Godina IX. Broj 92 1. svibnja 2012. Cijena 3 kn REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Sotelija: 5 godina ansambla koji svojim glasovima vežu srca Djeca – radost starodrevnog grada Krapine Dan Krapinsko-zagorske Otvorena županije Rimska cesta Po Purgi se Lobor poznaje Festival žudija 2018. u Mariji Bistrici Agrotermalna energija – topla voda zagorska ISSN 1848-0004 Željko Hren: Jedinstven vodovod i odvodnja SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Elvis Lacković, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica 11 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež • Fotograf: ZDRAVKO MRŠIĆ HDZ kao stranka kakva je sad nije u stanju preuzeti vlast, usprkos slabosti i štetnosti promašene nove vlasti koja je nedavno zavedena. Dražen Zetić • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. Telefon: 049 370 190; 091 372 66 55 E-mail: [email protected] Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 Branimir Gregurović • Marketing: Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki [email protected] • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA POTRAŽITE 1. LIPNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-49 KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-53 12 • Direktor INTERVJU - Željko Hren: Jedinstven vodovod i odvodnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 DANI KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Prioritet prometna infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA - Održana 4. štruklijada . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 RIJEČ GOSPODARSTVENIKA - Stjepan Pavliša: Vještine i znanja garancije uspjeha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 MANIFESTACIJE - Buđenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 AKTUALNO STJEPAN PAVLIŠA …bez malog čovjeka koji se želi žrtvovati, nema napretka, možete imati idealnih 5 vođa, ali ako nemate 500 ljudi koji za njih žele raditi, nema napretka. 15 SPORT Pikado u svijetu i Krapini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57 ZANIMLJIVOSTI POVRATAK SUNCU - Agrotermalna energija. . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59 MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Podmukla bolest celijakija. . 61 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 KOZMETIKA - Njega noktiju i kose . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 TZ KRAPINA - Hrvatski turizam u Moskvi / Perivoj Dolac. . . . . . . . . . 63 ZELENA ŠKRINJA ZLATKO VITEZ Među svim tim ljudima koji misle i govore da su sposobni i pozvani predvoditi političke stranke i hrvatsku državu, nema čovjeka za kojega biste stavili ruku u vatru! GLAS ZAGORJA broj 92 Otkriti toplu vodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Potočnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Brojenje kockavice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Traži se zlatovrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 3 INTERVJU 01. SVIBNJA 2012. Željko Hren, direktor Zagorskog vodovoda Razgovarala Monika Briševac Željko Hren, ing. je građevinarstva iz Oroslavja i direktor Zagorskog vodovoda gotovo 15 godina. Koliko je uspješno poduzeće, svjedoči činjenica da je Zagorski vodovod danas najveće komunalno poduzeće koje se na prostoru Krapinskozagorske županije bavi djelatnošću organizirane distribucije vode za piće. Opskrbljuje vodom oko 90.000 stanovnika. U sustav je uključeno 55 vodosprema, te 74 hidroforska i pumpna postrojenja. Ukupna razvodna mreža iznosi 1.839 km i treća je po dužini u Republici Hrvatskoj. Zagorski vodovod i ove godine nastavlja s razvojnim projektima modernizacije i proširenja sustava vodoopskrbe. O tome, o novostima, projektima, sustavu odvodnje i objekata za pročišćavanje otpadnih voda, razgovarali smo s direktorom Zagorskog vodovoda, gospodinom Željkom Hrenom. Za početak možemo otkriti čitateljima koji su planovi, što Zagorski vodovod konkretno ove godine očekuje, koje su novosti? Kad smo prije otprilike 10 godina započinjali veliki projekt dogradnje postojećih vodoopskrbnih sustava i povezivanje u jedinstveni vodoopskrbni sustav, bili smo svjesni trajanja tog procesa kroz određeno vrijeme, zbog svoje cijene, zbog konfiguracije KZŽ, no zahvaljujući dobrim i kvalitetnim ugovorima s Hrvatskim vodama, program se odvija dinamikom koja je bila planirana. Već danas smo postigli visoku razinu krajnjeg cilja i na 75% smo opskrbljenosti pučanstva kvalitetnom vodom za piće. Preostali su najzahtjevniji dijelovi, visoke zone, područja gdje je najmanje potrošača, koje je teško opskrbiti zbog dužine mreže, tlakova koji su potrebni – čitava ta faza odvija se zadnjih godina. Već danas imamo slučaj da za potrebe ili probleme u sustavima Krakoma i Humkoma možemo intervenirati i dati određene količine vode. Konačni cilj je kompletan integralni sustav na području Zagorja, kada ćemo moći raspolagati sa svakom litrom vode, racionalno, na zadovoljstvo naših korisnika. Svi projekti koje realiziramo posljednjih godina, stalno impliciraju poboljšanjem kvalitete. Zadnjih godina potrošači nisu primijetili nikakav ozbiljniji prekid distribucije, što je vrlo važno. Eventualno je riječ o kraćim prekidima, i oni su najavljeni, ili se radi o puknućima cijevi. Disperzijom Jedinstven vodovod i odvodnja Oko 75% Zagoraca u zajedničkom je organiziranom sustavu distribucije vode, svaka kap vode se kontrolira, ima jedinstvene uvjete distribucije i cijenu. Krajnji cilj je obuhvatiti 90% potrošača i takoðer sve njih sustavom odvodnje, čija je studija pred završetkom. 4 GLAS ZAGORJA broj 92 INTERVJU sustava, uključenjem nekoliko izvorišta, stvorili smo uvjete da kontroliramo naš sustav, da je on stabilan, hidrotehnički moderniziran. Nastavljaju se razvojni projekti i u 2012. S Hrvatskim vodama je potpisan ugovor na razini prošlih godina, odnosno ugovor na 16 milijuna kuna. Naš krajnji cilj je opskrba više od 90% kućanstava i gospodarstva vodom. Kvaliteta vode zagorskih vodovoda trebala bi se podići na još viši nivo dovršetkom gradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava? Ono što uvijek ističemo, jest da je voda u našem sustavu najviše moguće kvalitete. Prije svega radi prirodnih okolnosti. Profesionalna briga je prijeko potrebna i uspijevamo vodu takvom održati. Stalno smo u vrhu kvalitete među svim vodoopskrbnim sustavima u RH. Već 5 godina smo nositelji HACCP certifikata. Naime, u Zagorskom vodovodu 2007. uveden je preventivni sustav samokontrole, HACCP sustav, koji je certificiran od strane SGS Adriatica certifikacijske kuće. Ovim certifikatom Zagorski vodovod d.o.o. zadovoljio je zakonske propise kojima je regulirana obveza uvođenja sustava, no prava vrijednost prepoznaje se u skladu rada i načinu provođenja preventivnih mjera kojima je povećana sigurnost proizvoda tj. zdravstvene ispravnosti vode za piće. To je garancija kvalitete. Po dužini mreže Zagorski vodovod je treći u Hrvatskoj. U skoroj budućnosti u svoj sustav trebao bi uključiti manje lokalne vodovode što bi značilo povezivanje u jedinstveni vodoopskrbni sustav. S obzirom na to da je riječ o skupoj i zahtjevnoj investiciji, do kud se došlo? Zagorski vodovod nije zbog materijalnih razloga zainteresiran za preuzimanje lokalnih vodovoda. Iskustva pokazuju da ćemo u prvim godinama imati zbog toga samo trošak, jer su potrebna ulaganja. A napomenut ću da je ostalo još malo vremena do primjene Europske regulative kojoj neki od tih vodovoda neće udovoljavati. 01. SVIBNJA 2012. u ime KZŽ Zagorski vodovod. Studijom se daje rješenje sustava odvodnje za KZŽ, pa nam recite još nešto više o Studiji i o projektu? Svaki ozbiljan projekt, a to je u svakom slučaju rješenje odvodnje u KZŽ, možda i trenutno najveći komunalni projekt (osim zagorskih cesta), svakako treba studiozno pripremiti. A to je studija koja je na javnom međunarodnom natječaju postigla cijenu od 12 milijuna kuna. To nije mala cijena, ni mala studija, a ni mali zadatak. Studija je pri samom završetku i bit će temelj za apliciranje na EU fondove. Očekujemo da ćemo Ono što uvijek ističemo, jest da je voda u našem sustavu najviše moguće kvalitete. Prije svega radi prirodnih okolnosti. Profesionalna briga je prijeko potrebna i uspijevamo vodu takvom održati. Stalno smo u vrhu kvalitete među svim vodoopskrbnim sustavima u RH. Već 5 godina smo nositelji HACCP certifikata. ji. U konačnici, čitav taj veliki projekt rješavanja otpadnih voda trebao bi trajati idućih 15 godina. Vrlo je to zahtjevno, vrlo skupo, a naš je standard takav kakav je. Optimisti smo, i vidimo da stvari idu dobro, i očekujemo obećana sredstva. Trebamo ići korak po korak i vjerujem da ćemo doći do cilja. Projekt odvodnje Uz vodoopskrbu, drugi razvojni projekt Zagorskog vodovoda je uključivanje u organiziranu odvodnju za čitavo područje na kojem se sada obavlja distribucija vode, što je idući veliki zadatak cijelog Zagorja. Započelo se s izradom studija i projektiranjem. Naručitelj studije koja je prezentirana u Krapini su Hrvatske vode, a supotpisnik javnim poduzećima za opskrbu vode i odvodnju trebala su ih se odreći i vratiti udjele komunalnim poduzećima. Procedura je jednoglasno provedena. U našoj djelatnosti ništa se bitno nije promijenilo, mi smo i prije vodili brigu o vodoopskrbi, iznimno dobro surađivali s gradonačelnicima i načelnicima, prihodi za vodoopskrbu jedinica lokalne samouprave moraju su namjenski utrošiti, što i radimo uz stalne dogovore i komunikaciju. Distribucija vode ne poznaje granice, mora se razvijati kao jedan integralni sustav, samo tako cijeli sustav može funkcionirati. Županija više nije suvlasnik Zagorskog vodovoda, no čini mi se kako su naši kontakti još intenzivniji jer je interes obostran – dobra opskrba pitkom vodom na području cijele Županije. Zadovoljan sam, kad je u pitanju vodoopskrba, postignut je konsenzus u svim političkim opcijama i tijelima. biti spremni do ulaska Hrvatske u EU i imati gotovu projektnu i izvedbenu dokumentaciju za veliki sustav odvodnje koji je nužan za Zagorje, kako bi ga sačuvali kao najljepši kutak. Već se intenzivno projektiraju sustavi glavnih kolektora, lokalnih mreža, projektiraju se i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. U prvoj fazi do 2018., potrebno je izgraditi 3 glavna uređaja – uređaj Krapina, Oroslavje i Zlatar Bistrica. Tim je uređajima projektno predviđeno pokrivanje oko 55% područja čitavog Zagorja sa sabirnom mrežom. Na ostalom dijelu područja, koji je konfiguracijski i hidraulički uvjetovan, po pojedinim grupama općina, ili pojedinačno u općinama, gradit će se manji uređa- Kao najodgovornija osoba za funkcioniranje zagorskog vodovoda i sustava distribucije poduzet ću sve da zaista ne dođe do poskupljenja. Krajem prošle godine potpisani su na izvanrednoj sjednici skupštine Zagorskog vodovoda ugovori o povratu 26,41% suvlasničkog udjela u trgovačkom društvu Zagorski vodovod. Krapinsko-zagorska županija je temeljem odredbi Zakona o vodama i Odluke Županijske skupštine, vratila vlasničke udjele gradovima Donjoj Stubici i Oroslavju, te općinama Stubičke Toplice, Krapinske Toplice, Gornja Stubica i Hraščina. Vlasničku strukturu najvećeg regionalnog poduzeća za distribuciju vode i odvodnju sada čini 25 jedinica lokalne samouprave, tj. 5. gradova i 20 općina. Što to konkretno znači za općine i gradove, i za Zagorski vodovod? Na temelju zakona koji je na snazi od 2010. županije koje su i drugdje imale određen postotak suvlasništva u GLAS ZAGORJA broj 92 Cijena vode Svjedoci smo svakodnevnih poskupljenja, od 1. svibnja porasla je cijena struje i plina. Naše Zagorce će zasigurno zanimati hoće li Zagorski vodovod u skoroj budućnosti povećati cijene? Na početku godine u obraćanju našim potrošačima i javnosti rekli smo da u plan 2012. nismo stavili poskupljenje vode, ali da ćemo pratiti situaciju prije svega na području energije. Kod nas ključna je električna energija i gorivo. Sad kad imamo činjenice o poskupljenjima, prvu polovicu godine, dakle do kraja 6. mjeseca završit ćemo bez poskupljenja vode. Na redovitoj godišnjoj skupštini analizirat ćemo sve što će se u tom prvom polugodištu dogoditi, naše prihode i rashode i predložiti određene odluke našim najvišim tijelima. Kao najodgovornija osoba za funkcioniranje zagorskog vodovoda i sustava distribucije poduzet ću sve da zaista ne dođe do poskupljenja. Iako više nema rezervi, ali u suradnji prije svega s državnim institucijama, Hrvatskim vodama, pokušat ćemo pronaći načine pokrića troškova, a da ipak ne posegnemo u džepove potrošača. Ono što uvijek ističem, najskuplje bi za nas bilo kada bi došlo do nekog poremećaja u distribuciji vode, jer je onda povratak vrlo težak. Mi smo dio čitavog sustava i svako se poskupljenje itekako replicira na nas, no pokušat ćemo s time živjeti i raditi normalno, a onda ćemo, bude 5 INTERVJU 01. SVIBNJA 2012. Sustavom odvodnje, u prvoj fazi do 2018. potrebno je izgraditi 3 glavna uređaja – uređaj Krapina, Oroslavje i Zlatar Bistrica, kojima je projektno predviđeno pokrivanje oko 55% područja čitavog Zagorja sa sabirnom mrežom. Na ostalom dijelu područja, koji je konfiguracijski i hidraulički uvjetovan, po pojedinim grupama općina, ili pojedinačno u općinama, gradit će se manji uređaji. U konačnici, čitav taj veliki projekt rješavanja otpadnih voda trebao bi trajati idućih 15 godina. li neophodno, na vrijeme povući potrebne poteze kako je bilo to i ranijih godina. U našim ranijim intervjuima istaknuli ste 2010. kao najtežu za Zagorski vodovod, u ovih 15 godina od kad ste direktor. Racionalizacijom i štednjom niste poslovali s negativnim prihodima. Kakva je bila 2011. i kakva se očekuje ova godina? Pa 2010. je bila godina kada su zapravo počeli ozbiljni problemi s recesijom. Možda je ona počela i nešto ranije, ali tada se intenzivnije implantirala na našu likvidnost. Mi smo vrlo složen hidrotehnički sustav, za funkcioniranje distribucije potreban je visoki faktor energije. Ta energija je, od svih sustava u Hrvatskoj najprisutnija unutar Zagorskog vodovoda jer imamo 74 pumpne stanice, jer su sve naše srednje i visoke zone isključivo na tlaku, dakle na stalnom radu pumpnih sustava. I ovih dana svjedoci smo poskupljenja energije i 6 to će se odraziti na naše poslovanje. Dakle 2010. je bila u tom segmentu vrlo zahtjevna za Zagorski vodovod i mi smo i tada uspjeli na kraju godine, naravno, uz određenu korekciju cijene koja je tada bila oko 15%, izvući godinu s potpuno normalnim poslovanjem, stalnost distribucije i prihvatljiv financijski rezultat. Prošla 2011. bila je slična 2010., ali više nismo kukali na taj način nego smo uveli zaista mjere štednje na svakom koraku, dijelom i na uštrb razvoja što nikad nije dobro, ali kada je nužno onda se mora primijeniti. U takvom GLAS ZAGORJA broj 92 procesu i programu smo i dan danas, dakle, sad su pred nama i iza nas je nekoliko zahtjevnih godina. Kad bi se čovjek predao, niti dnevne probleme ne bi mogao rješavati kvalitetno, jednostavno treba se bolje ekipirati, treba na svakom mjestu naći mogućnost da se stvari pokreću i barem održavaju na jednoj razini koja je potrebna i onda rezultat ipak ne izostane. Isporuka vode mora biti konstantna, što znači da si ne možete zbog velikih troškova dozvoliti da još kreditirate potrošače. U teškim recesijskim vremenima, za pretpostaviti je da je i Zagorski vodovod imao problema s naplatom i dugovanjima. Koliko je potrošača prošle godine isključeno? Uvijek treba gledati što se događa oko nas, mi smo svi dio jednog zajedničkog okruženja i dobro je da jedni drugima pomažemo. Mogli smo desetke poduzeća isključiti iz sustava distribucije zbog neredovitog ili višemjesečnog neplaćanja računa, međutim, uvijek smo bili skloni mjeri razgovora, dogovora i pronalaženja načina međusobne pomoći. Ipak, ne možemo funkcionirati bez određenih prihoda, plaćamo struju, gorivo koje da bi kontrolirali sustav, moramo trošiti i plaćati. Krajnje je zaista rješenje nekog isključiti iz sustava, jer njemu smo INTERVJU zatvorili slavinu u bilo kojem smislu i mogućnosti da se oporavi, a mi smo izgubili potrošača. Dakle, nikad nije bio pristup Zagorskog vodovoda mjerama isključenja. Nažalost, u 2011. iz sustava distribucije isključili smo oko 250 naših potrošača. Dio manjih gospodarskih subjekata koji su iz ovih ili onih razloga prestali djelovati i otišli u stečaj ili slični postupak, i možda nešto veći dio kućanstava koja su dugovala i više godina. Kad ispostavimo račun, mi moramo u roku 30 dana naplatiti i PDV i 4 naknade države i koncesiju, i zapravo se pretvaramo u kreditnu banku, a na kraju ne možemo ni kamatu naplatiti. Zagorski vodovod participira u svim problemima koji su oko nas, često se pokaže prstom pa kaže – evo to je vodovod, to je javno poduzeće, pa to je sve sjajno, to su dobre plaće… Naše plaće su negdje na oko 80% prosjeka države u tom segmentu, dakle, niže od republičkog standarda, ali hvala Bogu, koristim priliku uvijek pohvaliti djelatnike Zagorskog vodovoda koji u velikoj većini, često se to u javnosti ni ne vidi, ni ne prepoznaje, daju zaista maksimalno za ne veliku plaću. Često ljudi ne vide da 24 sata funkcionira taj Zagorski vodovod, da su dežurstva konstantna, interveniramo na svaki poziv. Neki put ne možemo to u roku 10 minuta, ali možemo u roku sat vremena i niz tih tehničkih mjera smo poduzeli da bismo održali sustav takvim kakvim je on upravo danas. 22. ožujka obilježen je za Vas važan Dan, Dan voda, pod motom Voda i hrana – Svijet je žedan jer smo mi gladni, a odnosi se na podizanje svijesti o količini vode koja se troši u proizvodnji hrane. Koliko je važno obilježavanje Dana voda? To je jedna nezaobilazna tema u svakodnevnom životu posljednjih desetak godina. Ujedinjeni narodi su raznim mjerama, konferencijama, dokumentima upozorili na nedostatak vode na Zemlji. Velika područja nekih kontinenata su bez adekvatne vodoopskrbe, ljudi žive u područjima siromašnima vodom, dnevna su umiranja, naročito djece koja nemaju vodu za piće ili je ona zagađena. Sve više stavlja se naglasak na brigu i zaštitu okoliša, treba uložiti u sustave odvodnje kako bi zaštitili okoliš od zagađenja, a prije svega podzemlja jer voda se krije u podzemlju, a u zemlji proizvodimo hranu i to je toliko spojivo da moramo voditi brigu o zemlji da bi na njoj uspijevala zdrava hrana. Sažetak svega je briga za naš okoliš, gdje svatko od nas svaki dan može participirati. VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA V jerojatno ste se barem jednom našli u situaciji da ne znate što biste napisali ili rekli, a s druge strane toliko toga Vam je na pameti. U takvim trenucima šutnja je najbolji govor. To je dragocjeno vrijeme zrenja za onaj pravi trenutak kada će dozrela misao imati smisla, a poruka plodno tlo za rast i donošenje plodova. Zato umjesto poludovršenih vlastitih misli, za svibanj donosim Vam dobro poznatu priču o brodu zvanom Titanic. Neka vam je blagoslovljeno vrijeme pred nama! Svi smo mi putnici Titanica, a da to ne znamo. Ono što se dogodilo na palubi tog broda odražava čovjekovu sklonost da ne prihvaća stvarnost. Govorili su: ”Ovaj brod ne može potonuti.” U stvarnosti su mislili: ”Mi nikada ne- Titanic tako glasno upozorenje da je radiotelegrafist s Titanica ljutito odgovorio: “Daj čovječe zašuti. Imam posla!” Nekoliko sati kasnije, u 23:40, dogodilo se nešto, sa čime nitko nije računao: ledenjak se zabio u Titanic i proparao ga. Dok se u salonima i dalje sviralo i plesalo, kapetan i arhitekt su nakon inspekcije broda prvi naslutili dolazeću katastrofu. Radiotelegrafisti su u 00:15 sati počeli grozničavo odašiljati pozive upomoć brodu koji se nalazio u blizini, međutim, telegrafist je noću isključio radio i otišao na spavanje. Tako je kapetan Smith zapovjedio da se odašalje internacionalni signal za poziv u opasnosti SOS (save our souls). Putnicima je rečeno da obuku prsluke za spašavanje. Na malobrojne brodove za spašavanje ukrcani su vama!” Oko 02:00 sata podigla se još jednom, na nekoliko minuta, krma broda, da bi onda brod konačno zauvijek potonuo. “Carpathia” je žurno pristigla i uspjela spasiti 706 ljudi, dok je 1503 čovjeka umrlo u ledenom moru. aš život sliči posljednjem putovanju Titanica. Mi putujemo kroz život samopouzdani, bezbrižni, ponosni i puni planova. Brinemo se za zabavu, potiskujemo pomisao na opasnost, jer sebe smatramo nepobjedivim “titanima”. Ne osvrćemo se na upozorenja, dapače ona izazivaju ljutite reakcije, kad neki postanu previše uporni sa svojim i nerviraju nas svojim propovijedima. Bog nam preko “radija” šalje signale da bi nas upozorio na “ledenjak” na horizontu. Ali mi reagiramo razdraženo poput radiotelegra- N “Brod tone! Posado i oficiri Titanica, niste više u službi! Izvršili ste svoju dužnost, pokazali ste se Britancima! Neka se spašava ko može! Neka Bog bude s vama!” Oko 02:00 sata podigla se još jednom, na nekoliko minuta, krma broda, da bi onda brod konačno zauvijek potonuo. ćemo umrijeti.” U tom smislu je “TITANIC” metafora neizbježnosti smrti. og 10. travnja 1912. godine krenuo je iz Southhamptona tada najveći brod na svijetu s ciljem da što je moguće brže stigne u New York i time sruši vremenski rekord prelaska Atlantika. Na ovom 269 metara dugačkom oceanskom divu poput jedanaesterokatnice nalazilo se 2200 ljudi. Među njima su bili i mnogobrojni iseljenici, koji su rezervirali mjesta u trećem razredu u želji da u Americi započnu novi život. Drugi razred su zauzeli trgovci, a u prvom su noćili neki istaknuti ljudi koji su se ubrajali u najbogatije ljude na svijetu. Nevjerojatno luksuzan i dobro opremljen i opskrbljen, plovio je ovaj moderan brod za koji se vjerovalo da ne može potonuti. Na brodu nije bilo raketa za signalizaciju opasnosti jer se smatralo da su suvišne, a isto tako manjkalo je brodova za spašavanje. Sigurnost broda i poznati iskusni kapetan Smith bili su garancija bezbrižnog putovanja. Drugi brodovi upozoravali su radio vezom na ledenjake kad je Titanic od Newfoundlanda bio udaljen 400 morskih milja, međutim, ova su upozoravanja ignorirana. Posljednje upozorenje je došlo s broda udaljenog samo 19 milja sjeverno i nasukanog među ledenjacima, a s tog broda je stiglo T djeca i žene i spušteni su u more, dok su mornari s napunjenim pištoljima, brinuli za to da na brodu ne izbije panika i da se neovlašteni muškarci ne ukrcaju na brodove za spašavanje. Milijarderi su nudili milijun dolara, drugi svoje imanje na mjesto na brodu, na što su putnici trećeg razreda odgovarali podrugljivim osmjehom. Dok se Titanic već poprilično naginjao, svirači su još uvijek izvodili Boogie-Woogie. Zborovođa tad međutim uze dirigentski štapić po posljednji put u ruke i naredi sviračima da zasviraju koral: “Sve smo bliže tebi, moj Bože...” Mnogi su bili potreseni i u zanosu zapjevali s njima, neki su molili, drugi bježali ili zbijali sarkastične šale. eki engleski lord se pojavio u svom najboljem fraku u pratnji svog butlera; htjeli su se rastati od života na dostojanstven, plemićki način. Neka žena nije htjela ući u brod za spašavanje jer je htjela umrijeti pored svog muža. Neki su provaljivali u kantinu i opijali se, a drugi su se pripremali na samoubojstvo. Malobrojni koji su mislili da se radi o bezazlenoj vježbi, shvatili su da se varaju kad je kapetan preko mikrofona jasno rekao: “Brod tone! Posado i oficiri Titanica, niste više u službi! Izvršili ste svoju dužnost, pokazali ste se Britancima! Neka se spašava ko može! Neka Bog bude s N GLAS ZAGORJA broj 92 01. SVIBNJA 2012. Piše Zvonko Franc [email protected] fista Titanica: Začepi! Imam posla! A onda se odjednom nađemo u bezizlaznoj situaciji. Najprije pokušavamo potisnuti zloslutne misli, dok nismo prisiljeni pogledati činjenici u oči: Beznadežno smo izgubljeni i nesposobni da pomognemo sami sebi. Trebamo pomoć. Uzaludno je pitanje: Kako Bog sve to može dopustiti? Stojimo pred odlukom, jer se više ne radi o filozofiranju, već o životu i smrti. Možemo na sve načine bježati od stvarnosti. Možemo sami sebi dokrajčiti život. Možemo dostojanstveno u odijelu i kravati krenuti u susret neizbježnom...ili možemo, možda prvi put, razmišljati o Bogu i vječnosti i zapomagati: Save our souls (spasi naše duše). Kao što ovaj poziv upomoć nije ostao neuslišan, već je pomoć pristigla, tako se ni molitva Bogu neće odbiti o strop. Bog već dugo čeka vaše zapomaganje. Bog nam je odavno stavio na raspolaganje brod za spašavanje. Za njega nema razlike među ljudima. Pred njim je svaki ljudski život jednako vrijedan i svatko ima iste šanse biti spašen. Ali u brod za spašavanje morate ući osobno i zato što ste to vi odlučili. “Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u Njega vjeruje, već da ima život vječni.” (Ivan 3,16) Preuzeto s www.krscanstvo.net 7 01. SVIBNJA 2012. DAN KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE Prioritet prometna infrastruktura Blagdan Svetog Jurja, 23. travnja, dan je Krapinsko-zagorske županije. Tradicionalno, svečanost obilježavanja Dana županije započela je polaganjem vijenaca kod križa na Gradskom groblju u Krapini, odavanjem počasti poginulima za Hrvatsku. U općini Desinić, ovogodišnjem domaćinu proslave, u 14 sati u Župnoj crkvi služena je svečana sveta misa. Svečana sjednica županijske skupštine povodom Dana županije održana je u Dvoru Veliki Tabor. Predstavljen je portal Krapinsko-zagorske županije – Graðani predlažu, promoviran film Nenada Borovščaka o životu i načinu rada licitara Èarobne ruke majstora licitara, dodijeljena županijska priznanja, a glazbeni program izvela je Klapa Bistrica. 8 GLAS ZAGORJA broj 92 DAN KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE – Vrijeme u kojem se nalazimo je dosta turbulentno, međutim, bez obzira na okolnosti, na koje često mi ne možemo utjecati, pred nama su izazovi koje pokušavamo usmjeriti u razvoj naše Županije. Tome svjedoče brojni provedeni projekti do sada, projekti koje nastavljamo i neki novi koje ćemo započeti – rekla je u prigodnom obraćanju povodom Dana županije nova županica Sonja Borovčak. Naglasila je kako listu županijskih prioriteta počinje prometnom infrastrukturom. – Rekla sam da su naše oči uprte u našeg ministra, ali 01. SVIBNJA 2012. ne zbog toga da bi Krapinsko-zagorska županija imala neku privilegiju nego zbog toga da Krapinsko-zagorska županija konačno dobije ono što smo već odavno trebali dobiti – ponovila je županica Borovčak. Novi ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić koji je na svečanosti bio u ime Vlade RH, u svom govoru kazao je da su očekivanja velika, ali isto tako i drugih te da će se truditi da kao ministar jednog ogromnog resora uvažava prioritete svih dijelova RH, svih županija i da na izazove koji su pred njima odgovore kvalitetno Na svečanoj sjednici županijske skupštine dodijeljena su županijska priznanja: Povelja Krapinsko-zagorske županije dodijeljena je Goranu Iliću, posmrtno, a Plaketa Krapinskozagorske županije za životno djelo Veri Hubicki, također posmrtno. Plakete za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije u zemlji i svijetu dodijeljene su Zagorki d.o.o. i Štefaniji Keresteš, a Plakete za iznimno postignuće u prošloj godini tvrtki ZMH Horvat d.o.o. i Stjepanu Pavliši. Na svečanoj sjednici županica Sonja Borovščak predstavila je projekt Građani predlažu, koji bi trebao podići transparentnost rada županijskih tijela na još višu razinu. Građani će od sada moći predlagati i savjetovati Županiju, i njihovi će prijedlozi biti objavljeni na web stranici. Potom se glasanjem o prijedlogu mogu izjasniti svi građani koji posjete stranicu, a prijedlog s najvećim brojem glasova na prijedlog županice, ulazi u dnevni red prve sljedeće Županijske skupštine te se o njemu raspravlja i donosi konačan sud. Ovaj projekt, zasad koriste estonska i slovenska vlada, a omogućava vrlo usku povezanost građana i njihovog predstavničkog tijela, Županijske skupštine. Portal za podnošenje prijedloga nalazi se na stranicama Županije, www.kzz.hr. brzo i efikasno. Izrazio je uvjerenje da Vlada Zorana Milanovića, a isto tako i njegov tim u resornom Ministarstvu ima snage, ima želje, ali ima i znanja. GLAS ZAGORJA broj 92 Svečanosti je nazočio i predsjednik RH u mandatu, 2000.-2010. Stjepan Mesić. U prigodnom govoru on je između ostalog rekao da je pred ovom novom Vladom veliki zadatak da ispravi ono što je do sada otišlo krivim tijekom i da idemo ubrzanim tempom naprijed, ali naprijed sa otvaranjem novih radnih mjesta, koje će stvoriti nove vrijednosti. Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem pak je u prigodnom govoru istaknuo raznoliko bogatstvo komparativnih prednosti Krapinsko-zagorske županije. – U vašoj viziji razvoja Krapinskozagorska županija je definirana kao poželjna destinacija ne samo za život i rad, nego i za odmor. Krapinsko-zagorska županija doista ima sve preduvjete za to. Osobno mislim da bi ova Županija, ako uspije iskoristiti vlastite mogućnosti mogla postati Austrija u malom – naglasio je Šprem. Svečana sjednica Županijske skupštine održana je u Dvoru Veliki Tabor – biseru europske i svjetske arhitekture, kako je to na početku svečanosti naglasio Zvonko Škreblin, načelnik općine Desinić koja je ove godine bila domaćin županijske proslave. 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. SVIBNJA 2012. Ovogodišnja Štruklijada održana je u nedjelju, 22. travnja 2012. u Gornjoj Stubici. Odazivom 18 zagorskih restorana, hotela, agroturizama, toplica i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodajom njihovih zagorskih štrukli prikupljeno je 4.250 kn za Društvo Naša djeca iz Donje Stubice kako bi se financijski potpomogla organizacija ljetovanja za djecu čiji su roditelji slabije imovinske moći. Štruklijadu su otvorili županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak i gosp. Nenad Stazić, Pripremila Tanja Ivek Održana 4. štruklijada Štruklijada je županijska manifestacija čiji je osnovni cilj promocija, te zaštita tradicionalnog zagorskog jela - zagorski štrukli i prepoznatljivog brenda Zagorja. Izložbeno natjecateljski karakter manifestacije privlači brojne ugostitelje koji žele prezentirati svoje umijeće spravljanja zagorskih štrukli te se izboriti za titulu prvih štrukla Zagorja, dok donatorski karakter manifestacije privlači brojne posjetitelje koji osim što imaju priliku isprobati najbolje zagorske štrukle, pomažu i rad udruga s područja naše Županije koji se bave dobrotvornim radom. Krapinsko – zagorska županija je 2011. zaštitila manifestaciju verbalnim žigom, a time i pravo korištenja naziva za manifestaciju. potpredsjednik Hrvatskog sabora, pozdravivši pri tom nastojanja Krapinsko-zagorske županije u zaštiti zagorskih štrukla kao gastronomskog branda. Stručni žiri, u sastavu Slavko Večerić, Branka Kralj, Branko Greblički Ventek i Anka Ilinčić ocjenjivali su štrukle u kategorijama izgled (boja, sjaj, nadjev), pobjednica ukus (slanoća, sočnost, sklad) te greške (prepečeno, premalo pečeno, premasno, premalo nadjeva, previše nadjeva, žilavo). Pobjednik ovogodišnje Štruklijade je Restoran&Catering Sermage iz Svetog Križa Začretje, drugo mjesto je osvojio Restoran Rody iz Gornje Stubice, a treće mjesto Seljački turizam Šumak iz Miljane, Zagorska Sela. Odličnu atmosferu dodatno je zakuhao kulinarski show u kojem su snage odmjerili prošlogodišnji pobjednici Terme Jezerčica u dvoboju s izazivačicama amaterkama kulinarski show 10 GLAS ZAGORJA broj 92 – djelatnicama Upravnog odjela za poljoprivredu Krapinsko-zagorske županije, Marinom Krog i Draženkom Grah. Mnogobrojni posjetitelji mogli su uživati ne samo u promatranju pripreme ovog tradicionalnog zagorskog jela već i u nastupu ŽVG Kajde iz Mača. Organizator Štruklijade je Zagorska razvojna agencija, uz financijsku potporu Krapinsko-zagorske županije, Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije te Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, te uz logističku potporu Srednje škole Zabok i Općine Gornja Stubica. Medijski pokrovitelji su Radio Kaj i Zagorski list. Ovogodišnjom manifestacijom nastavlja se tradicija natjecanja zagorskih štruklopekača, koja će se i sljedeće godine održati na nekom drugom mjestu, u neko drugo vrijeme te s novim atrakcijama promovirati najpoznatiji hranjivi brand Zagorja – zagorske štrukle. Zagorska razvojna agencija zahvaljuje svima koji su pomogli u realizaciji Štruklijade, kao i ugostiteljima s područja Krapinsko-zagorske županije koji se svake godine rado odazivaju pozivu za sudjelovanjem. ODVOJENO MIŠLJENJE P redsjednici hrvatskih političkih stranaka se biraju ili (1) kad nastupi fizička ili politička smrt predsjednika ili (2) kad propadanje stranke navede članstvo da bira novog predsjednika. Iako trajnost nositelja stranačke vlasti ne jamči postojanost stranke, najstabilnije vodstvo dosad je imao SDP sa samo dva predsjednika. Drugoga je izabrao nakon smrti prvog predsjednika, koji je stranku vodio u nepovoljnim okolnostima i doveo je jednom na vlast. HDZ kao stranka, koja je u dvadeset dvije godine postojanja obnovljene hrvatske države obnašala vlast punih osamnaest godina, već je imala tri predsjednika, a sad ponovno bira predsjednika i to uz 01. SVIBNJA 2012. HSS je dosad imao četiri predsjednika (I. Z. Čičak, D. Stipac, Z. Tomčić, J. Friščić), a sad se čini da predsjednika uopće nema, iako je izabran peti. Zamrli su i loza seljačkih kraljeva Pankretića i sama stranka. Kraj HSP-a označilo je povlačenje gotovo doživotnog predsjednika A. Đapića – koji je predsjednikom postao stranačkim kutinskim udarom na D. Paragu – u počasno predsjedništvo, nakon potpunog sloma stranke, koje nema ni u Saboru. Broj pravaških stranaka za dugog predsjedanja A. Đapića pravašima dosegnuo je šest. Još je tragičnija sudbina HSLS, koji se prvi okitio liberalnim pridjevom. Predsjednici su bili S. datni izbori u HDZ-u također su rezultat propadanja te stranke, a i oni su rezultat teška izbornog poraza. Iako je bilo očito da je stranka propadala i za vodstva dr. sc. I. Sanadera, nisu se upriličili izbori – što bi bilo razborito i korisno – ni poslije njegove ostavke na mjesto predsjednika stranke. Međutim, ljudi koji misle samo na svoju osobnu dobrobit smatrali su da stranka nema i ne treba imati život za sebe. ad HDZ mimo svojeg iskustva prvi put bira predsjednika, a da se pritom kandidira i vladajući predsjednik. Dosadašnje kandidature četvorice liječnika i jednog nadpolicajca za unutarnje predsjedničke izbore u HDZ-u su S HDZ: Prvi izbori uz živa predsjednika Na domaćoj gozbi su čudna veselja, I pjano se bunca i buči. Sudbina, što drugima nalijeva vina, Tebi će naliti žuči. Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com (D. Cesarić, Pjesma gorka) živu, zdravu i ambicioznu predsjednicu, koja će – kako sad stoji – imati četvoricu protukandidata. Iako je u Hrvatskoj postojalo nastojanje predsjednika stranaka da se dosmrtno održe na kormilu stranka, predsjednici većine stranaka morali su ustupiti svoje mjesto novim ljudima, jer su ih slabi izborni rezultati na to naveli. HNS je četiri puta mijenjao predsjednika/ predsjednicu, ali je svaki put na izbornom saboru imao samo jednog kandidata. Dr. S. Dabčević-Kučar je ustupila svoje predsjedničko mjesto R. Čačiću, nakon raskola u stranci i slabog izbornog rezultata. Smjene na mjestu predsjednika u svim malim strankama znak su propadanja stranaka. To vrijedi i za HNS, koji se od vidljive propasti spašavao samo izbornim koalicijama (s Tomčićem u HSS-u 1995. te s Račanom 2003. i Milanovićem 2011. nakon raskola s D. Lesarom). Sadašnji nizak stupanj povjerenja glasača u HNS daje pravu sliku snage stranke. Goldštajn, D. Budiša, V. Gotovac, D. Budiša, Đ. Adlešić, I. Čehok, D. Kosor, a stranka je podnijela i dva raskola. Na vlasti je bila manje od četiri godine, ali i za to valja zahvaliti I. Račanu, koji je kao i sad Z. Milanović – strahujući od samostalnog vladanja Hrvatskom – bio sklon spašavati druge stranke svojoj stranci na štetu. (Kao što se čini da HSS sad nema predsjednika usprkos postojanja slijednika J. Friščića, čini se da sad ni Hrvatska nema premijera. Tako je bilo i za vladavine I. Račana, koji je vladanje bio prepustio G. Graniću.) Ako me sjećanje donekle služi, dosad su protukandidate kod izbora za predsjednika stranke imali samo dr. sc. I. Sanader, Z. Tomčić, (u V. Bogdanoviću i dr. T. Rađi), V. Gotovac (u D. Budiši) i D. Kosor. Ostali su – uglavnom na svoju političku propast – bili izabrani bez protukandidata. Protukandidata u stranci dosad nije imala ni J. Kosor. Skori unutarstranački višekandi- uistinu protivkandidature sadašnjoj predsjednici. Trojica od dosadašnje petorice protukandidata s k tome bili suradnici dosadašnje predsjednice, što dr. I. Pašalić nikad nije bio dr. sc. I. Sanaderu. Stoga nije neobično to da je zanimanje za skore izbore u HDZ-u golemo ne samo među izaslanicima za izborni sabor i među članovima stranke, nego i među građanima i političkim analitičarima piscima te u drugim strankama. (Čini se da i predsjednik RH ima među svim kandidatima svojeg čovjeka. Nije neobično što u SDP-u ne taje da iz razumljivih razloga priželjkuju pobjedu J. Kosor.) Zašto su skori izbori u HDZ-u presudni? Hrvatski narod, hrvatsko gospodarstvo, hrvatsko društvo, hrvatska politika i hrvatska država zašli su u presudno, samrtno razdoblje, jer se vidi da se Hrvati sad ne mogu sami hraniti i braniti. (Čini se da su preostali neumirovljeni brani- GLAS ZAGORJA broj 92 telji u Afganistanu i Siriji.) Ubrzano propadanje Hrvatske nedvojbeno pripisujem neprekidnoj anacionalnoj, antinacionalnoj, internacionalističkoj – takozvanoj proeuropskoj – politici niza hrvatskih vlada, desnih i ljevorukih. U politici više nema rukosti. U hrvatskoj i u svjetskoj politici, od Tunisa do Afganistana do Argentine, sad postoje samo internacionalisti i nacionalisti. Tu novu podjelu je stvorila globalizacija. Zasad narodima upravljaju liberalističke sluge svjetskog tržišta, iza kojega je svjetski slobodni kapital, koji s nositeljima kapitala dijele blago koje se stvara radom naroda. Pritom narodi sve više siromaše. (Z. Milanović, kad govori o svojoj koaliciji, naglašava da su svi oni liberali.) Narodnu politiku više nitko ne zastupa. Ako se hrvatski narod želi zaustaviti pred rubom provalije, potrebno mu je povesti nacionalnu politiku, koja jedina može zaštititi ljude i narod, rad i vrijednost rada, prostor i prirodno blago te okoliš i klimu. Takvu zaštitu može pružiti samo država pa ona mora prijeći iz međunarodnih u narodne ruke. Sad su države sredstva slobodnog svjetskog tržišta i slobodnog svjetskog kapitala. U Hrvatskoj osim HDZ-a ne vidim nijednu političku snagu, koja bi mogla povesti narodnu ili nacionalnu politiku na dobrobit hrvatskog naroda. Međutim, HDZ kao stranka kakva je sad nije u stanju preuzeti vlast, usprkos slabosti i štetnosti promašene nove vlasti koja je nedavno zavedena. Ako želi služiti narodu, a ne biti vječna konstruktivna oporba, HDZ se mora promijeniti. Mora se otvoriti svim slojevima naroda. Mora se politički osposobiti za preuzimanje vlasti. Mora steći nadahnuće da pokrene ili mobilizira narod da pruži otpor propadanju i da se počne sam hraniti i braniti. (Takva zadaća čeka i druge narodne stranke diljem svijeta, jer je svjetsko slobodno tržište neprijatelj svim narodima.) Za preuzimanje presudne političke zadaće novi HDZ treba novo političko vodstvo. Ljudi koji su dosad vodili i upropastili HDZ i RH ne smiju voditi HDZ, a do vodstva u RH nikad neće doći. Jedino novo vodstvo može otvoriti stranku, okupiti Hrvate i početi bitku za osvajanje vlasti i za hranjenje i branjenje naroda. Jedini novi ljudi mogu Hrvate vratiti na posao! 11 01. SVIBNJA 2012. GOSPODARSTVENICI GOVORE STJEPAN PAVLIŠA, ing. elektrotehnike Razgovarala Monika Briševac Vještine i znanja garancije uspjeha Morate imati ideju, određena znanja i vještine i jednostavno neprestano učiti. Pogrešno je reæi ja sam sve naučio, jer čovjek nikada dovoljno ne nauči. 12 GLAS ZAGORJA broj 92 GOSPODARSTVENICI GOVORE U ovom broju Glasa Zagorja sugovornik nam je gospodarstvenik i poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom, osnivač, a danas savjetnik u obiteljskoj tvrtki Pa-el iz Velikog Trgovišća, sudionik domovinskog rata – Stjepan Pavliša. Rođen je u Rvanicama, Veliko Trgovišće, gdje i danas živi i radi, a za iznimno postignuće u prošloj godini uz Dan županije dodijeljena mu je plaketa. U nastavku saznajte o tvrtki Pael, njegova razmišljanja o inovacijama, praćenju tehnologije, gospodarstvu u Zagorju i mnogim drugim temama. Gospodin Pavliša osnovao je i vodio tvrtku Pa-el d.o.o u Velikom Trgovišću, iz koje je proizašlo nekoliko danas modernih, inovativnih i učinkovitih tvrtki. Projektiraju, grade, proizvode opremu i održavaju sustave katodne zaštite i elektroinstalacija. Zanima nas kako su se nosili s recesijom? Onaj tko se bavi privatnim poslom na ovim prostorima mora biti vrlo, vrlo oprezan. Dakle i crtu kriznog stanja treba spustiti dosta nisko i na njoj voziti. Našu kompaniju osnovao sam 1993., usred ratnih događaja, kad je praktički gospodarstvo tadašnjim ratom zahvaćene Hrvatske bilo na jednoj od najnižih pozicija. Kad počnete od gotovo ničega, stvarate korak po korak, kao i kad stvarate obitelj. S puno povjerenja, odricanja, sa slaganjem kockica i niti jednog dana ne smijete gubiti nadu, niti jednog dana ne odustati. Na taj način stvarate i mozaik proizvoda, stvarate jednu ekipu koja vam više postaje obitelj nego radnici i na taj način stvarate jednu jezgru koja ovisi o zahtjevima tržišta. Morate imati ideju, određena znanja i vještine i jednostavno neprestano učiti. Pogrešno je reći ja sam sve naučio, jer čovjek nikada dovoljno ne nauči. 01. SVIBNJA 2012. Kad počnete od gotovo ničega, stvarate korak po korak, kao i kad stvarate obitelj. S puno povjerenja, odricanja, sa slaganjem kockica i niti jednog dana ne smijete gubiti nadu, niti jednog dana ne odustati. davno je prva narudžba stigla iz Alžira. Ta djelatnost traži vještine i znanja. Drugo, što je jako bitno, je održavanje opreme u zonama povećane opasnosti od eksplozije i požara zbog opasne atmosfere, plinova, pare… Uglavnom zapošljavate djelatnike elektrotehničkog smjera. Danas, kad se svaki radnik bori za plaću, odnosno i za Morali smo poštivati zakone i odvojiti projektante od izvođačke djelatnosti. Otvorili smo još jednu tvrtku – Pavliša objekti, koja se bavi isključivo projektiranjem i dijagnostikom, te mjernim ispitivanjima, te još jednu montažno-servisnu kompaniju Pero gradnja koja funkcionira samostalno, tako da se možemo u svakom slučaju, ovisi o vrsti zahtjeva na tržištu, prilagoditi. Spominjete zahtjeve tržišta. Gdje su tražene Vaše uslu- ge? Naše djelatnosti su usko specijalizirane. Projektiramo, gradimo, proizvodimo opremu i održavamo sustave katodne zaštite i elektroinstalacija. Tu smo u ovom dijelu Europe definitivno lideri, prodrli smo u Afriku, ne- U Europskoj uniji ne uspijevaš slučajno Sudjelujete u radu brojnih stručnih savjetovanja, mnogo putujete... Sigurno možete potvrditi tezu da je ulazak u Europsku uniju veliko postignuće, ali pred nas stavlja nove velike izazove i dovodi nas do prekretnice. Slijedi li tek sada težak posao prilagodbe i za gospodarstvo? Godišnje imam najmanje dva do tri stručna rada, a prisutan sam na više od 11 raznih seminara u Hrvatskoj ili u okruženju. Imao sam priliku govoriti na simpoziju u Sisku, Delnicama, na Krku, i u Novom Sadu na Tehnološkom fakultetu, u Tanjugu, bio sam na televiziji Makedonije. Očekuje nas jako veliki posao. Srednja stručna sprema će biti posebno izložena kao i inženjeri. Zašto? Zato jer tih zvanja ima puno bez posla na tržištu. Iz najbliže nam Mađarske, Rumunjske, Bugarske, očekuje se veliki val migracija ljudi tih zvanja. Već sad imamo tihu konkurenciju, jer kompanije koje imaju strani predznak, imaju tihe servise koji obavljaju upravo stručnjaci koji dolaze iz tog područja i mislim da ćemo zato imati dodatnih problema sa zapošljavanjem naših radnika. Ako ćemo i dalje forsirati prava radnika kroz sindikate, tražiti visoke startne plaće, bez prava otpuštanja, mnoge kompanije će potonuti. Konkurencija će biti nemilosrdna i velika. Dakle, prema Vašim riječima, trebamo već danas znati kako ćemo sutra raditi i poslovati u Europskoj uniji. Slažete li se s tezom da su ipak naši zagorski gospodarstvenici žilavi? Jesu žilavi, ali npr. u turističkom sektoru me zabrinjavaju neke stvari, a to je manjak mladih ljudi zainteresiranih za tu granu djelatnosti (kuhara i konobara), potom turistički djelatnici baš i nisu spremni raditi onda kad treba – vikendima, noćne smjene, poslijepodnevne smjene. Jednostavno ne shvaćaju da moraju biti stalno na raspolaganju gostu. Ako jednom pogriješimo, gost se više ne vraća i toga se bojim. Ali i osobno se borim za to za naše zeleno Zagorje u svakom smislu te riječi, i moramo imati uslugu s vrhunskom uljudnošću i pristojnošću, znanjem i vještinama koje treba još dograditi. Nekako uvijek imamo jedan trend prosječnosti, a kad netko kaže radno mjesto, koliko Vi radnika trenutno zapošljavate? Ovog trena imamo 58 zaposlenika u tri tvrtke unutar naše grupe Pael, dvije osobe na doktoratu, troje na specijalizaciji. Imamo inače i licencu za servis klima-uređaja, u Nekako, uvijek imamo jedan trend prosječnosti, a kad netko kaže da je ta prosječnost primjerena, onda me to zabrinjava. služit će za promociju naših tehničkih rješenja. zadnje vrijeme smo se uhvatili u koštac i s energetski obnovljenim izvorima i energetskom učinkovitošću općenito. Imamo kompletan paket nove opreme i za sve to treba posebno školovanje, odnosno edukacije na više razina. Tvrtka Pa-el iznjedrila je još nekoliko uspješnih tvrtki. Koje su to? Koji su daljnji planovi tvrtke, u kojoj je fazi gradnja nove hale u Velikom Trgovišću? Ovih dana ćemo završiti asfaltiranje dijela parkirnog prostora, završava se atestno tehnička dokumentacija, nastojat ćemo to uskoro potpuno staviti u funkciju nakon što završimo još određena ispitivanja. To će biti jedan ogledni dio naše kompanije gdje smo se praktički izvukli iz podstanarstva i ušli u nove prostore. Treba još provjeriti laboratorije za elektrotehnički i elektrokemijski dio, potom će biti tehnički pregled. Sretan sam što će radnici imati bolje uvjete rada, dodatna vrijednost je sustav grijanja-hlađenja koji je jedinstven po svojoj izvedbi, a osim potrebe zgrade GLAS ZAGORJA broj 92 13 GOSPODARSTVENICI GOVORE 01. SVIBNJA 2012. …bez malog čovjeka koji se želi žrtvovati, nema napretka, možete imati idealnih 5 vođa, ali ako nemate 500 ljudi koji za njih žele raditi, nema napretka. da je ta prosječnost primjerena, onda me to zabrinjava. Naša tvrtka je možda lider, ali nije mi drago što isplivamo zato što drugi tonu. Više bih volio i to činim iz dana u dan, uočiti prepreke u društvu, otkloniti ih i slobodnije raditi. Zagorsko gospodarstvo Smatrate li da bi se možda današnje županijske strukture trebale više angažirati na razvoju zagorskog gospodarstva? Može li se i što učiniti da se doista pokrene hrvatsko gospodarstvo, ali i ne samo u uslugama, nego i u proizvodnji? Posebno mi je drago što imamo sada ministra prometa, i ostale visoko rangirane Zagorce, međutim, trebamo svi zajedno, bez obzira na političke stranke i pozicije, dati svoj doprinos, angažirati se do kraja i u svakom pogledu sudjelovati gdje možemo. I ponavljam, bez malog čovjeka koji se želi žrtvovati, nema napretka, možete imati idealnih 5 vođa, ali ako nemate 500 ljudi koji iza njih žele raditi, nema napretka. Od županije se općenito previše očekuje, jer po ustroju i nadležnosti županija ima znatno manje mogućnosti od opće javne percepcije. Stoga općenito sama županija u bilo kojoj većoj mjeri ne može pokrenuti gospodarstvo, ali kroz vlastite institucije i u sinergiji s gradovima, općinama i uz potporu države mogu se napraviti mnoge pretpostavke i privući investitore, pri čemu do posebnog izražaja mogu doći ostale komparativne prednosti naše županije. Prilikom posjeta ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa općini Hum na Sutli bili ste moderator tribine. Za ministra ste pripremili popriličan broj pitanja. Je li stigao koji odgovor? Sva pitanja koja su ministru postavljena na tribini, od gašenja obrta, sive ekonomije, problema u gospodarstvu, o gospodarskim zonama, plod su doprinosa svih članova Savjeta za gospodarstvo SDP-a. Razumijem da su prvih 100 dana nove Vlade dio procesa gdje su trebale mnoge stvari u ministarstvu sjesti na svoje mjesto, od reorganizacije, postavljanja ljudi na određene funkcije, i sada očeku- 14 jemo odgovore. Želio bih da se ta pitanja implementiraju kroz konkretne odgovore na terenu, da kad dođete sljedeći put u ured nešto predati kao zahtjev, da se on automatski vraća unutar 15-20 dana. Može li uopće mlada tvrtka uspjeti u svijetu biznisa? Kod nas vlada mišljenje da je nekada bilo puno lakše pokrenuti i voditi vlastiti posao i da danas nema dovoljno prostora za nove tvrtke? U svijetu tržišne ekonomije, osim pretpostavke da imate određena znanja i vještine, za biznis trebate imati urođenu hrabrost i šesto čulo za trenutak kada trebate povući određene poteze. Dakle, i za pokretanje vlastite tvrtke. Ali sama tvrtka bez lidera u njoj ne može opstati. Kod nas nije problem oko broja tvrtki već zloupotreba okvira takve vrste pravne osobnosti, jer zloupotrebe prolaze bez sankcija od strane nadležnih tijela države prema vlasnicima i odgovornim osobama takvih tvrtki. Iako postoji velik broj propisa temeljem kojih tvrtke moraju raditi, imamo velik problem oko nadležnosti između ministarstava prema pojedinim djelatnostima i veoma neselektivan pristup rješavanju problema (često samo u pojmu tumačenja naziva ili po čijem hrvatskom rječniku nešto nije napisano – pojam nije bitan, ali posao Uz Dan županije za iznimna postignuća u prošloj godini, posebno u promicanju vrednota Domovinskog rata dodijeljena mu je plaketa. Stjepan Pavliša sudionik je obrane hrvatske samostalnosti od prvih dana, a već tijekom Domovinskog rata sve do danas vodi mnoge aktivnosti s ciljem promicanja vrednota Domovinskog rata i uključivanja branitelja i stradalnika u civilni život. Inicijator je osnivanja Županijske koordinacije braniteljskih udruga, pokretač i voditelj projekta Zagorje u Domovinskom ratu – prikaz sudjelovanja branitelja u Domovinskom ratu u policijskim i vojnim postrojbama Krapinskozagorske županije, koji se po dopusnici provodi u osnovnim i srednjim školama u Županiji. Kao predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Krapinsko-zagorske županije, aktivan je u humanitarnoj djelatnosti, što je, posebno prošle godine, rezultiralo donacijama opreme djeci odnosno učenicima i braniteljima. Za istaknuti je projekt koji je osmislio i vodi radi ujednačavanja obilaska grobova hrvatskih branitelja na županijskoj razini. Istaknutim javnim djelovanjem kroz brojne druge aktivnosti dao je zapažen doprinos skrbi o hrvatskim braniteljima. Uspješan je poduzetnik i priznati stručnjak. GLAS ZAGORJA broj 92 se ne može napraviti i on ode, ali koga od ovih gore iz administracije briga). Pritom najviše zabrinjava sustav loše naplate, te zaštita pojedinih tvrtki (pojedinaca) od strane političkih elita i sporo sudstvo. Naravno, tu male tvrtke koje su najčešće samo podizvođači većim kompanijama dođu zadnje na red (ako uopće i dođu). Pa uzevši sve skupa u obzir, u svakom slučaju vaše pitanje oko mladih tvrtki je na mjestu s vrlo složenim odgovorom, jer kod nas biznis ima nekako drukčiji oblik nego u svijetu. Član ste SDP-a od samih početaka… Zagorski SDP zaista može biti zadovoljan s ishodom parlamentarnih izbora. Koliko ste Vi i na koji način aktivni u stranci? Mnogi stranke vide kao odskočnu dasku u procesima i to je ono što se često krivo interpretira u narodu. Ja sam čovjek koji je u SDP-u u bazi, tu živim s ljudima i od njih se ne želim odvojiti. Nisam se do sad kandidirao ni za jednu funkciju koja je bila profesionalna pa da ostavim svoj posao, svoju obitelj. Sa svojim znanjem, informacijama koje imam, borim se da one uvijek dođu do mojih kolega koji su sada saborski zastupnici, ministri… da im dam informaciju što to teren osjeća, koje su poteškoće i nadam se da je to osnova i za njihov rad. Na žalost, i najbolje ideje, ne samo moje, već i mnogih ljudi, pa i same odluke vlade se rastope i naprave kroz dodatne aktivnosti naše divne administracije sasvim suprotne efekte, što zbog silnog kašnjenja što zbog pogrešno složenih procedura (najčešće da bi opravdale svoje postojanje). Predsjednik ste podružnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata i voditelj Savjeta za branitelje i stradalnike Domovinskog rata koji djeluje pri Županijskom odboru SDP-a. Krajem travnja održan je radni sastanak u Spomen školi u Velikom Trgovišću. Pokoja riječ za kraj i o tome? Da bismo uskladili stajališta oko stanja braniteljske populacije općenito u našoj sjeverozapadnoj regiji RH, mi imamo svaki mjesec u drugoj županiji sastanak da se međusobno više upoznamo i razmijenimo iskustva i mišljenja. Sad je došao red na nas, i mi smo iskoristili domaćinstvo u Velikom Trgovišću, uz potporu Županije. Okupili su se prvi ljudi naših podružnica sjeverozapadne Hrvatske. Branitelji, nažalost, i danas imaju dosta problema. POGLED S OPATOVINE K ad vikendom odlazim u svoj stubički (k)raj nastojim ne pratiti tisak i izbjegavati informativne televizijske emisije. No vijest o odluci Hrvatskog sabora da se odrekne pokroviteljstva nad obilježavanjem bleiburških žrtava naprosto se nije mogla izbjeći. Prenerazio sam se i oneraspoložio, tlak mi se podigao na visinu najboljih skokova legendarne Blanke Vlašić. Prisjetih se konstatacije njemačkog dramatičara Bertholda Brechta: Ako se ti 01. SVIBNJA 2012. nisam nadao. Plašenje ustaškom gujom u njedrima činilo mi se dosjetkom za dnevno-političke svrhe, ali nakon ovog poteza nove vlasti rekao bih da se vratila – boljševička aždaja. Činjenica je da destrukcija Tuđmanove ideje o pomirbi Hrvata traje od njegove smrti, a osobito se oko toga trudio Mesić i Račanova vlada. Tako je danas razjedinjenost hrvatskoga naroda možda i veća nego u vrijeme Drugoga svjetskog rata, a ponovno je na djelu ona pogubna Mato- tom. Malo podsjećanje na povijest nije nikad na odmet. Konačno, i Karl Marx je rekao: – Tko ne poznaje svoju povijest, zaslužuje da je još jednom ponovi. aivno sam vjerovao da će 2003., kad se HDZ sa Sanaderom vraća na vlast, vratiti i jednu i drugu spomenutu ostavštinu predsjednika Tuđmana. No grdno sam se prevario. Umjesto toga, Sanader i njegova bratija bavila se važnijim stvarima za budućnost zemlje i njezine djece: bila je to rasprodaja N a pogotovo zagorski vinogradi. A ja se sjetih davne izjave don Ante Bakovića: Narod bez države je k’o govno na kiši! Bojim se da se šutljiva većina hrvatskog naroda i u ove dane osjeća u skladu s Bakovićevom dosjetkom. A kako i ne bi? Da, imamo svoju državu, ali kakva je, tko je vodi i kuda ona ide? Dok većina šuti ili tu i tamo protestira bez izgleda da išta pomakne s mjesta, preplavljuje nas buka manjine koju mediji reproduciraju, umnažaju, napuhuju. Buku stvaraju ta beskrajna Ima ljudi, nema čovjeka Među svim tim ljudima koji misle i govore da su sposobni i pozvani predvoditi političke stranke i hrvatsku državu, nema čovjeka za kojega biste stavili ruku Piše Zlatko Vitez u vatru! nećeš baviti politikom, ona će se baviti tobom! oznajem iz tiska kako Biskupska konferencija smatra da je tom odlukom vladajuća većina u Saboru pokazala da ova vlast nije narodna! Uslijedili su brojni komentari i rasprave u kojima su mnogi bili jedinstveni u stavu da su ponovno u ime ideologije potisnute ljudske sudbine, koje najvećma i nisu bile obilježene ideologijom, te da zanemariti ljudske žrtve znači nazadovanje ljudskosti i demokracije. Tak sad se može bolje iščitati Josipovićeva točna prognoza uoči izbora – da će se cijela Hrvatska zacrvenjeti. Ali, da će u reviziji povijesti nova vlast ići tako daleko, tome se uistinu D ševa: Dva Hrvata, tri stranke! Čudom sam se čudio kad je na Škrabalov prijedlog ondašnji Sabor (2000.) dokinuo slavljenje Dana državnosti 30. svibnja. Nakon toga mnogi građani ne znaju kad se što slavi, pa se i na taj način omalovažavaju važni datumi državne povijesti. No, otišlo se još dalje, te je taj isti saziv Sabora promijenio i samo ime najviše državne ustanove: dotadašnji Hrvatski državni sabor preimenovan je u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor je postojao i djelovao u svim državnim tvorevinama kojima su Hrvati pripadali ili u njih srljali kao guske u maglu; svoju samostalnu i demokratsku državu izborili smo tek Domovinskim ra- najvažnijih državnih resursa i osobno bogaćenje (čitaj: lopovluk). Ne prejudicirajući presude opravdano je kazati da su upropastili osobni ugled, ali i ugled i jedinstvo stranke, doveli u nedoumice i sumnje podupiratelje HDZ-a i birače. Unutarnji raskol vodi daljoj devalvaciji te stranke, a u sukobljavanju osobnih ambicija njenih članova i potencijalnih predvoditelja/ predsjednika i dalje strada sama stranka. Nažalost, stradaju i ideje koje je proklamirala i zasluge koje je u boljim vremenima postigla, a među njima je i ona temeljna: ta je stranka predvodila bitku za hrvatsku državu i dobila je. Dok ovo pišem, kišica rominja. Hvala Bogu, trebamo je, GLAS ZAGORJA broj 92 prepucavanja pozicije i opozicije, koje će sutra zamijeniti mjesta i parole, ti političari koji se bore za osobnu poziciju, nadmeću ispraznim obećanjima, samohvalama i neuljudnošću, međusobno se optužuju unutar iste stranke ili sukobljavaju u ime različitih stranačkih pripadnosti. Dok se diže buka i prašina lakše se prikrivaju neuspjesi, nedostatak znanja i morala, prljavi poslovi. Među svim tim ljudima koji misle i govore da su sposobni i pozvani predvoditi političke stranke i hrvatsku državu, nema čovjeka za kojega biste stavili ruku u vatru. Da, govorio je to i Tuđman u potrazi za pravim i sposobnim suradnicima: ima ljudi, nema čovjeka. 15 01. SVIBNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA GRADSKO VIJEĆE GRADSKA UPRAVA Osniva se savjet mladih Na sjednici gradskog vijeæa Grada Krapine izmeðu ostalog donijeta je odluka o izmjeni i dopuni GUP-a grada Krapine, smjernice razvoja sustava zaštite i spašavanja u 2012., te odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Krapine. Savjet mladih je savjetodavno tijelo Gradskog vijeća Grada Krapine i osniva se u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada Krapine. Mladi, u smislu ove Odluke, su osobe s prebivalištem na području grada Krapine u dobi od 15 do 29 godina. Savjet broji sedam članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika. Kandidate za članove Savjeta mladih predlažu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća srednjih škola te drugi registrirani oblici organiziranja mladih sa sjedištem na području grada Krapine. (RHZK) Prvi u KZŽ po transparentnosti Od rujna 2011. do veljače 2012., GONG je drugi put, u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj proveo istraživanje transparentnosti rada i otvorenosti tijela lokalne i regionalne samouprave. Istraživanjem je obuhvaćeno svih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave (127 gradova, 429 općina i 20 županija), a s ciljem utvrđivanja trenutne situacije i u slučajevima gradova i općina, njihovog napretka u odnosu na prvo istraživanje u područjima transparentnosti rada i otvorenosti prema građanima, suradnje s organizacijama civilnog društva, te funkcioniranja mjesne samouprave. Ova su područja prepo- znata kao ključna za daljnji razvoj demokracije i sudjelovanje građana u političkom životu njihovih lokalnih zajednica. Prema objavljenim rezultatima ovog opsežnog istraživanja,i Grad Krapina zauzeo je 12. mjesto na razini Hrvatske, a po transparentnosti u KZŽ prvo mjesto. Rezultat je to kontinuiranog unapređenja rada Gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Josipom Horvatom. GRADSKA UPRAVA Druženje s najmlađima Poèetkom travnja u Gradskoj vijeænici gradonaèelnik Josip Horvat darivao je roditelje 29 novoroðenih mališana s podruèja Grada Krapine. Prilikom prve podjele novčanih pomoći za novorođenu djecu s područja Grada Krapine isplaćeno je ukupno 49.000 kn za 29 djece (9 djevojčica i 20 dječaka). Tako je za roditelje drugorođenog djeteta izdvojeno 1.500 kn (u ovoj podjeli njih 10), roditelji trećerođenog djeteta dobili su po 3.000 kn (u ovoj podjeli imamo samo 3), a imamo i blizance – 1. i 2. 16 dijete za koje je izdvojeno 3.500 kn te par blizanaca koji su drugo i treće dijete u obitelji, a roditeljima je uručena pomoć od 5.500 kn. Prvi put nakon dugo godina gradonačelnik je čestitao roditeljima koji su po peti puta krenuli stopama najzahtjevnijeg posla. Najviše je roditelja koji su dobili prvo dijete – njih 11. Čestitka svim novopečenim roditeljima! OBRAZOVANJE Promovirane mentorice Na svečanoj promociji održanoj 20. travnja 2012. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović promovirali su 503 odgojno-obrazovna radnika u zvanje mentora i savjetnika. Među njima su i naše sugrađanke: učiteljica mentor Nevenka Puh iz OŠ A. Cesarca (ponovni izbor u zvanje mentor), te stručne suradnice – pedagoginja Božica Horvat i knjižničarka Suzana Pracaić, iz OŠ Lj. Gaj Krapina promaknute u zvanje stručni suradnik mentor. Napredovanjem u zvanje mentora i savjetnika nagrađene su za stručnost, pedagoške metode, uzorne rezultate, trajno stručno usavršavanje i unapređivanje nastavnog procesa GLAS ZAGORJA broj 92 poučavanja. Čestitavši promaknutim mentorima i savjetnicima, ministar Željko Jovanović, naglasio je da je svečana promocija praznik hrvatskog školstva i odluku o napredovanju osobno uručio svakom od 503 promovirana odgojno-obrazovna radnika. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SVIBNJA 2012. GRADSKA UPRAVA Novom cestom do Krapine Nova Gradnja ceste, odnosno prva faza izmještanja trase državne ceste D 206 počela je 2009. Vrijednost projekata i investicije je oko 32 milijuna i 460 tisuća kuna. – Otvorenjem te ceste prilaz Poduzet- Na simbolièan naèin puštena je u promet novoizgraðena cesta u poduzetnièkoj zoni Krapina Nova – Zapad DONACIJE Gradonačelnik Krapine donirao TV prijemnik rodilištu OB Zabok ničkoj zoni bit će lakši, kvalitetniji i sigurniji za vožnju, istaknuo je gradonačelnik Josip Horvat, zahvalivši Hrvatskim cestama koje su gotovo u potpunosti financirale ovaj projekat. Također, dodao je gradonačelnik, druga faza državne ceste je u projektiranju i završetkom te ceste grad Krapina u potpunosti će se osloboditi teretnog prometa. Na raskrižju državne ceste D206 i glavne ceste u zoni Krapina Nova – Zapad nazočili su otvorenju ceste i zamjenici krapinskog gradonačelnika Josip Pelin i Boris Bočkaj, direktor Gradske plinare Krapina Zoran Smoić, direktor Krakoma Damir Belošević, predsjednik Mirko Majsec i ostali članovi Mjesnog odbora Bobovje – Pristava te brojni mediji. (M. B.) Gradonačelnik Josip Horvat pridružio se humanitarnoj akciji odjela ginekologije i porodništva Opće bolnice Zabok te je ovih dana donirao TV prijemnik Phillips LCD 32’’. Na donaciji su zahvalili zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zabok, Tihomir Vančina i voditelj Odjela ginekologije i porodništva OB Zabok, prim. dr. sc. Rajko Fureš, istaknuvši da je ovo lijepa gesta i velik doprinos podiza- EKOLOGIJA Kako je i najavio gradonačelnik Josip Horvat, grad Krapina ove se godine pridružio hvalevrijednoj globalnoj akciji Sat za planet Zemlju, isključenjem javne rasvjete u centru grada. Globalna inicijativa WWF-a (World Wildlife Fund – Svjetski fond za zaštitu divljih životinja) Krapina u mraku U subotu, 31. ožujka u Krapini je na sat vremena iskljuèena javna rasvjeta u centru grada. GLAS ZAGORJA broj 92 nju kvalitete boravka budućih majki u rodilištu OB Zabok. Sat za planet Zemlju nastala je 2007. u Sydneyu s ciljem podizanja svijesti stanovništvu svijeta o prekomjernoj potrošnji Zemljinih resursa i energetskoj učinkovitosti, te štetnosti klimatskih promjena i čovjekova negativnog utjecaja na Zemlju. Kako je Krapina izgledala u trenucima zamračenja, pogledajte na fotografijama Dragana Kušeca. 17 01. SVIBNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA EKOLOGIJA Očistimo Grad stari, nek’ nam ljepotu otpad ne kvari Očistimo Grad stari, nek’ nam ljepotu otpad ne kvari! – dodatak je nazivu krapinske akcije, kojoj je bio cilj ukloniti nakupljeno smeće s prilaznih staza i na samom lokalitetu Stari grad. Zasjao je od čistoće zahvaljujući vrijednim rukama koje su uspjele u kratko vrijeme skupiti 1100 kg smeća. Iz 18 U ekološkoj akciji Zelena èistka – Jedan dan za èisti okoliš sudjelovali su krapinski volonteri, prvenstveno uèenici iz krapinskih osnovnih škola te èlanovi Djeèjeg gradskog vijeæa Grada Krapine. GLAS ZAGORJA broj 92 gradske uprave najavljuju, uskoro će se održati još akcija čišćenja koja su dio projekta malih gradskih vijećnika Živim zeleno – čuvam zeleno. Zahvaljuju također, svim volonterima, Krakomu na pomoći i podršci i Pekomu na doniranim pecivima! KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. SVIBNJA 2012. KULTURA Razgovarala Tanja Gregurović Preko četvrt stoljeća Dječji festival Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu, ispunjava krapinsku festivalsku dvoranu do posljednjeg mjesta, a brojna publika velikim pljeskom i uzvicima podrške pozdravlja male pjevače i plesače iz županija kajkavskog govornog područja. Metropola Krapinsko-zagorske županije, grad Krapina, grad tradicije, kulture i glazbe, ali i grad prijatelj djece, u svojoj dječjoj Djeca – radost starodrevnog grada zaigranosti u okrilje gradske jezgre nastoji posebno u Tjednu kajkavske kulture okupiti što više mališana. Nudi im brojne radionice na otvorenom, susrete s književnicima i glazbenicima, izložbe, recitale, jednom riječju brojne priredbe, ali ne samo za gledanje i uživanje već i aktivno sudjelovanje. Andreja Vidović, učiteljica glazbene kulture, svoja prva glazbena iskustva stjecala je na ovim priredbama i ostala im vjerna potpora. Otkriva nam što će Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu donijeti u glazbenom djelu za koji je zadužena. Kakav je festival Mali kaj kako ga neki od milja zovu? Kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu, u organizaciji i uz potporu Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, vrijedna je manifestacija u krapinskom festivalskom tjednu jer njeguje literarni, glazbeni i likovni izričaj djece osnovnoškolskog uzrasta s ciljem očuvanja kajkavskog kulturnog stvaralaštva. Učitelji hrvatskog jezika, likovne i glazbene kulture svoje učenike na taj način uče tradicijskim vrijednostima kraja iz kojeg su potekli. Najbolji dječji likovni i literarni radovi prezentiraju se na recitalu dječje kajkavske poezije i na izložbi dječjih likovnih radova. Kao voditeljica glazbenog dijela te manifestacije kratko ću se osvrnuti na njenu povijest. Već 27. godinu zaredom tradicionalno se održava i njeguje suradnja djece iz osnovnih škola, osnovnih glazbenih škola i DND-a kajkavskog govornog područja te njihovih voditelja. Veoma je popularna jer djeca izvode popevke za navek s krapinskih festivala uz dječje koreografije i pratnju orkestra, pred dobronamjernom i zahvalnom publikom. Ističem da je dugogodišnji idejni i umjetnički voditelj tog festivala, gospodin Viktor Crnek, svojom poticajnom energijom okupljao sve nas koji smo na bilo koji način u tome sudjelovali. U proteklih 26 godina na festivalu je nastupilo više od tisuću učenika osnovnoškolske dobi, neki od njih su nastavili glazbenu i plesnu karijeru, a upravo su na krapinskoj pozornici učili kako pobijediti tremu i otkrili ljepotu nastupa pred brojnom publikom. Možete li se prisjetiti nekih? Što će Mali kaj ove godine ponuditi glazbeno nadarenoj djeci? Ove će se godine prvi put, uz već postojeću tradiciju izvođenja pjesama s krapinskih festivala, skladati i izvoditi nove skladbe upravo za djecu izvođače na Malom kaju. Na taj će način nastati skladbe koje će s vremenom zaživjeti i u pedagoškoj praksi u školama, obogaćujući dječju glazbenu literaturu kvalitetnim skladbama za soliste ili dječje pjevačke zborove na kajkavskom narječju. Svi pjesnici i skladatelji koje smo pozvali na suradnju, rado su se odazvali. Andreja Vidović grebačke, te Varaždinske županije. Ovaj festival zahvaljuje dugogodišnju tradiciju učiteljima i profesorima glazbene kulture te ostalim glazbenim pedagozima koji marljivo uvježbavaju djecu pjevače i s veseljem dolaze u Krapinu. Članovi orkestra KUD-a Ilirci iz Krapine i njihov voditelj, gospodin Darko Berović, također su dio tima, kao i zbor OGŠ pri OŠ Augusta Cesarca Krapina, te plesna radionica DIV pod vodstvom gospođe Duške Kožić. Pjevačke i orkestralne probe održavaju se u OŠ Ljudevit Gaj u Krapini. Organizator festivala je Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo potpomognuto timskim radom glazbenih volontera, učitelja i glazbenika. Tko jamči da je ovo kvalitetna priredba? To što dječji festival Kaj u riječi pjesmi, slici i plesu opstaje već više od četvrt stoljeća i ispunjava krapinsku festivalsku dvoranu do posljednjeg mjesta, a brojna publika vjerno prati male pjevače i plesače, dovoljan je dokaz kvalitete za koju su zaslužni učitelji koji tu djecu pripremaju, kao što će biti zaslužni i skladatelji koji će za tu djecu uglazbljivati kvalitetne tekstove primjerene dječjem uzrastu, ali i dječje literarne radove s malog recitala kajkavske poezije u Krapini. Izvođači festivala? Ove godine u festivalu sudjeluju djeca i njihovi voditelji iz 14 osnovnih škola, 3 osnovne glazbene škole i jedno DND. Što želite festivalu? Da njeguje kaj u riječi, pjesmi, slici i plesu na najbolji mogući način: s puno veselja u radu s djecom! Sve vas pozivamo, dođite u rujnu – u isto vrijeme, na isto mjesto! Mogla bih se prisjetiti mnogih kojima je ovaj dječji festival dragocjeni kamenčić u stjecanju pjevačkog iskustva, a čiji je i današnji profesionalni život usko vezan uz glazbu. Tomislav Mužek, Barbara Othman, Lea Bulić… – samo su neki od vrhunskih vokalnih solista koji su kao djeca nastupali na Malom kaju. Kako funkcionira festival? Mali kaj nije natjecateljskog karaktera, u njemu sudjeluju učenici predstavnici svojih škola kao solisti ili manje vokalne skupine. Svi izvođači su u narodnim nošnjama. Dovoljno je prijaviti se na natječaj koji je svake godine poslan školama širom Krapinsko-zagorske, ali i Za- GLAS ZAGORJA broj 92 19 