PISANJE SPECIJALISTČKOG RADA Mr Zoran Lalović Rad može biti: Teorijska razrada odredenog pitanja Teorijska istraživanja se oslanjaju na do tada raspoložive informacije i postojeća teorijska znanja (činjenice, zakone, teorije...) Empirijsko istraživanje odredene pojave Emirijsko istraživanje se oslanja na iskustvenu građu koju istraživač prikupi tokom eksperimentalnih ili neeksperimentalnih istraživanja Analiza slučaja (tj. studija slučaja iz prakse) Studija slučaja je metod gdje se izučavanju određenog društvenog fenomena pristupa kroz analizu individualnog slučaja. Polazi se od pretpostavke da je proučavani slučaj tipičan predstavnik svih slučajeva koje predstavlja. Faze istraživačkog postupka: 1. Okvirno određivanje problema Uočavanje problema i donošenje odluke o istraživanju 2. Pripremna faza istraživanja Rad u biblioteci i/ili na terenu 3. Projektovanje istraživanja Formulacija problema i hipoteza istraživanja, specifikacija metoda i tehnika istraživanja. 4. Izrada instrumenata Upitnika, skala procjene, testova, protokola... 5. Izvođenje istraživanja Organizovanje istraživanja, obezbjeđivanje standardnih uslova za registrovanje podataka putem instrumenata (upitnika, skala, testova i sl.) 6. Obrada i analiza podataka Sređivanje, statistička obrada i logička analizirane dobivenih podataka. 7. Pisanje izvještaja o istraživanju Interpretiranje nalaza, izvođenje zaključaka, pisanje izvještaja, preporuka i sl. 1. Okvirno određivanje problema Uočavanje problema i donošenje odluke o istraživanju član 2. Student samostalno bira nastavni predmet iz kojeg namjerava izraditi specijalisticki rad. Student treba da se odluči za predmet koji ga posebno interesuje, jer će tada biti više motivisan da se posveti istraživanju i pisanju, što je neophodan preduslov da rad brzo, lako i uspješno napiše. Nakon što je izabrao predmet, student pristupa izboru i definisanju teme rada. Tema treba da bude:      relevantna za datu oblast (predmet) podobna za obradu (sa stanovišta dostupnosti izvora informacija i vremena) precizna (ni preuska niti preširoka) konkretna (ne apstraktna) aktuelna... 2. Pripremna faza istraživanja Rad u biblioteci i/ili na terenu Prije definisanja teme potrebno je pregledati i istražiti dostupnu literaturu. Izvor I reda Šta može biti predmet analize? Primarni izvori (originalni radovi, koji predstavljaju prikaz istraživanja od strane samog autora: knjige, članci i sl.).  autorizovane knjige  članci iz naučnih časopisa  zbornici sa konferencija ili savjetovanja  državne i statističke publikacije  teze i disertacije  udžbenici  skripte  članci iz novina  Internet prezentacije  magazini i sl. Izvor II reda Sekundarni izvori (npr. zbornici, koji daju sintezu primarnih radova). NA KOJA PITANJA MOŽEMO DOBITI ODGOVORE? KO SU AUTORITETI U TOJ OBLASTI? KOJE SU GLAVNE TEORIJSKE POSTAVKE U TOJ OBLASTI? KO JE VEĆ ISTRAŽIO PROBLEM KOJI NAS INTERESUJE? KOJE METODE I TEHNIKE SU KORIŠĆENE U ISTRAŽIVANJU? KOJI SU NAJVAŽNIJI REZULTATI ISTRAŽIVANJA? KOJE SU DILEME, OTVORENA PITANJA? 3. Projektovanje istraživanja Izrada idejne skice tj. strukture rada Uloga idejne skice (strukture rada) je da otkloni nesporazume! Idejna skica treba da odgovori na tri osnovna pitanja:  šta je problem istraživanja;  kako će se istraživanje izvesti (koje metode, tehnike...)  koje su materijalne i vremenske pretpostavke realizacije istraživanja (koliko će trajati, koliko koštati...) Nakon prvog pregleda prikupljene literature potrebno je sačiniti teze koje će predstavljati osnovu za pisanje rada. Teze odražavaju strukturu budućeg rada i istovremeno predstavljaju plan njegove izrade. U ovoj fazi se utvrđuju: redoslijed izlaganja tematike, svi dijelovi i poddijelovi rada, te prostor koji će pojedinim dijelovima biti posvećen u radu. U toku izrade rada, kada student na osnovu detaljnog proučavanja literature i konsultacija sa mentorom stekne bolji uvid u problematiku o kojoj piše, moguće je da dođe do djelimične izmjene prvobitno sačinjene strukture. Realizacija istraživanja Izrada specijalističkog rada Osnovni dijelovi izvještaja 1.1. Naslovna strana 1.2. Rezime 1.3. Sadržaj 1.4. Uvod 1.5. Teorijski dio – određenje predmeta, problema i ciljeva istraživanja... 