PETOGODIŠNJI PROGRAM STRUČNOG USAVRŠAVANJA U ORGANIZACIJI HRVATSKOG ASFALTERSKOG DRUTVA Program stručnog usavršavanja obuhvaća sve teme vezane uz asfaltne kolnike/ceste: A Gospodarenje asfaltnim kolnicima B Projektiranje asfaltnih kolnika, uključujući sva terenska i laboratorijska ispitivanja kao sastavnog dijela izrade projektne dokumentacije C Građenje i održavanje asfaltnih kolnika/cesta D Recikliranje/ponovna upotreba asfaltnih kolnika E Tehnička i zakonska regulativa u području asfaltnih kolnika F Javna nabava i ugovori u graditeljstvu Poseban naglasak će se staviti na održivi razvoj u cestovnom sektoru, što uključuje s jedne strane učinkovito gospodarenje na razini postojećih cestovnih mreža a s druge strane ponovnu upotrebu/recikliranje asfaltnih kolnika te korištenje nisko-temperaturnih asfaltnih tehnologija koje koriste manju količinu energije, rezultiraju manjom emisijom stakleničkih plinova i pružaju povoljnije okruženje radnicima i okolnom stanovništvu prilikom izvođenja radova (Europska unija će do 2020. godine propisati obvezu 70%-tnog ponovnog korištenja otpadnog materijala pogodnog za recikliranje). U nastavku se obrazlažu gore navedene teme koje su obuhvaćene stručnim usavršavanjem. A Gospodarenje asfaltnim kolnicima Činjenica je da postojeća cestovna mreža sve više stari, iziskujući sve veća sredstva za obnovu i održavanje, ali i za prilagođavanje sve većem prometnom opterećenju. Ukoliko se ne ulažu dovoljna sredstva za njeno održavanje, razina sigurnosti i udobnosti vožnje je sve manja, a «uštede» u njenom održavanju rezultiraju značajnim povećanjem troškova obnove u budućnosti i značajnim porastom troškova korisnika. Sve zemlje imaju ograničena i u pravilu nedostatna sredstva za tu namjenu, pa je nužno sve djelotvornije usmjeravati sredstava za održavanje postojeće cestovne mreže: moramo znati dugoročne posljedice provođene politike održavanja i primjenjivati postupke koji su sa stajališta troškova najdjelotvorniji. «Klasično» iskustvo o održavanju cesta više nije dostatno da se kvalitetno i argumentirano odgovori na ta pitanja. U Evropi su u gotovo svim zemljama već unatrag dvadesetak godina uočili taj problem, što je rezultiralo razvojem i primjenom sustava gospodarenja cestama, u prvom redu kolnicima i mostovima, kao najčešće najvrednijih dijelova cestovne infrastrukture. Navedena tema trebala bi biti od interesa za sve stručnjake u upravama/agencijama za ceste kojima je učinkovito gospodarenja temeljna zadaća, kao i za sve stručnjake koji pružaju konzultantske usluge u području gospodarenja cestama. B Projektiranje asfaltnih kolnika Stalan razvoj kako metoda za dimenzioniranje kolničkih konstrukcija, tako i razvoj novih tehnologija i materijala iziskuje od projektanata asfaltnih cesta u Hrvatskoj stalno stručno usavršavanje, obzirom da posljedice njihovog rada imaju značajne financijske i tehničke posljedice na cijenu izgradnje i održavanja cesta ali isto tako i na sigurnost prometovanja po cestama. Pokazalo se da je posebno projektiranje rehabilitacija postojećih cesta vrlo zahtjevna zadaća jer iziskuje puno veći spektar znanja od projektiranja novih cesta. Kod rehabilitiranja postojećih cesta manji je naglasak na projektiranju geometrijskih elemenata ceste a glavna je zadaća vrednovanje postojećeg stanja cestovnog kolnika, razumijevanje mehanizama oštećivanja kolnika i odabira optimalnog (tehnički i financijski) zahvata na konkretnoj dionici. Tehnologije koje se primjenjuju za učinkovito rehabilitiranje postojećih oštećenih kolnika u stalnom su razvoju. Projektanti u Hrvatskoj su bili tradicionalno usmjereni na geometrijski dio projektiranja novih cesta, dok se projektiranjem kolničke konstrukcije ceste, a poglavito rehabilitacijom postojećih kolnika bavi mali broj stručnjaka. Današnjim a naročito budućim aktivnostima u projektiranju sve više dominira projektiranje rehabilitacija postojeće cestovne mreže, iziskujući od projektanata kvalitetnija znanja u području projektiranja ojačanja postojećih degradiranih kolnika kao i poznavanja širokog spektra tehnologija i materijala. Navedena tema je od izuzetnog interesa za sve projektante koje se bave projektiranjem cesta, poglavito onih koje se žele kvalitetno pozicionirati u području sve značajnijeg segmenta projektiranja rehabilitacija postojećih cesta u Hrvatskoj. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju sigurno će otvoriti europsko tržište našim tvrtkama, ali i povećati pritisak europskih projektantskih kuća na hrvatskom tržištu, tako da je kvalitetnije usavršavanje projektanata uvjet njihovog dugoročnog opstanka. U okviru projektiranja cesta, poglavito rehabilitacija postojećih cesta posebnu ulogu imaju kvalitetna terenska i laboratorijska ispitivanja. Projekti rehabilitacije postojećih cesta u Hrvatskoj se izrađuju tek zadnjih desetak godina, i u tom razdoblju su projektanti stekli određena iskustva u njihovoj izradi. Međutim, u dosadašnjoj praksi su terenska i laboratorijska ispitivanja bila zapostavljena i uglavnom se nisu sustavno provodila, što je nerijetko rezultiralo potrebom da se korigiraju projektirana rješenja i slijedom toga i ugovoreni radovi, što je investitorima stvara ne male probleme. Zbog toga kod izrade projektne dokumentacije za rehabilitaciju asfaltnih cesta, treba staviti naglasak na terenska i laboratorijska ispitivanja, i korištenje tih podataka za određivanja načina obnove kolnika i ostalih elemenata ceste, vodeći prvenstveno računa o ponovnoj upotrebi i recikliranju svih materijala u postojećoj cesti, kako bi se spriječilo nepotrebno deponiranje neiskorištenog materijala i smanjila potreba za novim materijalima, u mjeri u kojoj je to moguće. Ovakav pristup iziskuje od projektanata dodatna znanja i vještine, koje do sada nisu bili primorani koristiti prilikom projektiranja. Stjecanje kvalitetnih znanja u tom segmentu projektiranja biti će uvjet opstanka projektanata na hrvatskom tržištu, jer će se sve manje projektirati nove ceste a sve više upravo rehabilitacije postojećih cestovnih dionica, uz vjerojatno sve veći pritisak iskusnih projektanata iz europskih zemalja, gdje je težište u projektiranju već odavno premješteno s novih na obnovu postojećih cesta. C Građenje i održavanje asfaltnih kolnika/cesta Stalna fluktuacija građevinskih inženjera u tvrtkama koje primarno obavljaju usluge nadzora nad radovima izgradnje/održavanja cesta, korištenje novih tehnologija u izgradnji i održavanju cesta, kao i promjene zakonske i tehničke regulative, iziskuju stalno usavršavanje nadzornih inženjera, i onih s višegodišnjim iskustvom, a poglavito mlađih inženjera, kojih je sve više u funkciji nadzora nad izvođenjem radova. Iskustvo pokazuje da nadzorni inženjeri s nedovoljno iskustva i poznavanja struke i regulative nemaju dovoljno stručnog autoriteta na gradilištu i ne pridonose u dovoljnoj mjeri učinkovitom rješavanju svakodnevnih problema na gradilištu, u odnosu na svoje iskusne kolege. S druge strane voditelji gradilišta moraju se stalno upoznavati s novim tehnologijama, specifičnostima pri njihovoj primjeni, izmjenama tehničke i zakonske regulative, kako bi mogli učinkovito upravljati gradilištem. Program stručnog usavršavanja će obuhvatiti i planiranje i praćenje radova na gradilištima kao preduvjeta uspješne realizacije projekata izgradnje i održavanja cesta. Stalno stručno usavršavanje stoga nije potrebno samo mlađim inženjerima, nego i njihovim starijim kolegama. Isto tako potreban je i stalni trening izvoditeljima radova o ugradnji asfaltnih materijala, kako zbog uvođenja u primjenu novih asfaltnih materijala tako i primjene novih tehnologija, mjerama za sigurnost korisnika u zoni gradilišta i mjerama zaštite na radu. D Recikliranje/ponovna upotreba asfaltnih kolnika Zakonodavstvo europske unije propisuje stroge kriterije u pogledu ponovne upotrebe i recikliranja građevinskog otpada, i povećava obavezni postotak tog materijala koji se mora ponovno upotrijebiti/reciklirati. Taj proces je pogotovo prisutan kod asfaltnih kolnika, jer je asfalt materijal koji se može 