Nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti Copyright © 2004 South-Western 28 UTVRĐIVANJE NEZAPOSLENOSTI • Kategorije nezaposlenosti • Problem nezaposlenosti je korisno podijeliti u dvije kategorije. • Dugoročne i kratkoročne probleme: • Prirodna stopa nezaposlenosti ekonomije • Ciklička stopa nezaposlenosti ekonomije Copyright © 2004 South-Western UTVRĐIVANJE NEZAPOSLENOSTI • Prirodna stopa nezaposlenosti • Pojam prirodna, znači da ta nezaposlenost, čak niti dugoročno, neće nestati sama od sebe. • Ona se odnosi na količinu nezaposlenosti koja obično postoji u određenoj ekonomiji. Copyright © 2004 South-Western UTVRĐIVANJE NEZAPOSLENOSTI • Ciklička nezaposlenost • Ciklička nezaposlenost odnosi se na godišnja kolebanja nezaposlenosti oko prirodne stope. • Usko je povezana s kratkoročnim previranjima u ekonomiji. Copyright © 2004 South-Western UTVRĐIVANJE NEZAPOSLENOSTI • Opis nezaposlenosti • Tri osnovna pitanja: • Kako država mjeri stopu nezaposlenosti? • Koji se problemi javljaju prilikom tumačenja podataka o nezaposlenosti? • Koliko su dugo nezaposleni u prosjeku bez posla? Copyright © 2004 South-Western Kako se mjeri nezaposlenost? • Nezaposlenost mjeri Zavod za statistiku. Copyright © 2004 South-Western Kako se mjeri nezaposlenost? • Nezaposleni se svrstavaju u jednu od tri kategorije: • Zaposlen • Nezaposlen • Nije uključen u radnu snagu. Copyright © 2004 South-Western Kako se mjeri nezaposlenost? • Za odraslu osobu koja ulazi u jednu od ovih kategorija se smatra osoba starija od 16 godina. Copyright © 2004 South-Western Kako se mjeri nezaposlenost? • Osoba se smatra zaposlenom ako je dio prethodnog tjedna provela radeći plaćeni posao. Copyright © 2004 South-Western Kako se mjeri nezaposlenost? • Nezaposlenom se smatra osoba koja je privremeno nezaposlena ili traži posao. Copyright © 2004 South-Western Kako se mjeri nezaposlenost? • Oni koji ne spadaju niti u jednu od navedenih kategorija, poput redovitih studenata, kućanica ili umirovljenika, nisu dio radne snage. Copyright © 2004 South-Western Kako se mjeri nezaposlenost? • Radna snaga • Radna snaga je ukupan broj radnika, zaposleni i nezaposleni zajedno. Copyright © 2004 South-Western Slika 1 Razdioba stanovništva 2001. godine Zaposleni (135.1 million) Radna snaga (141.8 million) Odraslo Stanovništvo (211.9 million) Nezaposleni (6.7 million) Izvan radne snage (70.1 million) Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning Kako se mjeri nezaposlenost? • Stopa nezaposlenosti je postotak radne snage koji je nezaposlen. Copyright © 2004 South-Western stopa nezaposlenosti=broj nezaposlenihradna snaga*100 • Stopa udjela radne snage je postotak odraslog stanovništva koje je uključeno u radnu snagu. Copyright © 2004 South-Western Tablica 1 Tržište rada i razne demografske skupine Demografska skupina Stopa nezaposlenos4 Stopa udjela u radnoj snazi Bijeli muškarci 3.7 % 76.8 % Bijele žene 3.6 % 50.2 % Crni muškarci 8.0 % 72.1 % Crne žene 7.0 % 65.4 % Bijeli muškarci 13.8 % 54.1 % Bijele žene 11.4 % 52.8 % Crni muškarci 30.5 % 38.0 % Crne žene 27.5 % 37.4 % Odrasli (dob 20 +) Teenageri (dob 16 -‐ 19 godina) Copyright©2004 South-Western Slika 2 Stopa nezaposlenosti od 1960. godine Postotak radna snage 10 Stopa nezaposlenosti 8 6 Prirodna stopa nezaposlenosti 4 2 0 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2005 Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning Slika 3 Stopa udjela muškaraca i žena u radnoj snazi od 1950. godine Stopa udjela u radnoj snazi (u postotcima) 100 Muškarci 80 60 40 Žene 20 0 1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning Mjeri li stopa nezaposlenosti ono što želimo da mjeri? • Teško je razlikovati nezaposlenu osobu od osobe koja nije dio radne snage. • Obeshrabreni radnici, pojedinci koji bi željeli raditi, ali su odustali od traženja posla. • Oni ne čine dio statistike o nezaposlenosti iako se zapravo radi o stvarnim radnicima bez posla. Copyright © 2004 South-Western Koliko su dugo nezaposleni bez posla • Većina razdoblja nezaposlenosti je kratka. • A većina nezaposlenosti u bilo kojem vremenskom razdoblju je dugoročna. Copyright © 2004 South-Western Zašto uvijek ima nezaposlenih? • Na idealnom tržištu rada prilagođavala bi se nadnice kako bi količina ponuđenog i količina traženog rada bile u ravnoteži. Takvo prilagođavanje nadnica osiguralo bi da svi radnici budu stalno zaposleni. Copyright © 2004 South-Western Zašto uvijek ima nezaposlenih? • Frikcijska nezaposlenost se odnosi na nezaposlenost do koje dolazi jer radnicima treba vremena da pronađu posao koji im se sviđa i najbolje odgovara njihovim kvalifikacijama. Copyright © 2004 South-Western Zašto uvijek ima nezaposlenih? • Strukturna nezaposlenost je nezaposlenost do koje dolazi jer broj radnih mjesta ponuđenih na nekim tržištima rada nije dovoljan da bi se zaposlilo sve koji