Društveno poduzetništvo u Europi 2020. godine? www.britishcouncil.org/europe/our-work-in-europe/social-enterprise Predgovor Društvena poduzeća mijenjaju živote, stvaraju pozitivne promjene u svijetu te nude mjerljiva i ponovno iskoristiva rješenja za društvene i ekonomske probleme. Ta rješenja potiču stvaranje održive i perspektivne budućnosti. Kreiranje vizije društvenog poduzetništva u Europi 2020. dio je Globalnog programa o društvenom poduzetništvu. Ovaj program podupire našu misiju stvaranja odnosa povjerenja između ljudi i institucija u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugih zemalja te doprinosi njihovom stvaranju inkluzivne, održive i perspektivne budućnosti. Programom Globalnog društvenog poduzetništva podupiremo dijalog i raspravu o društvenom poduzetništvu na globalnoj razini u više od 110 zemalja Europe i svijeta. U mnogim zemljama, uključujući Indiju, Grčku i Kinu, raznim treninzima te pristupom investicijskim sredstvima za investicije podupiremo razvoj društvenog poduzetništva. U Europi smo posebno usmjereni na rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih, a društveno poduzetništvo prepoznajemo kao jedno od rješenja društvenih i ekonomskih izazova. Kao doprinos konferenciji Europske komisije „Social Entrepreneurs: Have your Say“ u Strasbourgu 16.-17. siječnja 2014, British Council je izradio dokument ‘Društveno poduzetništvo u Europi 2020. godine?’. Mišljenja izražena u ovom dokumentu temelje se na seriji intervjua sa stručnjacima u području društvenog poduzetništva i ona ne odražavaju nužno poziciju British Councila. Za izradu ovog dokumenta ovlastili smo Marka Richardsona i Richarda Catheralla i veoma smo im zahvalni za njihov rad. Skica ove vizije prezentirana je na online javnoj raspravi preko partnerske stranice The Guardiana (www.theguardian.com/ britishcouncil-partner-zone), a ključni zaključci te rasprave nalaze se u prilogu ovog dokumenta. Ovdje prikazana vizija nudi tek jedno mišljenje o smjeru kretanja društvenog poduzetništva u nadolazećim godinama. Njome namjeravamo potaknuti raspravu o viziji društvenog poduzetništva koju želimo ostvariti do 2020. godine. Nadamo se da će ovaj dokument biti temelj daljnje rasprave te da će dati svoj doprinos razvoju društvenog poduzetništva u Europi i šire. Rosemary Hilhorst Direktorica, British Council, EU Region Siječanj 2014. 1 #SocEnt2020 Uvod 2014. je godina i društveno poduzetništvo postalo je mali, ali sastavni dio svjetske ekonomije. Njegov utjecaj raste iz godine u godinu. Mnogo je faktora koji utječu na razvoj društvenog poduzetništva; ekonomski uvjeti, društveni i ekološki izazovi, politike vlada, tehnologija i investicije. Pitanje je kako će društveno poduzetništvo odgovoriti na ove izazove tijekom sljedećih nekoliko godina? Kako će izgledati društveno poduzetništvo 2020. godine? Ovaj je sažeti rad pokušaj odgovora na to pitanje. Hoće li biti potrebe za stvaranjem sektora društvenog poduzetništva u Europi do 2020. godine? U 2013. godini tradicionalne volonterske organizacije, dobrotvorne organizacije i udruženja diljem Europe širokogrudno prihvaćaju društveno poduzetništvo: trguju za društvene svrhe i reinvestiraju dobit. Ekonomska i politička klima tjeraju sve, ali i najmanje, volonterski orijentirane organizacije da uzmu u obzir generiranje prihoda kroz pružanje usluga na tržištu te da pravnom regulacijom tih odnosa osiguraju siguran tok prihoda. Do 2020. godine gotovo sve dobrotvorne organizacije i udruženja postat će dio „spektra društvenih poduzeća“ – stvarajući dio prihoda, ako ne i sav svoj prihod kroz trgovinu. U međuvremenu, do 2020. godine sve će više privatnih poduzeća biti primorano pokazati socijalni aspekt u svom poslovanju, a mnoga od njih će u tome biti uspješnija od tradicionalnih društvenih poduzeća. Pravna regulativa na nacionalnoj i europskoj razini stavlja naglasak na društvene vrijednosti kao jednu od najvažnijih komponenti u procesima javne nabave u javnom sektoru. Programi zapošljavanja vlada ohrabruju privatne poduzetnike da zapošljavaju nezaposlene osobe i ulažu u njihovo dodatno obrazovanje i programe prekvalifikacije. Internetske kampanje sve više objavljuju nehumane prakse poslovanja velikih korporacija, namećući tako usvajanje etičnog načina poslovanja. Mala i srednja poduzeća (MSP) traže načine da osiguraju lojalnost kupaca ili da jednostavno, stvaranjem odnosa sa zajednicom, vrate nešto zajednicama u kojima djeluju. Mnoga će se privatna poduzeća definirati kao društvena poduzeća do 2020.godine – stvarajući pozitivan društveni utjecaj i reinvestirajući dio svoje dobiti u društvene svrhe. U