close

Enter

Log in using OpenID

Bosanski stećakza

embedDownload
2
49. SARAJEVSKI DANI POEZIJE
MAGIJSKE MOĆI JEZIKA
Sarajevo i cijela Bosna i Hercegovina će i na 49.
„Sarajevskim danima poezije“ (11.-16. maj 2010.) širom
otvoriti vrata značajnim pjesničkim imenima iz zemlje i
svijeta. Svoje sudjelovanje su potvrdili pjesnici i pjesnikinje
iz Albanije, Australije, Azerbejdžana, Crne Gore, Egipta,
Hrvatske, Jordana, Kanade, Kine, Kosova, Libana,
Makedonije, Njemačke, Poljske, Rumunije, Rusije, SAD,
Slovenije, Srbije, Turske, Velike Britanije... Pjesnicima
će se, kao i prethodnih godina, pridružiti prevodioci
bosanskohercegovačke književnosti na druge jezike
svijeta... Pjesništvo, tako, nije samo trajni stvaralački napor
prepoznavanja mnogolikih tajnī u mrežama i mijenama
postojećega svijeta, nego je i živa autorska (i čitateljska)
radost u neposrednom iskustvu/oživotvorenju magijskih
mogućnosti jezika. Sami jezik poezije zaostaje za nametljivim
dinamičnim diskursima aktualne društvene stvarnosti za
onoliko koliko je, zapravo, svojom žestokom (ili nježnom)
prorokovitošću ispred iste te stvarnosti. Zato se najlakše
složiti s onim književnim stvaraocima za koje poezija, kao
stvaralački čin u jeziku, postaje velika onoliko koliko je
pjesnička riječ ujedno i pokrenuta svijest, stav, i odnos prema
vremenu u kojemu se živi.
Od otvaranja Manifestacije (utorak, 11. maj 2010.) pa
do dodjele Priznanja „Bosanski stećak“ velikome hrvatskom
savremenom pjesniku Petru Gudelju (14. maj 2010.)
i zajedničkog izleta učesnika u Grad na Neretvi te druge
gradove Hercegovine (15. i 16. maj 2010.), predviđen je
veliki broj književnih, likovnih, muzičkopromotivnih,
multimedijalnih i drugih sadržaja u Sarajevu, te u
Brčkom, Čeliću, Fojnici, Goraždu, Konjicu, Mostaru,
Prijedoru, Sanskom Mostu, Tešnju. Neki od pjesničkih
programa su, kao i prethodnih godina, organizirani s
drugim bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim
manifestacijama, npr. s „Mostarskim proljećem“
(međunarodna pjesnička večer u Mostaru), „Susretima
Zija Dizdarević“ (pjesnički program za djecu i mlade u
Fojnici), s „Danima Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“
(međunarodna pjesnička večer u Goraždu), zatim s redovnim
aktivnostima Književnog kluba u Brčkom, itd., itd.
Ovim nabrajanjem samo želimo naglasiti da su „Sarajevski
dani poezije“ i sarajevska i, općenito, i bosanskohercegovačka
međunarodna književna smotra. Nadamo se da ponuđeni
Program dovoljno govori koliko je vođeno računa o svim
aspektima slojevite bosanskohercegovačke književne
tradicije.
Poezija će, svih ovih dana biti naš najotvoreniji pogled u
svijet i u vlastite mogućnosti u istom tom svijetu.
I ove smo godine, dakako, zahvalni svim prijateljima
Manifestacije koji su, u vremenima sve nepodnošljivijih
oskudica i napadne gluhoće za ono što danas imenujemo
jezikom, književnošću, kulturom, omogućili da 49.
„Sarajevski dani poezije“ i ove godine ugledaju svjetlo dana te
budu jedan ljepši, sretniji, ohrabrujući bosanskohercegovački
prozor u svijet.
Dobrodošli na 49. „Sarajevske dane poezije“!
Hadžem Hajdarević,
predsjednik Organizacionog odbora
3
PROGRAM 49. SARAJEVSKIH DANA POEZIJE
Moderatorica pjesničke večeri: Adisa Bašić
Muzički program: Kvintet Edina Bahtića
Bošnjački institut - 20,30 sati
Ulica Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo
UTORAK, 11. MAJ/SVIBANJ 2010.
- Svečano otvaranje 49. Sarajevskih dana poezije
Sudjeluju: Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Amir Brka (BiH), Colin Carberry
(Kanada), Brian Henry (SAD), Nora Iuga (Rumunija), Arian Leka (Albanija),
Ewa Lipska (Poljska), Kemal Mahmutefendić (BiH), Robyn Rowland
(Australija), Senadin Musabegović (BiH), Ljubica Ostojić (BiH), Goran Simić
(BiH), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska)
Uvodna riječ: Hadžem Hajdarević
Voditeljica: Aida Krehić
Muzički program: Kvintet Edina Bahtića
Ars Aevi, Dom mladih, Skenderija - 13,00 sati, ulica Terezije bb, Sarajevo
SRIJEDA, 12. MAJ/SVIBANJ 2010.
- Moja poetika - Autopoetičke ispovijesti
Sudjeluju: Amir Brka (BiH), Ewa Lipska (Poljska), Vjačeslav Kuprijanov
(Rusija), Milovan Marčetić (Srbija), Karen Mulhallen (Kanada), Josip Osti
(BiH, Slovenija), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska)
Urednik i moderator: Stevan Tontić
Galerija Gabrijel, Kamerni teatar 55 - 11,00 sati
Ulica Titova broj 55/II, Sarajevo
- Popodnevni pjesnički susret - Sjećajući se... (Branka Čučka,
Jozefine Dautbegović, Rajka Đurice, Alije Kebe, Mubere Mujagić, Vladimira
Puljića...)
Sudjeluju: Džemaludin Alić (BiH, Njemačka), Gradimir Gojer (BiH),
Emsura Hamzić (BiH, Srbija), Ahmed Burić (BiH), Marina Trumić (BiH)
Moderatorica: Fadila Nura Haver
Stihove preminulih pjesnika/pjesnikinja govori: Izudin Bajrović
Kuća Hadžihalilovića, Općina Novi Grad, Sarajevo - 17,00 sati
- Pisci za djecu u Fojnici
(U saradnji s književnom manifestacijom „Susreti Zija Dizdarević“)
Sudjeluju: Ivo Mijo Andrić (BiH), Zlatko Dukić (BiH), Fadila Nura Haver
(BiH), Fuad Kovač (BIH), Atif Kujundžić (BiH), Bosiljka Pušić (Crna Gora),
Muhidin Šarić (BiH), Amir Talić (BiH)
Muzički program: Senad Bostandžić
Urednik i voditelj programa: Mirsad Bećirbašić
Sala O.Š. Muhsin Rizvić, Fojnica - 11,00 sati
- Hommage Skenderu Kulenoviću
Izložba: Život i djelo Skendera Kulenovića
(u povodu 100 godina piščeva rođenja)
O Skenderu Kulenoviću govore: prof. dr. Dejan Đuričković, prof. dr. Marko
Vešović
Odabrane književne odlomke govori: Hasija Borić
GALERIJA MAK - Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti
BiH - 18,30 sati, ulica Sime Milutinovića 7, Sarajevo
- Otvaranje izložbe „Stih ispričan slikom“
(Likovni radovi učenika osnovnih škola FBiH, u saradnji sa FTV-om Redakcija dječijeg programa)
Centar za kulturu - 18,00 sati, ulica Jelićeva 1, Sarajevo
- Moderna kanadska poezija
Sudjeluju: Joe Blades, Ken Babstock, Colin Carberry, Karen Mulhallen,
Fraser Sutherland
O pjesnicima govore: Višnja Brčić i Goran Simić
Stihove kanadskih pjesnika govori: Snežana Marković
Bošnjački institut - 19,00 sati
Ulica Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo
- Međunarodno pjesničko veče
Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Chingiz Alioglu (Azerbejdžan),
Ken Babstock (Kanada), Sead Begović (Hrvatska), Joe Blades (Kanada),
Colin Carberry (Kanada), Petar Gudelj (Hrvatska), Brian Henry (SAD),
Vera Horvat (Srbija), Nora Iuga (Rumunija), Ahmed el Jaafari (Egipat),
Risto Jačev (Makedonija), Boris Kastel (Crna Gora), Vjačeslav Kuprijanov
(Rusija), Ljubeta Labović (Crna Gora), Arian Leka (Albanija), Ewa Lipska
(Poljska), Milovan Marčetić (Srbija), Mohammad Ali Migdady (Jordan),
Karen Mulhallen (Kanada), Gihan M. Omar (Egipat), Nikola Petković
(Hrvatska), Robyn Rowland (Australija), André Schinkel (Njemačka),
Marjan Strojan (Slovenija), Fraser Sutherland (Kanada), Peter Waugh
(Velika Britanija), Gao Xing (Kina), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska)
- Večer pjesnika „Moja poetika“
Sudjeluju: Amir Brka (BiH), Ewa Lipska (Poljska), Vjačeslav Kuprijanov
(Rusija), Milovan Marčetić (Srbija), Karen Mulhallen (Kanada), Josip Osti
(BiH, Slovenija), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska)
Voditelj: Izudin Bajrović
Muzički program: Kvintet Edina Bahtića
Coloseum club - 21,00 sat, ulica Terezije bb, Sarajevo
4
ČETVRTAK, 13. MAJ/SVIBANJ 2010.
- Međunarodno pjesničko poslijepodne u Čeliću
Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Mehmed Đedović (BiH), Hakija Karić
(BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Mohammad Ali Migdady (Jordan),
Žarko Milenić (BiH), Robyn Rowland (Australija), Dragoljub Vasić (BiH),
Peter Waugh (Velika Britanija), Gao Xing (Kina)
Moderator pjesničke večeri: Hadžem Hajdarević
Sala Općine Čelić - 14,30 sati
Ulica Alije Izetbegovića 62
Susret prevodilaca bosanskohercegovačke književnosti
1. dio: Predstavljanje Fondacije Traduki
Uvodna riječ: Hana Stojić
2. dio: Okrugli sto - „Mali jezici, velike književnosti“
Sudjeluju: Katica Acevska (Makedonija), Ismail Bandora (Jordan),
Višnja Brčić (Hrvatska, Kanada), Alena Ćatović (BiH), Esad Duraković (BiH),
Kerima Filan (BiH), Nihad Hasanović (BiH), Milica Kajević (BiH), Gregorz
Latuszinsky (Poljska), Cornelia Marks (Njemačka), Jasmina Musabegović
(BiH), Josip Osti (BiH, Slovenija), Vahidin Preljević (BiH), Viktoria Radicz
(Mađarska), Mirza Sarajkić (BiH), Hana Stojić (BiH), Ilijas Tanović (BiH),
Ulvija Tanović (BiH), Irena Žlof (BiH) i dr.
