close

Enter

Log in using OpenID

1. mjesto (mlađa grupa)

embedDownload
PRAĆENJE INTERESA KORISNIKA
PUTEM INTERNETA
Učenici:
Mateo Došlić:
učenik 2.h razrednog odjela,
zanimanje: tehničar za telekomunikacije
Marko Jagodić: učenik 2.f razrednog odjela,
zanimanje: tehničar za računalstvo
Mentor:
Marina Mirković, dipl. inž. elektrotehnike
Adresa za kontakt: [email protected]
Tehnička škola, Požega
Ratarnička 1
34000 Požega
tel., fax: 034/273207
e-mail adresa: [email protected]
Sadržaj
strana
Sažetak rada
3
Razlozi praćenja interesa korisnika putem interneta
5
Elementi sustava praćenja interesa korisnika putem interneta
5
Definiranje problema
9
Lista varijabli
10
Odabir i definiranje ključnih varijabli
13
Analiza problema
28
Trenutna rješenja
29
Uzročno posljedični dijagram
30
Definiranje strategije
34
Zaključak
36
Zahvale
36
Literatura
37
Prilozi
38
2
Sažetak rada
Zahvaljujući specijaliziranim tvrtkama i agencijama, koje su razvile tehnologiju i alate
kojima se vrlo precizno bilježi vaše ponašanje na internetu i sažimaju vaši interesi, oglašivači
nastoje baš vas pogoditi reklamom za proizvod koji će vas najviše zaintrigirati.
Spyware programi prikupljaju vrlo raznoliku paletu informacija, a organizacije koje se
bave pitanjima privatnosti korisnika interneta ističu kako spyware značajno umanjuje
privatnost korisnika. Spyware je s vremenom postao toliko sofisticiran da je u stanju
prikupljati gotovo svaku informaciju vezanu uz vaše navike i načine uporabe računala –
pregledavanje datoteka na diskovima ili bilježenje pritisnutih tipki.
Brojni su motivi zašto bi netko kreirao spyware – informacije o navikama i
karakteristikama korisnika su vrlo cijenjene jer pružaju jasan uvid i omogućavaju specifično
oglašavanje i čitav niz drugih personaliziranih elemenata. Globalno gledano, spywareom se
kao sredstvom za prikupljanje informacija služe: online napadači često vezani uz organizirani
kriminal, marketinške organizacije (tvrtke, agencije) i pojedinci. Ovi potonji se često
spywareom služe kako bi prikupili osjetljive i zaštićene informacije o organizaciji u kojoj rade
te ih kasnije prodavali na crnom tržištu, koristili za ucjenu i na druge načine kako bi pokušali
ostvariti financijsku dobit.
Metoda oglašavanja na društvenim mrežama je u ovom trenutku najnovija metoda
promocije. Odnosi se na kratke i direktne poruke usmjere drugim korisnicima mreža.
Najpopularnija metoda danas je kreiranje Twitter poruka ili Facebook statusa. Prednost ovih
metoda je što vaša poruka dolazi direktno do korisnika naglašavajući pritom osobni pristup.
Korporativna špijunaža ili industrijska špijunaža je postupak pridobivanja tajnih
informacija od naših poslovnih konkurenata, a provodi se iz ekonomskih razloga i radi
stjecanja prednosti nad poslovnom konkurencijom. Jedan od današnjih načina špijunaže
uključuje pridobivanje informacija pomoću
društvenih
mreža.
Napadi
socijalnim
inženjeringom koristeći društvene mreže su rastući i često podcijenjen rizik prema tvrtkinoj
3
IT infrastrukturi. Podaci se obično prikupljaju suptilno i postepeno, dio po dio. Ovdje
društvene mreže mogu predstavljati vrlo važan alat u organiziranom napadu na tvrtku.
Iako se moderno poslovanje više ne može zamisliti bez intenzivne primjene računala
na radnom mjestu, računala istovremeno predstavljaju jedan od potencijalno vrlo važnih
uzroka za smanjivanje produktivnosti. Kako djelatnici ne bi neproduktivno koristitli računalo
na radnom mjestu, mnoge tvtke uvode kontrolu zaposlenika putem softvera za špijuniranje.
Programi se mogu vrlo kreativno primijeniti kod kuće za praćenje aktivnosti vlastite djece. Na
taj način možete saznati što djeca doista rade na računalu kad vas nema kod kuće.
Složenost sustava praćenja interesa korisnika putem interneta daje niz varijabli čiji se
odnosi mogu analizirati u cilju ostvarivanja većeg marketinškog uspjeha i prodaje proizvoda
ali i nužnosti zaštite i veće sigurnosti korisnika interneta. Neke od varijabli su: internet,
aukcije, informacija na webu, korisnik, korisnikov profil, kontrola djece, kontrola
zaposlenika, softver za špijuniranje, spam, antivirusna zaštita, sigurnosne mjere, bežična
mreža, licenčni ugovori, kupovina putem interneta.
Prema navedenim varijablama moguće je stvoriti i analizirati uzročno posljedične veze
koje će pokazati odnose i petlje s povratnim vezama kako bi procijenili veze i definirali
strategije kojim oglašivači i tvrtke ne bi narušavali korisnikovu privatnost i stvarali strah od
mogućih negativnih posljedica online načina poslovanja i kupovine. Analiza će pomoći u
traženju odgovora kako korisnik može biti sigurniji pri pretraživanju informacija na internetu.
Edukacija je ključan element zaštite i uz kombinaciju s tehnološkim rješenjima, pruža
dobru polaznu točku kako bi se uspješno branili od štetnih programa. Velike i ugledne tvrtke
poput Microsofta svoje programe distribuiraju posebnim i pouzdanim kanalima, a redovito su
i digitalno potpisani.
Nužno je ukloniti neznanje korisnika, dobro proučiti licenčni ugovor a operativni
sustav računala držati uvijek ažurnim i zaštićenim.
Učenici Tehničke škole Požega sudjelovali su u anonimnoj anketi Praćenje interesa
korisnika putem interneta. Analiza podataka ankete pokazala je da su učenici svjesni
problema i pridržavaju se pravila sigurnosti i zaštte na internetu.
4
Razlozi praćenja interesa korisnika putem interneta
Internet je uveo neke nove mogućnosti u svijet oglašavanja, a jedna od najvažnijih
svakako je mogućnost da se precizno mjeri i prati kuda odlazi uloženi novac.
Kao noviji medij čije korištenje zahtjeva dodatne vještine, internet ima korisnike odreĎenih
demografskih, obrazovnih i kulturoloških obilježja. Oglašavanje putem interneta upravo iz tog
razloga mora biti prilagoĎeno potrebama tih skupina, a njihove želje, interesi i navike trebaju
biti temelj oblikovanja komunikacijskog pristupa.
Najveća svjetska marketing agencija, objavila je podatke prema kojima čak 93%
kupaca novih automobila, svoju odluku zasnivaju na osnovu pretraživanja interneta i
mišljenja neovisnih internet stranica. Pri tome, kupci obavezno usporeĎuju neovisne web
stranice sa službenim stranicama proizvoĎača, pri čemu svoje usporeĎivanje započinju prvo
sa prikupljanjem informacija sa neovisnih automobilističkih web portala.
Elementi sustava praćenja interesa korisnika putem interneta
Pretražujući sadržaje internetom, pokrećete proces koji prenosi informacije o vama i
vašim interesima specijaliziranim tvrtkama i oglašivačima.
Slika 1. Prikaz elemenata sustava praćenja interesa korisnika putem interneta
5
Tijekom rada na internetu maleni alati prate što klikamo i tražimo i na osnovi tih
podataka stvaraju profil naših interesa. Tvrtke koje prikupljaju podatke mogu te profile
izravno prodati oglašivačima dok neke tvrtke prodaju podatke na tzv. burzama podataka. Ti se
podaci mogu kombinirati s drugim izvorima kako bi se prodali oglašivačima koji traže nekog
poput vas. Neki oglašivači kupuju oglasni prostor na portalima.
Prema slici 1. uočavamo da su glavni elementi sustava praćenja interesa korisnika
putem interneta:

