close

Enter

Log in using OpenID

"siva" zona od 5 dB - Alps Adria Acoustics Association

embedDownload
 5th Congress of Alps-Adria
Acoustics Association
12-14 September 2012, Petrčane, Croatia
__________________________________________________________________________________________
PROBLEMI MJERITELJA I INSPEKTORA OKO PRIMJENE ZAKONA O
ZAŠTITI OD BUKE I PROVEDBENIH PRAVILNIKA
Damir Zorko
ESTEL d.o.o., Koprivnička 25, 48260 Križevci, [email protected]
Sažetak: Zakonski okvir postupanja mjeritelja i sanitarnih inspektora kada je u pitanju buka određen je Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09) i provedbenim pravilnicima od kojih su najvažniji Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu
mjera za zaštitu od buke (NN 91/07). Nažalost, u praksi su (pre)česte situacije kada Zakon i Pravilnici ne pružaju precizan odgovor kako postupati. Sanitarni inspektori kao neke od problema navode prestroge kriterije pri ocjenjivanju
razina buke u dnevnom razdoblju, problem limitiranja, problem tamburaške glazbe, buka gradilišta, gradnja novih industrijskih objekata neposredno do stambenih zona, velike razlike u mjerenju i ocjenjivanju kod različitih mjeritelja kada je u pitanju isti izvor buke, dojam da mjeritelji ponekad postupaju pristrano, problem dvojne registracije ugostiteljskih objekata, "siva" zona od 5 dB(A) jer inspektori postupaju tek kada je razina buka smetanja veća od 5 dB(A) od dopuštene. Problemi mjeritelja nisu ništa manji: neugodnosti pri ulasku u stanove zbog mjerenja buke i zvučne izolacije,
problem iskazivanja rezultata mjerenja inspektorima i sudovima, dileme kako ocijeniti buku u nekim bizarnim situacijama, izloženost pritiscima kada rezultat mjerenja, najčešće zvučne izolacije, ne zadovoljava naručitelja.
Ključne riječi: zakon o zaštiti od buke, zona buke, mjerenje buke, zvučna izolacija, dvojna registracija
lemima vezanim uz provedbu Zakona [1] i Pravilnika [2] i
[3].
1 UVOD
Nakon stupanja na snagu Pravilnika [2] ovlašteni mjeritelji i sanitarni inspektori suočili su se s dosta nedoumica i
problema kako odredbe Pravilnika provesti u praksi. Obveza polaganja stručnih ispita za odgovornu osobu kao i
akreditacija ispitnih laboratorija prema HRN EN ISO/IEC
17025 [4] zaslužni su da je kvaliteta rada mjeritelja podignuta na visoku razinu, no neki problemi su i dalje prisutni. Dio problema uzrokuje neusuglašenost važeće zakonske regulative s prihvaćenim međunarodnim normama.
U želji da dam svoj skromni doprinos rješavanju problema s kojima se učestalo susrećemo, proveo sam anketu
među mjeriteljima i sanitarnim inspektorima. Anketna pitanja poslao sam elektroničkom poštom na 22 ovlaštena
laboratorija od kojih mi je pismeno odgovorilo 6 laboratorija, a telefonom su se javila još 3 laboratorija. Telefonski
sam anketirao 15 sanitarnih inspektora iz 7 županija od
kojih je 13 inspektora uzelo učešće u anketi, dok su 2 odbila sudjelovati s obrazloženjem da u radu nemaju baš nikakvih problema.
Anketa je pokazala da postoje i određeni problemi, "šumovi", u komunikaciji mjeritelja i inspektora, no u prezentaciji rezultata ankete zadržat ću se isključivo na prob-
2 PREGLED PROBLEMA PROVOĐENJA
ZAKONSKE REGULATIVE
2.1 Zakon o zaštiti od buke [1]
Problema u provedbi odredbi Zakona [1] ima relativno
malo:
 Članak 6., stavak 3. "Buka elektroakustičkih uređaja i
ostalih izvora buke na otvorenom u objektima iz stavka 2.
ovoga članka ne smije prelaziti najviše dopuštene razine
buke sukladno pravilniku kojim su propisane najviše dopuštene razine buke na otvorenom prostoru."
Problem se javlja zbog stava nekih sanitarnih inspektora
da razinu izvođenja glazbe na ljetnim terasama ugostiteljskih objekata treba ograničiti na najvišu razinu koja je
prema Pravilniku [2] dopuštena za predmetnu zonu buke
bez obzira na to što u blizini nema ugroženih boravišnih
prostora.
