close

Enter

Log in using OpenID

6. nacionalna konferencija o DOP-u

embedDownload
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
GiO
prosinac 2014. • godina 10 • broj 40
gospodarstvo i održivost
6. nacionalna
konferencija
o DOP-u
Dobitnici nagrade Indeks DOP-a 2014.
Demografska
kretanja u
Hrvatskoj i
održivi razvoj
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DOP-u
4.
DOP 3.0
Ugrađen u korporativne
vrijednosti
7.
OKRUGLI STOL
DOP kreće s održivim
razvojem poduzeća
10.-15.
INDEKS DOP-a
Dobitnici nagrada za 2014.
16. - 17.
DEMOGRAFSKI KOLAPS
Prijetnja održivom razvoju
18.- 19.
DOGOVOR U LIMI
Različitost
se sve više prepoznaje kao važan resurs za
održivo poslovanje poduzeća. Univerzalni
pristup odavno nije dovoljan jer je potrebno prepoznati kvalitete i stremljenja
različitih društvenih skupina, inkorporirati
ih u vrijednosti poduzeća i njegovati diferencirani pristup. Uz poboljšanje uloge
žena u biznisu i raznih manjina, kao ključno pitanje održivog razvoja biznisa nameće se generacijski pristup: dok mladi traže
poslove koji im nude i smisao (a ne samo
novac), starije generacije radnika trebaju
dodatnu edukaciju i otvaranje novih mogućnosti. Hrvatska bi trebala posebno biti osjetljiva na potrebe mladih s
obzirom na njihovu visoku nezaposlenost. Iskorištavanje mogućnosti ljudi
u zrelim godinama života nameće se, pak, kao imperativ jer smo jedno od
najstarijih društava u svijetu.
Na ovogodišnjoj, šestoj, Nacionalnoj konferenciji o DOP-u ukazali smo na
najbolje svjetske prakse, kao i na stagnaciju koncepta društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj. Predstavljanjem stručno-znanstvenih radova dali smo doprinos razvoju novih ideja u provedbi DOP-a, vjerujući da
zajedno možemo prerasti u trajni rezervoar inovativnosti. Naglasak je na
nužnosti doprinosa svih dionika jer se DOP sve više shvaća kao društveni,
a ne korporativni koncept. Poduzeća bi, ipak, trebala predvoditi na tom
putu. Gospodarska kriza otežava svakodnevni život i poslovanje i utoliko je
jasnija poruka Ive Usmianija, direktora JGL-a, pobjednika Indeksa DOP-a u
kategoriji velikih poduzeća – da DOP kreće s održivim rastom kompanije.
Pretpostavke za takav rast većeg broja firmi naša država tek treba stvoriti.
Ovo je naš okrugli, 40. broj. I dalje smo otvoreni za vaše ideje, sugestije i
članke. Primili smo vašu poruku da bi voljeli vidjeti više stručnih članaka i
svakako ćemo u narednim brojevima pokušati odgovoriti na nju.
Milan Koštro
Prvi korak u borbi protiv
globalnog zatopljenja
Fotografija sa konferencije možete pronaći na našoj Facebook stranici:
22.
IN-HOUSE RADIONICA
Druga HR PSOR-ova
radionica održana je u INA-i
23.
NAŠIH 40 BROJEVA
S Vama smo 10 godina
www.facebook.com/HrPsor
Impressum:
GiO - Gospodarstvo i održivost
Glasilo HR PSOR-a, ISSN: 1845-4402
Izdavač: Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj - HR PSOR
Kranjčevićeva 8, Zagreb, tel.: 01/4836-650, -653
E-pošta: [email protected], Web: www.hrpsor.hr
Glavni urednik: Milan Koštro
Članovi uredništva: Dubravka Bačun, Ante Gavranović, Mirjana Matešić
Tajnica uredništva, grafičko uređenje: Katarina Plećaš
Fotografije Indeksa DOP: Darko Komorski, Judiat Ljutić
Za istinitost navoda i točnost podataka odgovorni su autori članaka
Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb
facebook.com/HrPsor
2
Hrvatska još čeka širu primjenu
DOP-a
Piše: Mirjana Matešić
Nedostaje interes institucija i javnosti te poticaji za uključenje većeg broja poduzeća u DOP i za
njegovu masovniju primjenu
U srijedu, 10 prosinca, održana je druga po redu ovogodišnja poticanja primjene DOP-a uključe institucije te stvori poticajno
Nacionalna konferencija o Društveno odgovornom poslovanju okruženje koje će dodatno staviti DOP u kategoriju alata za po(DOP) u organizaciji HR PSOR-a i partnera. U mnogočemu je ova stizanje konkurentske prednosti. Naglasio je da je Hrvatskoj poKonferencija donijela novosti te je tim veće zadovoljstvo koje trebna Strategija društveno odgovornog poslovanja te je pohvaprogramski odbor i organizacijski partneri osjećaju zbog uspje- lio naznake da je u pripremi Nacionalni akcijski plan za poticanje
ha koji je polučila. Jedan od većih izazova i novosti ovog doga- zelene javne nabave, koji bi trebao dati prednost poduzećima
đaja bilo je uvođenje stručno-znanstvenog dijela konferencije koja prakticiraju barem jedan vid društvene odgovornosti, one
te natječaj za prijavu stručnih radova. Broj i kvaliteta
prema okolišu.
radova premašili su očekivanja, a zahvaljujući
Profesor Omazić je također prikazao neke prelidobrom odazivu sponzora, tiskan je i na Konfeminarne rezultate Indeksa DOP-a koji je netom
Zbog kotizacija
renciji distribuiran Zbornik prezentiranih raproveden, a temeljita analiza je u tijeku. Podaci
dova čime je povećana vrijednost i doprinos
smanjen je broj
pokazuju da je interes za Indeks malo slabiji neKonferencije razvoju DOP-a. Radovi su trajsudionka konferencije, go prethodne godine te možemo zaključiti da
no zabilježeni i dostupni kao primjeri dobre
primjena DOP-a u Hrvatskoj stagnira. Pozitivni
ali je povećan njihov
prakse te modeli za inovativnost i razvoj
su pokazatelji o kvaliteti metodologije koja i
novih ideja u implementaciji DOP-a.
angažman i doprinos dalje predstavlja izazov za poduzeća, iako neka
Plenarna izlaganja bila su zanimljiva i potiu njemu sudjeluju već sedam godina. To, vjeruradu konferencije
cajna, a posebno je važno istaknuti izlaganje
jemo, govori u prilog uravnoteženom pristupu.
Jacquesa Spelkensa, DOP menadžera GDF SueVesele i pokazatelji rezultata poduzeća koja sudjeza, jedne od vodećih energetskih kompanija u svijetu.
luju u Indeksu, a koji govore u prilog sve kvalitetnijoj priMislav Ante Omazić je dao pregled stanja DOP-a u Hrvatskoj mjeni DOP-a u hrvatskom gospodarstvu. Ono što nedostaje jest
te ukazao na teško stanje u gospodarstvu u kojem, očekivano, interes i poticaji za uključenje većeg broja poduzeća i za njegovu
primjena DOP-a stagnira. Naglasio je potrebu da se u proces masovniju primjenu.
U nastavku plenarnog dijela, imali smo
priliku čuti predstavljanje aktivnosti IKEA
Hrvatske, dok je Merica Pletikosić predstavila projekt u razvoju Vodstvo i održivost malih i srednjih poduzeća: deliberativni angažman (MSP-DA).
Konferencija je okupila zadovoljavajući interes sudionika iako su promjenom
formata uvedene kotizacije. Očekivano,
broj sudionika bio je nešto manji nego na
prethodnoj Konferenciji, tako da je registrirano 134 sudionika. No, bila je vidljiva
veća angažiranost publike, kao i predanost društveno odgovornom poslovanju.