Web stranice

Alati za praćenje rada korisnika putem interneta

Tvrtke

Oglašivači

Burze podataka.
Web stranice
Web stranice (web site) su kolekcija internetskih resursa - HTML (engl. HyperText
Markup Language) dokumenata, multimedijskih sadržaja, podataka i skripti. Složeniji sustavi
web stranica (npr. web shop) čine web aplikaciju baziranu na posebnom hardveru i softveru.
Izradom web stranica bave se web dizajneri i programeri. Kao i svaku složenu softversku
aplikaciju, web stranice čine:

podatkovna razina (tekst, smisao, podaci i podatkovni sadržaji)

poslovna ili interakcijska razina (program, skripta i način na koji se sustav ponaša)

prezentacijska razina (dizajn i psihologija).
Putem web stranica korisnik prati razne sadržaje i savjete, kao što su: savjeti za roditelje,
pretraživanje knjiga, filmova i putovanja, online kupovina.. Stranice čiji sadržaj korisnik
pregledava prikazuju oglase ili neki drugi sadržaj kojem je korisnik sklon te u skladu s
opisom njegovih interesa iz profila kojeg su agencije stvorile i proanalizirale.
6
Alati za praćenje rada korisnika putem interneta
Programi ali i naprave omogućuju kontroliranje svega što korisnik računala radi na
tipkovnici svog računala – od kontroliranja e-mailova, šifri, brojeva kreditnih kartica do web
stranica. Mogućnosti upotrebe su uhoĎenje partnera i stranaca, kontroliranje e-mailova, kraĎa
poslovnih informacija, ali i kontroliranje djece i zaposlenika, odnosno web stranica koje
posjećuju i mailove koje šalju.
Slika 2. Korisnike interneta špijuniraju brojne tvrtke i agencije
Programi za nadziranje korisnikovog rada na računalu djelomično su slični
antivirusnim programima, ali postoje i bitne razlike. Kao i antivirusni programi pokreću se
automatski u trenutku podizanja operativnog sustava računala i ostaju stalno aktivni u
memoriji nadzirući računalo. MeĎutim, dok antivirusni programi stalno prikazuju svoj
trenutni status (obično je to izvedeno prikazom odgovarajuće ikone u sistemskoj traci
Windowsa) i odmah javljaju problem (pojavu virusa), programi za praćenje korisnika su često
vrlo samozatajni pa se prikupljanje informacija izvodi u pozadini. Prosječan korisnik računala
nema pojma da je na računalo instalirano nešto što prati njegov rad.
Tvrtke
Specijalizirane tvrtke i agencije razvile su tehnologiju i alate kojima se vrlo precizno
bilježi vaše ponašanje na internetu i sažimaju vaši interesi. Na osnovi toga oglašivači nastoje
baš vas pogoditi reklamom za proizvod koji će vas najviše zaintrigirati. Najbrže rastući posao
na internetu upravo je špijuniranje korisnika na internetu. Prema istraživanjima otkriveno je
7
da 50 najposjećenijih web-stranica u Americi u prosjeku sadrže 64 tzv. kolačića (engl.cookie)
i druge alate kojima se prati što klikamo i utipkavamo na webu. Podaci koje prikupe anonimni
su, prikupljaju se po nasumce zadanu broju za neko računalo, a ne po imenu vlasnika
računala.
Oglašivači
Glavni igrači vrlo su poznati – svemoćni Google i Microsoft, Yahoo i Facebook
odavna su postali oglašivački divovi. Danas samo imaju još sofisticiranije tehnologije, koje
malo toga ostavljaju mašti. Barem kad je posrijedi plasiranje oglasa na razvijenim tržištima.
Oglašivači smatraju da se dijelom ulazi u privatnost korisnika, ali da se time korisniku
nudi bolji izbor te da jedino utječu na to da se svakome ponudi bolji proizvod.
Slika 3. Google prati i prikuplja podatke o korisnicima
Marketing na društvenim mrežama je nešto što ne ovisi samo o prodaji proizvoda dok
se on prodaje, kao što je slučaj na tražilicama. Marketing na društvenim mrežama je nešto što
je kontinuirano i cilj mu je sakupiti što veći broj lojalnih sljedbenika koji će se hraniti njima
8
zanimljivim informacijama o tvrtki, a koje će oni dalje moći širiti svojim pratiteljima Na taj
način se stvara baza korisnika koji će nadalje zagovarati brand pojedinog oglašivača.
Kontinuiranim i kvalitetnim radom na marketingu društvenih mreža možete sakupiti velik
broj korisnika koji će širiti pozitivne informacije o svom oglašivaču. One mogu pridonijeti
odluci o kupovini proizvoda kod nekog od korisnika.
Društvene mreže predstavljaju
mogućnost
besplatnog reklamiranja
stranica,
poslovanja i proizvoda na internetu. Društvene mreže su trenutno najbrže rastući segment na
internetu.
Društvena mreža
korisnika u svijetu
Facebook
Twitter
LinkedIn
400+ mil.
105+ mil.
65+ mil.
1.150.380+
90.000+
70.000+
posjetitelja mjesečno
17+ mlrd.
720+ mil.
230+ mil.
posjetitelja mjesečno (HR)
49+ mil.
660.000+
250.000+
jedinstvenih posjetitelja mjesečno
490+ mil.
80+ mil.
41+ mil.
1,6 mil.
120.000+
94.000+
korisnika (HR)
jedinstvenih posjetitelja mjesečno (HR)
Tablica 1. Statistika za najposjećenije društvene mreže (ožujak 2010. godine)
Burze podataka
Burza podataka predstavlja skup datoteka podataka koje se koriste u procesu
poslovanja korisnika. Sadrži podatke o velikoj većini poslovnih subjekata i korisnika. Stalno
se prikupljaju novi podaci i ažurira baza podataka. Podatke koriste oglašivači kako bi slali
svoje poruke potencijalnim kupcima.
Definiranje problema
Uznemiruje nas rastuće zanemarivanje prava koja imamo kao korisnici računala.
Svjedoci smo sve većeg broja prijava špijunskih programa i ostalih aplikacija koje vas varaju
9
da bi vam prikazivale oglase u skočnim prozorima, putem vašeg se modema povezivale s
brojevima s višim tarifama ili odvukle preglednik s web-mjesta koje pokušavate posjetiti.
Ne čini nam se da se taj trend mijenja. Štoviše, postaje sve gori. Davatelji usluga
korisnicima, oglašivačima i izdavačima na internetu moraju tražiti rješenje u vezi s tim
problemima. Potrebno je definirati skup načela koja bi računalna industrija morala usvojiti,
a zatim ih podijelili s javnošću kako bi se potaknule rasprave i olakšalo rješavanje problema.
Revoluciju elektroničke trgovine predvodile su kompanije poput eBaya i
Amazon.coma, utemeljene prije više od 10-tak godina, a ona je učinila internet trajnim
dijelom svjetske trgovine. No, iako se sve više korisnika interneta priključuje on-line trgovini,
mnogi sve više strahuju od narušavanja privatnosti, sloma mehanizama zaštite osobnih
podataka i mogućnosti da postanu žrtve kriminalnih elemenata u cyber-svijetu. Istraživanja
pokazuju kako je porasla zabrinutost on-line potrošača te su mnogi promijenili način
korištenja interneta, pri čemu su neki i smanjili kupovine preko interneta. Gotovo 70 % online korisnika instaliralo je dodatni sigurnosni softver na svoja računala, a 54 % više ne gleda
'specijalne' ponude.
Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji
mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Stvaranje i distribucija softvera
složeni su procesi, a tehnologija se stalno razvija. Zbog toga neke korisne aplikacije možda
nisu potpuno u skladu s načelima koja bi korisnicima omogućila siguran rad na internetu
posebno u području internetskog softvera i oglašavanja.
Lista varijabli
Složenost sustava praćenja interesa korisnika putem interneta daje niz varijabli čiji se
odnosi mogu analizirati u cilju ostvarivanja većeg marketinškog uspjeha i prodaje proizvoda
ali i nužnosti zaštite i veće sigurnosti korisnika interneta. Navedene varijable pomoći će u
traženju rješenja, analizi mogućih problema i poboljšanju sustava zaštite korisnika interneta:

internet

elektroničko poslovanje
10

elektronička tržišta

agenti u e-poslovanju

aukcije

informacija na webu

vrednovanje web stranica

korisnik

korisnikov profil

korisnikovi podaci (šifre, brojevi kreditih kartica)

kontrola e-mailova

kraĎa poslovnih informacija

kontrola djece

kontrola zaposlenika

nekontrolirano korištenje računala

smanjenje produktivnosti

nadzor korisnikova rada na računalu

softver za špijuniranje

praćenje posjećenih web adresa

praćenje rada s datotekama

praćenje prijava korisnika

spyware

adware

spam

antivirusna zaštita

sigurnosne mjere

tužba zbog nelegalnog provjeravanja rada i podataka korisnika

bežična mreža

zaštita podataka

brend

ankete i kvizovi na internetu

oglasi na internetu (baneri)