BUK-02 Page 1 of 5
 Članak 1., stavak 5. "Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koju izaziva sama izložena osoba, buku
svakodnevnih kućanskih aktivnosti, buku unutar vozila,
buku iz stambenih prostora, buku na radnome mjestu, buku od vojnih aktivnosti u strogo određenim vojnim područjima te na zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima na/iz vjerskih objekata i buku od uporabnih predmeta koji predstavljaju kulturno dobro sukladno
propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara."
Ima pritužbi građana koji žive u blizini crkava da ih smeta
zvonjenje u noćnom razdoblju za pune sate, u nekim slučajevima i četvrtine sata. Naime, nakon što je stavljen van
snage prethodni Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03) u
kojem je bila odredba "U naseljenim mjestima dopušta se
zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima od 7 do 19 sati." u velikom broju crkava uključeno je
i u noćnom razdoblju odbrojavanje zvonom punih sati pa i
četvrtina sata.
2.2 Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave [2]
U provedbi odredbi ovog pravilnika ima najviše teškoća:
 Članak 3. " Izvor buke jest svaki stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport, tehnološki
postupak, elektroakustički uređaj za emitiranje glazbe i
govora, bučna aktivnost ljudi i životinja i druge radnje od
kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao
nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport, rekreaciju, igru, ples, predstave, koncerte,
slušanje glazbe i sl."
U Članku 1. Zakona [1] stoji da se odredbe zakona ne odnose na buku iz stambenih prostora što je u suprotnosti s
Pravilnikom [2], ako se bučna aktivnost ljudi i životinja
dešava u stambenom prostoru.
 Članak 3. " Boravišni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili privremeno."
Definicija boravišnog prostora je nedovoljno precizna pa
se desi da ima zahtjeva za mjerenjem i ocjenjivanjem buke u prostorijama koje nisu sobe, npr. kuhinjama, kupaonicama i sl.
 Članak 5. Tablica 1., za zonu 5. stoji da "Na granici
ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s
kojom graniči."
Česte su situacije da se novi industrijski pogoni otvaraju
usred naseljenih područja ili se dopušta da se naselja prošire tik do već postojećih industrijskih područja. Ima slučajeva da je najbliža kuća koja je po GUP-u u zoni 2. samo na 30 m udaljenosti od hale u kojoj se odvija teška
bravarska proizvodnja i na žalost nema načina da se buka
proizvodnje svede na dopuštenu razinu.
 Članak 6. " Za područja u kojima je postojeća razina
rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine prema Tablici 1. iz članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke
koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih građevina s pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine iz Tablice
1. članka 5. ovoga Pravilnika, umanjene za 5 dB(A).
Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke
niža od dopuštene razine prema Tablici 1. članka 5. ovoga
Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih ili adaptiranih građevina
s pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće
razine buke za više od 1 dB(A).
Ovo su izuzetno visoki kriteriji i u područjima s jako niskom razinom rezidualne buke onemogućavaju otvaranje
bilo kakvih novih sadržaja
 Članak 9. " Svi novi izvori buke u zgradi i izvan nje
zajedno ne smiju povisiti postojeću razinu buke u boravišnim prostorijama."
Isto kao i prethodno, izuzetno visok kriterij koji u područjima s jako niskom razinom rezidualne buke onemogućavaju otvaranje bilo kakvih novih sadržaja.
 Članak 14. "Objekti u kojima se obavlja ugostiteljska
djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge, a u kojima propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti nije kao obveza
predviđena glazba, može se u zatvorenom prostoru izvoditi samo glazba ugođaja najviše ekvivalentne razine 65
dB(A)."
Stalna je primjedba od strane ugostitelja da je ova razina
možda primjerena za restorane, ali je preniska za caffe barove, jer je razina buke gostiju znatno iznad dopuštene razine glazbe. U većini lokala postavljeni su jukebox-ovi s
naplatom pa su gosti nezadovoljni jer ne čuju glazbu koju
su platili.
Problem predstavljaju i restorani u kojima se održavaju
razne prigodne svečanosti, najčešće svadbe. Pravilo je da
u takvim prigodama svira živa glazba i jednostavno nije
moguće održati razinu izvođenja glazbe na dopuštenih 65
dB(A).
 Članak 15. "Objekti koji rade noću, u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge,
a u kojima je propisom kojim se uređuju minimalni uvjeti
predviđena glazba, dopušteno je izvoditi glazbu najviše
razine LA,eq = 90 dB(A), srednje vršne razine LA,01 = 100
dB(A)."