01. SVIBNJA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA OBLJETNICE Za 101. rođendan Nakon stotog, učenici i djelatnici OŠ Ljudevit Gaj isto tako veselo i razigrano proslavili su 101. rođendan svoje škole. Slavlje je uveličao hrvatski književnik za djecu i odrasle – Zoran Pongrašić. Susret je održan s učeni- cima nižih razreda jer je njegovo djelo Mama je kriva za sve, lektira za 4. razred. Književnika, učenike i učiteljice, na početku susreta, pozdravio KULTURA Susret s Kanižajem Djeèji odjel GKK organizirao je susret s jednim od najpoznatijih djeèjih književnika – Pajom Kanižajem. Ovaj suvremeni dječji pisac i pripovjedač rođen je u 1939. u Đelekovcu pokraj Koprivnice. Piše poeziju prožetu humorom, igrom, grafičkim simbolima i jezičnim igrama. Piše i na kajkavštini. Napisao je stihove za 42 slikovnice, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja crtana filma. Osnovao je humoristični časopis Paradoks i postao najmlađim urednikom u povijesti humorističnih tiskovina. Dobitnik je velike nagrade Gustava Krkleca, 20 Ivane Brlić-Mažuranić i Grigora Viteza. Djeci je najviše poznat po zbirci pjesama 3čave pjesme koja je uvrštena u lektiru za šesti razred, te romansiranom biografijom, odnosno zbirkom priča Zapisi odraslog limača, koja na duhovit način krši norme standardnog jezika i pravopisa oživljavajući sjećanja na nesputani svijet dječje igre. Djeca su ga s veseljem dočekala i pozorno slušala. (gz) je ravnatelj škole Ignac Pavić, a susret je organizirala knjižničarka Suzana Pracaić. Tradicionalno, bila su brojna sportska događanja, pješačenje na Trški vrh, šetnja jezerom Dolac… tradicijske igre… posjetili su ih gosti s Raba… KULTURA Proljeće u knjižnici Novoteka u travnju podarila nam je nesvakidašnje cvijeće. U ovoj proljetnoj radionici, djeca su izrađivala cvjetove u jednoj neuobičajenoj tehnici – uz pomoć vune i žice. Omatajući latice u raznobojnoj vuni, prethodno spiralno oblikovane od žice, polako su se rađali cvjetovi. Baš kao i u prirodi, u kojoj sve raste i razvija se polako, i naši umjetni cvjetovi zahtijevali su više od dvosatne radionice. Radionica se nastavila i sljedeći dan, a kako su nam cvjetovi uspjeli, možete vidjeti na slici i provjeriti na dječjem odjelu Gradske knjižnice Krapina. (gz) GLAS ZAGORJA broj 92 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA VATROGASCI CRVENI KRIŽ Uređenje parka i čišćenje oluka Perivoj Matice hrvatske omiljeno je šetalište Krapinaca. Za vrijeme Tjedna kajkavske kulture, ali i tijekom cijele godine, tu su brojna glazbena i druga javna događanja. Tome posebno pogoduje glazbeni paviljon podignut u perivoju 1993., povodom 800. godišnjice postojanja grada Krapine. Na perivoj se nastavlja Šetalište Hrvatskoga narodnoga preporoda, koje se proteže uz obalu Krapinčice. Uz šetalište se nalaze značajne zgrade koje određuju njegovu primarnu namjenu: najbrojnija u Županiji srednja škola, potom osnovna škola, festivalska dvorana i gradska knjižnica. Sastavni dio šetališta je aleja, koju su ovih proljetnih dana uređivali djelatnici Krakoma i vatrogasci JVP. Vatrogasci JVP Krapina izašli su s autoljestvama i na čišćenje oluka (žljebova) na zgradi u kojoj je nekada bio muzej krapinskih neandertalaca. Zbog napadanog lišća, granja i drugih nečistoća došlo je do njegovog začepljenja, a samim time i nemogućnosti odvoda oborinskih voda, te njihovo slijevanje niz fasadu. (gz) CRVENI KRIŽ Završen drugi ciklus dobrovoljnog davanja krvi U organizaciji GD Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 695 doza krvi u prvom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Akcijama je pristupilo 746 dobrovoljnih davatelja krvi, a njih 51 zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. Dva dana u Srednjoj školi Krapina prikupljeno je 157 doza, u Kotki Krapina 19, a u dva dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini 411 doza i u akciji u Restoranu Zagorka u Đurmancu 108 doza krvi. Krv je prvi put dalo 29 dobrovoljnih davatelja krvi, a oni su; Jadranka Vincelj, Zoran Matijević, Marin Kidrić, Milan 01. SVIBNJA 2012. Predavanje o šećernoj bolesti U suradnji s tvrtkom Salvus, klub osoba s dijabetesom Maslaèak pri GD Crvenog križa Krapina organizirao je predavanje na temu Šeæerna bolest. Predavanje je održao dr. Srećko Tušek iz Krapinskih Toplica, a prisustvovalo je dvadesetak osoba. Provodilo se besplatno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi, masnoće u organizmu, težine te kolesterola. Mjerenje kolesterola provodilo se samo za članove Kluba Maslačak. Ovom prilikom članovi kluba pozivaju sve zainteresirane, neovisno boluju li od dijabetesa, da se učlane u Klub osoba s dijabetesom Maslačak i ostvare pravo na brojna besplatna mjerenja raznih parametara tijekom godine. Godišnja čla- narina iznosi svega 20 kn, a učlaniti se možete svakog četvrtka od 7-15 sati u radnom vremenu Dnevnog boravka 60+. CRVENI KRIŽ Prevencija trgovanja ljudima Gradsko društvo Crvenog križa provodi preventivne aktivnosti na temu trgovanja ljudima. Edukativne radionice održane su tako u Srednjoj školi Krapina sredinom travnja za uèenike 3. razreda. Radionicama je prisustvovalo ukupno 215 učenika smjera: tehničari za mehatroniku, tehničari za računalstvo, hotelijersko-turistički tehničari, komercijalisti, opća gimnazija, prirodoslovno-matematička gimnazija, jezična gimnazija, prodavač, tokar, automehaničar, bravar, frizer, elektromehaničar, elektroinstalater. Osmišljen program općenito upoznaje mladež s ovim velikim problemom, a bazira se na naznakama gdje vreba opasnost: izleti, prva zaposlenja, izlasci, studij… Mladi su dobili napomene kako se ponašati kad prihvaćaju posao, kada putuju, što obaviti prije polaska na put, kako se ponašati u stranoj državi – uglavnom, opreza nikad dosta. Educirane predavačice dipl. soc. radnica Valentina Hanžek i volonterka Crvenog križa prof. Ružica Bubanj pri obradi teme uz prezentacije koristile su i kratke edukativne filmove s naznakom na opasnosti i prevenciju. Makar, Milan Štefanić, Jurica Hanžek, Matija Šanjug, Katarina Leško, Kristina Potočki, Maja Hruševar, Valentina Filipčić, Vjekoslav Šoštarić, Josip Draganić, Maja Tumpa, Martin Cerovečki, Mario Fruk, Denis Hercigonja, Tamara Prelčec, Denis Špiljak, Krešimir Pavić, Lara Jenko, Viktorija Benc, Danijel Pavlović, Tomislav Kašić, Branko Kovačec, Marijo Presečki, Goran Ferek Jambrek, Danijel Kranjčec i Stjepan Sirovec. GLAS ZAGORJA broj 92 21 GRAD KLANJEC 01. SVIBNJA 2012. GRADSKA UPRAVA Davorin Bernardić u Klanjcu Dio svog radnog posjeta Krapinsko-zagorskoj županiji predsjednik Skupštine Grada Zagreba Davor Bernardiæ proveo je u Klanjcu gdje mu je domaæin bio saborski zastupnik i gradonaèelnik Klanjca Željko Kolar. Upoznat je s razvojnim projektima Grada, radovima na zgradi osnovne škole kojima je cilj niskoenergetska učinkovitost, planovima za izgradnju novog dječjeg vrtića, a razgledao je i atraktivan prostor klanječke vinoteke, te spomeničku jezgru Klanjca. Tema posjeta Krapinsko-zagorskoj županiji bio je projekt Integrirani prijevoz putnika i tarifno-prijevoznička unija na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije o čemu je ovo dvoje suradnika razgovaralo i u Klanjcu. Ovom prigodom Davor Bernardić istaknuo je kako je integrirani prijevoz projekt koji će sigurno obilježiti sljedeća desetljeća, a cilj mu je da Grad Zagreb i njegova okolica budu što bliži jedno drugom. To je i europska praksa, te što smo mi sami bliži, bliža će nam biti i Europa. Grad Klanjec nalazi se u samom srcu mnogobrojne zagorske turističke ponude, između mirne Sutle, brežuljkastog vinorodnog kraja, povijesnog Kumrovca, zagorskih dvoraca i rekreativne oaze Terma Tuhelj. Grad koji na čelu sa svojim grado- načelnikom Željkom Kolarom definitivno postaje jedna od sve atraktivnijih destinacija za mnogobrojne Zagrepčane. Smjer u kojem se razvija lokalna zajednica umnogome ovisi o energiji i snazi pojedinca da na šarmantan način razvije svoje mjesto, a tu energiju sigurno ima klanječki gradonačelnik. Uz sve druge projekte s kojima sam se upoznao, poput niskoenergetske škole i drugih razvojnih programa, Klanjec će postati nezaobilazan za Zagrepčane i primjer za ostale u Hrvatskoj – rekao je u Klanjcu Davor Bernardić predsjednik Skupštine Grada Zagreba. Gradonačelnik Kolar izrazio je svoje zadovoljstvo namjerom da se realizira projekt integriranog prijevoza kojim bi se znatno unaprijedila kvaliteta života građana. Klanjec je osobito zainteresiran jer bi na taj način mnogobrojni građani s područja grada koji rade u Zagrebu do svog posla stizali puno brže i sigurnije. Bio bi to veliki iskorak i za poboljšanje uvjeta školovanja za srednjoškolce i studente kojima bi hrvatska metropola postala puno bližom. Jednako tako otvorile bi se nove mogućnosti za ra- zvoj turizma jer bi dobro prometno povezan sa Zagrebom i Klanjec postao sigurno zanimljiv mnogobrojnim Zagrepčanima. Boljoj prometnoj povezanosti Zagorja i Klanjca sa Zagrebom svakako će doprinijeti i rekonstrukcija zagorske magistrale koja je nakon višegodišnjeg iščekivanja započela upravo na današnji dan – istaknuo je gradonačelnik. (S. R.) voriti adekvatne obilazne pravce. Gradonačelnik Klanjca Željko Kolar istaknuo je kako ovaj sastanak potvrđuje promijenjeni odnos Hrvatskih cesta prema Krapinskozagorskoj županiji, koja s ovakvim stanjem svojih prometnica ne može razvijati svoje gospodarstvo. Cesta D205 već je duže vrijeme opasna za promet, a povezuje i granični prijelaz Razvor te je posljednjih godina na njoj znatno pojačan kamionski promet. Za Grad Klanjec od posebnog je značaja sanacija klizišta, planirana rekonstrukcija ulaza u Klanjec koja predviđa uređenje trećeg kolničkog traka na priključku te uređenje ulaza u Mihanović Dolu koji će omogućiti ulaz u poslovnu zonu kamionima i šleperima koji sada, ako žele skrenuti u Klanjec, moraju se okretati kod kamenoloma i vraćati nazad. To će bitno pridonijeti i gospodarskom razvoju ovog kraja, ali i turističkom. Ovo je jedna od najznačajnijih investicija u cestogradnji u ovoj i idućoj godini, istaknuo je saborski zastupnik Željko Kolar. (Priopćenje Hrvatskih cesta) GRADSKA UPRAVA Cestovna infrastruktura Saborski zastupnik i gradonaèelnik Željko Kolar održao je u Klanjcu vrlo uspješan i konstruktivan sastanak s predstavnicima Uprave Hrvatskih cesta. Na konferenciji za tisak nakon sastanka, gradonačelnik Kolar i član Uprave Hrvatskih cesta Jurica Krleža najavili su početak radova na rekonstrukciji državne ceste D205 od Dubrovčana do Risvice, sanaciju klizišta Klanjec na istoj dionici te rekonstrukciju dva ulaza u Klanjec. Do kraja ovog mjeseca ili najkasnije do sredine svibnja trebao bi se raspisati natječaj, a radovi bi trebali započeti u zadnjem kvartalu ove godine. Očekivani rok za njihov završetak je 12-14 mjeseci. Hrvatske ceste ove su godine osigurale 5.500,000 kn, a radovi u ukupnoj vrijednosti od 70 milijuna kn financirat će se iz programa Betterment II. Iz programa Betterment bit će izdvojena sanacija dugo otvorenog kli- zišta Klanjec na dionici iste ceste za koju će se tijekom ljeta izdvojiti 500.000 kn iz programa redovitog održavanja državnih cesta te će biti izvedeni kao prioritet. Prema riječima Jurice Krleže riječ je o potpunoj rekonstrukciji dionice duge 11,2 km koja uključuje potpuno uklanjanje kolničkih trakova, a ne samo presvlačenje novim asfaltnim slojem, sanaciju mostova, nadvožnjaka, propusta te dva velika klizišta -Klanjec i Sveti Križ. Direktor Sektora održavanja Hrvatskih cesta Zlatko Vidović istaknuo je da će se tijekom izvođenja radova cesta morati zatvarati za promet s obzirom na planirani opseg i način sanacije te će Uprava Hrvatskih cesta s lokalnom samoupravom dogo- ZANIMLJIVOSTI Slavica Vlahović pobjednica Babičinih kolača Slavica Vlahović iz klanječkih Gredica pobjednica je 6. manifestacije Babičini kolači, održane u Đurmancu uz nazočnost brojnih uglednih gostiju. Slavica je ocjenjivački žiri kojeg je predvodio poznati kuhar i predsjedavajući ovogodišnjeg žirija Slavko Večerić oduševila sa seljačkom pitom sa sirom, lukom, peršinom i koprivama. Ocjenjivački sud drugo je mjesto dodijelio Slavici Strsoglavec iz Pregrade za kolač od čvaraka i treće Nevenki Vorih iz Svetoga Križa Začretja za kolač zdravlja, dok je prošlogodišnja pobjednica Babičinih 22 kolača Mira Smiljanec proglašena najboljom u kategoriji za vizualni dojam Izvorno zagorsko. Slavičina Seljačka pita prevagnula je u oštroj konkurenciji u kojoj su se svojim izvornim i originalnim receptima borile čak 32 babice iz svih dijelova Hrvatskog zagorja. Iako je njena namjera bila predstaviti svoje kulinarsko umijeće jednim sasvim drugim specijalitetom, žiri u kojem su bili kuhar Slavko Večerić, predsjednik Kuharskog saveza KZŽ i predsjedavajući ovogodišnjeg žirija, Branka Kralj, nastavnica pri Ugostiteljskoj školi u Zaboku i Marko Živaljić, vlasnik agroturizma Majsecov mlin, zapazili su upravo Seljačku pitu. Baka Slavica dovodi tako Babičine kolače u Klanjec jer je tradicija ove manifestacije da se sljedeće godine održi u mjestu iz kojeg dolazi pobjednica. Zahvaljujući siru, domaćem vrhnju, koprivama, peršinu, malim tajnama i spretnim rukama naše Gredičanke, Klanjčani i njihovi gosti moći će dogodine uživati u brojnim domaćim slatkim i slanim specijalitetima. Okružena čestitarima, novinarima i kamerama, baka Slavica nije se nimalo zbunila. Bila je spremna i za razgovor, pokoji kulinarski savjet i fotografiranje. Okružena s tri unuka u narodnim nošnjama koji su je uz ostale članove obitelji pratili na GLAS ZAGORJA broj 92 natjecanju u Đurmancu zračila je radošću zbog novog iskustva i ponosom ne samo zbog osvojenog prvog mjesta, već i zbog čuvanja starih zagorskih običaja koji i u gastronomiji imaju svoju neprocjenjivu vrijednost.(S. Ricijaš) GRAD KLANJEC 01. SVIBNJA 2012. KULTURA Dani grada Klanjca Klanječka raspela U tjednu pred Uskrs, u prepunom prostoru Gradske knjižnice, glazbom i predavanjem predstavljena je ovogodišnja tema tradicionalnog programa Pasionska baština u Klanjcu – Raspeti na raskršæima naših putova i života. Zanimljivo predavanje o tridesetak klanječkih raspela održao je Slavko Vitomir Zamuda koji već niz godina istražuje, prikuplja i obrađuje podatke o ovoj osobitoj pučkoj duhovnoj i kulturnoj baštini. Osim po pitomim brežuljcima, vinogradima, klijetima, kapelama i crkvama na brežuljcima, gospodskim kurijama i seoskim drvenim kućicama, utvrdama i starim dvorcima, Hrvatsko zagorje prepoznatljivo je upravo po brojnim pučkim raspelima podignutima uz puteljke i na raskršćima putova te zidovima kuća. Namjernik stranac ne može proći, a da ih ne zapazi. Raspela su se tako stopila u krajolik da su postala sastavni i nerazdruživi dio prepoznatljivosti Hrvatskog zagorja, istaknuo je autor izlaganja. Posjetitelji su se mogli upoznati i s podacima o osobama ili obiteljima koje su dale podignuti klanječka raspela, vremenu i razlozima njihovog nastanka, pučkim umjetnicima koji su izrađivali lik Isusa, uvjetima kojima je trebalo udovoljiti da bi se dobila dozvola za njihovo podizanje. Prikupljenim arhivskim materijalom, fotografijama sta- rijeg i novijeg datuma Slavko Zamuda podsjetio je Klanjčane i njihove goste na svih trideset raspela na našim raskršćima, na raspela na zidovima kuća te na poklonce. Uz pokoji savjet koji bi mogao pomoći onima koji brinu i održavaju raspela pri njihovoj obnovi i uređenju, a kako bi ona i dalje zadržala svu svoju tradicijsku ljepotu, autor nas je podsjetio i na njihov duhovni značaj, duboku simboliku koju su ona imala za zagorskog čovjeka koji je s Raspetim na križu dijelio sve svoje nevolje, ali i svečanosti i radosti svakodnevnog života. Ovu lijepu večer glazbom je na najbolji način oplemenio pjevački zbor klanječke župe Navještenja Blažene Djevice Marije s p. Franjom Jesenovićem odabravši za ovu prigodu dvije prekrasne korizmene skladbe, a okupljena publika je na kraju večeri uistinu uživala u duhovnim šansonama zbora Bolji svijet koji djeluje pri Franjevačkom samostanu u Krapini. Ovi predani i zanimljivi mladi ljudi koji glazbom nastoje privući mlade i uključiti ih u aktivni, osobito humanitarni, život svoje zajednici bili su posebno dragi gosti Klanjčana uz ovogodišnji Uskrs. OBRAZOVANJE Vratimo Sutli njezine kupače Nakon nekoliko uspješno predstavljenih projekata iz područja razvoja ljudskih prava i demokratskog građanstva, a u kojima su se prošlih godina uglavnom bavili povijesnom i kulturnom baštinom grada Klanjca, učenici OŠ A. Mihanovića Klanjec sa svojom mentoricom Jadrankom Husnjak, prof. povijesti, ove su se školske godine odlučili za novu, vrlo zanimljivu temu. Učenici Laura Kramarić, 8.r., Demian Kokan, 8.r., Ana Lovrečki, 6.r., Sara Pleško, 6.r., Patricija Pogačić, 6.r., Laura Šoban, 8.r. sami su inicirali rad na projektu pod nazivom Vratimo Sutli njezine kupače. Raspravljajući o problemima koje su uočili u svojoj sredini, a potaknuti prošlogodišnjim iskustvom kada su zajedno s još nekolicinom svojih vršnjaka imali zdravstvenih problema, te tada posumnjali da razlog možda leži u kupanju u rijeci Sutli, odlučili su se pozabaviti problemom onečišćenja rijeke. Nije naravno dokazano da bi onečišćenje vode bilo uzrokom zdravstvenih tegoba kupača, ali je povjerenje u sigurnost i čistoću vode rijeke Sutle poljuljana, tim više što su neki mediji godinu dana ranije izvještavali da je Sutla onečišćena opasnim tvarima. Tako su klanječki osnovci odlučili istražiti kakvoću vode za kupanje i pokrenuti odgovorne na akciju kako bi se vratilo povjerenje kupača. Proveli su anketu u školi kako bi doznali koliko se njihovih vršnjaka kupa preko ljeta i kako oni doživljavaju čistoću Sutle, u razgovoru sa starijim generacijama doznali su ponešto o dugoj tradiciji kupanja na Sutli. Ideju su objavili i na Facebooku kako bi prikupili što više razmišljanja mladih. Uzeli su uzorke vode na području kupališta i ispitivali stupanj onečišćenja, proučili dostupnu literaturu s interneta i iz Gradske knjižnice. Iz razgovora s gradonačelnikom Željkom Kolarom, koji je ujedno i član saborskog Odbora za zaštitu okoliša, doznali su da Sutla ne može biti službeno kupalište jer zbog njezinog statusa ekološki značajnog područja nisu dopuštene nikakve građevinske intervencije, a cijeli tok rijeke uređivat će se u skladu s propisima europske ekološke mreže NATURA 2000. PROGRAM SRIJEDA, 2. svibnja DJEČJI DAN 10 sati - Velika dvorana Grada Klanjca Kazališna predstava Pčelice, pazi Kazališne družine Don Hihot Sportski susreti učenika Osnovne škole Antuna Mihanovića 20 sati - Župna crkva Navještenja BDM Koncert Varaždinskog kvarteta ČETVRTAK, 3. svibnja 19 sati - Galerija Antuna Augustinčića Iz fototeke GAA - Antun Augustinčić (1900. – 1979.) 20 sati - Izložbena dvorana Gradske knjižnice Otvorenje izložbe slika akademske slikarice Maje Vukina Bogović Glazbeni program PETAK, 4. svibnja 17 sati - Župna crkva Navještenja BDM Sv. misa povodom blagdana Sv. Florijana, zaštitnika grada Klanjca i vatrogasaca 18 sati - Velika dvorana Grada Klanjca Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Klanjca Kulturno-umjetnički program Domjenak SUBOTA, 5. svibnja 7 sati - Pepina graba u Drašama Tradicionalni Memorijal ing. Anđelko Petek Pajo u organizaciji ŠRD Sutla 14 sati - Otvoreni turnir u streljaštvu povodom Dana grada u organizaciji SD Predionica 20 sati - Sportska dvorana O.Š. Antuna Mihanovića Klanjec Finalna večer 2. dječjeg festivala Raspjevano sunce u organizaciji Društva Naša djeca Klanjec NEDJELJA, 6. svibnja 9,30 sati - Lovački dom LD Kuna Tradicionalni šahovski turnir povodom Dana grada u organizaciji ŠK Zelenjak 12 sati - Tradicionalni piknik na Cesargradu - za sve posjetitelje - ljubitelje prirode organiziraju HPD Cesargrad, Društvo Naša djeca i Ekološka udruga Japica uz ponudu hrane i pića, glazbeni program i brojne zabavne igre za djecu i odrasle. Rezultat koji ovi mladi aktivisti očekuju, a kako se čini do njega će svojim ozbiljnim pristupom i upornošću sigurno i doći, je to da se na uobičajenom, tradicionalnom mjestu za kupanje na Sutli u Mihanović Dolu češće kontrolira kakvoća vode. Gradonačelnik im je stoga obećao da će Zavod za javno zdravstvo tijekom ljetnih mjeseci češće uzimati uzorke za analizu na GLAS ZAGORJA broj 92 hidrološkoj stanici u Zelenjaku. Osim toga ovo ljeto redovito će se kositi trava, postaviti kontejner za smeće i kemijski WC . Uz suglasnost vlasnika zemljišta, pokušat će se urediti i igralište za odbojku na pijesku. Svoj praktični doprinos dali su već i sami učenici klanječke škole pa je ovogodišnji Svjetski dan voda obilježen čišćenjem obale Sutle od smeća. (S. Ricijaš) 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SVIBNJA 2012. Uređuje Monika Briševac DAN OPĆINE - 25. TRAVNJA 2012. Djelima za bolji Hum Limena glazba Vetropack Straže i humski kuburaši 25. travnja dočekali su goste na najsvečaniji Dan općine Hum na Sutli, zasebne jedinice lokalne samouprave utemeljene 1993. u samostalnoj i slobodnoj RH. Svečanoj sjednici u humskom Domu kulture nazočili su potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić, županica KZŽ Sonja Borovčak, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Klanjca Željko Kolar, pomoćnik U komunalnoj infrastrukturi s ponosom istièem završetak izgradnje i dobivanje uporabne dozvole za ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda s fekalnom stanicom te spojnim glavnim kolektorom na Drajži. Bila je to investicija prva takve vrste u KZŽ, vrijedna oko 7,3 milijuna kuna, a koju su zajednièki financirali Opæina, Hrvatske vode, Vetropack Straža te OMCO Hrvatska – istaknuo je na Sveèanoj sjednici u prigodi Dana opæine humski naèelnik Zvonko Jutriša. ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Jasmin Krizmanić, član Uprave Narodnih novina i načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, predsjednik HGK KZŽ Vid Šanjug, direktor Elektre Zabok Mirko Mužek, direktor Zagorskog Krapina, Pregrada, Đurmanec, Jesenje, Desinić, Zagorska sela. Nazočnima se obratio načelnik Zvonko Jutriša, istaknuvši realizirane projekte u proteklih godinu dana. – U komunalnoj in- vodovoda Željko Hren, župan općine Rogatec gospodin Martin Mikolič, općinski vijećnici, gospodarstvenici, predstavnici osnovne škole, vrtića, zdravstva, vatrogastva, kulture i Crkve, gradonačelnici, njihovi zamjenici kao i načelnici gradova frastrukturi s ponosom ističem završetak izgradnje i dobivanje uporabne dozvole za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda s fekalnom stanicom te spojnim glavnim kolektorom na Drajži. Bila je to investicija prva takve vrste u KZŽ, vrijedna oko 7,3 milijuna kuna, a koju su zajednički financirali Općina, Hrvatske vode, Vetropack Straža te OMCO Hrvatska. S obzirom na to da je projekt bio kandidiran prema IPA – komponenti, objektivno očekujemo povrat dijela financijskih sredstava tijekom ove godine. Izrađen je glavni projekt, te dobivena građevinska dozvola za izgradnju glavnog kanalizacijskog sustava Donji Hum, oduševio je sve prisutne načelnik Jutriša. Svakako treba spomenuti i da je završena značajna faza u izgradnji vodoopskrbnog sustava općine – 24 GLAS ZAGORJA broj 92 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SVIBNJA 2012. Darko Ranogajec, generalni direktor OMCO Croatie Put od završenog Fakulteta strojarstva i brodogradnje 1989. u Zagrebu do današnje pozicije generalnog direktora tvornice OMCO Croatia, obilježen je stalnom željom za učenjem i novim profesionalnim izazovima. Darko Ranogajec svoju je izvrsnost stjecao godinama. Pod njegovim rukovodstvom od 1994. društvo se uspješno probilo na europsko tržište, a istodobno je vodio pregovore s partnerima iz Belgije o kupnji poduzeća. Na zadovoljstvo dioničara, poduzeće je početkom 1997. dobilo novog vlasnika, grupu OMCO, najvećeg europskog proizvođača alata za staklarsku industriju i promijenilo ime u OMCO d.d. Godine 2007. tvrtka je promijenila ime u OMCO CROATIA d.o.o. i od tada posluje pod tim imenom. U desetak godina broj zaposlenih povećan je otprilike 4 puta, sa 100 na današnjih 400, površina proizvodnih prostora otprilike 3,5 puta, sa 3000 m² na 10.500 m², a godišnji promet sa 4,1 milijun eura na 40 milijuna eura. Bez menadžera kakav je Darko Ranogajec i izvrsnih zaposlenika ne bi bilo zapaženih rezultata. Ni lokalna uprava, ni županija, a ni država u cjelini bez ovakvih ljudi i tvornica ne bi mogli stvoriti uvjete za kvalitetan i uspješan razvoj, a time i ostvarivanje željenih ciljeva socijalnog i svekolikog mira. glavni cjevovod do vodospreme Straža. Kako se još moglo čuti, općina Hum na Sutli u cestovnoj infrastrukturi bogatija je za otprilike 1300 metara novih cestovnih pravaca ili obnovljenih i proširenih postojećih dionica općinskih cesta, te oko 800 m obnovljenih županijskih cesta. Izgrađeno je oko 1100 metara pješačkih staza s horizontalnom KZŽ – škole Taborsko, građevinsku dozvolu za dogradnju Dječjeg vrtića Balončica. Izgrađen je i glavni projekt te dobivena građevinska dozvola za adaptaciju općinske zgrade. Bez obzira na sva negativna događanja u društvu, općinsko je vodstvo uz krajnje racionalnu politiku i gospodarenje sredstvima proračuna, provelo značajne projekte. Štefanija Orel Štefanija Orel hrabra je žena čija je zanimljiva i humanitarna priča započela prije 15-ak godina. U njezinom obiteljskom domu žive osobe s teškoćama u razvoju koje je prihvatila i o kojima se predano brine. Bilo je to prije 15 godina kad su iz jednog zagrebačkog centra koji skrbi za djecu s teškoćama u razvoju, nakon svih procedura i dobivenih dozvola, u njezinu kuću poslali troje djece. Kad su njezine kćeri otišle na školovanje u Zagreb, Štefaniji se kuća činila nekako prazna. Zato se potrudila i došla u kontakt s ljudima koji su je uputili kako da udomi neko dijete, a kada je posjetila dom i vidjela djecu koja žele obitelj, nije se predomislila. Danas u njezinom domu svakodnevno vlada radost i veselje. i vertikalnom signalizacijom (uz državnu cestu u Lupinjaku, te uz županijsku cestu G. Hum – M. Tabor), a značajna su sredstva uložena i u kvalitetno održavanje zimske službe. – Velike nade i objektivna očekivanja gajimo prema čelnim ljudima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a glede sanacije državne ceste Kostel – Hum na Sutli, te buduće nove prometnice od centra D. Huma kroz poslovnu zonu Drajža, dodao je humski načelnik. Najvećim i najznačajnijim aktivnostima koje je općina provodila u posljednjih godinu dana treba još pridodati poboljšanje uvjeta za kvalitetnom opskrbom domaćinstava električnom energijom, obnovu zgrade jedne od najstarijih škola na području Priznanja, nagrade i čestitke Svečanost obilježavanja Dana općine ujedno je bila i prigoda da se zahvali zaslužnim pojedincima na zalaganju za dobrobit Općine, za osobite zasluge u razvoju društvenih odnosa i za razvoj gospodarstva. Općinsko vijeće na sjednici održanoj 4. travnja donijelo je odluku da se nagrade u vidu priznanja i novčanog iznosa od 5.000 kn dodijele dugogodišnjem generalnom Dragutin Špiljak, umirovljeni direktor Vetropack Straže Potomak je obitelji koja je svoju egzistenciju vezivala uz Stražu, tvornicu stakla, baš kao i mnogi žitelji Huma na Sutli. Po struci diplomirani inženjer strojarstva, gospodin Špiljak gotovo je cijeli svoj radni vijek proveo u staklarstvu. Kronološki gledano, za generalnog direktora tvornice stakla izabran je 1992., a to je bio trenutak kad je poduzeće prolazilo kroz svojevrsnu krizu. Da bi se kriza nadvladala, Dragutin Špiljak uveo je revolucionarne promjene, što je, prije svega, podrazumijevalo cjelokupni reinženjering poslovanja, izvoz pod svaku cijenu, te potragu za strateškim partnerom koji će tvornici omogućiti dokapitalizaciju i brzo operativno, tehnološko i poslovno restrukturiranje. Nadalje, od 1996. počinje snažna investicijska ekspanzija, kada tvornicu preuzima švicarski Vetropack. Angažman i dobra koordinacija Dragutina Špiljaka sa zaposlenima, pokazali su se vrlo efikasnima, što potvrđuju i brojna postignuća, odnosno nagrade za rad. Dragutin Špiljak, dugogodišnji glavni direktor i predsjednik Uprave, s prvim danom 2012. otišao je u mirovinu. direktoru Vetropack Straže koji je otišao u mirovinu Dragutinu Špiljaku, generalnom direktoru OMCO Croatie Darku Ranogajcu i Štefaniji Orel koja je u svom domu zbrinula osmero ljudi s teškoćama u razvoju. Direktori spomenutih tvornica predstavljaju ponos humskog i hrvatskog gospodarstva, a na sjednici su uz riječi zahvale, donirali svoje novčane iznose Štefaniji Orel, odnosno DVD-u Hum-Prišlin. Također, Općina je uz svoj Dan dodijelila 5.000 kn Općoj bolnici Zabok za pomoć opremanja rodilišta, a uz Dan općine vijeće je donijelo odluku i da se nagrade tri najbolja učenika srednjih škola s iznosom od 2.000 kuna i tri najbolja studenta s iznosom od Hrvoju Ivančiću nagrada Rikard Jorgovanić Ovogodišnji dobitnik književne nagrade Rikard Jorgovanić je Hrvoje Ivančić za književni uradak Dunavski blues: Čamcem od Zagreba do Crnog mora. Svečana dodjela bila je na književnoj manifestaciji Dan Rikarda Jorgovanića u Humu na Sutli. Spomenuta manifestacija bila je dio višednevnog programa povodom Dana općine Hum na Sutli. GLAS ZAGORJA broj 92 po 3.000 kuna po završetku akademske 2011./12. godine. Nagrade prema ovoj Odluci bit će realizirane putem Javnog poziva za dostavu prijedloga. U obraćanju gostima, županica Sonja Borovčak pozdravila je brigu o novorođenima, djeci predškolskog i školskog uzrasta, pripomoć učenicima, subvencioniranje prijevoza, te stipendiranje učenika pri čemu općina Hum na Sutli prednjači u KZŽ. Osvrnuvši se na realizirane projekte, uvaženi potpredsjednik Sabora Milorad Batinić pohvalio je vodstvo Općine, realizirane programe s obzirom na iznos proračuna, potvrdivši da su unatoč svemu Hum na Sutli, Zagorje i Hrvatska raj na zemlji. U prigodnom glazbenom programu svečanost Dana općine uveličali su učenici OŠ Viktora Kovačića, Glazbene škole Pregrada, te Mješoviti pjevački zbor KUD-a Rikard Jorgovanić uz pratnju Fortuna banda. Bogati kulturni, zabavni i sportski program u Humu na Sutli započeo je 16. i trajao do 29. travnja. 25 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SVIBNJA 2012. U sportskom duhu završio Dan općine Dječji dan Posljednjeg dana bogatog programa održan je i lovački turnir, leteća meta. Prvo mjesto ekipno pripalo je ekipi Lisica, Veliko Trgovišće. Drugo mjesto Slovenj Gradecu iz SLO, a treće mjesto Lovačkom društvu Srndać, Hum na Sutli. Pojedinačno je najbolji bio Goran Križanec, dru- go mjesto osvojio je Darko Hlupić, a treće mjesto Mladen Križanec. Kategorija fair play pripala je Ivici Juričanu iz Desinića. Turnir je otvorio načelnik Zvonko Jutriša u jutarnjim satima kod Lovačkog doma na Videžu, a potrajao je sve do poslijepodnevnih sati. Ribički turnir Na ribnjaku Drajža održan je ribički turnir, kao posljednji program uz Dan općine Hum na Sutli. Organizatori su zadovoljni odazivom, okupilo se 27 natjecatelja, a sveukupno oko 40-tak posjetitelja. Prvo mjesto osvojio je Dalibor Skosples, sa ulov- I najmlađi su u bogatom kulturno zabavno sportskom programu imali svoj dan. Održana je eko patrola Dječjeg vrtića Balončica kao i otvoreni dani vrtića i OŠ V. Kovačića. Za tu je prigodu pripremljen bogat program koji se sastojao Slavljenički koncert Sotelije od izložbe: 150 godina školstva u Humu na Sutli i Poljska u našoj školi. Održana je i prezentacija školskih projekata – tradicijska jela i običaji našeg kraja, sličnosti i razlike tradicijskih kuhinja Hrvatskog zagorja i Regie Mazowietzkie. 26 ljenih 4 400 grama ribe, drugo mjesto osvojio je Branko Kučiš sa 2 940 grama, dok je treće mjesto osvojio Zvonimir Boršić, koji je ulovio 2 900 grama ribe. Nakon ribičkog turnira, druženje su nastavili uz kotlovinu i roštilj. Program uz Dan opæine upotpunile su i èlanice ŽVA Sotelije, koje djeluju pri KUD-u Rikard Jorgovaniæ i svojim su mještanima uz 5 godina djelovanja poklonile isto tako besplatan ulaz na njihov slavljenièki koncert. Posjetitelji su mogli uživati u pjesmama s drugog nosača zvuka, promo cd-a popularnog ženskog ansambla. Riječ je o pjesmama: Nebeska mati, On dolazi, Tak sam srečna kaj te imam, Denes, Misel na tebe, Daj mi povej, Da sem ti z lasima zvezala roke, Čekala ja nebum. Uglavnom su snimljene u posljednje dvije godine, a neke i izvedene na ZGF Krijesnica, GLAS ZAGORJA broj 92 udomaćile su se kod Humčana, ali i Sotelijinih poklonika diljem Zagorja gdje su djevojke gostovale. Na koncertu su nastupili i vokalna grupa Vitis iz Slovenije, TS Savski valovi iz Zaprešića, umjetnički voditelj Sotelije Siniša Miklaužić, Krešimir Cipan, mladi glazbenici Dino i Karla Miklaužić, te Tamburaški orkestar KUD-a Mihovljan. OPÆINA HUM NA SUTLI 01. SVIBNJA 2012. GOSPODARSTVO Novim investicijama do kvalitetnijih proizvoda Cjelokupno zemljino stanovništvo koristi staklo kao prirodni proizvod dobiven od pijeska, sode i kalcita. Staklo ne utjeèe na proizvod u njega upakiran, nepropusno je, a okusi i arome ostaju iste. Ta svojstva stakla, uz izvrstan menadžment s vizijom razvoja tvrtke, rezultirali su u 2011. proizvodnjom rekordnih 242,9 tisuæa tona ambalažnog stakla u Vetropacku Straži. Vetropack Straža tvornica stakla d.d. iz Huma na Sutli jedini je proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. Na sjednici Nadzornog odbora i Skupštine Vetropack Straže usvojeni su rezultati poslovanja tvrtke u 2011. i sa zadovoljstvom konstatirano: Prodano je 920,3 milijuna boca i staklenki, od čega je gotovo 70% plasirano na izvozna tržišta. Ostvaren je ukupan prihod od 711,3 milijuna kuna, te neto dobit od 76 milijuna kuna. Na tri staklarske peći i 11 linija je tijekom 2011. proizvedeno rekordnih 242,9 tisuća tona ambalažnog sta- U svijetu se dnevno proizvede preko 500 milijuna staklenih boca, a godišnje se baci gotovo 100 milijardi boca. Potrebne su samo tri staklene boce da bi se dobio kilogram stakla koji možemo reciklirati. S energijom koju uštedimo recikliranjem jedne boce žarulja od 100 W svijetli 4 sata. U Švicarskoj se reciklira 96% OTPADNOG STAKLA, U Hrvatskoj 58%. (www.vetropack.com) KULTURA Glad za kazalištem Kulturnih dogaðaja od 16. do 29. travnja u Humu na Sutli nije nedostajalo. Zaredala su se dogaðanja, a humska je publika domaæe i vanjske goste izvoðaèe, doèekivala prepunom dvoranom i nagraðivala pljeskom. Monodrama Ljubomira Kerekeša Dimnjačar, prvo je gostovanje GFUK-a u općini Hum na Sutli. Da su Humčani gladni za kazalištem, pokazali su popunivši sva mjesta, pa bi ovakve večeri i ubuduće zasigurno rado posjećivali. Dimnjačarske priče i dogodovštine ispričane jednostavnim jezikom malog čovjeka, garnirane bogatim lokalnim pučkim izričajem vrlo lako uspostavile su komunikaciju s auditorijem. Tako je i protagonist ove monodrame neprestance mamio iz humskog gledateljstva salve smijeha. kla (231,6 tisuća tona u 2010). Inače, Vetropackova strategija bavljenja staklom jest strategija širenja i čuvanja. Cilj im je zadržati vodeću poziciju na domaćim tržištima – uz jako regionalno učvršćivanje. Od 1996. Humska tvornica u vlasništvu je švicarskog Vetropacka, koji ima još i tvornice stakla u Švicarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i Ukrajini. Svoje proizvode isporučuje u sve države bivše Jugoslavije, a preko sestrinskih staklana prodaje i u sve druge europske zemlje. Renovirana staklarska peć Početkom travnja ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy i ministar Pomorstva prometa i veza tada župan Siniša Hajdaš Dončić, te brojni gosti Vetropacka, poslovni partneri nazočili su svečanosti zabijanja klina kao posljednjeg momenta u renovaciji staklarske peći. Remont peći za proizvodnju bijelog stakla najveća im je ovogodišnja investicija koja iznosi 170 milijuna kuna, odnosno oko 22,5 milijuna eura – rekao je generalni direktor Vetropack Straže Tihomir Premužak. Peć je građena prema najsuvremenijoj tehnologiji koja će osigurati višu kvalitetu proizvoda, smanjit će se potrošnja energije u procesu taljenja stakla i emisije otpadnih plinova, a poboljšat će se uvjeti rada. Minisitrica Holy, kuma GLAS ZAGORJA broj 92 peći, istaknula je da je vesele ovakvi projekti, jer oni govore da gospodarstvo i zaštita okoliša ne moraju biti u neprijateljstvu i suprotnosti. Od svog je domaćina dobila simboličan poklon, staklenku ispunjenu raznobojnim staklenim kršem, uz želju da novi pravilnik o zbrinjavanju ambalažnog otpada (koji je upravo u izradi) rezultira većom stopom recikliranja stakla u našoj državi. Staklo se, naime, može 100% reciklirati. Već proizvedeno staklo može se preliti bezbroj puta i pri tome ostaje isto, a od 1 t starog stakla uz malo energije dobije se 1 t novih staklenih boca. Recikliranje stakla znatno doprinosi očuvanju okoliša. Peć 63 će nakon remonta zadržati isti nominalni kapacitet od 320 t/dan (5 linija, 50 sekcija), a ovim će se projektom u sljedećih 11 godina osigurati potrebna količina bijelog stakla za Vetropackova tržišta. Tvrtka Vetropack Straža zapošljava 620 ljudi, posluje prema načelima društveno odgovornog poslovanja, ima dobre odnose s lokalnom zajednicom, pravovremeno ispunjava svoje obaveze prema poslovnim partnerima i državi, vodi brigu o okolišu. Početkom godine sklopljen je kolektivni ugovor (opet na 5 godina) kojim su zaposlenicima zagarantirana zavidna materijalna prava. 