1.6. Istraživački dio – prikaz metodološkog postupka istraživanja 1.7. Rezultati istraživanja – prikaz rezultata ili teorijska razrada problema... 1.8. Zaključci istraživanja 1.9. Literatura 1.10.Prilozi 1.11. Ilustracije Definisanje problema istraživanja Izrada specijalističkog rada Naučno formulisan problem obično ukazuje na neki odnos dvije ili više pojava pitanja. Cjelokupno istraživanje je zapravo odgovor na postavljeno pitanje, na problem. Problem se može formulisati u vidu Da li stil rukovođenja utiče na zadovoljstvo zaposlenih na radnom mjestu? Da li se i po čemu savremeni pojam hospitalit industrije razlikuje od ranijih sličnih pojmova (turisticka industrija, ugostiteljstvo….)? Definisanje osnovnih pojmova Izrada specijalističkog rada U određivanju nekih složenih pojava često postoje razlike među pojedinim školama, autorima, pristupima i sl. Otpočinjanje istraživanja bez jasih definicija može izazvati velike zabune. Da li stil rukovođenja utiče na zadovoljstvo zaposlenih na radnom mjestu? Da li se i po čemu savremeni pojam hospitalit industrije razlikuje od ranijih slicnih pojmova (turisticka industrija, ugostiteljstvo….)? Definisanje cilja/eva istraživanja Izrada specijalističkog rada Cilj itraživanja konkretizuje problem, odgovara na pitanje šta se želi otkriti! Opšti cilj svakog istraživanja je da nepoznato, kao problem! otkriti ono što smo definirali kao Istraživanjem treba utvrditi da li stil rukovođenja utiče na zadovoljstvo zaposlenih na poslu Istraživanje je provedeno sa osnovnim ciljem da se rasvijetle uzroci, opišu karakteristike i ustanove tendencije u razvoju savremenih integracionih procesa u turizmu. Nučni (korisni za teoriju) ili Pragmatičan (koristan u praksi) Opis (deskripcija)... Klasifikacija... Objašnjenje... Predviđanje... Definisanje hipoteze/a istraživanja Izrada specijalističkog rada Ideja o rješenju problema istraživanja! Pretpostaka o odnosima između istraživanih pojava! Rezultat istraživanja je odgovor na pitanje, da li je hipoteza tačna ili nije! Stil rukovođenja doprinosi zadovoljstvu zaposlenih radnim mjestom U istraživanju se polazi od hipoteze da se novi talas integracionih procesa u svjetskoj privredi koji je zapoceo 80-tih godina XX vijeka razlikuje od svih prethodnih - savremene integracione procese karakteriše veća dinamika, geografsko proširivanje u kontinentalnim razmjerama, produbljavanje u smislu stremljenja ka višim stepenima integracije, te relativno pozitivno djelovanje na globalne ekonomske odnose. proste/složene... glavna/posebne hipoteze OSNOVNI ELEMENTI RADA Predgovor Sadržaj Uvod Metodološki dio Razrada teme /rezultati Zaključak Literatura: Prilozi: Razrada teme Izrada specijalističkog rada Glavni dio rada odnosi se na razradu izabrane teme. Ovaj dio zauzima najviše prostora u radu i obično je podijeljen na više užih dijelova. Preporučuje se da se izlaganje tematike rasporedi u tri osnovna dijela od kojih svaki može imati više poddijelova: 1. Istorijsko-teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio: U prvom dijelu izlaže se istorijat nastanka određenog problema, upućuje na dosadašnja istaživanja i navode postojeće teorijske spoznaje o problemu. 2. Analiticko-eksperimentalni dio: U drugom dijelu izlažu se činjenice, informacije, podaci, zapažanja i ideje do kojih se došlo na osnovu vlastitih istraživanja ili na osnovu analize tudih istraživanja, a u svrhu potkrepljivanja postavljene hipoteze. 