Iako je 90 dB(A) prilično visoka razina glazbe, u pravilu
je razina buke gostiju u tim lokalima viša od razine glazbe
pa se u pravilu "zaobilaze" postavljeni uređaji za ograničenje i glazba se izvodi znatno višom razinom od dopuštene.
BUK-02 Page 2 of 5
 Članak 15. "Buka od glazbe, stalna ili povremena (otvaranje vrata) zajedno s bukom pri dolasku i odlasku posjetitelja i sudionika, pješice ili vozilima ne smije u boravišnim prostorijama i okolnom vanjskom prostoru povećati
postojeću rezidualnu ekvivalentnu razinu buke."
koje često znatno prelaze dopuštene razine prema odredbama ovog članka.
Jednostavno u praksi neprovediv jako visoki zahtjev s
različitim postupanjem kako mjeritelja tako i inspektora.
 Članak 3. "U slučaju kada su u istom prostoru/prostorijama registrirane dvostruke djelatnosti, moraju
se ispuniti stroži uvjeti u pogledu zaštite od buke."
 Članak 16. "Povremeni izvori buke pojavljuju se rijetko, diskontinuirano i pojedinačno kao npr. pri servisiranju
opreme, ispuštanju pare, i sl."
Ovaj članak često posluži da se "pokriju" neki izvori buke
koji se ne mogu podvesti pod povremene izvore buke pa
mjeritelji različito postupaju pri primjeni ovog članka.
 Članak 17. " – Radovi na otvorenom prostoru i na
građevinama: Bez obzira na zonu iz Tablice 1. članka 5.
ovoga Pravilnika, tijekom dnevnog razdoblja dopuštena
ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od
08.00 do 18.00 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne
razine buke od dodatnih 5 dB(A).
Pri obavljaju građevinskih radova noću, ekvivalentna razina buke ne smije prijeći vrijednosti iz Tablice 1. članka
5. ovoga Pravilnika.
Za gradilišta unutar zone gospodarske namjene (zona 5.)
iz Tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika ekvivalentna razina buke ne smije prijeći utvrđene vrijednosti tijekom
dnevnog i noćnog razdoblja.
Iznimno od odredbi stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A),
u slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do
najviše jednu (1) noć, odnosno dva (2) dana tijekom razdoblja od trideset (30) dana.
U slučaju iznimnog prekoračenja dopuštenih razina buke
prema stavku 4. ovoga članka izvođač radova obvezan je
pisanim putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se
slučaj mora i upisati u građevinski dnevnik.
– Za radove u građevinama s više korisnika osim navedenih mjera u stavcima 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka primjenjuju se i dodatni kriteriji:
U građevinama s boravišnim prostorijama u kojima se boravi i noću, radovi se mogu obavljati isključivo tijekom
dnevnog razdoblja.
Dopuštene ekvivalentne razine buke u boravišnim prostorijama stanova iznose 40 dB(A), pri čemu se u razdoblju
između 08.00 i 18.00 sati dopušta prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB."
U građevinarstvu jednostavno postoje radovi koji se moraju izvesti u kontinuitetu, a izvor su visokih razina buke
2.3 Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno
utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke [3]
Mjeritelji su jedinstveni u stavu da je stroži uvjet onaj koji
je propisan za rad noću kada je dopuštena razina glazbe
90 dB(A) jer to zahtijeva jako kvalitetno izvedenu zvučnu
zaštitu. Neki inspektori pak bezrezervno stoje na stanovištu da je stroži uvjet ograničenje razine glazbe na 65 dB(A)
i bez obzira na dokazano dobru zvučnu zaštitu ugostiteljskog objekta ne dopuštaju u noćnom radu razinu glazbe
od 90 dB(A).
Članak 8. "Kada se djelatnost i zatvoreni prostor koji treba štititi od buke nalaze u istoj građevini ili u susjednim
građevinama koje su bilo kojim dijelom međusobno građevno spojene potreban je dokaz o ispunjavanju provedenih mjera za zaštitu od buke mjerenjem buke i zvučne izolacije."
Unatoč jasnim odredbama ovog članka, veliki broj inspektora ne traži mjerenje zvučne izolacije, što je veliki
propust i uglavnom se kasnije jave pritužbe na smetanje
bukom zbog glasnog govora, pjevanja i povlačenja namještaja. Osim toga, izvorima buke se prilikom mjerenja
može manipulirati (i manipulira se od strane vlasnika), a
zvučna izolacija je egzaktna veličina i osigurava zaštitu
ljudi u najbližim boravišnim prostorijama.
 Članak 9. "Postupak utvrđivanja provedbe mjera za
zaštitu od buke za industrijska postrojenja i za zaštitu od
buke zanatskih pogona provodi se mjerenjem razine buke
na granici zone buke i ispred vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora."