TISKANO NA
EKOLOŠKOM PAPIRU
3
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DOP-u
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DOP-u
DOP 3.0 ugrađen je u
korporativne vrijednosti
Piše: Jaques Spelkens, član Upravnog vijeća CSR Europe
Odgovornost korporacija proteže se na senzibiliziranje i obuku drugih tvrtki u razvoju novih načina
održivog poslovanja, odgovornosti i pristupa koji je više orijentiran prema korisnicima
Svijet u kojem živimo mijenja se vrlo brzim tempom, ekonomski
gledano, ali i gledano s ljudskog stajališta, kao i unutar globalne
perspektive. Odnosi između raznih interesnih skupina zahtijevaju još više pažnje i zaslužuju sve više i više međusobnog razumijevanja za potrebe, zahtjeve i ponude. U takvom kontekstu,
položaj i uloga DOP-a (Društveno odgovorno poslovanje) u svim
dijelovima društva sve je više u fokusu svih ljudskih aktivnosti,
u privatnom sektoru, ali i u javnom prostoru, među nevladinim
udrugama i nadnacionalnim organizacijama. Ali DOP se mijenja
također i u globalnoj perspektivi to treba objasniti budućim menadžerima i razjasniti sadašnjim, kako bi se bolje nosili s novim
temama i problemima.
Međunarodne organizacije poput CSR Europe (osnovan krajem osamdesetih u Bruxellesu, Belgija) igraju vrlo važnu ulogu
u prenošenju informacija o razvoju unutar poslovnog svijeta i
međunarodnih tijela, kao na primjer Europske komisije u Bruxellesu. CSR Europe sastoji se od više od 60 privatnih tvrtki i 30
nacionalnih partnerskih organizacija te razvija alate, instrumente i politike za upravljanje velikim korporacijama (članicama ili
ne). Kao takav, CSR Europe je također poveznica između tih korporativnih tijela i europskih vlasti, koje sve više upravljaju praksom DOP-a. Dakle, od iznimne je važnosti razvijanje i održavanje
pozitivnih odnosa između glavnih dionika.
Enterprise 2020
Većina stranaka u tom odnosu svjesna je činjenice da se trebaju
donijeti važne odluke za promjenu pozicije europskog gospodarstva na svjetskoj karti, uzimajući u obzir i druge čimbenike
razvoja, a to su ekološka, socijalna,
društvena i etička pitanja. Praksa
međusobne razmjene pokazala se
vrlo učinkovitom za suočavanje s
velikim izazovima poslovnoga svijeta: demografski rast, klimatske
promjene, ekonomske i financijske
krize, međunarodna nestabilnost
... Europska komisija to je također
shvatila i pokrenula jednu od svojih najvidljivijih kampanja, a to je
“Enterprise 2020” kojom redefinira
aspekte na koje biznis treba obratiti
pozornost u sljedećih nekoliko godina.
CSR 3.0
To je jako korisno. Doista, adresirajući teme kao što su nezaposlenost
mladih, aktivno starenje, promjene u ekonomskim paradigmama,
upravljanje ljudima i adekvatnosti između svijeta obrazovanja i
4
poslovnog svijeta... svijest
o potencijalnim opasnostima povećala je i nove načine suradnji među različitim
dionicima.
Za mene je najvažnije
uključivanje u poslovanje
brige za ljudsko biće. Suočavajući se s pitanjima zapošljavanja i zadržavanja
kadrova, tvrtke sada imaju tendenciju uključivati i
druge aspekte u svoje strategije i procese upravljanja - kao što su poštivanje
bližnjih, razvoj mekih vještina, zgrada i prostora za
cjeloživotno učenje, ravnoteža između posla i privatnog života.... potpuno
nov način poslovanja postupno dolazi u prvi plan.
To je ono što mi zovemo
“DOP 3.0”, dio je strategije
tvrtki, ugrađen je u njihove
korporativne vrijednosti i prenosi se zaposlenicima,
tvrtki u razvoju novih načina održivog poslovanja,
koji su također povezani s njihovim “društvenim”
odgovornosti i pristupa koji je više orijentiran
aktivnostima. Postoji velika potreba kod zapoPostoji potreba kod
prema korisnicima.
slenika za pronalaženjem smisla u poslu koji
zaposlenika za proSudjelovanje u međunarodnoj razmjeni, učerade i da razumiju zašto i kako njihova tvrtnje ili sudjelovanje u mrežama ili zajednicanalaženjem
smisla
u
ka poduzima ovaj ili onaj korak, poslovni ili
ma svakako je dobra praksa, ali to nije doposlu i da razumiju
strateški.
voljno. Treba nam širi pokret jačanja vlada,
zašto i kako njihoNeke tvrtke, poput one za koji radim kao
institucije, šefova poduzeća, sindikata, neva tvrtka poduzima
DOP koordinator, francuska grupacija GDF
vladinih organizacija, međunarodnih instituSuez, promijenile su svoj moto u funkciji ove
korak, poslovni ili
cija i tijela javne vlasti, usklađivanja zajedničkih
promjene paradigme: u ovom slučaju to je nestrateški
smjernica i zajedničkog rada - s punom transpakada bilo “Ponovno otkrivanje energije”, a danas
rentnošću - za poboljšanje i optimiziranje pristupa
je “Od ljudi, za ljude “, što znači da je briga za dobrobit
svim vrstama pojedinaca, u cijelom svijetu.
zaposlenika ključna za buduće poslovanje tvrtke.
Rad na tim pitanjima na profesionalan način je
jedan od ključeva uspjeha i to tako da se usredotočimo na bolje dijeljenje najboljih praksi, koTo je, naravno, dobar primjer, ali je daleko od
je ipak treba prilagoditi lokalnim i kulturnim
DOP se tiče svih, od
toga da bude zajednički nazivnik za većinu
okolnostima.
tvrtki na svjetskoj razini. Ima još puno razlika
vlasti do udruga i
Nadajmo se da ćemo u idućih nekoliko godiizmeđu načina na koji velike multinacionalne
građana, a ne samo
na svi moći reći “Da, možemo” kao svjetski
pokušati riješiti probleme, a kamoli u načimoto
za poboljšanje.
korporativnog sektora
nu na koji to čine mala i srednja poduzeća,
nevladine organizacije ili tvrtke u zemljama u
razvoju ili u nekim zemljama koje su nedavno ušle u Europsku uniju. Stoga se odgovornost korporacija također proteže na senzibiliziranje i obuku drugih
“Da, možemo”
5
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DOP-u
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DOP-u
Odgovornost IKEA-e: Pozitivni
ljudi i planet
Rentijerski kapitalizam sprječava
razvoj DOP-a
Piše: Hrvoje Dragušica, stručnjak za održivi razvoj, IKEA Hrvatska
Priredio: Milan Koštro
Nastojimo dati više nego uzimamo i to je ono što u praksi predstavlja i znači People and planet
positive, rečeno je na predstavljanju IKEA-e kao primjera dobre prakse
Sudionici okruglog stola istaknuli su nepoticajno poduzetničko okruženje kao najveću prepreku
primjeni naprednih praksi DOP-a
Tvrtka IKEA dugi niz godina posvećena je održivom razvoju, a
sada smo odlučili poduzeti sljedeći veliki korak: održivi razvoj
postao je jedan od temelja našeg poslovanja. Zbog tako ambicioznog pozicioniranja DOP-a stvorena je strategija održivog
razvoja „People and planet positive“ (PPP). PPP strategiju koristimo kao razvojnu vodilju na temelju koje uvodimo inovacije i
promjene u način poslovanja, usmjeravamo ulaganje i spoznajemo nove poslovne prilike.
Osiguravanjem dugoročnih izvora važnih resursa povećavamo
našu konkurentnost, podržavamo i razvijamo naše dobavljače
te produbljujemo odnos s klijentima i zaposlenicima. IKEA vodi
poslovanje tako da odgovaramo na potrebe ljudi i društva bez
ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da učine isto. Također, PPP znači živjeti unutar granica koje nam zadaje Zemlja,
štiteći njen ukupni „račun“, bez odlaženja u „minus“. Stoga koristimo tri nositelja promjena:
1. Želimo inspirirati i omogućiti milijunima naših kupaca živjeti održivije u njihovim domovima – biti vodeći u razvoju
proizvoda i rješenja koja smanjuju potrošnju ili generiraju
energiju, smanjuju i razvrstavaju otpad, smanjuju potrošnju vode – sve to uz najmanji mogući trošak.