žele raditi. Copyright © 2004 South-Western POTRAGA ZA POSLOM • Potraga za poslom • je proces kojim radnici traže odgovarajući posao u skladu s afinitetima i kvalifikacijama. • je rezultat koji proizlazi iz činjenice da je potrebno vrijeme da bi se kvalificirani individualci povezali sa odgovarajućim poslovima. Copyright © 2004 South-Western Zašto je nemoguće izbjeći frikcijsku nezaposlenost? • Frikcijska nezaposlenost je neizbježna jednostavno zato što se ekonomija neprestano mijenja. • Promjene sastava potražnje u industrijama i regijama nazivaju se sektorskim pomacima. • Radnicima treba vremena za potragu za novim poslom pa sektroski pomaci uzrokuju nezaposlenost. Copyright © 2004 South-Western Državna politika i potraga za poslom • Državni programi mogu utjecati na vrijeme koje je potrebno radnicima da pronađu novi posao. • Ti programi uključuju slijedeće: • Posredovanje državnih agencija za posredovanje • Državni programi osposobljavanja • Osiguranje u slučaju nezaposlenosti Copyright © 2004 South-Western Državna politika i potraga za poslom • Njihov cilj je olakšati prijelaz radnika iz industrija u nestajanju u industrije u razvoju i pomoći pripadnicima socijalno zapostavljenih slojeva da izbjegnu siromaštvo. Copyright © 2004 South-Western ZAKON O MINIMALNOJ NADNICI • Kada je zbog zakona o minimalnoj nadnici nadnica prisiljena ostati na razini iznad one koja uravnotežuje ponudu i potražnju, povećava se količina ponuđenog rada, a smanjuje se količina potražnje za radom i dolazi do viška u ponudi radne snage. Copyright © 2004 South-Western Slika 4 Nezaposlenost od nadnice iznad ravnotežne razine Nadnica Višak u ponudi radne snage = nezaposlenost Ponuda rada Minimalna Nadnica WE Potražnja za radom 0 LD LE LS Količina rada Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE • Sindikat je udruga radnika koja pregovara s poslodavcima o visini nadnica i uvjetima rada. • 1940 - ih i 1950- ih godina, kada su sindikati bili na vrhuncu svog djelovanja, oko trećine radne snage SAD-a pripadalo je sindikatima. • Sindikat je vrsta kartela, koji kao i svaki drugi kartel zajednički radi u nadi da će primjeniti zajedničku tržišnu moć. Copyright © 2004 South-Western SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE • Postupak kojim sindikati i tvrtke postižu dogovro o uvjetima zapošljavanja se naziva kolektivno pregovaranje. Copyright © 2004 South-Western SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE • Štrajk će biti organiziran kada sindikati i tvrtke ne mogu postići dogovor. • Štrajk se odnosi na povlaćenje radne snage iz tvrtke. Copyright © 2004 South-Western SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE • Smatra se da sindikati često uzrokuju sukobe između dvije različite skupine radnika – insidera kojima koriste visoke sindikalne nadnice i outsidera koji nisu članovi sindikata. Copyright © 2004 South-Western SINDIKATI I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE • Štrajk smanjuje proizvodnju, prodaju i dobit, tvrtka kojoj prijeti štrajk vjerojatno će pristati na više nadnice nego inače. • Radnici koji su članovi sindikata mogu zaraditi od 10 do 20 posto više nego njihovi kolege koji nisu u sindikatu. Copyright © 2004 South-Western Jesu li sindikati dobri ili loši za ekonomiju? • Kritike sindikata: • Kad sindikati podignu nadnice iznad razine koja bi prevladavala na konkurentnim tržištima, smanjuju potražnju za radom, uzrokuju nezaposlenost jednog dijela radnika i smanjuju nadnicu u ostatku ekonomije. • Tu je nepravednost jer jedni radnici izvlače korist nauštrb drugih. Copyright © 2004 South-Western Jesu li sindikati dobri ili loši za ekonomiju? • Zagovornici sindikata tvrde da su sindikati nužna protuteža tržišnoj moći tvrtki koje zapošljavaju radnike. • Oni također tvrde da sindikati uvelike pomažu tvrtkama da učinkovitije reagiraju na probleme radnika. Copyright © 2004 South-Western TEORIJA O UČINKOVITIM NADNICAMA • Učinkovite nadnice su nadnice koje su više od ravnotežnih, a koje tvrtke isplaćuju kako bi povećale proizvodnost radnika. • Prema teoriji o učinkovitim nadnicama tvrtke posluju učinkovitije ako su nadnice iznad ravnotežne razine. Copyright © 2004 South-Western TEORIJA O UČINKOVITIM NADNICAMA • Tvrtke mogu poželjeti zadržati veće nadnice od ravnotežnih iz slijedećih razloga: • Zdravlje radnika: Bolje plaćeni radnici kvalitetnije se hrane; zdraviji su a samim time i više proizvode. • Promet radnika: Što su nadnice više, radnici će rjeđe davati otkaz. Copyright © 2004 South-Western TEORIJA O UČINKOVITIM NADNICAMA • Tvrtke mogu poželjeti zadržati veće nadnice od ravnotežnih iz slijedećih razloga: • Trud radnika: Veća plaća je poticaj za radnika da radi što najbolje može. • Kvaliteta radnika: Veće plaće privlače i kvalitetnije radnike da se prijave za posao. Copyright © 2004 South-Western
© Copyright 2024 Paperzz