Ovaj članak je u koliziji sa Člankom 5. Tablicom 1. Pravilnika [2] gdje za zonu 5. stoji: "Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči." Dodatno mjerenje ispred vanjskih otvora ugroženih
prostora i ocjena rezultata prema Članku 6. Pravilnika [2]
zaista je previsoko postavljen kriterij za većinu slučajeva
u praksi.
 Članak 9. "Mjerenje razine buke ispred otvorenih
vanjskih otvora najugroženijih zatvorenih boravišnih prostora provodi se na udaljenosti od 0,5 m."
Ovakav način mjerenja nije sukladan akreditiranim postupcima mjerenja u otvorenom prostoru prema važećim
normama [5, 6]. Često vlasnik zatvorenog boravišnog
prostora ne dozvoljava otvaranje prozora ili vrata pa mjerenje nije niti moguće provesti na propisani način.
BUK-02 Page 3 of 5
 Članak 12. " Ako se djelatnost obavlja u zatvorenom
prostoru/prostoriji čiji prozori i/ili ostakljene stijene imaju
mogućnost otvaranja, buka se mjeri pri otvorenim prozorima i/ili ostakljenim stijenama prostora emisije."
Ovo je dodatna otežavajuća okolnost za industrijske pogone koji samo povremeno i kratkotrajno, zbog transporta
sirovina i gotovih proizvoda, otvaraju vrata na proizvodnim halama. Mjerenje pri otvorenim vratima daje pogrešnu sliku razine buke na predmetnoj lokaciji.
 Članak 13. "U djelatnostima u kojima se upotrebljavaju elektroakustički uređaji čija razina buke prelazi najviše
dopuštene razine buke propisane provedbenim propisom,
postupak utvrđivanja da su provedene mjere za zaštitu od
buke nije moguće provesti u slučaju nepostojanja elektroničkog ograničavanja elektroakustičkih uređaja."
Ograničavanje razine reprodukcije elektroakustičkih uređaja je stalna igra mačke i miša između vlasnika lokala s
jedne strane i mjeritelja i inspektora s druge. Nažalost, inspekcija često, a sasvim neopravdano, krivnju za nepridržavanje dopuštenih razina glazbe svaljuje na mjeritelje.
Osnovni problem je što nisu jasno definirani tehnički zahtjevi koje bi trebali ispuniti elektronički uređaji za ograničavanje kao što je to urađeno u nekim zemljama iz okruženja. Što reći na to da je jedan od modela uređaja za ograničenje, koji je komercijalno dostupan na tržištu, dovoljno isključiti iz mreže da bi propustio punu razinu signala bez funkcije ograničenja. Budući da to inspekcija i
mjeritelji toleriraju, jasno je da je to najprodavaniji i među ugostiteljima omiljeni model.
 Članak 13. "U djelatnostima u kojima se izvodi glazba
uživo, postupak utvrđivanja provedenih mjera zaštite od
buke nije moguće provesti u slučaju nepostojanja uređaja/sustava za automatsko elektroničko ograničavanje razine zvuka na mjestu izvođenja glazbe uživo."
Siva zona je nastup instrumentalnih i vokalnih grupa koji
ne koriste elektroakustičku razglasnu opremu, a često nastupaju i na otvorenim terasama.
3 PROBLEMI U RADU MJERITELJA I
INSPEKTORA, A KOJI NISU NEPOSREDNO
VEZANI UZ ODREDBE ZAKONA [1] I
PRAVILNIKA [2, 3]
 Neugodnosti pri ulasku u stanove zbog mjerenja buke i
zvučne izolacije, posebno kad je potrebno provesti noćna mjerenja
Mjeritelji se često moraju snalaziti na različite načine,
kako bi na određenim mjernim mjestima mogli obaviti
mjerenje. Nažalost, prečesto se u ispitni izvještaj mora
unositi napomena kako vlasnik ugroženog prostora ili
vlasnik izvora buke nisu htjeli surađivati.
 Problem sa lokalima koji rade noću, a smješteni su
unutar stambene zone
Gotovo je pravilo da zbog rada tih lokala inspekcija
zatrpana pritužbama stanara u susjednim stanovima.
Često se vode i dugogodišnji sudski sporovi. Rješenje
bi bilo u stambenim zonama dopustiti rad samo dnevnih ugostiteljskih objekata.
 Problem prilikom ocjene zvučne izolacije
Zbog nepostojanja novije norme za ocjenu zvučne izolacije zgrada primjenjuje se norma [7] koja je formalno
norma s obaveznom primjenom.