oglašivači (Google, Microsoft, Yahoo, Facebook)

kolačići (engl. cookie)
11

CRM programi

privatnost korisnika

bolji proizvod

uvjeti korištenja

neznanje korisnika

ponude

lojalnost potrošača

licenčni ugovori

organizirani kriminal

marketinške organizacije

financijska dobit

smanjena pouzdanost korisnika prema modelima online poslovnih transakcija (ebanking, kupovanje preko interneta…)

smanjena radna produktivnost

povećan rizik i izloženost sigurnosnim problemima

pitanje intelektualnih prava i zaštite istih

povećanje troškova službi za podršku korisnicima

gubitak poslovnog i društvenog ugleda

nanošenje izravne štete brendu

edukacija korisnika interneta

kupovina putem interneta

tajno kupovanje

istraživanje kvalitete

preuzimanje sadržaja s interneta (glazba i filmovi)

oglašavanje na društvenim mrežama

forumi

blogovi

preporuke o proizvodima i uslugama

stranice fanova

javne rasprave

interakcija s korisnikom

industrijska špijunaža
12

poslovna konkurencija

socijalni inženjering.
Odabir i definiranje ključnih varijabli
Internet
Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje
računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (internet protokol = IP). To je
"mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih
mreža koje meĎusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i
prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba. Postoje dobre, ali i
loše strane interneta.
Dobre strane interneta su brzo pronalaženje željene informacije, komunikacija s nekim
tko nam nije baš blizu, naravno pronalaženje željenih programa, drivera, igrica, pa čak i
recepata za kolače.
Loša strana je ujedno i najraširenija pojava na internetu. Loša strana interneta je
uglavnom Malware - pojam koji označava zloćudni softver. Taj pojam je nastao od engleskih
riječi malicious i software što u prijevodu znači "maliciozni" ili "zloćudni" softver. Osim,
klasičnih računalnih virusa ovaj pojam označava sve vrste programskih podrška koji na bilo
koji način mogu ugroziti računalni sustav, kao što su trojanci, računalni crvi, špijunski i
oglašivački programi kao što su spyware, adware, itd.
Informacija na webu
Gotovo svaka informacija je dostupna svakom korisniku samo jednim klikom, bilo da
je to samo broj telefona ili povjerljiva informaciju neke tvrtke. Uglavnom, u današnje vrijeme
gotovo svaku informaciju možemo jednostavno "progooglati", što znači da gotovo svaku
informaciju koju želimo saznati jednostavno napišemo u najpoznatiju stranicu za
pretraživanje informacija zvanu Google, Yahoo, i ostale pretraživače koji se koriste za
pretraživanje željene informacije.
13
Isto tako možemo pronaći svoj željeni program, igre, ali i neke neželjene sadržaje koji
su ilegalno postavljeni na internet. Te datoteke možemo najbolje naći ili skinuti koristeći
Torrent Program. Uporabom Torrenta izloženi smo svakakvim malware programima koje
naši antivirusni programi ne mogu jednostavno prepoznati dok ih kompletno ne skinemo i ne
otvorimo, ali tada može biti prekasno za naše računalo.
Vatrozid
Vatrozid (engl. firewall) je zaštita računala koja obavlja filtriranja, analizu i provjeru
paketa podataka koji nose informacije sa i na Internet. Firewall je napravljen da bi zaštitio
povjerljive korisničke podatke od neautoriziranih korisnika blokiranjem i zabranom prometa
prema pravilima koje korisnik sam odreĎuje.
Firewall može biti softverski ili hardverski. Softverski firewall štiti jedno računalo,
osim u slučaju kada je to računalo predodreĎeno za zaštitu čitave mreže. Hardverski firewall
omogućuje zaštitu čitave mreže ili odreĎenog broja računala. Za ispravan rad firewall-a,
potrebno je precizno odrediti niz pravila koja odreĎuju kakav promet je dopušten, a kakav
zabranjen.
Korisnik
Korisnik je fizička osoba koja se svojevoljno prijavljuje na neku od društvenih mreža i
web stranice. Svaki korisnik na globalnoj mreži mora se složiti s uvjetima prije nego što se
prijavi u odreĎenu mrežu. Nažalost, postoje osobe koje koriste malware programe kako bi
nekome provalili u korisnički račun i time nanjeli štetu u njegovu "virtualnom" i stvanom
životu.
Korisnikov profil
14
Svaki korisnik interneta ima svoj korisnički račun ili Account koji mu dodijeli ISP kod
kojeg je otvorio račun. Korisničkim računom su definirana prava korištenja resursa na
internetu i obaveze plaćanja njihova korištenja koje korisnik računa dobiva na raspolaganje od
nekog davatelja internetskih usluga. Korisnički račun jednoznačno je odreĎen korisničkom
oznakom (Username ili login), a zaštićen je korisničkom lozinkom ili zaporkom (Passworld ).
Uz to dobivate i e-mail adresu i nešto besplatnog prostora za postavljanje svojih osobnih webstranica.
ISP će vam dati i pristupni telefonski broj koji će pozvati vaš pristupni ureĎaj (modem,
ISDN, ADSL) kada se budete spajali na internet.
ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) - Asimetrična digitalna preplatnička veza
omogućava stalnu, stabilnu i brzu vezu s internetom. Prijenos podataka sa poslužitelja
(download) značajno je brži od prijenosa na poslužitalj (upload).
ISDN (Integrated Services Digital Network) - UreĎaj koji povezuje računalo s mrežom
putem telefonske linije; prenosi digitalne podateke, pa postiže brzinu od 128 kb/s.
Korisnikovi podatci
Putem interneta razne tvrtke sakupljaju osobne podatke korisnika kao što su imena,
adrese, e-mail adrese, informacije o hobijima ili aktivnostima, demografske informacije
(starost, spol, itd.), informacije o ukusima i slično, a koje posjetilac dobrovoljno ostavi.
Posjetitelji mogu odlučiti hoće li dati svoje osobne podatke preko interneta kako bi
sudjelovali u natjecanju, kako bi dobili neku informaciju ili ostavili komentar, kako bi se
registrirali u program vjernih kupaca ili sobu za razgovor (chat) ili nešto naručili. TakoĎer,
moguće je dobiti i vaše podatke za kontakt, demografske podatke i ostale podatke iz drugih
izvora. Kako bi korisnicima pojednostavnili upotrebu i kako bi im pružili bolju uslugu tvrtke i
oglašivači kombiniraju podatke. Korisnik uvijek može obnoviti ili ispraviti podatke za kontakt
ili promjeniti svoje želje u vezi primanja ponuda i obavijesti.
Kontrola e-mailova
15
Poruke su tu kako bi komunicirali sa svojim prijateljima, pa je dobro organizirati svoje
poruke. Sve vaše poruke nalazit će se na jednom mjestu, bilo da su poslane sa chata, emaila ili
SMS-a. Možete vidjeti sve što ste razgovarali sa odreĎenim prijateljima u jednoj konverzaciji.
Pošto su neke od vaših poruka važnije od drugih, pomoću posebnih programa možete
odrediti vaše prioritete, te će poruke vaših prijatelja dolaziti u inbox folder, dok se ostatak
neće izgubiti već će biti pohranjen u “Other folder” gdje ih možete pregledati zasebno.
Slika 4. Prikaz neželjene poruke e-pošte sa brzom poveznicom
Kontrola djece
NajmlaĎi članovi našeg društva vrsni su poznavatelji svekolikih internetskih
tehnologija, s kojima se često i rado služe. Bilo da žele komunicirati, učiti i razmjenjivati
zadaće ili se igrati, za djecu roĎenu u proteklih desetak godina, danas osnovnoškolce, internet
16
je nezaobilazna platforma koju poznaju i koriste više nego većina odraslih. To nimalo ne čudi
– jer ta su djeca rasla usporedo s eksponencijalnim razvojem mobilnih i internetskih
tehnologija, pa je za njih internetsko komuniciranje i zabava potpuno uobičajena stvar. Djeci
nije moguće zabraniti služenje internetskim uslugama i servisima, niti bi to bilo uputno.
Uostalom, oni bi ionako pronašli način na koji će pristupiti mreži. Roditeljima će svakako
pomoći svojevrstan savjetnik koji je izdala Hrvatska agencija za poštu i elektroničke
komunikacije (HAKOM), u kojem su sažete preporuke za usmjeravanje i zaštitu djece na
internetu. Postoje brojni web portali koji omogućuju savjete djeci, roditeljima i starateljima,
kao i nastavnicima o sigurnosti i zaštiti djece na internetu.
Diskretno se dječja aktivnost na internetu može kontrolirati pretraživanjem historyja
(kronološki popis posjećenih stranica) u internetskom pretraživaču, zatim pregledavanjem
posljednjih dokumenata koje je dijete downloadalo ili snimilo te pretraživanjem Recycle
Bina. Manje suptilan no prilično učinkovit način jest filtriranje nepoželjnih sadržaja, odnosno
onemogućavanje pristupa odreĎenim stranicama te instalacija nekog softvera za nadgledanje
(Parental control software) koji se može downloadati s interneta potpuno besplatno.
Kontrola zaposlenika
Kontrola zaposlenika je nadziranje radnika na njihovom random mjestu, bilo to
softwerski ili hardwerski.
Program Spector 360 prati aktivnosti na internetu i ostalim aplikacijama svakog
pojedinog zaposlenika i sprema ih u bazu podataka te pruža više od 50 gotovih izvješća uz
pomoć kojih se može doznati izmeĎu ostalog:.