Domaćin Susreta prevodilaca: prof. dr. Zvonimir Radeljković
Filozofski fakultet - 11,00 sati
Ulica Franje Račkog 1, Sarajevo
- Književno poslijepodne s osnovcima s područja
novogradske sarajevske općine
Sudjeluju: Ivo Mijo Andrić (BiH), Zeynel Beksaç (Kosovo), Kemal Coco
(BiH), Zlatko Dukić (BiH), Fadila Nura Haver (BiH), Atif Kujundžić
(BiH), Bosiljka Pušić (Crna Gora)
Urednik i voditelj programa: Mirsad Bećirbašić
Muzički program: Senad Bostandžić
Sala Općine Novi Grad, 17,00 sati
Bulevar Meše Selimovića broj 97, Sarajevo
- Književno podne s osnovcima Općine Stari Grad - Sarajevo
Sudjeluju: Ivo Mijo Andrić (BiH), Zeynel Beksaç (Kosovo), Kemal Coco (BiH),
Zlatko Dukić (BiH), Fadila Nura Haver (BiH), Fuad Kovač (BiH),
Atif Kujundžić (BiH), Bosiljka Pušić (Crna Gora)
Muzički program: Senad Bostandžić
Urednik i voditelj programa: Mirsad Bećirbašić
Sala Općine Stari Grad - 12,00 sati
Ulica Zelenih beretki 4, Sarajevo
- Književni i likovni portret Nedžada Ibrišimovića
Sudjeluju: Nedžad Ibrišimović, Enver Kazaz, Boško Kućanski
Odabrane književne odlomke govori: Aida Krehić
Bošnjački institut - 19,00 sati
Ulica Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo
- Međunarodno pjesničko veče u Sanskom Mostu
Sudjeluju: Ken Babstock (Kanada), Ahmed Burić (BiH), Aleksandra
Čvorović (BiH), Husein Dervišević (BiH), Brian Henry (SAD), Refik
Ličina (BiH, Švedska), Milovan Marčetić (Srbija), Radomir Mitrić (BiH),
Goran Simić (BiH), Tanja Stupar (BiH), Marjan Strojan (Slovenija), Fraser
Suterland (Kanada), Muhidin Šarić (BiH), Amir Talić (BiH), Mehmet Yaşin
(Kipar, Turska)
Moderatorica pjesničke večeri: Kristina Mrđa
Općinska vijećnica - 19,00 sati / Trg ljiljana 1, Sanski Most
- Međunarodno pjesničko poslijepodne u Konjicu
Sudjeluju: Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Muhamed Elezović (BiH), Risto
Jačev (Makedonija), Zilhad Ključanin (BiH), Ewa Lipska (Poljska), Nikola
Petković (Hrvatska), Faiz Softić (BiH, Luksemburg), Marina Trumić (BiH),
Sabrija Tucaković (BiH)
Moderator: Miro Petrović
Kuća Zuke Džumhura, Konjic - 13,00 sati
- Međunarodno pjesničko poslijepodne u Prijedoru
- Međunarodno pjesničko veče u Goraždu
Sudjeluju: Ken Babstock (Kanada), Ahmed Burić (BiH), Aleksandra
Čvorović (BiH), Husein Dervišević (BiH), Brian Henry (SAD), Refik
Ličina (BiH, Švedska), Milovan Marčetić (Srbija), Radomir Mitrić (BiH),
Goran Simić (BiH), Tanja Stupar (BiH), Marjan Strojan (Slovenija), Fraser
Suterland (Kanada), Muhidin Šarić (BiH), Amir Talić (BiH), Mehmet Yaşin
(Kipar, Turska)
Moderatorica pjesničke večeri: Kristina Mrđa
Pozorište Prijedor - 14,00 sati
(U saradnji s kulturno-književnom manifestacijom „Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom“)
Sudjeluju: Sead Begović (Hrvatska), Colin Carberry (Kanada), Gradimir
Gojer (BiH), Vera Horvat (Srbija), Risto Jačev (Makedonija), Boris Kastel
(Crna Gora), Arian Leka (Albanija)
Moderator pjesničke večeri: Fuad Kovač
Centar za kulturu - 19,00 sati
Ulica Zaima Imamovića 2, Goražde
5
- Međunarodno pjesničko veče u Dobrinji - Sarajevo
Slovo o dobitniku Bosanskog stećka: Mile Stojić
Voditeljica: Aida Krehić
Muzički program: Kvintet Edina Bahtića
Ars Aevi, Dom mladih, Skenderija - 19,00 sati
Ulica Terezije bb
Sudjeluju: Džemaludin Alić (BiH, Njemačka), Petar Gudelj (Hrvatska),
Emsura Hamzić (BiH, Srbija), Husein Hasković (BiH), Nora Iuga
(Rumunija), Zilhad Ključanin (BiH), Bakir Makarević (BiH), Karen
Mulhallen (Kanada), Mujo Musagić (BiH), André Schinkel (Njemačka),
Faruk Šehić (BiH)
Domaćin pjesničke večeri: Mile Stojić
Centar za kulturu - 19,00 sati / Dobrinja, Sarajevo
SUBOTA, 15. MAJ/SVIBANJ 2010.
- Međunarodno pjesničko veče u Brčkom
- Međunarodno pjesničko veče u Mostaru
(U saradnji s kulturnom manifestacijom „Mostarsko proljeće“ - Dani
Matice hrvatske, Mostar)
Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Zeynel Beksaç (Kosovo), Chingiz Alioglu
(Azerbejdžan), Jelena Božić (BiH), Petar Gudelj (Hrvatska), Brian Henry
(SAD), Sonja Jurić (BiH), Ibrahim Kajan (BiH), Mate Kavelj (Hrvatska),
Ivan Kordić (BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Ewa Lipska (Poljska),
Gihan M. Omar (Egipat), Nikola Petković (Hrvatska), Robert Roklicer
(Hrvatska), Robyn Rowland (Australija), Safet Sarić (BiH), Martina
Mlinarević Sopta (BiH), Marjan Strojan (Slovenija), Marina Trumić (BiH),
Mehmet Yaşin (Kipar, Turska), Peter Waugh (Velika Britanija), Gao Xing
(Kina), Davorin Žitnik (Hrvatska)
Moderatorica pjesničke večeri: Misijana Brkić Milinković
Hrvatski dom Hercega Stjepana Kosača - 19,00 sati
Trg hrvatskih velikana bb, Mostar
(U saradnji s Pododjelom za kulturu Distrikta Brčko i Književnim
klubom u Brčkom)
Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Mehmed Đedović (BiH), Hakija Karić
(BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Mohammad Ali Migdady (Jordan),
Robyn Rowland (Australija), Ljiljana Tadić (BiH), Vesna Vujić (BiH), Peter
Waugh (Velika Britanija), Gao Xing (Kina)
Moderator pjesničke večeri: Hadžem Hajdarević
Dom kulture - 19,30 sati
Ulica Mladena Maglova 1, Brčko
- Međunarodno pjesničko veče u Tešnju
Sudjeluju: Joe Blades (Kanada), Franjo Bratić (BiH), Amir Brka (BiH),
Ahmed el Jaafari (Egipat), Ljubeta Labović (Crna Gora), Gihan M. Omar
(Egipat)
Moderatorica pjesničke večeri: Melida Travančić
Centar za kulturu - 19,30 sati
- Mlada bosanskohercegovačka poezija
Sudjeluju: Emina Džaferović, Lejla Ganijun, Naida Hrustemović, Amra
Jajetović, Dinko Kreho, Srđan Mršić, Elvedin Nezirović, Delila Repuh, Melida
Travančić, Goran Vrhunc
Gosti pjesnici: Maja Ručević (Hrvatska), Damir Uzunović (BiH), Faruk
Šehić (BiH)
Prateći, likovni program: Izložba likovnih radova učenika osnovnih škola
Federacije BiH: „Stih ispričan slikom“
Domaćin pjesničke večeri: Mirsad Bećirbašić
Centar za kulturu - 19,30 sati
Jelićeva ulica 1, Sarajevo
PETAK, 14. MAJA/SVIBANJ 2010.
- Okrugli sto: Bosanskohercegovački pisci u
bosanskohercegovačkom nastavnom planu i programu i
lektiri
(U saradnji s Ministarstvom nauke i obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo)
Sudjeluju: Esma Sarajlić, Prosvjetno pedagoški zavod, prof. dr. Uzeir Bavčić,
prof. dr. Rizo Džafić, prof. dr. Rašida Kadrić, prof. dr. Ibrahim Kajan, prof. dr.
Senadin Lavić, Mujo Musagić, Ljubica Ostojić, prof. dr. Hidajet Repovac i dr.
Moderator: Mirsad Bećirbašić
Pedagoški fakultet - 14,00 sati, ulica Skenderija 72, Sarajevo
NEDJELJA, 16. MAJ/SVIBANJ 2010.
- Svečana dodjela priznanja „Bosanski stećak“
- Izlet u Počitelj, Žitomisliće, Blagaj
Sudjeluju: Bisera Alikadić (BiH), Petar Gudelj (Hrvatska), Brian Henry
(SAD), Ivan Kordić (BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Ewa Lipska
(Poljska), Mohammad Ali Migdady (Jordan), Stevan Tontić (BiH)
6
PJESNICI - STRANI UČESNICI
Hanane Aad (Liban),
Chingiz Alioglu (Azerbejdžan),
Sead Begović (Hrvatska),
pjesnikinja, književna kritičarka,
prevoditeljica, novinarka, spisateljsku
karijeru je započela u političkom
magazinu. Pošto je, na Libanskopariškom univerzitetu, završila studij
žurnalistike, od 2009. godine je radila za
RTV Liban, u emisijama o književnosti
i kulturi. Objavila je pet knjiga od kojih
su četiri zbirke poezije: Sada al hanin
(1992.), Kama habbat al hinta (1999.),
Lou’lou alrouh aala sahwat alkima (2005.),
Horriyati fi fami ahmilou (2010). Poezija
joj je prevođena na francuski, engleski,
njemački, holandski, rumunski, hindu i
turski jezik. Od 2009. živi u Beču.
pjesnik, prozni pisac, rođen je 1944.
godine u Fuzuliju (Azerbejdžan).
Pjesničku karijeru je započeo pjesmom
Xatiralar. Objavio je više knjiga
pjesama. Nagrađen je nagradom Yaşıl
yarpaq, koju dodjeljuje časopis Yunost.
Član je azerbejdžanske književničke
asocijacije od 1977. godine. Posljednjih
je godina predsjednik Odjela za medije
pri Ministarstvu kulture i turizma u
Azerbejdžanu. Živi u Bakuu.
pjesnik, prozni pisac, književni kritičar,
urednik, publicist, rođen je 1954.
godine u Zagrebu, gdje je završio
Filozofski fakultet. Član je Društva
hrvatskih književnika, P.E.N.-a
i Zajednice umjetnika Hrvatske.