27 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. SVIBNJA 2012. OPĆINSKO VIJEĆE KULTURA Izbori u Mjesnim odborima Promocija Marijinog CD-a Izmeðu ostalog, na zadnjoj sjednici vijeænici svetokriške Opæine uskladili su odluku o Mjesnim odborima s novim zakonom o upravi. Na području Općine Sveti Križ Začretje, više ili manje uspješno djeluje 19 mjesnih odbora. S obzirom na to da su već prošli rokovi za izbore u mjesnim odborima, vijećnici su donijeli odluku kojom se usklađuje njihov rad s novim Zakonom o mjesnoj upravi, posebno u dijelu gdje je bila pozicija poglavarstva, sada se pojavljuje načelnik. Po objavi ove odluke u Županijskom službenom glasniku, na prvoj sljedećoj sjednici donijet će se odluka o raspisivanju izbora u svih 19 mjesnih odbora. – Imali smo želju i na neki način prošli političke međustranačke konzultacije, smanjiti broj mjesnih odbora, međutim, stav je građana i svih koji su sudjelovali u raspravi, pa i Vijeća mjesnih odbora da treba zadržati sadašnju organizaciju od 19 mjesnih odbora – rekao nam je načelnik Ivan Kranjčić. To je velik problem, jer mjesni odbori u skladu s našim zakonima imaju status pravne osobe, moraju imati svoj žiroračun pa mala proračunska sredstva koja se ostvaruju posljednjih godina, podijeliti na 19 dijelova, dosta je teško. Zakonodavac će ubuduće morati voditi računa da neke stvari koje su u praksi neprovedive uskladi sa stvarnošću. Istovremeno treba prići decentralizaciji lokalne samouprave na području Republike, ne samo u segmentu spuštanja obveza na lokalnu samoupravu već i u segmentu decentralizacije prihoda, kako bi lokalna samouprava mogla planirati i vlastiti razvoj infrastrukture i gospodarstva – mišljenja je Kranjčić. Sredinom travnja, u Muzeju Žitnica održan je koncert i promocija CD-a pijanistice Marije Mikuliæ Štimac. Rođena je u Zagrebu, a diplomirala je na petrogradskom Konzervatoriju Rimski-Korsakov. Naziv magistre umjetnosti potvrdila je na Hochschule für Musik u Grazu i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao članica Hrvatskog društva glazbenih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika nastupala je u Rusiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji, Austriji kao i u mnogim hrvatskim gradovima, solistički i u komornim sastavima. Nastupala je na domaćim i inozemnim festivalima. Od 2002. surađuje s japanskim violistom Ma- satoshijem Hiranom s kojim je u više navrata nastupala u Hrvatskoj te u Japanu, a prošle godine i u Svetom Križu Začretju. U 2011. osniva Umjetničku organizaciju art Novi s kojom u svojstvu umjetničkog ravnatelja organizira Međunarodni festival klasične glazbe u Novom Vinodolskom. I na kraju treba spomenuti suradnju s Darkom Berovićem, koji je snimio CD u Muzeju Žitnica i zbog čega je došlo i do promocije. Na programu su bila djela J. Brahmsa i R. Schumanna. OPĆINSKO VIJEĆE Ciljana izmjena prostornog plana Na zadnjoj sjednici vijeænici opæine Sveti Križ Zaèretje donijeli su odluke o pokretanju postupka ciljane izmjene prostornog plana, potaknute dopisom Ministarstva graditeljstva i zahtjevom nekih investitora s podruèja Opæine. Naime, ciljana izmjena prostornog plana odnosi se na dio u Mirkovcu, gdje su u jednom dijelu izostavljeni nekadašnji pogoni Renove, kao lokacija za razvoj gospodarstva. S pretežito građevinske zone treba prijeći u pretežito poduzetnički dio izgradnje, da bi omogućili širenje ova tri pogona na toj lokaciji jer bi bilo preskupo njihovo premještanje negdje drugdje. Također, drugi dio ciljane izmjene koji je tražilo Ministarstvo graditeljstva, kao i Županijski zavod za prostorno planiranje odnosi se na lociranje područja na kojemu će se moći graditi solarne elektrane. Naime, osim na halama u gospodarskoj zoni ili u zoni uslužnih djelatnosti ili na privatnim objektima moći će se graditi na obrađenom zemljištu, no potrebno 28 je uskladiti cijelu strategiju prostornog planiranja sa Županijskim zavodom za prostorno planiranje, jer bi jednak tretman trebao biti u svim lokalnim jedinicama. Konkretno, imamo zahtjev jednog investitora koji želi graditi solarnu elektranu na zemljištu na kojem je vlasnik, snage oko 10 kilovata – ističe načelnik Ivan Kranjčić – a temeljem sadašnjeg prostornog plana teško je odrediti tu lokaciju i nadležni organi koji odobravaju gradnju to neće moći učiniti bez prethodne izmjene plana. Vjerujemo da će izmjene prostornog plana biti dovršene u idućih 6 mjeseci, iako je vrijeme takvih postupaka i dulje, no ciljana izmjena ne predviđa institut prethodne javne rasprave, pa je cijeli postupak olakšan. OBRAZOVANJE Ana i Željka na državno natjecanje iz biologije Nakon sudjelovanja i uspješne prezentacije samostalnog istraživačkog rada na Županijskom natjecanju iz biologije, učenice Osnovne škole Sveti Križ Začretje Ana Piljek i Željka Mihovilić pozvane su na Državno natjecanje iz GLAS ZAGORJA broj 92 biologije koje će se održati u Poreču i Vrsaru od 7. do 10. svibnja ove godine. Učenice će na natjecanju prezentirati svoj rad pod nazivom Učestalost sojeva zagorskog purana na području Općine Sveti Križ Začretje. OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. SVIBNJA 2012. KULTURA Kak taubeka dva I ove godine, treæi put za redom, održana je u Žitnici Veèer zavièajne poezije Oèeme kaj vrnuti nazaj. Ovogodišnja manifestacija je bila posvećena ljubavnim pjesmama te je opravdano nosila naziv Kak taubeka dva. Večer su osmislile i organizirale pedagoginja Nevenka Sinković i knjižničarka Kristina Varžić uz pomoć učiteljica Štefanije Roškar, Monike Šalec i Tatjane Majdak. Čitani su stihovi svetokriških pjesnika (Ljubica Komljenović, Verica Jačmenica Jazbec, Miroslav Lovrenčić) te sadašnjih i bivših učenika. Program su vodili učenici Filip Vorih i Melani Ptičar, a stihove na svetokriškom kajkavskom interpretirali su također učenici škole. Na gitari su nastupali učenici Mihael Kotarski i Klara Mihovilić koje uči učitelj Darko Mađar te učenik Franjo Veček. Događaj su svojom pjesmom uveličali ŽVS Kirjales i Kontrabend koji su uzvanike nastavili zabavljati i uz prigodan domjenak. Svetokriški govor i pjesnici dio su naše nematerijalne kulturne baštine u čije očuvanje trebamo uložiti napor jer jednom izgubljeno i zaboravljeno više nećemo moći vratiti niti nadoknaditi. Zbog toga je bitno da se u organiziranje ovakvih događaja uključuju i najmlađi čime se možda i kod njih pobudi svijest o tome. Manifestaciji su se odazvali spomenuti pjesnici i brojni mještani. Toliki odaziv je potvrda uspješnosti dosadašnjih Večeri kao i pokazatelj potrebe da se organiziraju ovakvi i IN MEMORIAM U pripremi intervjua s vlasnikom respektabilnih godina, neprocjenjive zbirke antikviteta, glavom poznate svetokriške obitelji Jačmenica, život je odlučio podvući crtu, neopozivu, punu, konačnu, ispod koje nema riječi ni pogovora. Samo sjećanja. Stjepan Jačmenica OBRAZOVANJE Sortiranje otpada U Osnovnoj školi Sveti Križ Zaèretje održane su edukativne radionice o selektivnom odlaganju otpada koje provodi Javna ustanova za upravljanje zaštiæenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije. U radionici su sudjelovali učenici četvrtih razreda, a bila je to prilika da se dobro zabave i nauče puno novih informacija o postupanju s otpadom. Sav otpad ne mora biti smeće i njegovim pravilnim rukovanjem može se pomoći u očuvanju prirode koja nas okružuje. Cilj ovog projekta je zaštita prekograničnog područja kroz sanaciju divljih deponija uz podizanje svijest lokalnog stanovništva o zaštiti okoliša, kako bi se smanjili ekološki rizici i postojeće zagađenje. Projektom REMEDISANUS određe- ne su aktivnosti, a jedna od njih je i provođenje radionica u osnovnim školama KZŽ sa ciljem obuke učenika o mogućnostima ponovne uporabe otpadnih materijala odnosno sortiranju otpada. Pri tome se Županija opredijelila na održavanje radionica u četvrtim razredima unutar nastavnog programa prirode. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ sudjeluje u projektu održavanjem edukativnih radionica za učenike u 20 osnovnih škola. slični događaji koji potiču održavanje tradicije mjesta. 1. svibnja 1920. - 8. travnja 2012. Imati godine, a ne biti star, imati znanje, a ne biti čangrizav, posjedovati zavidno sjećanje, a njime ne opterećivati slušače - što više, i u godinama 90+, bio je poželjni sugovornik, ponosni tata dviju kćeri, liječnica Nadice i Verice, djed unučice Doroteje, vlasnik jedinstvene zbirke antikviteta. Od početka naukovanja 1935. zanimao se za starine. Nadahnuće mu je dao otac, pričama o svom životu i službi kod baruna Geze Raucha na vlastelinstvu Šenjugovo, današnjem Švaljkovcu. Kad je krajem sedmog desetljeća 19. st. filoksera u potpunosti uništila zagorske vinograde, upravitelj imanja, otac Marije Jurić, poslao je njegovog oca na Gospodarsko učilište u Križevce na tečaj za obnovu vinograda. Otada je radio na pripremi cjepova za nove nasade na vlastelinstvima širom Zagorja. Još u ranoj mladosti, prateći oca, dječaku se svidjela ideja da pokuša skupiti i tako sačuvati predmete iz tih i ranijih vremena. Čeprkajući po ostacima ostataka, osobito u poratnim godinama, spasio je mnoge stvari koje su danas u njegovoj zbirci, a bile bi nepovratno izgubljene. Kasnije je odlazio na sajmove i kupovao starine. Njegova zbirka sadrži preko sto komada hladnog i vatrenog oružja, te pokućstva uglavnom iz GLAS ZAGORJA broj 92 19. st. Najveći dio predmeta obnavljao je sam. Ima tu i predmeta iz kamenog, bakrenog i željeznog doba, starih pisama, povelja, fotografija…. Knjiga dojmova Liber amicorum popunjena je riječima hvale i divljenja, potpisima brojnih znatiželjnika sa svih strana svijeta, među njima Josipa Adamčeka, Franje Tuđmana, Fredija Kramera, Žarka Dolinara, brojnih znanstvenika i studenata. To je bio njegov način promidžbe mjesta koje je davno nekad odabrao za svoje mjesto pod suncem, mjesta koje je, uz rodni Komor, volio najviše na svijetu. Prostor za bogatu zbirku je skučen, no, on je svakome htio pokazati ono što ga je zanimalo. Nadao se da će doživjeti dan kad će svoju zbirku vidjeti u odgovarajućem prostoru, uz mogućnost stvaranja stalne izložbe. Vjerovao je da njegov rad sakupljača vrednota iz prošlosti još nije završen. Kao klatno na njihaljci sata smjenjuju se sezone, prolaze ljudi i vremena. U kući obitelji Jačmenica nedaleko svetokriškog pijaca, prolaznost je zarobljena u vremenu. Mnogi će se diviti neprocjenjivim vrednotama, mnogi dalekovidnosti kućedomaćina i vitalnosti do njegovih zadnjih ovozemaljskih dana. Mnogi su zakasnili zatražiti recept dugovječnosti i vitalnosti - kao da to tkogod zaista posjeduje. U slučaju Stjepana Jačmenice bila je to neponovljiva mješavina entuzijazma, istinskog domoljublja i zdravih zagorskih gena. U obitelji, među Svetokrišćanima i širokom krugu znanaca, ostala je praznina, ali i neizbrisiv trag za čovjekom neupitnog poštovanja, zasluženog visokom moralnom i etičkom razinom postojanja. 29 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. SVIBNJA 2012. Uredio Elvis Lacković OPĆINSKA UPRAVA Načelnik zadovoljan izvršenjem proračuna Na dnevnom redu sjednice Vijeæa Opæine Marija Bistrica prihvaæeno je izvršenje proraèuna za 2011. Načelnik Općine Stjepan Muhek izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je izvršenje proračuna gotovo 95%. Od planiranih 12,851.000 kn ostvareno je u prihodovnoj strani 12,207.752,68, a u rashodovnoj 11,716.518,62, što je 91,17%. Ostatak od 421.234,06 kn prenesen je u ovu godinu, a riječ je o strogo namjenskim sredstvima, koja će se utrošiti na komunalnu infrastrukturu. Načelnik je podnio izvješće u kojemu je između ostalog naglasio kako je Općina u 2011. radila sukladno mogućnostima i interesima. Napomenuo je kako se i u ovim teškim vremenima izvode radovi na komunalnoj infrastrukturi. Tako se kraju privodi izgradnja Kolektora II, a u tijeku je izgradnja UDRUGE i projektiranje dodatne vodospreme od 600 m3 na području Cerina, čime će se omogućiti daljnji razvoj vodoopskrbe Općine. U isto vrijeme radi se na projektu vodoopskrbe naselja Laz, a u planu je i izgradnja nogostupa od škole na Lazu do Plasišća. Planira se i nasta- vak radova po pitanju odvodnje izgradnjom glavnog kolektora MB-1 u dužini oko 4 km, za koji postoji sva potrebna dokumentacija koja se nalazi u Hrvatskim vodama, kao i završetak projekta odvodnje u dužini od 22,8 km u Općini Marija Bistrica. VATROGASCI Festival žudija 2018. u Mariji Bistrici Održana Skupština DVD-a Laz U subotu 14. travnja održana je redovna skupština DVD-a Laz, koje djeluje pri Vatrogasnoj zajednici Opæine Marija Bistrica. Jednoglasno su prihvaæena izvješæa o radu društva u prošloj, kao i planovi za ovu godinu. Bistrièki kuburaši gostovali su na Festivalu žudija, stare tradicije èuvara Kristova groba, koji se nakon šest godina, ponovno održao u Vodicama na Uskrsni ponedjeljak. Ove godine održano je 12. izdanje festivala, koji se održava svake godine u drugoj župi u kojoj se njeguje ta stara tradicija. Ovogodišnji festival održan je i u prigodi proslave stote obljetnice Vodičkih žudija. Program, koji je započeo 31. ožujka brojnim manifestacijama, svečano je završio na Uskrsni ponedjeljak, okupivši rekordno velik broj žudija, njih oko tisuću iz tridesetak južnohrvatskih župa. Ono što Zagorje povezuje s ovim festivalom je sudjelovanje Bistričkih kuburaša, koji predstavljaju Svetište Majke Božje Bistričke iz Marije Bistrice. Riječ je o članovima Udruge kuburaša Barun Hellenbach iz Marije Bistrice. Bistrički kuburaši već nekoliko godina, čuvari su Isusova groba u Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, a na ovom festivalu sudjelovali su 4 puta. Predsjednik Udruge Željko Milički prisjeća se da su prvi put sudjelovali na festivalu u Kninu 2009., pa potom u Metkoviću, te prošle godine u Tisnom. – Već od prvog sudjelovanja u Kninu, kada smo imali prve tri djevoj- 30 ke sudionice festivala, mi smo izrazili spremnost organizirati festival u Mariji Bistrici – napomenuo je Milički, koji je ovu suradnju dogovarao s organizatorima koje predvode Šime Strikoman, Luka Lipić i Marko Juričev Martinčev. A upravo je ove godine potvrđeno da će se 2018., kada je na rasporedu ponovno vodički termin, festival održati baš u Mariji Bistrici. Naime, ova generacija Vodičkih žudija želi pokloniti sljedeći festival upravo kuburašima iz Marije Bistrice. – Bit će to prvi put da se festival seli na kontinent i mi smo zbog toga ponosni i sretni – dodao je Milički. Inače, Udruga kuburaša Barun Hellenbach, kojoj je na čelu, osnovana je 2003., trenutno broji 40-ak članova, od čega 28 aktivnih, koji redovito sudjeluju na mnogim smotrama i raznim manifestacijama diljem Zagorja, ali i šire. Ovom prigodom, kad je u pitanju festival žudija, mi smo zapravo kuburaši – predstavnici Svetišta MBB, tj. na neki smo način uzdignuti iznad same udruge – zaključuje Milički. U 2011. DVD Laz nije imao ni jednu intervenciju, što govori o dobroj preventivi. Sve više se pažnje u ovom društvu polaže i na rad s mladima, pa trenutno društvo od ukupno 71 člana ima i 10 pripadnika vatrogasne mladeži i 13 pripadnika djece od 6 do 12 godina, koja su u prošloj godini sudjelovala i na ukupno četiri natjecanja. Izdvajamo 3. mjesto na natjecanju u Glavničici. Članovi DVD-a Laz sudjeluju i u brojnim vjerskim događanjima, kako u svojoj župi Svetih Andrije i Mateja na Lazu, tako i u Svetištu MBB. U tijeku je i obnova i uređenje Vatrogasnog doma, spremišta i okoliša. Na samoj skupštini dodijeljena su i priznanja za 10 godina rada u društvu a dobili su ih Krešimir Dijanić, Josip i Vedran Dolčić, Tomislav Kušt, Ivan Mikuš i Kruno Hrastović. Skupštinu su pozdravili član predsjedništva Vatrogasne zajednice KZŽ Vladimir Juriša, predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica Stjepan Skuliber, župnik na Lazu vlč. Ivan Jakopović, predstavnici prijateljskih vatrogasnih društava kao i KUD-a Laz. OBRAZOVANJE Uskršnja radionica PŠ Globočec Učenici PŠ Globočec, OŠ Marija Bistrica u sklopu nastave u prirodi sudjelovali su i na zanimljivoj Uskršnjoj radionici u Knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Dvadesetdva učenika od prvog do četvrtog GLAS ZAGORJA broj 92 razreda, pod vodstvom učiteljica Tatjane Flegar-Galoić i Irene Kukolja oslikavali su pisanice i izrađivali košarice. Pomogli su im i ravnateljica Knjižnice Mira Pižir, kao i djelatnica Ivana Belko. ZAGORJE MAJKE SVETIŠTE INFO BOŽJE BISTRIÈKE 01. SVIBNJA 2012. Svete mise kroz tjedan u Svetištu su u 10.30 i 18 sati, nedjeljom u 7.30, 9, 11 i 18 sati Prije svake sv. mise prilika je za sakrament ispovijedi. Duhovna obnova 23.- 25. svibnja u 18 sati Predvodi vlč. Dražen Radigović 1. V. SVIBANJSKO HODOČAŠĆE ŽUPA ZAGREBAČKE DUBRAVE 5. V. HODOČAŠĆE "KRUNIČARA" 7. V. HODOČAŠĆE SPORTAŠA 12. V. HODOČAŠĆE BJELOVARSKOKRIŽEVAČKE BISKUPIJE Sveta misa u 11 sati 13. V. HODOČAŠĆE HRVATSKE PROVINCIJE DRUŽBE ISUSOVE Sveta misa u 11h 19. V. HODOČAŠĆE MOLITVENIH VIJENACA KRALJICE OBITELJI Sveta misa u 11 sati 20. V. VII. VAZMENA NEDJELJA HODOČAŠĆE VATROGASACA 26. i 27. V. DUHOVSKO HODOČAŠĆE HODOČAŠĆE VJERNIKA SRIJEMSKE BISKUPIJE Počela hodočasnička sezona Počela je hodočasnička sezona u Hrvatskom nacionalnom Svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Tradicionalno na početku sezone, na Bijelu nedjelju, Majci Božjoj Bistričkoj, hodočastili su župljani župe sv. Jurja Gornja Stubica, a uz njih i župljani župa sv. Šimuna i Jude Tadeja Markuševec, sv. Petar Orehovec, sv. Mihael Miholec i Uznesenja BDM Gornja Rijeka. Središnje misno slav- GLAS ZAGORJA broj 92 lje – zaziv Duha Svetoga na početku hodočasničkog ljeta – predvodio je vlč. Luka Slijepčević, župni vikar u župi Marija Bistrica, a propovijedao je, nadahnuto kao i uvijek, vlč. Dražen Radigović, supsidijar u bistričkom Svetištu. Sezona hodočašća i ove će godine svoj vrhunac imati na Svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, kada se u Mariji Bistrici okuplja više desetaka tisuća hodočasnika. 31 OPÆINA LOBOR 01. SVIBNJA 2012. UDRUGE Vuzem h Loboru Viteško Društvo Svetog Križa i ove godine organiziralo je manifestaciju Vuzem h Loboru kojoj je prvi put dodan uskršnji koncert istoimenog naziva. Naime, Viteško Društvo kao svoje poslanje preuzelo je kao posebnost štovanje Velikog tjedna, tako da sudjeluje u svakodnevnim misnim obredima tijekom Velikog četvrtka, petka i subote stražareći KULTURA kraj Kristova groba, u svojim svečanim odorama iz doba Ilirskog preporoda, što i inače daje posebnu notu djelovanju župe Svete Ane i Joakima. Osim stražarenja koja se provode svih dana Velikog tjedna sudjeluju i u drugim obredima, puno zahtjevnijim od nedjeljnih misa tijekom godine. Da bi vitezovi bili za njih spremni, prvo slijedi duhovna obnova na Veliki četvrtak, koju počinju svetom ispovjedi upriličenom samo za njih, a svake godine imaju čast sudjelovati i u obredu pranja nogu. Na Veliki petak organizira se klanjanje, te noćni križni put, od crkve Svete Ane, puteljkom kraj crkve Svetog Antuna do Majke Božje Gorske gdje i završava obred. Na Veliku subotu se čuvari Kristova groba, nakon objave zvona koja nagovijeste Kristovo uskrsnuće, povuku. U samo praskozorje Uskrsa na ranoj misi gromoglasnim pucanjem iz svojih pištola, vitezovi navješćuju najveći kršćanski blagdan. Običaj uskrsnog strijeljanja u Loboru datira od 1524. kada je Petar Keglević dobio vlastelinstvo Lobor, te je u uskrsno vrijeme slao naoružanu počasnu četu u loborsku crkvu, čuvati Kristov grob. U prostoru pokraj crkve stoljećima se održava ogašavanje pištola na uskrsno jutro te tijekom samoga Uskrsa, kao i na uskrsni ponedjeljak. Djelić Vuzma h Loboru, Loborci odnedavno dijele s Belčanima kao što su to i nekada činili. U popodnevnim satima uveličavaju njiho- vu uskrsnu procesiju, koja počinje i završava njihovim nastupom. Nakon belečke procesije ove godine organizira se 1. uskršnji koncert Vuzem h Loboru koji je svojim dragim gostima organizirao tamburaški orkestar Viteškog Drustva Svetog Križa, uz izvođenje sakralnih, narodnih i zabavnih melodija primjerenih mjestu i vremenu. Održano je ocjenjivanje vina članova Udruge Klijet iz Lobora. Od 59 uzoraka vina, dodijeljeno je 7 zlatnih odličja, 23 srebra, 15 bronci i 7 priznanja dok je 7 vina neocijenjeno. Ovogodišnjim šampionom proglašeno je miješano crno vino Željka Pri- bolšana, koji je uz to dobio još 2 zlata, a među loborskim vinarima istim su se odličjem okitili Milivoj Raškaj, Stjepan Cesar, Mladen Horvat i Franjo Spevec. Svečano uručenje diploma i priznanja ovogodišnje Vinarijade u Loboru se očekuje za oko mjesec dana. Loborčani najbrojniji u Vodicama Nakon kratkog odmora vitezovi su gostovali u Vodicama, gdje su sudjelovali na festivalu Žudija, tj. Čuvara Kristova groba, u jedno sasvim drukčije okruženje, kao posebna atrakcija s kontinenta. Loborska delegacija bila je najbrojnija u Vodicama, rekao nam je Andrija Smetiško, predsjednik Viteškog društva, jer su s njima putovale Loborske mažoretkinje i Puhački orkestar DVD-a. Zajedno su promovirali župu Svete Ane, općinu Lobor i Krapinsko-zagorsku županiju, kao kulturnu, vjersku i turističku destinaciju. Dimnjačar besplatan za VINARSTVO Ocijenjena loborska vina članove udruga Loborèani su i ove godine mogli u svom mjestu pogledati jednu od predstava GFUK-a. U Društvenom domu predstavio se Ljubomir Kerekeš sa svojim proslavljenim Dimnjačarem. Punih 20 godina ova predstava svojom ne- 32 posrednošću lako dopire do svojih gledatelja. Tako je bilo i u Loboru, gdje su besplatan ulaz imali članovi loborskih udruga. GLAS ZAGORJA broj 92 OPÆINA LOBOR 01. SVIBNJA 2012. GLAZBA Purga promotor loborskog kraja Purga je osnovana u ožujku 2011., a s radom je aktivno započela u lipnju. Njen voditelj i idejni tvorac Damir Hubak poznati je zagorski glazbenik koji je već svoje iskustvo ugradio u osnove Loborfesta. Osnovana je s namjerom njegovanja izvornih zagorskih skladbi, s naglaskom na zaboravljene melodije i na četveroglasno pjevanje. – Ne, nećemo mi biti kopija dalmatinskih klapa, spremno odgovara na provokativno pitanje. Dalmatinske klape dio su svog podneblja i ono po čemu im želimo nalikovati, njihova je tradicija kvalitetnog klapskog pjevanja. I u Zagorju se višeglasno pjevalo, možda manje poznato, no bogata tradicija nameće zadaću njegovanja glazbe i običaja ovog kraja. Svojim su zadnjim nastupom na Uskrs, u crkvi Svete Ane u svom Loboru potvrdili ono o èemu se veæ preko godinu dana šuška. Lobor dobiva još jednog zdušnog promotora tradicije i kulturne baštine svoga kraja u klapi Purga. Klapa Purga također njeguje i skladbe sakralnog karaktera koje se izvode u prigodnim prilikama u crkvama, a i drugim društveno-kulturnim okruženjima. Nastupi koji su do sada obilježili rad klape su: gostovanje s Andrijom Kos u Lisinskom 11. prosinca 2011. na festivalu Pjesma i tambura, gostovanje na Božićnom koncertu 18. prosinca u Humu na Sutli, zatim nastup na No- vogodišnjem koncertu limene glazbe DVD-a Lobor, nastup na završnoj večeri proglašenja Hita godine u organizaciji Radija Hrvatsko zagorje Krapina Članovi ansambla su: Vladimir Plancutić i Stjepan Rihtarić – basovi, Miljenko Eršek, Ivan Rihtarić i Josip Rihtarić JR – baritoni, Zdenko Jurinić, Slavko Raškaj, Dragutin Pakšec i Josip Rihtarić – tenori i Damir Hubak – voditelj i aranžer ansambla, a u klapi će zapjevati dionice tenora ili baritona. t s e f r Lobo lipnju već u NAJAVLJUJEMO Ovogodišnji Loborfest održat æe se od 22. do 24. lipnja, a svoju æe završnicu imati u nedjelju 24. lipnja kada æe nastupiti 14 ansambala iz Hrvatske i susjednih nam zemalja. Hrvatski oberkrajner festival, kako ga mnogi zovu od milja, izdvaja se ove godine iz manifestacije Janine. Damir Hubak bacc. inf., predsjednik udruge Loborfest Međunarodni projekt Loborfest pokrenut je s ciljem očuvanja izvorne zagorske glazbe, i to podalpskog zemljopisnog podrijetla, polki i valcera kao dijela zagorske, a samim time hrvatske i europske kulturne baštine. Tri godine uspješne realizacije, a sada, evo, već i za četvrtu, potaknula nas je glazba koja povezuje središnju Europu. Kao primjer iz okruženja možemo uzeti svijest o tome i takvom obliku kulture stanovnika njemačke pokrajine Bavarske za koje je glazba alpskog podrijetla vrh glazbenog poimanja kulture, a time simbolično i svijesti o pripadnosti, budućnosti, ljubavi prema domovini koja se reflektira kroz radnu discipli- nu i razumijevanje da sve naprijed navedeno čini uvjete jedne nacije, države za održivi dugoročni razvoj. Ovogodišnji Loborfest održat će se od 22. do 24. lipnja. Sam festival s nastupom 14 ansambala iz Hrvatske i susjednih nam zemalja održat će se u nedjelju 24. lipnja u 17 sati. Hrvatski oberkrajner festival, kako ga mnogi zovu od milja, izdvaja se ove godine, kao što je i na samom početku bilo zamišljeno, iz manifestacije Janine koja se već 9 godina održava u Loboru u tjednu sv. Ane (zaštitnice župe i općine Lobor). Ostvarenjem navedenog projekta postigli bismo konačni cilj, a to je očuvanje kulturološkog, nacionalnog identiteta u zadanim okvirima. U uvjetima kada se i između ostaloga i glazbom nameću standardi pona- u Tuhlju, te spomenuti na Uskrsnom koncertu u Loboru. Prve snimke obrađenih i novih skladbi očekuju se tijekom ljeta ove godine. šanja, za razvoj svijesti o pripadnosti nacije, a time i višem stupnju kulturološke svijesti koja u konačnici nužno utječe i na stupanj svijesti o egzistencijalizmu i prosperitetu nacije, smatramo ovaj projekt vrlo značajan i dalekosežan. Vizija sažeta u sloganu Zvuci europskog kaja usmjerava organizacijske aktivnosti Loborfesta. Sama organizacija i buduća provedba Loborfesta će pozitivno utjecati na stupanj osviještenosti i dati suštinske odgovore na pitanja: Tko smo i kuda GLAS ZAGORJA broj 92 idemo? Sve interesne grupe: lokalno stanovništvo, društvo u cjelini i stanovništvo regije će obogatiti sadržaje svojih života te reetablirati poglede na svoju kulturu. Kulturu kao egzistencijalnog parametra, conditio sine qua non. Očuvanje i razvoj autohtone glazbe, glazbe alpskog geografskog podrijetla ne gledamo kao cilj, već kao sredstvo postizavanja novih, boljih i vrijednih rezultata, kako na osobnom tako i društvenom ukupnom razvitku, održivom razvoju. 33 domaće je domaće 01. SVIBNJA 2012. ačelnika Riječ gradon INTERVJU Što je danas lijep i sunčan dan! Baš za veeliki sladač! vic boka za sreću, a Kovanac grada Za dušu za a ec ag kovača Dr Zagrebačka udruga Prijatelji životinja prvi put u Zagorju – glasnogovornici onih koji se ne mogu braniti Manifestacija na Zivto Buđ ge kubure udru – kuburaši i k spremni je an ed gl za ije Danas samo Zaboka, za Buđenje uv iz Grof Kulmer OPG Tatjana Pokupec Božić – tu sve miriši po lavandi Oroslavski vez, oroslavske hadrice i zaštitni znak – puntarski pijetao Udruga mladih Feniks uz potporu gradonačelnika Oroslavja – dobrosusjedska potpora manifestaciji 34 Ekološki pokret je odgovor na ugroženi identitet prirode, probuđen početkom 1970., od kad je i krenulo obilježavanje Dana planeta Zemlje. Od tada do danas je ekologija ukras svih predizbornih obećanja, sredstvo za peglanje imidža političara, u stvarnosti, još uvijek na margini. Klimatske promjene, izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje se najvjerojatnije više nikada neće pojaviti na Zemlji, su svakodnevica i očita najava da se nalazimo korak do katastrofe. Otuda ideja organizatora manifestacije i pokušaj povezivanja svijeta koji nestaje, prijateljski nastrojenog prema Zemlji, i ovog današnjeg, kojem zbog rastrošnosti za pol stoljeća neće biti dovoljna dva takva planeta. Otuda u manifestaciji spoj eko i etno sadržaja, kao podsjetnik na zanimanja i proizvode čije nastajanje ne narušava biološku ravnotežu u prirodi, zdravlje ljudi i opstanak života na Zemlji. Pozitivno je, što je ipak sva prašina koja se podigla oko ekologije u zadnje vrijeme, rezultat povećanog interesa građana za očuvanje prirode i zdrav život. Otuda ideja organizatora u jednom danu Zelenog tjedna, u Međunarodnoj godini suradnje, okupiti sve zabrinute za budućnost planeta i spremne na potrebne promjene, mali doprinos rješavanju nacionalnih, ali i globalnih problema. Svake godine, svakog dana, sve je više pripadnika Zelene generacije, onih koji podržavaju razvoj zelenih Pravo domaće bučino ulje obitelji Tomašić iz Konjščine ika, harmon an i usna b lu o G v Tomisla eli iz Madrida tj noćas sle Zabok – Dan pla Zeleni dani Krapinsko Vezilje Našenine iz Bedekovčine Srčeka, cekeri, medenjaki – pozdrav izGLAS ZAGORJA Marije Bistrice – Medičarna Šćuricbroj 92 INTERVJU Piše Dunja Horvatin 01. SVIBNJA 2012. kao nekad, bez benzina, a poslije na bicikl Kupinovo vino iz OPG Kraljić – bez kemijanja Riječ organizato Dubravko Čuče ra, k rinula anje se pob Za razbuđiv ena glazba gradska lim Ovo nije politički skup, a prisutnost odaje potporu Buđenju – županica Sonja Borovčak, saborska zastupnica ovom trgu, 28. travnjaOroslavski vez đenje Babice i dede perušine, kr ki iz ap suvenir godi inski putu za Japane na Biserka i Ljubn i ica Svet aneta Zemlje – o-zagorske županije tehnologija. Energija sunca, vjetra i geotermalna energija, rješenja su koja nam nudi Zemlja, kako bismo se riješili ovisnosti o tuđoj nafti i ugljenu. Županija smo prepoznatljiva po strategiji štednje energije i uvrštenja obnovljivih izvora, prva po broju ugrađenih solarnih kolektora, čak i ispred županija koje imaju daleko veći broj sunčanih sati. Mijenja se i način gospodarenja zemljom; sve se glasnije govori o ekološkoj poljoprivredi prijateljskoj prema zemlji – zbog ne korištenja pesticida, antibiotika i raznih kemijskih dodataka. Zbog sve veće osviještenosti potrošača, raste i potreba za zdravom hranom iz ekološke proizvodnje. Takva proizvodnja zahtijeva više truda i rada, zapošljava više ljudi od konvencionalne, zbog toga je skuplja, a kvaliteta proizvoda je neusporediva. Proizvodi izlagača, sudionika manifestacije zasigurno bi s punim pravom mogli nositi zelenu naljepnicu Hrvatski EKO proizvod, možda uskoro i hoće. U KZŽ postoje svi uvjeti za razvoj ekološke poljoprivrede, koja bi u stopu pratila potrebe potrošača i potrebe turizma. Gospodarski, financijski i burzovni slom na globalnoj razini tome ide u prilog. Svijet će se zasigurno oporaviti, a mi ne trebamo biti veliki vizionari, jer sve nam je već servirano: očuvana priroda, bogatstvo vode, pitke i termalne kao rijetko gdje drugdje u svijetu. Treba se osvrnuti i objeručke zagrabiti ponuđeno. ...tak vam zgleda oroslavska hadrica, a pokrivala je dobrote z babičine kuhinje u košarici za uskrs Anđeli od anđela – ručni radovi štićenika Udruge za mentalno retardirane osobe KZŽ Kao što je ekološki pokret odgovor na ugroženi identitet prirode, buđenje svijesti o svojim korijenima, običajima i tradiciji, povratak je izvorima kulturne baštine koja je izvor našeg identiteta. Temeljno obilježje svijeta u kojem bivamo jest da je taj svijet živ. Vrijedi to isto i za naš hrvatski jezik koji živi, evoluira i mijenja se, a mnoge riječi zauvijek nestaju. Posebno to vrijedi za najljepši ukras našeg jezika, naš KAJ, ugrožen kao najkritičnije ugrožene maskota buđenja – pijetao uzgajivača pernate živine Zvonka Ljubića – najavljuje specijalni popust vrste flore i faune, kao najozbiljniji kandidati za Crvenu knjigu. Zato je otvorenje manifestacije povjereno Dramskoj grupi 3. i 4. razreda OŠ Oroslavje i prikazu Jurjevo u kojem prepoznatljivom oroslavskom kajkavštinom oslikavaju pastirske igre uz blagdan Sv. Jurja. Za vjerni prikaz i simpatičan nastup, mališani su proglašeni županijskim pobjednicima na nedavnom Lidranu u Šibeniku. Autorica igrokaza je njihova učiteljica Vesna Grabušić. Dramska grupa OŠ Oroslavje s prikazom Jurjevo GLAS ZAGORJA broj 92 35 OPĆINA JESENJE 01. SVIBNJA 2012. JAVNA RASPRAVA Gospodarenje šumama VINARSTVO U dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju 12. travnja ove godine održana je javna rasprava vezana za odobrenje Programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Jesenje – Gornji Macelj. Ocjenjivanje vina U dvorani Doma kulture u Gornjem Jesenju 12. travnja ove godine održana je javna rasprava vezana za odobrenje Programa gospodarenja šumama šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Jesenje – Gornji Macelj. Prezentaciju radova vezanih za Program gospodarenja održao je dipl. ing. šum. Davor Topolnjak iz Uprave šuma Podružnica Koprivnica. Programi gospodarenja šumama, donose se na rok od 10 godina, a rade se radi utvrđivanja zaliha drvne mase, prema kojima se izrađuje plan eksploatacije drvne mase, kako bi se sačuvala ravnoteža eko-sustava. Tim Programom također se utvrđuje plan izrade šumskih prometnica koje su u lošem stanju ili ih gotovo nema na nekim dijelovima te je pri- stupačnost određenim dijelovima šuma veoma loša. Iz izlaganja se moglo čuti da su šume na navedenom području u izuzetno dobrom stanju, prosjek drvne mase iznosi gotovo 250 m3/ha, od toga najviše se odnosi na bukvu koja sačinjava gotovo polovicu ukupne mase, zatim slijedi hrast kitnjak, jela, grab i ostalo. Uz slabu pristupačnost istaknut je problem malih parcela kojih je u ovoj gospodarskoj jedinici 7300, a čiji je prosjek 0,29 ha, te velik broj vlasnika i suvlasnika kojih ima 5500. U organizaciji udruge vinogradara i podrumara Sv. Martin iz Jesenja održano je ocjenjivanje vina prošlogodišnje berbe. Na ocjenjivanje je pristiglo 60 uzoraka sortnih i vina miješanih sorti, te dva voćna vina. Najbolje ocijenjeno vino ove godine je zeleni silvanac Stjepana Kovačeca, uz spomenuto vino još su 4 vina osvojila zlatne medalje, 32 vina ocijenjena su također visokim ocjenama te je njima pripala srebrna medalja, 14 vina ocijenjeno je brončanom medaljom, priznanje je dobilo 1 vino dok je 10 uzoraka odbačeno. Predsjednica ko- misije enologinja Dunja Mežnarić nakon ocjenjivanja se obratila okupljenim vinogradarima te istaknula kako je prošla godina bila izuzetno zahtjevna za podrumarenje. Zbog izuzetno visokih temperatura i suše koja je zavladala vina su ove godine jaka, ali su zato nešto slabijih aroma. Zbog visoke temperature i suše došlo je do gubitka sokova u grožđu dok je još bilo na čokotima, nakon toga su visoke temperature fermentacije uzrokovale gubitak aroma, pa će ovo biti jedna prosječna godina, što se tiče kvalitete vina. EKOLOGIJA Zeleno Zagorje Postavljen svjećomat na mjesnom groblju Ovih je dana na mjesnom groblju u Gornjem Jesenju postavljen svjećomat – samouslužni automat za kupnju nadgrobnih lampiona. Uređaj se nalazi pored samog ulaza na groblje, a kupnja lampiona vrlo je jednostavna; odabirom željenog modela ubaci se određeni iznos kovanice te se okretanjem ručice na zadanom polju mehanički pokrene automat i uzme se traženi lampion. Postavljanjem svjećomata posjetitelji na groblju mogu u bilo koje vrijeme nabaviti i zapaliti lampion na počivalištu svojih pokojnika. 