3. Perspektivni dio: U trecem dijelu predlažu se konkretna rješenja problema ili se nastoji predvidjeti daljnji razvoj situacije u pogledu izloženog problema. Zaklučak Izrada specijalističkog rada U zaključku se na koncizan, jezgrovit, precizan i logičan nacin i spoznaje do kojih se došlo u obradi teme. iznose rezultati Zaključak sadrži odgovor na postavljeno pitanje (problem), u njemu se potvrduje ili odbacuje glavna hipoteza. Može se ukazati na potrebu za drugim istraživanjima ili ukazati na praktične koristi od dobivenih rezultata. literatura Izrada specijalističkog rada CITIRANJE I NAVOĐENJE REFERENCI Plagijat* U tekstu treba biti jasno vidljivo što su Vaše vlastite ideje, a što su ideje koje ste preuzeli od drugih autora. U ovom drugom slučaju obvezno je navođenje literature iz koje ste preuzeli ideje tog autora. Preuzimanje tuđih riječi u svoj rad bez navođenja izvora smatra se plagijatom. Plagijat* (lat. plagere = oteti), označava čin prisvajanja ili kopiranja tuđeg pisanog, umjetničkog ili drugog kreativnog rada u svoj vlastiti, bilo djelomično ili u cjelini, bez navođenja izvornog autorstva ili izvornika. Navođenje referenci* Kada u radu koristimo: citate, parafraze, rezimee, statističke podatke, tabele, preglednike, sheme drugih autora obavezno je navesti reference. Referenca obavezno sadrži sljedeće podatke: Prezime autora Inicijal ili puno ime autora Naslov publikacije (knjige; članka ...) Godina izdanja Mjesto izdanja Naziv izdavača Pravilo* je da svako pominjanje autora (njegovih misli, ideja itd.) mora biti praćeno navođenjem referenci kako u tekstu, tako i u popisu na kraju teksta, odnosno sve reference s popisa (u Literaturi) moraju biti pomenute i u tekstu. Dva su osnovna sistema navođenja referenci! Numertički sistem, poput sistema Vancouver Sistem autor‐datum, poput Harvard*sistema Usvojeni (započeti) način označavanja navoda potrebno je dosljedno primjeniti u cijelom tekstu! Harvard sistem* se danas češće koristi! Numertički sistem, poput sistema Vancouver Kod numeričkog sistema navođenja referenci postoje dva podsistema pisanja izvora: fusnote1 i endnote2. U oba slučaja odmah nakon preuzimanja određenog teksta upisuje se broj reference (...1) a referenca se upisuje ili na dnu iste stranice, ili na kraju poglavlja. 1.) Fusnota je riječ njemačkog porijekla (Fuss ‐ podnožje, Note ‐ bilješka) koja označava napomenu stavljenu na dno stranice teksta. Fusnota dodatno objašnjava ili upućuje na dodatno objašnjenje, ili sadrži referencu za dio teksta uz koji je postavljena. 2.) Za razliku od fusnota, endnote (engl. end ‐ kraj, note ‐ bilješka) se stavljaju na kraj poglavlja ili na kraju cjelokupnog djela. Endnote ne narušavaju izgled strane, ali mogu stvarati poteškoće pri čitanju jer se stalno treba prebacivati između teksta i napomena, pogotovo ako označavanje za svako poglavlje počinje iznova od broja 1. Primjer navođenja referenci1 za fusnote I po hrvatskom[1] i po srpskom pravopisu[2], ako fusnota/endnota objašnjava neku pojedinost u rečenici, oznaka fusnote/endnote stavlja se iza riječi na koju se odnosi, a ispred pravopisnog znaka ili znaka za kraj rečenice ako je ta riječ na kraju. Ako, pak, objašnjava sadržaj cjelokupne rečenice, onda se oznaka fusnote/endnote piše iza znaka za kraj rečenice. [3] 1) "Pravopisni priručnik", točke 242‐247; priredila Ljiljana Jojić, EPH i Novi Liber, Zagreb, 2004. 2) "Правопис српскога језика", екавско школско издање, Митар Пешикан, Јован Јерковић, Мате Пижурица, Матица српска, Нови Сад и ЗУНС, Београд, 1985, тачка 156. 3) Bili da koristite fusnote ili endnote, u literaturi, na kraju rada, potrebno je navesti pun bibliografski opis reference. HARVARD SISTEM NAVOĐENJA REFERENCI NAVOĐENJE izvora u TEKSTU RADA PRAVILO Kada se u radu pozivamo na nekog autora piše se samo prezime godina izdanja! autora, a u zagradi PRIMJER Kovač (2001) smatra kako je ... PRAVILO Ukoliko se pominju istraživanja grupe „et ol.