100% reciklirati. Stjecanje i dopunjavanje znanja o mogućnostima i postupcima ponovne upotrebe/recikliranja postojećih materijala u cestovnim kolnicima, a poglavito asfaltnih materijala, ključna je zadaća svih projektanata koji žele opstati u području projektiranja cestovne infrastrukture. Neki od širokog spektra mogućnosti recikliranja prvenstveno asfaltnih materijala već se nekoliko godina primjenjuju na državnim i županijskim cestama u Hrvatskoj, ali predstoji intenzivna edukacija projektanata i o ostalim tehnologijama recikliranja i ponovne upotrebe postojećih materijala u cestovnim kolnicima (recikliranje po hladnom i vrućem postupku, primjena reciklažnog asfaltnog agregata za izradu asfaltnog materijala, stabiliziranje slojeva kolnika od nevezanog kamenog materijala). Razumijevanju svojstava i mehanizama ponašanja recikliranih materijala preduvjet je za njihovu korektnu upotrebu. Poznavanje tehnologija ponovne upotrebe/recikliranja asfaltnih kolnika važan je segment edukacije i izvoditelja radova ali i nadzorne službe. Navedena problematika od primarnog je interesa za projektante rehabilitacija cestovnih kolnika, za nadzorne inženjere, izvoditelje radova ali i inženjera u upravama/agencijama za ceste. E Tehnička i zakonska regulativa u području asfaltnih kolnika Iako su značajne promjene tehničke i zakonske regulative koja se odnosi na asfaltne kolnike već nekoliko godina na snazi (nove harmonizirane hrvatske norme za asfalte, Tehnički propis za građevne proizvode koji uključuje i asfaltne materijale), svi sudionici u procesu gradnje i održavanja asfaltnih cesta (investitori, projektanti, nadzor, izvoditelji) nisu upoznati sa svim promjenama relevantne regulative. Stoga je potrebno je stalno osposobljavati inženjere u svim navedenim ulogama, pogotovo što će se opisane promjene i dalje dešavati, a uvjetovat će ih i razvoj novih tehnologija i materijala. F Javna nabava i ugovori u graditeljstvu Predmetna tematika izuzetno je interesantna za sve sudionike u građenju/održavanju cesta i pružanju usluga projektiranja i nadzora nad izvođenjem radova, kao i za sve javne investitore. Dodatna otežavajuća okolnost su i ne rijetke izmjene u navedenom području. Kategorije stručnog usavršavanja Stručno usavršavanje se provodi kroz organiziranje stručnih skupova u vidu seminara, radionica, savjetovanja i stručnih putovanja pod stručnim vodstvom. Strukovno područje koje obuhvaća petogodišnji program stručnog usavršavanja je područje građevinarstva. Program stručnog usavršavanja obuhvaća slijedeće vrste poslova: • poslove sudionika u gradnji (poslove projektiranja, poslove građenja i poslove stručnog nadzora građenja), i • poslove ispitivanja i potvrđivanje sukladnosti u graditeljstvu (poslove ocjenjivanja sukladnosti, izdavanje certifikata sukladnosti i druge poslove u vezi s uporabljivošću građevnih proizvoda, poslove izdavanja autoriziranih podataka o prethodnim istraživanjima i ispitivanju građevina) Svi navedeni poslovi odnose se na građevine - asfaltne ceste i građevne proizvode koji se ugrađuju u asfaltne ceste. Dodjela bodova određuje se prema slijedećim kategorijama aktivnosti, sukladno Pravilniku o provedbi programa stručnog usavršavanja Hrvatskog asfalterskog društva i Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva: • Pohađanje stručnog seminara/skupa: akademski sat (45 min.) predavanja = 1 bod • Predavanje na stručnom seminaru/skupu: akademski sat (45 min.) predavanja = 5 bodova • Sudjelovanje u stručnom putovanju: jednodnevno (dvodnevno) = 5 bodova višednevno = 8 bodova • Stručno vođenje stručnog putovanja: jednodnevno (dvodnevno) = 10 bodova višednevno = 16 bodova Program stručnog usavršavanja u organizaciji Hrvatskog asfalterskog društva omogućava polaznicima stručnog usavršavanja prikupljanje minimalno 100 bodova u petogodišnjem razdoblju, od čega minimalno 20 bodova iz poznavanja tehničke regulative. Osoba odgovorna za provedbu programa je mr.sc. Miroslav Keller, dipl.ing.građ., predsjednik Hrvatskog asfalterskog društva.