isto će vrijeme vlade diljem Europe postati sklonije ugovaranju umjesto pružanju usluga u sektoru zdravstva, provođenja slobodnog vremena, kaznenog prava, socijalne skrbi, edukacije i brojnim drugim područjima, što će dovesti do nejasnoća u razumijevanju koje usluge pružaju vlade, a koje se usluge pružaju u ime vlade. Mnoga će se tradicionalna društvena poduzeća boriti da održe svoje društvene inovacije, klijentu orijentiran pristup i neovisnost u okviru ograničenja koja takvi ugovori za pružanje usluga stvaraju. Istovremeno, profitno orijentirana poduzeća će se natjecati za pružanje tih istih usluga po sve nižoj cijeni. Konkurentsko će prikupljanje ponuda stvarati pritisak na smanjenje plaća i radnih uvjeta zaposlenika. Za mnoge će ljude društveno poduzetništvo značiti privatizaciju usluga javnog servisa iza kulisa. U mnogim zemljama diljem Europe i šire, posebice u zemljama rastuće ekonomije, još će uvijek nedostajati koncept „društvenog“ poduzetništva. U vremenima kada je najveći problem nezaposlenost, svako poduzeće koje stvara nova radna mjesta stvara pozitivan društveni učinak. U Vennovom će se dijagramu krugovi koji predstavljaju aktivnosti dobrotvornih organizacija, profitno orijentiranih poduzeća i javnog sektora preklapati sve više i više, a prostor između – društvenopoduzetničke aktivnosti – će rasti. Koja će biti uloga tradicionalnih neprofitnih društvenih poduzeća ako do 2020. godine nositelji stvaranja pozitivnog društvenog utjecaja budu drugi gospodarski subjekti i sektori? #SocEnt2020 2 Transformacija društvenog poduzetništva – od izdvojenog društvenog sektora do pokretača gospodarskog razvoja Definicija društvenog poduzeća oduvijek je bila predmetom velikih rasprava. Budući da razlike između sektora sve više nestaju, vlade, fondacije i investitori društvenog poduzetnika u budućnosti neće definirati prema njegovom pravnom statusu, već po sposobnosti da ostvari društveni povrat investicije. Rasprave se više neće voditi oko definicije društvenog poduzetnika, već oko mjerenja i usporedbe društvenog utjecaja. Do 2020. godine mjerenje društvenog utjecaja neće samo biti mainstream društvene ekonomije, već će se mjerenje društvenog utjecaja očekivati i od javnog i profitnog sektora. Mjerenje društvenog utjecaja i izvještavanje o njemu postat će sofisticirano te će dovesti do toga da će se sve organizacije ocjenjivati prema širokom spektru društvenog utjecaja koji ostvaruju. Spektar društvenog utjecaja govori o načinima na koje organizacije kupuju, doniraju te kako donose odluke o investiranju. Mnoge će organizacije do 2020. godine izrađivati godišnje izvještaje o društvenom utjecaju, obuhvaćajući pritom društveni, okolišni i ekonomski utjecaj koji su njihove organizacije stvorile u protekloj godini. Postojanje spektra društvenog utjecaja, od pozitivnog preko neutralnog do negativnog, omogućit će društvu da procijeni organizacije prema stupnju njihova društvenog utjecaja. Više neće biti dovoljno društveno odgovorno poslovanje ili zeleno poslovanje koje organizacije koriste u većini slučajeva za marketinške svrhe. Tradicionalna društvena poduzeća neće moći tvrditi da su bolja od organizacija privatnog ili javnog sektora samo zbog svog poslovnog modela ili pravne strukture. Umjesto toga, kvalitetne, etički vođene organizacije natjecat će se s najboljim društvenim poduzećima i najboljim javnim uslugama da budu na samom vrhu spektra društvenog utjecaja, stvarajući ogroman društveni kapital uz minimalne uloge. Loše vođena, neutjecajna društvena poduzeća bit će ocijenjena kao organizacije koje stvaraju ograničen ili čak negativan društveni utjecaj. Nestat će neuspješni dugogodišnji programi javnog i privatnog sektora te društvenih organizacija budući da će novi modeli biti sposobni demonstrirati veću razinu pozitivnog utjecaja na društvo. Ljudima će do 2020. godine prestati biti važan pravni status organizacije ili sektor kojem pripadate. Važni će im biti samo krajnji rezultati poslovanja i troškovi proizvodnje. Vlade, fondacije i investitori će za svoju investiciju zahtijevati veću razinu mjerljivih rezultata društvenog utjecaja. Više će se resursa ulagati u mjerenje i dokazivanje društvene vrijednosti, dok će se istovremeno manje resursa ulagati u neefikasne programe koji stvaraju samo površne i kratkoročne rezultate. Novac i resursi će se usmjeravati na one organizacije koje mogu dokazati da su stvorile veći društveni utjecaj za manji ulog. Više neće biti dovoljna samo tvrdnja da dobro radite. Loše se poslovanje neće moći skrivati iza naziva društvenog poduzeća. Ali jednako tako, najbolja će društvena poduzeća stvoriti