Koji zaposlenici troše najviše vremena surfajući internetom?

Tko troši vrijeme na kupovinu, sportske stranice ili stranice za odrasle?

Koji zaposlenici koriste chat ili usluge privatne e-pošte kao što je Hotmail i
Gmail?

Tko šalje najviše e-mailova sa zabavnim privicima?
17

Koji zaposlenici su krivi za širenje povjerljivih informacija tvrtke snimajući
iste na CD-e, DVD-e i USB stickove, šaljući mailove sa povjerljivim podacima
konkurenciji

ili ispisujući povjerljive dokumente?

Tko kasni na posao, a tko ranije odlazi s posla? Koliko dugo traje pauza?

Što zaposlenici pretražuju putem tražilica poput Google ili Yahoo?
Slika 5. Program za kontrolu zaposlenika
Praćenje posjećenih web stranica
Internet URL (eng. Uniform Resource Locator) zapisivači su programi koji nadgledaju
i bilježe adrese web stranica koje je korisnik posjetio. Ovi programi rade neovisno o vrsti
korištenog web preglednika (Microsoft Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Google
Chrome, itd.). Postavljaju se na tvrdi disk računala, te neprekinuto rade tijekom povezanosti
na internet. Internet URL zapisivači spadaju i u legalne i komercijalne spyware programe, jer
ih je moguće koristiti u svrhu nadgledanja posjećenih web stranica (nadreĎene osobe ili
roditelji), ali i u svrhu prikupljanja informacija o korisniku kako bi se saznali njegovi interesi.
Praćenje prijava korisnika
18
Praćenje prijava korisnika je spremanje vremena i korisničkog imena u bazu podataka
glavnog servera. Ti se podatci mogu koristiti za praćenje aktivnosti korisnika.
Online aukcija
Online aukcija je poslovni model u kojem sudionici nude proizvode i usluge putem
interneta. Takav oblik elektroničke trgovine karakterizira puno potencijalnih kupaca, visok
stupanj neizvjesnosti i veliku brzinu izvršenja. Kupovina i prodaja u obliku dražbe je
omogućena softverom koji regulira različite procese.
Softver za špijuniranje
Softver za špijuniranje (engl. spyware) je široka kategorija malicioznog softwarea sa
namjenom da presreće ili preuzima djelomično kontrolu rada na računalu bez znanja ili
dozvole korisnika. Dok sam naziv sugerira da je riječ o programima koji nadgledaju rad
korisnika, ovaj naziv danas označava široku paletu programa koji iskorištavaju korisničko
računalo za stjecanje koristi za neku treću osobu.
19
Slika 6. Prikaz zaslona računala zaraženog spyware programima za prikaz reklamnih
materijala
Spyware se razlikuje od virusa i crva u tome što se obično ne replicira. Kao mnogi
novi virusi, spyware je dizajniran da iskorištava zaražena računala za komercijalnu dobit.
Tipične taktike su prikazivanje ne zahtjevanih pop-up reklama; kraĎa osobnih informacija
(uključujući i financijske informacije kao što su brojevi kreditnih kartica i lozinke); praćenje
aktivnosti na internetu za marketinške svrhe; ili preusmjeravanje HTTP zahtjeva na reklamne
stranice. U nekim slučajevima, spyware se koristi za verificiranje pridržavanja uvjeta licence
za korištenje programa. Zaraza se u najvećem broju slučajeva dogaĎa prilikom posjete
stranica sa ilegalnim ili pornografskim sadržajem. Distributeri spywarea obično predstavljaju
program kao koristan uslužni program ili softwerski agent.
Utjecaj spywarea na globalnu ekonomiju, društvo i na samog korisnika je dalekosežan
i ne može biti jednostavno sagledan. Neka od područja na koja spyware izrazito utječe su:

Smanjena pouzdanost korisnika prema modelima online poslovnih transakcija
(e-banking, kupovanje preko Interneta…)
20