36 za čisto Zagorje Dan planeta Zemlje obilježava se kako bi se probudila i ojačala ekološka svijest ljudi, te se promijenio odnos prema prirodi i sačuvao okoliš za naraštaje koji dolaze. Povodom tog dana udruga Zeleno zagorje organizirala je akciju čišćenja i uređenja okućnice obitelji Trstenjački na Cerju Jesenjskom. Iza pokojne obitelji Trstenjački nasljednik njihova imanja postala je Općina Jesenje. Na inicijativu načelnika Ivana Maligeca i predsjednika GLAS ZAGORJA broj 92 udruge Josipa Bukvića pokrenuta je akcija uređenja spomenutog imanja. Prva akcija održana je u nedjelju na sam Dan planeta Zemlje, kada je posječeno grmlje i trnje te pokošena trava. Budući da su dvorište i okućnica već nekoliko godina zapušteni, napravljena je velika hrpa posječenog raslinja koje će u idućoj akciji biti spaljeno. Uređuje Ivan Habijanec OPĆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. SVIBNJA 2012. EKOLOGIJA Upozorilica Uz Dan planeta Zemlje u Općinskoj knjižnici Krapinske Toplice održan je susret književnice Marice Milčec i učenika drugih razreda OŠ Krapinske Toplice te učenika iz OŠ pri Specijalnoj školi za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. Marica Milčec, odgajateljica, autorica je edukativnih slikovnica Nije smeće sve za vreće!, U tlu čistu imamo glistu, Zraka trebam hitno! i Zatvori vodu! u izdanju Školske knjige. U svakoj od njih, nakon kratke priče o dječaku Dadi, na djeci pri- hvatljiv način govori o nekom ekološkom problemu, poučava o istom, te pokazuje djeci kako ona mogu pomoći u spašavanju Zemlje. U knjižnici u Krapinskim Toplicama književnica je pročitala priču Upozorilica, kojom je upozorila učenike na problem najlonskih vrećica. Nakon priče slijedila je radionica na kojoj su svi izrađivali modne kreacije od najlon- skih vrećica, a susret je završio eko-pjesmom i zajedničkom porukom Više cvijeća, manje smeća – to je naša sreća! UDRUGE Snježana Šoštarko predsjednica KULTURA Tak se govori(le) pri nas Èlanovi KUD-a Zlatko Baloković izabrali su novo rukovodstvo. Predsjednica je Snježana Šoštarko, tajnica Gordana Kapelac, a blagajnica Renata Heršak. Poznata zagorska pjesnikinja Snježana Šoštarko na izvanrednoj izbornoj skupštini izabrana je 27. travnja za novu predsjednicu KUD-a Zlatko Baloković Krapinske Toplice, nakon što je dosadašnja predsjednica društva Ivančica Majsec podnijela ostavku zbog bolesti. Društvu su od osnivanja 1978. pristupali ljudi različite životne dobi i zanimanja vođeni željom za njegovanjem kajkavske popevke, narodnih plesova i dramskog izričaja, a koje su i danas temeljne djelatnosti tog društva. Objedinjuje rad mješovitog pjevačkog zbora, tamburaške sekcije, likovne sekcije, a od 1997. i fol- klorne sekcije. I ove 34 godine KUD Zlatko Baloković imao je brojne zapažene nastupe diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu. Nova tajnica KUD-a je Gordana Kapelac, dok je nova blagajnica Renata Heršak. U kinodvorani Doma kulture Krapinske Toplice 20. travnja predstavljen je rječnik Stanka Vranića Tak se govori(le) pri nas. Snježana Šoštarko Rječnik sadrži 18.000 riječi, akcentuiran je i primjeri su potvrđeni rečeničnim kontekstom. Plod je dugogodišnjeg rada autora Stanka Vranića, čija je namjera spasiti od zaborava kajkavske riječi i ostaviti ih u nasljeđe budućim generacijama. O rječniku kajkavskog govora Mirkovca i Martinca govorili su mr. sc. GLAS ZAGORJA broj 92 Rajko Fureš, prof. dr. sc. Alojz Jembrih i autor Stanko Vranić. Vlastite stihove na kajkavskom narječju interpretirala je Snježana Šoštarko. Predstavljanje rječnika vodio je Adam Končić, koji je na kraju programa otpjevao pjesmu Gruda zemlje uz pratnju tamburaša KUD-a Zlatko Baloković. (N. Majsec – Kobaš) 37 OPĆINA MAČE 01. SVIBNJA 2012. VATROGASCI Uspješni u akciji i natjecanjima Operativa je imala 20 intervencija, najviše kod požara na otvorenom i kontroliranog spaljivanja korova, no sudjelovali su i na 15-ak natjecanja te prva mjesta osvojili u Zelini, Zaboku i Kominu. Mačanski su vatrogasci tako- veseli činjenica da je u siječnju počeo rad sa 8 mladih glazbenika pa se ove godine očekuje obnavljanje orkestra. Mažoretkinje su također bile vrlo aktivne te ugostile brojne skupine na 18. državnom turniru. Dobrovoljno vatrogasno društvo Mače u prošloj je godini sudjelovalo u svim segmentima života mjesta, a od važnijih aktivnosti završeno je unutarnje uređenje Vatrogasnog doma te se radilo na povećanju članstva, istaknuto je na godišnjoj izvještajnoj skupštini. đer lani sudjelovali na dislokaciji na Dugom Otoku te se i educirali pa je 10 članova položilo za vatrogasca i dvojica za vatrogasnog časnika prve klase. U sklopu DVD-a Mače djeluje i limena glazba koja je imala brojne nastupe u prošloj godini. Bili su domaćini županijske smotre puhačkih orkestara, a dirigent Ivan Marković posebno je istaknuo božićni koncert u mačanskoj župnoj crkvi. Također Osvojile su vrijedne medalje, a ove godine će se natjecati i izvan hrvatskih granica, u Poljskoj i Bugarskoj. Na skupštini su članovima mačanskog DVD-a dodijeljene spomenice za dugogodišnji rad u vatrogastvu: za 60 godina Josipu i Adolfu Hercegu; za 50 godina Stjepanu Sedaku Benčiću, te za 30 godina Dragutinu Šanteku, Ivanu Hercegu i Andreasu Belužiću. OBRAZOVANJE Uspio projekt Čitajmo zajedno U Zlatarskoj gradskoj knjižnici, sredinom travnja održana je završnica projekta Čitajmo zajedno, čitajmo naglas, četiriju osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije – Belec, Mače, Lobor i Zlatar. Tijekom ove školske godine knjižničari iz tih škola u izabranim razredima pročitali su naglas knjigu Paukova mreža, a po dvoje učenika iz svake škole pokazalo je na kvizu zavidno znanje o detaljima iz priče o prijateljstvu među životinjama, ali i s čovjekom. Pred brojnom publikom u kojoj su bili i roditelji najbolje znanje su pokazali Andro Klancir i Arijana Kreš iz 4.b razreda Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar, druga je OŠ Lobor, treća OŠ Belec, a četvrta OŠ Mače. Svi sudionici dobili su vrijedne knjige, biljež- 38 nice i pisaći pribor, što su osigurale škole i ravnateljica Gradske knjižnice Zlatar Lovorka Puklin koja je vodila natjecateljski dio projekta. Potom su okupljeni u knjižnici mogli pogledati plakate koje su školi izradili učenici na temu knjige Paukova mreža. Školski knjižničari Saša Sabol, Monika Gregurić i Denis Vincek zaključili su na temelju postignutih rezultata u kvizu da je projekt, cilj kojega je bio poticanje čitanja i razvijanje tehnika čitanja, potpuno uspio. A našim natjecateljima Magdaleni Horvat i AniMariji-Mrkoci, učenicama trećeg razreda puno hvala za sudjelovanje u natjecanju te učiteljici Tanji Posarić i ravnateljici škole Višnji Risek za bodrenje naših predstavnika i zastupanje naše škole u navedenom kvizu. (Saša Sabol) OPĆINSKA UPRAVA Priprema za najsvečaniji Dan Svečana proslava Dana Općine Mače održat će se u subotu 12. svibnja 2012. Program počinje već 11. svibnja u večernjim satima, kada će se održati malonogometni turnir mjesnih odbora na školskom igralištu. U subotu 12. svibnja predstavnici općine položit će vijence kod središnjeg križa na groblju i kod spomenika Stjepana Radića u 17,30 sati. Potom će se od 18 sati održati sveta misa u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Dje- vice Marije u Maču. Svečana sjednica Općinskog vijeća u Domu kulture u Maču počinje u 19 sati, uz pozdravne govore. Bit će to prigoda za podjelu darova novorođenim stanovnicima Mača. Uz 85. godišnjicu postojanja priznanje će primiti NK Gaj Mače, a dodijelit će se pehari sudionicima malonogometnog turnira. U nastavku prigodnim kulturno-umjetničkim programom predstavit će se članovi mačanskih udruga. OBLJETNICE Ususret 85. obljetnici Slavljenik na Svečanoj sjednici općinskog vijeća ove će godine biti NK Gaj, sportska udruga koja godinama okuplja mačansku mušku pozornost. U bogatoj povijesti ovog kluba bilo je i briljantnih rezultata, a iza njih je uvijek bio entuzijazam domaćih snaga. Klub je osnovan davne 1927. od grupe radnika koji su radili u ugljenokopu u Malom Bukovcu pod imenom NK Rudar. U NK Gaj Mače preimenovan je 1968., od kada i organizirano djeluje. Sve do sezone 2010./11. nastupa u 1. ŽNL Krapinsko-zagorske županije. U sezoni 2006./07. bilježi pobjedu u 1. ŽNL, a u sezoni 2007./08. pobjednik je Kupa NSKZŽ. Nakon osvajanja županijskog kupa, klub se kvalificirao u 1. kolo Kupa Hrvatske. Tada je u Maču gostovao NK Dinamo i to je jedan od najvećih uspjeha kluba. U sezoni 2008./09. klub osvaja županijsku ligu i kup. U pretkolu kupa Hrvatske u Maču je gostovao još jedan državni prvoligaš – Croatia Sesvete. U sezoni 2009./10. klub ponovno osvaja župa- GLAS ZAGORJA broj 92 nijsku ligu i kup, a u sezoni 2010./11. prelazi u viši rang natjecanja odnosno u 4. Hrvatsku nogometnu ligu Središte A. Danas za NK Gaj Mače igraju: Katanić, Vrbek, Jakopec, Zeljković, Bandalo, Bingula, Sedak D., Benčić M., Trčak, Hubak, Krpanec P., Sedak K., Petanjek, Mikac, Sedak Benčić, Čehulić, Bobinec, Biškup, Dumbović, Iskrić, Šaronja. Trener kluba je Mario Babić, a predsjednik Zvonko Srečić. OPĆINA PETROVSKO 01. SVIBNJA 2012. OBRAZOVANJE i d o v a n i v o Kod U suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa za učenike četvrtih razreda održano je predavanje i radionica pod nazivom Kodovi na vodi. Učenici su sa svojom učiteljicom Vesnom Mikša naučili sve o pravilnom ponašanju i sigurnosti na vodi. U travnju su učenici održali niz aktivnosti. Izradom plakata, zajedno sa svojom učiteljicom Vesnom Mikša obilježili su 22. travnja – Dan planeta Zemlje, zatim su sudjelovali na likovnom natječaju Lektira u slici. Na natječaju su sudjelovale učenice Tea Herak, Veronika Gorup, Julijana Guntner i Anamarija Poslončec. Izradile su maštovite radove iz svijeta bajki Ivane Brlić Mažuranić. Nikola Šanjug, učenik 7. razreda osvojio je treću nagradu na natječaju Djeca – čuvari prirode. Radi se o natječaju Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije. Nikola je osvojivši treće mjesto priskrbio literarnoj skupini 4 000 kuna. Ni to nije sve, učenici su lijepo vrijeme iskoristili za uređenje cvjetnjaka i dvorišta škole. IZ RADA ŽUPE Čuvari kristova groba Uskrsni običaji čuvara Kristova groba njeguju se u mnogim mjestima i župama. U crkvi svetog Petra i Pavla na Petrovskom u istoimenoj župi na Veliku subotu stražu kod Kristova groba držali su vatrogasci DVD-a Petrovsko. Tijekom Velike subote bilo je i klanjanje vjernika pred Isusovim grobom. VATROGASCI Pokazna vježba spašavanja učenika i profesora DVD Petrovsko kao i mnoga dobrovoljna vatrogasna društva pridružuje se proslavi Dana sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca koji se obilježava 4. svibnja. U suradnji s DVD Škarićevo upriličit će javno pokaznu vježbu na objektu Osnovne škole. Bit će to prigoda pokazati kojim redom, što i kako treba biti napravljeno u slučaju požara. Ovakve su vatrogasne vježbe i zakonska obveza vatrogasaca, svake dvije godine. U ovoj koja nas očekuje na sam Dan svetog Florijana, 4. svibnja 2012. s početkom u 17 sati u Petrovskom, pretpostavka je da se zbog potresa zapalio dio škole i određen broj učenika GLAS ZAGORJA broj 92 i njihovih profesora ostalo je zarobljeno na trećem katu. U praksi će biti pokazana evakuacija i spašavanje ljudi iz požara. Napomenuli smo da će u tome sudjelovati dva odjeljenja DVD Petrovsko, jedno odjeljenje DVD Škarićevo Javna vatrogasna postrojba sa auto-ljestvama. Prilika je i za šire pučanstvo vidjeti na koji način se dobrovoljna društva i javna vatrogasna postrojba u tome snalaze i čime mogu pomoći. 39 OPĆINA RADOBOJ 01. SVIBNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA VATROGASCI Otvorena Rimska cesta Previše požara U nazočnosti brojnih gostiju svečano je puštena u promet rekonstruirana Rimska cesta koja povezuje općine Radoboj, Jesenje i Novi Golubovec. Riječ je o jednom od najvažnijih projekata u Općini, koji je potpisan s Ministarstvom regionalnog razvoja 2008. – Dovršetak projekta pridonosi modernizaciji prometne infrastrukture, a samim time omogućit će se daljnji razvoj gospodarstva i turizma na ovim prostorima, istaknuo je načelnik općine Anđelko Topolovec. Na mjestu gdje se skreće prema Gorjanima Sutinskim, naselju Crneki te prema centru zbog konfiguracije križanja kao najbolje rješenje se pokaza- lo izgradnja kružnog toka, čiji se završetak očekuje krajem idućeg tjedna. Otvorenju Rimske ceste prisustvovali su i načelnici susjednih općina, ravnatelj ŽUC- Željko Vincelj koji je obećao svim silama truditi se za održavanje i očuvanje ove ceste, dožupan KZŽ za gospodarstvo Anđelko Ferek-Jambrek, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Jasmin Krizmanić i brojni drugi. OPĆINSKA UPRAVA Promocija općine Članovi DVD-a Radoboj na redovnoj godišnjoj skupštini prihvatili su izvješća o radu i prihvatili plan aktivnosti za ovu godinu. Predsjednik društva Anđelko Ferek Radobojski jubilarci. Oni su primili priznanja za Jambrek posebno 10 godina rada u DVD-u je istaknuo problem pojavljivanja brojnih požara primili priznanja za desetogodišnji na otvorenom prostoru. Jedan od rad kao i oni najmlađi koji su ovom najvećih dogodio se ovog proljeća prilikom primljeni u DVD Radoboj. na Strahinjčici u čijem su gašenju Skup radobojskih vatrogasaca posudjelovali pripadnici brojnih DVD-a zdravili su predstavnici DVD-a iz i dvije JVP. Zahvalio je svima na ulo- Jazvina, Krapine, Pregrade, Đurženom trudu i izrazio želju da ubudu- manca, Jesenja, Škarićeva, Lepajaca će bude što manje prilika za takvim i Petrovskog, te Marijan Lovrenčić, zapovjednik JVP Krapina, Boris zajedničkim akcijama. Na skupštini su uručena priznanja i Uhernik, zamjenik predsjednika zahvalnice kako vatrogascima tako Vatrogasne zajednice KZŽ i Janko i drugim udrugama građana i insti- Potočki, zamjenik predsjednika Lotucijama. Posebno su bili ponosni vačkog društva Strahinjčica Radoradobojski mladi vatrogasci koji su boj. (vir) VINARSTVO Kvalitetna U Hypo centru u Zagrebu 19. i 20. travnja održan je specijalizirani sajam investicija i investitora pod nazivom REXPO. Na njemu je Općina Radoboj promovirala svoje ulagačke kapacitete domaćim i stranim potencijalnim ulagačima. Održana je multimedijska prezentacija koja će služiti za reprezentativno predstavljanje Općine u pogledu mogućnosti razvoja gospodarstva i turizma. Uskoro će biti postavljena na internetsku stranicu: www.radoboj-zeleni-otok.com. Održavanje sajma, načelnik općine Radoboj, Anđelko Topolovec iskoristio je za održavanje više susreta s predstavnicima Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore kako bi im što pobliže objasnio i prikazao vrijednosti s kojima Općina Radoboj raspolaže. Sudionici susreta s posebnim su interesom pratili 40 izlaganja o vrijednostima prirodne baštine s kojima Radoboj raspolaže, a pokazali su interes za ulaganje u obnovljive izvore energije, te za obnovu i korištenje postojećih objekata na području Općine s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost u čemu je Njemačka svjetski lider. Prisutnost Općine Radoboj na ovom su sajmu svojim dolaskom podržali dožupan Krapinsko-zagorske županije Anđelko Ferek Jambrek, pročelnik Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Igor Cigula, te pročelnik Upravnog odjela za promet Željko Horvat. (gz) Vinogradari su na ocjenjivanje dostavili ukupno 76 uzoraka vina, a stručna je komisija svoj dio posla obavila u Kleti gorica radobojska kapljica Sredinom travnja održano je tradicionalno ocjenjivanje vina članova udruge vinogradara i vinara Radobojski pajdaši. Na provjeru kvalitete stiglo je ukupno 76 uzoraka, 75 vina od grožđa i jedno od kupine, a stručna komisija u sastavu: dipl. ing. Zdenko Ivanković, dipl. ing. Ivana Puhelek i dipl. ing. Goran Marmelić, zaključila je da su radobojska vina proizvedena od grožđa roda 2011. zaista kvalitetna. Čak 9 uzoraka zaslužilo je zlatnu medalju, 29 vina je dobilo dovoljno bodova za srebrnu, a 24 za brončanu medalju. Pored toga dodijeljeno i 5 priznanja, a samo 8 uzoraka iz raznih razloga nije zadovoljilo stroge kri- GLAS ZAGORJA broj 92 terije članova komisije. Radobojski vinogradari su na ocjenjivanje dali 50 uzoraka miješanog vina te 26 sortnih. Priznanja će proizvođačima biti uručena na posebnoj prigodnoj svečanosti, a ovom prilikom istaknimo da su zlatne medalje za svoja vina dobili: Stjepan Oraić, Alojz Sajko i Vladimir Vidović za miješana vina, Slavko Švaljek za zeleni silvanac, Josip Macan za chardonay, Jasminka Šaško za rajnski rizling, Vinko Rihtar za muškat žuti, Anđelko Gotlin za blauburger, te Željko Sajko za sauvignon koji je ujedno ocijenjen najvišom ocjenom i to 18.30 od ukupno mogućih 20 bodova. (vir) OPĆINA STUBIČKE TOPLICE 01. SVIBNJA 2012. DAN OPĆINE Zajednički u nove investicije Timski rad svih čimbenika Općine pokazuje kako je i u vremenima financijske krize moguće ostvariti prosperitet i znatno unaprijediti uvjete življenja mještana – istaknuo je u svom obraćanju na svečanoj sjednici uz Dan općine načelnik Vladimir Bosnar. Nizom priredaba u Općini Stubičke Toplice obilježen je 27. travnja Dan općine. Kako se moglo čuti i na svečanoj sjednici, Općina se dolaskom ljepšeg vremena pripremila za buduće investicijske projekte predviđene Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine za ovu godinu. Izgradnjom 1. i 2. faze kolektora fekalne kanalizacije Pila – Strmec Stubički – Stubičke Toplice u ukupnoj dužini od 2751 metar omogućeno je prespajanje sekundarnih vodova fekalne kanalizacije na isti, a time je znatno smanjeno onečišćenje okoliša, ponajprije vodotoka. Prošle i ove godine nastavljen je kontinuitet komunalnih radova kao što su: održavanje javne rasvjete, nerazvrstanih cesta, lo- UDRUGE Ribički kup kalnog vodovoda i javnih površina. Zbog iznimno loših naponskih uvjeta u naselju Jarki izgrađena je nova trafostanica. Realiziran je projekt sanacije klizišta u Strmcu Stubičkom, kod Kozjaka, a prije samo nekoliko dana ishođena je i Potvrda glavnog projekta za veliki investicijski projekt – dogradnju Osnovne škole. – Zahvaljujem na uspješnoj i konstruktivnoj suradnji mještanima, vijećnicima Općinskog vijeća, Radnim tijelima, Jedinstvenom upravnom odjelu, koja je dosad rezultirala nizom razvojnih projekata. Timski rad svih čimbenika Općine pokazuje kako je i u vremenima financijske krize moguće ostvariti prosperitet i znatno unaprijediti uvjete življenja mještana. Iskreno se nadam budućoj kvalitetnoj suradnji i vašem povjerenju, istaknuo je u svom prigodnom govoru načelnik Vladimir Bosnar. U planu je sabirni kolektor fekalne kanalizacije PEHD kanalizacijskim cijevima promjera 315 mm sredinom kolnika u Ulici Augusta Šenoe. Realizacijom ovog projekta omogućit će se stanovnicima ove ulice da svoje nekretnine spoje na kanalizacijsku mrežu, te će se time znatno smanjiti onečišćenje okoliša. Svakako treba spomenuti i izgradnju sabirnog kolektora fekalne kanalizacije za odvodnju otpadnih voda Vinogradske ulice i dijela Ulice Zagorskih brigada sa spojem na već izgrađeni dio. Za ovaj projekt prošle je godine ishođena Potvrda glavnog projekta te je ove godine započet postupak koji će završiti sklapanjem Ugovora za izvođenje radova za izgradnju fekalne kanalizacije u ovoj ulici, a potom se očekuje početak samih radova. Povodom 90. obljetnice rođenja Vesne Parun u vijećnici Općine Stubičke Toplice otvorena je izložba slikarskih radova likovne kolonije Stubaki 2011. Prikazane su i u ukrasne škrinjice, odnosno radovi s dječje likovne kolonije DND-a Stubičke Toplice, ručni radovi Udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice, promoviran je tiskani priručnik projekta Tradicijsko cvijeće u vrtu moje bake, održan je recital učenika OŠ Stubičke Toplice i sve to uz prigodni program folklorne skupine DND-a Stubičke Toplice, nastup polaznika Dječjeg vrtića Zvirek i nastup malog dječjeg zbora Slavujčeki tamošnje osnovne škole. EKOLOGIJA Obilježavajući Dan općine na jezeru Jarki u Stubičkim Toplicama u nedjelju, 22. travnja održan je tradicionalni KUP Općine Stubičkih Toplica, natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Uz već poznatu gostoljubivost domaćina ulovi i tijekom ovoga natjecanja u ovome poznatom i zanimljivom prirodnom lokalitetu Stubičkih Toplica, Športsko-rekreacijskom jezeru, nisu izostali. Ulovljeno je ukupno 192 kg ribe. Uz bonus ribu šarana, lovila se deverika, babuška, mrena i keder. U konkurenciji 13 ekipa iz Zagorja, Zagreba i Zagrebačke županije pobjedu odnose natjecatelji ŠRD Pastrva-Maplast iz Donje Stubice u sastavu Zoran Vlahović, te Tomislav i Branimir Berković te Zvonko Antolić, ispred ekipe ŠRD Krapina iz Krapine i ekipe ŠRD Jezera Bedekovčina. Ekipni plasmani: 1. Pastrva-Maplast D. Stubica, 8 2. Krapina 3. Jezera Bedekovčina 17 (34200 g) 4. Štuka Konjščina 17 (11250 g) 5. Stubaki I – St. Toplice 6. Stubaki II – St. Toplice 21 7. Klen Oroslavje 22 8. Žabec Lug Zabočki 22 9. Rak Rakitje 24 10. Pliva Savski Marof 24 11. Sava Ščitarjevo 12. Đurmanec Đurmanec 13. Sutla Klanjec NAJAVLJUJEMO Zvireki digli glas, za Zemljin spas Ujedno je time započeo ekološko edukativni projekt VOLIM Hrvatsku, koji provode Hrvatska turistička zajednica i sustav turističkih zajednica od 2000., uz znanje Ministarstva turizma, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te regionalne i lokalne uprave i samouprave. Dječji vrtić Zvirek iz Stubičkih Toplica dio je međunarodne obitelji Eko škola, a navedeni status dobiven je realizacijom 7 programskih koraka. Dan planeta Zemlje obilježen je pod geslom Zvireki dižu glas, za Zemljin Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Dječjim vrtićem Zvirek iz Stubičkih Toplica obilježila je međunarodni Dan planeta Zemlje. spas. U bogatom programu održanom u vrtiću, upriličena je prigodna Cvjetni korzo Cvjetni korzo u Stubakima održat će se 1. lipnja u Parku Maksimilijana Vrhovca. Prvog dana lipnja Stubičkim Toplicama dominirat će učenici OŠ Stubičke Toplice, maleni polaznici Dječjeg vrtića Zvirek i članovi Društva Naša djeca Stubičke Toplice ukrašeni cvjetnim motivima. Svi sudionici Cvjetnog korza u Stubakima izradit će maštovite cvjetne ukrase kojima će se prezentirati mještanima Stubaka formirajući cvjetnu povorku. Povorka će krenuti od OŠ Stubičke Toplice, kroz centar mjesta do Parka Maksimilijana Vrhovca, gdje će se djeca zabaviti uz prigodni program. GLAS ZAGORJA broj 92 izložba likovnih dječjih radova, izložba igračaka izrađenih od otpadnog materijala nastalih na radionici s roditeljima, nastup folklorne skupine Dječjeg vrtića Zvirek, recitacije srednje i starije odgojne skupine, sadnja lukovica i gomolja cvijeća u tradicijskom vrtu – povrtnjak Dječjeg vrtića Zvirek, te sadnja stabla javora – doniranog od Gradskog društva crvenog križa Donja Stubica. 41 OPĆINA TUHELJ 01. SVIBNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA KULTURA Breza u OŠ Tuhelj Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj osvojila je put na državnu smotru dramskih kazališnih amatera na otok Hvar s izvrsnom izvedbom Kolarove Breze. Počeli javni radovi Općina Tuhelj nastavila je zapošljavanje radnika prema programu javnih radova Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Od početka travnja u općini Tuhelj zaposleno je sedmero ljudi (tri žene i četiri muškarca) na održavanju i čišćenju javnih zelenih površina. Svi su oni bili prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje duže od tri godine, te su nakon obavljenog razgovora pristali raditi na javnim radovima. Ovo je pokazatelj da se može učiniti više za ljepši i zeleniji Tuhelj. Za put na Hvar treba se pripremiti, pa su ovi vrijedni entuzijasti dio potrebnih sredstava odlučili prikupiti sami. Predstavu Breza izveli su u prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj, uz simboličnu cijenu ulaznice. Prikupljen novac pomoći će im u financiranju dijela troškova, odlaska na državnu smotru, na otok Hvar. Zahvaljuju svima koji su im pomogli. OBRAZOVANJE OPĆINSKA UPRAVA Paketi za Uskrs Općina Tuhelj povodom uskršnjih blagdana ponovno je okupila same, stare i socijalno ugrožene sa svog područja u vatrogasnom domu Tuhelj. Razlog okupljanja bio je druženje i podjela paketa za Uskrs. Podijeljena su 72 paketa s osnovnim živežnim namirnicama i higijenskim potrepštinama. Načelnik Slaviček obratio se prisutnima i zaželio svako dobro, a potom je slijedio programa koji je pripremio mali crkveni zbor Župe Uznesenja BDM Tuhelj. Druženje je nastavljeno uz grah s kobasicama kojim već tradicionalno časti načelnik Armando Slaviček. Iz općine Tuhelj zahvaljuju DVD-u Tuhelj što su omogućili korištenje prostora za druženje, gospođi Mileni Poljanec koja tradicionalno kuha grah s kobasicama, vijećniku Ivanu Buriću koji za svaki ovakav susret donira vino, te malom Crkvenom zboru koji je razveselio prisutne svojom izvedbom pjesama. UMIROVLJENICI Održana Skupština U vatrogasnom domu Tuhelj družili su se tuheljski umirovljenici. Ova vrlo aktivna udruga koja broji više od stotinjak članova održala je redovnu godišnju skupštinu gdje je iznijeto financijsko izvješće za 2011., te donijet Plan rada za 2012. Nakon pozdrava predsjednice Udruge gospođe Blankice Pleško, načelnik Općine gospodin Armando Slaviček čestitao je na aktivnom radu ove usuđujemo se reći najstarije udruge po godinama u općini Tuhelj, te zaželio 42 puno zdravlja i mnoštvo zajedničkih druženja i aktivnosti u budućem razdoblju. Umirovljenici će i ove godine organizirati izlete, posjete kazališnim predstavama, a posjećivat će i svoje bolesne članove. Zajedno nakon 40 godina Dobro raspoloženi, vedra duha i puni riječi hvale sredinom travnja bivši učitelji OŠ Lijepa naša ponovno su prošetali školskim hodnicima. Prisjećajući se kako je stari dio škole izgledao u vrijeme kada su oni ovdje radili, ostali su ugodno iznenađeni vidjevši koliko se toga promijenilo kroz ovih četrdesetak godina – od samog naziva škole, zgrada, učionica, okoliša škole, a i cijelog mjesta. Oduševljeni današnjim izgledom škole, istaknuli su kako im je drago što se odmah vidi da škola zajedno s mjestom diše i živi punim plućima. Pohvalili su sadašnje učitelje i ravnateljicu na entuzijazmu GLAS ZAGORJA broj 92 i predanosti poslu i naglasili kako su ponosni što su i oni dali svoj doprinos i ostavili trag u prošlosti, na kojem se škola u Tuhlju dalje nastavila razvijati. Svidjela im se uređenost okoliša škole, kao i nova sportska dvorana te su naglasili i važnost Općine s kojom škola očigledno dobro surađuje. Riječi nisu dovoljne kako bi se opisalo oduševljenje ovih učitelja, ali zato slika puno više govori. Gdin Rudolf Tramišak (glazbena kultura), gđa Gordana Pavičić (njemački jezik), gđa Anđela Horvat (razredna nastava), gđa Jasmina Tramišak (likovna kultura) i gđa Renata Vukojević (razredna nastava). OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. SVIBNJA 2012. OPĆINSKA UPRAVA ODGOJ Potpisan je ugovor o izgradnji ceste u gospodarskoj zoni Temeljem provedenog otvorenog postupka javne nabave i odabira najpovoljnijeg ponuđača 30. travnja 2012., načelnik Zdravko Vutmej potpisao je Ugovor o izvođenju radova na izgradnji ceste u koridoru gospodarske zone sa tvrtkom Davor inženjering d.o.o. iz Zagreba. Navedena prometnica širine je 7 m i duljine 160 m, a njenom izgradnjom omogućuje se poduzetnicima sjevernog dijela zone nesmetan prolaz do svojih parcela i izlaz na Zagorsku magistralu. UDRUGE Zajedno pomoći braniteljima Gosti u Rožici Početak proljeća u Dječjem vrtiću Rožica obilježile su brojne aktivnosti povodom uskršnjeg blagdana, ali i gosti koji su boravili u vrtiću. Nakon kreativne likovne radionice pod nazivom Ususret Uskrsu i uključivanja u humanitarnu akciju prodaje narcisa za Županijsku ligu protiv raka, djecu je nasmijao i razveselio klaun Čupko. sredinom mjeseca u Rožici su boravili pravi vitezovi. Naime, najstariji dječaci u vrtiću već nekoliko mjeseci provode projekt pod nazivom Dvorci i vitezovi. Njihovo veliko zanimanje za srednjovjekovne dvor- ce i prošlost podupiremo raznim aktivnostima, slikovnim i filmskim materijalima. Vrhunac projekta bio je dolazak članova Družbe vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice koji su zajedno s Crnom kraljicom pokazali djeci svoju odoru, srednjovjekovno oružje, ali i vještine viteških borbi. Kako u vrtiću planiraju skorašnji posjet jednom od brojnih zagorskih dvoraca, mogući je ponovni susret s vitezovima. ODGOJ Igraonice za malu i malo veću djecu U Spomen školi u Velikom Trgovišću održan je sastanak predsjednika podružnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Sjeverozapadne Hrvatske, koja obuhvaća UDVDR županije Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, a domaćin sastanka je bila Udruga Dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Podružnica KZŽ. Prisutne uzvanike među kojima su bili županica Krapinsko zagorske županije Sonja Borovščak, načelnik općine Veliko Trgovišće Zdravko Vutmej i načelnik općine Zlatar Bistrice i ujedno zapovjednik 103. zagorske brigade u akciji Oluja 95. Žarko Miholić, pozdravio je Stjepan Pavliša, predsjednik UDVDR-podružnice Krapinsko-zagorske županije, i podsjetio na zajednički interes poboljšati status branitelja, educirati ih o njihovim pravima i mogućnostima jer se mnogi nalaze u teškim situacijama iz kojih sami ne vide izlaz. Među ostalima bilo je govora o humanitarnim programima udruge. Na predmetnom sastanku održana je i tematska tribina Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata danas. Edukacija i pomoć potrebna je u popunjavanju formulara za programe koje podupiru ministarstva RH, ali i pretpristupni fondovi EU, jer ima nezaposlenih razvojačenih branitelja koji bi uz ovakvu potporu mogli osigurati svoju egzistenciju. Sudionici sastanka su osim razgledavanja spomen škole, posjetili rodnu kući prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i spomen područje hrvatskoj himni Lijepa naša domovina u Zelenjaku. UDVDR najveća je udruga u Hrvatskoj, broji više od 230 tisuća članova, organizirana je u svih 20 županija i gradu Zagrebu, a članica je Svjetske veteranske federacije. Društvo Naša djeca iz Velikog Trgovišća odlučilo je obogatiti ponudu aktivnosti za djecu predškolskog i školskog uzrasta. Tako su započeli s provedbom subotnjih igraonica koje su tematske i imaju svoju ciljanu skupinu. Prve igraonice imaju za cilj boravak na zraku, jačanje tjelesnog razvoja djece i stjecanje određenih vještina rolanja. Pod vodstvom volontera koje predvodi prof. tjelesne kulture Dragutin Tomašković - Dado, djeca predškolskog i školskog uzrasta na vrtićkom poligonu i školskom igralištu stječu prve rolerske korake, dok oni vještiji već pokazuju nevjerojatnu spretnost u poligonskim igrama koje uključuju i korištenje sportskih pomagala. U planu Društva je da se uskoro organiziraju igraonice poput GLAS ZAGORJA broj 92 čitamo pričicu… za najmlađi uzrast, a potom i stvaralačke igraonice u kojima bi djeca pjevala, plesala, slikala ili glumila. U nedostatku vlastitog prostora, Društvo Naša djeca koristit će se prostorijama Dječjeg vrtića Rožica, a svi zainteresirani roditelji koji žele djecu dovesti u igraonice, mogu na internetskim stranicama općine pratiti najave igraonica ili pak izravno kontaktirati predsjednicu Gordanu Pavlinić i tajnicu Društva, Nikolinu Petak, na brojeve telefona: 236-844 i 0992307180. 14. SVIBANJ DAN OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE SVIM STANOVNICIMA OPĆINE VELIKO TRGOVIŠĆE ČESTITAMO DAN OPĆINE Općinsko vijeće i Načelnik Općine Veliko Trgovišće 43 OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. SVIBNJA 2012. Bogati program Zlatarbistričkog proljeća započeo je 15. travnja, a brojna događanja očekuju nas u Zlatar Bistrici sve do 25. lipnja. PROGRAM 5. svibnja Zlatarbistričko 17 sati - Moto klub, moto igre i moto party, parkiralište željezničke stanice Zlatar Bistrica 19 sati - Koncert KUD-a Kaj, Društveni dom u Lipovcu 6. svibnja proljeće 2012. 12 sati - Javna pokazna vježba DVD-a Zlatar Bistrica, ispred Društvenog doma u Lipovcu Županijskom smotrom tamburaškog stvaralaštva u Zlatar Bistrici počelo je ovogodišnje Zlatarbistričko proljeće. 16 sati - Prvenstvena rukometna utakmica ŽRK Zlatar Bistrica - RK Jamnica iz Jamnice, Školska športska dvorana 19. svibnja Ova tradicionalna manifestacija, koja se obično organizirala uz Dan općine, i ove godine ima niz sadržaja, a potrajat će do 25. lipnja. Program se održava uglavnom u dane vikenda, a sudjeluju sve zlatarbistričke udruge te škola i vrtić. I ove godine u Zlatar Bistrici je gostovao Glumački festival u Krapini s predstavom Političar. Eko udruga Lijepa naša organizirala je predstavljanje zbirke poezije Ankice Galic, a KUD Kaj održao je tradicionalni svečani koncert u Domu kulture, očekuje nas još onaj u Društvenom domu u Lipovcu. Uz kulturne održava se i niz sportskih priredbi, u organizaciji lovačkog i planinarskog društva, aero i moto kluba, te rukometni i nogometni klubovi kao i vatrogasno društvo. Sjećanje na poginule Povodom Dana općine Zlatar Bistrica koji je svečano obilježen 22. travnja, načelnik općine Žarko Miholić sa svojim suradnicima, članovima Općinskog vijeća i predsjednicima udruga s područja općine, položio je vijenac i zapalio svijeće odajući time počast preminulim braniteljima i svima koji počivaju na groblju u Lovrečanu. Polaganje vijenca održano je 20. travnja kod centralnog križa na groblju. UDRUGE Aeroklub Bistrica Aeroklub Bistrica je udruga građana, zaljubljenika u avijaciju, letenje, modelarstvo, UL avijaciju i jedriličarstvo. Njihov program je neizostavan uz Dan općine Zlatar Bistrica. Tako su i ove godine pripremili bogati program: demonstraciju i prilaz letenja ultra lakih letjelica i upravljanje modela letjelica na letilištu Aero kluba. NAJAVLJUJEMO Uz Dan župe knjižnica Zlatarbistrički načelnik Žarko Miholić, općinski upravni odjel i Eko udruga Lijepa naša zajednički rade na projektu otvaranja čitaonice u Zlatar Bistrici. Organizacijski poslovi oko uređenja prostora u zgradi Općine Zlatar Bistrica bliže se kraju te se otvorenje čitaonice planira za Dan župe – 24. lipnja, na blagdan sv. Ivana Krstitelja. Inače, prikupljanje knjiga započelo je 44 krajem prošle godine i trenutno ima evidentiranih oko 800 naslova domaće i strane književnosti, te stručne literature, objavljeno je na web stranicama općine Zlatar Bistrica. Kako bi čitaonica bila sadržajno što bogatija, građani su i dalje pozvani da doniraju knjige koje više ne koriste, a mogu ih predati radnim danom od 7-15 sati u uredu općinskog načelnika. 