„ (skr. od lat. et alii – i ostali) PRIMJER Fišer et ol. (1998) zaključuju kako... autora navodi se samo prezime prvog autora i dodatak NAVOĐENJE izvora u TEKSTU RADA PRAVILO Prezime autora može se staviti na početak rečenice (kao u prethodnom slučaju), u sredinu ili na kraju rečenice. Ukoliko se prezime autora stavlja i prezime i godina moraju staviti u zagradu! u sredinu ili na kraj rečenice PRIMJER Efikasnost policije bitan je činilac prevencije kriminaliteta (Jelenski, 2003). ili Nekoliko istraživanja (Ajduković et ol. 1984), pokazalo je da je... onda se NAVOĐENJE izvora u TEKSTU RADA PRAVILO Ukoliko je više autora objavilo slične rezultate, onda treba navesti sve objavljene radove na koje se vi oslanjate! PRIMJER Rezultati većeg broja istraživanja (Smith i Gray, 1983; Black, 1971) pokazuju... . PRAVILO Ukoliko se želi posebno naglasiti neka informacija može se navesti i stranica na kojoj se ta informacija nalazi u izvoru! PRIMJER Predrasuda neku osobu može učiniti sklonom da se ponaša ili na povoljan ili na nepovoljan način (Pennington, 1997, str. 109). Citiranje* PRAVILO Ukoliko se iz nekog objavljenog izvora doslovno prepisuje dio teksta (citat) onda taj citat treba odvojiti navodnicima (ili označiti kurzivom) i navesti na kojoj stranici originalnog izvora se nalazi! PRIMJER „Daktiloskopska identifikacija je postupak u kojem se radi identifikacije proučavaju i upoređuju preslike crteža papilarnih linija s jagodica prstiju, dlanova i s tabana“ (Kolar‐ Gregorić, 2002; str. 19). Daktiloskopska identifikacija je postupak u kojem se radi identifikacije proučavaju i upoređuju preslike crteža papilarnih linija s jagodica prstiju, dlanova i s tabana (Kolar‐Gregorić, 2002; str. 19). Citiranje* je doslovno navođenje tuđih riječi (definicija, važnih misli, teksta koji ima značajan sadržaj, a koji se ne može na drugi način predstaviti i sl.). Citiranje PRAVILO Kod doslovnog citiranja do dva (po nekima do četiri) reda, koriste se znakovi navoda! Ako je citat duži potrebno ga je odvojiti od našeg teksta. Tada se obično piše uvučeno sa manjim proredom. PRIMJER Citiranje PRAVILO Citirani tekst mora se tačno grafički prenijeti. Na primjer, ako je u tekstu nešto podvučeno, napisano kurzivom i sl. sve te karakteristike teksta treba doslovno preuzeti. Sve eventalne izmjene koje se naprave u citatu treba naznačiti. Na primjer, ako podvučemo dio teksta to moramo naznačiti (napomenuti: naše podvlačenje); ako želimo unijeti neku riječ onda to stavljamo u četvrtastu zagradu [...]; ako želimo izostaviti neku riječ taj dio se obilježava sa tri tačkice. PRIMJER Literatura i bibliografija Pravilo je da svako pominjanje autora u tekstu (bilo da se autor parafrazira ili citira) mora biti praćeno i navođenjem u popisu referenci ( u Literaturi na kraju teksta), odnosno sve reference s popisa moraju biti pomenute i u tekstu. Popis literature navodi se na kraju teksta. Jedinice se navode abecednim redom, prema prezimenu prvog autora, a za izvore bez autora prema prvom slovu naslova. Za izvore istog autora najprije se navode bibliografske jedinice ranije godine izdavanja (objavljivanja), a u slučaju da je riječ o izvorima istog autora i iste godine izdavanja (objavljivanja), najprije se navode oni koji su ranije citirani. Pisanje bibliografskih jedinica za knjigu1 1 Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Pisanje bibliografskih jedinica za članak u naučnom časopisu1 1 Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Pisanje bibliografskih jedinica za članak preuzet na internetu1 1 Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Pisanje bibliografske jedinice za novinski članak1 1 Primjer preuzet iz: Jovanović, T (2009.) Citiranje, parafraziranje i upućivanje na izvore u akademskim tekstovima – nastavni materijal za kolegij Akademsko pisanje, Zadar: Sveučilište u Zadru. Slike i ilustracije: SLIKA BR.5. SVAKA ILUSTRACIJA KOJA SE KORISTI U RADU TREBA DA IMA SVOJ REDNI BROJ, NAZIV I IZVOR (AKO JE PREUZET I REFERENCE). U NAUČNOM RADU PSIHOLOGA SA TEHNOLOŠKOG UNIVERZITETA U TEKSASU PREDSTAVLJENA JE STUDIJA1 U KOJOJ SU SKORO DVIJE TREĆINE UČESNIKA POKAZALE SKLONOST DA NACRTAJU KRUPNIJE FIGURE KADA JE OD NJIH ZATRAŽENO DA PRIKAŽU KAKO TREBA DA IZGLEDA LIDER (VIDI SLIKU BR.5.). 1Begović, N. (2012) „Visina je bitna na političkoj sceni“, Vijesti. 05 decembar 2012 g.