Smanjena radna produktivnost

Povećan rizik i izloženost sigurnosnim problemima

Pitanje intelektualnih prava i zaštite istih

Povećanje troškova službi za podršku korisnicima

Gubitak poslovnog i društvenog ugleda

Nanošenje izravne štete brendu.
Oglašivački softver
Oglašivački softver (engl. adware, kao i advertising-supported software) je program
koji automatski prikazuje ili skida (preuzima) oglase na računalu nakon što je instaliran neki
softver ili nakon korištenja neke aplikacije. Pojedini oglašivački programi pripadaju i
špijunskom softveru te se stoga mogu svrstati u programe koji narušavaju privatnost
korisnika.
Obično se nalazi u besplatnim programima (freeware) kako bi njihovi autori pokrili
troškove koji su bili potrebni za izradu tih programa, no nalazi se i u nekim ograničeno
djeljivim programima (shareware), programima koje je potrebno platiti nakon odreĎenog roka
korištenja. U nekim slučajevima, korisnik ne mora platiti program ako koristi takozvanu
adversku inačicu.
Ponekad poslovne tvrtke postavljaju program kako bi pratile koje internetske stranice
korisnici posjećuju, onda stavljaju oglas istog naslova kao i internetska stranica koju korisnik
traži.
Reklama
Internetska reklama je specifični audio vizualni oblik propagande, namjenjena za
oglašavanje proizvoda, usluga, i slično na internetskim stanicama.
21
Pod pojmom reklama, obično se misli na minijaturni reklamni film, kratku videoaudio formu u kojoj se, prema svim pravilima filmske umjetnosti (filmskog jezika), javnosti
prezentira odreĎeni proizvod, usluga ili nekakva ideja koju je potrebno objaviti, upoznati s
njom zainteresirane pojedince, odnosno ciljne društvene grupe.
Spam
Iako se ne ubraja u viruse, spam (engl. junk mail) ometa korisnika i opterećuje
komunikacijske kanale interneta slično virusu. Spam je neželjena, neprimjerena poruka
elektroničke pošte najčešće upućena na mnogo adresa nepoznatih primatelja. Glavni cilj
takvih poruka jest pokušaj zarade nagovaranjem korisnika na kupnju nekog proizvoda ili
usluge ili na poduzimanje neke radnje od koje će autor spam poruke imati koristi.
Antivirusna zaštita
Jedna od najpopularnijih, ali ipak nedostatnih mjera zaštite jest uporaba programa koji
pronalaze i uništavaju viruse (engl. Anti virus, virus killer). Takvi programi pretražuju
memoriju računala, te pronalaze i uklanjaju viruse.
U načelu takvi programi mogu pronaći samo poznate viruse. Neki od programa za
pronalaženje virusa mogu se obnavljati posredstvom interneta. Tako se pri svakom
priključenju na internet antivirusni program obnovi novim podatcima i mogućnost zaraze
računala virusom smanji na najmanju moguću mjeru.
Trenutno se u poznatije programe za zaštitu i uklanjanje virusa ubrajaju se: AGV, FProt, McAfee, Eset NOD , Norton, itd.
Sigurnosne mjere
Sigurnosne mjere su načini sprječavanja neželjenih situacija na internetu.
Kod online kupovine važno je proći kroz neke korake. U početku se moramo odlučiti
gdje ćemo kupovati i što ćemo kupiti. Kada odaberemo sve što želimo kupiti i kada smo
22
zadovoljno popunili našu košaricu, trebamo svoje proizvode i naručiti (platiti). Kada se
odlučimo za kupnju i trebamo dati povjerljive informacije, prvo što trebamo primjetiti je li
nam se protokol promijenio, odnosno da li je iz http prešao u https. Ako nije, tada je moguće
da nismo dobro zaštićeni te vlastitom voljom dajemo svoje podatke, no to nije preporučljivo.
Ako je protokol iz http prešao u https, može se napraviti još jedna kontrola a to je da se
provjeri certifikat i da li su ispravna tri glavna elemenata: vrijeme trajanja certifikata, web
mjesto na koje glasi certifikat i organizacija koja je napravila certifikat. Ako su svi elementi
ispravni tada su podaci sigurni i može se krenuti sa ispunjavanjem privatnih podataka i na
kraju konačnom kupnjom proizvoda.
Sadržaj poruka elektroničke pošte relativno je lako presresti na putu do odredišta,
pročitati sadržaj, izmjeniti sadržaj ili adresu pošiljatelja. Zato se preporuča uporaba nekog od
načina šifriranja (skrivanja) sadržaja poruke.
Pri sastavljanju i posebno pri slanju programa nepravilnom uporabom programa za
elektroničku poštu ili zabunom korisnik može povjerljive podatke poslati krivoj osobi ili više
njih. Iz adrese pošiljatelja mogu se ponekad saznati podatci o tvrtki u kojoj pošiljatelj radi,
država ili grad u kojem živi. Sadržaj poruke može se vrlo jednostavno i brzo proslijediti
drugoj osobi ili javno objaviti na internetu pa pošiljatelj to treba imati na umu. To
prosljeĎivanje može biti zlonamjerno ili slučajno.
Pri primitku poruke korisnik mora provjeriti je li sadržaj poruke zaštićen autorskim
pravom te s porukom postupati sukladno tome. U načelu svaka napisana poruka smatra se
dokumentom i sukladno tome podliježe Zakonu o autorskom pravu. Prilozi primljene poruke
mogu sadržavati viruse ili druge štetne sadržaje, pa pri njihovom preuzimanju i pohrani na
svoje računalo treba biti oprezan.
23
Slika 7. Potrebna je što veća briga i edukacija o sigurnosti korisnika interneta
Bežična mreža
Bežične lokalne mreže pripadaju u mreže malog dosega (do nekoliko stotina metara) i
relativno male propusnosti (54 Mbps). Za realizaciju bežične lokalne mreže treba posebna
mrežna kartica i pristupni ureĎaj (Acces Point). Prednost bežičnog umreživanja je što
prostorno niste ograničeni
dužinom mrežnih kablovima i razmještajem ostale mrežne
opreme.
Zaštita podataka
Zaštita podataka predstavlja proces kojim se osigurava podatke od oštećenja pri
prijenosu i kontrolira pristup podacima u računalu. Na taj način zaštita podataka osigurava
privatnost. Koristi se za zaštitu, kako privatnih, tako i javnih podataka. Zaštita podataka se
koristi pri prijenosu podataka osjetljivog sadržaja (vladinih dokumenata, bankovnih podataka,
dokumenata državnih službi, podataka velikih tvrtki...). Kako bi podaci na svoje odredište
stigli netaknuti i u istom obliku u kojem su poslani, podatke zaštićujemo od oštećenja u
prijenosu i neovlaštenih upada ili preusmjeravanja tijekom prijenosa. TakoĎer je potrebno
zaštiti i podatke koji su spremljeni u našem računalu – od neovlaštenih upada sa istog ili
drugih računala i od napada virusa.
24
Kolačići
Kolačići (engl. cookie) su malene tekstne datoteke koje web-mjesta stavljaju na
računalo da pohrane informacije o vama i vašim preferencijama. Kolačići vam omogućuju
povratak na web-mjesta bez ponovne prijave, a pamte i vaše preferencije te tako olakšavaju
pregledavanje Weba. Većina je kolačića korisna, a stvaraju ih web-mjesta koja posjećujete.
No neke kolačiće stvaraju oglašivači bez vašeg znanja ili dozvole da bi pratili vaše navike
pregledavanja weba i kupovine. Internet Explorer omogućava vam blokiranje ili dopuštanje
kolačića.
Neznanje korisnika
Neznanje korisnika pri radu na internetu uzrokuje niz problema vezanih uz internetska
špijuniranja i ostalo (korisnik ne zna kako se braniti).
Mnoga web-mjesta koja prikupljaju osobne podatke objavljuju i pravila privatnosti i
izjave o zaštiti privatnosti koje opisuju kako će to web-mjesto koristiti vaše podatke. Prije no
što na web-mjesto unesete osobne podatke, pažljivo pročitajte izjavu o zaštiti privatnosti,
osobito ako vam to web-mjesto nije otprije poznato. Potražite uvjete s kojima se ne slažete,
kao što je dopuštanje web-mjestu da vaše podatke dijeli s drugim web-mjestima ili uvjet da
prihvaćate e-poštu ili oglašavanje. Zapamtite da izjava o zaštiti privatnosti ne jamči da webmjesto neće zloupotrijebiti vaše podatke. Nemojte odavati osobne podatke na web-mjestu
koje ne smatrate pouzdanim.
Licenčni ugovori
Zabrinjavajući je broj poslovnih subjekata koji ne poštuju intelektualno vlasništvo.
Kako bi koristile softver koji im je potreban za poslovanje, tvrtke trebaju nabaviti potreban
broj softverskih licenci. Tvrtke koje nemaju potrebne licence za svoje softvere, osim što su
zaradile prekršajnu kaznu, povrijedile su autorsko pravo proizvoĎača softvera te su odgovorne