Često je dilema kako u ocjenu rezultata mjerenja uključiti mjernu nesigurnost koja je dosta visoka ako je
mjerenje nije ponovljeno nekoliko puta. Odgovor na
ovo dat će norma [8] koja je još u pripremi.
 Problem iskazivanja rezultata mjerenja inspektorima i
sudovima
Zbog različitog stupnja edukacije inspektora, odvjetnika i sudaca vezano uz problematiku zaštite od buke
ponekad dolazi do nesporazuma oko tumačenja rezultata mjerenja.
 Dileme kako ocijeniti buku u nekim bizarnim situacijama
Svaki mjeritelj se je u svom radu susreo sa situacijama
kada mu niti odlično poznavanje Zakona [1] i Pravilnika [2, 3] nije bilo dovoljno da bez dvoumljenja ocijeni
rezultate mjerenja. Kao primjer iz vlastitog iskustva
navodim mjerenje buke lajanja psa i pritužbu na buku
susjedovog klima uređaja (novog i potpuno ispravnog)
u velikoj stambenoj zgradi gdje je na fasadi postavljeno tridesetak jednakih klima uređaja.
3.1 Problemi mjeritelja
 Nelojalna konkurencija
 Određivanje zone buke
U jako malo slučajeva mjeritelj može nedvosmisleno
utvrditi zonu buke, kako bi pravilno ocijenio rezultate
mjerenja. Osim toga, mjeritelji nisu ni ovlašteni za određivanje zona buke. Ponekad inspektori definiraju zonu buke, pa se mjeritelj pozove na taj podatak.
Znatan broj mjeritelja kao problem naveo je nelojalnu
konkurenciju, najčešće rad po nerazumljivo niskim cijenama.
 Izloženost pritiscima kada rezultati mjerenja, najčešće
zvučne izolacije, ne zadovoljava propisane zahtjeve
BUK-02 Page 4 of 5
Mjeriteljima je gotovo nemoguće bez sudske tužbe naplatiti mjerenje kada je rezultat mjerenja nepovoljan za
naručitelja. Često zbog toga postoje pritisci i unutar
matične organizacije.
3.2 Problemi inspektora
 Veliko rasipanje rezultata mjerenja kad buku i/ili zvučnu izolaciju istog objekta mjeri nekoliko mjeritelja
strana - mjeritelja buke i inspektora te vlasnika izvora buke i vlasnika smetanih boravišnih prostora oko pronalaženja dobrih rješenja kada neželjena buka postane problem.
Razumije se da bi nadležna ministarstva morala dati svoj
doprinos u smanjivanju nastajanja spomenutih problema i
boljoj koordinacija svih zainteresiranih. Isto tako, u tome
važnu ulogu ima sustav akreditacije ispitnih laboratorija
prema normi [4].
REFERENCIJE
Velik broj inspektora naveo je da su iznenađeni razlikama u pristupu mjerenju kao i velikim rasipanjem rezultata kada isti objekt mjeri nekoliko mjeritelja. Često
su pri tome nalazi dijametralno različiti.
 Sumnja u pogodovanje naručiteljima mjerenja od strane mjeritelja
Primjedba nekoliko inspektora bila je da imaju dojam
da se ponekad, neprimjećivanjem ili prešućivanjem
nekih bitnih činjenica pri mjerenju pogoduje naručiteljima mjerenja.
4 ZAKLJUČAK
Iz prethodno iznesenog očito je da postoji veliki broj problema s kojima se susreću i mjeritelji i sanitarni inspektori
kada je u pitanju smetanje bukom. Ovaj rad je pokušaj da
se ti problemi sistematiziraju, što je možda dobra osnova
za početak konstruktivnog dijaloga svih zainteresiranih
[1] Zakon o zaštiti od buke, NN br. 30/09
[2] Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u
sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN br. 145/04
[3] Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi
provedbu mjera za zaštitu od buke, NN br. 91/07
[4] HRN EN ISO/IEC 17025:2007, Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija
[5] HRN ISO 1996-1:2004, Akustika – Opis, mjerenje i
utvrđivanje buke okoliša – 1 dio: Osnovne veličine i
postupci utvrđivanja
[6] HRN ISO 1996-2:2008, Akustika – Opis mjerenje i
utvrđivanje buke okoliša – 2. dio: Određivanje razine
buke okoliša
[7] HRN U.J6.201 Akustika u zgradarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada
[8] ISO/DIS 12999-1 Određivanje i primjena mjerne nesigurnosti u građevnoj akustici. – 1. dio: Zvučna izolacija
BUK-02 Page 5 of 5
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
645 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content