2. Težiti ka neovisnim izvorima energije i resursa – cilj je da do
2020. godine tvrtka IKEA globalno proizvodi onoliko obnovljive energije koliko i potroši.
3. Biti vodeći u stvaranju blagostanja za ljude i zajednice – pozitivno utjecati na sve zajednice na koje utječe naše poslovanje.
Kako to izgleda u robnoj kući IKEA
Zagreb?
Svaku novu robnu kuću IKEA planira tako da bude bolja i iskoristivija od dosadašnjih i zato je IKEA Zagreb naša najsuvremenija
i najodrživija robna kuća. U nju su ugrađene sljedeće tehnologije:
• geotermalne pumpe sa šest geotermalnih bunara (predgrijanje i prethlađenje)
• PV paneli na cijelom dostupnom dijelu krova (300 kW/h)
• sakupljanje kišnice koju koristimo za ispiranje toaleta i hidrantski sustav
• sva je rasvjeta LED rasvjeta što omogućuje velike uštede na
električnoj energiji
• BMS sustav za centralno upravljanje energetskim sustavima s ciljem optimizacije potrošnje energije
Prilikom planiranja robne kuće posebnu pažnju posvetili smo
zbrinjavanju otpada. U unutrašnjem prostoru smješteni su kontejneri za razdvajanje te vertikalne preše za različite frakcije otpada, a u vanjskom dijelu nalaze se kontejneri za razdvajanje i
skladištenje te roll packer za drvo i horizontalna preša za karton
i papir. Uz pomoć vanjskih partnera tako s lakoćom zbrinjavamo
25 frakcija, osim komunalnog otpada (koji čini 10–15% ukupne
količine otpada). U ulaznom dijelu robne kuće postavljen je zid
za recikliranje gdje kupcima omogućujemo zbrinjavanje 8 najčešćih frakcija otpada. Rezultat je da smo već u prvom mjesecu u
poslovanju s otpadom bili financijski pozitivni.
Kao dodatnu vrijednost za naše kupce
omogućili smo 8 besplatnih mjesta za punjenje električnih vozila te besplatno zbrinjavanje starih madraca za one koji kupe
novi madrac i naruče dostavu.
Dugoročnim i stalnim ulaganjem u održivi
razvoj tvrtka IKEA osigurava svoj opstanak
na tržištu i pozitivno utječe na trend promjena koje je donijelo globalno suvremeno
poslovanje.
6
Kako naša velika poduzeća primjenjuju društveno odgovorno
poslovanje, pitao je na početku moderator Žarko Horvat predstavnike Agrokora, Atlantic Grupe, Podravke i JGL-a. Mislav Galić, Agrokorov izvršni potpredsjednik, naglasio je sve snažnije
orijentiranje kompanije na energiju dobivenu iz biomase i bioplina. „Agrokor svoju društvenu odgovornost provodi i zapošljavanjem mladih“, kaže Galić, podsjetivši da su dali priliku za
zaposlenje za njih tisuću, od čega su ih polovicu i zaposlili.
Predsjednik Uprave Jadran Galenskog laboratorija (JGL) Ivo
Usmiani istaknuo je ulaganje tvrtke u recikliranje otpadnih voda, LED rasvjetu i rashladne tornjeve koji smanjuju potrošnju
energije. Usmiani konzistentno tvrdi da DOP kreće s održivim
rastom kompanije. „Premalo je firmi koje su profitabilne i ambiciozne. Jedino povećanjem njihova broja možemo razbiti negativnu percepciju o poduzetnicima. No, mi imamo jako skupu
državu, koja onemogućava razvoj takvih kompanija“.
Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi zapitao se,
pak, o odgovornosti svih dionika u društvu, podsjetivši da su
male pravaške stranke 2009. spriječile njihovo preuzimanje Podravke. “Atlantic nije kupio Podravku nego Drogu Kolinsku, narastao mu je prihod na 5,5 milijardi kuna, dok je Podravka ostala, unatoč potencijalu, na 3,8 milijardi”, podsjetio je Tedeschi.
Nogometaši i manekenke ispred
poduzetnika
DOP kreće s profitom
Podravkin čelnik Zvonimir Mršić na ovu epizodu gleda sasvim
suprotno, naglasivši da sada imamo dvije uspješne tvrtke te poručivši da tek treba vidjeti tko će koga preuzeti. Podravka je, kaže, danas iznimno predana DOP-u. „Pokrenuli smo projekt Zdrav
k’o dren, kojim želimo prevenirati oboljenja iako smo proizvođači lijekova. Mnogi se pitaju hoće li to dugoročno dovesti do
smanjenja profita. Mi smatramo da neće jer ćemo s vremenom
preorijentirati proizvodnju prema proizvodima koji pridonose
zdravom životu“.
Tedeschi pak smatra da je hrvatsko društvo siromašno, prepuno napetosti. „Ne čudi loš imidž poslodavaca. Mi njegujemo
rentijerski kapitalizam; san mladih je oročiti neki novac i živjeti
od kamata. Nogometaši i manekenke postali su im uzori. Njih i
gledamo po medijima, umjesto da je Željko Sobol s jednom od
najprodavanijih aplikacija na App Storeu svaki dan bude u TV
Dnevniku“, kaže Tedeschi.
Mršić izdvaja nelojalnu konkurenciju kao primjer destimuliranja
društvene odgovornosti. „U trgovinama odmah do naših stoje
proizvodi kompanija koje ne plaćaju radnicima doprinose ili su
u blokadi. Nelojalna konkurencija problem je i u sportu: HEP i
HŽ Infrastruktura sponzoriraju određene klubove, a ja se pitam
s kojim pravom daju novac poreznih obveznika samo nekim
klubovima, a drugima ne?
Mi smo već smanjili sponzorstva, našu društvenu odgovornost razvijamo u drugom,
strateškom smjeru. Jedino
Podravkina pasata napravljena je od hrvatske rajčice i
to je naša društvena odgovornost jer time pomažemo
opstanak i održivost lokalnih
proizvođača rajčice“.
Igranje na ovu kartu zasmetalo je Tedeschija, koji je poručio da nema nacionalnog
interesa u biznisu.
7
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DOP-u
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DOP-u
ORGANIZATOR
Indeks DOP-a 2008.-2014.
Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj
POKROVITELJI
Broj poduzeća prema tipu djelatnosti
Ostvarenost bodova u postocima
Predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović i
Ministarstvo gospodarstva
SUORGANIZATORI
PRIZNANJE GRADU PULI
Gradu Puli uručeno je Priznanje za promicanje i primjenu
društveno odgovornog poslovanja. Ovaj grad prošli mjesec
je postao prvi grad u svijetu s certifikatom SR10 za društvenu
odgovornost. Pula priprema i Izvješće o održivosti, čime će
postati prva jedinica lokalne ili javne uprave U Hrvatskoj koja
izvještava o nefinancijskim učincima. Zamjenici gradonačelnika
Eleni Puh Belci priznanje je uručila ravnateljica HR PSOR-a
Mirjana Matešić.
SPONZORI
Evaluacija
6. nacionalne
konferencije
o DOP-u
4,6
ukupna ocjena
konferencije
UZ PODRŠKU
PREDSTAVLJANJE STRUČNIH RADOVA
Na Konferenciji su predstavljeni stručni radovi, koji su tiskani
u Zborniku radova 6. nacionalne konferencije o DOP-u.
Sudionici konferencije pratili su željene radove kroz tri panela:
Zaštita okoliša i održiva uporaba resursa i energije, Društvena
odgovornost na tržištu, odgovornost medija i obrazovanje za
DOP te Društvena odgovornost kao dio strateškog upravljanja.
8
MEDIJSKI POKROVITELJI
Zastupljenost po profilu organizacije
Zastupljenost po profilu sudionika
9
DODJELA NAGRADE INDEKS DOP-a 2014
DOBITNICI NAGRADE INDEKS DOP-a ZA 2014.