i za naknadu štete prouzrokovane korištenjem nelicenciranog softvera u svom poslovanju.
25
Softverska licenca je sporazum kojim dobivate pravo korištenja pojedinog softvera. Kupnjom
softverske licence ne kupujete vlasništvo nad licenciranim programom. Mnogima nije posve
jasan koncept kupnje softvera, odnosno zbunjuje ih što nakon kupnje softvera nisu vlasnici
programa kojeg su nabavili, već dobivaju primjerak softverske licence koja im daje za pravo
da zakonito upotrebljavaju kupljeni program. Svaki nezakonito proizveden ili kopiran softver
naziva se krivotvorenim softverom te ga je katkad vrlo teško prepoznati.
Osoba čija su autorska prava povrijeĎena može zahtijevati njihovu zaštitu i naknadu
štete nanesene povredom.
Organizirani kriminal
Pored niza pozitivnih strana, internet je i područje na kojem neprestano rastu svi oblici
kriminaliteta. Pedofilija, kraĎa identiteta, pljačkanje banaka, hakerski upadi u kompjutorske
sustave od kojih nisu bile pošteĎene niti vojne institucije i nuklearne elektrane - samo su neki
elementi koji su doveli do potrebe meĎunarodne suradnje i usvajanja Konvencije o
zajedničkoj borbi protiv kompjutorskog kriminaliteta.
Stručnjaci za internet upozoravaju da je globalna mreža postala utočište organiziranog
kriminala i dodaju da je opasnost od online terorizma naša stvarnost. Ako postoji kriminal
koji je profitabilan na internetu, onda se organizirane grupe ljudi njime profitabilno bave. To
su vrlo strukturirane grupe, pojedinci koji se nikada nisu upoznali uživo, ali koji saraĎuju
preko svjetske kompjuterske mreže.
Markentinške agencije
U sustavu pozicioniranja odreĎenih proizvoda i usluga na tržištu, marketinške agencije
rade media buying i media planing i to tako da nastoje klijentu objasniti da se isplati dati
velike novce za TV, radio, dnevne novine... Naravno, jer što više ulažete to je njihova
provizija veća, a krijući se iza velikih TV kuća i sl. njihova je odgovornost manja.
26
Internet marketing agencije igraju ključnu ulogu u uspjehu malog i srednjeg
poduzetništva. To su agencije koje na temelju karakteristika i želja javnosti (tržišta i kupaca)
razvijaju i proizvode oglašivačke poruke za različite gospodarske subjekte te ih plasiraju u
medijima uz odreĎenu naknadu.
Kupovina putem interneta
Internet trgovina (e-commerce, elektronička trgovina), kao sastavni dio elektroničkog
poslovanja (e-business), omogućuje internet posjetitelju (kupcu) naručivanje proizvoda putem
interneta. Kupovina putem interneta može biti najbrži i često najjeftiniji način kupovine
nekog proizvoda.
Trgovina putem interneta se smatra najprofitabilnijim obilikom trgovine zbog
jednostavnosti i niskih troškova. Kupovanje je moguće u bilo koje doba dana ili noći, niste
ograničeni samo na kupce iz susjedstva, ne plaćate zakup poslovnog prostora i sl. Bilo gdje se
nalazili, postavljajući vaš proizvod na internet omogućujete ostalim korisnicima interneta da
vide vaš proizvod i ako su tisućama kilometara daleko. Uspostavljanje klasičnog
maloprodajnog lanca zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu, prostor, zaposlenike i prateću
opremu. To su ogromna ulaganja ako se želi prodavati na velikom prodručju (kao što je na
primjer, cijela država). Organiziranje internet maloprodaje bitno je jeftinije, obzirom da sve
fizičke trgovine zamjenjuje jedan internet site.
Većina internetskih trgovina služi se sigurnim vezama da bi se zajamčila šifrirana veza
izmeĎu programa Internet Explorer i web-mjesta. Šifrirane veze hakerima otežavaju
presretanje osobnih ili financijskih podataka koje se šalju web-mjestu. Šifriranje se vrši uz
pomoć sigurnosnog certifikata, elektronskog dokumenta koji identificira web-mjesto. Premda
se šifriranjem štite podaci koji putuju internetom, ono ne jamči ni ugled web-mjesta niti štiti li
ono vaše podatke kada ih primi. U programu Internet Explorer vidjet ćete lokot u traci
sigurnosnog stanja na vrhu preglednika. Kliknite taj lokot da biste pogledali sigurnosno
izvješće koje sadrži informacije o identitetu web-mjesta.
27
Slika 8. Elementi koji utječu na kupovinu putem interneta
Internetski forumi
Internetski forum je usluga na internetu koja omogućava razmjenu mišljenja meĎu
sudionicima uporabom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum
vidljive su svim ostalim sudionicima foruma. To nalikuje na oglasnu ploču (engl. massage
board) na kojoj sudionici ostavljaju poruke. U načelu poruke na forumu mogu ostavljati i
čitati sudionici interneta bez ograničenja. Sudionici su najčešće anonimni jer se pri slanju
poruke na forum ne mora navesti pravi identitet. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično
podijeljen u nekoliko skupina prema temama razgovora. Jednostavnost uporabe i mogućnost
anonimne rasprave o različitim temama jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma.
Za internetski forum se dovoljno služiti web preglednikom. Poruka poslana na jedan
forum vidljiva je samo na tom forumu. Forum se uglavnom sastoji od mnogobrojnih
kategorija unutar kojih se nalaze teme koje otvaraju i započinju korisnici. Svaka tema ima
svoju diskusiju u kojoj se sudjeluje pisanjem, odnosno objavljivanjem postova. Svi
razgovori/diskusije ostaju sačuvani na forumu dok ih ne obriše moderator (stvarna osoba).
28
Slika 9. Prikaz stranice jednog internetskog foruma
Analiza problema
Kao što je i inače čest slučaj s internetom, manje smetnje koje su nas dugo vremena
gnjavile postanu veliki problemi već samom svojom množinom. Već godinama spam u emailu izvor je iritacije, no sada se to pretvorilo u pravu pošast koja predstavlja skupu
prijetnju. Načini da se utvrde surferske navike korisnika te da mu se onda šalju posebno
namijenjene reklame postoje već neko vrijeme. MeĎutim, sve više korisnika uočava da im je
privatna i poslovna informatička sigurnost ugrožena tim programima.
Pojmovi adware i spyware često se koriste kao sinonimi, no to je vrlo grubo
pojednostavnjivanje. Postoji jedna sitna no presudna razlika izmeĎu ta dva tipa programa.
Adware nije namjerno maliciozan. Svrha toga softvera je popunjavanje pop-upova ili
reklamnih bannera na internetu ciljanim sadržajem podešenim prema pretpostavljenim
interesima korisnika – a to je praksa od koje korisnik doista može imati koristi. TakoĎer,
29
adware se u pravilu ne instalira potajice – korisnik mora dati svoj izričit pristanak. Štoviše,
adware često pomaže financirati besplatni softver.
Naravno, proizvoĎači softvera takoĎer su uočili da je spyware ozbiljna stvar. U
svojemu govoru na konferenciji RSA u San Franciscu, Microsoftov šef Bill Gates postavio je
spyware
na
istu
razinu
s
phishingom
kao
oblik
"socijalnog
inženjeringa".
MeĎutim, većina ponuĎača nije još odredila svoja rješenja spram potreba poslovnih klijenata.
PonuĎači sigurnosnog softvera registrirali su pojačanu potrebu i na odgovarajući način
prilagoĎavaju svoje pakete koji imaju integriranu blokadu spywarea.
Spyware i adware, kao spam, prešli su prag. Množina špijuna koji se sada mogu
uvlačiti u računala prije ili kasnije zahtijevati će efektivna rješenja za obranu od pošasti.
Trenutna rješenja
Mnogi korisnici interneta s vremenom shvate da im je računalo natrpano neželjenim
softverom – softverom koji otvara neželjene programe, špijunskim softverom ili jednostavno
neželjenim sadržajem. To je zato što je nekoliko instaliranih aplikacija došlo u paketu s
neželjenim softverom koji je stvorio još neželjenog sadržaja i prodro još dublje u računalo.
Svaka situacija u kojoj se instalira više aplikacija mora korisnicima biti jasno objašnjena tako
da, ako ih se nekoliko mjeseci kasnije pita "Što je to?", većina zna odgovoriti odakle potječe
taj softver i zašto je ondje.
Obično izmeĎu tvrtki koje sudjeluju u paketu postoji složen poslovni odnos. Na taj
način dobronamjerne tvrtke mogu imati koristi od distribucije ili prihoda dobivenih od
softvera koji nama ne pruža nikakve pogodnosti. Primanje novca za distribuciju ili plaćanje
distribucije nepoželjnog softvera stvara još nepoželjnog softvera. Odgovorni proizvoĎači