veći društveni povrat investicije nego najbolja profitna poduzeća, javne ili dobrotvorne organizacije. Kroz ostvarivanje prihoda i istovremeno stavljanje društvenog utjecaja ispred financijske dobiti, društvena će poduzeća na svom primjeru najbolje dokazati što uistinu znači poslovati s pozitivnim društvenim utjecajem. Mjerenje i dokazivanje društvenog utjecaja neće biti lak posao za većinu tradicionalnih društvenih poduzeća jer većina tih organizacija ima ograničene proračune. Mjerenje društvenog utjecaja samo po sebi može biti veoma skupo, posebno kada se prvi put provodi. Ono zahtijeva investicije u uvođenje novih sustava, prilagodbu zaposlenika i njihovu edukaciju, kao i angažman vanjskih stručnjaka. Organizacije javnog sektora, kompanije i velika poduzeća u načelu imaju više raspoloživih sredstava za ulaganje u ovo područje, stoga će današnja društvena poduzeća u 2020. godini morati ulagati više napora u dokazivanje svog društvenog utjecaja. Ne treba nas iznenaditi činjenica da će se u zemljama gdje je više razvijena kultura suradnje mala društvena poduzeća udruživati s ciljem kvantificiranja i dokazivanja svog društvenog utjecaja u područjima u kojima djeluju. 3 #SocEnt2020 Društvene financije će postati „mainstream“ Rast i razvoj financijskog sektora društvene ekonomije bit će pokretač razvoja mjerenja društvenog utjecaja, dok će navika mjerenja društvenog utjecaja povratno opet utjecati na rast i razvoj društvenog financijskog sektora. Bolji investicijski uvjeti za one organizacije koje će ostvarivati dugoročne pozitivne društvene utjecaje pomoći će društvenim poduzećima da se usredotoče na ostvarenje dugoročnih ciljeva. Tradicionalni modeli financiranja s glavnim ciljem maksimizacije povrata investicije i ulaganja tog novca u društveno korisne projekte će do 2020. godine zastarjeti. Umjesto toga, fondacije će pratiti razinu društvenog utjecaja koji investicije i dotacije stvaraju, ali s ciljem maksimizacije pozitivnog društvenog utjecaja. Pionirski modeli u području društvenih investicija, kao što su Social Impact Bonds i Social Investment Bonds, utjecat će na stvaranje boljih partnerskih odnosa između privatnih investitora, dobrotvornih fondacija, vlade i društvenih poduzetnika, što će znatno utjecati na rast raspoloživosti novca iz privatnog sektora za društveno korisne inicijative, istovremeno smanjujući rizik takvih investicija za obje strane. Ovi će novi hibridni modeli koji pomažu u monetizaciji društvenih outputa potaknuti korištenje ogromnih financijskih rezervi iz mirovinskih fondova i usmjeriti ih u društvene investicije. Slični će se pomaci dogoditi kada se milijuni iz financijskih rezervi različitih organizacija počnu investirati u projekte s ciljem ostvarenja ne samo financijskog već i društveno korisnog utjecaja. Do 2020. godine će doći do porasta broja društvenih poduzeća koja će poslovati s ciljem maksimizacije društvenog utjecaja uz istovremeno generiranje dobiti. Društvena će poduzeća prilagodbom poslovanja i shvaćanjem važnosti izvještavanja i mjerenja društvenog utjecaja postati profesionalna i spremna za traženje investicija za rast i razvoj, što će pak utjecati na razvoj ponude financijskih usluga za društvene poduzetnike. Jedan od motiva financijskih institucija za ovakvu vrstu ulaganja bit će djelomično i ponovna izgradnja njihove narušene reputacije na globalnom tržištu. Sve manji jaz između komercijalnih i društveno fokusiranih financijskih institucija utjecat će na stvaranje pritiska na investitore da uzmu u obzir i društveni i okolišni utjecaj svojih investicija. Rast društvenog financijskog sektora dovest će do fluktuacije radne snage između komercijalnog i društvenog sektora, koja će posljedično povećati utjecaj društvenih poduzeća na profitno orijentirane organizacije da promijene svoj način poslovanja. U isto vrijeme, društvena će se poduzeća u sve većoj mjeri uključivati u ponudi financijskih usluga. Pouzdana društvena poduzeća koja djeluju u siromašnim zajednicama nudit će zajmove onim ljudima koji inače nisu u mogućnosti koristiti uobičajene financijske usluge. Zbog sve većeg pritiska javnosti za cjelovitim financijskim uslugama, društvena će se poduzeća udruživati u kreditne unije, financijska udruženja i komercijalne banke, preuzimajući postepeno klijente komercijalnim bankama. Iako će rast u području društvenog financijskog sektora donijeti brojne beneficije mnogim društvenim poduzetnicima, bit će potrebno poduzeti teške i korjenite promjene. Do 2020. godine bit ćemo svjedoci sve većih mjera štednje od strane vlada. Manje će se ulagati u one socijalne programe koji ne