Trenutno je samostalni umjetnik. U
tri knjige kritika obradio je približno
dvjestotinjak autorskih osobnosti i
tristotinjak njihovih, žanrovski različitih
knjiga. Među objavljenim djelima mogli
bismo izdvojiti: Vođenje pjesme (1979.),
Nad pjesmama (1984.), Ostavljam
trag (1988.), Između dviju udobnosti
(2002.), Uresi ( 2009.). Zastupljen je i u
bosanskohercegovačkoj ediciji „Bošnjačka
književnost u 100 knjiga“.
7
Zeynel Beksaç (Kosovo),
Brian Henry (SAD),
Vera Horvat (Srbija),
pjesnik, prevodilac, publicist, slikar, rođen
je 1952. godine u Prizrenu. Studirao je
pravo te prešao na novinarstvo. Danas
radi kao izvjestilac TRT-a (Turske
RTV) iz Prištine. Među objavljenim
zbirkama poezije su: Gurur Duy Sen
XX. Yüzyıl (1980.), Sevginin Rengini
(1982.), Önce Sevgiye Doğar Güneş
(1995.), Gökkuşağında Salınan Çocuk
(1997.). Priredio je i mnoge slikovnice
za djecu. Godine 2006. dobio je nagradu
Kibatek za zalaganje u međunarodnom
širenju turskog jezika i književnosti. Kao
slikar, imao je više samostalnih izložbi.
Uz to, svira saz, ud, pjeva turku-pjesme,
te komponuje. Trenutno, kao slobodni
umjetnik, predsjedava Udruženjem
turskih pisaca na Kosovu. Najveću
pažnju posvećuje radu sa djecom turske
nacionalne manjine na Kosovu. Živi u
Prištini.
pjesnik, književni kritičar, prevodilac,
rođen je 1972. godine u Columbusu
(Ohio). Studirao je englesku književnost
na College of William and Mary u
Williamsburgu. Objavio je pet knjiga
poezije: Astronaut, American Incident,
Graft, Quarantine i The Stripping Point.
Pjesme su mu prevedene na hrvatski,
poljski, ruski, srpski i slovenački jezik. Od
1995. godine uređivao je časopis Verse.
Njegova šesta knjiga, Wings Without
Birds, će biti objavljena 2010. godine, a
sedma, Lessness 2011. godine. Od 2005.
godine predaje književnost i kreativno
pisanje na University of Richmond u
Virginiji. Živi u Richomndu u Virginiji.
pjesnikinja, esejistkinja, prevoditeljica,
književna i likovna kritičarka, historičarka
umjetnosti, rođena je 1954. godine.
Studirala je na Filozofskom fakultetu
u Beogradu. Dobitnica je više nagrada
za poeziju, prevodilaštvo, kao i ukupan
doprinos kulturi (Smederevski Orfej,
Zlatna značka Kulturno prosvetne
zajednice Srbije, Svetosavska povelja, itd).
Prevođena je na engleski, njemački i ruski
jezik. Prevodi s ruskog, ukrajinskog,
bugarskog i engleskog jezika. Objavila je
desetak knjiga prijevoda, od kojih bismo
mogli izdvojiti knjigu ruskih narodnih
epskih pjesama (Ruske narodne biljine,
2008.). Živi u Beogradu.
8
Nora Iuga (Rumunija),
Risto Đ. Jačev (Makedonija),
Boris Jovanović Kastel (Crna Gora),
pjesnikinja, prevoditeljica, rođena je 1931.
godine u Bukureštu. Završila je studij
germanistike. Radila je kao novinarka,
asistentica za strane jezike te kao
urednica. Njena prva knjiga poezije, Vina
nu e a mea, objavljena je 1968. godine.
Od tada je uslijedilo jedanaest knjiga
poezije i četiri knjige proze. Nora Iuga
se ubraja u najvažnije rumunske autore,
uprkos činjenici da je od 1970. godine,
nakon objavljivanja druge knjige poezije
(Captivitatea cercului), njen rad zabranjen
u periodu od osam godina. Dobila je
mnoga priznanja i nagrade u Rumuniji, a
u Njemačkoj je dobila stipendije boravak
na Akademie Schloss Solitude, 2003. i
stipendiju DAAD-a Artists-in-Berlin
2009. godine. Među velikim imenima
koje je prevodila su Thomas Bernhard,
Paul Celan, Günter Grass, E.T.A.
Hoffmann, Elfriede Jelinek.
pjesnik, prozaist, dramski pisac, pozorišni
kritičar, prevodilac, novinar, rođen je 1942.
godine u selu Dolno Rodevo (Voden)
u Egejskoj Makedoniji. Diplomirao je
književnost na Filološkom fakultetu
Univerziteta “Kiril i Metodij” u Skoplju.
Radio je kao glumac, srednjoškolski
nastavnik, novinar i urednik. Osim na
makedonskom književnom standardu,
piše stihove i na svome zavičajnom
vodenskom dijalektu. Među objavljenim
djelima su: Frula i magija (1967.), Smrt
anđela (1968.), Suputnik utvara (1988.),
Jeka sutona (1989.), Anđeo nad Kristovim
grobom (1991.). Djela su mu prevedena
na više svjetskih jezika. Priredio je dvije
antologije makedonske poezije: Antologija
makedonske poezije jedanaest stoljeća
(2005.) i Antologija makedonske poezije
dvadesetog stoljeća (2009.). Živi u Skoplju.
pjesnik, prozni pisac, esejist, rođen je
1971. godine u Trebinju (BiH). Među
objavljenim knjigama poezije su: Kad
zamirišu kajanja (1994.), Prstenje
pomorja (1995.), Fusnote južnih zvona
(1997.), Mediteranska agenda i proricanje
prošlosti (2000.), Mediteranski heksateuh
(2003.), Ego mora (2004.), Vjenčanje sa
sipom (2007.), Peta strana juga (2005.)
Ogledanje u bonaci (2009.). Uređivao
je časopis za književnost Ovdje (2000.2003.). Poezija mu je prevođena na
talijanski, engleski i slovenački jezik.
Zastupljen je u antologijama crnogorske
poezije, antologiji Mediteranske ljubavne
poezije od najstarijih vremena do danas.
Živi u Podgorici.
9
Vječeslav Kuprijanov (Rusija),
Ljubeta Labović (Crna Gora),
Arian Leka (Albanija),
pjesnik, esejist, romanopisac, prevodilac,
rođen je 1939. godine u Novosibirsku.
Završio je Fakultet stranih jezika. Prva
su mu objavljena djela bili prijevodi
poezije s njemačkog jezika (Hölderlin,
Novalis, Rilke, B. Brecht, G.Grass i dr.)
te s engleskog (Walt Whitman, Carl
Sandburg). Od 1961. godine objavljuje
svoju poeziju, a prozu (priče, eseje,
kritike i romane) od 1970. godine. Među
objavljenim knjigama poezije su: Od prvog
lica (1981.), Život ide (1982.), Domaće
zadaće (1988.), Dogovorite se (2002.) i
dr. Dobitnik je brojnih nagrada u Rusiji
i inozemstvu. Od 2002. godine je član
redakcijskog kolegija poetske biblioteke “Iz
stoljeća u stoljeće” – Slavenska poezija XX
– XXI stoljeća”, te je sudjelovao u radu na
antologijama makedonske, srpske, hrvatske
i bjeloruske poezije. Živi u Moskvi.
pjesnik, prozaist, esejist, rođen je 1956.
godine u Barama Kraljskim u Crnoj Gori.
Studirao je Jugoslovenske književnosti na
univerzitetu u Beogradu. Pripada novom
talasu crnogorskih pisaca. Objavljivao
je u novije vrijeme u časopisima ARS,
Poezija, Romboid, Apokalipsa. Umjetnički
je direktor najznačajnije crnogorske
književne manifestacije Ratkovićeve
večeri poezije i učesnik na regionalnim i
međunarodnim književnim festivalima.
Objavio je knjige poezije Tanatoide/Oblici
smrti, Gospodar kaveza i Nedostajanje. Bio
je član redakcije crnogorskog nezavisnog
nedjeljnika Monitor, autor mnogobrojnih
emisija iz kulture na TV Crne Gore i
stalni saradnik ART magazina dnevnika
Vijesti. Poezija mu je prevođena na
italijanski, slovenački, makedonski,
mađarski, slovački i bugarski jezik.
pjesnik, prozni pisac, prevodilac, rođen
je 1966. godine u Draču (Albanija).
Završio je studij savremene književnosti
u Firenci, a na Filološkom fakultetu
Univerziteta u Tirani diplomirao albanski
jezik i književnost. Prvu pjesničku zbirku
Sacro & profano objavio je 1997., god.,
2000. god. Anija e gjumit (Brod sna), a
2004. Strabizëm (Strabizam) te Libër deti
(Knjiga od mora) 2009. Glavni je urednik
časopisa za poeziju Poeteka. Utemeljitelj
je i voditelj međunarodnog pjesničkog
festivala Poeteka, koji se održava u
Draču. Djela su mu prevedena na
engleski, njemački, francuski, talijanski,
portugalski, rumunski, hrvatski,
makedonski i crnogorski jezik. Dobitnik
je mnogih književnih nagrada u Albaniji i
inozemstvu. Živi i radi u Tirani.
10
Ewa Lipska (Poljska),
Milovan Marčetić (Srbija),
Mohammad Ali Migdady (Jordan),
pjesnikinja, prozaistkinja, rođena je 1945.
u Krakowu (Poljska). Debitirala je 1961.
na stranicama krakovskog Književnog
života. Diplomirala je na Likovnoj
akademiji u Krakowu. U Beču je od
1991. godine bila direktorica Poljskoga
kulturnog instituta, a potom ataše za kulturu Poljske ambasade. Objavila je veliki
broj pjesničkih zbirki. Poetika joj je bliska
Generaciji 1968. Dobitnica je velikog
broja domaćih i međunarodnih nagrada.
Među objavljenim djelima su: Pjesme
(1967.), Živa smrt (1979.), Dom spokojne
mladosti (1979.), Ostava tame (1985.),
Zona ograničenog stajanja (1990.),
Njutnova naranča (2007.) i dr. Pjesme su
joj prevođene na engleski, češki, danski,
njemački, mađarski, hrvatski jezik. Živi
na relaciji Krakov – Beč.
pjesnik, prozaist, urednik, rođen je 1953.
god. u Prijedoru (BiH). Studirao je
svjetsku književnost u Beogradu. Objavio
je knjige pesama: Dan dvadeset hiljada
pasa (1982.), Načini iščezavanja (1986.),
Bez imena, bez lica (1990.), Ratno ostrvo
(2000.), Taškent (2006.), i dr. Pjesme su
mu uvrštene u većinu novijih antologija
srpske poezije, a priče u izbore srpske
priče. Dosta je prevođen na mnoge strane
jezike. Uređivao je književne revije i
časopise: Književna reč, Reč, Beogradski
književni časopis. Dobitnik je mnogih
književnih nagrada. Živi u Beogradu.
pjesnik, prozaist, publicist, rođen je 1952.
godine. Od 1986. do 1996. obavljao je
funkciju predsjednika Društva pisaca
u Jordanu. Sudjelovao je na mnogim
književnim festivalima i konferencijama
pisaca. Dosta je prevođen i čitan i na
arapskom jeziku i šire u svijetu. Piše za
novine i magazine u mnogim arapskim
zemljama. Od objavljenih knjiga izdvaja
se knjiga Odabrane poezije, koja je izdata
u Amannu i Bejrutu i čija su tri posebna
sveska vezana za duboke posljedice
globalizacije na politiku, sigurnost i
ekonomiju najrazvijenijih zemalja u
svijetu.