softvera i oglašivači mogu pridonijeti sprječavanju takve distribucije izbjegavanjem takvih
vrsta poslovnih odnosa, čak i putem posrednika. Uznemiruje razmjer tog problema, za koji se
procjenjuje da godišnje generira stotine milijuna dolara prometa.
U interesu je korisnika i računalne industrije raditi na uklanjanju tog problema. Zbog
toga treba težiti distribuciji softvera samo u paketima u kojima sve aplikacije zadovoljavaju
30
sigurnosne mjere za neometani rad korisnika. Pri tome korisnik treba dobiti jasnu obavijest o
funkcijama svih aplikacija u paketu.
Kada korisnik instalira ili omogući aplikaciju, trebala bi se prikazati obavijest o
njezinim načelima i važnim funkcijama. Ako aplikacija donosi prihode prikazivanjem oglasa,
to bi trebalo biti jasno objašnjeno.
Trebalo bi biti jednostavno onemogućiti ili izbrisati aplikaciju. Jednom onemogućena
ili izbrisana aplikacija ne bi smjela ostati aktivna ili se kasnije aktivirati samostalno ili putem
druge aplikacije.
Aplikacije koje utječu na korisnički doživljaj ili ga mijenjaju moraju jasno navesti da
su one razlog tih promjena. Aplikacije se ne smiju namjerno skrivati pod višestrukim ili
zbunjujućim nazivima. Aplikacijom mora biti moguće jednostavno upravljati, npr. klikom na
vidljive elemente koje aplikacija generira. Ako aplikacija prikazuje oglase, mora ih jasno
označiti kao promidžbene poruke i obavijestiti korisnika da potječu iz te aplikacije. Ako
aplikacija napravi promjenu koja utječe na korištenje ostalih aplikacija (kao što je postavljanje
početne stranice), trebala bi nas obavijestiti o toj promjeni.
Ako aplikacija prikuplja ili prenosi osobne podatke kao što je adresa, to bi korisnik
morao znati. Treba izričito zatražiti dopuštenje na način koji očito i jasno navodi koji će se
podaci prikupljati ili prenositi. Dodatne pojedinosti korisnik bi morao jednostavno pronaći u
pravilima o privatnosti koja otkrivaju kako će se podaci koristiti te hoće li ih se dijeliti s
trećim stranama.
Uzročno posljedični dijagram
Slika 10. Uzročno posljedični dijagram praćenja interesa korisnika putem interneta
31
Forum
Kontrola
djece
Korisnik
Blogovi
Sigurnosne
mjere
Bežična
mreža
Kontrola
zaposlenika
Informacija
+
Virus
Reklame
e
Antivirusna
zaštita
Firewall
Praćenje
prijava
korisnika
Spyware
Internet
Efikasnost
reklame
Tvrtka
Praćenje rada
s datotekama
Zarada
novca
Ponude
Aukcija
Korisnikov
profil
e-Poslovanje
Oglašivač
i
Statističi
podatci
prodaje
Marketing
Korisnikovi
podatci
Broj klikova
Elektronička
pošta
Prodavači
Hakeri
Prodaja
podataka
Proizvod
koji korisnik
ne treba
32
Reklame
Tvrtka
Efikasnost
reklame
Ponude
Aukcija
Zarada
novca
Broj klikova
Oglašivači
Statističi
podatci
prodaje
e-Poslovanje
Marketing
Prodavači
Prodaja
podataka
Slika 11. Odnos elemenata koji utječu na prodaju proizvoda putem interneta
U ovom uzročno posljedičnom dijagramu prikazujemo kako tvrtke pribavljaju željenu informaciju za
neki predmet ili program. Nažalost, postoje tvrtke koje rade i neželjene predmete ili programe kojima
stavljaju korisniku na teret!
Preko ponuda do aukcija, sve se može naći na internetu, ali isto tako možemo bez ikakvog znanja
preko reklama naručiti i neželjeni proizvod.
Googleovi stručnjaci tvrde da u uobičajnom reklamiranju se ne može vidjeti da li vam vaša reklama
puno koristi u prodaji. Razvojna služba Googlea usavršila je formulu za efikasnost reklame:
X=m /c
gdje je:
X - efikasnost reklame
m - zaraĎen novac prodajom reklamiranih proizvoda
c - broj klikova na tu reklamu, ne pita se da li je nešto prodano nego samo da li je reklama pogledana
Oglašivači prodaju podatke prodavačima, tako da prodavači imaju sigurnu zaradu. Kako bi bili
sigurni da se proizvod prodao, mora napraviti jednu vrstu reklame kako bi korisnici mogli vidjeti njihove
ponude, te izabrati željeni proizvod. Ali većina korisnika koji se služe internetom se i naljute kada im skoči
prozor sa reklamom što znači da i nije baš najbolja metoda reklamiranja proizvoda.
33
Tvrtke se uglavnom bave proizvodnjom i prodajom proizvoda. Kako bi tvrtka profitirala, mora
nekako prodati svoj proizvod. Zbog toga gotovo sve tvrtke predstavljaju svoje proizvode putem interneta
tako da budu pristupni svim korisnicima koji se koriste internetom.
Kaka tvrtka nema dovoljno proizvoda za sve korisnike koji žele kupiti taj proizvod. Tada se postavlja
proizvod na „Internet aukciju“ tako da korisnici mogu ponuditi svoj iznos za taj proizvod kroz nekoliko sati
ili dana.
Kontrola
djece
Sigurnosne
mjere
Korisnik
Kontrola
zaposlenika
Informacija
+
Virus
Bežična
mreža
Antivirusna
zaštita
Firewall
Spyware
Praćenje
prijava
Korisnika
Internet
Praćenje rada
s datotekama
Elektronička
pošta
Korisnikov
profil
Korisnikovi
podatci
Hakeri
Slika 12. Elementi koji utječu na sigurnost korisnika pri radu na internetu
34
Kada korisnik pristipa internetu zbog e-mail-a ili informacija sve to što pri tome čini mora proći
sigurnosne provjere. Što se tiče spriječavnja neženjenih sadržaja tu nam pomaže antivirusni program i
firewall ili tzv. vatrozid
U sigurnosnim mjerama pripada i kontrola djece, time se pokušava spriječiti da djeca doĎu u kontakt
sa neprimjerenim sadržajima na internetu, ali i mogućim oblicima zlostavljanja.
Korisnici e-mala ili društvenih mreže imaju korisničke račune na poslužiteljima. Svaki korisnički
račun ima odreĎene korisničke podatke (npr. ime, prezime, adresa, itd.) te ako odu do pogrešne osobe (kod
nekih hakera) mogu se zlouporabiti.
Definiranje strategije
Marketinške agencije, oglašivači i tvrtke moraju u suradnji razraditi oblike prikupljanja informacija
od korisnika kojim ne bi narušavali njihovu privatnost i izazivali strah od mogućih negativnih posljedica
online načina poslovanja i kupovine.
Sakupljaju se
osobni podatci
kako bi korisnicima poslali obavijesti, odgovorili na pitanja i
komentare, kako bi se prijavili za dobivanje nekih posebnih priloga, kako bi im pružili prilagoĎen sadržaj,
obavijesti, ili poslali brošure, kupone, uzorke, ponude i druge obavijesti o proizvodima i tvrtki. Od
posjetilaca se traži da ostave svoje e-mail adrese i tako tvrtku obavijeste žele li dobivati dodatne obavijesti
s njenih stranica, a samo oni koji to zatraže dobiti će e-mail ili će se na drukčiji način stupiti s njima u vezu.
Posjetiteljima takoĎer u svako vrijeme treba se pružiti mogućnost otkazivanja zahtjeva ako žele prestati
dobivati e-mailove ili ostale obavijesti od tvrtke.
Ponekad trgovačke marke šalju ponude, kupone i obavijesti, uključujući kataloge, putem e-maila. Na
primjer, kad korisnik nešto naruči iz internet kataloga ili se prijavi za primanje jednog on internet kataloga
može se dodati na popis primatelja kataloga. Tvrtka može koristiti i popis koji su doblili od treće strane ili
javnih izvora kako bi vam poslali te obavijesti, i kako je uobičajeno u poslu s katalozima, mogu razmijeniti
imena i adrese (ali ne i e-mail adrese za koje nemaju dopuštenje) korisnika kataloga s drugim tvrtkama koje
imaju kataloge, a koje takoĎer mogu stupiti u vezu s vama putem pošte. Uvijek možete otkazati takav način
komunikacije s trgovačkim markama.
Treba poštivati zahtjev za otkazivanjem dopuštenja korištenja podataka i zatražiti od onih koji daju
takve popise jamstvo da su podaci za kontakt dostupni samo od onih koji izričito hoće primati ponude i
obavijesti putem e-maila.
35
Osobne podatke moraju koristiti samo tvrtka i njene podružnice, agencije ili poslovni partneri koji
pomažu u stvaranju stranica i njihovog sadržaja te proizvoda i usluga na stranicama, a koji su vam dostupni
kako bi se odgovorilo na vaše zahtjeve (kao što je ispunjenje narudžbi preko interneta ili ponude i
promocije), kako bi vas se bolje uslužilo. Podatke mogu dijeliti ili kombinirati sadašnji i budući suradnici,
podružnice ili drugi slični entiteti tvrtke kako bi se povećala učinkovitost i na najmanju moguću mjeru
smanjila mogućnost dvostrukog kontakta s korisnikom.
Tvrtke moraju savjetovati djecu da uvijek dobiju dozvolu roditelja prije nego ostave podatke ili