25. lipnja Hodočašće umirovljenika u Mariju Bistricu, okupljanje u 9,00 sati ispred zgrade općine (polazak osobnim automobilima), te druženje u 13 sati u Domu kulture u Zlatar Bistrici uz glazbu uživo. KULTURA Svečani koncert KUD Kaj Zlatar Bistrica je na oduševljenje svih, već tradicionalno za Zlatarbistričko proljeće pripremio odličan program i koncert. U programu su sudjelovale sve sekcije KUD-a. Puhači su pred Domom kulture svirali neposredno prije samog početka koncerta, a u dvorani su publiku oduševili tamburaški orkestar, mješoviti pjevački zbor, recitatori, vokalni solisti, te posebni gosti – Plesna skupina Udruge Potkalnički plemenitaši iz Gornje Rijeke u raskošnim kostimima, krinolinama koji su izveli nekoliko plesova s početka 19. stoljeća. Za one koji su propustili ovaj svečani koncert, imat će prilike nazočiti na sljedećem, već 5. svibnja u Lipovcu, treću godinu za redom. Ulaz na koncert je slobodan. Inače, od ostalih aktivnosti, Mješoviti pjevački zbor priprema se za županijsku smotru koja će se održati u lipnju u Zaboku. Zadatak im nije lagan, jer moraju opravdati naslov županijskih pobjednika. Ovaj zbor se odlikuje između ostaloga i pogođenom interpretacijom, njegovanjem autentičnog stila i dobro osmišljenom programskom koncepcijom. U kolovozu KUD planira odlazak u Slovačku. Podsjećamo, pokretač i predsjednica društva bila je Bernarda Jakopec. U društvu 2006. i 2007. dolazi do značajnih promjena, puhački orkestar preuzima Jurica Lazar, mješoviti pjevački zbor Sandra Kos, a predsjednik društva postao je Leonard Fulir. U listopadu 2009. Sandra Kos morala je napustiti mjesto voditeljice zbora, a njeno mjesto zauzela je Irena Kušec Kovinčić. GLAS ZAGORJA broj 92 ZAGORJE INFO 01. SVIBNJA 2012. KRAPINA PREGRADA Darkova vina najbolja u Rogaškoj Nakon što je u veljači ove godine imao uspješnu ledenu berbu, aktualni šampion Zagorja vinar Darko Levak iz Krapine, pobijedio je na ocjenjivanju vina u Rogaškoj Slatini. Na ocjenjivanje su bila prijavljena 183 vina iz Štajerske Zelena čistka za čiste šume Povodom Dana planeta Zemlje, Mjesni odbor Pregrada i Pregrada Vrhi organizirao je akciju čišćenja okoliša. Akcija je organizirana s ciljem jačanja ekološke svijesti i promjene načina na koji se ljudi odnose prema okolišu koji nas okružuje. Odazvalo se tridesetak građana, koji su se okupili na gradskom trgu u 10 sati. Cilj akcije bilo je sakupljanje otpada u šumama u neposrednoj blizini naselja Pregrada. Do 16 sati, do kada je tra- jala akcija, sakupljeno je između 10-15 kubnih metara raznog otpada koji je sortiran te odvojeno odložen (staklo, metalni otpad, drveni otpad, ostalo). Mjesni odbor Pregrada i Pregrada Vrhi zahvaljuje svima koji u se odazvali pozivu na akciju te poduzetnicima sa područja grada Pregrade koji su svojim donacijama pomogli u realizaciji ove akcije. Više detalja o samoj akciji te galeriju fotografija možete pronaći na www.pregrada.info. oblasti i desetak vina iz Hrvatskog zagorja. Komisija od deset članova bila je iz mariborskog Kmetijskog zavoda. Ocjenjivanje je bilo javno, tako da se znalo čije se vino ocjenjuje, a primjenjivana je metoda do 20 bodova. (RHZK) ZAGREB Donacije tradicijskim obrtima Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka objavile su ovih dana javni natječaj za dodjelu Donacije godine 2012. koje će biti namijenjene najuspješnijim projektima iz sfere tradicijskog obrtništva. Na predstavljanju ovog projekta, održanom u prostorima Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu sudjelovali su predsjednik HOKa Dragutin Ranogajec, članica uprave Zagrebačke banke Daniela Roguljić Novak, predsjednik Odbora za tradicijske i umjetničke obrte HOK-a Željko Vrbanus i predsjednica Upravnog odbora Hrvatskog dizajnerskog društva Ira Payer. Donacija godine 2012. Zagrebačke banke dodijelit će se obrtnicima za projektni prijedlog osmišljavanja cjelokupnog originalnog proizvoda temeljenog na prepoznatljivom tradicijskom motivu, prepoznatljivoj obrtničkoj tehnici ili za proizvode koji u sebi sadrže elemente tradicijskog i obrtničkog umijeća. Iznos donacije za tri najbolja projektna prijedloga iznosi 150.000 kn za prvonagrađeni, 100.000 kn za drugonagrađeni i 50.000 kn za trećenagrađeni prijedlog. Teme unutar kojih je moguće prijaviti projektni prijedlog su Dom i prostor (oprema stola, predmeti za kućanstvo i za opremu interijera), Odjeća, obuća i nakit (predmeti od tekstila, vune, kože, krzna, metala, stakla, papira i ostali) i Poslovna oprema i darovi (raznovrsni materijali). Rok za predaju prijava je 25. svibnja 2012. Objava pobjedničkog projekta bit će upriličena 29. lipnja na svečanoj Akademiji HOK-a u povodu 160. obljetnice organiziranog obrtništva. (RHZK) ZAGREB Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke u Mariji Bistrici U Krapinsko-zagorskoj županiji akcija će se održati u Mariji Bistrici 26. svibnja 2012. na Trgu pape Ivana Pavla II. od 11 do 17 sati. Hrvatska gospodarska komora i ove godine nastavlja najveću nacionalnu akciju Kupujmo hrvatsko, kao i akciju Vrijedne ruke koje će se od svibnja do rujna održati u dvadeset hrvatskih gradova. Akcija Kupujmo hrvatsko provodi se već 14 godina i nastoji promovirati kvalitetne domaće proizvode, nosioce znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, s ciljem osvješćivanja važnosti kupovine takvih proizvoda kako bi se pridonijelo povećanju ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanju našeg nacionalnog identiteta. GLAS ZAGORJA broj 92 Znakovi kvalitete jamče kvalitetu proizvoda, osiguravaju im lakši proboj na svjetska tržišta te ulijevaju povjerenje potrošačima. Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo 235 proizvoda, dok znak Izvorno hrvatsko nosi 116 proizvoda. Od prošle godine se održava i akcija Vrijedne ruke koja nastoji promovirati proizvode i proizvođače vrijednih ruku koji svojim radom, znanjem i umijećem pridonose razvoju različitosti hrvatskoga gospodarstva, a istodobno ostvaruju dobrobit za sebe i svoju obitelj. 45 ZAGORJE INFO 01. SVIBNJA 2012. PREGRADA Lijepa naša Pregrada Koliko je važno osvijestiti osobni i zavičajni identitet već u predškolskoj dobi vrlo dobro znaju odgojiteljice i roditelji djece u vrtiću. Potaknute interesom djece za upoznavanje svoga grada odgojiteljice u odgojnim skupinama Loptice i Zvjezdice, uz veliku podršku roditelja i prijatelja vrtića, osmislile su projekt Lijepa naša Pregrada. S ciljem da djeca razviju svijest o pripadnosti svome gradu i prošire spoznaje o povijesti, običajima, kulturi i životu u kraju u kojem žive, već od jeseni osmišljavaju se aktivnosti kroz koje će ona zadovoljiti svoju potrebu za istraživanjem te neposrednim doživljajem steći nova znanja i iskustva. Sudjelovanje u manifestaciji Branje grojzdja i Pregradskim dječjim berbarijama, u danima zahvalnosti za plodove zemlje, božićnim programima, maškaradi i uskrsnim događanjima omogućilo im je da osjete zadovoljstvo vlastitog doprinosa kulturnim događanjima u gradu. Posjet knjižnici i muzeju potaknuo ih je na istraživanje povijesti našeg grada. Djeca su detaljno istražila povijest pregradskog rudnika i život Pregrađana u tom vremenu. Upriličen je susret s ing. rudarstva gosp. Teom Vincekom koji im je vrlo zanimljivo ispričao vlastite doživljaje iz rudnika u kojem je i sam radio. Potom je uslijedio niz aktivnosti vezanih uz upoznavanje ustanova, sakralnih spomenika, dvoraca… Kao poseb- nost moramo istaknuti pregradske vatrogasce i njihovog voditelja mladih Krunoslava Martinka. Doživljaj sjedanja u vatrogasni kamion, uključivanja sirena, isprobavanja maski i kaciga bilo je veselje za svu djecu. No, to se ne može usporediti s doživljajem prave vježbe evakuacije iz vrtića i gašenja vatre koje je uslijedilo nakon nekoliko dana od posjeta vatrogasnom domu. Prema našem starom običaju, pred Uskrs smo, uz pomoć stričeka Domineka, uredili vrtićki voćnjak i od grana pripremili krijes. Kako bi doživljaj bio potpun, u vježbu su se uključili i djelatnici iz policije, a ubrzo je stigla i hitna pomoć. Uz spretne odgojiteljice i ostale zaposlenike djeca su u vrlo kratkom vremenu evakuirana iz vrtića, što nam je potvrdilo da smo dobro organiziran tim u svakoj situaciji. I tu projektu nije kraj. Suradnja s Crve- nim križem u Pregradi ostvarena je putem Vesele tržnice na kojoj roditelji poklanjaju – prodaju i kupuju razne igračke, dječju odjeću itd., a sav prihod upućuje se u obitelj kojoj je pomoć potrebna. Na taj način djeca uče koliko je važno i lijepo darivanje i pomaganje. ZAGREB Povezivanje zagorskih i makedonskih gospodarstvenika Zamjenik županice, Anđelko Ferek - Jambrek, susreo se u travnju s veleposlanikom Republike Makedonije u Zagrebu, Dančom Markovskim. Cilj sastanka, kojemu su nazočili i Igor Cigula, pročelnik za gospodarstvo i financije te Sanja Mihovilić, tajnica HGK Županijske komore Krapina, bio je ostvarivanje gospodarske suradnje između Krapinsko-zagorske županije i Republike Makedonije. Na susretu je dogovoreno da će se na Sajmu tehnike, koji se održava u Beogradu od 14. do 17. svibnja, održati radni susreti zagorskih i makedonskih gospodarstvenika. Nadalje, prezentiran je Zagorski gospodarski zbor, gdje je naznačena mogućnost prezentacije makedonskih gospodarstvenika. Suradnju će koordinirati Županija i Veleposlanstvo, a gospodarstvenike će okupiti resorne komore s obje strane. 46 Piše Gordana Krizmanić GLAS ZAGORJA broj 92 ZAGORJE INFO 01. SVIBNJA 2012. ZABOK ĐURMANEC Zabranjene operacije na djeci u OB Zabok Krapinsko-zagorska županija dobila je rješenje kojim se Općoj bolnici Zabok zabranjuje obavljanje djelatnosti Dječje kirurgije. Inspekcija Ministarstva zdravstva utvrdila je da je od siječnja prošle do ožujka ove godine napravljeno 35 operacijskih zahvata na djeci unatoč tome što zabočka bolnica nema rješenje Ministarstva o ispunjavanju uvjeta u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i radnika za dječju kirurgiju. Županica Sonja Borovčak istaknula je da je razočarana što se u bolnici radilo mimo pravila i napomenula da će o cijelom slučaju raspravljati Upravno vijeće bolnice, koje će nakon toga poduzeti određene korake. Ravnatelj bolnice dr. Stanko Belina ponovio je da su svi sve znali, da se ništa nije radilo ilegalno i nije bilo zakulisnih igara, a radili su se samo manji zahvati. Pita se kako to da je HZZO uredno plaćao sve račune za operacije koje je bolnica poslala, a sada se te iste operacije dovode u pitanje. Dodaje da bi za formiranje Odjela dječje kirurgije po propisima trebalo najmanje pet liječnika i šesnaest sestara, što je za Zagorje u ovom trenutku neostvarivo. PREGRADA Na Bijelu nedjelju obilježen Dan grada Svečano uručena općinska priznanja Na blagdan Svetog Jurja, kao i proteklih nekoliko dana, posebno je svečano bilo i u općini Đurmanec gdje su proslavili Dan Općine, Župe i Osnovne škole Đurmanec. Na svečanoj sjednici, kako je to i prigoda, dodijeljena su općinska priznanja. Povelja Općine dodijeljena je Vladmiru Perneku iz Đurmanca za promicanje vrijednosti demokratskog društva. Plaketa je dodijeljena Zdenku Konjiću iz Zagreba, rodom iz Đurmanca, doktoru znanosti, sucu u Kaznenom odjelu Vrhovnog suda RH, za promicanje vrijednosti demokratskog društva, položaja i ugleda Općine Đurmanec, zatim Mariji Klasić iz Đurmanca, predsjedni- ci KUD-a Đurmanec, za uspješan rad i zalaganje na očuvanju i promicanju kulture i kulturne baštine, te „Bačvarskoj radnji“ vlasnika Drage Peteka, za razvoj gospodarstva i obrtništva na području Općine. Zahvalnica je dodijeljena Alojzu Vincelju, vijećniku Općinskog vijeća Općine Đurmanec za promicanje vrijednosti demokratskog društva. LEPOGLAVA Zabočani na državno natjecanje U OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi održano je IV. Međužupanijsko natjecanje ekipa podmlatka i mladeži Hrvatskog Crvenog križa. Sudjelovanje na ovom skupu zaslužilo je deset ekipa podmlatka i sedam ekipa mladeži koje su na natjecanjima gradskih društava Crvenog križa u svojim županijama osvojile prva mjesta. U kategoriji mladeži prvo mjesto osvojila je ekipa zabočke Gimnazije A. G. Matoša, druga je ekipa SŠ Ivanec, a treća SŠ Oroslavje. U kategoriji podmlatka Crvenog križa prva je ekipa OŠ Na Bijelu nedjelju je obilježen Dan grada Pregrade. Program je započeo postrojavanjem povijesnih postrojbi hrvatske vojske – Keglevićeve straže iz Pregrade (Kostel) i gostiju iz Varaždina, Čakovca, Karlovca, Požege, Križevaca, Dubrovnika i Turopolja. Nastavak je bio na svetoj misi u župnoj crkvi BDM, nakon koje je održana svečana sjednica Gradskog vijeća u galeriji Muzeja grada Pregrade. Sjednica je bila prilika i da se zaslužnim građanima i osobama dodjele javna priznanja za djelovanje od interesa za grad Pregradu u Hodošan, druga je OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički, a treća ekipa OŠ A. Cesarca Krapina. Ekipa mladeži zabočke Gimnazije ide i na Državno natjecanje ekipa podmlatka i mladeži HCK, koje se 12. svibnja održava u Rijeci. Naime, na Državno natjecanje odlaze prvoplasirane ekipe mladeži i podmlatka sa međužupanijskih natjecanja. 2011. Zahvalnice su dobili Dragica Golubić, patronažna sestra iz Doma zdravlja i Miljenko Ilijaš, aktivist i član KUD-a grada Pregrade. Diplome su dodijeljene HPD Kunagora, Stočarskoj udruzi iz Pregrade i Zanatskoj zadruzi Kunagora. Plaketu je dobila Marija Bračun, sutkinja Prekršajnog suda iz Pregrade. Po završetku svečane sjednice nazočni su razgledali adaptirani i uređeni prostor zgrade Općinskog suda i gruntovnice koji je Grad dao na korištenje Ministarstvu pravosuđa za tu namjenu. GLAS ZAGORJA broj 92 47 ZAGORJE INFO 01. SVIBNJA 2012. DONJA STUBICA Dobro zdravlje tijekom cijeloga života Povodom Svjetskog dana zdravlja patronažne sestre Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije organizirale su 11. travnja šesti po redu Sajam zdravlja. Održan je na otvorenom, kod Fontane prijateljstva u parku Jure Stubičanca u Donjoj Stubici s porukom Dobro zdravlje tijekom cijeloga života. U programu su sudjelovala i djeca vrtićke dobi, te učenici OŠ Donja Stubica. Oni su sa svojim učiteljicama risali, slikali i pisali poruke na temu zdravog života, pravilne prehrane i pokazali koliko znaju o štetnostima i opasnostima koje izazivaju razne ovisnosti. Na izložbenom panou sugrađanima su prezentirani učenički radovi. Predstavnica Termi Jezerčica izabrala je tri rada koja su nagrađena jednodnevnim kartama za kupanje za dvije osobe. Nagrađeni su radovi: 1. nagrada – Medicinska sestra, Marta Kučko, 2.b; 2. nagrada – Drvo života, 1.b i 3. nagrada: Zdrava prehrana, Erika Brlobuš, 2.a. Sajmom zdravlja, koji je i ove godine bio uspješan i iznimno dobro posjećen, željela se ljudima prenijeti poruka o važnosti prevencije i čuvanja zdravlja tijekom cijelog života. Na štandovima se također mogao izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi, vidjeti demonstraciju pružanja prve pomoći, te porazgovarati o zdravoj prehrani i zdravom načinu života. Kako ističu iz Doma zdravlja, uvjereni su da ovakav način promoviranja brige o zdravlju znatno utječe na kvalitetniji i zdraviji život u našoj Županiji. (M. B.) ĐURMANEC Dan osnovne škole Đurmanec slavi se na blagdan Svetog Jurja. I ove godine obilježen je kulturno-umjetničkim programom učenika. Dan đurmanečke škole Pjevački zbor i folklorna skupina pod vodstvom Dubravke Habijanec uz nekoliko prigodnih pjesama i plesova otvorili su svečanu proslavu u školi. Program je i ove godine bio raznolik, a u njemu su sudjelovali učenici od prvog do osmog razreda. Uz nekoliko igrokaza, pjesama i recitacija, nastupali su i solisti na raznim instrumentima. Proslava je počela u 9,15 sati i trajala je sve do 11 sati kada je u župnoj crkvi počela koncelebrirana sveta misa. 48 GLAS ZAGORJA broj 92 ZAGORJE INFO REČ ZAGORSKOG MUŽA KRAPINA Godišnja skupština GPOK-a Članovi Udruge Gradski puhački orkestar i mažoretkinje Krapina, 27. travnja održali su redovnu izvještajnu skupštinu. Domaćin skupštine bio je predsjednik orkestra dr. Antun Presečki na svojemu imanju u Preseki Petrovskoj. Dr. Presečki otvorio je skupštinu i svima poželio dobrodošlicu na njegovo imanje te posebno izrazio zadovoljstvo što je prihvaćen njegov prijedlog da se tu održi godišnja skupština. Izvještaj o radu udruge za 2011. podnio je tajnik orkestra Dragan Vidović. Posebno je naglašena odlična atmosfera u orkestru, bez osipanja članstva, štoviše orkestar se stalno popunjava novim članovima, pa sada broji 43 aktivna muzičara. Navedena je i tamnija strana stvarnosti, a to su financije, odnosno proračun koji je ovih kriznih godina sve manji, a potrebe stalno rastu. Naime, da bi orkestar mogao normalno funkcionirati potrebna su nam novčana sredstva za popravak i nabavku instrumenata, nabavku odora, kao i sredstva za odlazak na nastupe. Redovito se uvježbava novi program, sve zahtjevnijeg repertoara, a rezultat toga je odrađenih dvadesetak javnih nastupa prošle godine. Iz objektivnih i subjektivnih razloga prošle godine Gradski puhački orkestar Krapina, nije ostvario niti jedno inozemno gostovanje, a poziva nije nedostajalo. Najvažniji nastupi 2011. bili su na Županijskoj smotri Puhačkih orkestara KZŽ u Maču, koncert u Tjednu kajkavske kulture u Krapini i Božićno-novogodišnji koncert u Festivalskoj dvorani u Krapini. Plan rada orkestra za ovu godinu, kao i Financijski plan iznio je voditelj orkestra Branko Cvrtila. U financijskom smislu i dalje je glavni izvor prihoda dotacija grada Krapine, pa orkestar kao protokolarni orkestar grada Krapine planira u 2012. nastupiti za sve potrebe grada. Predsjednik orkestra dr. Presečki obećao je maksimalnu pomoć u prijevoza orkestra na nastupe kako bi sa smanjili troškovi putovanja. U planu je nastup na Županijskoj smotri puhačkih orkestara KZŽ u Zaboku, hodočašće na Trsat sa župom Sveti Križ Začretje, gostovanje u Italiju s Desinićkim mažoretkinjama, zatim gostovanje u Poljsku, koncert u TKK i Božićnonovogodišnji koncert. Svake godine također orkestar ima mnogo neplaniranih nastupa za vjerske blagdane, vatrogasna društva i razne druge prigode. U TKK orkestar će ugostiti prijateljski orkestar Marinići iz Viškova kraj Rijeke, te prijateljski orkestar iz Mszane Dolne u Poljskoj. Poslije službenog dijela skupština uslijedio je domjenak u organizaciji predsjednika, i već poznata zabava u režiji članova orkestra. I za kraj jedna, zato ne manje važna zanimljivost. Na skupštini Gradskog puhačkog orkestra Krapina na poziv dr. Presečkog prisustvovao je potpredsjednik Hrvatske vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku mr.sc. Neven Mimica, koji je bio oduševljen atmosferom koju je napravio orkestar. (Dragan Vidović) ZABOK Nagrada Dunapacku Tvrtka Valoviti papiri Dunapack d.o.o. nedavno je primila nagradu Indeks DOP-a za društveno odgovorno poslovanje. Nagradu zajednički dodjeljuju Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Indeks društveno odgovornog poslovanja nastao je po uzoru na svjetske indekse, a temelji se na nizu kriterija za ocjenjivanje u šest osnovnih područja, ekonomskoj održivosti, uključenosti društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, tržišnim odnosima, odnosima sa zajednicom, radnoj okolini i zaštiti okoliša. Spomenuta tvrtka u svom radu brine o zaštiti okoliša te se trudi očuvati ga od onečišćenja i štetnog djelovanja. Mile i drage! Mile ti je na mehkičkomu sedeti. Najrajši se bi za tie štokrljek potfutrani, za tu foteljčicu, z lančekem sprivezali, kaj ne. A tie stolček ti je k srčeku prirasel, jer si ž njem huti kratki cajt jake vezan postal, kak da ti je rod najvekši, kak da ti je bratec rojeni. Čiste te nie moči za prepoznati, jer do hčera si čistem drugački bil, do hčera ti nie bile niti do penezeh, niti do altekeh, same su ti pajdaštve i pomoč človeška na prvomu mestu bili. Denes kak da poljek nas je nekteri drugi človek, kak da nekam je unie pajdaš pravi zginul ili kak da se je prek noči spremenil - kaj nikak ti razmeti moči nie niti moči bu. Do prie kratkoga cajta veroval nič niti otom vsemu nebi, kak god da niesi jemput same čul, kak god da mnogi su ti povedali, kak god da si gledel i mnogi put nekaj otom i čital si. Človek nemre nekaj takvoga niti razmeti ak sam ne proba, ak mu se ne dogodi da pajdaš mu poskrivečki h pleče nožeka najhrjavejšega zapiči, unda gda tomu se nadal nebi nikak ni mogel. Za unoga za teroga si do hčera štel dati vse, teri ti več je bil od ikoga na svietu, za unoga kaj ti je kak bratec najrojenejši bil, kaj druge povedati - nek da nie hvredu, da te te je zab oljele več nek ikaj do zdaj. Vse te skup zaboljele te je još več, jer nie te počkaljil nekteri tam stranjski - nek unie za teroga si mislil si ciele vrieme da pajdaš ti je. A kaj se te z človekem dogodi, e mu hdere h glavu tu meste, e mu penezeki zadišiju ili vse skup ga obrne tak da se spremeni da ga za poznati več moči nie? Kaj je te h človeku da se spremanduri h nekaj za kaj se je zaklinjal da nigdar bil nebi i nabu, kaj mu se dogodile i kak je mogel pajdaša othititi i pleče mu okrenuti kak da nigdar pajdaš mu bil nie. Pravi pajdaš - pajdaš bu ostal, nebu pajdaša fundal da bi njegve ritesnice pune ostale, nebu šopal same svoju putaču i nebu same po sebe gledel i same spremišljaval si furt otom kak sam je, jedini i najvrednejši na svietu. Pajdaš pravi navek bu pajdaš, kak god da mehki je stolček h teroga bu zasel, kak god da mu se ž njega milji zdiči, pajdaš pravi fundal pajdaša nebu, jer drugač niti nemre. Pajdaš pravi i hutu najžmekšejšu dobu, pajdaša bu pod ruku prijel i h zločice kak i h veseljiču ž njem vse bu GLAS ZAGORJA broj 92 01. TRAVNJA 2012. Piše Rajko Fureš delil, kak je te delal i od gda zna zase i za pajdaša si. Same je tak nekaj za razmeti moči od unoga teri pajdaš nie, od unoga kaj je furt i furt same nase misljil, kaj same je ljičeke prave pred vsemi dobre skrival. Tak ti je jedine moči razmeti i te da nie ti mogel tie „negdajnji pajdaš“ ni povedati da te je prodal, da te je kak pesa odhitil, da nie te mogel h uoči pogledati i kak pajdašu ti povedati - da več mu dober niesi i da več netreba te. Hvriknuti nie same tak, vsaki med nami dobre te poznati more, jer življenje kak življenje, navek ti se dogodi, e si dečec malički, e si male vekši školarec ili si več starejši, nehči te furt more napiknuti i hkaniti, unda gda tomu ti se najmenj i nadati se moči bile je. Tak ti je unda i za razmeti i te gda ti je tie pajdašek najemput povedati počel da odhitil te je zate kaj zbetežal si i kaj si preveč se zmučil. Človek si mislji, nie mu za zameriti, nie znal kaj bi povedal pak je rekel nekaj same da bi rekel. Mam za par dane ti je povedal te da te nie un štel i da te je napiknuti hvrit triebal zate kaj su mu te novi pajdaši po stranačke stegice naredili. Alji i te nie vse, jer za kratki cajt si je pak spremisljil i počel je povedati da te je napiknul zate kaj izdal si ga. Unda gda te povedal je, čule se je i te kak povedal si mu da več jemput sam sebe dopove kaj štel bi povedati, i da od toga cajteka ime tvoje več pred nikem ne zgovara, da si ga za vse veke sprekrižil. Te nihči nikomu z veseljem ne pove, te same se povedati more unda gda nekaj te poštene tihči, jer nepravdica je une kaj človeku najvekši je beteg. H vsemu tomu skup same je istinica jedna jedina, a istinica veli same te da te nie nihči drugi napiknul i odhitil nek tvoj najdrajši dohčerajnejši pajdaš, da nihči mu vekši pajdaš nigdar bil nie nek ti si mu bil, same je druga svrat te - e je i un tebe praf za praf pajdaš i bil. Gda si vse te probaš rastumačiti, čistem nič razmeti niti nemreš. Kak god da si bi vse te skup dopovedati štel - razmeti teške ti je. Hutom cajtu baš si se prešel sprešpancerati, i niti se nadal niesi da buš čul dohčerajnejšoga pajdaša kak za vugljičem sam sebe poveda i sam se z sobu spomina: stolček moj dragi, foteljičica moja najmilejša - tak rad Vas mam. 49 KULTURA 01. SVIBNJA 2012. KRAPINA Političari Ovogodišnji, peti po redu, Glumački festival u Krapini otvoren je s monokomedijom Političar, autora Ladislava Prežigala, u izvođenju i režiji Antuna Tudića. Vikendima od 13. do 28. travnja u krapinskoj festivalskoj dvorani izvedeno je šest predstava. Dani između vikenda i ove su godine bili rezervirani za gostovanje GFUK-a po Zagorju. Gostovalo se ukupno u 10 općina i gradova, sa spomenutom predstavom i Dimnjačarem u izvođenju Ljubomira Kerekeša. Program u odabiru predsjednika kulturne udruge GFUK Adama Končića, donio je gostovanja Glumačke družine Histrion, Kulturne udruge Glumci u Zagvozdu, Satiričkog kazališta Kerempuh, HNK Varaždin i Scene Gorica. Ovogodišnji festival bio je posvećen Dubravku Ivančanu, kojeg je portretom ovjekovječio likovni umjetnik, slikar Stjepan Đukić Pišta. Predstavom Političar Antun Tudić proslavio je 35 godina stalnog uspješnog rada u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh, kao i 40 godina glume pa su te velike obljetnice bile povod našem razgovoru u nastavku. Čestitamo Vam na 35 godina stalnog uspješnog rada u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh. U Zagorju ste se ovih prošlih dana predstavili monokomedijom Političar. Je li uloga Maksa, šlag na tortu Vaše glumačke karijere ili su Vaši potencijali još neiskorišteni? Priznajem, bio sam uzbuđen što smo s predstavom Političar otvorili Glumački festival u Krapini, festival koji već postaje tradicionalnom zagorskom manifestacijom s ciljem prezentacije kazališnog i glazbeno-scenskog stvaralaštva, te obogaćivanja kulturne ponude cijele regije. Znao sam da ću imati ogroman naboj za taj nastup u Krapini. Inače, sve ove godine brzo su prohujale, kao da je bilo jučer. Vrlo puno iskustva, dogodovština, kazalište prati život i uvijek su u njemu živi trenutci, živa stanja, problemi, ljepote na sceni. Jedno zaista fantastično iskustvo. Bilo je izazova, ali i strahova kako ću proći, hoću li izdržati, hoću li trajati. Prvih godina bio sam slobodnjak. Igrao sam u svim zagrebačkim kazalištima, jedino nisam u lutkarskom. Mnogo smo radili i bili materijalno zbrinuti. U sedamdesetim i osamdesetim godinama glumio sam u gotovo svakoj predstavi. Sjećam se da je bilo mjeseci kad sam igrao 33 predstave, a često sam igrao i po dva puta u danu. Danas je ipak mnogo teže biti slobodnjak, a stalni angažman donosi sigurnost. Duhovite dosjetke i mnogo toga publici prepoznatljivoga izmjenjuju se u monodrami Političar, koju ste, kao što se vrlo lako primijeti, iznijeli s posebnim zadovoljstvom. Koliko Vam je draga uloga Maksa? Inače sam veliki zaljubljenik u dnevnu štampu. Pratim politiku i sve što se događa. Kad mi je Ladislav Prežigalo ponudio taj tekst, odmah sam pristao jer je pogodio problematiku našeg društva. I Maks se bori s nekoliko lica, neka iskustva s političkim frazama uopće nisam znao prije ove predstave, tako da sam puno toga i sam naučio. A vjerujem i publika, na jedan duhovit način. Tekstovi Ladislava Prežigala su inače jako šarmantni, ne vrijeđaju nikog, a ono što se na nekog odnosi, rečeno je baš onako kako se treba reći – bez puno filozofije. A predizborna kampanja je kao i u predstavi opći metež, čudno rastrojeno stanje. Političar progovara o svijetu jednog tvrdokornog i iskusnog znalca toga zanata koji prepričava to svoje viđenje sastanka u vrhu svoje stranke, gdje su se dobro podmazani spletkari i manipulatori dogovarali kako će poduprijeti svoga predsjedničkog kandidata u izbornoj utrci. Maks je obol svemu onomu što sam punih 35 godina radio u svom matičnom kazalištu, i ponosan sam na sve ljude u publici i na sve svoje kolege, jer ta bliskost – to je kazalište. U bogatom glumačkom životu odigrali ste mnogo uloga, a svakoj ste, kako možemo svjedočiti, pristupali s istom strepnjom i osjećajima. Podijelite s našim čitateljima koja Vam je bila najdraža? Antun Tudić (Lasovac kraj Bjelovara, 1946.) – hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac. Završio je gimnaziju u Bjelovaru, diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. U ansamblu je zagrebačkog kazališta Kerempuh od 1976. Imao je nekoliko epizodnih uloga u filmovima i TV serijama, a i danas piše poeziju, igrokaze za srednjoškolce te učestalo, gotovo svaki tjedan sudjeluje u programima humanitarnog karaktera. KRAPINA Pištin Krleža U nazočnosti velikog broja posjetitelja u Galeriji grada Krapine otvorena je izložba slika nastala po motivima Krležina djela Balade Petrice Kerempuha, autora Stjepana Đukića-Pište. Projekt je posvećen 30. obljetnici smrti našeg velikog hrvatskog književnika, a izložba je dio popratnih programa 5. glumačkog festivala u Krapini koji traje do 28. travnja, dok se sama izložba može razgledati sve do 4. svibnja. Stjepan Đukić-Pišta Baladama je pristupio na 50 originalan način. Dobro poznajući Krležinu poeziju nije opisivao situacije i stanja već je duh i snagu piščevog djela prenio preko dojmljivog glumačkog čina Adama Končića. O autoru izložbe govorio je likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić. (M. B.) GLAS ZAGORJA broj 92 Imao sam nekoliko značajnih uloga, a jedna od najdražih koja mi je ostala u sjećanju je u Hadžićevu Državnom lopovu iz 1977., gdje sam glumio ženidbenog varalicu Kikija Puškara. Tek sam počinjao karijeru u kazalištu… Posjećivanje kazališta obogaćuje intelektualni i kulturni opus svakog pojedinca. Kako publika reagira na predstave u manjim i konzervativnijim sredinama? Mogu reći da su manje sredine zbog gladi za predstavama, kazalištem, mnogo pristupačnije nego u većim gradovima. U njima postoji već određeni broj ljudi koji stalno dolaze i posjećuju kazalište, te onih koji dođu prvi put i ne znaju reagirati. U manjim sredinama je spontanost između onoga što se događa na sceni, glumca i publike puno iskrenija. Što se tiče kazališta Kerempuh, moram reći da je dvorana uvijek ispunjena do posljednjeg mjesta. Ovom prilikom čestitat ću i kolegi glumcu Adamu Končiću što se upustio prije 5 godina u organizaciju GFUK-a. To dokazuje da ima glumaca koji pored svih svojih obaveza puno daju za svoje mjesto, svoju županiju. I mi s predstavom Političar planiramo turneju nakon Zagorja, po Slavoniji i Dalmaciji. KULTURA 01. SVIBNJA 2012. OROSLAVJE Izložba kineske naive u Gornjem Oroslavju Obično sve počne od malih stvari: poznanstvo preraste u prijateljstvo, dvije žene povežu dvije obitelji; obitelj Ljubić i obitelj Karafilipović veže dugogodišnje prijateljstvo s mnogo zajedničkih tema. A gospodin Andrija Karafilipović ambasador je mira, glavni tajnik Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva, jedan od 5 takvih u svijetu. Gospođa Zdenka Ljubić, agilna je predsjednica Mjesnog odbora Gornje Oroslavje. To je bilo dovoljno. Ideja o suradnji iskrsnula je po dovršenju uređenja dvorane Društvenog doma. Kad postoji dobra volja, nađe se način i put prema ostvarenju, tim više što su uočene povijesne poveznice hrvatskog i kineskog naroda: štovanje zemlje, značaj seljaka i poljoprivrede. Uskoro su stigle i slike. Kolorit, tehnika, motivi, gotovo kao da stojite pred hlebinskim staklima; tek u detaljima kao – snopovi žita kod nas, povezi rižinih stabljika na njihovim slikama; poneko kosooko lice pod karakterističnim slamnatim šeširom, nasuprot našem seljaku izbrazdanog lica, pod iznošenim škrlakom… Poštivanje prirode preokupacija je taoizma, dok je konfucijanizam upućivao na moral, harmonične odnose u društvu, što je temelj održivog razvoja, očuvanja prirode. U Hrvatskoj pak, sve do dolaska industrijske revolucije živjelo se od zemlje, štovale se pri- rodne zakonitosti, živjelo u skladu s prirodom. Kad je čovjek svjestan svojih korijena razumjet će i poštovati bogatstvo baštine drugih naroda. Onda ni daleka Kina nije strana i daleka. (D. Horvatin) RADOBOJ Izložba karikatura Pod pokroviteljstvom župana Krapinsko-zagorske županije u prostorijama OŠ Side Košutić otvorena je izložba karikatura četrdesetak autora, članova Hrvatskog društva karikaturista. Nakon uvodnih riječi ravnateljice škole, Milene Veseljak, v.d. pročelnice Upravnog odbora Marije Pernjek, predsjednika Općinskog vijeća Općine Radoboj Aloj- za Sajka, te člana Hrvatskog društva karikaturista, Milana Lekića Lexa posjetitelji su na otvorenju mogli razgledati stotinjak radova na kojima se jasno raspoznaju mnogi bivši i aktualni političari, sportaši i osobe iz kulturno i ostalih područja života. Za brojne prisutne na otvorenju bilo je i zadovoljstvo poziranja pa su nakon vrlo kratkog vremena nastale nove karikature. Ova je izložba inače već ranije bila postavljena u Norveškoj, Sesvetama, Ivanić Gradu i Oroslavju, a nakon Radoboja seli se u Klanjec, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli i druga mjesta. Ugodnom raspoloženju pridonijeli su i članovi glazbenog sastava Sinovi zagorja. (vir) GLAS ZAGORJA broj 92 51 KULTURA 01. SVIBNJA 2012. KLANJEC Uspješno održani Četvrti proljetni susreti u Klanjcu U organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske – Odbora za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu, Hrvatskog liječničkog zbora – Hrvatskoga društva za belneoklimatologiju i prirodne ljekovite činitelje i Grada Klanjca 20. i 21. travnja vrlo su uspješno održani tradicionalni Četvrti proljetni susreti u Klanjcu, stručno-znanstveni skup čija je ovogodišnja tema bila Zdravstveni turizam i baština. Dvodnevni simpozij u dvorani Gradske knjižnice u Klanjcu i ove je godine okupio niz eminentnih stručnjaka iz područja medicine, različitih prirodoslovnih znanosti, turizma i kulture koji su svojim izlaganjima i stručnim radovima prezentirali nove spoznaje, nastojeći svojim izlaganjima pridonijeti daljnjoj afirmaciji kontinentalne ponude zdravstvenog turizma te su kompetentno progovorili i o važnosti povezivanja zdravstvenog turizma s bogatom hrvatskom kulturnom baštinom. Otvaranju Skupa prisustvovali su županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak, izaslanica ministra zdravlja dr. Danica Kramarić, gradonačelnik Klanjca Željko Kolar, njegov zamjenik Zlatko Brlek, te ravnatelji i predstavnici zdravstvenih i drugih ustanova i institucija. Tvrtka partner bile su i ove godine Terme Tuhelj. Skup je bodovala Hrvatska liječnička komora, a simpozij je, kao i uvijek dosad, bio otvoren za građanstvo koje se rado odazvalo i s velikim interesom pratilo sva predavanja, njih DUBRAVA ZABOČKA Izložba Oroslavskih vezilja ponešto od svog blaga prodaju, po pristupačnim cijenama za razliku od