Fotografija Ewa Lipska (Author: Danuta Wegiel)
11
Gihan M. Omar (Egipat),
Nikola Petković (Hrvatska),
Bosiljka Pušić (Crna Gora),
pjesnikinja, rođena je 1971. godine.
Studirala je na Filozofskom fakultetu
Univerziteta u Kairu. Objavila je mnoge
pjesme i veliki broj članaka i historijskih
studija u relevantnim časopisima
arapskoga govornog područja. Članica
je žirija za konkurs kratkih priča (Spinx
Agency). Neke od pjesama su prevedene
na engleski, francuski i njemački.
Sudjelovala je na brojnim književnim
festivalima. Živi u Kairu.
pjesnik, prozaist, književni kritičar,
publicist, prevodilac, filmski djelatnik,
rođen je 1962. godine. Zaposlen je
na Odsjeku za kulturalne studije i na
Odsjeku za filozofiju Filozofskoga
fakulteta u Rijeci. Kolumnist je
riječkog Novog lista. Predavač je na
postdiplomskom studiju komparativne
književnosti na Filozofskome fakultetu
u Zagrebu. Među objavljenim djelima
su mu romani: Uspavanka za mrtve
(2007.), Priče iz davnine (1989.), te
knjige pjesama: Odisejev pas (2007.), Dan
na bijelu hljebu (2001.), Vile i vilenjaci
(1984.). Živi u Rijeci.
pjesnikinja, prozaistikinja, rođena je
1936. godine u Ćupriji (Srbija). Studirala
je književnost na Filozofskom fakultetu
u Beogradu. Među objavljenim zbirkama
poezije su: Krila istine (1970.), Privid igre
(1972.), Pelin u reveru (1976.), Druga
voda (1980.), Dobošari na trgu (1985.),
Pepeo i krik (2000.). Piše i kratke priče
(knjige: Kavez, Otapanje, Izlet u Žanjice),
te romane (Otvaranje lutke, Naranča i
nož, i dr.). Objavila je i niz djela za djecu.
Dobitnica je mnogih književnih nagrada.
Živi u Herceg-Novom.
12
Robyn Rowland (Australija),
André Schinkel (Njemačka),
Marjan Strojan (Slovenija),
pjesnikinja, publicistkinja, objavila je devet knjiga, od kojih je šest knjiga poezije:
Filigree in Blood (1982.), Perverse Serenity
(1990.), Fiery Waters (2001.), Shadows
at the Gate (2004.), This road (2007.).
Zbirka Seasons of doubt & burning će
biti objavljena ove godine. Dobitnica je
mnogih književnih nagrada, među kojima
su Catalpa Poetry Prize, koju dodjeljuje
Australian-Irish Heritage Association.
Robyn jednom godišnje čita i predaje u
Irskoj na relevantnim festivalima poezije.
Gostovala je u Portugalu, Turskoj,
Grčkoj, Srbiji, SAD-u, Velikoj Britaniji.
Na australskom nacionalnom radiju
redovno su u programu njene pjesme.
Pored poezije piše i novinske članke i
istraživačke radove. Radila je i kao profesorica na Deakin univerzitetu, gdje se
penzionisala 1996. godine.
pjesnik, prozni pisac, esejist, rođen
je 1972. u saksonskom Eilenburgu.
Studirao je tehniku zaštite prirodne
okoline, historiju umjetnosti, nauku o
književnosti i prehistorijsku arheologiju.
Uređuje časopis Ort der Augen, u
kojem je objavljivao bh. pjesnike. Autor
je više zapaženih pjesničkih, proznih
i esejističkih djela. Najnovija zbirka
Gedächtnisschutt (2008.) tematizuje
“krš pamćenja”. Pjesma Sonar prevedena
je iz rukopisa, kao i Zdrava voda,
napisana poslije pjesnikove posjete
Mostaru i okolini s izvorom Bune tokom
Sarajevskih dana poezije 2008. godine.
Živi u Halleu.
pjesnik, prevodilac, esejist, rođen je
1949. godine. Studirao je Komparativnu
književnost i filozofiju na Filozofskom
fakultetu u Ljubljani. Radio je kao
novinar na BBC-ju u Londonu; sad
je urednik u uredništvu kulturnih i
književnih emisija Radija Slovenije. Za
prijevod Miltonova epa Izgubljeni raj
primio je Sovretovu nagradu, 1996. i
2004. godine. Godine 2005. dobio je
počasno zvanje Univerziteta u Iowi, a
2008. godine počasno zvanje Baptističkog
univerziteta u Hong Kongu. Od 2009.
je predsjednik slovenačkog PEN-centra.
Objavio je: Izlet v naravo (1990.),
Drobne nespečnosti (1991.), Parniki v
dežju (1999.), Dan, ko me ljubiš (2003.),
Pokrajine s senco (2006.), Vreme, kamni
krave (2010.).
13
Peter Waugh (Velika Britanija),
Gao Xing (Kina),
Mehmet Yaşın (Kipar, Turska),
pjesnik, prevodilac, izdavač, rođen je
1956. godine u Londonu. Predaje engleski
jezik i kreativno pisanje na Univerzitetu
primijenjenih umjetnosti. Studirao je
s poznatim imenima kao što je Allen
Ginsberg. Godine 1993. sa američkom
pjesnikinjom Karin Kaminker osnovao
je Laabyrint (Udruženje pjesnika koji
pišu na engleskom, u Beču) i Subdream
(bečki časopis za poeziju na engleskom
jeziku). Neka od njegovih objavljenih
djela su: Horizon Firelight (2000.), Haiku
Butterfly Death Dream (2002.). Osnivač
je eksperimentalne izvođačke pjesničke
grupe Dastrugistenda (2005.). Njegova
čitanja/izvedbe često su eksperimentalne
i uključuju različite forme umjetnosti
(muzika, ples, teatar, scenska poezija).
Pokretač je mnogih pjesničkih događaja u
Beču, gdje živi od 1981. godine.
pjesnik, esejist, prevodilac, rođen je
1963. godine u provinciji Jiangsu
u Kini. Studirao je na Pekinškom
Univerzitetu. Autor je više knjiga eseja
i poezije. Među imenima koja je preveo
na kineski su Milan Kundera, Ivan
Klim, Marin Sorescu, Nichita Stanescu,
Ana Blandiana, Ismail Kadare, Tomaz
Salamun i dr. Trenutno je zaposlen kao
zamjenik glavnog urednika poznatog
magazina u Kini World Literature. Živi u
Pekingu.
pjesnik, prozaist, esejist, prevodilac,
rođen je 1958. u Nikoziji. Godine 1976.
je otišao u Tursku, gdje je studirao na
Političkim naukama na Univerzitetu u
Ankari. Deportovan je iz Turske 1986.
zbog ”subverzivne ” poezije te je otišao
u Englesku. Studirao je i grčki jezik i
književnost na Univerzitetu u Atini. U
Istanbul se vraća 1993. Predavao je na
univerzitetima u Londonu, Istanbulu
i Nikoziji. Od 2002. objavio je osam
knjiga poezije, dva romana, tri eseja, tri
antologije o kiparskoj poeziji u Istanbulu.
Prvi je strani pjesnik i prozaist koji je
prihvaćen kao moderni autor u turskoj
literatuti iako nije rođen u Turskoj i
nije turski državljanin. Njegova djela su
prevođena na više od dvadeset jezika, a
knjige objavljene u više evropskih zemalja.
Živi na relaciji Cambridge, Nikozija i
Istanbul.
14
SAVREMENA KANADSKA POEZIJA
Ken Babstock (Kanada), pjesnik, urednik, rođen je u
Newfoundlandu. Objavljivanje svojih književnih djela je počeo
u časopisima i panoramama. Godine 1997. godine osvojio je
književnu nagradu koju dodjeljuje Canadian Magazine Awards.
Njegova prva stihozbirka Mean (1999.) osvojila je Milton Acom
Award. U 2000. godini je osvojio Atlantic Poetry Prize. Od tada je
objavio i drugu zbirku poezije Days into Flatspin, koja je također
vrlo hvaljena od strane kritike. Osvojio je nagradu Gold koju
dodjeljuje „National Magazine Awards“. Pjesme su mu prevedene
na holandski, srpski, hrvatski i latvijski. Radi kao urednik za
poeziju u izdavačkoj kući House of Anansi. Živi u Torontu.
OČEKUJUĆI VATRU
podnožje potpornih stubova.
Noću, nastojim ubosti
neku misao o nečemu lijepom ali završim smijući se.
Gotovo. Šuma se utišala
kao da čeka da završim. Ona ponovo sluša sve što nije
o njoj.
Brine me to. Razmišljam
kako smo ikada došli do.
(nerazumljivo) imajući na umu da nisam baš bio neki
kapacitet za veselje.
Gotovo. Ljubav peče tako kao da mi je turpija prešla preko
(nerazumljivo).
Slabašan mi je bio sav taj moj svijet. Nemoj živjeti kao što
sam ja živio.
Priušti sebi trenutke oduška.
Crni
javori postrojeni uzduž ulica, gegavi i tvorovi, repovi ptica
kao peruške za
brisanje prašine, tvoja torba na ramenu, cipele, lica
stranaca;
sve ti se može učiniti kao građa
za izuzetnu tugu.
To si ti, ”unutar tog tkanja”, ponovo nova. Gotovo. Je li
to bitno?
Moj posao je da promatram horizont i ovdje ću ostati
dok se nešto ne dogodi. Gotovo.
Reci im da će se sigurno nešto dogoditi. Gotovo.
Halo, slušaj, zovem sa terenskog telefona, ne govori dok ja
ne kažem ” gotovo”. Ponovi, ne govori dok ja ne kažem
”gotovo”. Gotovo. Razumiješ li , ili to namjerno šutiš?
Gotovo.
Sjeverozapadno od
Sedam Sestara, tu sam u nekoj vrsti bunkera na štakama
Gotovo. Prošle nedjelje prijavio sam kobru dima. Taman
sam u panici pakovao svoju opremu kad su mi
iz prvog tornja na zapadu potvrdili
da se radi samo
o niskom oblaku. Gotovo
Čujem pucketanje iz Aljaske koje zvuči religiozno.
