci u kojima naši
navijači prozivaju ime suparničke
ekipe i daju podršku Latviji, ostaće
svima u pamćenju. Teško je to objasniti riječima – zato neka vam sljedeće stanice budu Zenica i Bratislava:
Brazil, mi STVARNO stižemo...!
E. Zeba
www.bhsavez.org 27
"Bosanska Krajina" (Malmö), Jajce 2013. godine
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
4 486 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content