daju rezultate. Veliki izvori financiranja namijenjeni društvenom poduzetništvu potaknut će korporativni sektor na borbu za svoj „dio kolača“, a njihova će konkurentska prednost u odnosu na tradicionalna društvena poduzeća biti veća sposobnost ulaganja sredstava i resursa u mjerenje i izvještavanje o ostvarenom društvenom utjecaju. Porast društvenog financijskog sektora dovest će do toga da će više financijskih sredstava biti na raspolaganju za zajmove i investicije nego za bespovratna sredstva. Fondacije, europski fondovi i vladini programi će osim pozitivnog društvenog učinka zahtijevati i financijski povrat investicije. Organizacije i društvene inicijative koje nemaju iskustva u financiranju svojih projekata zaduživanjem ili dioničkim kapitalom bit će pod pritiskom da slijede ovaj put. Prioritet će u financiranju imati organizacije koje su sposobne proizvesti profitabilne i tržišno vrijedne rezultate. Sve će se teže financirati ona društvena pitanja kojima se neće moći odrediti financijska vrijednost. Istovremeno, društvene inicijative koje je do sada bilo gotovo nemoguće financirati, rad s bivšim osuđenicima, primjerice, postat će plodno tlo za društvene investicije. #SocEnt2020 4 Druga promjena koja će se dogoditi u ovom procesu jest porast financiranja dokazanih ideja i koncepata u odnosu na kratkoročna financiranja inovativnih ideja. Neke će promjene u ovom smjeru sigurno biti dobrodošle, ali postoji opasnost da će društvenopoduzetnički „motor inovacija“ biti u nedostatku financijskih sredstava za njihovu realizaciju. Pritisak na društvena poduzeća da postanu spremna za investicije dovest će do porasta potražnje za razvojem vještina, posebno poslovnih vještina upravitelja društvenih poduzeća. Više će se resursa ulagati u razvoj specifičnih znanja upravitelja društvenih poduzeća, a angažirati će se i iskusni menadžeri iz profitnog sektora. To će dovesti do porasta ponude specijalističkih tečajeva o društvenom poduzetništvu koje će nuditi sveučilišta i poslovne škole. Dogodit će se odmak od inovacija prema dijeljenju i kopiranju (imitaciji) Mjerenje rezultata, izvještavanje i porast investicija će do 2020. godine stvoriti pritisak na inovativna društvena poduzeća da im aktivnosti postanu sveobuhvatne te da imaju društveni utjecaj ne samo na lokalnoj već i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Jednako kao što je tradicionalan način financiranja doveo do rasta poduzeća u profitnom sektoru, društveno bi financiranje moglo imati isti utjecaj na rast društvenih poduzeća. Razvit će se paneuropski okvir vodećih društvenih poduzeća, koja će se nositi s kompleksnim društvenim pitanjima: poticat će investicije; sebe će definirati prema vlastitom utjecaju, kulturi, uspjehu i znanju koje mogu podijeliti. Velika društvena poduzeća neće djelovati na marginama sektora nego će svojim načinom poslovanja stvarati mainstream poslovnih modela, upravljanja i vodstva. Velika će se društvena poduzeća suočiti s izazovom da zadrže svoj “društvenopoduzetnički DNA” koji ih razlikuje od drugih. Korporativni je sektor prepun primjera poduzeća koja su na svom putu prema uspjehu zaboravila na pozitivne društvene vrijednosti zbog kojih su osnovana. Velikim je organizacijama mnogo teže, bez obzira na njihove motive, ostati vjerne potrebama svojih korisnika. Dodatni pritisak na lokalna društvena poduzeća da ne izgube svoje posebnosti koje ih razlikuju od drugih bit će fokus na geografsku ekspanziju. Jedan od načina rasta društvenih poduzeća, a da ona pritom ne izgube svoje karakteristike poslovanja, jesu društvene franšize. Iako temeljen na komercijalnom franšizingu, ovaj će model zahtijevati veću razinu partnerstva između davatelja i primatelja franšize. Društvene će franšize pomoći u širenju dobrih ideja diljem Europe i svijeta. Do 2020. godine osnovat će se posebni investicijski fondovi za stvaranje učinkovitih modela društvenog franšizinga, što će doprinijeti razvoju društvenog franšizinga u poseban sektor. Društvene će franšize omogućiti lokalno orijentiranim društvenim poduzećima profesionalizaciju usluga, ostvarivanje dohotka i izgradnju dobrih odnosa s lokalnim zajednicama. Tradicionalne će dobrotvorne organizacije i udruženja, crkve, škole i lokalne vlasti pa čak i privatno orijentirana poduzeća preuzeti model društvenog franšizinga, što će utjecati na bolju suradnju i širenje dobrih društvenopoduzetničkih ideja i izvan sektora društvenog poduzetništva. Kompleksne suradničke mreže će dovesti do transformacije društvenih poduzeća Uspjeh se društvenih poduzeća u Europi do 2020. godine neće mjeriti samo prema razini ostvarenih