Vladivostok. Radio Kanada.
Draži mi je Paganini. Gotovo. Ne, ostavi to ili baci, kako
hoćeš, meni to ovdje ne treba. Ako mi ikada i zatreba.
Gotovo. Kada oluje
prolaze kroz donju čeljust obalnog lanca da bi istovarile svoj
teret ovdje,
to ti je kao da se nalaziš u sobi sa masivnim čeličnim
postrojenjima. Gotovo. Moj prvi grizli je prošao na
razdaljini bačenog kamena,
a onda sam nešto kasnije čuo lupanje propelera šumskog
helikoptera. I nakon
toga ništa. Gotovo. Danima sam preuređivao kamenje koje
je naneseno na
Preveli Višnja Brčić i Goran Simić
15
Joe Blades (Kanada), pjesnik, urednik, izdavač, rođen je
u Halifaxu (Kanada). Napisao je šest knjiga poezije, uključujući
Cover Makes a Set (1990.), River Suite (1998.), te Casemate Poems,
koje su prevedene i na srpski jezik (Pjesme iz kazamata i Rečna
svita). Jedan je od tri prevedena kanadska pjesnika u antologiji
Slike iz Kanade: Tri kanadska pjesnika. Direktor je izdavačke
kuće Broken Jaw Press, koju je osnovao 1984. u Banffu. Ranijih
je godina boravio u BiH kao gostujući lektor na Univerzitetu u
Istočnom Sarajevu. Blades je aktivni član Black Top Motor Cycle
Gang writers’Club, koordinator Fredericton Small Press Fair, te
zamjenik Lige kanadskih pjesnika. Živi u Frederictonu.
IZ KNJIGE KOJA SE NE ZATVARA
Kao prvo, postoji beskrajna strast prema novčaniku. Kao drugo,
postoji suprotnost u obliku pjesničke discipline, koja nerazumno muči
nečije tijelo i um. cijelo istočno nebo otvorena sunčeva lepeza
i oblaci sivo-plavi
umiruju pero
nema više cviljenja svijeta
žele pjevanje pjesmu nešto vrijedno
dok se krv probija
kroz ruke zaspale na biciklu
odomaćen s još jednim mostom za vozove stojim
jedna tupa, nestvarna misao
na skok sa bruklinškog mosta
ćelavi orao kliznuo iz vida
podno mosta između mene
i refleksije oblaka
zelenkasto riječno dno talasa vodu
pastrmke postaju jata
pa jedu marljive insekte na površini
Prevela Tatjana Bijelić
16
Colin Carberry (Kanada), pjesnik, prevodilac, rođen je u
Kanadi, odrastao u Irskoj, a studirao na Univerzitetu u Torontu.
Pjesme su mu se pojavljivale u mnogim značajnim magazinima i
antologijama, uključujući: The Literary Quarterly, Poetry Ireland
Review, Line by Line: An Anthology of Canadian Poetry, Longford
Anthology of Creative Writing (Irska), i Tattooed Land: An
Anthology of Contemporary Canadian Poetry, koja je prevedena na
bosanski jezik (Tetovirana zemlja, prijevod: Višnja Brčić i Goran
Simić). Edicia Exile je objavila njegovu prvu zbirku poezije, The
Green Table (2003) i dva toma njegovih prevoda: Jaime Sabines,
Adam and Eve and Weekly Diary: Poems in Prose (2004.). Najnovija
zbirka, Ceasefire in Purgatory (2007.), promovirana je u Kanadi i
Irskoj. Do sada je imao čitanja poezije na književnim festivalima u
Kanadi, Irskoj, SAD-u, Meksiku, gdje danas i živi.
ZNALAC POLJA
u sjećanje na voljenog Johna Carberryja
Vidim te stojiš povijen nad lopatom
Usamljena sjenka u svjetlu blaženom
u tišini misli, svoj si na svom.
Stari O’Cairbre caruje vrtom.
O promatraču vremena, ti uporni,
znalcu gnijezda i pijeva šljuke i hrastova,
lutaj slobodno kud želiš, moj dragi zeleni
po svom polju bez noći i satova.
Ulazim pokraj šupe, i moj se jezik
sapliće o svoj pozdrav, neobičan, olak:
‘Dao Bog posla,’ kažem, a pogled mi težak.
Stare riječi nadiru u meni, beščujni povik...
Prevela Irena Žlof
Kasnije, nakon plodne žetve, slijedi okupljanje
u tamnom srcu i priča o drugačijim danima,
a ti ćeš šutat, važnije ti je moje šupljiranje;
tvoj neshvaćeni pogled, u prkos svima.
17
Karen Mulhallen (Kanada),
pjesnikinja, novinarka,
predavačica, urednica, sudjelovala je, kao autorica, koautorica
ili urednica, u 18 knjiga, te u 150 članaka u časopisu Descant
magazine. Objavljivala je eseje o umjetnosti u Kanadi i u Evropi.
Od objavljenih knjiga, trinaest su zbirke poezije. Trenutno radi
na novoj zbirci: The Pillow Book, koja će biti objavljena 2011.
godine. Česta inspiracija u njenim djelima su putovanja na koja
rado odlazi. Predaje engleski jezik na Ryerson University i glavna
je urednica časopisa Descant Magazine, koji u septembru 2010.
godine slavi četrdeseti rođendan.
SOLOMONOVA PRESUDA
Pođi, nemoj stići
Daj, nemoj primiti
Sadi, sadi, nemoj nikad žnjati
Gori a nemoj izgorjeti.
Smrznute vene
od vrelog ljeta
bježe
čekajući onoga koji se ne vraća
i dalje među gromovima
pjeva.
Biti osiromašen ali ne varati
Biti razočaran i iznova vjerovati
Biti žedan ali ne piti
Jednom živjeti,
a svejedno umirati stotinu puta.
Prevela Nataša Nuhanović
Vjeruj ali živi u grijehu
Povredi ali ne pitaj za oprost
Slomi bez uvijanja.
18
Fraser Sutherland (Kanada),
pjesnik, prozaist,
književni kritičar, rođen je u Novoj Škotskoj (Kanada). Pohađao
je King’s College u Halifaxu prije nego što je dobio diplomu na
žurnalistici na Carleton University u Ottawi. Nakon toga je bio
slobodni umjetnik i urednik. Bavi se leksikografijom te uređuje
mnoge specijalističke rječnike u Kanadi, SAD-u i Velikoj
Britaniji. Sutherland je bio dobitnik stipendije Univerziteta u
Edinburgu i radio je kao urednik edicije Books in Canada. Djela
su mu objavljivana u mnogim časopisima i izborima u Kanadi,
SAD-u, Velikoj Britaniji, Franscuskoj, BiH, Srbiji, Iranu,
Albaniji, Bangladešu. Autor je četrnaest knjiga, uključujući devet
knjiga poezije, od kojih je posljednja objavljena ove godine: The
Philosophy of As If I. Živi u Torontu.
PALESTINCI
Čini se da je dovoljno čak i to
što se Palestinci nalaze tamo gdje jesu
da bi mogli reći ko su.
To što jesu, ne to gdje su
Jeste to što ih čini onim što jesu
Oni su mete u bijegu
To što su imali
Oduzeto im je
A to gdje jesu
Nikada neće posjedovati
To što jesu nije blagoslovljeno
Svetom knjigom, a oni,
Koji vjeruju u knjigu čiji su vlasnici
Nerijetko su njihovi neprijatelji
Gdje god da zaspu, zakorače
Ili sjednu večerati uvijek je vezano sa nevoljom.
Zvuk aviona, opsjedanje logora
padanje bombi, fijuk kamena izbačenog iz praćke
samo umnožava njihovo ime
Preveli Višnja Brčić i Goran Simić
19
PRIZNANJE “BOSANSKI STEĆAK”
Od 1999. godine u okviru “Sarajevskih dana poezije” ustanovljeno je književno priznanje “Bosanski stećak”. “Bosanski stećak”, kao
svojevrsni simbol zemlje Bosne i Hercegovine i njezine postojanosti, dodjeljuje se istaknutom inozemnom ili domaćem pjesniku, u
čijem se djelu prepoznaje autorsko ustrajavanje kako na književno-estetskim tako i na humanističko-etičkim principima književne i
općenito javne riječi. U pitanju su oni autori u kojima prepoznajemo odlike velikoga pisca, britkoga mislioca, humaniste, odgovornog i angažiranog intelektualca.
Takvi pjesnici, cijelim svojim životom i djelom, najneposrednije svjedoče činjenicu da je književno djelo najveće onda kad postaje
univerzalno, zajedničko kulturno dobro i naslijeđe.
Dosadašnji dobitnici «Bosanskog stećka» bili su:
1999.
2000.
2001.
2007.
2008.
2009.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Godine 1999. Juan Goytisolo (Španija); 2000. Boris A. Novak (Slovenija); 2001. Christopher Merill (SAD); 2002. Tadeusz
Rozevicz (Poljska); 2003. Mirko Kovač (Srbija, Hrvatska); 2004. Abdulah Sidran (BiH); 2005. Luko Paljetak (Hrvatska);
2006. Ivan Kordić (BiH); 2007. Stevan Tontić (BiH); 2008. Mahmud Derviš (Palestina); 2009. Ottó Tolnai (Mađarska)
Dobitnik “Bosanskog stećka” za 2010. godinu:
Petar Gudelj (Hrvatska)
20
Bosanski stećak za 2010.
PETAR GUDELJ, DOBITNIK BOSANSKOG
STEĆKA ZA 2010. GODINU
Petar Gudelj: Grmljavina
i munje hrvatskog jezika
Rođen dva koraka do Ujevića i korak do Šimića, Petar Gudelj
će krenuti njihovim stopama, napustivši već u ranoj mladosti
svoju Itaku. Svoju Imotu, kojoj će se u svojim knjigama
neprestano i uzaludno vraćati, jer je svaka odiseja zapravo
samo san, san o povratku u vrijeme nevinosti. Nakon osnovne
škole i niže gimnazije u rodnom mjestu, Gudelj se upisuje u
mostarsku Učiteljsku školu, a u tom hercegovačkome vremenu
objelodanjuje prve pjesme. Prvu knjigu Ruke, suze i čempresi
objavljuje 1956. godine. Kratki fotografski snimak socijalnog
pejzaža tog vremena mogao bi se predstaviti vedutama gladi,
diktature pobjednika i odmazde novih komunističkih vlasti nad
ratarima i pastirima, čiji su sinovi bili poražena strana u ratu.
Grubost i oskudica bili su plodno tlo na kojemu će nići pjesničke
biljke nade o nekom boljem svijetu u kome su široke ceste, a
žene mekane i nježne. “U ledeno jutro sječanjsko krpila mi tužna
majka na kaputu rukave. Sanjo, Sanjo, po našim krševima raste
gorki cmilj i čemerika”. Pa ipak, Gudeljeve mostarske pjesme
umnogome su se razlikovale od tamošnje kulturološke pozadine.