DOBITNIK INDEKSA DOP-a U
KATEGORIJI VELIKIH PODUZEĆA
S prosječnim 22%-tnim rastom, JGL je najbrže rastuća domaća farmaceutska tvrtka. U portfelju tvrtke danas je 100 brendova,
540 proizvoda i 1.100 varijacija, a 75% prihoda ostvaruje se izvozom.
Zahvaljujući timskom i predanom radu zaposlenika, kao i kontinuiranom ulaganju u razvoj inovativnih proizvoda kojima se
potiče pozitivan stav te educira o važnosti zdravlja kao preduvjeta za ispunjen i sretan život, JGL je uspio ostvariti zapažene
rezultate u mnogim nefinancijskim segmentima. Uz izvrsne prakse upravljanja ljudskim resursima, kao prioritetno područje
održivosti određen je odnos prema zajednici i okolišu.
Ivo Usmiani, predsjednik uprave JGL-a, primio je nagradu Indeksa DOP-a 2014.
u kategoriji velikih poduzeća
Melita Bači, glavna direktorica Hartmann Hrvatske, primila je nagradu Indeksa
DOP-a 2014. u kategoriji srednjih poduzeća
Unapređenje kvalitete života kroz brigu o zdravlju, s naglaskom na korištenje blagodati morske vode, u središtu je misije i
vizije tvrtke. Stoga, duboka svijest o ljekovitosti morske vode Jadrana, osnovne
sirovine brenda Aqua Maris, potaknula je tvrtku da stane iza projekta „Edukacija
djece predškolske i školske dobi u Hrvatskoj o potrebi očuvanja i zaštite Jadranskog
podmorja“, a ekološka svijest nastoji se podići i među zaposlenicima kroz akcije
čišćenja plaža.
Planiranom rastu prihoda, kao i rastu u segmentu novih zapošljavanja, u budućnosti
će svakako doprinijeti aktualna investicija u Rijeci. Proizvodno-istraživačko-skladišni
kompleks Pharma Valley nedvojbeno će biti pokretač rasta zapošljavanja i općeg
gospodarskoga razvoja grada i županije.
DOBITNIK INDEKSA DOP-a
U KATEGORIJI SREDNJIH PODUZEĆA
Vesna Pritchard, glavna direktorica Globtour Eventa , primila je nagradu
Indeksa DOP-a 2014. u kategoriji malih poduzeća
Aleksandar Golub, predsjednik uprave OiV-a, primio je nagradu Indeksa DOP-a
2014. u kategoriji javnih poduzeća
Hartmann Hrvatska d.o.o. dio je grupacije Brodrene Hartmann A/S, najvećeg svjetskog proizvođača ekološke ambalaže
načinjene od oblikovanih papirnih vlakana te opreme za ovaj tip proizvodnje. Papirna vlakna oblikuju se od recikliranog papira,
što sve Hartmannove proizvode čini ekološkim, biorazgradivim i CO2 neutralnima. Održavanje visoke razine kvalitete, poštivanje
ekoloških standarda, brigu za zaposlenike kao i društveno odgovorno poslovanje potvrđuje kroz certifikate ISO 14001, ISO
9001, OHSAS 18001, SA 8000, ISO 22000 i FSC.
Hartmann Hrvatska sudjeluje u mnogim aktivnostima lokalne zajednice. Njeguje dugogodišnju suradnju s dječjim domom
„Svitanje“, Udrugom invalida i Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije te financijski podržava lokalne umjetničke,
društvene i sportske aktivnosti.
Poduzeće je član HRPSOR-a, Zajednice za društveno odgovorno poslovanje HGK te UN Global Compacta. Također je potpisnik
Womens Empowerment Principles te član Nordic Chamber of Commerce.
Kupoprodajni odnosi sve se više pretvaraju u partnerske, gradeći na taj način čvrst i
dugoročan lanac nabave. Internim auditima, anketama i razmjenom informacija aktivno
sudjeluje u razvoju društveno odgovornih odnosa kod naših partnera.
Na taj način Hartmann ide u susret potrebama svojih kupaca, stavljajući naglasak na
efektivne radne procese koji omogućuju postizanje boljih poslovnih rezultata, zadovoljstvo
zaposlenika, dijeljenje znanja te poduzimanje konkretnih razvojnih akcija.
10
11
DOBITNIK INDEKSA DOP-a
U KATEGORIJI MALIH PODUZEĆA
Globtour Event d.o.o. vodeća je hrvatska putnička agencija s 36 godina iskustva u turizmu. Od 1997. godine smo Carlson
Wagonlit Travel (CWT) partner za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Zajedno s CWT-om implementirali smo najviše
standarde usluga kakve su tražene od poslovnih putnika, ali i ostalih putnika širom svijeta.
Nastojeći održati korak s rastućom potražnjom za pomoć pri organizaciji različitih poslovnih skupova i događanja, specijalizirali
smo se kao event management tvrtka i profesionalni organizator kongresa nudeći visoku razinu usluge.
Osim iskustva u korporativnim putovanjima, imamo dugogodišnju tradiciju i u organizaciji luksuznih individualnih i grupnih
putovanja.
Naša misija je pružiti najvišu razinu usluge našim nacionalnim i međunarodnim klijentima te aktivno sudjelovati u kreiranju
kvalitetne turističke ponude destinacije Hrvatske i regije kroz inovativan pristup razvoju novih turističkih proizvoda, s naglaskom
na autohtone vrijednosti i kulturnu baštinu.
Odgovorno poslovanje za nas je imperativ. To je način kako djelujemo - s
punom pažnjom njegujući etičke norme, poštujući naše zaposlenike te
vodeći brigu o zaštiti okoliša i prirodnih resursa, uzimajući u obzir očekivanja
naših klijenata i ostalih dionika.
Svjesni da je povjerenje naših klijenata i javnosti najvažnije za naš održivi
uspjeh, razvili smo standarde koji su u potpunosti integrirani u naše poslovne
strategije i oni kao takvi predstavljaju podršku odgovornom poslovanju
tvrtke.
DOBITNIK INDEKSA DOP-a
U KATEGORIJI JAVNIH PODUZEĆA
Odašiljači i veze d.o.o. (OiV), sa 88-godišnjim iskustvom u odašiljanju radijskih i televizijskih programa, samostalno je trgovačko
društvo u potpunom državnom vlasništvu. Društveno odgovorno poslovanje (DOP) sadržano je u misiji tvrtke te u svakodnevnom
poslovanju pokušavamo djelovati na društveno odgovoran način. Pored Uprave i Nadzornog odbora, koji su glavni pokretač
i nositelj DOP-a, aktivno djeluje Radna skupina za DOP. Bitan naglasak stavili smo na transparentnost rada, a imamo i vlastiti
Kodeks poslovnog ponašanja i etike. OiV svake godine donosi Antikorupcijski program s jasno
definiranim ciljevima, mjerama i rokovima ispunjenja.
Značajke naših djelatnosti uvjetuju potrebu primjene sustava upravljanja kakvoćom i okolišem
te zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu utvrđene normama ISO 9001:2008, ISO 14001:2004 i
OHSAS 18001:2007. OiV pridaje iznimno značenje zaštiti okoliša te smo predani zbrinjavanju
otpada, izbjegavanju njegova nastajanja i ponovnoj uporabi, edukaciji zaposlenika te uvođenju
novih tehnologija.
Brinemo i o lokalnom i društvenom razvoju, dok je proces dodjele donacija i sponzorstava
propisan internim pravilnikom te smo ponosni što s primateljima donacija njegujemo partnerski
odnos. Znajući da se uspješnost poduzeća ne mjeri samo profitom, redovito izvještavamo i o
nefinancijskim aspektima poslovanja.
Najveći obol društvenoj odgovornosti daju naši radnici, bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće.
Iznimno smo ponosni što je naš trud prepoznat te smo treći put postali dobitnici godišnje
nagrade Indeks DOP-a.