prihoda, dobiti ili broju korisnika. Mjerom uspjeha postat će razina društvenog utjecaja; utjecaj na promjene poslovnih praksi i modela drugih poduzeća, utjecaj na promjene vladinih politika i širenje ideja koje funkcioniraju. Neka od uspješnih društvenih poduzeća zasigurno će nadmašiti sama sebe. 5 #SocEnt2020 Doći će do povećanja razine umrežavanja malih društvenih poduzeća koja surađuju na međunarodnoj razini. Stvarat će se suradničke mreže za rješavanje specifičnih društvenih pitanja, prikupljanje sredstava i dijeljenje znanja. Za mlade ljude, posebno digitalnu generaciju, ovaj direktni suradnički pristup rješavanja lokalnih i globalnih problema postat će atraktivna alternativa organiziranoj političkoj participaciji. Tijekom zadnjih 50 godina, profitno orijentirana poduzeća širila su se zemljama diljem svijeta te su nastale globalne korporacije, dok istovremeno vlade nisu bile sposobne učiniti isto. Rezultat toga je svijet u kojem je stvaranje profita prioritet u odnosu na stvaranje društvenih vrijednosti. Razvoj koncepta društvenog poduzetništva će do 2020. godine dovesti do širenja demokracije, jednakosti i prilika za društveno isključene diljem Europe i šire, zatim prilika za građenje nacija te svladavanje međunarodnih granica na način koje vlade nisu u mogućnosti postići. Europski će fondovi i politika Europske unije poticati prekograničnu suradnju, koja će biti olakšana upotrebom moderne tehnologije. Izvještaji o društvenom utjecaju dat će dobre smjernice. Ona društvena poduzeća koja će biti fokusirana na rješavanje sličnih problema na određenim tržištima bit će u mogućnosti stvoriti tržišnu nišu i dijeliti znanja. Efikasni društvenopoduzetnički modeli širit će se brže na neformalan način nego kroz formalne mehanizme kao što su licenciranja ili društvene franšize. Što će društveno poduzeće postati ako ne sektor? Pojam društvenog poduzetništva se nikada nije odnosio na neki sektor, na pravne strukture ili modele upravljanja. Kada se govori o društvenom poduzetništvu, uvijek se misli na poslovanje na marginama društva; na rušenje granica mogućnosti; na rad s ljudima i problemima neuspjelih profitno orijentiranih poduzeća, vlada ili tradicionalnih dobrotvornih organizacija. Uloga društvenih poduzeća u 2020. godini će i dalje biti preuzimanje rizika i pomicanje granica mogućnosti. Ali granice će se micati. Mainstream dobrotvorne organizacije i privatni biznisi će obavljati veliki dio posla koji sada razvijaju društveni poduzetnici. Neka će od današnjih društvenih poduzeća postati mainstream dobrotvornih organizacija i privatnih biznisa, neka će nastaviti s inovacijama i razvijanjem novih poslova. Okretna će i prilagodljiva društvena poduzeća Europe nastaviti funkcionirati kao europski istraživačkorazvojni (R&D) laboratoriji, testirajući nove modele poslovanja s ciljem stvaranja boljeg društva i svijeta. Uspješne će inovacije biti prihvaćene kao mainstream, dok će one koje ne funkcioniraju nestati. Jedna od najvećih promjena u području društvenog poduzetništva do 2020. godine bit će promjena našeg stava prema neuspjehu. Razumijevanje da društvena poduzeća omogućavaju istraživačko razvojnu funkciju promijenit će naša očekivanja. Neuspjeh društvenog poduzeća u pokušavanju nečeg novog neće biti nešto čega se treba sramiti – na to će se gledati kao na važan korak prema uspjehu. Inspirirani će investitori izdvajati sredstva za visoko rizične investicije te će ocjenjivati društveni povrat investicije ne samo na projektnoj osnovi nego na temelju cjelokupnog portfelja tog društvenog poduzeća. Vlasnici financijskog kapitala koji ulažu u visokorizične projekte očekuju da će jedna od deset investicija isplatiti ovih devet neuspjelih, stoga će se od filantropijskih pothvata očekivati da uspješni poduhvati ostvare društveni utjecaj koji će nadoknaditi one ideje koje nisu u potpunosti dale očekivane rezultate. Ukoliko se društvena poduzeća smatraju razvojno istraživačkim laboratorijima, to bi trebalo utjecati na promjenu u načinu komunikacije oko konkurencije i suradnje. Do 2020. godine društvena poduzeća neće govoriti o natjecanju s privatnim sektorom. Umjesto toga, porast će usmjerenje na suradnju: društvena će poduzeća aktivno surađivati s profitno orijentiranim poduzećima, privatnim i dobrotvornim sektorom u cilju razvoja efikasnih rješenja društvenih problema i poticanja inovacija. Sveučilišta i škole će sve više uključivati društveno poduzetništvo u svoje kurikulume kao integralni dio mnogih predmeta. Društvena će poduzeća nerijetko biti inicijatori ovih inicijativa budući da će kroz suradnju s obrazovnim sektorom moći inspirirati