sličnih artikala, kvalitetom i izradom daleko iza njihovih, prodavanih npr. na tržnici Dolac ili suvenirnicama. U okviru turističke promidžbe na bjelosvjetskim sajmovima, takve bi rukotvorine plijenile pozornost, upućivale na bogatstvo tradicije i radišnost ruku zagorskih vezilja. Da nisu spavale zimski san dokazale su aktivne članice Udruge Oroslavski vez bogatom izložbom ručnih radova u predvorju Osnovne škole. Kao i uvijek do sada, njihovi originalni radovi privukli su brojne posjetitelje i goste srodnih udruga: Hrvatske žene iz Stubičkih Toplica, Našenine iz Bedekovčine, građane Oroslavja i susjednih mjesta. Neupućeni bi pomislio da su sve te izložbe ručnih radova jednake, no, radovi na izložbama širom Zagorja pokazuju različitost u detaljima; kao i kajkavski, zajednički jezik 52 društvo Kvirin Broz, Udruga Korak po korak do zdravlja, te Obiteljsko gospodarstvo Jambrešić sa svojim kupinovim vinom. Organizatori se na uspješno organiziranom skupu zahvaljuju i članovima Organizacijskog odbora – Jasni Gmajnički, Brankici Greblički, Ljerki Narančik Gurović, Tanji Ivek, Miri Hrbud Kolar, Ivanu Zamudi, Mladenu Županiću i Snježani Ricijaš te posebno stručnom voditelju Goranu Ivaniševiću. Predavači i stručni radovi predstavljeni na ovogodišnjim Proljetnim susretima mogu se naći u Knjizi izlaganja sa stručno-znanstvenog skupa. OROSLAVJE Izložba ručnih radova u Zagorskoj hiži Zagorska hiža Ekološkog društva Lijepa naša iz Dubrave Zabočke pravi je ambijent za prikaz starinskog tekstila u novoj izvedbi. Osim toga, članice udruge Našenine iz Bedekovčine prave su umjetnice u izradi praktičnih, uporabnih predmeta, kao torbica iz platna domaćih plahti ukrašenih izvezenim ili heklanim detaljima. Kako bi mogle kupiti konac i potrebni pribor, dvadesetak kroz dva dana održavanja. Zahvaljujući Gradu Klanjcu stručni radovi izloženi na Skupu objavljeni su u Zborniku radova za koji je uvodnu riječ napisao ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić. Sudionici simpozija imali su priliku razgledati Klanjec, posjetiti Terme Tuhelj, razgledati obnovljeni Dvor Veliki Tabor, a domaćini su priredili i zanimljiv kulturni program u petak navečer s nastupom ŽVS Kirjales te Dvorskih plesova KUD-a Antun Mihanović Klanjec. Degustacijom i prodajom svojih proizvoda sudionicima skupa predstavili su se Pčelarsko GLAS ZAGORJA broj 92 Zagoraca, ali s inačicama svojstvenim svakom selu i zaselku. Karakteristika radova oroslavskih vezilja je hadrenina: tekstil namijenjen kućanstvu, osobito kuhinji i posluživanju jela. Do savršenstva je usavršena hadrica, krpa kojom se pokriva jelo u košarici za uskrsni blagoslov, izrađena prema originalu starom više od stoljeća, nađenom u nekoj od babičinih škrinja. Uređenje vrtova i okućnica, radovi na zemlji, zamijeniti će u vrijednim rukama iglu drugim alatima. Do predaha, novih uzoraka i do nove zime. GLAS SRCA KULTURA Život neroðenih IN MEMORIAM Božidar Staroverški Zagreb, 24. studeni 1930. Stubičke Toplice 24. travnja 2012. U 82. godini života, nakon duge i teške bolesti preminuo je poznati zagorski pučki pjesnik i samouki kipar Božidar Staroveški - Božek. Pučku školu i nižu gimnaziju pohađao je u Krapini, a Tekstilno-tehničku školu u Varaždinu. Od 1975. živio je u Stubičkim Toplicama. Godinama se bavio kiparenjem u drvu, a njegovi radovi ukrašavaju brojne ulice, staze i kapele stubičkoga kraja. Sudjelovao je na brojnim likovnim kolonijama, bio je i redoviti sudionik Trijenala zagorskoga suvenira u Gornjoj Stubici. Izdao je neko- liko zbirki poezije, a svojim se poetskim ostvarenjima javljao u lokalnim novinama, radiopostajama, časopisu Hrvatsko zagorje i zbornicima. Između ostalog, priredio je zbornik Prvi susret zagorskih pjesnika, Zelenjak - Kumrovec 2001., a bio je inicijator osnivanja Hrvatsko zagorskoga književnog društva. MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA Goranka o suvremenim muzejskim trendovima Predsjednica Europskog muzejskog foruma, Goranka Horjan, sudjelovala je na dodjeli godišnje muzejske nagrade Vijeća Europe koja se održala u Strasbourgu. Nagradu dodjeljuje Vijeće Europe u suradnji s Europskim muzejskim forumom te su se tom prigodom prisutnima obratili brojni uglednici, među kojima i Klaus Schneider, ravnatelj Rautenstrauch-Joest muzeja iz Kölna koji je dobitnik ovogodišnje nagrade. Na dodjeli nagrade prisustvovali su brojni predstavnici zemalja članica Vijeća Europe, veleposlanici i članovi Komiteta za kulturu, znanost, obrazovanje i medije kojemu je predsjednik dr. Gvozdan Flego. Tijekom zasjedanja komiteta u poslijepodnevnim satima održana su i izlaganja ravnatelja nagrađenog muzeja Klausa Schneidera i Goranke Horjan o suvremenim trendovima u muzejskoj struci, s posebnim naglaskom na nove tehnologije, te kriterije prema kojima se procjenjuje izvrsnost pojedinih muzeja u sklopu aktivnosti Europskog muzejskog foruma. ZAGREB Trnje u Purgeraj Nama već dobro poznati krapinski bend Trnje u travnju je na svoj popis posjećenih mjesta dodao još jedno – Purgeraj. Kultni zagrebački klub Purgeraj poznat je ne samo kao mjesto dobre glazbe i perspektivnih glazbenika, već i opuštene atmosfere, gdje su osim poznatih imena hrvatske 01. SVIBNJA 2012. glazbene scene nastupali i brojni inozemni glazbenici. Bend je osnovan 2004., no u posljednje tri godine dečki iz Trnja se sa svojim akustičnim obradama rock, country i blues hitova 60tih, 70tih i 80tih pojavljuju na varaždinskom Špancirfestu, zagrebačkom Rujan festu na Bundeku, Krapinskom festivalu i mnogim drugim festivalima, a također i na brojnim lokacijama od Šibenika do Čakovca, kao i u Sloveniji. Na njihovu repertoaru nalaze se Azra, Johnny Cash, Haustor, CCR, Queen, The Rolling Stones, Elvis Presley, kao i mnogi drugi. Nastupi koje Zoran Zok Čavužić (vokal, usna harmonika, kazoo, tamburin), Ante Radak (gitara, back vokal) i Tomo Presečki (gitara) izvode garantiraju vrhunsku zabavu, sjajnu svirku i kreiraju savršen ambijent za opuštanje usred napornog radnog tjedna. (T. Strahinec) Dragi čitatelji, život svakog čovjeka traje od začeća pa Piše do prirodne smrti. To je Bož- Stjepan Kralj je pravilo koje je nepobitno, a trebaju ga se pridržavati svi ljudi jednako... Zadnjih godina svjedoci smo velikog napretka u gotovo svim područjima društvenih znanosti. Kao da ljudska civilizacija doživljava eksponencijalni rast razvoja, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. To, dakako, svaki razuman čovjek pozdravlja i podržava, te daje svoj doprinos u skladu s mogućnostima. No, nekako paralelno s time, čini se da one najosnovnije ljudske vrijednosti, proporcionalno napretku, padaju i gubi im se značaj u životu, pravom Božjem životu, a što je činjenica koja nas treba zabrinjavati. Razmotrimo li makroekonomsku politiku demokratskih zemalja, koju vode umreženi centri moći, rastužit će nas društveni položaj čovjeka, koji sve više postaje brojčana jedinica u službi velikih korporacija, a sve u interesu povećanja njihovog kapitala, odnosno, stvaranja profita, pri čemu se sve manje na čovjeka gleda kao na Božje stvorenje, koje bi trebalo imati sva prava, pravo na slobodu, a tako i ono najosnovnije pravo, pravo na život. U svemu tome jasno je da je naša sveta Katolička crkva jedina moralna vertikala u društvu, koja i djeluje na način da usmjeruje ljude na Božje putove, propovijedajući Evanđelje Isusa Krista. Blaženi papa Ivan Pavao ll. je prije nekoliko godina upozoravao čitav svijet o velikoj krizi morala. Nažalost, krizu morala, bilo društvenog ili osobnog, susrećemo u gotovo svim segmentima, tako da nas je snašla situacija iz koje ćemo teško sami izaći bez osobne, a i kolektivne molitve Bogu Ocu Stvoritelju, koji nas jedini može spasiti svojom dobrotom i providnošću. Puno je primjera koje bismo morali izreći javno, ali ja ću se ovom prilikom osvrnuti na jedan, od kojeg zapravo sve i započinje, a to je nasilni prekid trudnoće, odnosno pobačaj, a najtočnije rečeno, ubojstvo djeteta prije rođenja. GLAS ZAGORJA broj 92 Taj gnusni čin, nažalost, neki ljudi podržavaju kao nešto sasvim normalno, pravdajući se time da dijete u utrobi majke nije dijete, odnosno, nije čovjek. No, razmišljaju li zagovaratelji nasilnog prekida trudnoće, ubojstva začetog djeteta, da su i oni bili embrij ili fetus, odnosno, Božje dijete, začeto kao produkt ljubavi njihovih roditelja, te da danas ne bi bili ni u prilici voditi takve sulude rasprave, da su i njihovi roditelji imali ista razmišljanja, kada su uživali gledajući pomicanje majčinog trbuha, uslijed lamatanja malih ručica i nožica u maternici, i kada je majka osjećala otkucaje srčeka živog Anđela u sebi, koji se sprema roditi. Bespogovorno moramo prihvatiti činjenicu da život svakog čovjeka počinje začećem, a završava ovozemaljskom prirodnom smrću. Ali, ni ta svjetovna smrt nije kraj, nego početak vječnog života u Kraljevstvu Nebeskom, a što nam je i dokazao Spasitelj Isus Krist svojim slavnim uskrsnućem od mrtvih. Dakle, može se reći da mi, Božji ljudi, imamo početak života, a što je začeće, ali nemamo kraj, jer nam je darovana vječnost po Božjem milosrđu. Stoga, svaki nasilni prekid trudnoće jest ubojstvo, jednako ubojstvu svakog živog bića. Da nije tako, onda bi se neki luđak u skoroj budućnosti mogao zalagati za prekid života npr. maloljetnika – jer nisu odrasli, bolesnika i staraca – jer oni su ionako pri kraju života… Mogao bi se zalagati za prekid života siromašnih i socijalno ugroženih – jer oni su samo teret društvu. Dragi čitatelji, život svakog čovjeka traje od začeća, pa do prirodne smrti. To je Božje pravilo koje je nepobitno, a trebaju ga se pridržavati svi ljudi jednako, kako mi vjernici, tako i oni nevjernici, kao što se i svi trebamo pridržavati deset svetih Božjih zapovijedi, među kojima je i ona peta koja glasi: NE UBIJ. 53 01. SVIBNJA 2012. ANTUN AUGUSTINČIĆ, kipar, rođen: 4. svibnja 1900. u Klanjcu, umro: 10. svibnja 1979. u Zagrebu Jedan od najvažnijih predstavnika tzv. psihološkog portreta u hrvatskome kiparstvu 20. st. Studij kiparstva započinje kod R. Valdeca i R. Frangeša Mihanovića. Na Kraljevskoj će akademiji za umjetnost i umjetni obrt diplomirati kod Meštrovića, učitelja s kojim će kao i s Franom Kršinićem poslije činiti trolist na kojem je utemeljeno čitavo hrvatsko kiparstvo 20. st. Boravak u Parizu u Augustinčićevoj će biografiji ostati zabilježen kao jedan od presudnih trenutaka u izgradnji mladoga kipara. Iako su njegove monumentalne spomeničke skulpture razasute diljem svijeta – upravo će to pariško razdoblje stvoriti uvjete za sva kasnija djela i novo poimanje skulpture u mladoga kipara. Upoznavši Rodina, Augustinčić napušta akademizam i u slobodnoj modelaciji i nemirnom rodenovskom obliku traži vlastiti stil i izraz. Pronalazi ga između Meštrovićeve monumentalnosti i Kršinićeve lirske forme. Najviše ih se ipak čuva u Galeriji A. Augustinčića u njegovome Klanjcu kojem je ostavio u nasljeđe najveći broj svojih djela, skica i maketa za mnogobrojne spomenike. FRANJO TUĐMAN, povjesničar i političar, rođen: 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću, umro: 10. prosinca 1999. u Zagrebu Prvi hrvatski predsjednik Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a srednju u Zagrebu. Već tada sudjeluje u kako se tada govorilo, naprednom pokretu, a 1941. s ocem i braćom postaje antifašistički aktivist. Godinu dana poslije odlazi u partizane. Završio je dvogodišnju bivšu vojnu akademiju. Promaknut je u čin generala, a 1961. napušta vojnu službu, kako bi se, po vlastitoj izjavi, posvetio znanstvenom radu. U Zagrebu Tuđman osniva Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor, stječe doktorat, sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske. Poznat je po svojim povijesnim djelima Rat protiv rata i Velike ideje i mali narodi. Poslije će napisati još niz radova o hrvatskoj povijesti, od kojih će neki doživjeti žestoke kritike. Kad je 1972. počeo progon hrvatskih disidenata, tj. proljećara, Tuđman je proveo devet mjeseci u zatvoru, a u veljači 1981., osuđen je na tri godine zatvora i na zabranu svakog javnog djelovanja u razdoblju od pet godina. Kada mu je 1987. vraćena putovnica, odlazi više puta u inozemstvo i svojim predavanjima među iseljenicima budi stvaranje hrvatskoga nacionalnog pokreta. HDZ osniva 1989. i postaje njezinim predsjednikom. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, postaje predsjednikom predsjedništva, tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Bori se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, vodi sve važnije akcije u Domovinskome obrambenom ratu, te u oslobađanju i reintegraciji hrvatskih područja. Umro je odan svojoj ideji neovisne Hrvatske i nacionalne pomirbe. ĆIRIL METOD IVEKOVIĆ, arhitekt, rođen: 1. studenoga 1864. u Klanjcu, umro: 15. svibnja 1933. u Zagrebu Mlađi brat Oton istaknuti je hrvatski slikar, dok su stric dr. Franjo Iveković rođak dr. Ivan Broz poznati kao tvorci hrvatskoga rječnika. Nakon što je u rodnome mjestu završio pučku školu, a srednju u Varaždinu i Zagrebu, stric mu je omogućio školovanje na Višoj obrtničkoj školi u Beču. Pod nadzorom glasovitoga Hermanna Bolléa vodio je 1884. klesarske radove na restauraciji 54 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ zagrebačke Katedrale i gradnji crkve sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu. Tijekom studija surađuje u atelijeru poznatih kazališnih arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera, a kada je u srpnju 1890. završio studij, prvo je proputovao Italijom, da bi potom u atelijeru svojega profesora, slavnoga Karla von Hasenauera, pomagao u izradbi detaljnih nacrta dvorišnog pročelja dvorca Hofburga i dijelova Dvorskoga povijesno-umjetničkog muzeja u Beču. S preporukom prof. Hasenauera, potkraj godine odlazi za samostalnoga arhitekta u Zemaljskoj vladi u Sarajevu. Neposredno je vodio značajne zaštitne radove na katedralnom sklopu i sv. Donatu, a posebno na Krstionici Katedrale i crkvi sv. Krševana. Iveković je bio član i potpredsjednik Hrvatskoga starinarskog društva u Kninu, član Austrijskoga arheološkog instituta u Beču i društva Bihaći don Frane Bulića. Po završetku Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, kada je Zadar došao pod vlast Italije, Iveković se 1920. odselio u Zagreb. Ondje je postao profesorom arhitekture na Visokoj tehničkoj školi, a od 1922. i akademikom. Umro je iznenada, neposredno prije odlaska na nova arheološka iskapanja u Biogradu. VLADIMIR GOVEDIĆ, publicist, rođen: 15. svibnja 1903. u Zagorskim Selima, umro: 7. rujna 1984. u Córdobi, Argentina Nakon završene klasične gimnazije u Zagrebu studirao je pravo u Zagrebu i Grazu. Kao gimnazijalac postaje dopisnik omiškog lista za kulturu Jadranska vila. U vrijeme studija izdavao je lokalni list u rodnom mjestu Selanske novine. Godine 1945. izbjegao je iz Hrvatske, a od 1948. živio u Argentini. Surađivao je u Hrvatskom glasu, listu Hrvatske seljačke strane iz Kanade. U njegovim političkim tekstovima istaknuta je težnja za samostalnom i nezavisnom Hrvatskom, a u književnim prilozima ljubav prema obitelji i rodnom kraju. Bio je član HSS u Hrvatskoj i Argentini. MILAN BREZINŠĆAK, pravnik, rođen: 22. svibnja 1858. u Humu na Sutli, umro: 7. travnja 1917. u Zagrebu Gimnaziju i pravo završio je u Zagrebu gdje je i doktorirao 1882. Kao zaposlenik upravne službe radio je u Svetom Križu Začretje, Zlataru, Varaždinu, Grubišnom Polju, Đurđevcu i Ivancu. Kotarski predstojnik u Zlataru postaje 1888., a županijski tajnik u Požegi 1904. Uz to, obnašao je dužnosti vladinog tajnika, podžupana Varaždinske županije, voditelja upravnog odsjeka Zemaljske vlade, savjetnika Zemaljske vlade i banskog savjetnika. Početkom Prvog svjetskog rata na dužnosti je vladinog povjerenika u Virovitičkoj županiji i Osijeku, a od 1916. – 1917. u Srijemskoj županiji i Zemunu. Sudjelovao je u izradi više zakonskih prijedloga i provedbenih propisa za Zakon o uređenju općina i trgovišta te u pripremi njegovih izmjena. 30. svibnja 1894. – REGISTRIRANO OTVARANJE ŠEGRTSKE ŠKOLE U KRAPINI Do 1886. zanatski naučnici školovali su se u nedjeljnim školama, a 30. svibnja 1894. službeno je registrirano otvaranje Šegrtske škole u Krapini. Obučavaju učitelji osnovne škole, a u školu polaze učenici svih struka. U izvještaju o javnoj upravi u Županiji varaždinskoj 1904. piše: Najjače su zastupani krojači, i to s 19, postolari sa 7, čizmari i stolari sa po 6 i bravari sa 4 učenika. Troškovi uzdržavanja šegrtske škole prebačeni su s obrtničkih udruženja na općinu. Topla pogača i reč domača Pripremila Tanja Gregurović Dragica Ferjanić Život ide dalje, tijek života ne ovisi o nama, ali kako ćemo što podnijeti, ovisi o nama. Ima ljudi kojima je život određen biti potpora, pomoć u nevolji. Naša pjesnikinja voli svoj zavičaj i tu ljubav dijeli s brojnim svojim suradnicima, jer osim što je oslonac svojoj obitelji, predsjednica je Gradskog društva Crvenog križa, u žiriju je Recitala kajkavske poezije, a na radnom mjestu tajnice OŠ Sida Košutić u Radoboju uz posao mnogo je opet onog volonterskog, ovaj put pedagoškog rada s osnovcima. Malo je ljudi koji nižu humanitarne funkcije, obično se preklapaju one u Nadzornim i Upravnim odborima. Zato ovi prvi za svoje poslove imaju vremena u miru porazgovarati, saslušati – glavno da se s tiem nitima plete i DELATI ME NIJE STRAH Naj tresti mi niti te drobne i male kaj mi živlenje polafko tkeju, tak mi je liepe i dobro se čutim ne bum si v sebi delala meju. A ti mi ne buš prijatel nič veči ak buš vure h dnevu vse na kup mi del žurel se, bez rieči delal, za drugoga neš ni znal. Delati me nije strah… Ali ne ću ja živlenje kak da si ga mam preletel il’ pak da te v njemu goni neki žurni, hudi veter. A da v semu ne znaš ni kaj si, komu kaj dužen pozabiti svoje rieči i zastati pogled tužen. Zato me pusti… Ak i počasu naj ide, kak ide. Glavno da se s tiem nitima plete i topla pogača i rieč nam domača, dnevi kaj delom dišiju, da v postelja mirno deca mi spiju. A zutra gda zrasteju i nafčiju se tkati (al’) buju mi rekli praf si imela mati?! GLAS ZAGORJA broj 92 topla pogača i rieč nam domača… Dragica Ferjanić poeziju piše od mladosti, sudjeluje na književnim recitalima, a pjesme su joj objavljivane u zbornicima i časopisima. SUZA I SENJE Dugo je stala bila je mala, a onda je počela peči. Zabadav sam šir om otpirala oči, da me ne izda – počela je teči. S tom suzom sla nom spralo se serce i več ne krvari. Samo su mali tra gi os kak spomenek na tali, dneve gda su mi jemput senje fkra li. Al’ senje mi moj e dohajaju navek nazaj i serce im popevl e. Tak je v živlenju to: radost i žalost se v suzi prelevle. Recital: Krapina ‘93. BITI MATI Dok mirno mi spite med vanjkuši mehki mati vas srečno gledi da vam negdo ne zeme senje ona vas čuva, nad vami bdi. I kak življenje teče i teče postelje buju premale vam i več vas vidim velike, jake zmišljavam vu sebi kaj još da vam dam. A onda najemput zmed sunčanog dneva ledene ftice prieteči dahču al’ vam kaj hoče na žal napraviti kad tak promuklo, prieteči grakču? Prebirem vu sebi kam da vas skrijem kam da vu sebe vas stisnem serce je puno, cieli ste v njemu od muke ponegda i v senja vrisnem. Bežite vi proklete ftice, sram vas je, zato skrivlete lice kam to bludite, zakaj to delate? Gda mati brani svoje najmilije i ne da zatreti ognjišče svoje blieda je, drhteča, bez rieči, kak niema - ni moči pregaziti vse kaj na ljubaf diši mati je tuj trda kak stijena. Recital: Krapina ‘92. ZAGORSKI TOP 10 01. SVIBNJA 2012. Top lista emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić Prvo mjesto zagorskog TOP-a 10 s ukupno 570 glasova dodijelili ste Kavalirima i njihovoj pjesmi Zogerja i Zogerko. Ovo je ujedno i prva njihova skladba s kojom su se samostalno predstavili na Krapinskom festivalu. Podvinčani slijede sa svo- jom sve popularnijom popevkom Marek. Tome je zasigurno pridonio i nedavno snimljen spot koji možete pogledati i na stranicama Radija Hrvatsko zagorje Krapina. S kajkavskom pjesmom s prošlogodišnje Krijesnice predstavljamo vam ZAGORSKI TOP 10 1. Kavaliri Zogerja i Zogerko (Krapinski festival 2011.) 570 glasova 2. Podvinčani Marek (ZGF Krijesnica 2011.) 498 glasova 3. Kvartet Gubec Moj Angelek (live in Lisinski) 492 glasa 4. Sotelija Tak sam srečna (ZGF Krijesnica 2011.) 478 glasova 5. Luna Bend Razbit ću čaše sve 311 glasova 6. ŽVG Kajda Golubek moj beli 300 glasova 7. Savski Valovi Adrijana 237 glasova 8. Optimisti Zagorja Ta črna noć (Loborfest 2011.) 164 glasova 9. Darko Domjan Kupice gore (ZGF Krijesnica 2011.) 130 glasova 10. Tamara Jutriša Če se vrneš (ZGF Krijesnica 2011) 40 glasova Darka Domijana i ujedno podsjećamo, još je malo vremena ostalo autorima i izvođačima koji žele nastupiti na 16. ZGF Krijesnica za prijavu svojih glazbenih uradaka, a sve potankosti donosimo na web stranici Radija Hrvatsko zagorje Krapina www.radio-krapina.hr. Glasovati i komentirati TOP 10 možete cijeli tjedan na web stranici: www.radio-krapina. hr, zatim mobitelom na broj 66 248 (ključna riječ RHZK i razmak pa glas), na mailove: [email protected], [email protected], ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Također, primamo vaše prijedloge. Glasajte za vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Također, novost je da možete preslušati refren klikom na ikonicu pokraj pjesme na www.radio-krapina.hr. Utorkom, od 17 sati. ĐURĐINE SUBOTE I NEDJELJE AKTUALNO Đurđi Mesarić nije ovo prvo medijsko iskustvo. Koraci su utabani još u humskoj Straži kad je radila na pripremanju tadašnjih tvorničkih novina. Naši će je se slušatelji sjećati i iz emisija o turizmu koje je svojevremeno vrlo uspješno radila u programu Radija Hrvatsko zagorje Krapina. Turizam i promocija lijepog nam Zagorja određuju Đurđin život. Sama je kreator brojnih priredaba, Malog županijskog fašnika, Adventa u Zagorju…. Ta iskustva unosi trenutno u dvije emisije Radija Hrvatsko zagorje Krapina: Od subote do subote – svake subote od 16,30 do 20 sati i u emisiji Nedjeljom zajedno, od 8 do 12 sati. Obje emisije obogaćuje zanimljivim gostima, nagradnim igrama, i zato joj je poseb- Iz Programa Radija Hrvatsko zagorje Krapina no drago kad se preporučujemo vam emisije naše voditeljice javite i sudjeluĐurđe Mesarić Od subote do subote i Nedjejete u razgovoru na predložene ljom zajedno. teme. GLAS ZAGORJA broj 92 S mladim astronomom amaterom Kristijanom Barilarom razgovarala je o svjetlosnom zagađenju 55 SPORT 01. SVIBNJA 2012. Pikado u svijetu i Krapini (iz engleskih krčmi do krapinskih kafića) Kratka povijest pikada koristio panj, a njegovi godovi su predstavljali područja koja se moralo pogoditi – izgled panja kad se osušio i popucao, bio je prvi korak prema izgledu današnje mete pikada. Počeci pikada No, igra zabavna kao pikado nije mogla ostati skrivena od viših staleža koji su se zainteresirali i također željeli pokazati svoje vještine gađanja mete. U 16. stoljeću bilo je dobro poznato da je engleski kralj Henry VIII. strastveni igrač pikada. Kralj Razvile su se mnoge teorije o povijesti pikada, no jedno je sigurno: pikado se razvio u srednjovjekovnoj Engleskoj: već posljednjih stotinu i više godina igra se u engleskim pubovima i krčmama. Riječ pikado (eng. dart) može se pronaći već u oxfordskom rječniku engleskoga jezika iz 1314., iako se tadašnje značenje te riječi ne podudara s današnjim. Povjesničari nagađaju da se pikado razvio za vrijeme vladavine engleskoga kralja Henryja VIII. u šesnaestom stoljeću. Vjeruje se da je vježbao vještine svojih strijelaca kroz cijelu godinu, kako bi bili spremni za bitku u bilo koje doba. Dok su vježbali streličarstvo, neki od strijelaca su posao okrenuli na zabavu – možda jer su smatrali da svatko može pogoditi metu, ali tko može točnije pogoditi? Pikado kao kraljevska igra Engleskoj postojao zakon koji je zabranjivao igre na sreću u krčmama. Vlasnik jedne krčme u Leedsu, Foot Anakin, bio je optužen jer se u njegovoj krčmi igra kockarska igra pod nazivom Dart. Anakin je donio u sudnicu set strelica i postavio metu na zid te zabio tri strelice u broj 20 te pozvao članove porote da ponove njegovu radnju. Sudac je naredio jednoj osobi koja je dvaput promašila metu te u trećem pokušaju pogodila, no niti blizu broja 20. Na nalog suca, Anakin je ponovno opijanje. Unatoč tome, do 2007. britanska je televizija emitirala dva turnira te pikado više nije napadan od strane televizijskih kuća. Ukratko o igri Stolar Brian Gamlin izumio je 1896. ploču za pikado s numeriranim rezultatima, kakva se i danas koristi. U Engleskoj je 1906. patentirana prva strelica s metalnim vrhom. Od 2010. koriste se elektronske ploče za pikado koje automatski bilježe rezultat. Zabava u engleskim krčmama Svima je poznat kišni oblak koji nikako da se makne s engleskoga neba tako da imajući to na umu, može se zaključiti zašto nije prošlo puno vremena dok ta igra nije premještena u zatvoreni prostor – lokalnu krčmu. Kako bi olakšali igranje u četiri zida, strijelci su svoje duge strelice s bojnog polja skratili i tako su nastale kratke. Kad bi se dno bačve vina ili piva koje su koristili kao metu istrošilo, kao meta se 56 Piše Tena Strahinec je toliko uživao u igri da mu je Anne Boleyn (tada tek predviđena za njegovu ženu), 1530. darovala bogato ukrašen set strelica za pikado kako bi osvojila njegovu naklonost. Igra umijeća Najvažnija godina u povijesti pikada je 1908. U to je vrijeme u pogodio broj 20 sa sve tri strelice i tako je pikado sačuvan kao razonoda te sudski priznat kao igra umijeća i vještine. Zanimljivosti u vezi pikada Prema izvještajima, pikadom su se zabavljali i prvi europski doseljenici koji su napustili Englesku 1620. na brodu Mayflower, na svojoj prekooceanskoj plovidbi do Amerike – tako se igra proširila i u druge zemlje. Do 1900. pikado je preplavio cijelu Englesku. U Londonu je 1924. osnovana Nacionalna udruga igrača pikada, a zanimljiva je i činjenica da je kraljica Elizabeta viđena kako igra pikado u jednom društvenom centru. Za vrijeme II. svjetskog rata, britanski vojnici su igrali pikado kako bi ostali samouvjereni i čvrsti duhom. 1980-ih BBC je iskritizirao pikado kao jednu od igara u krčmama jer potiče svoje sudionike na teško GLAS ZAGORJA broj 92 Pravila igre Prostor potreban za odvijanje igre je zamišljen ili određen prostor dimenzija 1,20 m širine i 3,75 m dužine u kojem se smije nalaziti samo natjecatelj koji u tom trenutku baca strelice, i član rukovodstva turnira. Protivnički natjecatelj mora biti iza natjecatelja koji baca i udaljen najmanje 1 metar. Natjecateljima koji sudjeluju u igri zabranjeno je udaljavanje iz prostora za igru. Linija bacanja (linija s koje se bacaju strelice) udaljena je 2,37 m od linije koja označava položaj mete na aparatu. Visina centra mete od razine zemlje iznosi 1,73 m. Dijagonala između centra mete i linije bacanja iznosi 2,934 m. Tijekom igre natjecatelji ne smiju prelaziti startnu liniju, ali je dozvoljeno nagnuti se tijelom preko linije bacanja, kao i stajati lijevo ili desno iza zamišljenog produžetka linije bacanja. SPORT 01. SVIBNJA 2012. Pikado u Krapini Prvi organizirani pikado klub u Zagorju je pikado klub Pit Bull. Službeno je registriran 25. travnja 2011., no aktivno sudjelovanje na turnirima na području Krapinsko-zagorske županije njegovih članova traje već nekoliko godina. Predsjednik kluba je Matija Lovrenščak-Mato, dopredsjednik je Mirko Hrestak-Hress, ulogu tajnika obnaša Tomislav Bajcer-Tom, a Boris Hrestak i Ivan Vukoja-Vuki su također članovi predsjedništva. Pikado klub Pit Bull broji još 14 članova, a to su: Darko Mužar, Dražen Mužar, Matija Dunaj, Goran Hmelina, Juraj Hrestak, Matija Petrić, Mario Semenić, Goran Koprivnjak, Petar Štrok, Denis Vorih, Igor Đurić, Ivan Čavužić, Danijel Fruk i Martin Matijević. Ciljevi kluba su planiranje i razvoj pikado sporta, organiziranje i provođenje redovitih sustavnih treninga članova u svrhu pripreme natjecanja, te razvitak i unapređenje u postizanju najviših ciljeva. Dečki iz Pit Bulla često sudjeluju na turnirima u pikadu i kažu da su vrlo zadovoljni dosadašnjim postignućima te da su se oko kluba počeli okupljati dobri mladi pikadisti sa snažnom voljom za igrom i vježbanjem gađanja mete. Nadamo se da će klub postati još brojniji, ostati aktivan i uspješan te osvojiti mnogo pokala i privući što više zaslužene medijske pažnje. U Zagorju postoji još mnogo pikado klubova, kao što su Žile i Scorpion iz Huma na Sutli, ekipa Maligani, Štrumfovi, Bikovo Oko i Joy iz Zaboka, Super sport iz Stubičkih toplica, Pit Bull Cugi, Pit Bull Susedi, Pit Bull Mihaljeki, Pit Bull Tkalčani, Pit Bull Terijer, ekipa Juraj Centar iz Krapine itd. Dečki iz Pit Bulla organizirali su u rujnu prošle godine Festivalski pikado turnir u Krapini na kojem su osvojili 1. i 2. mjesto u konkurenciji od 14 parova, a taj isti mjesec su gostovali u Zaboku, te također osvojili 1. i 2. mjesto u konkurenciji od 13 parova. U listopadu prošle godine u Polju Krapinskom osvojili su treće mjesto. Ove godine osvojili su prva mjesta u Zaboku, Krapini, Pregradi te prva tri mjesta u Štrucljevu i time se dokazali kao najjači pikado klub u cijeloj Krapinsko-zagorskoj županiji. MARIJA BISTRICA Skupština Teniskog saveza U petak 13. travnja održana je redovna izvještajna skupština Teniskog kluba Marija Bistrica. Jednoglasno su prihvaćena izvješća o radu kluba u prošloj kao i planovi za ovu godinu. Teniski klub Marija Bistrica u 2011. imao je 29 članova s plaćenom članarinom, kao i više od 40-ero djece, koja su tijekom ljetnih mjeseci trenirala ili igrala tenis. Na skupštini je naglašeno zadovoljstvo tolikim brojem djece, a izražena je i spremnost da se onima koji će že- ljeti dodatno napredovati kroz klub pomogne u teniskom razvoju. Što se pak odraslih članova tiče, riječ je o rekreativcima, koji vode brigu o teniskim terenima i objektu u Mariji Bistrici, a kroz godinu organiziraju i nekoliko međusobnih turnira, kako u pojedinačnoj konkurenciji, tako i u parovima. Osim toga, ove godine organizirat će se i 5. sezona cijelosezonskog natjecanja pod nazivom Piramida, koja će imati završnicu na jesen. Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr GLAS ZAGORJA broj 92 57 POVRATAK SUNCU 01. SVIBNJA 2012. Piše Krešimir Horvatić POVRATAK SUNCU – 4. dio Agrotermalna energija Ekologija, po tome nije samo znanost protiv zagađenja, nego znanost održanja te čudesne svemirske tvorevine, te čudesne pojave, darovane Stvoriteljevom rukom, na kojoj cvate život u svemirskim razdobljima tek odnedavno. Zašto ga uporno zanemarujemo i ne iskorištavamo u svemu što nam pruža, a pruža nam puno, naročito u našoj Županiji; a to su termalni izvori koji bi mogli zagrijavati staklenike za uzgoj voća i povrća po najže- 58 Zemlja je najljepši i najraznovrsniji planet u našem Sunčevom sustavu. Nadaleko nema sličnoga mjesta gdje može niknuti život, održati se i procvasti čudesnim tvorevinama koje zovemo ljudskom kulturom. Zemlju zato doživljavamo kao našu majku i nositeljicu života. šćoj zimi. Nekad smo takav staklenik imali u Stubičkim Toplicama i jednostavno je nestao kao neisplativ. Jednostavno ga je uništila trgovina i njezini lobiji uvozom trećerazredne GLAS ZAGORJA broj 92 hrane; često i hrane kojoj je istekao rok trajanja. Sve veće nepogode zbog klimatskih i drugih promjena, zbog naglih toplo-hladnih promjena, upozoravaju nas na uzgoj povrća koje bi bilo zaštićeno toplinom termalnih izvora kojih u Zagorju ima dovoljno; da uz turizam prehrane i goste kako u turističkim objektima, tako i u našim lječilištima. Ta proizvodnja u svijetu postaje opet zanimljiva upravo zbog meteoroloških pojava kroz koje POVRATAK SUNCU 01. SVIBNJA 2012. Zašto smo staklenik u Stubičkim Toplicama uništili? Zbog uvoza trećerazrednog povrća i voća iz drugih zemalja, a sve zbog trgovačkog lobija kojem je interes brza i jeftina zarada, koji i nadalje ulaže novac samo u trgovačke centre bez vlastite proizvodnje. prolazi naš planet i velikih razlika u izmjeni toplih i hladnih razdoblja. Meteorologija postaje sve zanimljivija ljudima, jer naša budućnost sve više ovisi o prognozama vremena. Svakodnevno smo izloženi vremenskim prilikama i neprilikama o kojima ovisi naše poljoprivredno gospodarstvo. Topla voda zagorska Klima se oduvijek mijenjala i tako će nadalje biti, jer ona je poput živog organizma koji pulsira ovisno o čimbenicima s kojima je u doticaju i kroz koje prolazi naša Zemlja. Tome uostalom uz sve čimbenike pridonosi i ljudska aktivnost. U pretpostavkama o globalnom zatopljenju ili zahlađenju moramo imati na umu da se to odnosi na cijeli naš planet, te izmjenjivanje poplava sa sušnim razdobljima, hladnih s toplim razdobljima; moramo biti spremni i uspostaviti ravnotežu koju nam prirodni resursi pružaju, naročito u našoj županiji, a to su topli izvori koje možemo koristiti za geotermalnu energiju uz Sunce, ali ovaj put u poljoprivredi. Polja geotermalne vode sama nam se nude, a na njima je da to uz određene investicije i iskoristimo. U svijetu se već takva voda koristi za geotermalne elektrane, za tople bazene u turizmu i liječenju, zagrijavanje staklenika za uzgoj voća i povrća, centralna grijanja stambenih prostorija itd. Zašto smo staklenik u Stubičkim Toplicama uništili? Zbog uvoza trećerazrednog povrća i voća iz drugih zemalja, a sve zbog trgovačkog lobija kojem je interes brza i jeftina zarada, koji i nadalje ulaže novac samo u trgovačke centre bez vlastite proizvodnje. Razmislimo o tome i ujedinimo snage, naročito ekolozi, zeleni i turističke zajednice i krenimo u traženje investitora za ove projekte. Koprivnica je uz pomoć INE to već učinila, učinimo i mi jer cijela sjeverozapadna Hrvatska počiva na toplim izvorima. Ujedinimo domaće hrvatsko Uvozimo za dvije i pol milijarde eura hrane, a 50% naših polja je neobrađeno dok mladi školovani ljudi nemaju posla zbog naše neorganiziranosti. Prije dok smo orali s kravama, sva polja bila su obrađena, a sada kad svako dvorište ima traktor, samo govorimo da nam se to ne isplati. Ja mislim da smo s nesposobnim političarima od kojih su neki potkupljivi, postali zapušteni narod. Izgleda da su nam bolji genetski modificirani paradajzi iz Španjolske; isto takvo sjeme iz Nizozemske, pa očajni bijeli luk iz Kine, zanemarujući naš češnjak koji ima daleko veće vrijednosti eteričnih ulja (sumpor-alicin) koja se smatraju biljnim antibioticima. Ja mislim da smo s nesposobnim političarima od kojih su neki potkupljivi, postali zapušteni narod. Izgleda da su nam bolji genetski modificirani paradajzi iz Španjolske; isto takvo sjeme iz Nizozemske, pa očajni bijeli luk iz Kine, zanemarujući naš češnjak koji ima daleko veće vrijednosti eteričnih ulja (sumpor-alicin), koja se smatraju biljnim antibioticima. GLAS ZAGORJA broj 92 Osim toga češnjak pomaže sniženju krvnog tlaka, kolesterola, čisti jetru, pospješuje probavu i čisti mokraćni sustav. Kineski češnjak, iako je jeftiniji, nema ta svojstva, a mi nismo u stanju osigurati otkup domaćeg zbog pokvarenih i profiternih trgovaca koji potkupljuju dio naših političara i tako ne štitimo domaću proizvodnju, izgovarajući se da nam to diktira Europa. Eto, i sunčanu centralu iz istih razloga odbila je Bedekovčina, ali nije Konjšćina koja misli dugoročno. Zar ne bi trebala naša Županija donijeti akcijski plan i stati na kraj iskorištavanju privatnih inicijativa od kojih se traži samo korist ili ih ucjenjuje lokalna samouprava. Zato pozivam na ujedinjenje sve one kojima je na srcu domaće i hrvatsko, a to bi trebao učiniti župan i spriječiti trgovački lobi i one političare koji misle kratkoročno i tako štete domaćem stanovništvu, koji umjesto proizvodnje imaju samo strane trgovačke centre koji, istina, zapošljavaju dio domaćeg stanovništva, ali zarada osim komunalija ne ostaje ovdje već odlazi, a mi pomalo postajemo kolonija moćnih potpomognuta nesposobnim domaćim kadrom koji gleda samo svoje interese. P. S. Španjolska je službeno jedina zemlja u EU u kojoj je dozvoljena genetski modificirana hrana, a kod nas se to radi sa sojom iako se službeno ne priznaje. 