12
DOBITNIK INDEKSA DOP-a U
KATEGORIJI ODGOVORNE POLITIKE
I PRAKSE U RADNOJ OKOLINI
Ericsson Nikola Tesla je vodeći regionalni isporučitelj komunikacijskih proizvoda i usluga u operatorskom segmentu te isporučitelj
inovativnih informacijsko-komunikacijskih rješenja vezanih uz zdravstvenu zaštitu, promet, državnu upravu, komunalne djelatnosti
i multimedijsku komunikaciju. Zahvaljujući aktivnostima Centra za istraživanje i razvoj te ekspertnih centara za usluge kupcima,
kompanija je vodeći hrvatski izvoznik znanja. Ericsson Nikola Tesla svojim poslovanjem potiče pametno, održivo i uključivo
gospodarstvo s visokim stupnjem zaposlenosti, produktivnosti i društvene povezanosti. Inovativni i motivirani stručnjaci koji
su usmjereni na postizanje visoko postavljenih ciljeva te imaju kulturu pobjednika glavna su komparativna prednost kompanije
te nositelji razvoja. Iza rezultata kompanije stoji snažan tim od gotovo 1800 stručnjaka čije je znanje i stručnost ugrađeno u
sve projekte i aktivnosti na domaćem i brojnim inozemnim tržištima. Stoga,
posebna pozornost usmjerena je na privlačenje i razvoja ljudskih potencijala te
izgradnju i unaprjeđivanje motivirajućeg radnog okruženja za sve zaposlenike.
Najviša razina integriteta i etičnosti u vođenju poslova, jednake mogućnosti i
uvjeti rada za sve zaposlenike te ravnopravnost i zaštita ljudskih prava ključna
su načela poslovanja u Ericssonu Nikoli Tesli. Uz financijsku, kompanija ima
visoko osviještenu odgovornost prema svim interesnim skupinama i društvu u
kojem djeluje. Svi projekti usmjereni prema zajednici usklađeni su s najboljom
svjetskom praksom na tom području. Kompanija tradicionalno ulaže značajna
financijska sredstava u realizaciju brojnih humanitarnih projekata te projekata
iz područja obrazovanja zdravstva, kulture, sporta i slično.
DOBITNIK INDEKSA DOP-a
U KATEGORIJI ODGOVORNE POLITIKE I
PRAKSE UPRAVLJANJA OKOLIŠEM
Osamnaestu godinu za redom dm je potvrdio lidersku poziciju na tržištu drogerijskih proizvoda, uvelike zahvaljujući i činjenici
što su odgovorno i savjesno poslovanje utkani u našu poslovnu strategiju.
Upravo se u projektima poput dm green city projecta ogleda posvećenost dm-a društveno-odgovornom djelovanju i zaštiti
okoliša, a u okviru kojeg smo obilježili Međunarodnu godinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Pri tome smo podržali
devet obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava kako bismo ukazali na važnost održivog gospodarenja prirodnim resursima.
Vlastitim primjerom željeli smo ukazati na to kako principe održivosti uklopiti u svakodnevno poslovanje, stoga smo na krovu
Upravno-distributivnog centra dm-a instalirali solarnu elektranu. Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije
uskoro će premašiti potrebe Upravno-distributivnog centra dm-a za energijom. Također, projektom Više od mene dm potiče
zaposlenike da prepoznaju i odgovore na potrebe zajednice u kojoj žive. Svaki
zaposlenik za volontiranje od dm-a dobiva slobodan dan. U protekloj godini više
od 700 zaposlenika dm-a poklonilo je svoje vrijeme volontirajući u više od 100
udruga, humanitarnih organizacija i volonterskih inicijativa diljem Hrvatske.
I ove godine dm je dio svog poslovanja usmjerio na naše najmlađe – najvažnije
pokretače zelenog načina razmišljanja. Potaknuli smo i nagradili ekološku
osviještenost mladih u akciji Zeleni korak. Više od 30.000 osnovnoškolaca iz cijele
Hrvatske sakupljalo je i recikliralo papir, a najuspješnije ekologe dm je nagradio
pametnim pločama i kantama za sortiranje otpada.
13
DODJELA NAGRADE INDEKS DOP-a 2014
DOBITNIK INDEKSA DOP-a
U KATEGORIJI ODGOVORNI ODNOSI SA
ZAJEDNICOM
CEMEX Hrvatska najveći je regionalni proizvođač cementa te rastući proizvođač betona s tradicijom poslovanja dužom od sto
godina, ali i jedna od prvih hrvatskih tvrtki koja je načela održivosti uvela u temelje svog upravljanja.
CEMEX-ov model održivog razvoja čine tri glavna cilja održivosti počevši od poboljšanja stvaranja vrijednosti, a što uključuje
ostvarivanje vodeće pozicije u održivoj gradnji te niže troškovno stambeno zbrinjavanje i infrastrukturu, zatim upravljanje
otiskom, odnosno poboljšanje strategije ugljika te izvrsnost u upravljanju zaštitom okoliša i bioraznolikošću te naposljetku
uključivanje interesno-utjecajnih skupina, što podrazumijeva visok prioritet zdravlja i sigurnosti na radu, jačanje lokalnih
zajednica te partnerstvo s ključnim dionicima.
CEMEX smatra da je kao ravnopravni član zajednice u kojoj posluje pozvan brinuti se za zajednicu, doprinositi njenom
razvoju i poboljšanju kvalitete života svojih sugrađana, bilo da se radi o humanitarnim projektima, ulaganju u obrazovanje
ili pomoći posebno osjetljivim društvenim skupinama. Posebno je vrijedan
godišnji Dan otvorenih vrata čiji je cilj zajednici približiti postupke proizvodnje
građevinskih materijala, a kao partner CEMEX sudjeluje i u brojnim lokalnim
infrastrukturnim projektima te brine o osjetljivim društvenim skupinama
donacijama u materijalu i radu. Tvrtka se ponosi i dugogodišnjim prijateljstvom
koje njeguje sa štićenicima Dječjeg doma Miljenko i Dobrila iz Kaštel Lukšića koji
su pokrenuli sami zaposlenici te kumstvom nad trima lokalnim eko-školama. Za
svoj doprinos zajednici CEMEX je nositelj brojnih priznanja, a rado će istaknuti i
da je ovo već četvrti Indeks DOP-a koji je zaslužio svojim društveno odgovornim
radom.
DOBITNIK INDEKSA DOP-a
ZA NAJVEĆI NAPREDAK
Ana Fostač-Krilčić, Prokuristica, Voditeljica resora Ljudskih resursa u dmdrogerie marktu, primila je nagradu Indeksa DOP-a 2014. odgovorne politike i
prakse upravljanja okolišem
Branko Mozara direktor korporativnih komunikacija i javnih poslova u Cemexu,
primio je nagradu Indeksa DOP-a 2014. u kategoriji odgovorni odnosi sa
zajednicom
Snježana Bahtijari, direktorica kompanisjkih komunikacija i društvene
odgovornosti u Ericsson Nikoli Tesli, primila je nagradu Indeksa DOP-a 2014. u
kategoriji odgovorne politike i prakse u radnoj okolini
Vladimir Kristijan, predsjednik uprave HBOR-a, primio je nagradu Indeksa
DOP-a 2014. za najveći napredak
HBOR je razvojna i izvozna banka koja potiče sustavni, održivi i ravnomjeran gospodarski i društveni razvitak. Glavna područja
aktivnosti su financiranje razvitka hrvatskog gospodarstva i infrastrukture, projekata zaštite okoliša, potpora razvitku malog i
srednjeg poduzetništva te poticanje izvoza i osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od političkih i komercijalnih rizika. Osim što
nudi povoljne uvjete financiranja i omogućava pristup financiranju skupinama poduzetnika za koje poslovne banke ne iskazuju
veliki interes (početnici, mladi, žene poduzetnice, inovatori), razvija i nove financijske proizvode u području zaštite okoliša,
energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. HBOR ugrađuje kriterije održivosti u svoje procese upravljanja, vodi
računa o utjecaju koje financirani projekti imaju na okoliš, podiže
razinu znanja klijenata i zaposlenika, izgrađuje odnose s financijskim
institucijama i zajednicom te unapređuje standard kvalitete svojih
usluga i pristup informacijama. Usvojio je zaštitne mehanizme
u području etike, financijskog upravljanja, unutarnjeg nadzora i
kontrole, javne nabave te zaštite osoba koje prijavljuju korupciju.