i pripremiti buduće generacije da postanu društveni poduzetnici. Ovo će dovesti do povećanja broja različitih disciplina u kojima će društvena poduzeća moći djelovati te će generirati visokoobrazovane društvene poduzetnike u mnogim područjima od umjetnosti, strojarstva i sporta do znanosti i mikrobiologije. #SocEnt2020 6 Pravni okviri, financijski instrumenti i ostala podupiruća infrastruktura mogu utjecati na ubrzavanje ili usporavanje rasta društvenog poduzetništva, ponekad na neočekivani način. Ti okviri mogu pomoći da društvena poduzeća postanu efikasnija i utjecajnija. Društveni će poduzetnici pronaći način rada na tržištu kakva god da ona jesu. Društveni će se poduzetnici truditi pronaći najbolje rješenje svakog društvenog problema. Oni postoje ne samo da prodaju na tržištu nego da stvaraju i mijenjaju tržišta: ne da komercijaliziraju društvene probleme nego da promijene naš pristup društvenim problemima. U 2020. godini društvena će poduzeća raditi na rješavanju kompleksnih društvenih pitanja Nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih osoba, ostat će visoka i u 2020. godini, ali će uspješni poduzetnički pothvati dolaziti od onih društvenih poduzeća koja će raditi s marginaliziranim skupinama društva koje su isključene s tržišta rada. Ta će poduzeća stvarati poslove za osobe s posebnim potrebama te u područjima gdje je siromaštvo jako izraženo. U mnogim će područjima jedini poslovi koji postoje biti poslovi koje su stvorila društvena poduzeća. Baš u ovom području društvenog poduzetništva možemo očekivati da će mladi ljudi sami doći do rješenja. Ohrabreni društvenim investitorima koji su koristili rodnu ravnopravnost kao mjerilo dobrog menadžmenta, društvena će poduzeća sve više demonstrirati vrijednosti rodne ravnopravnosti na svim razinama organizacije. Kako granice među sektorima nestaju, ovaj će se utjecaj proširiti i na javni i na profitno orijentirani sektor. Nastat će novi val okolišnih poduzetnika koji će rješavati pitanja vode, energije i klimatskih promjena. Ta će poduzeća nuditi praktična rješenja i širiti modele dobre prakse diljem Europe i šire. Nudit će rješenja globalnih problema dok će se vlade boriti s kratkoročnim nacionalnim interesima. Uspjeh se ovih društvenih poduzetnika neće mjeriti samo na razini njihovog društvenog utjecaja i financijske stabilnosti već i po učinkovitom stvaranju okruženja u kojima održivi profitno orijentirani sektor može procvjetati i otvoriti put učinkovitim vladinim akcijama. Zaključak… Možda do 2020. godine neće nastati sektor društvenog poduzetništva, ali sa sigurnošću možemo reći da će se društveno poduzetništvo prestati stavljati u legalne okvire i modele upravljanja. Koncept i ideali društvenog poduzetništva će se širiti u svim područjima društva te će postati mainstream. Sve organizacije bez obzira na vlasnički model bit će ocjenjivane mjerenjem društvenog utjecaja. Društvene će financije stvoriti nove prilike, ali ujedno i nove prijetnje koje će prisiliti organizacije da pronađu modele poslovanja koji će istodobno ostvariti i društveni i financijski povrat investicija. Investicije će se usmjeriti s inovacija na dokazano uspješne modele. Kompleksne će suradničke mreže dovesti do prekogranične suradnje i širenja modela dobre prakse. A društveni poduzetnici? Bit će tamo gdje i trebaju biti; radeći na marginama, ali ne više marginalizirani; kreirati i oblikovati tržišta; pomicati granice gradeći nacije i stvarajući prostor za vlade, dobrotvorne organizacije i profitno orijentirana poduzeća da ih prate na njihovom putu mijenjanja svijeta. Richard J Catherall Katarsis Ventures Limited 7 Mark Richardson Social Impact Consulting #SocEnt2020 Prilog Ponedjeljak, 23. prosinca 2013. Ovaj je prilog kronološki sažetak rasprave koja se diljem Europe i svijeta vodila o viziji društvenog poduzetništva u Europi do 2020. Teme su sljedeće: • • • • • • • • • Utopija ili distopija? Istraživanje i razvoj ili proizvodnja? Rast - kopiranje ili suradnja? Uloga vlada Društveni problemi koje je potrebno riješiti Mjerenje utjecaja Definicije Pravne strukture Ambicija Utopija ili distopija Vizija društvenog poduzetništva u Europi 2020. naišla je na općenito pozitivne reakcije; od onih koji misle da je „smiješna optimistična utopija“ do onih koji je vide kao „žalosnu korporativnu distopiju“. Većina je, iako kontroverznu, ipak vidi negdje između ovih dviju krajnosti. Ove reakcije i razmišljanja ukazuju na različite poglede na pokret društvenog poduzetništva. Neki smatraju da društveni poduzetnici trebaju tješnje surađivati s korporativnim sektorom, utjecati na njega svojim primjerom