Dok je većina hercegovačkih pjesnika slijedila neku vrst
etnografske poetike, pjevajući o suncu, vinu i kamenu, Gudelj
je pokušao tu grubost „pripitomiti“, dati joj dublji, metafizični
smisao. Godine 1955. on prelazi u Beograd, gdje upisuje i
svršava studij literature na Filozofskom fakultetu, a u tom gradu
će živjeti sve do početka rasapa Jugoslavije, početkom poslednjeg
desetljeća prošlog milenija.
21
U narednim knjigama (Suhozidina, 1974.; Tropi. Počela, 1976.;
Štit, 1979.; Vrulja, 1982.; Osmoliš, 1982.; Vlkoe, 1983.; Ilirika,
1984.; Hesperidske jabuke, 1986.) Gudelj napušta zavičajnu
realnost i predaje se istraživanju dinarske mitologije. Tu
pjesnikovu inspiraciju i preokupaciju Ivan Lovrenović u jednom
ogledu naziva “znanjem planine”. Kroz čaroliju elemenata odvija
se ljudska povijest, antička, barbarska, mletačka, hrvatska.
Pjesnik stiže čak do pelaškog stvaranja svijeta, gdje prvi čovjek
niče iz zemlje i veliča zemlju. Cijeli taj ciklus pjesama o
izmučenoj zemlji, nad čijim jamama lepršaju golubice, jamama
u koje su bačeni najbolji sinovi, poput onih mitskih Kraljevića,
čine najljepše i najvjerodostojnije pjesme, grmljavinu i munje
modernog hrvatskog jezika.
Dolaskom u Beograd, Gudelj studira i upoznaje svjetsku, ali
i srpsku modernu literaturu, koja je u to vrijeme bila puno
vitalnija i relevantnija od svega onog što se pisalo u ostalim
dijelovima zemlje. Iako je Gudeljev opus jezično i nacionalno
markiran od početka do kraja, u njegovoj poetičkoj paradigmi
će se osjećati i utjecaji modernog srpskog pjesništva. On u jednoj
poznoj i sjetnoj pjesmi zahvaljuje Srbiji: „Za Borinu Uvelu ružu i
suv bosiljak. Za mjesečinu u Vranju. Za Mominu (Nastasijevića,
op. ur.) Sestri u pokoju i Gospi. Za Lament nad Beogradom. Za
Rastkovo Otkrovenje i Matićevo More“ (Srbiji na istoku).
Ali, on je ponajprije baštinik i vrstan znalac hrvatske versifikacije,
od začinjavaca do ekspresionista, od bugarštica do Ujevića.
Pa onda heladski i rimski mitovi i ritmovi. Malo je pjesnika
s takvom književnom erudicijom – na vrlo osebujan način,
udarajući ritam desnom nogom, on je u stanju naizust izgovoriti
deset tisuća stihova. No, vratimo se pjesnikovim knjigama.
Njegove pjesme posvećene zavičajnim Vruljama (tako glasi naslov
jedne njegove knjige) emaniraju tugu i nostalgiju za vilinskim
vrtovima Dinare: “Ljuljaj nas goro, velika majko Sredozemlja,
ljuljaj nas nad jamama.” Početkom devedesetih, rekli smo,
pjesnik se preselio u Hrvatsku, ali tu nije bio dovoljno prepoznat.
Ostao je manjinac u tijelu vlastitog jezika, poput Šopa, poput
Tina. Sarajevska književna stella priznanje je pjesniku čija se
sva poetika slila u jedan savršeni mramor, u jedan inschrift sličan
onomu kočerinskome. Kada smo, pjesnik Hadžem Hajdarević
i ja, Umjetničkome vijeću Sarajevskih dana poezije predložili
Gudelja za laureata najznačajnijeg bosanskohercegovačkog
književnog priznanja, svi članovi oduševljeno su digli palac gore.
U svojoj drugoj knjizi (Isus je sam, 1961.) Gudelj kroz lik
popljuvanog Spasitelja riše portret zavičajne žestine. Isusov
se arhetip neprestano ponavlja u vremenu, njegov život među
zakrvljenim ljudima je patnja, gora nego njegova presveta muka
na križu. U ovoj knjizi pjesnik se potpuno okreće od lirskih
hercegovačkih veduta, zagovarajući jednu poetiku verizma,
koja će njegovu sveukupnom pjesništvu dati snažan pečat.
Brutalnost jednog sustava koji se kleo u bratstvo svih ljudi
najbolje se oslikava u pjesmi Komunistička poema, koja opisuje
ulazak partizana u Imotski, a ima ovakav kraj: “Krkljaju jame ko
nedoklani popovi. Sva­kome od nas crijevo iz usta visi. Škripe
vješala. O slatka muziko! Propišale krv krvo­pije. Profit bljuju
buržuji s vješala. Dimljivo praskozorje. Naprijed, Mlada Re­
volucijo! Moj neznamkoji brat skide pušku s rame­na: – TRAS!
TRAS! TRAS! Sad vidimo i bez tvojih smrdljivih papaka.
Prijeđosmo preko očeva leša.”
Mile Stojić
22
PETAR GUDELJ: PJESME
JAME U KRŠU
U PODNE, NAD TVOJIM TJEMENOM
Jame u kršu.
Iz jama izlazi Sunce.
Nad jamom podne.
U jame zalazi Sunce.
Iz jama izlaze zvijezde.
Nad jamom ponoć.
U jame zalaze zvijezde.
Nad jamom raste smokva.
U jamu padaju smokve.
Nad jamom pjeva čovjek.
Nad jamom plače vuk.
U jami, pomiješane,
ljudske i vučje kosti.
U podne, nad tvojim tjemenom,
zaklaše kozu.
Kroz Sunčev se obruč prosu
kozja krv, tebi po licu.
Ti si Vlah.
Tebe je oštenila munja.
Bio si zmijski pastir.
Zmijski skot.
Donio u renesansni Split
strunjavu torbu zmija.
Sve su naše slaviće požderale
tvoje imotske zmije.
Sad nam one ojkaju po đardinima
tvoju imotsku gangu.
Ti nisi čovjek, ti si vuk.
Ti kolješ naše djevice.
Svakoj pod grlom
tvoj poskočki zub.
Kolješ naše anđele,
pečeš na ražnju, krckaš.
Misliš: to su ti
golubi iz biokovskih jama.
U podne, nad tvojim tjemenom,
zaklaše kozu.
Kroz Sunčev se obruč prosu
kozja krv, tebi po licu.
Beograd, 1976.
Beograd, 26. svibnja 1976.
23
PRAMAJKE TVOJE: GOLE, BIJELE
SMRT JEDE TVOJU GLAVU
Pramajke tvoje: gole, bijele,
koje su te dozivale iz voda.
Koje su te muzle iz zmija
i otimale iz vučjih grla.
Iz prsiju prskalo ljeto:
rađale jedna drugu, svitale.
Sedamdeset i sedam puta
kroz dinarski krš procijedile zemlju.
Kroz dinarski krš,
kroz hrvatski jezik.
Točile te kroz rukave,
kroz djevojačko grlo.
Tkale na vilinskim krosnama.
Među zvijezdama, među pticama
skupljale tvoju krv.
Iz sniježnica, iz ponornica,
vadile tvoj krik.
Munjama iz očiju
pile vid.
Od grkljana do pupka,
rasparane zvijezdama.
Neka stoljeća vide plod utrobe.
Neka plod utrobe vidi stoljeća.
Smrt jede tvoju glavu.
Ti imaš oči.
Ti vidiš:
smrt jede tvoju glavu.
Smrt je stara kučka.
Ona jede
tvoju glavu.
Na licu imaš oči
i gledaš: smrt
jede tvoje oči.
Pa jedi, stara kučko,
stara smrti,
jedi lice, pij oči
i zviždi na moj nos.
Prvo mi skini kapke,
da te vidim, da te gledam
netremice,
kako mi jedeš glavu,
kako mi jedeš lice.
Beograd, 1976.
Imota, 1. kolovoza 1976.
24
TO STE VI, PRADJEDOVI
PREKORACIT ĆE ME PODNE
To ste vi, pradjedovi, svoje čeone kosti
podigli i sastavili u guvno.
Mi snosimo snoplje iz nebeskih dolaca
i slažemo na vašu kost.
Na vašim čeonim pločama, gle, naši volovi,
sporim korakom, gaze ječam.
Vuku se njihove bijele sjene južnim nebom,
kroz rojeve žutih, zelenih i crljenih zvijezda.
Iz širokih papaka naših božanskih volova
Svijetla je noć, pradjedovi, tiha je nebeska mehanika
koja nam priprema kruh.
Past ću na zemlju, past ću
(vidim kako sam pao),
više se ne ću uspravit ni stat.
Udarit ću rukama po njoj,
ko kokoš, kad joj presijeku vrat.
Srce će još triput tiho
kucnuti: majko, otvori,
evo ti sina,
s naramkom poljubaca
i ptica.
Pa ću se smirit. Doći će mrav
na usta. Prekoracit će me podne.
Baška Voda, 1976.
Beograd, 1976.
MOJA JABUKA
Borki
Spavao sam pod tvojim drvetom
cio svoj vijek.
Kroz tvoje su grane letjele
zvijezde i žar-ptice.
Krila su im udarala
u moj san.
Bio sam tvoja zemlja. U jesen
padale su na me tvoje jabuke.
Milovale su me
tvoje žile po licu.
Budim se pred smrt. Otvaraju se
moje oči.
Golo zimsko nebo. Pusto polje.
Gdje je moja jabuka?
Beograd, 1976.
25
KNJIŽEVNI I LIKOVNI PORTRET
NEDŽADA IBRIŠIMOVIĆA
NEDŽAD IBRIŠIMOVIĆ
te prijevoda na engleski, njemački, španski i druge jezike (djelo je
1992. godine nagrađeno Nagradom Društva pisaca BiH);
Bio jednom jedan (77 priča), 2000.; Vječnik, roman, 2005., za koji je
dobio Nagradu Nagrada Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“,
te Nagradu Izdavača BiH i Nagradu „Hasan Kaimija“, 2005.;
Nepoznati ljudi, izbor priča, 2009.; Bio jednom jedan, priče za djecu,
2009.. Izdavačka kuća „Svjetlost“ izdala je 2005. godine izabrana
djela Nedžada Ibrišimovića, za šta je iste godine dobio Nagradu
„Skender Kulenović“.
Rođen je 20. oktobra 1940. godine u Sarajevu. Osnovnu školu
završio je u Žepču, a srednju umjetničku školu, odsjek vajarstvo,
1961. godine u Sarajevu. U Sarajevu je diplomirao i na Filozofskom
fakultetu, odsjek filozofija, 1977. Član je Društva pisaca BiH od
1964. godine i član Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982.
godine. Od 1982. do 2000. imao je deset samostalnih izložbi. Bio
je predsjednik Društva pisaca BiH od 1993. do 2001., te 1995.1998. glavni i odgovorni urednik časopisa Život.