Redovito certificira procese upravljanja ljudskim potencijalima
i dobitnik je certifikata Poslodavac Partner. HBOR je član više
udruženja i inicijativa osnovanih u vezi s pitanjima odgovornog
financiranja, zaštite okoliša ili održivosti (IDFC, ELTI, UNGC, UNEP FI,
HSZG i dr.) i redovito izdaje Izvješće o društvenoj odgovornosti.
14
15
AKTUALNO
AKTUALNO
Demografski kolaps prijeti
održivosti razvoja
Piše: Ante Gavranović
Za preokretanje negativnih trendova treba promijeniti demografsku politiku kako bi se izbjegli
negativni efekti demografske tranzicije u politiku koja će znatnije stimulirati natalitet
Veliku opasnost za održivi razvoj u hrvatskom društvu krije demografski kolaps, koji prijeti urušavanju zdravstvenog i mirovinskog, a onda i gospodarskog sustava. Naglašeni proces starenja stanovništva, nerazmjer smrtnosti i rađanja, sve manji broj
radno sposobnog stanovništva, a time i sve manje zaposlenih,
ugrožavaju temelje na kojima počiva održivost ukupnog društveno-ekonomskog sustava. Loši demografski trendovi pokazuju da se u Hrvatskoj nije vodila dobra demografska politika. Broj
stanovnika se smanjuje i postaju sve stariji, a nezaposlenost
mladih raste.
Za preokretanje tih trendova treba promijeniti demografsku politiku kako bi se izbjegli negativni efekti demografske tranzicije
(prijelaz s tradicionalnog režima reprodukcije stanovništva koji
se odvija uz visoke stope nataliteta i mortaliteta na moderni režim s niskim stopama) u politiku koja će znatnije stimulirati natalitet. Bez stimuliranja nataliteta neće se moći dugoročno osigurati važan proizvodni faktor – rad. Da bi se osigurao porast rada za 20-ak godina potrebno je već sada početi s demografskim
rastom. A s obzirom na društvenu i ekonomsku klimu, to neće
doći spontano, već se treba osigurati ekonomskom politikom.
Zašto su broj i struktura stanovništva u Hrvatskoj sve izraženiji
ograničavajući faktori privrednog razvoja? Činjenica da desetljećima imamo relativno visoku stopu nezaposlenosti javna je
pljuska kreatorima ekonomske politike, koji nisu znali stvoriti
preduvjete da se taj strukturni problem riješi. Ako se iz temelja
ne izmijeni odnos prema poremećenim demografskim (ne)prilikama nećemo imati potomaka niti budućnosti.
Neravnoteža između broja rođenih i
umrlih
Hrvatska je u mnogočemu zanimljiva i posebna zemlja. Recimo,
broj stanovnika u svijetu stalno, čak rapidno, raste; u Hrvatskoj
se smanjuje. Nedavno je proglašen 7-milijarditi stanovnik planeta Zemlje, s procjenama da će do 2050. taj broj porasti na
9 milijardi. U Hrvatskoj je nedavni popis ponovno ukazao na
veliku boljku hrvatskog naroda – broj stanovnika stalno se smanjuje. Prema stručnim prognozama, 2050. bit će nas samo 3,5
milijuna..
16
Taj svojevrsni paradoks govori o teškom povijesnom nasljeđu,
u kojem je Hrvatska gubila, trajno i u najboljim godinama života, svoje najpotentnije kadrove, zahvaljujući prije svega ratu i
ratnim posljedicama, ali – još bolnije – iseljavanju. Ranije su to
bili uglavnom neobrazovani i nekvalificirani kadrovi; danas se
iseljavaju upravo obrazovani ljudi. Samo ove godine otišlo ih je
oko 30 tisuća.
Njemačka
Grčka
Dugoročno najopasniji problem demografskog kolapsa odnosi
se na trajnu neravnotežu između novorođenih i umrlih. Starenje stanovništva dovodi do smanjivanja broja stanovnika u
radnoj dobi te smanjenja stupnja aktivnog stanovništva. Prema
međunarodnoj klasifikaciji starim se stanovništvom smatra ono
kod kojeg je udio osoba starijih od 65 godina veći od 7 posto.
Prema posljednjem popisu, u Hrvatskoj je taj udio na razini od
17,1 posto.
Od početka 1991. do kraja 2014.
Nužna jasna populacijska politika
u Hrvatskoj je umrlo gotovo
Vodeći hrvatski demografi već godinama upozoravaju na važnost definiranja nacionalne populacijske politike smatrajući je
prvorazrednim političkim i gospodarskim pitanjem. Dobar dio
Hrvatske već se nalazi u fazi demografskog izumiranja. To uostalom pokazuje struktura veličine naselja gdje 6759 njih ima
manje od 500 stanovnika. Čak 2489 naselja ima ispod 100 stanovnika. Svako treće naselje manje je od 300 stanovnika, a u
njima je starosna struktura toliko nepovoljna da je onemogućena svaka prirodna reprodukcija. Drugim riječima, ta će naselja
prirodnim procesom – nestajati.
200.000 ljudi više nego što ih se
rodilo, što znači da je Hrvatska
„izgubila“ tri grada veličine
Karlovca ili Zadra
Broj novorođene djece u posljednjih dvadeset godina stalno je
manji od broja umrlih osoba. Od početka 1991. do kraja 2014. u
Hrvatskoj je umrlo gotovo 200.000 ljudi više nego što ih se rodilo, što znači da je Hrvatska „izgubila“ tri grada veličine Karlovca
ili Zadra. Analize pokazuju kako je demografski deficit vjerojatno
naš najvažniji, najteži i najdalekosežniji strukturni problem.
Činjenica je da su demografski potencijali sve veći ograničavajući
čimbenik daljnjeg razvoja. Činjenica je, također, da za takav
razvoj Hrvatska sada nema demografskih potencijala. Konačno,
činjenica je da je Hrvatska danas država s najnižom stopom
radno aktivnog stanovništva u Europi. Radi samo 1,48 milijuna
stanovnika od otprilike 3,77 milijuna potencijalno radno
sposobnog stanovništva. Drugim riječima, čak 2 milijuna ili 54,6
posto potencijalno radno sposobnog stanovništva je trajno
izvan tokova zapošljavanja. Ujedno, sve je izraženiji manjak
kvalificirane i stručne radne snage koja je godinama bila čvrsta
okosnica hrvatskog gospodarstva.
Sve manje stanovnika, sve starije
stanovništvo
Posebno zabrinjava što značajno opada populacija u dobi od 25
do 30 godina, a raste broj starijih od 59 godina koji se smatraju
nisko ili potpuno radno neaktivnim dijelom stanovništva. Ovo
pitanje se zaoštrava jer se u nas ni u tragovima ne naziru elementi drukčije pronatalitetne politike. Pritom se zaboravlja da
je pronatalitetna politika poticaj za „proizvodnju“ buduće radne
snage.
To, uostalom, potvrđuju i najnovije analize mirovinskog sustava
gdje je prosjek umirovljenika ispod 60 godina, uz drastično nepovoljan odnos aktivnog stanovništva i umirovljenika, koji iznosi
1:1,18 i jedan je od najnepovoljnijih u svijetu. Nažalost, taj se
trend i dalje pogoršava.
17
AKTUALNO
AKTUALNO
U Limi dogovoren prvi korak
protiv globalnog zatopljenja
zaštititi siromašne zemlje od globalnog zatopljenja.
„Tekst je definitivno razvodnjen u odnosu na ono što smo očekivali“, prenosi The Guardian riječi Aldena Meyera iz Udruge zabrinutih znanstvenika (Union of Concerned Scientists).
Sukob bogatog sjevera i siromašnog
juga
Zemlje koje su se protivile značajnom smanjenju emisija siromašnih i zemalja u razvoju predvodila je nadiruća, odnedavno
vodeća svjetska ekonomija – Kina.