i trgovati s njim, dok drugi smatraju da društveno poduzetništvo treba biti opozicija. Neki smatraju da rješenje leži u boljoj prilagodbi i prihvaćanju poslovnih principa od strane društvenih poduzetnika, dok drugi vjeruju da poslovni principi sve više zamjenjuju društvene principe. Neki su se čak zapitali donosi li društveno poduzetništvo ikakvu dobrobit ili je ono samo „naljepnica“ kojom se žele zamaskirati fundamentalne nejednakosti koje postoje u tržišnoj ekonomiji. Istraživanje i razvoj ili proizvodnja? Mnogo se ljudi složilo da društveni poduzetnici svojim inovativnim rješenjima društvenih problema u Europi djeluju kao europski istraživačko-razvojni (R&D) laboratorij. Postoje različita mišljenja o tome je li suradnja s velikim korporacijama pravi (ili jedini) način za napredak. Mnogi smatraju da društvena poduzeća trebaju stvarati proizvode i usluge te osiguravati dotok prihoda za postizanje društvenih, a ne profitnih ciljeva. Rast - kopiranje ili suradnja? Bilo je neslaganja oko toga koji je najbolji način rasta društvenih poduzeća da bi ona bila sposobna konkurirati korporativnom poslovanju. Neki su doveli u pitanje i dominaciju neprofitnog sektora u određenim područjima. Neki smatraju da je rast moguć jedino stvaranjem velikih mega-društvenih poduzeća, dok drugi pak rast vide kroz suradnju. Razvoj efikasne suradničke mreže društvenih poduzetnika može biti puno snažniji model od poslovanja samo jedne organizacije; jednako kao što je mnogo internetom međusobno povezanih računala snažnije od superračunala. Bilo je govora i o suradnji u dijeljenju znanja i resursa u suradničkim mrežama društvenih poduzeća. Dijeljenje znanja i resursa treba postati realnost, a ne samo predmet rasprave, što je slučaj i u suradnji posredničkih organizacija, vlada, investitora i podupirućih udruženja. Sve ovo doprinosi bržim prilagodbama i stvaranju pozitivnog okruženja za djelovanje društvenih poduzeća. Bolja suradnja između zagovarača društvenog poduzetništva povećat će njihovu pregovaračku snagu bez obzira s kime razgovaraju: sa skupinom G8, UNom ili Svjetskom bankom. #SocEnt2020 8 Uloga vlada Raspravljalo se i o važnosti uloge vlada u kreiranju pozitivnog okruženja u kojem društveno poduzetništvo može napredovati. Sve više vlada radi na stvaranju pogodnog eko sistema za razvoj društvenog poduzetništva i pokušava kroz javnu nabavu stvoriti uvjete u kojima i društvena poduzeća mogu biti konkurentna. Ako pak vlade žele biti efikasne u stvaranju pozitivnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva i omogućiti tržištu da djeluje, morat će raditi na smanjenju javne potrošnje. Prepoznavanje složenosti mnogih društvenih problema trebalo bi dovesti do veće suradnje u rješavanju uzroka društvenih problema, a ne simptoma. Sagleda li se društveno poduzetništvo u mnogo širem kontekstu, možda će ono samo sebi pomoći u stvaranju konkurentskih prednosti na tržištu. U Velikoj se Britaniji, primjerice, investitorima u lokalnim interesnim kompanijama ne isplaćuje prinos. Zašto se ovo ne bi primjenjivalo na sva poduzeća? Društveni problemi koje je potrebno riješiti Iako postoje mnoge nacionalne i regionalne različitosti, društveni problemi s kojima se susrećemo su zapravo univerzalni: zapošljavanje, stambena pitanja, zdravstvo, obrazovanje, hrana. Uspješni modeli društvenih poduzetnika već se ubrzano šire svijetom, a načini stvaranja zdrave društvenopoduzetničke kulture šire se još brže. Svijetom se ubrzano šire uspješne intervencije, financijski instrumenti i modeli. Ova je javna rasprava identificirala nekoliko važnih pitanja o kojima nije bilo govora u primarnom dokumentu; rast kružne ekonomije, leasing ekonomija kao prilika za društvena poduzeća; održiva proizvodnja hrane; rastuća svijest o povezanosti okolišnih i društvenih ciljeva. Svi su se složili da je nezaposlenost jedan od najvećih izazova koje će društveno poduzetništvo u Europi rješavati. Društvena su se poduzeća u praksi pokazala kao organizacije koje u većem broju stvaraju održiva radna mjesta (u usporedbi s profitno orijentiranim poduzećima), stoga će omogućavanje rada i stvaranje pozitivnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva biti jedan od načina rješavanja pitanja nezaposlenosti. Da bi uspjela u tome, društvena poduzeća moraju stvarati originalne poslove za ljude i zajednice koje su zapostavljene od strane profitnog sektora. Treninzi i obrazovni programi za prekvalifikaciju su uzaludan posao ako ih ne prati i stvaranje novih radnih mjesta; inače oni samo omogućuju da posao dobije osoba X umjesto osobe Y. Mjerenje utjecaja Dok primjeri dobre prakse i