naruče nešto preko interneta te poticati roditelje da nadgledaju kako njihova djeca koriste internet. Od djece
se može zatražiti da ostave podatak o svojim godinama kako bi im se mogao pružiti prikladan sadržaj i
ispuniti odreĎene zakonske obaveze. Ako se ustanovi da se radi o malom djetetu tvrtka mora zatražiti e-mail
adresu roditelja i potruditi se stupiti u vezu s njima kako bi doznali ima li dijete dopuštenje da im daje
podatke.
Najbolja zaštita od spyware programa je na prvom mjestu osviještenost korisnika o potencijalnim
opasnostima i štetama koje spyware programi mogu uzrokovati. Stručnjaci preporučaju poduzimanje
sljedećih koraka kako bi se korisnik zaštitio od spyware programa:
• redovito ažuriranje sigurnosnih zakrpa za programe isto kao i onih za operacijske sustave,
• optimalne postavke sigurnosti i privatnosti u web pregledniku,
• preuzimanje programa s interneta samo sa službenih stranica,
• obvezno čitanje sigurnosnih upozorenja, ugovora i ostalih dokumenata vezanih uz
postavljanje programa na računalo,
• oprez pri pregledavanju sadržaja interneta i pri pojavi sumnjivih i/ili neobičnih okvira
dijaloga,
• primjena opreza pri preuzimanju besplatnih programa i
• korištenje dostupnih alata za otkrivanje i brisanje spyware programa s računala.
Bitka sa spyware programima će se svakako nastaviti jer pripadaju industriji koja na njima (ilegalno)
stječe veliku materijalnu korist. Mogući način zaustavljanja epidemije spyware programa je uvoĎenje
strogih zakonskih okvira koji će novčanim i drugim mjerama kažnjavati tvrtke koje na ovaj ilegalan način
krše privatnost korisnika. Nezakonito zadiranje u korisnikovu privatnost mora biti kažnjeno odgovarajućim
mjerama. Nevjerojatna je činjenica da tvrtke za koje je javno obznanjeno da se bave ovom djelatnosti
pomoću spyware programa imaju zakonske temelje za opstanak na tržištu. Postoje slučajevi kažnjavanja
tvrtki koje su s namjerom prikupljale podatke o korisnicima, meĎutim teško je prosuditi zadovoljavaju li
novčani iznosi izrečenih kazni štetu nanesenu korisnicima.
36
Zaključak
Edukacija, kao prva mjera opreza kada su u pitanju spyware programi (a i računalne sigurnosti
općenito), je značajan korak ka zaštiti podataka i samog računala. TakoĎer, korištenje antispyware alata
uvelike pomaže pri zaštiti, otkrivanju i brisanju spyware programa sa računala. Uz postojanje besplatnih
antispyware alata korisnicima je uvelike olakšano korištenje računala na internetu. Pregledavanjem
sumnjivih web stranica ili instalacijom besplatnih programa čiji su autori nepoznati, korisnici riskiraju
vlastitu sigurnost. Uvijek je korisno napomenuti da se velik dio zaštite od zlonamjernih programa pripisuje
primjeni opreza pri pregledavanju sadržaja interneta.
Sigurno je da će s vremenom biti nužno organizirati i specijalistički studij koji će osposobiti
djelatnike da istodobno budu odlični informatičari i kriminalisti, ali za sada potrebe za ovim profilom
djelatnika još nisu tolike.
Edukacija korisnika o sigurnosti i zaštiti podataka dio je procesa koji nikad neće biti u cijelosti
dovršen te će se kao i tehnologija neprestano mijenjati, no njegov tijek će biti ovisan o puno više čimbenika i
institucija koje se bave tim problemom.
Stručnjaci ističu da im nije cilj da ljudi prekinu sa online aktivnostima već da ih podsjete da moraju
biti oprezni, da uvijek imaju najnovije antivirusne softvere i da znaju tko im je neprijatelj.
Zahvale
Zahvaljujemo gospodinu Zoranu Čertiju, ravnatelju Tehničke škole u Požegi, koji nam je odobrio
anonimno anketiranje učenika o praćenju interesa korisnika putem interneta.
Zahvaljujemo učenicima Tehničke škole u Požegi koji su sudjelovali u anonimnom anketiranju čija
je analiza korištena u izradi eseja.
37
Literatura
Danijel Lijović: Sve što tražite na webu netko će (vam) prodati! Večernji list, 4. kolovoza 2010.
Bernard Karakaš: Google zna tko su vam prijatelji i gdje surfate! Večernji list, 13. kolovoza 2010.
Zaštita potrošača ( udžbenik za učenike srednjih škola), Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2009.
Zaštita potrošača (priručnik za nastavnile), Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, 2009.
Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš: Marketinški vodič (Savjeti i ideje za uspješno upravljanje marketingom),
Filaks d.o.o., Zagreb, 2008.
Sigurnije na internetu (brošura). Preuzeto s http://www.cert.hr/ (prosinac 2010. godine)
Zaštitite svoju privatnost (brošura). Preuzeto s http://www.cert.hr/ (prosinac 2010. godine)
Nenad Crnko: Kako špijunirati svoje zaposlenike. Preuzeto s http://www.posao.hr/karijera/ (prosinac 2010.
godine)
Oglašavanje na društvenim mrežama. Preuzeto s http://www.itdizajn.com/oglasavanje-na-drustvenimmrezama/ (siječanj 2011. godine)
38
Prilozi
Anketa
Tehnička škola, Požega
Praćenje interesa korisnika putem interneta
1) Koliko vremena dnevno provodiš na internetu?
a) Ispod 1 sata
b) 1-2 sata
c) 2-4 sata
d) 4 ili više sati
2) Koje socijalne mreže koristiš?
a) Facebook
b) Twitter
c) MySpace
d) Tagged
e) ostalo (upiši što) ___________________________________________________
3) Pojavljuju li ti se često skočni prozori s internetskim oglasima?
a) Da
b) Ne
4) Smatraš li internet sigurnim načinom informiranja i komuniciranja?
a) Da
b) Ne
c) Nisam siguran/na
5) Što misliš, da li si siguran od spyware-a?
a) Da
b) Ne
c) Ne znam
6) Dobivaš li često neželjene elektroničke poruke (spam)?
a) Da
b) Ne
7) Da li si se odjavio sa stranica koje primaš preko spama?
a) Da
39
b) Ne
8) Da li se uključuješ u lanac slanja elektroničkih poruka u kojima piše da poruku trebaš proslijediti
osobama koje poznaješ.
a) Da
b) Ne
9) Da li šalješ besplatne elektroničke čestitke?
a) Da
b) Ne
10) Da li si dobio poruku s primamljivim promidžbenim porukama u kojima ti se nudi i obećava brza
zarada putem kocke ili klađenja.
a) Da
b) Ne
11) Da li si primio poruku kojom trebaš proslijediti oglase za prodaju bilo kakve robe.
a) Da
b) Ne
12) Da li si dobio poruku kojom te se poziva da daš brojeve i pinove kreditnih kartica tvojih roditelja
da bi mogao kupiti neki proizvod.
a) Da
b) Ne
13) Da li si dobio poruku ili oglas kojim ti se nudi lako zaposlenje s velikom plaćom.
a) Da
b) Ne
14) Kada si na internetu (chat, forum, blog…), koji točni podaci o tebi su vidljivi drugim korisnicima?
(možeš odabrati više odgovora)
a) nikad ne dajem točne podatke o sebi
b) godine
c) spol
d) adresa ili mjesto gdje živim
e) broj kućnog telefona ili mobitela
f) moja e-mail adresa
g) hobi, slobodne aktivnosti, interese
h) moje slike, slike s druženja i izleta
i) snimljeni filmovi
j) nešto drugo (upiši što) ___________________________________________________
40
Rezultati ankete
U anketi je sudjelovalo 100 učenika Tehničke škole u Požegi, zanimanja: tehničar za računalstvo i
tehničar za telekomunikacije.
Koliko dnevno vremena provodiš na
internetu
ispod 1 sata
1-2 sata
2-4 sata
4 ili više sati
14%
34%
25%
27%
41
Š to mis liš da li s i s ig uran od
s pyware-a
Da
Ne
Ne Z nam
26%
33%
41%
Dobivaš li često neželjene
elektroničke poruke(spam)
Da
Ne
34%
66%
42
Da li s i s e odjavio s a s tranic a
koje primaš preko s pama
Da
Ne
39%
61%
Da li s e uključ uješ u lanac s lanja
e
l
e
k
t
p
i
o
r
o
š
e
s
o
n
i
d
b
č
k
a
a
i
t
m
r
h
p
e
a
o
b
k
r
a
o
Da
š
j
u
k
p
e
a
r
p
u
o
o
k
s
z
l
n
j
o
e
a
j
d
j
i
e
i
t
m
a
i
š
Ne
20%
80%
Da li šalješ besplatne elektroničke
čestitke
Da
Ne
15%
85%
43
Da li s i dobio poruku s primamljivim
promidž benim porukama u kojima ti
s e nudi i obed ava brz a z arada putem
koc ke ili klađenja
Da
Ne
47%
53%
Da li si dobio poruku ili oglas kojom
te se poziva da daš brojeve i pinove
kreditnih kartica tvojih roditelja da bi
mogao kupiti neki proizvod
Da
Ne
20%
80%
44
Da li s i dobio poruku ili og las kojim ti s e
nudi lako z apos lenje s velikom plad om
Da
Ne
25%
75%
45
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
1 375 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content