Prevođen je na arapski, engleski, češki, turski i albanski, te,
djelomično, na francuski, španski, njemački i talijanski jezik.
Drame:
Na Velikoj sceni Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, 1970.
izvedena je praizvedba Ibrišimovićeve drame Ugursuz, u režiji
Ljubiše Georgijevskog, a 1983. godine, po prvi put, Karabeg,
u rediteljskoj postavci Sulejmena Kupusovića. Ova drama
postavljena je i 1996. u režiji Slobodana Stojanovića i, u Tuzli, u
režiji Gradimira Gojera. Kamerni teatar 55 u sezoni 1985/86.
izveo je praizvedbu drame Boja hrđe u režiji Sulejmena Kupusovića.
Povodom 35. godišnjice književnog rada Nedžada Ibrišimovića,
1997. godine Bosansko narodno pozorište Zenica izvelo je
praizvedbu Zmaja od Bosne, u režiji Gradimira Gojera. Istim
povodom Kamerni teatar 55 postavio je na scenu Ugursuza u režiji
Gradimira Gojera.
Nedžad Ibrišimović je autor TV-drame Ćilim, prvi put emitovane
1970. godine, u režiji Aleksandra Jevđevića.
Drame su mu štampane u knjizi Drame 1988. godine (izdanje
„Veselina Masleše“, Sarajevo), a drama Woland u Sarajevu izašla je
u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2000.
Autor je nagrađen za najbolji dramski tekst na Festivalu domaće
drame u Zenici 2003. godine.
Objavljena djela:
Poezija:
Zambaci moje duše (1994.)
Proza:
Ugursuz, roman, 1968., te kasnije više ponovljenih izdanja (autor je
za ovaj roman nagrađen, 1969. godine, Šestoaprilskom nagradom
Grada Sarajeva); Kuća zatvorenih vrata, priče, 1964;
Karabeg, roman 1971., u više kasnijih, ponovljenih izdanja, za koji
je 1971. godine dobio Nagradu IP Svjetlost; Priče, 1972.; Živo i
mrtvo, priče, 1978.; Zmaj od Bosne, pripovijest, 1980.; Bog si ove
hefte, autobiografska proza, 1980., a kasnije, u autorovom izdanju,
Car si ove hefte, 1991.; Šamil i Tubakovi, priče, 1984./1985.;
Nakaza i vila, kratke priče, 1986., te drugo izdanje 2004.; Kuća bez
vrata i druge priče, 1989.; Braća i veziri, roman, 1989. za koji je iste
godine nagrađen Nagradom IP „Veselin Masleša“ i koji je doživio
više izdanja; Dva dana u al-Akaru, pripovijest, 1991.,
Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem
Bosancem, pripovijest, 1992., uz više izdanja na bosanskom jeziku
26
RITMOVI ZEMLJE I SNA
...Ibrišimovićevi oblici nastaju na osnovama slobodne, ničim
sputane unutrašnjim podsticajima vođene kreativne linije
materijalizovane kao neprekidna žičana nit koja se uzdiže i spušta,
prodire na jednu i na drugu stranu, boči i čvori, da bi ograničila
prostor i ispunila ga sobom. Kretanje se može vizuelno doživljavati
kao prostorni seizmogram ili kardiogram jednog hiperegzaltiranog
duhovnog stanja stvaraoca neograničenog prostorom i vremenom.
Slobodnog kao ptica, koja se vine u plavetnilo neba i ispuni ga
sobom na način da potvrdi nomadski karakter djela spremnog
da živi od sobom i za sebe osvojenog prostora. Nesumnjivo da se
radi o jednom za skulptora svojstvenog i prepoznatljivom pristupu
i rješavanju odnosa između stvarnosti i privida u kontekstu
oblika i zaposjednutog prostora, koji se uzajamno harmonizuju i
simbiotički saživljavaju. Umjetnik se u svojim razmišljanjima kreće
od ideje prema obliku, ali ništa manje i od oblika prema ideji...
U djelu Nedžada Ibrišimovića na mudar i prostudiran način miješa
se svijet realnog sa svijetom irealnog, prepliće java i san. Unutrašnja
duhovna talasanja umjetnika našla su svoj materijalizovani izraz
u ritmičkom kretanju žičanog toka koji u sebe nastoji da uvuče i
zarobi raspoloživi prostor i kod gledaoca stvori mogućnost za nove
i drukčije nadogradnje u vlastitoj imaginaciji...
Za razliku od istraživanja rodonačelnika ovakvog načina tretiranja
prostornih oblika u prvom redu Ibrama Lassawa, Rodčenka,
Nauma Gaboa i Antoine Pevznera, te donekle Đakometija,
Ibrišimović svoje idejne zamisli stavlja u posve drukčiji kontekst.
Njegovi transponovani oblici konja i jahača suptilno arborizirani
i parcijalno uronjeni u plastičnu masu bude neke asocijacije na
svijet podmorskih izmaglina, ili posebnih autentičnih od autora
izmaštanih i samo njemu znanih svjetova...
Boško Kućanski
NEDŽAD IBRIŠIMOVIĆ
27
ROMANESKNI OPUS
NEDŽADA IBRIŠIMOVIĆA
...Sa svoja tri romana (Ugursuz, 1968., Karabeg, 1971., Braća i
veziri, 1989.) Ibrišimović unutar pozitivističkog niza bosanske
književnosti predstavlja suštinsku sponu između spisateljske
generacije (Selimović, Sijarić, Sušić, Oljača, Ćopić) koja u
književnost ulazi neposredno iza Drugog svjetskog rata i koja
kolektivističku impregniranost svojih proznih svjetova postupno
zamjenjuje obzorom individue, njenog horizonta egzistencijalne
strepnje, užasa, poraza i bez/smisla, i generacije apsurdista
(Isaković, Lukić, Fetahagić). Zapravo, u Ibrišimovićevim
romanima dovršavaju se procesi transformacije romaneskne
modernističke paradigme začeti i uobličeni u Selimovićevim,
Sušićevim, ili Sijarićevim romanima, ali i otvara prostor za
uspostavljanje romana sloma moderne i postmoderne, što ih je
i sam Ibrišimović najavio u metatekstualnim aspektima svojih
djela, a pogotovu u Karabegu. Međutim, ni ovo određenje
suštinske spone ne može iscrpsti književnohistorijsku perspektivu
procjenjivanja mjesta, uloge i značaja Ibrišimovićevog opusa
unutar bošnjačkog i bosanskog romana, a kamoli ukazati na
njihovu estetsku vrijednost. No, u njemu se ipak mogu otkriti
putevi transformacije tradicionalnog u modernistički roman, ali i
aspekti transformiranja modernističkog u roman sloma moderne.
(...)
Ibrišimovićevi romani ne rekonstruiraju faktografiju povijesti,
nego povijest dočaravaju kao haotični koloplet sjećanja, moru,
fantazmagoriju, užas rasula svijeta i identitet žrtve (Braća i
veziri), odnosno metaforičko putovanje ka identitetu slutnje/zla
(Ugursuz), ili, pak, moralno-psihološku dramu pojedinca kojeg
ubija razjarena gomila ne samo zbog historijskog prevrata već i
zbog mržnje prema svemu što se izdiglo iznad prosječnosti, pri
čemu se spoljno zlo, zlo historije iskazuje kao temeljna, unutrašnja
sadržina čovjeka koja presudno upravlja njegovim postupcima. (...)
Ibrišimovićevi romani u transformaciji povijesne fakcije u poetsku
fikciju, pogotovu Ugursuz i Karabeg, dostižu same vrhunce
bošnjačkog i bosanskog poetskog novohistorijskog romana.
Ugursuz u tom pogledu predstavlja jedan od estetskih vrhunaca
modernističke paradigme, a Karabeg svojom metatekstualnošću
zasnov postmodernizma. Međutim, i tako raznorodni romani
predstavljaju jedinstveno pismo svijeta kroz koje se izražava, da još
jednom citiram S. Koljevića: “neki svemudri, lucidni pripovedač,”
koji kao da “čita iz neke svete knjige čudesne priče o zahirenjima
i nastranostima života.” Poetski intenzitet izraza, njegova
metaforička slikovnost, parabolička jezgrovitost, stil koji “sili
maštu da i sama stvara, intelekt da sam gradi premostne spojnice
razmaknutih stvari, da ih goneta i slaže u narativnu cjelinu,” te
strukturiranje romana kao montažnog mozaika narativnih cjelina
snažnog poetsko-metaforičkog intenziteta otvorili su u slučaju
Ugursuza i Karabega nov romaneskni prostor u genezi bosanskoga
romana. Time Ibrišimović, uz Andrića, Selimovića, Sijarića, ili
Lukića, Kovača, te, kasnijih, Kulenovića i Karahasana, zauzima
jedno od centralnih mjesta bosanskog romana u cjelini.
Enver Kazaz
Odlomci iz studije “Slutnja zla i narativno putovanje ka identitetu
“Romaneskni opus Nedžada Ibrišimovića”
28
29
KNJIŽEVNI PREVODIOCI I PREVODITELJICE
Katica Acevska (Makedonija),
Ismail Bandora (Jordan),
Višnja Brčić (Hrvatska, Kanada),
prevoditeljica i novinarka, rođena je
1947. godine. Završila je studij engleskog
jezika i književnosti i francuskog jezika
i književnosti na Filozofskom fakultetu
Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skoplju.
Književnim prevođenjem se bavi od 1976.
godine. Prevodi poeziju u okviru festivala
Struške večeri poezije. Iz bh. književnosti
je prevodila: Marina Trumić, Poezija,
Struške večeri poezije (2000.), Fadila
Nura Haver (prevod priča: Moralni
zakon u nama, gladno nebo iznad nas,
Igra drvene noge), Hadžem Hajdarević,
(prijevod priče Klinika za plastičnu
hirurgiju), Miljenko Jergović, (prijevod
priče Drugi poljubac Gite danon).
prevodilac, novinar, pisac, rođen je
1950. godine u Ramti. Diplomirao
je na Fakultetu političkih nauka
u Beogradu 1974. te na Pravnom
fakultetu u Bejrutu 1992. godine. Bavio
se pitanjem bivše Jugoslavije i Balkana
te prevodi sa bosanskog jezika na
arapski. Preveo je: Priče iz Jugoslavije
(Andrić - Selimović) (1992.), Moj bijeg
u slobodu, Alija Izetbegović (2002.),
Tvrđava, Meša Selimović (2007.), Šehid,
Zilhad Ključanin (2008.), Antologija
Bosanskohercegovačke poezije, dvojezično
izdanje (u štampi). Trenutno prevodi
Konak od Ćamila Sijarića. Za prijevod
knjige Alije Izetbegovića Moj bijeg u
slobodu dobio je nagrade ( Jordan, 2003,
i Kuvajt, 2004). Dobitnik je stipendije
za prevod Šehida 2007. godine od
Ministarstva kulture Jordana.
prevoditeljica, rođena je u Zagrebu,
gdje je završila studije prava. Nakon
završetka studija preselila se u Kanadu,
gdje završava postdiplomske studije,
najprije bibliotekarstva i informatike,
a zatim sociologije. Prevoditeljskim
radom počela se baviti 90-tih godina.