odnosi s potrošačima mogu dovesti do usvajanja prakse izvještavanja o društvenom utjecaju, pravo sveobuhvatno izvještavanje o društvenom utjecaju bit će potrebno regulirati preko vlada; u obliku zakonskih zahtjeva prema kompanijama, poreznih poticaja ili drugih mjera. Također je naglašeno da, iako je dosadašnji napredak razvidan, predstoji dug put do postizanja dogovora oko standarda mjerenja društvenog utjecaja i načina izvještavanja. Iako za vođenje financija postoji Međunarodni računovodstveni standard, neki su se pitali je li moguće različita društvena okruženja koja postoje u svijetu svesti pod jedan univerzalan sustav. Drugi su pak predlagali da se u Međunarodni računovodstveni standard uključi izvještavanja i mjerenje društvenog i ekološkog utjecaja, što bi natjeralo kompanije da budu obvezne stvarati pozitivne društvene i okolišne povrate u zajednice. Mnogi su ljudi doveli u pitanje pretpostavku da društveni utjecaj može biti odvojen od modela upravljanja i vlasničke strukture organizacije. Može se raspravljati o tome da će se svojstvena vrijednost društvenog poduzeća također kvantificirati i uračunati u mjerenje utjecaja. Primjerice, je li (ili treba li biti) participativno donošenje odluka uključeno u mjerenje utjecaja? Mnogi smatraju da će se nešto vrlo vrijedno izgubiti u procesu ako društvenopoduzetničke aktivnosti preuzmu drugi sektori. Društveno vlasništvo, kao nešto svojstveno mnogim društvenim poduzećima, moglo bi se pritom izgubiti. Mogao bi oslabjeti i princip stavljanja ljudi ispred profita i reinvestiranja tog istog profita u ljude. #SocEnt2020 9 Definicije Definicija „društvenog poduzetništva“ postaje sve usuglašenija na nacionalnoj i europskoj razini iako su različiti prijevodi i različite interpretacije još uvijek otežavajuća okolnost. Sugerirano je da je definiciju važno usuglasiti zbog provedbe politike poreznih olakšica, ali također i za izgradnju javne podrške društvenom poduzetništvu te dijeljenje zajedničkog branda koji bi mogao postati komercijalna vrijednost. Bi li društvenopoduzetnička marka pomogla u podizanju razine svijesti na jednak načina kao što je Fairtrade marka pomogla širenju koncepta poštene trgovine; do razine od 80% viđene u Hong Kongu? Ili će pak marka ograničavajuće utjecati na društvena poduzeća preuskom definicijom? Sve dok postoje detalji oko definicija koje još treba dogovoriti, fokus bi trebao biti na čvrstim, materijalnim stvarima: profitu, izvještavanju o utjecaju, trgovini, vlasništvu, dakle stvarima na koje vlade mogu utjecati. Pravne strukture Bit će potrebno da različite pravne strukture odgovaraju različitim kulturnim uvjetima, ne samo društvenom poduzetništvu. Strukture koje mogu „zaključati“ društvenu misiju organizacije ključne su u procesu zaustavljanja kupovine profitabilnih poduhvata i borbe za financijskim profitom iznad društvenog. Ambicija Snažan je poziv za još većom prisutnošću društvenih poduzeća. Ne postoje područja u kojima društveno poduzetništvo ne može djelovati. Komunalna bi se poduzeća, željezničke kompanije i supermarketi trebali i mogli voditi kao društvena poduzeća. Kao društvo bismo trebali težiti većem udjelu usluga koje će isporučivati neprofitne organizacije, kojima je društveni utjecaj iznad financijske vrijednosti te koje financijski profit reinvestiraju za ostvarenje veće razine društvenog profita. Jedna od najvećih prepreka razvoju poduzetništva je naš stav prema neuspjehu. Sve dok neuspjeh ne bude promatran kao sastavni dio puta prema uspjehu, kao prilika da vidimo što ne funkcionira, poduzetništvo će biti ograničeno. Ne zaključak Ovaj je prilog samo nastavak rasprave, nikako ne i njezin zaključak. Nadamo se da će se rasprava nastaviti dok ćemo zajedno raditi na stvaranju budućnosti društvenog poduzetništva u Europi i šire. Zahvale Autori žele zahvaliti brojnim ljudima diljem Europe i šire koji su bili spremni podijeliti svoja razmišljanja i pomoći u stvaranju ove vizije. Geoff Cox Jonathan Bland Nick Temple Ben Metz Francesco Candellari George Isaias David Munir Samer Azar Serra Titiz Feliz Bikmen Nicolas Hazard Filippo Addarii Ewa Sadowska Renate Goergen Karl Richter Helena Kurki Vincenzo Di Maria Rachel Sinha Reed Paget Natalia Dejean Katie Hill Antonella Noya Doznajte više na @SocEntGlobal i pridružite se raspravi #SocEnt2020 #SocEnt2020 10 www.britishcouncil.org/europe/our-work-in-europe/social-enterprise www.theguardian.com/british-council-partner-zone Twitter: @SocEntGlobal © British Council 2014 British Council je međunarodna organizacija Ujedinjenog Kraljevstva za kulturne odnose i obrazovne prilike.
© Copyright 2024 Paperzz