Priredio: Milan Koštro
Udruge za zaštitu okoliša nezadovoljne su tekstom sporazuma jer je nekoliko puta ublažavan,
uslijed nemogućnosti dogovora bogatih i siromašnih zemalja o podjeli tereta smanjivanja emisija
stakleničkih plinova
Sporazumom o borbi protiv globalnog zatopljenja potpisanim u
Limi 13. prosinca 2014. po prvi puta sve su se zemlje obavezale
na ograničenje emisija stakleničkih plinova. Predstavnici 190 zemalja postigli su dogovor nakon završnih maratonskih pregovora na dvotjednoj UN-ovoj konferenciji održanoj u prvoj polovici
prosinca.
Tekstom se vlade obvezuju da će predati nacionalne planove
smanjenja emisija do kraja ožujka iduće godine, a ti planovi bit
će temelj za Globalni sporazum o klimi potkraj 2015. u Parizu.
Konferencija je trajala 30 sati duže upravo zbog sukoba bogatog
sjevera i siromašnog juga, odnosno SAD-a i Kine, koja je pozvala
zemlje u razvoju da ne potpisuju ‘nepravedni’ sporazum. Kina,
naime, tvrdi da bi bogate zemlje koje su najviše koristile fosilna
goriva trebale podnijeti veći teret, tražeći smanjenje obveza siromašnih zemalja.
Opća percepcija je da se radi o mršavom dogovoru, ali ipak važnom koraku prema postizanju dogovora o klimatskim promjenama u francuskoj prijestolnici.
Bogate i siromašne zemlje ne razilaze se samo u vezi s podjelom tereta smanjivanja emisija stakleničkih plinova već i oko
prikupljanja obećanih 100 milijarda američkih dolara godišnje
do 2020., kako bi se pomoglo siromašnijima da se nose s posljedicama globalnog zatopljenja.
Udruge za zaštitu okoliša nezadovoljne su tekstom jer je nekoliko puta ublažavan, uslijed nemogućnosti dogovora bogatih i
siromašnih zemalja o podjeli tereta smanjivanja emisija stakleničkih plinova.
“Došlo je do niza kompromisa između razvijenih i zemalja u razvoju pa je ostatak teksta postao značajno slabiji u smislu obveza i konkretnih poteza“, izjavio je Sven Harmeling, koordinator
Care Internationala za klimatske promjene.
Razvodnjeni dokument
„Tekst nije savršen, ali barem uključuje pozicije zemalja“, izjavio
je Manuel PulgarVidal, okolišni ministar Peruanske vlade koji je predsjedao pregovorima.
Pregovarači su priznali da su najteže
odluke odgođene za
iduće pregovore. A
kako je UN objavio
da bi 2014. mogla
biti najtoplija od
početka mjerenja,
okolišni
aktivisti
upozoravaju da je
dogovor preslab i
da ne može dovesti
do željenog ograničavanja porasta globalne temperature
na 2 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina. Niti
Što donosi Limski poziv na
klimatsko djelovanje?
Tekst na pet stranica, službeno nazvan Limski poziv na klimatsko
djelovanje, obvezao je sve zemlje na borbu protiv klimatskog
zatopljenja. Bogatije zemlje trebale bi pomoći siromašnijima u
toj borbi, ulažući u tehnologiju za čišću energiju ili davanjem
pomoći. Zemljama koje su već ugrožene klimatskim promjenama, poput malih otočnih država kojima prijeti podizanje razine
mora, obećan je program financijske pomoći.
Sporazumom je napušten princip smanjenja emisije stakleničkih plinova kojim su vođeni klimatski pregovori zadnjih dvadeIz dokumenta je tako izbačen ključni zahtjev zemalja u razvoju setak godina – prema kojemu bi bogate zemlje trebale podnijeti
da se razgovara o naknadi za štetu uzrokovanu klimatskim pro- gotovo sav teret. Tako bi se Kina, čije su emisije premašile one
mjenama, poput tajfuna ili dizanja razine mora.
Sjedinjenih Država, kao i Indija, Brazil i druge rastuće ekonomije trebale formalno obvezati na smanjenje
emisija.
Emisija stakleničkih plinova po zemljama (MtCO e)
2
No, još puno toga treba napraviti kako bi se
ovaj sporazum pretočio u konkretno djelovanje. SAD, Kina i EU već su se izjasnile za
smanjenje emisija nakon 2020., a sada bi
do kraja ožujka 2015. trebale podastrijeti detaljne ciljeve smanjenja. Nakon toga
Ujedinjeni narodi će procijeniti je li kolektivna akcija dovoljna za ograničavanje zatopljenja na 2C.
Najveći problem koji će međunarodna
zajednica trebati riješiti u Parizu je točna
raspodjela tereta smanjenja emisija. U tekstu Limskog poziva o tome se govori neodređeno, kao o „zajedničkim, ali različitim
odgovornostima“.
Izvor:AFP
18
19
AKTUALNO
AKTUALNO
Obilježavanje desete godišnjice
Akta o različitosti
5 KORPORATIVNIH TRENDOVA
• Male tvrtke predvode u borbi protiv etničke diskriminacije
• Unapređuje se upravljanje ljudskim resursima integrirajući pitanja različitosti
• Sve više tvrtki mjeri napredak u integraciji različitosti
• Tvrtke prvo osvještavaju menadžere o različitosti
Piše: Ana Katić, Det Norske Veritas Adriatica d.o.o.
• Ekonomski napredak sve je važniji razlog uvođenja različitosti
Najveći iskorak napravile su male tvrtke: njih dvije trećinepitanja
diskriminacije i različitosti smatra jako važnim
Deseta godišnjica osnutka prvoga europskog Akta o različitosti,
francuskog Diversity Chartera, obilježena je 23.studenoga ove
godine u Parizu, u zgradi UNESCO-a. Na prigodnom događanju
sudjelovalo je 20-ak zemalja Europske Unije, uključujući zemlje
s razvijenom inicijativom kao i zemlje u kojima se akt tek treba
osnovati, među njima i Hrvatska.
Akt o različitosti pokrenut je od strane privatne kompanije Axa
Osiguranje s ciljem promicanja svijesti o prihvaćanju različitosti i toleranciji u privatnom i javnom sektoru. Uskoro je više
desetaka javnih organizacija i kompanija potpisalo akt kojim su
definirali mjere koje će poduzeti kako bi promicali različitost i
jednakost na radnom mjestu.
Nakon Francuske, inicijativu su prihvatile i ostale zemlje Europske Unije, te je 2010. godine Europska komisija uspostavila
platformu kako bi pružila mogućnost organizacije i razmjenjivanja iskustva i znanja unutar zemalja koje su već provodile Akt o
različitosti ili su tek započinjali s procesom.
Deset godina od osnutka, uz Francusku, u još deset zemalja u
EU pokrenut je Akt o različitosti na nacionalnoj razini; u Poljskoj, Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Austriji, Španjolskoj, Švedskoj,
Irskoj, Finskoj i Luxemburgu, uz najavljeno skorašnje pokretanje
i u Velikoj Britaniji, Estoniji, Nizozemskoj i Danskoj (u kojoj već
sada postoje aktovi na razini većih gradova). Ukupno
3,200 kompanija privatnog
sektora i javnih organizacija do danas su potpisale ovaj akt.
Pozitivni trendovi u promicanju
ravnopravnosti
Na ovogodišnjoj konferenciji izlagali su članovi francuskog ministarstva (predstavnik Ministarstva rada) i Europske Komisije,
te članovi iz privatnog sektora koji su podijelili svoju praksu i
iskustvo u promicanju jednakosti.
Kroz cjelodnevnu diskusiju naglašena je važnost ulaganja u edukaciju i razvoj vještina zaposlenika, ulaganje u kvalitetu procesa
zapošljavanja, te u bolju komunikaciju unutar organizacije, kako
bi se došlo i do pozitivnih ekonomskih pokazatelja.
Izvor: Inergie – Groupe Obea je 81% tvrtki s više od 10,000 zaposlenih i 67% tvrtki s više od
50 zaposlenih).
U većini tvrtki (57%), akt je integriran u menadžersku praksu i
odgovornost.