Sa Goranom Simićem, bosansko/
kanadskim pjesnikom, uredila je i prevela
antologiju kanadske poezije Tetovirana
zemlja. Sudjelovala je i u prevođenju
sa bosanskog na engleski knjige priča
Gorana Simića Jučerašnji ljudi. Njezini
prijevodi poezije i proze pojavili su
se u hrvatskim, bosanskim i srpskim
časopisima: Zarez, Književnik i Republika.
30
Grzegorz Łatuszyński (Poljska),
Cornelia Marks (Njemačka),
Viktoria Radicz (Mađarska),
prozni pisac, kritičar, novinar, antologičar,
prevodilac, rođen u Zdzięciołu kraj
Nowogródka. Autor je knjige o raspadu
Jugoslavije Balkansko prokletstvo (1997.).
Postdiplomske slavističke studije završio
je na Zagrebačkom sveučilištu i na
Beogradskom univerzitetu u godinama
1959.-1963. Od 2008. je predsjednik
Varšavskog odjeljenja Društva poljskih
pisaca. Za prijevod romana Vrata od
utrobe Mirka Kovača dobio je 1989.
nagradu Fonda književnosti Ministarstva
kulture. Prevodio je prozu, dramu i
poeziju iz hrvatske, srpske, slovenske,
makedonske, češke, slovačke, bosanske
i ruske književnosti. Mnoge poljske
pjesnike prevodio je na hrvatski i srpski
jezik. Iz književnosti BiH preveo je četiri
knjige proze, te pjesničke izbore Anđelka
Vuletića (1999.), Mile Stojića (2002.),
Veselka Koromana (2007.), Ivana Kordića
(2008.), Abdulaha Sidrana (2009.).
prevoditeljica, pjesnikinja, rođena je 1969.
godine u Erfurtu (istočna Njemačka).
Studirala je na Magistrat u Halleu/Saale
germanistiku i slavistiku. Od 2007. živi i
radi kao samostalna prevoditeljica. Član je
društva pisaca Saksonija-Anhalt, društva
njemačkih prevodilaca književnih i
znanstvenih djela te udruženja „FriedrichBödecker-Kreis e.V. Saksonija-Anhalt“. U
prepjevima pojedinih bh. bjesnika sarađuje
i pjesnikom Andréom Schinkelom. U
publikaciji Neue Literatur aus Bosnien und
Herzegowina (Nova književnost iz Bosne
i Hercegovine), pripravljene za Sajam
knjiga u Leipzigu marta 2010., prevela
je književne priloge Stevana Tontića,
Hadžema Hajdarevića, Mile Stojića,
Tatjane Bijelić, Ranka Preradovića, Ranka
Risojevića i dr. (2010). Trenutno prevodi
poeziju i esejistiku Mile Stojića te knjigu
priča Faruka Šehića.
rođena je 1960. Godine u Somboru.
Godine 1984. je emigrirala u
Mađarsku. Piše prozu, eseje, kritike
i prevodi sa južnoslovenskih jezika.
Prevodila je bosanske pjesnike i
pisce, napravila antologiju savremene
bosanskohercegovačke književnosti, koja
je objavljena kao tematski broj mađarskog
časopisa Jelenkor. Objavljen je i prijevod
eseja Ivana Lovrenovića Labirint i pamćenje,
roman Jasmina Imamovića Molim te,
zapiši, te roman Dževada Karahasana
Istočni diwan. Ostali bosanski autori, koje je
prevodila, objavljujući prijevode u raznim
printanim i elektronskim časopisima,
su: Ferida Duraković, Marko Vešović,
Muharem Bazdulj, Hadžem Hajdarević,
Semezdin Mehmedinović, Senadin
Musabegović, Ugo Vlaisavljević, Refik
Ličina, Amir Brka, Faruk Šehić, Stevan
Tontić, Mile Stojić, Aleksandar Hemon,
Fadila Nura Haver i dr.
31
UČESNICI ČETRDESET DEVETIH SARAJEVSKIH DANA POEZIJE
Hanane Aad (Liban)
Katica Acevska (Makedonija)
Džemaludin Alić (BiH, Njemačka)
Bisera Alikadić (BIH)
Chingiz Alioglu (Azerbejdžan)
Ivo Mijo Andrić (BiH, Hrvatska)
Ken Babstock (Kanada)
Ismail Bandora (Jordan)
Uzeir Bavčić (BiH)
Mirsad Bećirbašić (BiH)
Sead Begović (Hrvatska)
Zeynel Beksaç (Kosovo)
Joe Blades (Kanada)
Franjo Bratić (BiH)
Jelena Božić (BIH)
Višnja Brčić (Hrvatska, Kanada)
Amir Brka (BIH)
Ahmed Burić (BiH)
Colin Carberry (Kanada)
Kemal Coco (BIH)
Aleksandra Čvorović (BiH)
Alena Ćatović (BiH)
Husein Dervišević (BiH)
Zlatko Dukić (BiH)
Esad Duraković (BiH)
Emina Džaferović (BiH)
Rizo Džafić (BiH)
Mehmed Đedović (BiH)
Dejan Đurićković (BIH)
Muhamed Elezović (BiH)
Kerima Filan (BiH)
Lejla Ganijun (BiH)
Gradimir Gojer (BiH)
Petar Gudelj (Hrvatska)
Hadžem Hajdarević (BiH)
Husein Hasković (BiH)
Fadila Nura Haver (BiH)
Brian Henry (SAD)
Vera Horvat (Srbija)
Naida Hrustemović (BiH)
Nedžad Ibrišimović (BiH)
Nora Iuga (Rumunija)
Ahmed El Jaafari (Egipat)
Risto Jačev (Makedonija)
Amra Jajetović (BiH)
Sonja Jurić (BiH)
Rašida Kadrić (BiH)
Ibrahim Kajan (BiH)
Hakija Karić (BiH)
Boris Kastel (Crna Gora)
Mate Kavelj (Hrvatska)
Enver Kazaz (BiH)
Zilhad Ključanin (BiH)
Ivan Kordić (BiH)
Fuad Kovač (BIH)
Dinko Kreho (BIH)
Boško Kućanski (BiH)
Atif Kujundžić (BiH)
Vjeceslav Kuprianov (Rusija)
Ljubeta Labović (Crna Gora)
Gregorz Latuszinsky (Poljska)
Senadin Lavić (BiH)
Arian Leka (Albanija)
Refik Ličina (BiH / Švedska)
Ewa Lipska (Poljska)
Milovan Marčetić (Srbija)
Mohammad Ali Migdady (Jordan)
Kemal Mahmutefendić (BiH)
Bakir Makarević (BiH)
Cornelia Marks (Njemačka)
Žarko Milenić (BiH)
Misijana Brkić Milinković (BiH)
32
Radomir Mitrić (BiH)
Kristina Mrđa (BiH)
Srđan Mršić (BiH)
Karen Mulhallen (Kanada)
Jasmina Musabegović (BiH)
Senadin Musabegović (BiH)
Mujo Musagić (BiH)
Katharina Narbutovic (Njemačka)
Elvedin Nezirović (BiH)
Gihan M. Omar (Egipat)
Josip Osti (BiH, Slovenija)
Ljubica Ostojić (BiH)
Nikola Petković (Hrvatska)
Miro Petrović (BiH)
Vahidin Preljević (BiH)
Bosiljka Pušić (Crna Gora)
Zvonimir Radeljković (BiH)
Viktoria Radicz (Mađarska)
Hidajet Repovac (BiH)
Delila Repuh (BiH)
Robert Roklicer (Hrvatska)
Robyn Rowland (Australija)
Maja Ručević (Hrvatska)
Mirza Sarajkić (BiH)
Esma Sarajlić (BiH)
Safet Sarić (BiH)
André Schinkel (Njemačka)
Emsura Hamzić Sladoje (BiH, Srbija)
Faiz Softić (BiH / Luksemburg)
Martina Mlinarević Sopta (BiH)
Goran Simić (BiH/Kanada)
Hana Stojić (BiH)
Mile Stojić (BiH)
Marjan Strojan (Slovenija)
Tanja Stupar (BiH)
Fraser Sutherland (Kanada)
Muhidin Šarić (BiH)
Faruk Šehić (BiH)
Ljiljana Tadić (BiH)
Amir Talić (BiH)
Ilijas Tanović (BiH)
Ulvija Tanović (BiH)
Melida Travančić (BiH)
Marina Trumić (BiH)
Stevan Tontić (BiH)
Sabrija Tucaković (BiH)
Damir Uzunović (BiH)
Dragoljub Vasić (BiH)
Goran Vrhunc (BiH)
Vesna Vujić (BiH)
Marko Vešović (BiH)
Peter Waugh (Velika Britanija)
Gao Xing (Kina)
Mehmet Yaşin (Kipar, Turska)
Davorin Žitnik (Hrvatska)
Irena Žlof (BiH)
Gošća manifestacije
49. Sarajevski dani poezije
Katharina Narbutovic (Njemačka),
prevoditeljica, publicistkinja i urednica.
Direktorica je DAAD Artist-in-Berlin
Programa. Njeni članci su objavljivani
u Frankfurter Allgemeine Zeitung,
Der Tagesspiegel. Prevodi sa ruskog
(Vasily Grossman, Michail SaltykovShchedrin, Shamshad Abdullaev) i
bjeloruskog (Valzhyna Mort). Živi u
Berlinu.
33
Amir Brka
Predsjednik
Društva pisaca BiH
Mirsad Bećirbašić
Urednik dječijeg programa i
programa za mlade
Hadžem Hajdarević
Mile Stojić
Predsjednik Organizacionog
odbora Sarajevskih dana poezije
Predsjednik Programskog savjeta
Sarajevskih dana poezije
Fuad Kovač
Majda Kovač
Press medijator Manifestacije
Koordinator Manifestacije
Izdavač
Društvo pisaca Bosne i Hercegovine,
Kranjčevićeva 24, 71000 Sarajevo, Bosna i Hecegovina
Tel.: ++ 387 0 33 557 950, 557 951
Tel/Fax.: ++ 387 0 33 557 940, 557 941
Međunarodna književna manifestacija Sarajevski dani poezije
E-mail: [email protected] , www.sadapoezije.ba
Dizajn:
Emir Operta
Štampa:
Bemust d.o.o.
Sarajevo
Copyright © 2010 Emir Operta
34
Stevan Tontić
Urednik programa
Moja poetika
Arijana Aganović
Koordinator programa
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
1 111 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content