59 MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA 01. SVIBNJA 2012. NAGRADNA IGRA Dan muzeja u Muzeju krapinskih neandertalaca Od 2. do 18. svibnja u Muzeju krapinskih neandertalaca održava se muzejsko-edukativni projekt, Priča o evoluciji – priča o vodi. Priča o evoluciji – priča o vodi naziv je programa kojim se Muzej krapinskih neandertalaca pridružuje 17. muzejsko-edukativnoj nagradnoj igri Sekcije za muzejsku pedagogiju Hrvatskog muzejskog društva. Za sudionike igre obilazak stalnog postava bit će zanimljivo iskustvo, jer će uz brojne motive otkrivati zanimljivosti o vodi, tvari u kojoj je nastao i koja uvjetuje život, od koje se sastoji ljudsko tijelo, koju čovjek koristi kao lijek, koja poput evolucije predstavlja mijenu, prolaznost i tijek. Sudjelujte u nagradnoj igri, dođite u Muzej krapinskih neandertalaca i saznajte na koji način priča o evoluciji postaje priča o izvoru života – vodi! DAN MUZEJA Muzeji u svijetu promjene naziv je ovogodišnje teme obilježavanja 18. svibnja, Međunarodnog dana muzeja. Muzej krapinskih neandertalaca na nalazištu Hušnjakovo obilježit će ga prezentacijskom radionicom izrade kamenih alatki i paljenja vatre. Muzeji u svijetu promjene KULTURA 60 vak priče o pretpovijesti i životu neandertalaca u kojoj mogu i sami aktivno sudjelovati. U interaktivnim radionicama i igraonicama moći će izrađivali koplja i kamene alatke, istraživati stijene, iskušati se u paljenju vatre… SURADNJE Koncert engleskih glazbenika Početkom travnja u Galeriji Antuna Augustinčića gostovao je Komorni orkestar Sveučilišta u Exeteru u okviru ovogodišnje turneje Od Engleske do Hrvatske i svojim jednosatnim koncertom oduševio okupljenu publiku. Petnaestak mladih glazbenika studenti su Sveučilišta na kojem studira 15.000 studenata, a članovi njihovog Komornog orkestra koji su se predstavli, nisu studenti glazbe, već raznih drugih studija kojima Sveučilište u Exeteru omogućava bavljenje raznim oblicima glazbenog stvaralaštva uz profesionalnu poduku i vodstvo. Pod ravnanjem Paula McClurea izveli su zanimljiv program odabravši kompozicije njemačkog, talijanskog i engleskog skladatelja, a publiku se posebno dojmila izvedba Koncerta za dvije blok flaute u a-molu G. P. Talemana. Voditelj radionice, preparator Zlatko Mirt svojim će autentičnim odijelom i prezentacijom pretpovijesnih vještina posjetiteljima približiti život neandertalaca. Naime, sve posjetitelje, toga dana 18. svibnja, nakon obilaska postava dočekat će nasta- Međunarodna kulturna suradnja Radost muziciranja ovih mladih Engleza te energičnost i osobit šarm njihovog dirigenta ispunili su atraktivan prostor Galerije Augustinčić posebno lijepom atmosferom. Još dugo, nakon velikog pljeska s kraja koncerta, nastavljeno je druženje i razgovor publike s mladim glazbenicima. Članovi orkestra u Klanjcu su proveli i cijelo poslijepodne, razgledavši klanječke kulturne znamenitosti u društvu Vitomira Zamude i Tanje Ivek. Izrazili su svoje zadovoljstvo i divljenje viđenim, a Paul McClure istaknuo je kako ga se posebno dojmio izraziti ponos s kojim su mu Klanjčani pokazali svoj grad. Za sve ljubitelje glazbe najavljujemo i novi susret. U srijedu, 2. svibnja, u župnoj crkvi u Klanjcu, očekuje nas koncert Varaždinskog kvarteta, još jedan vrhunski glazbeni doživljaj. (S. R.) Muzej krapinskih neandertalaca krajem lipnja domaćin je međunarodnog stručnog skupa i radionice Pleistocene People and Places na kojoj će se definirati aktivnosti zajedničke mreže i europske rute neandertalaca. Muzej krapinskih neandertalaca uspješno surađuje s brojnim sličnim institucijama u svijetu, u vidu razmjene ili posudbe muzejskih predmeta. U suradnji s Neanderthal muzejom iz Mettmanna u Njemačkoj uključen je u međunarodnu radionicu koja okuplja sudionike iz brojnih europskih zemalja, te predstavnike muzejskih ustanova koje se bave razdobljem pleistocena. Tako će krajem lipnja 2012. MKN biti domaćin međunarodnog stručnog skupa i radionice Pleistocene GLAS ZAGORJA broj 92 People and Places na kojoj će se definirati aktivnosti zajedničke mreže i europske rute neandertalaca. Promotivne izložbe ovog muzeja, do sada su održane u Ljubljani, Parizu, Bruxellesu, Spittalu tijekom 2011., te trenutno u Salzburgu (Haus der Natur), a već idućeg mjeseca očekuje ih predstavljanje u Amsterdamu. Promotivni nastupi na kulturno-turističkim sajmovima održani su u Beogradu, Beču i Londonu (Museum & Heritage show), a početkom ožujka 2012. MKN prezentiran je na Forumu slavenskih kultura u Novom Sadu. Ovim prigodama prezentirano je svjetski poznato nalazište krapinskih neandertalaca i jedan od najmodernijih muzeja u Europi.(mr.sc. Vlasta Krklec, muzejska savjetnica) Želimo vas potaknuti na razmišljanje Što je to? To je prastara, teška, tiha i podmukla bolest crijeva. U 95% bolesnika je nasljedna. Ako se ne liječi, traje doživotno. Može biti smrtonosna. Uzrokuje je jedna tvar iz pšenice, raži, zobi ili ječma. Poznavali su ju već stari narodi u Mezopotamiji. Pretežno se javlja u dječjoj dobi, ali se može javiti i kod odraslih. Bolest se najčešće otkriva u dojenačko doba, u vrijeme kada se u prehranu uvodi brašnasta hrana. Bolest pogađa dvostruko više žene. U Europi boluje oko 1% stanovništva. Na jednog otkrivenog bolesnika dolazi oko sedam neotkrivenih bolesnih Klasični oblik celijakije: Učestali znak bolesti je proljev. Stolica je pjenasta, izrazito zaudara, ima zadah na užeglu mast, masna je i pluta na vodi u zahodskoj školjci. Neki bolesnici nemaju proljev, nego višednevni zatvor. Stolica je tada boje ilovače. Često se uz takvu stolicu javlja i povraćanje, bol u trbuhu te pretjerana količina plinova u crijevima. Radi toga je trbuh nadut i bolan. Često se javlja slabokrvnost, kronični umor, gubitak težine, bol u kostima, a česti su prijelomi kostiju. Na koži se javlja poremećaj osjeta: nastaje mravinjanje, peckanje, svrbež, trnci u rukama i nogama. Ponekad se javlja (u 10% 01. SVIBNJA 2012. Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., specijalist za dječje bolesti [email protected] fropatija), kao teška upalna bolest kože (dermatitis herpetiformis Duhring), kao Gobi sindrom, što je neurološka bolest (padavica s okoštavanjem mozga). Krvnim pretragama u Europi je ustanovljeno da oko 75% bolesnika ima tzv. netipičnu ili tihu sliku bolesti. Dokazivanje celijakije Bolesniku se analizira krv i stolica. U krvi se mjeri količina markera na celijakiju: AGA (antiglijadinska antitijela) i EMA (endomizijalna Učestalost bolesti Ukupno boluje oko 1% stanovništva. U Europi je na 350 novorođenčadi jedno bolesno. U Hrvatskoj se na 500 novorođenčadi nađe jedno bolesno dijete. Rođaci u prvom koljenu češće obolijevaju od celijakije. Ako rođak celijakičara boluje od slabokrvnosti, a isključeno mu je krvarenje iz crijeva, treba sumnjati na celijakiju. Podmukla bolest celijakija ljudi. Danas je tu bolest lako otkriti i liječiti. Treba samo posumnjati na nju. Što uzrokuje bolest? Bolest nastaje kao posljedica lošeg reagiranja bolesnika na sastojak iz zrna pšenice, raži, zobi ili ječma. U zrnu navedenih žitarica nalazi se biljna bjelančevina gluten. U njemu postoji supstanca - glijadin. Gluten inače služi za kompaktnost kruha i brašnastih proizvoda. Kod zdravog čovjeka hrana koju pojede prolazi kroz želudac do tankog crijeva. U tankom crijevu se s unutarnje strane nalaze crijevne resice koje upijaju sastojke hrane. Crijevne resice su mnogobrojni i vrlo nježni izdanci s unutarnje strane crijeva. Preko crijevnih resica hranjive se tvari usisavaju u krv i potom odlaze u sve organe. Na taj način se organi hrane, a čovjek se u dobrom zdravlju održava na životu. Kod celijakičara glijadin djeluje dvostruko loše. On otruje crijevne resice, pa one propadnu. S druge strane gliadin aktivira nepoželjne imunološke procese u crijevu koji opet unište resice. Hrana koju bolesnik pojede samo ubrzano prijeđe kroz tanko crijevo, potom u debelo crijevo i izlazi stolicom napolje. Kod celijakičara, dakle, izostaje usisavanje hranjivih tvari iz hrane u krv. Koji su znakovi bolesti? Nema tipičnih simptoma. Svaki bolesnik reagira na specifičan način. Tjedan svjesnosti o celijakiji ove je godine od 3. do 10. lipnja 2012. Međunarodni dan celijakije obilježava se 10. lipnja 2012. U našoj županiji djeluje Udruga za celijakiju Krapinskozagorske županije i ima svoju web stranicu: www.celijakija-kzz.hr E-mail: [email protected] bolesnika) mrljasti osip po tijelu, simetrično na rukama ili nogama. Može se javiti i glavobolja. Često nastaje upala jezika, herpes, upala sluznice usne šupljine. Odrasli bolesnik ima poremećaj plodnosti u oba spola. Oboljelo dijete zaostaje u fizičkom i psihičkom razvoju, blijedo je, bezvoljno, razdražljivo, negativističko, smanjenog interesa za sve što se događa oko njega. Može imati poremećaj koncentracije, te loš san. Bolesnik nema apetita. Tipično je da mu najprije propadaju mišići na stražnjici. Ruke i noge su tanke i mršave, nedostaje uobičajeno potkožno masno tkivo. Nokti su loši i lomljivi, kosa je slaba i rijetka. Svi mišići su mlohavi. Zbog mlohavosti trbušnih mišića trbuh je u stojećem stavu povećan i viseći. Zbog toga je važno pogledati golo dijete iz profila, jer se tada gubitak stražnjice i povećanje trbuha najlakše uočavaju. Neklasičan oblik bolesti: To je tzv. tiha celijakija. Ona se očituje kao bolest pluća (hemosideroza pluća), kao bolest bubrega (ne- Udruga će povodom obilježavanja dana celijakije 24. svibnja 2012. na glavnom trgu u Krapini imati svoj štand na kojem će se moći dobiti promotivni i edukativni materijali o celijakiji, te kušati neki proizvodi od bezglutenskog brašna. antitijela). Markeri su kod celijakije pozitivni u gotovo 100% bolesnika. Ako su markeri pozitivni, mora se učiniti biopsija sluznice tankog crijeva. No, nalaz biopsije crijeva nije 100% specifičan za celijakiju (sličan nalaz može biti i kod drugih bolesti crijeva). Visina markera u krvi u korelaciji je s držanjem dijete. Ukoliko je dijeta adekvatna, markeri padaju na normalu za 2 tjedna. To je i pokazatelj kako bolesnik surađuje s liječnikom i da li se drži preporučene ishrane. Od ostalih laboratorijskih krvnih nalaza kod djece je sniženo željezo (slabokrvnost), povećana je aktivnost alkalne fosfataze (krhke kosti), produženo je PV (protrombinsko vrijeme) pa je dijete sklono krvarenjima. Ako je biopsija pozitivna, preporučuje se stroga bezglutenska dijeta. Biopsija se ponavlja za 4 mjeseca. Ako je i tada pozitivna, treba pomišljati na zloćudnu bolest crijeva. Bolesne promjene se najčešće nalaze na sluznici tankog crijeva, a rjeđe na sluznici želuca ili debelog crijeva. Liječenje Dijeta bez glutena i glijadina, nadoknada željeza, K vitamina, željeza i kalcija. GLAS ZAGORJA broj 92 Bolest kod odraslih Crijevne resice mogu oboljeti u bilo kojoj životnoj dobi. Što je bolesnik stariji, znakovi bolesti su manje specifični, pa ih je teže otkriti. Kod odraslih ljudi su prvi znakovi slabokrvnost, iscrpljenost, depresija, te bolovi u kostima i zglobovima. Prognoza bolesti Bolesnik s celijakijom koji drži dijetu može normalno živjeti i funkcionirati. Važno je učiniti prvi korak: posumnjati na bolest, dokazati je, dijetom liječiti i time spriječiti komplikacije bolesti. Neliječena bolest Uzrok smrti kod celijakije je tzv. celijakična kriza. To je pojava učestalih stolica i povraćanja. Pri tome nastaje poremećaj u sastavu krvi, koji dovodi do šoka i do smrti. Bez dijete umire 10% - 30% bolesnika. Uz dijetu umire manje od 1% odraslih pacijenata. Komplikacija celijakije Kao komplikacija bolesti može nastati zloćudni tumor na limfnim putovima u crijevima. On nastaje kod 6% - 8% oboljelih. Komplikacije obično nastaju u 5. desetljeću života. Od ostalih zloćudnih bolesti kod celijakičara se češće javljaju rak jednjaka, ždrijela i adenokarcinom crijeva. Rak crijeva je kod celijakičara 40 puta češći. Celijakija kod sasvim male djece Ako je celijakija dijagnosticirana kod dojenčadi, bezglutensku dijetu treba držati do navršene šeste godine života. Nakon toga učini se ponovna biopsija sluznice tankog crijeva. Ako je nalaz biopsije uredan, nastavlja se normalna prehrana. 61 ZANIMLJIVOSTI 01. SVIBNJA 2012. MALA ŠKOLA Pripremila Vesna Cigula Aranžiranje cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 Njega noktiju i kose U salonu ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost. Lijepo vrijeme potiče u nama želju dobrog izgleda. Raskošna kosa i čvrsti nokti mogu pridonijeti našem samopouzdanju. U salonu Kompa od sada mogu vas savjetovati i pomoći i u odabiru frizure, a tu su i svi već od ranije poznati tretmani njege kože, noktiju, stopala. SAVJET 62 SAVJET Za zdravlje naših noktiju važna je prehrana. Zdravi nokti su jaki, savitljivi i bez pjega. Nokti su uglavnom sastavljeni od proteina zvanog keratin, te od minerala kalcija, sumpora, kalija i selena, pa će i njihovo zdravlje ovisiti o tome jesmo li u tijelo unijeli dovoljnu količinu tih minerala. Dobro je prehranu pojačati cinkom, posebno ako na noktima ima bijelih točkica i mrlja. Silicij je nužan jer poboljšava apsorpciju kalcija (biljka preslica bogata je silicijem i kalcijem, pa je dobro piti čaj od preslice). KUPON Glas Zagorja broj 92 % 0 Kosa se sastoji od proteina keratina pa je najbolje osigurati joj dovoljnu količinu proteina. Ima ih u grahu, sjemenkama, žitaricama, klicama i ribi. Za održavanje zdravlja kose važni su i minerali. Silicij je važan za čvrstoću kose, a ima ga u povrću poput luka, češnjaka, zelenoga lisnatog povrća, mrkve, krastavca i paprike. Brzina rasta kose ovisi o bubrezima. Ako su bubrezi jaki i kosa će biti jaka. Stoga brinite o svojim bubrezima – pijte dovoljno vode, izbjegavajte sol te jedite hranu koja poboljšava rad bubrega od žitarica ječam, puno zrno pšenice… potom ribe losos i pastrvu, kupine, borovnice, orahe… Piše Nadica Cerovečki Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će vašem ljepšem izgledu. Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta na tretman geliranja noktiju. Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 549. GLAS ZAGORJA broj 92 1 TZ KRAPINA 01. SVIBNJA 2012. MITT je najvažniji turistički sajam na ovom tržištu. Okuplja više od 3000 izlagača iz gotovo 180 zemalja svijeta i ove ga je godine posjetilo preko 100.000 posjetitelja – rekla nam je Nedjeljka Vodolšak, zahvalna Hrvatskoj turističkoj zajednici, koji su joj pružili mogućnost sudjelovanja u prezentaciji naše zemlje u svijetu. – Veliko je to iskustvo, na štandu veličine 120 m2, uz opću turističku ponudu predstavili su se i predstavnici turističkog gospodarstva, suizlagači Maistra d.d., Turistička zajednica Grada Zagreb, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Hera Maris – Croatia&More, Hrvatska gospodarska komora, Adriatic Luxury Hotels, Solen d.o.o. te Atlan- Hrvatski turizam u Moskvi tis travel. U srijedu i četvrtak bili dani namijenjeni za poslovne posjete koje je posjetilo oko 80% turističkih agenata iz Rusije i država bivšeg Sovjetskog Saveza. U petak i subotu vrata sajma bila su otvorena za građanstvo. Interes posjetitelja sajma kao i turističkih znalaca za Hrvatski štand bio je iznimno velik, posebno se dojmilo znanje spomenutih o hr- Hrvatska turistièka zajednica prezentirala je hrvatsku turistièku ponudu od 21. do 23. ožujka na moskovskom turistièkom sajmu MITT, a voditeljica štanda u ime Glavnog ureda HTZ-a bila je Nedjeljka Vodolšak, direktorica turistièke zajednice Krapina. vatskoj obali – završava svoje dojmove sa sajma Nedjeljka Vodolšak. Cjelokupno osoblje štanda bilo je vrijedno, na štandu je vladala radna, ali ugodna prijateljska atmosfera. Osoblje štanda uz Nedjeljku činili su informatori: Petra Posilović (Glavni ured), Tatjana Poltavjec (Kvarner), Kristina Ajduk (Zagreb), Miljana Hadžić (Zagreb) i Ana Cerovac (Zagreb-Kvarner). (T. G.) NAJAVLJUJEMO Perivoj Dolac Stariji Krapinčani rado se sjećaju nedjeljnih šetnji prema jezeru u Dolcu. Nekad je Perivoj uz jezero Dolac pružao odmor šetačima koji su dolazili iz Kneippovog lječilišta, a na paviljonu uz jezero moglo se i zaplesati. Moje generacije koje ovdje doduše nisu imale prilike za- plesati dolazile su s tetama iz vrtića ili kasnije svojim učiteljicama i upijali prva znanja iz prirode i društva. Godinama se ovaj dio Krapine uređuje samo povremeno u akcijama krapinskih entuzijasta, a to što se još može prošetati okolnim stazama, zahvaljujemo brizi i ljubavi mještana Dolca. Jezero Dolac je umjetnoga podrijetla, a puni se neprestano čistom izvorskom vodom iz izvora koji je smješten neposredno iznad jezera. Iz jezera voda kanalom teče do rijeke Krapinice. Nakon izgradnje korita jezera, okolni je teren iskrčen i pošumljen crnogoričnim drvećem. Po sredini jezera bila je nekoć malena fontana, a uz jezero paviljon kojeg danas više nema. Ova nostalgična sjećanja mogla bi do ljeta postati stvar- GLAS ZAGORJA broj 92 nost. U pripremi je potrebna dokumentacija za obnovu paviljona, ali i cjelokupno uređenje Perivoja Dolac. Nositelji projekta obnove su uz Grad Krapinu, Turistička zajednica Krapina i Hrvatske šume Šumarija Krapina. Posjetiteljima Krapine, posebice Nalazišta krapinskih neandertalaca ovaj bi Perivoj mogao ponovno pružiti trenutke odmora. Do tada prisjetimo se izgleda perivoja sa starih krapinskih razglednica. 63 01. SVIBNJA 2012. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA ICE TUBIČKE TOPL S Bez promidžbe na međunarodnim sajmovima turizma i TV spotova, prema prospektu Stubičkih Toplica iz 1914., ondašnji turistički djelatnici sve su prednosti vode i krajolika znali približiti tadašnjoj eliti: plemstvu koje se liječi od raznoraznih boleština i dosade obilazeći mondena lječilišta širom Europe. Preporučile su se npr. kure pića ljekovite tople vode, kombinirane sa šetnjama uređenim šetnicama u okolici i perivojima, tada njegovanih lječilišnih parkovnih površina. Sjenice isprepletene ružama penjačicama služile su kao odmorišta i separei za manja društva i parove, a za ugođaj i zabavu u lječilišnom salonu svirao je pijanino i stalni muzički sastav (Kur-Capelle).Osim kupanja u Maximilianeum-bazenu, sagrađenom izravno nad termalnim novog hotela Matija Gubec (1973.) Povrće iz tople vode U međuvremenu topla voda je ponovno otkrivena: 1956. stručnjaci Žitnjaka po povratku iz Bugarske, gdje su upoznali proizvodnju povrća u staklenicima grijanim izvorskom termalnom vodom tokom cijele godine, dolaze u Stubičke Toplice. Za njima dolaze i tornjevi poduzeća Elektrosond koji istražuju kapacitete termalne vode i već 1958. počinje proizvodnja povrća u prvim topličkim staklenicima grijanim izvorskom termalnom 1000 m2 klijališta. Na sam Badnjak 1960. smo ubrali i otpremili nekoliko tona rajčica i paprika… Tadašnja Zagrebačka ekonomija Žitnjak dograđuje 1963. novi staklenik veličine 1300 m2 – za bolju opskrbu zagrebačkih tržnica, a opskrbljuje i Centar za rehabilitaciju. U slučaju kad je zatrebalo, kad iz okolnih vrtova nije pristiglo dovoljno salate, Lječilišni kompleks je imao svoju Ekonomiju, unutar koje je bila vrtlarija, povrtnjak i proizvodnja cvjetnih sadnica za uređenje lječilišnih parkova, stolarija, bravarija, pilana, vozni park (kočija s konjima lipicancima i au- Prema analizama početkom prošlog stoljeća (Kraljevski kemijski institut Zagreb, 8. listopada 1908.), sastav vode Stubičkih Toplica jednak je onom iz Karlovih Vara, s tim da je utvrðeno i postojanje umjerene doze radioaktivnosti, a i temperatura izvorske vode je viša: 63 °C. Piše Dunja Horvatin Krastavci za Božić 1962. – staklenici Žitnjak zelenu salatu, a paradajz je obično dolazio 15 dana kasnije. Početkom veljače u maloj zelenoj oazi, dok je okolna polja prekrivao snijeg, crvenile su se rajčice i sa žica visjeli krastavci, dužine 30 – 40 Otkriti toplu vodu izvorištem, bilo je tu i 50-ak kada, a sve hodnicima povezano sa sobama. Travnati tereni za tenis, kuglana, koncerti, plesne večeri s tombolama, šetnje u okolicu, pješice, s kočijom, sve za tijelo i dušu, na zadovoljstvo uprave, pacijenata i stanovnika Stubičkih Toplica, koji su uskoro i svoje sobe stavljali na raspolaganje gostima. U godinama poslije rata, Prvog i Drugog, Stubičke Toplice su zahvaljujući staroj slavi, nastavile utrtim stazama lječilišnog turizma. Kapaciteti su i dalje bili popunjeni, ovaj put radnicima i bolje stojećim seljacima, a potražnja za krevetom više u kućnoj radinosti i starom hotelu Sljeme, rezultirala je gradnjom Nasad paradajza Upravna zgrada rasadnika – kompleksa Žitnjak danas vodom. Organizacija radova i svi stručni poslovi povjereni su Stjepanu Šoštaru. Uz njegovu četveročlanu obitelj, u kućici na kompleksu uz staklenike, izmjenjuju se radnici, vrtlari, učenici-praktikanti iz raznih krajeva bivše Juge, najčešće iz Poljoprivredne škole u Križevcima. Danas se 80-godišnja Ljubica Šoštar rado sjeća tih dana: – Radni dan je ponekad trajao od jutra do sutra. Bilo je 2000 m2 staklenika i tomobil za prijevoz bolesnika). Bila je tu i mala hidrocentrala za proizvodnju struje za kompleks bolnice i zgrada sa stanovima osoblja. Svako domaćinstvo u Toplicama i šire, bilo je vezano uz Lječilište – bilo zaposlenjem ili snabdijevanjem proizvodima iz vlastitog uzgoja. – Bilo je i neprospavanih noći – prisjeća se gospođa Ljubica – 1963. je bila jaka zima s puno snijega. Proizvodnja krastavaca je kasnila skoro dva tjedna, a te noći, 17. siječnja smo morali dežurati i dogrijavati, jer temperatura u staklenicima nije smjela pasti ispod 7 °C, minimuma potrebnog za održanje već skoro dozrelih krastavaca! U to vrijeme smo već za Zagreb slali cm: samo dva komada bila su dovoljna da vaga pokaže 1 kg. I tako punih 11 godina, dok se netko nije sjetio da bi trebalo uzgajati karanfile. – Mi nismo bili cvjećari. Preselili smo u kuću koju smo gradili, a na naše mjesto su došli stručnjaci. Uzgajali su tu klinčeke, orhideje i još neke tropske biljke! – prisjeća se gospođa Ljubica početka kraja uspješnog vrtlarenja. Porastom nezaposlenosti posljednjih godina širom Zagorja niču male obiteljske vrtlarije, svoju egzistenciju povjeravaju zemlji, koristeći PVC folije u obrani od vremenskih nepogoda. Osim napornog rada bez radnog vremena, ovisnosti o vremenskoj prognozi, svima je zajednička najveća stavka troškova: grijanje. Dok je prosječna dnevna temperatura topličkih staklenika i zimi bila 20 – 25 °C, zahvaljujući izvorskoj vodi od 63 °C, današnjim malim vrtlarima potrebno je puno skupocjene energije da bi postigli tu raskoš topline! Tople vode još ima, pod nogama Zagoraca širom županije i u Stubičkim Toplicama, gdje višak iz izvora, temperature iznad 60 °C otječe u potok. Zbilja, tople vode ima! Samo ju treba otkriti. U Stubičkim Toplicama uspjelo je to divljim patkama čija jata već pune 23 godine zimuju uz ljekovite izvore, koristeći blagodati termalne vode koja grije potok Topličinu. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA 01. SVIBNJA 2012. Potočnica (Myosotis Boraginaceae) Zovu je još i majčine oči, a poznatija je pod nazivom nezaboravak. Oko imena ove biljke isplela se legenda, a cvijet je postao simbol vječne ljubavi i vjernosti. Priča o vitezu koji se utopio berući potočnice svojoj djevi prije odlaska u rat proširila se diljem svijeta: čak i u kineskom, hebrejskom i arapskom jeziku ime tog cvijeta ima isto značenje. U našim se krajevima koristi iskrivljeni njemački naziv – fergistić ili fergismajniht, što dolazi od Vergiss-mein-nicht ili – ne zaboravi me. Kako kockavice u svom prirodnom staništu nemaju sigurnu budućnost, Državni zavod za zaštitu prirode, u suradnji s Javnim ustanovama, osnovnim školama u devet županija kontinentalne Hrvatske provodi projekt prebrojavanja. Broji se svaka jedinka unutar kvadrata 5 x 5 m na mjestu s najgušćim rastom. U KZŽ u akciji prebrojavanja sudjeluju osnovnoškolci iz Zaboka, Bedekovčine, Gornje Stubice, Konjščine, Svetog Križa Začretja i Zlatar-Bistrice. Prilikom nedavnog brojenja na livadama oko Zaboka, grupa malih ekologa prof. Božene Dragčević nabrojila je upola manje jedinki u usporedbi s prošlom godinom. Tom prilikom od DZZP dobili su u trajno vlasništvo mrežu, te brošure i plakate sa slikama ugroženih i zaštićenih proljetnica kao zahvalu i poticaj za nastavak praćenja stanja i brojnosti ove ugrožene i sve malobrojnije proljetnice naših livada. Poslije proljetnica, predstoji im potraga za samoniklim jedinkama iz porodice ZABOK ljiljana, kao i travnjačkih orhideja. Jedinstveni su u tvrdnji da se sati nastave na terenu razlikuju od onih u učionicama, zanimljiviji su i ostaju u sjećanju – i dugo poslije odlaska iz školskih klupa. Kockavica (Fritillaria meleagris) – zovu je još i kukovača i močvarni tulipan. Svako od imena ima opravdanje: kockasti uzorak cvjetnih latica daje joj hrvatsko ime; u Zagorju je poznatija kao kukovača, jer se u polju pojavljuje s prvim javljanjem kukavice iz tek zazelenjele šume, a močvarni tulipan odaje njeno stanište – vlažne nizinske livade. Skromna, lijepa trajnica gubitkom staništa nalazi se pred izumiranjem. Nestaje zbog isušivanja vlažnih travnjaka, zbog izgradnje novih cestovnih pravaca, novih graðevinskih zona, parkirališta ili divljih odlagališta. Zakon kojim je biljka zaštićena tu, nažalost, malo pomaže. U našem podneblju to je samonikla, dvogodišnja biljka koja se obilno samozasijava, na polusjenovitim i vlažnim staništima. U vrtlarstvu se koristi za obrube gredica ili kao podrast tulipanima. Visine je 7 - 20 cm, doba cvatnje od proljeća, često i do kolovoza: izvorna boja je neboplava, a uzgojeni su hibridi bijele i ružičaste boje. Sije se u lipnju i srpnju, ali obično se za to pobrine sama, a na nama je da gusto iznikle mlade biljčice rasadimo po cvjetnoj gredici. e j n e j o a c Br i v a k koc Traži se zlatovrana Od međunarodne mreže udruga Zlatovrana, za praćenje migracije i brojnosti zlatovrana, sa sjedištem u Austriji, kao najsjevernijem ljetnom prebivalištu te rijetke ptice, stigla je Savezu ekoloških udruga KZŽ, vijest da su jata između 22. i 24. travnja napustila zimovališta na obali Crnog mora. U seobi preko Rumunjske, Mađarske, prema sjeveroistočnoj Sloveniji i Austriji, postoji mogućnost preleta i zadržavanja na području naše županije. Raspisana nagrada povećana je na 20.000 kn i važi za onoga tko može potvrditi boravak zlatovrane na području KZŽ. Podsjetnik: zlatovrana, kao i njene bliske srodnice vrane, voli rubove šuma, otvorene livade, prvenstveno košanice, gdje ima mogućnost loviti njenu omiljenu hranu: skakavce. Njeno intenzivno plavo perje najlakše se uoči prilikom hranidbe mladunaca, (lipanj) kad je u pojačanoj potrazi za hranom i kad se s manje opreza kreće livadama. IZ DRUGOG KUTA 01. SVIBNJA 2012. …Često puta nesvjesno izgovorene ustaljene fraze iz usta dobro školovanih prodavača magle: Odljev mozgova. Mlaka ruka pravde. Deseci tisuća građana dovedeni na sami rub egzistencije. Uništene perspektive za mlade generacije… No, problemi su zapravo puno dublji… kudikamo u širim društveno-političkim kontekstima dalekosežniji… Ovo vrijeme odista nezamjetno postaje biti vrijeme Novih Bogova (pri tome je važno naglasiti – da se ovdje prvenstveno ne aludira na poglavito laku literaturu kojom pojedine nakladničke kuće pokušavaju zaraditi neke peneze). samoj složenoj naravi čovjeka kao pojedinca, odvijeka postoji neprikrivena želja za inauguriranjem svoga vlastitog kulta ličnosti (bilo da je tu riječ o nekom eminentnom političaru, narodnom generalu, visokom crkvenom vjerodostojniku). Čovjek kao takvo ranjivo biće, neosporno u svome začeću nosi i izuzetno pogubnu klicu – da i sam u određenom trenutku počne postojati slavodobitni arhitekt svoje neutažive ambicije, kozmopolitskih zamisli… ogromnih društvenih projekata. O tome u današnjem vremenu, zorne primjere možemo pronaći u brutalnim aparatima kao što su Sjeverna Koreja, Islamska Republika, Iran i dr. Upravo takvi agresivni oblici ugnjetavanja ljudske slobode (bilo sekularni ili teokratski), rigorozna doktriniranja osiromašenih, sustavnim zastrašivanjem i stvaranjem kolektivnih paranoja (kao jedan oblik može se navesti stezanje obruča građanima kontinuiranim novim dadžbinama i rentama, trošarinama i poreznim nametima), a sve tobože u cilju alarmantna spasa nacionalne ekonomije i neovisne fiskalne politike. Premda, istini za volju možda bi ovom prilikom valjalo priznati – da, kada je riječ o svojevremenoj neovisnosti i natprirodnim sposobnostima naših genijalnih državotvoraca – silne znamenkaste brojke zaduženosti kudikamo govore više u nepobitno srozavajući ekonomski prilog od bilo koje zvučne riječi. akle, opet se (po koji put ne zna u povijesti), državna kasica-prasica puni na grbači onoga pogrbljenog kmeta, kojemu se kako stvari sada U D 66 stoje, posvema nastoji iskamčiti i oni zadnji grami bižuterije iz dobro očuvanih tavanskih skrovišta, te starih socijalističkih najlonki (jer za nove raja nema šoldi, a bogme nema ni ‘t’ od tekstilne industrije koja bi ih mogla nekim čudom u velikim konglomeratima iznjedriti). Opet nanovo briljantna vladina politika ide smjerom, da se kao nekad ban Jelačić, nemilosrdno uguše pobune, narod oslabi prijetećim uvjeravanjem da je on zapravo jedini krivac za novonastalo stanje i da je iz toga opravdanog razloga sasvim u energetici, gospodarstvu, znanosti. No, ne budu li se u dovoljnoj mjeri snizile stranačke tenzije (personalna kaširanja u vlastiti džep na strateškim pozicijama u državnim tvrtkama), u maloj zemlji kao što je Hrvatska niti demografska eksplozija neće zadobiti nekog konkretnog pomaka (od zabrinjavajuće slabe natalitetne stope rasta pa do nezaustavljivog raseljavanja područja od posebne državne skrbi). U doslovnom smislu riječ, desetkujući suludim poskupljenjima građanima osnovne uvjete života, ne samo da provedene tranzicije, svojevrsnog preokreta iz planskih u tržišna gospodarstva – mogu se tek pohvaliti rijetke mlade zapadne demokracije (poput Poljske, Češke, Slovačke). Jedan od krucijalnih problema (ne)mogućnosti približavanja tom društvu odabranih i nekoga europskoga raja egzotičnoga blagostanja, nije samo u opscesivnom dirigiranju i bjesomučnoj eksploataciji najniže kaste na prehrambenom lancu u zajednici, negoli i na zajedničkoj solidarnosti cijele države (primjerice, u našim društveno-političkim okviri- O ekonomsko-političkim odnosima, ratu i državi (I. dio) Iluzorno je tvrditi da Hrvatskoj isključivo trebaju kolosalne investicije, ovoj opljačkanoj zemlji oduzete su puno veće stvari od spasonosnih ulaganja – a to je samopouzdanje i sve opskurnija ljubav prema vlastitoj zemlji. Tko će nadoknaditi neke spoznaje koje se ne mogu bez silnih naprezanja desetljećima nadoknaditi? prirodno da neophodno (ne treba) – nego jedino mora podnijeti najteži teret (dok se politička i – ina druga elita relaksira u pozamašnim iznosima na kontu tih istih poreznih obveznika). U tome pogledu, mudro je za primijetiti jednu naizgled benignu činjenicu, da neki stoljećima smišljeni politički aveti nikada ne gube svoju djelotvornost u bilo kojemu vremenu, pogotovo ne u ovom podjarmljenom dužničkom (represivnom). Mada bi po bilo čijoj slobodnoj procjeni, organizirani kriminal u puno širim razmjerima mogao pridonijeti stabiliziranju nacionalne ekonomije i valute (odricanjem od svoga plijena – ali i daljnjih operativnih nauma), negoli ojađeni ljudi s dugogodišnjim iskustvom s burze. Na suptilni balkanski (hrvatski) način stečena imovina, nije samo etiketa – neugodnih ljudi s ulice (mafije), nego je to također i ozbiljna zapreka svojevrsnom re-vitaliziranju mlade demokracije u jednu dugoročno perspektivnu zrelu europsku državu, pouzdanog partnera se narušavaju neka osnovna socijalna podloga života za ko-egzistenciju, nego u nekom širem kontekstu bez presedana dovodi se u pitanje i sam opstanak države kao temeljnog preduvjeta za postojanje jedne nacije. toviše, ovdje se čak ne može ozbiljno govoriti o nekom nivou društvenog standarda, nego jedino o pukom preživljavanju i spajaju kraja s krajem, što je nesumnjivo uzrokom sve drastičnijega pokazatelja sve morbidnijih situacija na ulicama naših gradova. Nažalost, ova je crna dijagnoza jedna od vrlo bliskih analiza današnje stubokom u svim aspektima uzdrmanog hrvatskog društva. Naime, izaći iz tog začaranog kruga, geta, iluzornog osjećaja značajnosti u ovome narkotiziranom vremenu reklamnim monitorima – koji nas prate na svakome koraku kuda god se uputili… odista ni u kojemu smislu riječi neće biti – dok god se ne bude pribrano pristupilo konciznom odvajanju žita od kukolja. Naime, zapanjujućim modelom smislene Š GLAS ZAGORJA broj 92 Piše Dražen Zetić [email protected] ma bilo bi od nekih spasonosnih rješenja da se prepolove aktualna saborska primanja). Međutim, nedostatak zrele političke volje, te jasno izražene hrabrosti za suočavanje na svim razinama s krimogenim strukturama, koje su neumoljivo duboko utisnule svoje prste u sve razine društvenog života dovodi nas bliže problemima – tipa kako se riješiti akutne depresije, kronične tjeskobe… neisplaćenih plaća tzv. hrvatskih nebrojenih poduzetnika koji nemali broj puta – nemaju ugrađene elementarne općeljudske obrasce za ophođenje i poštovanja prava radnika na dostojanstveni rad. Iluzorno je tvrditi da Hrvatskoj isključivo trebaju kolosalne investicije, ovoj opljačkanoj zemlji oduzete su puno veće stvari od spasonosnih ulaganja – a to je samopouzdanje i sve opskurnija ljubav prema vlastitoj zemlji. Tko će nadoknaditi neke spoznaje koje se ne mogu bez silnih naprezanja desetljećima nadoknaditi? NARUDŽBENICA datum _____________ Dolazi u Vaš dom! Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog KAKO? mjesečnika – GLAS ZAGORJA Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune za tvrtku: Naziv tvrtke:_________________________________________________ OIB:_______________________________________________________ Za osobu:___________________________________________________ za fizičke osobe: Ime i prezime:_______________________________________________ Adresa:____________________________________________________ Telefon:____________________________________________________ Fax:_______________________________________________________ E-mail:_____________________________________________________ Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj pretplati poslat ćemo vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina e-mail: [email protected] STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj. TRGOVINA JASMINA – Hum na Sutli.
© Copyright 2024 Paperzz