Ključna je svijest uprave
Daljni koraci promicanja politike su svakako i edukacija dobavljača i kupaca, čime pitanje različitosti i nediskriminacije prestaje biti isključivo pitanje upravljanja ljudskim resursima, već i
važan čimbenik za pravni odjel, odjel marketinga i prodaje.
Slijedom politike Akta o različitosti, većina tvrtki je revidirala
vlastite HR procese, integrirajući smjernice akta. HR usluge su
postale profesionalnije te su razvijeni mnogi alati i procesi koji
služe unapređenju procesa s ciljem stvaranja jednakih mogućnosti.
I male i velike tvrtke izrazile su potrebu da mjere vlastiti napredak procesa i politike; više od polovice tvrtki je implementiralo
ključne pokazatelje uspješnosti u interne procedure, a trećina ih
provodi internu analizu politike i sustava.
Za uspješno provođenje politike Akta o različitosti, ključna je svijest uprave kako bi se na adekvatan način educirali i zaposlenici.
Taj trend pokazuje i navođenje ekonomskog napretka kao jedan
od razloga za provođenje politike Akta o različitosti (69% velikih
tvrtki navelo je ekonomske razloge kao glavne razloge priključenja aktu).
Prezentirani rezultati svakako pokazuju da pitanje jednakosti i
nediskriminacije na radnom mjestu nadilazi trenutni trend i ocrtava smjer politike privatnog sektora i upravljačkih struktura EU,
za bolju budućnost jednakih mogućnosti za sve.
Prema godišnjim anketama, koje se od 2010. provodi među
tvrtkama potpisnicama Akta o različitosti, kao i prema istraživanju provedenom od strane Inergie konzultacija u 2014. godini
u kojemu je sudjelovalo 1,300 tvrtki potpisnica, vidljivi su pozitivni trendovi po pitanju promicanja ravnopravnosti i jednakosti
na radnom mjestu.
Prema rezultatima istraživanja, pitanje diskriminacije i različitosti smatra ‘’jako važnim’’ više od polovice ispitanih organizacija,
njih 54%, što je povećanje za 8% u usporedbi s rezultatima iz
2010.g. Važno je napomenuti i da je najveći iskorak napravljen u
manjim tvrtkama (s 10 i manje zaposlenih), od kojih se čak 64%
pozitivno izrazilo prema tom pitanju.
I dok je većina velikih organizacija i tvrtki usklađena sa zakonski
obveznim kriterijima (ne-diskrimnacija po pitanju godina, spola
ili invaliditeta), srednje i male tvrtke pokazuju put i za nove kriterije uvažavanja različitosti, poput pitanja religijskog opredjeljenja, fizičkog izgleda i seksualne orijentacije.
Jedan od češće navođenih razloga za priključivanje Aktu o različitosti i borbi protiv diskriminacije u većini tvrtki je poboljšavanje upravljanja ljudskim resursima (kao glavni razlog navelo ga
20
21
RADIONICE
40. BROJ GLASILA GiO
Radionica o izvještavanju za
zaposlenike INA-e
Piše: Mirjana Matešić
Rezultat radionice je nacrt prijedloga sadržaja izvješća INA-e s popisanim materijalnim aspektima o
kojima treba izvijestiti kada se izvještavanje s G3 prebaci na G4
U četvrtak, 18. prosinca održan je u prostorijama INA grupe
trening i predstavljanje G4 smjernica Globalne inicijative za izvještavanje. Trening za predstavnike tima za izradu Izvješća o
održivosti INA grupe održala je ravnateljica HR PSOR-a Mirjana
Matešić. Za tu priliku okupilo se 14 predstavnika INA-e koji su
pristigli iz cijele Hrvatske. Trening je trajao cijeli dan te je osim
predstavljanja osnovnih zahtjeva G4 smjernica s naglaskom na
izmjene u odnosu na stari dokument, ovo ujedno bila prilika da
se unutar tima rasprave neki aspekti važni za izvještavanje te
razmjene informacije korisne za rad tima.
U raspravi koja je provedena razgovaralo se o mogućim pristupima izvještavanju te mogućnosti integriranja financijskog i izvješća o održivosti, a kroz vježbe je napravljena simulacija analize
dionika, definirani su postojeći i inovativni modeli komunikacije
te su na temelju odabranih dionika predloženi materijalni aspekti koje bi trebalo uključiti u naredno izvješće. Rezultat rada
grupe je nacrt prijedloga sadržaja izvješća INA-e s popisanim
22
materijalnim aspektima o kojima treba izvijestiti u trenutku
kada će se izvještavanje s G3 prebaciti na model koji propisuju
G4 smjernice. Trening je uspješno iskorišten za razmjenu novih
saznanja, ali i za razvoj dijaloga i promišljanje novih modela primjene DOP-a među članovima tima za izvještavanje o održivosti.
INA grupa već dugi period izvještava o nefinancijskim pokazateljima, a izvješća su se kroz godine razvijala te su u posljednjem
periodu rađena prema G3 smjernicama. Izvještavanje je s početne B razine preraslo u najvišu, A razinu izvještavanja. INA razumije svoju odgovornost i obvezu izvještavanja, s obzirom da je
prema kriterijima Direktive o nefinancijskom izvještavanju jedna od obveznica Direktive koja propisuje obvezu izvještavanja o
nefinancijskim učincima s početkom 2018. godine. Osim toga,
razvojem pristupa izvještavanju INA kroz proces analize dionika
i zajedničkog definiranja materijalnih aspekata dodatno razvija
svoj model društveno odgovornog poslovanja.
Naših prvih 40 brojeva
Prije gotovo deset godina HR PSOR je pokrenuo glasilo Gospodarstvo i održivost, kako bi promovirao tada pionirsku ideju održivoga razvoja. Zahvaljujući
predanom radu dugogodišnje urednice Ljerke Šimunić, doprinosu članova
i Ureda HR PSOR-a te vanjskih suradnika, glasilo je postalo prepoznatljivo
u poslovnoj zajednici po stručnosti, angažiranosti i aktualnosti. Vjerujemo
da smo u tom periodu uspjeli ukazati na glavne trendove, pokrenuti neke
od njih, informirati poslovnu zajednicu o najvažnijim novostima, utjecati na
donositelje odluka te zaraziti pokojeg novog čitatelja/icu idejom i praksama
održivoga razvoja i društveno odgovornog poslovanja (DOP).
Unatoč značajnim iskoracima, i dalje su pred nama slični izazovi. Iako se članstvo HR PSOR-a povećalo, a cijeli niz domaćih poduzeća u međuvremenu je
prigrlio DOP, još uvijek je potrebno ulagati stalne napore u osvještavanje poslovne zajednice, institucija i medija te šire javnosti. Ove godine stoga smo
redizajnirali glasilo i promijenili mu ime u GiO, s ciljem približavanja širem
krugu čitatelja. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti, ne gubeći na stručnosti
i relevantnosti.
Uz glasilo, redizajnirali smo i internetske stranice, koje čine prirodnu cjelinu s GiO-om. Time smo, nadamo se, i vama olakšali praćenje našega rada i
trendova u održivom razvoju i DOP-u. Ostat ćemo predani transparentnosti
i informativnosti, imajući na umu osnovne ciljeve glasila kako ih je Ljerka
postavila: praćenje aktualnih događanja iz područja održivoga razvoja te dostignuća i aktivnosti članova.
Zahvaljujemo Vam na povjerenju!
23
Anketa o zadovoljstvu članova HR PSOR-a
Komunikacija s Uredom
Komunikacija među članovima
Komunikacija s ostalim dionicima
Sjednice skupštine
Internet stranica
GiO
Vizualni identitet
Konferencije o DOP-u
Provedba Indeksa DOP-a
Reputacija u Hrvatskoj
Rad Upravnog vijeća
Rad ravnateljice
Rad voditeljice ureda
4,13
Sretne blagdane
i uspješnu 2015.
godinu želi Vam
HR PSOR
24
4,5
3,4
3,6
4,2
4,0
4,2
4,0
4,5
4,2
3,8
4,1
4,6
4,7
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
3 170 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content